Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Stjepan Šeb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | U prijedlogu Zakona Članak 11. stavak 1. točke 4. i 5. ne priznaje se osobi koja je naslijedila ili će naslijediti nekretnine preminulog roditelja, pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se osobama koje su se uzevši u obzir njihov invaliditet našle barem jednom u povoljnijoj situaciji, bilo radom ili srećom. Kao zabrinuti roditelj koji cijeli život radi i stvara da moja kćer jedinica , osoba s invaliditetom, bude mogla kada mene ne bude ( a imam 81 godinua) živjeti život dostojan čovjeka. Stoga zahtjevam da se taj članak briše i uskladi sa Zakonom o socijalnoj skrbi članak 57. Samim time se osobe s invaliditetom zakida za stupanj samostalnosti te ih se demotivira da stvaraju, rade, štede i stvaraju što je u suprotnosti sa ciljem ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Vlasništvo drugog stana ili kuće, osim stana ili kuće koju osoba koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima te vlasništvo poslovnog prostora koji osoba ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti kao zapreka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak odnosi se na korisnike prava na inkluzivni dodatak 4. i 5.razine što je u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 2 | Stjepan Šeb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | U prijedlogu Zakona članak 13. navedeno je da je Barhelov index glavni kriterij za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak i razvrstavanje u razine potpore. Barthelov index nije primjeren za mnogo dijagnoza te predlažem drugi alat. Barthelov index je "štur" i ne navodi mnoge zdravstvene poteškoće s kojima se osobe s invaliditetom susreću. Ako je intencija Zakonodavca d se na taj način "olakša" razvrstavljanje u razine potpore, diskriminirajuće i neprihvatljivo. Ako je intencija da se smanjiti broj korisnika inkluzivnog dodatka , pogrešno i neprihvaljivo. Lp, Šeb | Nije prihvaćen | Barthel indeks kao uvjet iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona isključivo se odnosi na osobe s tjelesnim oštećenjem što je u skladu s Uredbom o metodologija vještačenja (NN 96/23). |
| 3 | Lana Bede | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | U potpunosti se slažem sa svim navedenim što predlaže Pravobranitelj osoba s invaliditetom RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4 | ankica mrkšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Sa svim navedenim što predlaže Pravobranitelj osoba s invaliditetom .U POTPUNOSTI SE SLAŽEM | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Predloženi Nacrt Zakona o inkluzivnom dodatku od krucijalne je važnosti za sve osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, te smatramo da je trebalo daleko prije javnog savjetovanja detaljnije raspravljati ga po korisničkim skupinama, uključiti akademsku zajednicu i stručnjake praktičare, te sve zainteresirane, radi postizanja većeg stupnja usuglašenosti, odnosno konsenzusa oko nekih zakonskih rješenja. Ostalo je u Nacrtu Zakona i nekih neriješenih pitanja, a svakako je nužno poraditi na izbjegavanju nejednakog pristupa po pojedinim dobnim skupinama odnosno prema vrstama i stupnjevima oštećenja ili drugim obilježjima. Prema našem mišljenju, potrebno je u svim odredbama, a posebno čl. 13. u većoj mjeri uskladiti s kriterijima iz nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. Predložene razine potpore u određenoj mjeri nedosljedne su s navedenim, koristi se terminologija djelomično neusklađena s Listom težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti (spominje se oštećenje/teškoće/dodatne teškoće/komorbiditet). Predlažemo se u najvećoj mogućoj mjeri držati kriterija iz Uredbe - Liste oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Što se tiče tjelesnog oštećenja, imamo načelni stav da je Barthelov indeks kao instrument mjerenja potreba osobe s tjelesnim oštećenjem neprecizan i zastario, ne govori puno o stvarnim potrebama osobe, pogotovo kada se radi o djeci. Međutim, s obzirom da je ugrađen u Uredbu o metodologijama vještačenja, potrebno se principijelno držati stupnjeva oštećenja funkcionalnih sposobnosti i pripadajuće razine inkluzivnog dodatka, odnosno dosljedno gradirati pripadajuću razinu inkluzivnog dodatka i stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Sukladno navedenom, ne vidimo opravdanje da različiti stupanj bilo koje vrste oštećenja dobiva istu razinu potpore, kao što je to npr. kod osoba s 3. i 4. stupnjem oštećenja vida i sluha koji su stavljeni u istu razinu potpore, ili npr. djeteta s tjelesnim oštećenjem 0-7 godina. Različiti stupnjevi oštećenja funkcionalnih sposobnosti zahtijevaju različite razine podrške i tuđe pomoći, stoga bi im trebala pripadati i različita razina inkluzivnog dodatka. Za dodatnu gradaciju razine potpore uz kriterije iz Liste oštećenja funkcionalnih sposobnosti predlažemo vrednovati postojanje dodatnih oštećenja prema Listi (bilo koje teškoće ili one 3. ili 4. stupnja), jer to ozbiljno utječe na potrebe djece i odraslih osoba s invaliditetom. U tom smislu slijede u nastavku i naši konkretni prijedlozi. Tako na primjer, za djecu s tjelesnim oštećenjem treba gradirati razine ne samo u odnosu na dodatne intelektualne teškoće, kako je navedeno u Prijedlogu, nego vrednovati i druga dodatna oštećenja, obzirom da sve vrste dodatnih oštećenja uz primarno, invaliditet čine zahtjevnijim a potrebe veće. Imperativ jednakog pristupa odnosi se i na gradiranje po nekom drugom kriteriju, npr. obiteljskom statusu (SAMAC), kao što je to navedeno jedino kod odraslih osoba s kroničnim bolestima 2. stupnja. Obiteljski status ne utvrđuje se niti za jednu drugu vrstu invaliditeta, zbog čega ovaj uvjet treba brisati i za osobe s kroničnim bolestima. Primjećujemo i kriterij postojanja komorbiditeta jedino kod osoba s intelektualnim teškoćama, iako je isti već sadržan u Listi oštećenja funkcionalnih sposobnosti za ovu kategoriju. Smatramo da npr. osoba s lakim intelektualnim teškoćama ne može niti biti razvrstana u 4. stupanj oštećenja bez postojanja komorbiditeta. Stoga iz teksta Prijedloga proizlazi da bi za određenu razinu potpore trebalo dodatno dokazivati komorbiditet, iako nije jasno što se pod time podrazumijeva, u kojem intenzitetu i trajanju i sl. To bi u praksi moglo dovesti do izrazito neujednačenog postupanja kod utvrđivanja komorbiditeta, te je isto potrebno brisati. Predlažemo razine inkluzivne potpore odrediti za djecu 0-7 godina, te djecu nakon 7 godina i odrasle osobe. Smatramo vrlo dvojbenim da se nastupom punoljetnosti razina potpore mijenja (na nižu razinu), te se time stupanj oštećenja i postojanje dodatnih oštećenja, stoga i potrebe odraslih osoba s invaliditetom ne uzimaju u obzir. Naime, nakon nastupa punoljetnosti, osoba ima jednaku potrebu za potporom i uključivanjem u život zajednice, te jednake (a možda i veće prepreke i teškoće), što bi također trebalo vrednovati kod određivanja razine potrebe, a ne ih stavljati u neravnopravan položaj obzirom na dob. Što se tiče djece 0-7 godina, smatramo opravdanim gradirati ih u višu razinu potpore, prvenstveno stoga što sustav rane podrške razvoju djeteta do 7 godina u RH nije razvijen, a neupitan je značaj rane intervencije u jačanju budućih funkcionalnih sposobnosti djeteta. Osim toga, ovime bi se daleko pojednostavnio čl. 13. Prijedloga. | Djelomično prihvaćen | Nacrt prijedloga zakona utvrđen je sukladno dogovoru postignutom između članova radne skupine u kojoj su sudjelovali i predstavnici organizacija osoba s invaliditetom i akademske zajednice, a s ciljem da se Nacrtom prijedloga zakona uspostavi pravedniji sustav raspodjele sredstava namijenjenih ostvarivanju prava temeljem stupnja invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti kroz više razina potpore nego je bilo moguće u prethodnom razdoblju zbog čega je bilo potrebno stupnjeve iz kojih je vidljiva potreba za najvećim stupnjem podrške dodatno raščlaniti kroz više razina ovisno o kombinaciji više teškoća, prisutnosti komorbiditeta, prisutnosti kronične bolesti, dobi, mogućnosti rehabilitacije, sudjelovanja u procesu obrazovanja, rehabilitacijskim postupcima i dr. Članak 13 definiran je sukladno terminologiji navedenoj u prilogu 5. Listi vrsta i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti – Lista II Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 96/23) prema kojoj se razlikuje termin oštećenja i teškoće ovisno o vrsti korisničke skupine za koju se koristi (primjerice oštećenje vida ili intelektualne teškoće, te se navode i psihičke bolesti, kronične bolesti, te komorbiditet odnosno istovremena pojava ili prisustvo dvije ili više bolesti). Barthel indeks kao instrument procjene potrebe za podrškom druge osobe naveden je u Listi II kroz četiri stupnja težine oštećenja funkcionalne sposobnosti te je kao takav naveden i u uvjetima za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Uvjet za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak u visini bilo koje od pet razina potpore iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona je utvrđen stupanj invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definiranoj Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). Osobe kojima je utvrđen 2. stupanj kronične bolesti sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja opisane su kao osobe koje mogu samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima ali im je potrebna povremena skrb druge osobe 2 do 3 puta tjedno za aktivnosti izvan kuće što svakako mogu, i sukladno Obiteljskom zakonu, su dužni činiti članovi obitelji te je iz tog razloga postavljen uvjet samca. Diferencijacija po dobi korisničkih skupina različitog stupnja i vrste funkcionalne sposobnosti definirana je zbog potrebe za podršku u razvoju tijekom kojeg je potrebno osigurati jednake mogućnosti koje imaju djeca bez oštećenja i teškoća s posebnim naglaskom na razdoblje sudjelovanja u odgoju i obrazovanju, budući da upravo u tom razdoblju imaju i najveću potrebu za podrškom drugih osoba i rehabilitacijskim postupcima. Nakon punoljetnosti i odgovarajućeg stupnja obrazovanja velika većina njih bit će u mogućnosti živjeti puno samostalnije i neovisnije. Nadalje, na temelju Zakona o osobnoj asistenciji (NN 71/23) osobe s invaliditetom nakon 18. godine života mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije, dok djeca pravo na tu uslugu nemaju. |
| 6 | SRCE- Udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Inkluzivni dodatak nije socijalna pomoć već naknada koja ima ulogu izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom za sudjelovanje u svakodnevnom životu zajednice na ravnopravnoj osnovi s osobama bez invaliditeta. Dodatak radi toga ne bi trebao ovisiti o drugim prihodima i/ili imovini osobe s invaliditetom koje ona ostvaruje na temelju imovinskih, nasljednih, socijalnih ili nekih drugih prava (drugi stan ili kuću, poslovni prostor, socijalna prava i sl.), nego isključivo o činjenici invaliditeta. Također, ovim su Nacrtom diskriminirane su sve osobe s invaliditetom koje koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, a svi ti ljudi imaju jednake životne potrebe za uključivanjem u zajednicu. Ako svim svojim primanjima sudjeluju u troškovima smještaja ili organiziranog stanovanja, nalaze se u nepovoljnijem položaju u odnosnu na druge jer se očekuje da će naknada za osobne potrebe od 33, 18 EUR biti dovoljna za uključivanje u aktivnosti zajednice i zadovoljavanje njihovi temeljnih ljudskih potreba. Predlažemo brisanje iz članka 10. Nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku (Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak) 1. stavak, pod (a) Članak 10. (1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se: a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima Skrećemo pozornost na probleme u praksi i zagušenost tijela vještačenja gdje se radi povećanog opsega posla na nalaze i mišljenja čeka i više od godinu dana. S obzirom da pravo na inkluzivni dodatak ovisi o procjeni zdravstvenog stanja osobe, predlažemo da se razmotri opcija da se odlučivanje o nadležnosti inkluzivnog dodatka delegira drugoj mjerodavnoj instituciji (HZZO, HZMO). | Nije prihvaćen | Kod utvrđivanja prava na inkluzivni dodatak ne postoji prihodovni cenzus, dok je imovinski cenzus propisan kao zapreka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak samo kod korisnika prava 4. i 5. razine što je u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. |
| 7 | zvjezdana modrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Temeljene primjedbe koje sam primijetila su vezane uz čl.13. Razina potpore. smatram da bi u treću razinu potpore iz čl. 11. st.1. toč. 3. pored ostalih navedenih kategorija obavezno trebalo dodati i - osobe s lakim intelektualnim teškoćama III. stupnja s drugim dodatnim teškoćama. Naime, mnoge osobe s intelektualnim teškoćama imaju i drugih teškoća...radi se o osobama s trajnim težim invaliditetom koje su ovakvim prijedlogom zakona nepravedno zakinute i diskriminirane. Odnosno, kao takve uopće nisu prepoznate. Osobe s intelektualnim teškoćama III. stupnja trebaju pomoć i njegu druge osobe u punom opsegu...takve osobe nisu samostalne i trebaju kontinuiranu trajnu podršku u svakodnevnim aktivnostima, pogotovo što imaju i dodatnih teškoća uz intelektualne teškoće. Ovakav prijedlog zakona ih definitivno marginalizira i kao takav neće doprinijeti poboljšanju kvalitete njihova života. Krajnje nepravedno prema toj kategoriji osoba s invaliditetom. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 8 | Josip Zdešić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Bilo bi korisno da se precizira rok valjanosti Bhartelov indx-a, ( pošto je on sastavni dio vještačenja.) dali je to 3, 6, 12 mjeseci. kako se ne bi dogodilo da mu socijalni radnik/ca kaže da je Bhartelov indx nevažeći, a ujedno bi se spriječilo da na primjer: svaki Zavod za soc. skeb ima svoje tumačenje. Smatram da bi odrasle osobe s gluho-sljepoćom III. stupnja, intelektualnim teškoćama III. stupnja ili s tjelesnim oštećenjem III. stupnja trebali biti u prvoj skupini, dakle ostvarivati najviši iznos dodatka, a isto vrijedi za djecu. | Nije prihvaćen | Rok važenja medicinske dokumentacije nije predmet uređenja ovoga zakona. Člankom 25. Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku propisano je da ako korisnik nakon promijenjenih okolnosti i nadalje ispunjava uvjete za korištenje prava na inkluzivni dodatak u manjem ili većem iznosu od već priznatog prava, pravo u izmijenjenom iznosu priznaje se danom nastanka promijenjenih okolnosti. Prihvaćanjem navedenog prijedloga da odrasle osobe s gluhosljepoćom III. stupnja, intelektualnim teškoćama III. stupnja ili s tjelesnim oštećenjem III. stupnja budu u prvoj razini inkluzivnog dodatka, u nepovoljniji položaj doveo bi navedene osobe s oštećenjem četvrtog stupnja. |
| 9 | Tamara Strmac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Predlažem BRISANJE članka 14. 18.,19 i 28.st. 1. kao i da se svi članci koji uređuju postupanje Zavoda za socijalni rad promijene i da se odlučivanje o nadležnosti inkluzivnog dodatka delegira drugoj mjerodavnoj instituciji (HZZO, HZMO). Ovdje se radi prvenstveno o procjeni zdravstvenog stanja osobe, a time i određivanja naknade sukladno tome, što nikako ne ulazi u nadležnost postupanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno njegovog područnog ureda. Stručni radnici područnih ureda Zavoda nisu educirani niti imaju stručna znanja da procjenjuju zdravstveno stanje korisnika i tumače nalaze i mišljenja i Barthelov index. Nedopustivo je da se u prijedlogu Zakona o inkluzivnom dodatku navodi da je postupak ŽURAN. Svi postupci u sustavu socijalne skrbi su ŽURNI, a inkluzivni dodatak nema i ne može imati prioritet, jer su zajamčene minimalne naknade i jednokratna naknade prioritetnija prava, budući se radi o novčanim naknadama namijenjenim za preživljavanje korisnika! Velik broj sadašnjih korisnika osobne invalidnine i doplatka imaju Nalaze i mišljenja vještačenja od prije 2014., a uz to trenutno svaki područni ured ima oko 1500 osoba upućenih na vještačenje, a koji neki čekaju na vještačenje već više od godinu dana. Uz to sada bi velik broj postojećih korisnika sa starim nalazima i mišljenjima trebalo ponovno uputiti na vještačenje za inkluzivni dodatak, što je uz ovaj broj osoba koja su trenutno na vještačenju nemoguće izvještačiti u nekom primjerenom roku. Tijela vještačenja ne mogu odraditi toliki opseg posla, a nezadovoljstvo korisnika je usmjereno prvenstveno prema radnicima područnih reda, naročito u slučajevima kada osoba upućena na vještačenje zbog smrti ne dočeka vještačenje. Uz to, područni uredi Zavoda potkapacitirani su zaposlenicima a stalno dobivaju nove poslove, nova prava i usluge u rješavanje koja nisu propisana pravilnicima o sistematizaciji poslova niti su propisani normativi opsega poslova na jednog stručnog radnika. Takvim postupanjima ispada da se nova prava delegiraju Zavodu bez ikakve procjene realne mogućnosti odrađivanja tih novih poslova u sklopu Zavoda. U svemu tome osobe s invaliditetom trpjet će neposrednu štetu za svoja osobna prava na naknadu, nemajući mogućnosti da ih ishode u propisanom zakonskom roku. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. |
| 10 | Hrvatski savez za rijetke bolesti | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Podržavamo prijedloge velikog broja udruga i osoba s invaliditetom da se osobama na organiziranom stanovanju ne može oduzeti pravo na inkluzivni dodatak, nećemo ponavljati već upisane prijedloge ali moramo izraziti zabrinutost koje će tijelo moći donositi odluku o pravu na inkluzivni dodatak za osobe s genetskim i rijetkim bolestima te hoće li Zavod za socijalni rad moći procijeniti njihove potrebe na temelju Nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje i Barthelovog indexa. | Primljeno na znanje | O pravu na inkluzivni dodatak rješenjem odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad temeljem Nalaza i mišljenja tijela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom na temelju Uredbe o metodologijama vještačenja kojom su prepoznate osobe s genetskim i rijetkim bolestima kao osobe s kroničnim bolestima. |
| 11 | Željka Potočki Prepelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Predlažem BRISANJE članka 14. 18.,19 i 28.st. 1. kao i da se svi članci koji uređuju postupanje Zavoda za socijalni rad promijene i da se odlučivanje o nadležnosti inkluzivnog dodatka delegira drugoj mjerodavnoj instituciji (HZZO, HZMO). Ovdje se radi prvenstveno o procjeni zdravstvenog stanja osobe, a time i određivanja naknade sukladno tome, što nikako ne ulazi u nadležnost postupanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno njegovog područnog ureda. Stručni radnici područnih ureda Zavoda nisu educirani niti imaju stručna znanja da procjenjuju zdravstveno stanje korisnika i tumače nalaze i mišljenja i Barthelov index. Nedopustivo je da se u prijedlogu Zakona o inkluzivnom dodatku navodi da je postupak ŽURAN. Svi postupci u sustavu socijalne skrbi su ŽURNI, a inkluzivni dodatak nema i ne može imati prioritet, jer su zajamčene minimalne naknade i jednokratna naknade prioritetnija prava, budući se radi o novčanim naknadama namijenjenim za preživljavanje korisnika! Velik broj sadašnjih korisnika osobne invalidnine i doplatka imaju Nalaze i mišljenja vještačenja od prije 2014., a uz to trenutno svaki područni ured ima oko 1500 osoba upućenih na vještačenje, a koji neki čekaju na vještačenje već više od godinu dana. Uz to sada bi velik broj postojećih korisnika sa starim nalazima i mišljenjima trebalo ponovno uputiti na vještačenje za inkluzivni dodatak, što je uz ovaj broj osoba koja su trenutno na vještačenju nemoguće izvještačiti u nekom primjerenom roku. Tijela vještačenja ne mogu odraditi toliki opseg posla, a nezadovoljstvo korisnika je usmjereno prvenstveno prema radnicima područnih reda, naročito u slučajevima kada osoba upućena na vještačenje zbog smrti ne dočeka vještačenje. Uz to, područni uredi Zavoda potkapacitirani su zaposlenicima a stalno dobivaju nove poslove, nova prava i usluge u rješavanje koja nisu propisana pravilnicima o sistematizaciji poslova niti su propisani normativi opsega poslova na jednog stručnog radnika. Takvim postupanjima ispada da se nova prava delegiraju Zavodu bez ikakve procjene realne mogućnosti odrađivanja tih novih poslova u sklopu Zavoda. U svemu tome osobe s invaliditetom trpjet će neposrednu štetu za svoja osobna prava na naknadu, nemajući mogućnosti da ih ishode u propisanom zakonskom roku. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. |
| 12 | zeljka skrlec valjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Predlažem BRISANJE članka 14. 18.,19 i 28.st. 1. kao i da se svi članci koji uređuju postupanje Zavoda za socijalni rad promijene i da se odlučivanje o nadležnosti inkluzivnog dodatka delegira drugoj mjerodavnoj instituciji (HZZO, HZMO). Ovdje se radi prvenstveno o procjeni zdravstvenog stanja osobe, a time i određivanja naknade sukladno tome, što nikako ne ulazi u nadležnost postupanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno njegovog područnog ureda. Stručni radnici područnih ureda Zavoda nisu educirani niti imaju stručna znanja da procjenjuju zdravstveno stanje korisnika i tumače nalaze i mišljenja i Barthelov index. Nedopustivo je da se u prijedlogu Zakona o inkluzivnom dodatku navodi da je postupak ŽURAN. Svi postupci u sustavu socijalne skrbi su ŽURNI, a inkluzivni dodatak nema i ne može imati prioritet, jer su zajamčene minimalne naknade i jednokratna naknade prioritetnija prava, budući se radi o novčanim naknadama namijenjenim za preživljavanje korisnika! Velik broj sadašnjih korisnika osobne invalidnine i doplatka imaju Nalaze i mišljenja vještačenja od prije 2014., a uz to trenutno svaki područni ured ima oko 1500 osoba upućenih na vještačenje, a koji neki čekaju na vještačenje već više od godinu dana. Uz to sada bi velik broj postojećih korisnika sa starim nalazima i mišljenjima trebalo ponovno uputiti na vještačenje za inkluzivni dodatak, što je uz ovaj broj osoba koja su trenutno na vještačenju nemoguće izvještačiti u nekom primjerenom roku. Tijela vještačenja ne mogu odraditi toliki opseg posla, a nezadovoljstvo korisnika je usmjereno je prvenstveno prema radnicima područnih reda, naročito u slučajevima kada osoba upućena na vještačenje ubog smrti ne dočeka vještačenje. Uz to, područni uredi Zavoda potkapacitirani su zaposlenicima, uz to stalno dobivaju nove poslove, nova prava i usluge u rješavanje koja nisu propisana pravilnicima o sistematizaciji poslova niti su propisani normativi opsega poslova na jednog stručnog radnika. Takvim postupanjima ispada da se nova prava delegiraju zavodu bez ikakve procjene realne mogućnosti odrađivanja tih novih poslova u sklopu zavoda. U svemu tome osobe s invaliditetom trpjet će neposrednu štetu za svoja osobna prava na naknadu, nemajući mogućnosti da ih ishode u propisanom zakonskom roku. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. |
| 13 | Hrvatska komora socijalnih radnika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Povodom nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku, Hrvatska komora socijalnih radnika predlaže da se stvarna nadležnost u odlučivanju o pravu na inkluzivni dodatak izmijeni te da se navedeno pravo izdvoji iz sustava socijalne skrbi, prvenstveno jer se radi o pravu koje nije socijalna naknada, već ovisi o proračunskoj osnovici i utvrđuje se na osnovi nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Sukladno članku 3. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23), socijalna skrb organizirana je djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, a obuhvaća prevenciju, pomoć i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unaprjeđenja kvalitete života, te poticanje promjena i osnaživanje korisnika, radi njihova aktivnog uključivanja u život zajednice. Pravo na inkluzivni dodatak objedinilo bi sljedeća prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta: pravo na osobnu invalidninu, pravo na doplatak za pomoć i njegu, pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom i dijete s oštećenjem zdravlja te pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Obzirom na to, Komora ponovno traži da se novčane naknade koje se tiču utvrđivanja zdravstvenog stanja i temeljem toga priznatih naknada u novčanim iznosima vrate u sustav HZMO-a jer nema nikakve stručne ni administrativne podloge da bi to trebali raditi stručnjaci zaposleni u sustavu socijalne skrbi. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. |
| 14 | ankica mrkšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani Ja smatram da je ovaj nacrt prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku .LOŠ Naravno da svako gleda pod navodnicima ,,svoje probleme i najbolje ih razumije kao materiju za razliku od drugih ,, Pa čitajući sve komentare zakon stvarno treba ići na ozbiljnu doradu ,to jest povući ga jer će napraviti veliku štetu,Bojim se da mnogi neće stići niti reagirati ,učestvovati jer je prezentiran u javnosti drugačije od ovoga ovdje STVARNOG pa ljudi nisu imali potrebu učestvovati. Navodim samo najbitnije ON NIJE SPROVEDIV I NAPRAVITI ĆE MNOGO ŠTETE SOCIJALNI RADNICI NAPISALI SU ZAŠTO I POTPUNO SU U PRAVU . da ne ponavljam sada što su pisali imate u člancima niže UZ TO IZUZELI STE IZ PRVE RAZINE MENTALNO OBOLJENJE S VIŠE VRSTA DRUGIH 4.STUPNJA + MENTALNO S KOMORBIDITETIMA ISO IZ PRVE RAZINE a djecu mentalno oboljelu nigdje ne spminjete samo osobe UZ TO NAZIVATE IH PSIHIČKIM BOLESTIMA UMJESTO MENTALNIMA DISKRIMINIRALI STE IH.o tome mentalno oboljeli pišem u članku 13.da ne ponavljam Pa čitam dalje tekstove učesnika u e -savjetovanju STRAŠNO MALIGNA OBOLJENJA,kronična u prvoj razini samo djeci priznajete STRAŠNO ,,,PA LJUDI SE LIJEČE OD TOGA GODINAMA TAKO DA DJETINSTVO BRZO PROĐE ,,,do 18 godine poslije budu odrasli a još uvjek neki se liječe . čitam dalje OSOBE KOJE SU NA SMJEŠTAJU NIGDJE NE SPOMINJETE ,UŽAS ,,,od džeparca da si priušte nešto još ,ovo je sramotno OBITELJI KOJE SU UDOMILE BOLESNO DJETE ,DJECU ,,,NEMAJU PRAVO ISTO,,,UŽAS dalje VEZANO UZ BARTHELOV INDEKS ,,on nikako ne bi trebao biti mjerodavan ,,čitam da je nekad bio 22 a sada je 20 za prvu razinu dalje NIJE NI MENI JASNO MADA MI JE SIN VJEŠTAČEN U JTV,,,,,kako mislite uopšte svi koji su prije 2014 g ponovno vještačiti tako da omaju stupnjeve ZNATE I SAMI DA JE NEMOGUĆE. JTV,,,zatrpano je predmetima od prije i da nije nemoguće je to sprovesti u nekom žurnom terminu jer kao što pišu Socijalni radnici Inkluzivni dodatak ,zakon,,,nije prioritet nego jednokratna pomoć i hitno reagiranje da netko ne umre od gladi itd. Pa dakje isto vezano uz ostala oboljenje koja PRIZNAJETE DJECI DO 18 .GODINE A ODRASLIMA NE U NEKIM RAZINAMA .nema logike što je osoba starija potrebna joj je veća skrb dok je u školi i djete bude okružena brigom svih koliko mogu od institucija do ukućana ,Dakle i ona će postati starija osoba koja ttreba veću skrb a za nju i novce kako bi mogla živjeti dostojanstveno. I JOŠ MNOGA DRUGA OBOLJENJA GDJE SU SAVEZI I UDRUGE I POJEDINCI NALAZILI DISKRIMINATORNE prijedloge u nacrtu ovoga zakona OBZIROM DA JE RIJEČ O ZAKONU O SAMO 46.ČLANAKA Mislim da je najpametnije da se povuče i da je to najmanja šteta koja može nastati. Da ove primjedbe sudionika dobro razmotrite JER ON NAPROSTO KAO VAKAV NIJE PROVEDIV I UZ TO KRŠI LJUDSKA PRAVA POJEDINIM SKUPINAMA OBOLJELIM. I moram priznati ja do sada ovako loš prijedlog zakona još nisam vidjela a godinama u nazad učestvujem u e - savjetovanju . LIJEP POZDRAV | Nije prihvaćen | Termin osobe s psihičkom bolesti koristi se sukladno prilogu V. Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 96/2023), odnosno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku prepoznaje djecu s teškoćama u razvoju kao posebno ranjivu skupinu, jer je od najranije dobi potrebno poduzimati korake u svrhu rehabilitacije i na taj način prevenirati nastanak težeg invaliditeta. Također, budući da još uvijek nije postignuta regionalna ravnomjernost pristupačnosti potrebnih usluga, na ovaj način se osigurava veći stupanj razvoja i socijalne uključenosti djece s teškoćama u razvoju. Nadalje, na temelju Zakona o osobnoj asistenciji (NN 71/23) osobe s invaliditetom nakon 18. godine života mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije, dok djeca pravo na tu uslugu nemaju. |
| 15 | Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani, već godinama pokušavamo podignuti svijest šire javnosti, ali i kreatora i provoditelja socijalnih politika o izazovima udomiteljstva djece s teškoćama u razvoju. Vrlo dobro znamo da se teškoće u razvoju gotovo nikada ne javljaju same i izolirane, već je to najčešće nesretan splet nekoliko bolesti koje uvelike utječu na život djeteta, ali i drugih članova njegove (udomiteljske obitelji). Udomiteljstvo tj. usluga smještaja u udomiteljsku obitelj rješenje je za neke probleme tog djeteta, ali ne i sve. Dolaskom u udomiteljsku obitelji djetetov invaliditet tj. teškoće u razvoju nisu nestale, a sustav to uporno gleda drugačije. Ta ista djeca bi prava na temelju svog invaliditeta ostvarila u biološkim obiteljima upravo zbog činjenice da su ta prava vezana samo i isključivo uz djetetovo zdravstveno stanje, međutim, dolaskom u udomiteljsku obitelj, ta ideja nestaje i dijete ta prava automatski gubi. Baš kao i biološki roditelji djece s teškoćama u razvoju, i udomitelji iste takve djece trebaju pomoć, podršku i resurse kako bi tom djetetu pomogli što je više moguće u njegovom procesu fizičkog i emocionalnog izlječenja. Udomiteljska obitelj nije rehabilitacijski centar, udomitelji (najčešće) nisu stručnjaci iz područja medicine, a svako dijete ima pravo na dodatak koji mu pripada na temelju njegovog invaliditeta tj. zdravstvenog stanja. | Nije prihvaćen | U svrhu osiguranja potreba korisnika prava na uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji Zakon o udomiteljstvu (NN 115/18 i 18/22) pored naknade za rad udomitelja propisuje pravo na opskrbninu za potrebe korisnika. Opskrbnina se određuje za svakog korisnika posebno prema potrebama u odnosu na dob, prisutnost teškoća u razvoju, invaliditeta i bolesti korisnika, njegovoj životnoj dobi i zdravstvenom stanju te je razmjerna trajanju i opsegu usluge smještaja korisnika kod udomitelja. U cilju poticanja udomiteljstva i kvalitetnije zaštite prava korisnika kao i poboljšanja prava udomitelja koji pružaju skrb za djecu i osobe kojima je potreban najveći stupanj podrške, u proteklom je razdoblju redefiniran način izračuna i način određivanja visine naknade za rad udomitelja i opskrbnine. Također ističemo da je prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu propisano pravo na doplatak za djecu koja su povjerena na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji. |
| 16 | Mirela Stanić-Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani, kao udruga koja se već više od 23 godine bavi pružanjem pomoći i podrškom djeci oboljeloj od maligne bolesti, dozvolite da iznesemo naša zapažanja u vezi prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku. Predlažemo da se kod članka 13. stavka 1. posebno naglase djeca oboljela od maligne bolesti koja su dosad pripadala kategoriji IV. stupnja težine invaliditeta prilikom vještačenja za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu, iako vjerujemo da se na njih mislilo pod točkom „djeca s kroničnom bolesti IV.stupnja“. Međutim, kako je navedeno da su djeca do 18. godine života, bilo bi dobro naglasiti i unijeti u Zakon o inkluzivnom dodatku da sva djeca koja su dobila dijagnozu maligne bolesti imaju pravo na inkluzivni dodatak i nakon što napune 18. godina života. Maligna bolest je bolest čije liječenje dugo traje i tegobe i poteškoće ne prestaju punoljetnošću djeteta. Zaključno, djeca oboljela od maligne bolesti i odrasli koji su u djetinjstvu oboljeli od maligne bolesti svakako bi samom dijagnozom maligne bolesti trebali ulaziti u kategoriju koja zadovoljava prvu razinu potpore iz čl.11.st.1.točke 1., odnosno da razina potpore iznos 600% osnovice. Uz to, predlažemo da se svoj djeci oboljeloj od maligne bolesti te odraslima koji su u djetinjstvu oboljeli od maligne bolesti, a koja primaju osobnu invalidninu, što znači da su na vještačenju zadovoljila kriterij IV.stupnja težine invaliditeta, prizna automatski pravo na inkluzivni dodatak čime bi se izbjeglo nepotrebno ponovno vještačenje i dodatni posao centrima za vještačenje te ostalim institucijama. Liječenje osim što je dugo, donosi i velike troškove proizašle iz same bolesti te smatramo kako bi trebalo razmotriti i ukidanje zapreke nekretnine te da bi se inkluzivni dodatak trebao priznati i djeci oboljeloj od maligne bolesti koja koriste uslugu smještaja (članak 10.). Za kraj, pohvaljujemo članak 19.,stavak 1. koji govori kako je postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak žuran čime će se svakako olakšati cijeli proces i korisnicima prava, ali vjerujemo i institucijama. | Nije prihvaćen | Lista vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirana Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/2023) ne definira maligne bolesti kao zasebnu vrstu invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, već definira kronične bolesti kao zasebnu vrstu invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a kojom su obuhvaćene i osobe s malignim bolestima, te su djeca s kroničnim bolestima četvrtog stupnja razvrstana u prvu razinu potpore Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku. Vezano uz Vaš prijedlog da se osobama koje imaju IV. stupanj težine invaliditeta automatski prizna pravo na inkluzivni dodatak, ističemo da je člankom 22. Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku propisano je da će Zavod za socijalni rad, ako je za odlučivanje o pravu na inkluzivni dodatak potrebno utvrđivanje činjenice invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti, zatražiti nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. Ukoliko osoba ima odgovarajući Nalaz i mišljenje neće biti potrebno novo vještačenje. |
| 17 | Danka Maric Paravinja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Prije svega pozdravljam prijedlog Zakona o inkluzivnom dodatku kao obliku pomoći koji će objediniti nekoliko skupina najranjivijih članova našeg društva. Želim istaknuti da svoj komentar ostavljam kao osoba s invaliditetom i ujedno zaposlenik HZSR, pa me se ovaj zakon dotiče na dva važna načina - u osobnom i u profesionalnom smislu. S obzirom da zakon predviđa veliki broj preispitivanja već postojećih prava, potrebno je naglasiti da će ti postupci izuzetno dugo trajati, zbog toga što priznavanje prava na inkluzivni dodatak ovisi o nalazu jedinstvenog tijela vještačenja. Vjerujem da je dobro poznato da je čekanje tih nalaza izuzetno dugo, te će zagušiti već sada preopterećeni sustav socijalne skrbi u kojem radi nedovoljan bbroj stručnih radnika, te će posljedica ovakvog zakona biti zakidanje naših korisnika za njihova prava zbog dodatnog opterećenja. S obzirom da je priznavanje prava na inkluzivni doadtak vezano isključivo uz nalaz vještačenja, ne postoji opravdani razlog zbog čega bi priznavanje ovog prava provodio Hrvatski zavod za socijalni rad - kor priznavanja prava potrebno je iščitati nalaz vještačenja, a za to nije potreban specifičan stručni rad socijalnog radnika. Osobe s invaliditetom mogu i često trebaju stručni rad socijalnih radnika kiod priznavanja nekih drugih prava i usluga, a do čega će otežano dolaziti zbog novog opterećenja koje će se sručiti na već sada preopterećen sustav socijalne skrbi. Na taj se način stručne radnike pretvara u administratore, a njhova bi uloga trebala biti pomažuća i savjetodavna u radu s različitim ranjivim skiupinama korisnika. Nadalje, ovaj zakon propisuje da je priznavanje prava na inkluzivni dodatak žurni postupak. Smatram da su druga novčana prava, poput zajamčene minimalne naknade, kojima se osigurava egzistencija korisnika (a mnogi od njih nisu osobe s invaliditetom) daleko prioritetnija prava te da moraju imati primat u priznavanju, budući da im je svrha da korisnik koji ostvaruje navedeno pravo ima čime kupiti hranu, odjeću, lijekve, dakle zadovoljiti osnovne životne potrebe i preživjeti. S obzirom da će donošenjem ovog zakona iz primjene nestati pravo osobne invalidnine, postavlja se pitanje što će se dogoditi s naknadom za ugroženog kupca energenata koju primaju korisnici kojima je priznata osobna invalidnina? Da li će ju i dalje primati i koje će ju skupine korisnika primati? Zakon predviđa ukidanje prava odraslim korisnicima na smještaju i djeci s invaliditetom kojima je rješenjem HZSR priznata usluga smještaja. Smatram da se radi o duboko diskriminatornoj odredbi koja skupinu smještenih korisnika stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na druge korisnike i u odnosu na poziciju koju ti korisnici imaju sada kao primatelji osobne invalidnine. Dijete s invaliditetom i teškim i trajnim promjenama zdravlja neće prestati biti bolesno trenutkom donošenja ovog zakona. Djeca kojima je priznata osobna invalidnina, a koji su ujedno i korisnici prava na smještaj najčešće trebaju brojne liječničke kontrole, pojačanu brigu, njegu, liječenje, posebne terapijske postupke. Nema razlike u brizi koju takvom djetetu mora pružiti biološka obitelj i udomiteljska obitelj, te zbog toga nema opravdanog razloga uskratiti novčanu podršku udomiteljskim obiteljima koje na smještaju imaju djecu s invaliditetom. Ova će odredba, osim što diskriminira odrasle osobe i mlt. djecu s invaliditetom na smještaju, dodatno demotivirati udomitelje da se bave udomiteljstvom, a dobro je poznato da broj udomiteljskiih obitelji pada, da je novih udomitelja sve manje, te da su nedostatni kapaciteti smještaja i za maloljetne i za punoljetne korisnike. Financijski suport udomiteljima nije trivijalno pitanje, briga za teško bolesnu odraslu osobu ili dijete zahtjeva znatna financijska sredstva te iz tih razloga smatram da bi država kroz ovaj zakon i inkluzivni dodatak trebala suportirati udomiteljske obitelji. Nadalje, zakon predviđa imovinski cenzus za neke skupine korisnika (4 i 5 kategorija pomoći) te ukoliko takvi korisnici posjeduju drugu nekretninu oni ne mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Smatram da je i ova odredba diskriminatorna i u svojoj naravi degradirajuća zbog toga što osobu s kroničnom bolesti, invaliditetom, teškoćama kretanja.... prisiljava da se bavi iznajmljivanjem nekog objekta ili nekretnine. Bolesnome čovjeku treba pomoć i treba mu maksimalno olakšati njegovu situaciju. Treba imati na umu da su mnogi korisnici suvlasnici neke nekretnine te da ju bez suglasnosti drugiog ili drugih suvlasnika ne mogu prodati, iznajmiti, otuđiti ili na bilo koji način koristiti da bi poboljšali svoju egzistencijalnu situaciju koja je zbog bolesti ionako teška, a ne mu dodatno otežavatio ionako tešku životnu situaciju. S osobnog stajališta, kao sooba koja ima IV stupanj funkcionalnog oštećenja i 100% tjelesno oštećenje zbog kronične bolesti, mogu reći da se osjećam nesigurno i zbunjeno zbog toga što iščitavajući prijedlog zakona ne mogu naći u kojoj se kategoriji pomoći nalaze ljudi poput mene (transplantirani bolesnici). Isto se pitaju i primejrice, korisnici koji se bore s malignim bolestima i priznata su im prava bilo na osobnu invalidninu, bilo na doplatak za pomoć i njegu. Što će biti s bolesnicima koji čekaju tarnsplantacije organa, s bolesnicima na hemodijalizi, s transplantiranim bolesnicima, s bolesnicima na kemoterapiji? Veliki broj ovih ljudi je ugalvnom pokretan i mogu brinuti o svojoj higijeni, hranjenju, oblačenju, dakle na ljestvici Barthelovog indeksa, koji se koristi kao jedan od kriterija za priznavanje inkluzivnog dodatka, dobili bi maksimalan broj bodova, dakle prema tom kriteriju oni bi bili osobe bez teškoća. Mnogi također mogu i raditi, međutim njihovo se zdravstveno stanje u bilo kojem trenutku može pogoršati i isto nije moguće predvidjeti. Invaliditet kod ovakvih bolesnika nije vezan uz njihovu pokretljivost, već za druga teška i trajna promijenjena stanja organizma - svi mi nećemo preko noći postati zdravi izglasavanjem ovog zakona, naše tegobe, teškoće, rizici i ograničenja u funkcioniranju i nadalje će biti prisutni. Želim istaknuti da je transplantacija organa tretman, a ne ozdravljenje, te da taj tretman kod nekoga funkcionira bolje, kod druge osobe manje dobro, a s vremenom također prestaje funkcionirati (presađeni organi otkazuju ili dolazi do odbacivanja organa iz različitih razloga). Mnogi transplantirani bolesnici su također i onkološki bolesnici, zbog toga što terapija namijenjena čuvanju presatka često dovodi do pojave različitih karcinoma. U samo zadnjih deset godina u Republici Hrvatskoj provedeno je oko šest tisuća transplantacija, a ukupan broj tarnsplantiranih bolesnika u našoj je zemlji i daleko veći te je neprihvatljivo da se ne zna da li će ova velika skupina bolesnika imati prava na pomoć i kakva će ta prava biti. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Vezano uz Vaš navod da Zakon predviđa ukidanje prava korisnicima na smještaju ističemo da sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23) osobama kojima je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja ne priznaje pravo na osobnu invalidninu. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. U svrhu osiguranja potreba korisnika prava na uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji Zakon o udomiteljstvu (NN 115/18 i 18/22) pored naknade za rad udomitelja propisuje pravo na opskrbninu za potrebe korisnika. Opskrbnina se određuje za svakog korisnika posebno prema potrebama u odnosu na dob, prisutnost teškoća u razvoju, invaliditeta i bolesti korisnika, njegovoj životnoj dobi i zdravstvenom stanju te je razmjerna trajanju i opsegu usluge smještaja korisnika kod udomitelja. U cilju poticanja udomiteljstva i kvalitetnije zaštite prava korisnika kao i poboljšanja prava udomitelja koji pružaju skrb za djecu i osobe kojima je potreban najveći stupanj podrške, u proteklom je razdoblju redefiniran način izračuna i način određivanja visine naknade za rad udomitelja i opskrbnine. Također ističemo da je prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu propisano pravo na doplatak za djecu koja su povjerena na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji. Imovinski cenzus kao zapreka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak odnosi se na korisnike prava na inkluzivni dodatka 4. i 5.razine što je u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). Uvjet za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak u visini bilo koje od pet razina potpore iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona je utvrđen stupanj invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definiranoj Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). Navedena Lista definira kronične bolesti kao zasebnu vrstu invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Sukladno navedenoj Listi u 4.stupanj kronične bolesti ubrajaju se osobe koje su u terminalnoj fazi ili dekompenzaciji kronične bolesti čije liječenje nužno zahtijeva transplantaciju organa, kemo ili nadomjesnu terapiju, dijalizu, parenteralnu i enteralnu prehranu, aspiraciju usne šupljine i gornjih dišnih puteva, oksigenator, mehanički respirator, ugrađivanje stome, trahealne kanile, svakodnevnu mehaničku zaštitu kože i sl., te su potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe. |
| 18 | Valentina Piljek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Smatram da bi osobe koje žive u zajednicama trebale imati pravo na neki oblik naknade koji ovdje nije obuhvaćen. Smještajem se njihove poteškoće ne brišu. Takoder se ne brišu poteškoće ukoliko osoba ima još jednu nekretninu u vlasništvu, i ne vidim smisla tog ograničenja. S obzirom na inflaciju i konstantno povećavanje cijena osnovnih proizvoda za život, xy medicinskih potrepština koje nisu obuhvaćene na listama HZZO nego se moraju posebno plaćati i takoder konstantno jednak iznos naknada koje se primaju, zašto ljudima uskratiti možda neki dodatan prihod? Takoder smatram da se nigdje ne spominju genske bolesti, i delecije te je puno osoba čije genske mutacije još nisu sasvim shvaćene zakinuti. Predložila bih i da se ograniči neko izvjesno vrijeme u kojem bi vještačenja trebala biti gotova, tj rješenja dostavljena na adrese. A ne da se kao i do sada čeka po 6,7 mjeseci, kod nekih slučajeva više od godine dana. Smatram da nije u redu da mi imamo ograničen broj dana u kojem trebamo predati sve papire, a vi nemate nikakvo ograničenje u kojem vremenskom periodu bi to trebali riješiti. Takoder, hoćete li povećavati naknadu s obzirom na daljnji rast životnih standarda?? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. Uredba o metodologijama vještačenja (NN 96/23) prepoznaje osobe s genetskim i rijetkim bolestima kao osobe s kroničnim bolestima. Osnovicu za izračun inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. |
| 19 | Margareta Lovković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Podržavam komentar udruge GENOM | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 20 | Martina Kovačić Lesar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Predlažem BRISANJE članka 14. 18.,19 i 28.st. 1. kao i da se svi članci koji uređuju postupanje Zavoda za socijalni rad promijene i da se odlučivanje o nadležnosti inkluzivnog dodatka delegira drugoj mjerodavnoj instituciji (HZZO, HZMO). Ovdje se radi prvenstveno o procjeni zdravstvenog stanja osobe, a time i određivanja naknade sukladno tome, što nikako ne ulazi u nadležnost postupanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno njegovog područnog ureda. Stručni radnici područnih ureda Zavoda nisu educirani niti imaju stručna znanja da procjenjuju zdravstveno stanje korisnika i tumače nalaze i mišljenja i Barthelov index. Nedopustivo je da se u prijedlogu Zakona o inkluzivnom dodatku navodi da je postupak ŽURAN. Svi postupci u sustavu socijalne skrbi su ŽURNI, a inkluzivni dodatak nema i ne može imati prioritet, jer su zajamčene minimalne naknade i jednokratna naknade prioritetnija prava, budući se radi o novčanim naknadama namijenjenim za preživljavanje korisnika! Velik broj sadašnjih korisnika osobne invalidnine i doplatka imaju Nalaze i mišljenja vještačenja od prije 2014., a uz to trenutno svaki područni ured ima oko 1500 osoba upućenih na vještačenje, a koji neki čekaju na vještačenje već više od godinu dana. Uz to sada bi velik broj postojećih korisnika sa starim nalazima i mišljenjima trebalo ponovno uputiti na vještačenje za inkluzivni dodatak, što je uz ovaj broj osoba koja su trenutno na vještačenju nemoguće izvještačiti u nekom primjerenom roku. Tijela vještačenja ne mogu odraditi toliki opseg posla, a nezadovoljstvo korisnika je usmjereno je prvenstveno prema radnicima područnih reda, naročito u slučajevima kada osoba upućena na vještačenje ubog smrti ne dočeka vještačenje. Uz to, područni uredi Zavoda potkapacitirani su zaposlenicima, uz to stalno dobivaju nove poslove, nova prava i usluge u rješavanje koja nisu propisana pravilnicima o sistematizaciji poslova niti su propisani normativi opsega poslova na jednog stručnog radnika. Takvim postupanjima ispada da se nova prava delegiraju zavodu bez ikakve procjene realne mogućnosti odrađivanja tih novih poslova u sklopu zavoda. U svemu tome osobe s invaliditetom trpjet će neposrednu štetu za svoja osobna prava na naknadu, nemajući mogućnosti da ih ishode u propisanom zakonskom roku. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. |
| 21 | Novi planet | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Smatramo da je općenito težina poremećaja osoba iz autističnog spektra potcijenjena te da su prilikom kategorizacije zanemarene neke važne okolnosti. Nekoliko vrsta oštećenja, kao što su, primjerice, oštećenja vida, oštećenja sluha te teške, teže i umjerene intelektualne teškoće, svrstavaju se u različite razine potpore ovisno o tome imaju li pridružene dodatne teškoće odnosno komorbiditet ili se javljaju bez dodatnih teškoća. Za osobe iz autističnog spektra takva distinkcija nije napravljena (osim ako se radi o pridruženim intelektualnim teškoćama) i nigdje nije uzeto u obzir postojanje komorbiditeta i dodatnih teškoća, a ono je kod ovih osoba u pravilu gotovo uvijek prisutno. Osobe iz autističnog spektra s dodatnim teškoćama (koje nisu intelektualne), osobito s teškim kroničnim bolestima i metaboličkim problemima, nemaju sposobnost funkcioniranja na istoj razini kao osobe s tim istim kroničnim bolestima (primjerice, s teškim autoimunim bolestima), ali bez autizma. Štoviše, u takvim slučajevima kod osoba iz autističnog spektra razvijaju se i problemi mentalne prirode što onda vodi pogoršanju općeg stanja i funkcioniranja (kako po pitanju autizma, tako i kroničnih bolesti). Nerijetko se kod takvih osoba javlja osjećaj panike te progredirajuća sklonost suicidalnosti i/ili autoagresivnim epizodama (poput onih kakve imaju osobe s autizmom s intelektualnim teškoćama). Tako kompleksna i teška problematika onemogućava ovim osobama uključivanje u svijet rada odnosno zapošljavanje (čak niti kao pomoćno osoblje), što vodi isključivanju i socijalnoj izolaciji, a bez potrebnih sredstava za svakodnevni život, a kamoli još i za posebne potrebe koje proizlaze iz same bolesti. Stoga bi svi ovakvi slučajevi iz autističnog spektra trebali biti kategorizirani u prvoj razini potpore te tražimo da se kod njihove kategorizacije uzmu u obzir sve dodatne teškoće i bolesti pridružene autizmu (kao osnovnoj bolesti), a što je u ovom prijedlogu Zakona propušteno. | Djelomično prihvaćen | Djeca i odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra razvrstane su u prve tri razine inkluzivnog dodatka vodeći računa o individualnim potrebama ovisno o dodatnim teškoćama. |
| 22 | Sanja B. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | U predstavljanju Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku stoji kako će iznos inkluzivnog dodatka za sve korisnike biti veći od iznosa objedinjenih naknada koje sada ostvaruju osobe s invaliditetom. Ovo nije točno. Iako je u tabeli s prezentacije predstavljeno da će osobe s oštećenjem III. I IV. stupnja biti u prve tri razine potpore, a osobe s oštećenjem II. stupnja u 4. i 5. razini, više skupina OSI s III. stupnjem oštećenja je u Zakonu stavljeno u 4. razinu potpore, a među njima su i osobe s intelektualnim teškoćama. Ovime se ove osobe stavljaju u nepovoljniji položaj nego što su bile prije jer će primati znatno nižu potporu, umjesto 189,99 eura ili 245,99 eura sada će primati 162 eura potpore. Osobe s III. stupnjem oštećenja, što je teže oštećenje funkcionalnih sposobnosti, bi trebale biti barem u 3. razini potpore. Smatram da su iznosi potpore za osobe s invaliditetom u 4. i 5. razini preniski, a osim toga im se još stavlja i imovinski cenzus i time ih se dovodi u još nepovoljniji položaj i svakako im se ne unaprjeđuje kvaliteta života i ne pridonosi primjerenijem životnom standardu i boljoj socijalnoj zaštiti te prevladavanju različitih prepreka koje mogu sprječavati puno i učinkovito sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu na ravnopravnoj razini, a što bi trebala biti svrha ovoga Zakona. Posebno bih se osvrnula na položaj osoba s intelektualnim teškoćama koje su izrazito ranjiva populacija i trebaju našu potporu i zaštitu. Osobe s intelektualnim teškoćama III. stupnja trebaju pomoć i njegu druge osobe u punom opsegu odnosno nisu samostalne i trebaju kontinuiranu podršku u svakodnevnim aktivnostima i socijalnim interakcijama i trebaju biti u višoj razini potpore. Osobe s intelektualnim teškoćama su uvijek bile na marginama društva, a ovakav Zakon neće doprinijeti poboljšanju kvalitete njihovog života. | Djelomično prihvaćen | Djelomičnim prihvaćanjem prijedloga pravobranitelja za osobe s invaliditetom izmijenjen je članak 13. u odnosu na razvrstavanje po razinama inkluzivnog dodatka djece i odraslih osoba s intelektualnim teškoćama osim u dijelu koji se odnosi na podjelu po dobi, a s naglaskom na razvrstavanje prema stupnjevima i specifičnostima osoba s intelektualnim teškoćama ovisno o dodatnoj teškoći koja značajno utječe na samostalnost osobe s intelektualnom teškoćom odnosno ovisnost o pomoći druge osobe. Prijedlog razvrstavanja po stupnju oštećenja i funkcionalne sposobnosti po razinama definiran na slijedeći način: Prvom razinom obuhvaćena su djeca i odrasle osobe s težim i teškim intelektualnim teškoćama IV. stupnja. Drugom razinom inkluzivnog dodatka obuhvaćena su djeca s intelektualnim teškoćama III. stupnja i dodatnom teškoćom i djeca i odrasle osobe s umjerenim i lakim intelektualnim teškoćama IV. stupnja. Trećom razinom inkluzivnog dodatka obuhvaćena su djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama III. stupnja bez dodatnih teškoća Četvrtom razinom inkluzivnog dodatka obuhvaćena su djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja s dodatnom teškoćom. Petom razinom inkluzivnog dodatka obuhvaćena su djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja bez dodatne teškoće. Kod utvrđivanja prava na inkluzivni dodatak ne postoji prihodovni cenzus, dok je imovinski cenzus propisan kao zapreka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak samo kod korisnika prava 4. i 5. razine što je u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 23 | Katarina Šimanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani, nekada davno je Barthelov indeks za najteža oboljenja iznosio od 0-22, međutim Vašim novim prijedlogom iznosi 0-20. Molim da se stara vještačenja prevedu i važe kao nova,jer su vam se negdje izgubila ova dva boda. Dalje, osobna invalidnina priznaje se osobi s IV.stupnjem oštećenja: u starim rješenjima ne piše stupanj invaliditeta,međutim ukoliko je osoba ostvarila osobnu invalidninu, automatski znamo da spada pod 4.stupanj,stoga je u potpunosti nepotrebno zatrpavati centar,tijelo vještačenja i ostale institucije nepotrebnim radnjama, kada je sve već rješeno samo se treba iščitati kako spada. Lp | Nije prihvaćen | Vezano uz Vaš komentar da osobe koje primaju osobnu invalidninu imaju utvrđen IV. stupanj te nije potrebno provoditi vještačenje ističemo da je člankom 22. Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku propisano da će Hrvatski zavod za socijalni rad, ako je za odlučivanje o pravu na inkluzivni dodatak potrebno utvrđivanje činjenice invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti, zatražiti nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. Ukoliko osoba ima odgovarajući Nalaz i mišljenje neće biti potrebno novo vještačenje. |
| 24 | Centar za razvoj vrijednosti | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani, Predlažemo ukidanje imovinskog cenzusa za 4. i 5. kategoriju. Povećane potrebe osoba s invaliditetom proizlaze iz njihovih teškoća, zdravstvenih i drugih radi kojih im je potrebna potpora za punopravno sudjelovanje u društvu. Prisiljavanje osobe da proda nekretninu koju je primjerice naslijedila kako bi dobila pravo na inkluzivni dodatak čini nam se ponižavajuće i u suprotnosti sa samom svrhom Zakona. Nadalje, predlažemo uvođenje dodatka za osobe smještene u ustanovama socijalne skrbi. Mišljenja smo kako je svrha Inkluzivnog dodatka inkluzija u društvu, a ove osobe su upravo segregirane smještajem u ustanovu te primaju vrlo malo iznos mjesečnog "džeparca". Također, ovdje predlažemo i izmjenu terminologije iz psihička bolest u mentalno oboljenje, s obzirom na službenu upotrebu potonjeg termina. Također, potrebno je razmotriti iznose inkluzivnog dodatka za zaposlene i nezaposlene osobe s invaliditetom. Naime, do sad su nezaposlene osobe s invaliditetom dobivale naknadu do zaposlenja, a novim Zakonom ova naknada bit će izuzeta iz Zakona o tržištu rada, no neće se kompenzirati ni na koji način kroz Zakon o inkluzivnom dodatku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane člankom 10. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona odnose se na osobe s manjim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti koje mogu ostvariti 4. i 5. razinu inkluzivnog dodatka. Navedeno je u skladu su sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja, odnosno propisano je da je organizirano stanovanje socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. Sukladno Nacrtu prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku osoba s mentalnim oštećenjem može ostvariti pravo na inkluzivni dodatak, a termin osobe s psihičkom bolesti koristi se sukladno prilogu V. Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 96/2023), odnosno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Članak 5. Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku propisuje da je inkluzivni dodatak novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Sukladno tome, uvjet za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak u visini bilo koje od pet razina potpore iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona je utvrđen stupanj invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definiranoj Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). Odnosno, s obzirom da radna sposobnost kao ni radno-pravni status osobe nije propisan kao uvjet za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak, isti također nisu relevantna niti za utvrđivanje razine inkluzivnog dodatka propisne člankom 13. Nacrta prijedloga zakona. Ističe se da se novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom objedinjava u pravo na inkluzivni dodatak. |
| 25 | ankica mrkšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani Molim u prvu razinu dodati jer su izostavljeni a znate da postoje i time ste ih diskriminirali sve te ih zajedno stavili na kraju druge razine bez obzira što postoje i mentalno oboljeli s više vrsta teških oštećenja 4.stupnja i komorbiditetima . MOLIM KAO I KOD DRUGIH DODATI U PRVU RAZINU 1. razina MENTALNO OBOLJELI ne psihički oboljeli MENTALNO OBOLJENJE 4.STUPANJ + INTELEKTUALNO OBOLJENJE 4.STUPANJ ILI NEKO DRUGO 4.STUPNJA . MEKTALNO OBOLJELE 4.STUPANJ + KOMORBIDITETI Te molim dodati i djecu u svim razinama Ostatak pišem u članku 13. Zahvaljujem | Djelomično prihvaćen | Djelomično je prihvaćen prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom za izmjenu članka 13. u odnosu na razvrstavanje po razinama inkluzivnog dodatka djece i odraslih osoba s psihičkim bolestima osim u dijelu koji se odnosi na podjelu po dobi djece. Odvajanje djece do 7 godina i izjednačavanje starijih od sedam godina s kategorijom odraslih osoba s psihičkom bolesti Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike smatra neprihvatljivim budući da su kroz sve korisničke skupine djeca stavljena u povoljniji položaj od odraslih. Prijedlog razvrstavanja po stupnju oštećenja i funkcionalne sposobnosti po razinama je prihvaćen u cijelosti i definiran na sljedeći način: Prvom razinom inkluzivnog dodatka obuhvaćena su sva djeca s psihičkom bolesti IV. stupnja i odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja s dodatnom teškoćom. Drugom razinom obuhvaćena su djeca s psihičkom bolesti III. stupnja s dodatnom teškoćom i odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja bez dodatne teškoće. Trećom razinom obuhvaćena su djeca s psihičkom bolesti III. stupnja bez dodatne teškoće i odrasle osobe s psihičkom bolesti III. stupnja s dodatnom teškoćom. Četvrtom razinom obuhvaćena su djeca s psihičkom bolesti II. stupnja s dodatnom teškoćom i odrasle osobe s psihičkom bolesti III. stupnja bez dodatne teškoće. Petom razinom obuhvaćena su djeca i odrasle osobe s psihičkom bolesti II. stupnja bez dodatne teškoće. Termin osobe s psihičkom bolesti koristi se sukladno prilogu V. Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 96/23), odnosno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, te se komentar vezan uz izmjenu termina ne prihvaća. |
| 26 | Jela M. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani, Prvenstveno pohvaljujem predloženi zakon čija će primjena konačno stupiti na snagu. Isto tako uočavam dijelove samoga zakona, a za koje smatram da bi ih bilo svrhovito nastojati razmotriti i prilagoditi/revidirati. 1. Djeca i odrasle osobe sa malignim bolestima nisu uvrštene u zakon. Predlažem za tako tešku kroničnu bolest izraditi nacrt zakona po stadijima bolesti (I-IV), na osnovu invaliditeta i/ili težih/teških trajnih promjena u zdravstvenom stanju. Stadiji III i IV označavaju proširenje karcinoma na limfne čvorove i na druge organe i metastaze. Stadij II - bolesnici s tumorom koji se proširio izvan organa u kojem je nastao. Razvidno je prema tome da dolazi do teške trajne posljedice ukoliko je uklonjen organ, limfni čvorovi, razvija se neuropatija zbog korištenja citostatika, osobe su imunokompromitirane. Zaključno, za navedene stadije, stoga predlažem prve tri (I, II, III) razine inkluzivnog dodatka. 1.1. Djecu i odrasle osobe transplantirane i autotransplantirane (matične stanice) predlažem uvrstiti u I razinu inkluzivnog dodatka. Autotransplatacija matičnim stanicama nosi velik rizik, nalazite se u izolaciji, vaši leukociti su ravni 0, znači obična infekcija može biti kobna. Posljedice su takve da se razvije teška neuropatija, koriste se kortikosteroidi, osobe su imunokompromitirane (doživotno) Medicinskim rječnikom to znači da su iscrpljenje druge mogućnosti liječenja i da već ste ste liječili sa više protokola kemoterapija koje nisu pomogle. 2. Razmotriti modalitet povećanja inkluzivnog dodatka za niže razine potpore ( IV i V). Prijedlog povećati za min. 25%. jer kada se bude povećavala osnovica u budućnosti, npr. 5-10%, za navedene kategorije će se povećati svega nekoliko eura, uzimajući i u obzir da je početni iznos nedostatan za nastale potrebe, jer u IV razini prema prijedlogu su i odrasle osobe sa III stupnjem funkcionalnog oštećenja koje zbog svog stanja trebaju biti minimalno u III razini inkluzivnog dodatka. 3. Razmotriti ukidanje zapreka nekretnina. Prijedlog u potpunosti ukinuti drugu, ali i svaku sljedeću nekretninu. Iz razloga što je inkluzivni dodatak naknada za povećane troškove proizašle iz bolesti. | Nije prihvaćen | 1. Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 13. Nacrta prijedloga zakona. Člankom 13. Nacrta prijedloga zakona potpora iz članka 11. razvrstava se u pet razina temeljem Liste vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/2023). Ističemo da prethodno navedena Lista ne definira maligne bolesti kao zasebnu vrstu invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, već definira kronične bolesti kao zasebnu vrstu invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a kojom su obuhvaćene i osobe s malignim bolestima. 2. Pravo na inkluzivni dodatak novčana je naknada u sustavu socijalne skrbi stoga je propisano da osnovicu za izračun inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Ističemo da je i Zakonom o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23) propisano da Vlada Republike Hrvatske odlukom određuje osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade kao i iznos drugih naknada iz članka 21. Zakona o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23). 3. Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane člankom 10. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona odnose se na osobe s manjim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti koje mogu ostvariti 4. i 5. razinu inkluzivnog dodatka. Navedeno je u skladu su sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 27 | Društvo multiple skleroze Međimurske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | S obzirom na to da korisnici osobne invalidnine su ujedno korisnici Naknade za ugroženog kupca energenata, molim da se isto odobrava i korisnicima inkluzivnog dodatka, te pozivam na izmjenu "Uredbe o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata, načinu sudjelovanja u podmirenju troškova energenata korisnika naknade i postupanju Hrvatskog zavoda za socijalni rad", odnosno izmjenu u dijelu u kojem se spominje korisnik prava na osobnu invalidninu, da se izmjeni korisnik prava na inkluzivni dodatak neovisno o određenoj razini potpore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 28 | MARIJANKA MOSLAVAC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Kao specijalizirana udomiteljica dva dječaka sa višestrukim poteškoćama,IV stupanj invaliditeta,smatram da djeca s poteškoćama smještena u udomiteljskim obiteljima itekako trebaju ostvariti pravo na inkluzivni dodatak (barem što se tiče uvećanog dječjeg doplatka i osobne invalidnine). Iz osobnog iskustva proteklih osam godina znam koliko je zahtjevno udomiteljskoj obitelji djetetu s poteškoćama omogućiti pristup socijalnim uslugama (logoped,defektolog,psiholog,fizijatar, radni terapeut i sl.) i uz to podmiriti sve posebne zahtjeve uzrokovane specifičnošću djetetove poteškoće (npr. prilagođena kozmetika za održavanje osobne higijene,vitamini i ostala dopuna prehrana koja ne ide na recept). Povecani iznos opskrbnine koju dijete prima svakako teško može podmiriti sve djetetove specifične potrebe). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja, odnosno propisano je da je organizirano stanovanje socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. |
| 29 | Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Sindikalna podružnica HZSR PU Virovitica Ovim putem želimo pozdraviti intenciju zakonodavca da objedini novčane naknade za osobe s invaliditetom. Očekujemo da će ovim Zakonom uvelike olakšati informiranje naših građana o novčanim naknadama u slučaju oboljenja i/ili invaliditeta te smatramo da će sustavu olakšati postupak priznavanja prava. Navedenim će se osigurati transparentnost prava koja se mogu ostvariti temeljem invaliditeta. Jednako tako, podržavamo zakonodavca u namjeri da povećanjem mjesečnog iznosa naknada koje se ostvaruje na temelju narušenog zdravstvenog stanja (bolest i/ili statusa osobe s invaliditetom) prati porast svakodnevnih troškova pa tako i troškova liječenja i oporavka od liječenja, odnosno troškova uključivanja osobe s invaliditetom u svakodnevni život zajednice. U tom duhu, a s ciljem sudjelovanja u oblikovanju i provođenju Zakona koji će na inkluzivan i nediskriminatoran način omogućiti kvalitetnije uvjete života, primjereniji životni standard, bolju socijalnu zaštitu i uključenost osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji u život zajednice te omogućiti njihovo sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, dostavljamo nekoliko prijedloga za poboljšanje navedenog Zakona o inkluzivnom dodatku. Člankom 10. st.2. navedenog zakona određeno je da se inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točke 4. i 5. ovoga Zakona ne priznaje osobi koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima odnosno koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti. Dosadašnje iskustvo iz prakse pokazuje da vlasništvo nad nekretninama opisanima člankom 10. ne mora nužno imati utjecaj na poboljšanje životnog standarda osobe s invaliditetom. U nekim slučajevima osobe koje imaju u vlasništvu opisanu imovinu nisu u mogućnosti od nje ostvariti značajniju materijalnu korist. Navedenim se člankom stavlja u nepovoljniji položaj osobe s invaliditetom koje su svojim radom, nasljedstvom ili na drugi način, došle u posjed više od jedne nekretnine. Time se dobiva poruka da zakonodavac ne dozvoljava osobama s invaliditetom niti jedan drugi izvor prihoda osim naknada koje mogu ostaviti temeljem narušenog zdravstvenog stanja. U navedenome prepoznajemo oblik diskriminacije na osnovi invaliditeta. Mišljenja smo da stručni radnici Zavoda za socijalni rad neće biti u mogućnosti pridržavati se navedenih članaka i u spomenutim rokovima zaključiti navedene postupke. Naime, osim što je sustav socijalne skrbi unazad nekoliko godina zagušen velikim brojem aktivnih i novih postupaka priznavanja prava na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu, prijedlogom Zakona o inkluzivnom dodatku pretpostavlja se proširenje broja osoba koje isti mogu ostvariti iz čega se može zaključiti da će sustav socijalne skrbi biti dodatno opterećen. S obzirom da, uslijed negativne medijske slike o zaposlenicima sustava socijalne skrbi, kao i zbog višegodišnjeg zanemarivanja navedenog sustava od strane vladajućih, u nadležnim Zavodima kronično manjka zaposlenih stručnih radnika, mišljenja smo da je ovim Zakonom ili drugim propisom, nužno napraviti izmjene i pripremiti sustav na priljev veće količine zahtjeva, a nastavno na to i novih korisnika sustava. Skrećemo pozornost zakonodavca da je navedeni postupak upravni postupak u kojem ne postoji potreba diskrecijske ocjene stručnog radnika – socijalnog radnika, te da isti postupak u najvećoj mjeri ovisi o Nalazu i mišljenju Zavoda za vještačenja. Iz toga proizlazi zaključak da nije nužno da navedene predmete vode stručni radnici – socijalni radnici, već da se za provođenje istih trebaju osigurati radna mjesta za druge, prikladnije struke. Apeliramo na zakonodavca da uzme u obzir zagušenost, a samim time i sporost sustava socijalne skrbi u pogledu priznavanja novčanih naknada osobama s invaliditetom te molimo da se prije stupanja na snagu ovoga zakona ozbiljnije pristupi osiguravanju resursa u smislu novog zapošljavanja i osiguravanja radnih mjesta drugim strukama, ne nužno strukama s visokom stručno spremom, kako bi se navedeni upravni postupci mogli odrađivati u Zakonom propisanim rokovima. U najboljoj namjeri, a s ciljem zaštite dostojanstva osoba s invaliditetom, još jednom se referiramo na negativnu sliku društva o sustavu socijalne skrbi te tražimo od zakonodavca da revidira odluku da se navedena naknada priznaje unutar sustava socijalne skrbi. Iskustvo iz prakse pokazuje nam da se pojedine osobe s invaliditetom osjećaju stigmatiziranima, a nemali broj odgađa podnošenje zahtjeva iz straha od osude i stigmatizacije. Određen dio osoba ne povezuje sustav socijalne skrbi s pitanjima problema zdravlja zbog čega kasno dolazi do informacije da se u navedenom sustavu ista mogu i ostvariti. Apeliramo na zakonodavca da razmotri mogućnost stavljanja navedene naknade u sustav mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja kao sustave koji su osobama s invaliditetom bliži i manje stigmatizirajući. Populacija osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj značajna je i važno je da se njihov glas čuje te da se za njih osiguraju adekvatne naknade i usluge. Želimo iskoristiti priliku i istaknuti glas onih koji se i dalje nalaze u sjeni, a za koje je sustav socijalne skrbi odgovoran. Zagušivanjem sustava socijalne skrbi upravnim postupcima u kojima nije potrebno stručno mišljenje socijalnih radnika, pravnika, psihologa, socijalnih pedagoga, edukacijskih rehabilitatora i ostalih stručnjaka, stavljamo u drugi plan one korisnike čija dobrobit i sigurnost o tom mišljenju ovise. Molimo razumijevanje za one pogođene siromaštvom, nasiljem, ovisnošću, za beskućnike, materijalno depriviranje obitelji, obitelji u potrebi za savjetom i vodstvo u stvaranju skladnog i sigurnog ozračja, djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mlade koji su bez adekvatnog vodstva i pogođeni životnim nedaćama zastranili u svojem ponašanju i na kraju one koji o sebi i za sebe ne mogu odlučivati. Svima njima i mnogima ovdje ne navedenima trebaju stručni radnici Zavoda koji imaju adekvatne uvjete rada, koji nisu zagušeni upravnim postupcima u kojima njihova ekspertiza nije presudna i koji će, ako im se da prilika, svojim znanjima i vještinama omogućiti bolje uvjete i nove prilike ranjivim i osjetljivim skupinama i članovima društva | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane člankom 10. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona odnose se na osobe s manjim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti koje mogu ostvariti 4. i 5. razinu inkluzivnog dodatka. Navedeno je u skladu su sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. |
| 30 | Iva Dorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Predlažem izmjene u članku 11. prijedloga ovoga zakona Kratka artikulacija: Svrsihodno povećati razinu potpore pod 4. i 5., čime bi se materijalni status, samim time i svaki drugi položaj osoba s invaliditetom u društvu povećao, a ne ostao isti. Smatram da osobe koje će ostvarivati 4. i 5. razinu potpore približno dobivaju jednak iznos različitih naknada trenutno. Sukladno navedenom, kao što je i predloženo u zakonu o inkluzivnom dodatku, ta visina naknade neće moći ostvarivati svrhu. Takve osobe neće moći dobiti osobnog asistenta. Uvjeti za ostvarivanje naknada pod razinom 4. i 5. su poprilično drakonski(npr. imate osobe sa III stupnjem oštećenja). Nastavno po definiciji uredbe o metodologiji vještačenja iz 2023.g. III stupanj zahtjeva apsolutnu pomoć u svim oblicima svakodnevnih aktivnosti. Prijedlog: 4. razinu potpore povećati na 250% osnovice (umjesto 135% osnovice) čime bi korisnici ostvarivali naknadu od 300,00 eura 5. razinu potpore povećati na 200% osnovice (umjesto 115% osnovice) čime bi korisnici ostvarivali naknadu od 240,00 eura | Nije prihvaćen | Navod da osobe koje će ostvarivati 4. i 5. razinu potpore približno dobivaju jednak iznos različitih naknada trenutno nije točan budući da planiranom osnovicom od 120 eura ove osobe ostvarivati će naknadu uvećanu do 50% u odnosu na kumulativno ostvareno pravo u prethodnom razdoblju ( sadašnje stanje objedinjene naknade za 4 razinu je 105,4 eura, a ostvarivanjem prava na inkluzivni dodatak 4. razina iznosi 162 eura što je razlika od 56,6 eura uz mogućnost ostvarivanja općeg doplatka za djecu kada govorimo o djeci s teškoćama u razvoju, a razlika za petu razinu 32,6 eura uz mogućnost ostvarivanja općeg doplatka za djecu kada govorimo o djeci s teškoćama u razvoju). |
| 31 | Ana M. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | 1. Osvrt i prijedlog na članak 11. razinu potpore pod 4. povećati na 200% osnovice= 240 eura razinu potpore pod 5. povećati na 150% osnovice= 180 eura Obrazloženje: Kada se pogleda razlika osnovice 3. i 4. razine koja iznosi 360%-135%=225%, dolazi se do zaključka kako će razina potpore za 4. razinu biti u prevelikom nesrazmjeru sa 3. razinom. Imajući u vidu kako u 4. razini potpore ima popriličan broj stavaka gdje su svrstavane osobe sa III stupnjem oštećenja tj. teškim dg. Ovakav prijedlog osnovice sasvim sigurno nije dovoljan za potrebe korisnika III stupnja, kao ni II stupnja i neće omogućiti korisnicima ravnopravan položaj u društvu koji se predstavlja. Iako se iznos osnovice povećava sa 100 na 120% na iznose potpore, za 4. i 5 razinu to čini vrlo malu razliku jer nominalni iznos je nizak. Primjer je i povećanje doplatka za pomoć i njegu za 20%, tj. sa 500,00 kn na 600,00 kn, a koji k tome još nije ni povećavan više od 10 godina, a sami iznos nije bio dostatan ni za tjedan dana potreba korisnika. Da je ta ista naknada doplatka za pomoć i njegu iznosila bar 1500 kn, a što je realno trebala (200 eura), sad ne bi govorili o nikakvom povećanju nego smanjenju naknada. osvrt na članak 13. 2. Prezentacija putem "slajdova" vlade Republike Hrvatske iz listopada 2023., prezentirana putem tv kanala kontradiktorna je u odnosu na predloženi zakon putem e - savjetovanja čl. 13. Takvom kontradiktornosti se može dovest u zabludu širu javnost, a ponajviše potencijalne korisnike. Ponajviše iz razloga što prezentirano putem javnosti predstavlja veća prava u odnosu na prijedlog zakona o inkluzivnom dodatku putem e - savjetovanja. 2.1. U prezentaciji se navodi kako će II razinu potpore moći ostvarivati odrasle osobe sa III i IV stupnjem dok u e-savjetovanju istu II razinu mogu ostvariti: ) odrasle osobe sa s tjelesnim oštećenjem IV stupnja s Barhel indeksom 21-35 2.2. U e savjetovanju odrasle osobe sa III stupnjem mogu ostvariti III ili IV razinu potpore dok prema prezentaciji putem "slajdova" vlade Republike Hrvatske, iste osobe mogu ostvarivati II i III razinu potpore. | Djelomično prihvaćen | 1. Definiranjem 3. i 4. razine potpore uzete su u obzir visine naknada koje su korisnici ostvarivali u prethodnom razdoblju vodeći računa da nitko od korisnika ne bude zakinut te da ostvarivanjem prava na inkluzivni dodatak naknade budu znatno veće i usklađene s potrebama sukladno stupnju oštećenja. Planiranom osnovicom od 120 eura osobe koje će ostvarivati 4. i 5. razinu potpore ostvarivati će naknadu uvećanu do 50% u odnosu na kumulativno ostvareno pravo u prethodnom razdoblju sadašnje stanje objedinjene naknade za 4 razinu je 105,4 eura, a ostvarivanjem prava na inkluzivni dodatak 4. razina iznosi 162 eura što je razlika od 56,6 eura uz mogućnost ostvarivanja općeg doplatka za djecu kada govorimo o djeci s teškoćama u razvoju, a razlika za petu razinu 32,6 eura uz mogućnost ostvarivanja općeg doplatka za djecu kada govorimo o djeci s teškoćama u razvoju). 2, 2.1 i 2.2. Nacrt prijedloga zakona usklađen je na navedeni način |
| 32 | Lidija Perši | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Dana 20. veljače 2023. godine u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održan je sastanak na kojem su od strane Ministarstva sudjelovali ministar, državna tajnica, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku, ravnateljica Zavoda za socijalni rad, načelnica samostalnog sektora za upravni i inspekcijski nadzor, v.d. ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, predsjednik HKSR, predsjednica HUSR-a, predsjednica i dopredsjednik Sindikata zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, na kojem se uz goruće teme (alarmantan nedostatak smještajnih kapaciteta za djecu ali i odrasle), razgovaralo o nužnom smanjenju nadležnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Sadašnji, ali i dosadašnji ministri su u nekoliko navrata obećali da će se sustav socijalne skrbi rasteretiti administriranja i dobiti mogućnost stručnog rada sa korisnicima kojima su potrebne socijalne usluge. Zašto svoja obećanja ne provode??? Sada se ponovno nameće novi, ali administrativni i upravni posao socijalnim radnicima zaposlenim u HZSR, a na sistematizirana radna mjesta godinama čekamo zapošljavanje socijalnih radnika, psihologa, pravnika. Opseg poslova se stalno povećava zbog priznavanja novih prava i usluga. Ne poštuje se Pravilnik o minimalnim uvjetima prostora, opreme i broja potrebnih stručnih radnika. Svaki stručni radnik ima najmanje 50% korisnika više nego što je propisano. Korisnici već sada čekaju po godinu dana na priznavanje prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu. Zadaća sustava socijalne skrbi je osnaživanje svih korisnika, zbrinjavanje nemoćnih i bolesnih, briga o siromašnima, briga o djeci o obiteljima u riziku, aktivno zagovaranje prava naših korisnika, podrška u uključivanju korisnika u svakodnevni život. Priznavanje prava na inkluzivni dodatak treba rješavati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u čijoj je nadležnosti i ranije bio doplatak za pomoć i njegu, a koji sada rješava doplatak za djecu, uvećani doplatak za djecu, priznavanje prava na naknadu za tjelesno oštećenje. Zadaća stručnih radnika HZSR je rad sa osobama s invaliditetom kojima su potrebne socijalne usluge. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. |
| 33 | Ana M. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani, Zahvaljujem se na prethodnom komentaru gđa/gđica Antonije Canjuge, koja je očito socijalni radnik zaposlen u institucijama nadležnim za provođenje inkluzivnog dodatka, što osim ukazujući na probleme sustava iz vlastite prakse dotiče se i osoba sa malignim bolestima primatelja osobnih invalidnina i doplatka za pomoć i njegu, te dvojbenih rješenja koja predloženi zakon donosi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 34 | ANTONIJA CANJUGA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani, godinama najavljeni inkluzivni dodatak konačno će ugledati svjetlo dana i to pozdravljam. Međutim, donosi i mnogo dvojbenih rješenja kojima mnogi dosadašnji korisnici objedinjenih naknada neće biti zadovoljni. Npr. korisnici osobnih invalidnina koji su osobe oboljele od malignih bolesti, udomitelji koji primaju uvećani dječji doplatak za udomljeno dijete s teškim oštećenjima zdravlja itd. Najviše me žalosti činjenica što predlagatelj ovog Zakona nije uvidio nužnu i svrsishodnu potrebu da makne nadležnost u rješavanju prava na inkluzivni dodatak iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a na što se i obvezao na sastanku sa predstavnicima sindikata, strukovne komore socijalnih radnika i udruge socijalnih radnika - da će u skorije vrijeme djelatnike rasteretiti administrativnog posla i vratiti stručne radnike korisnicima, stručnim radnicima vratiti stručni rad. Sada je prilika da ovu naknadu koja se isključivo priznaje na osnovi vještačenja oštećenja zdravlja stavite u nadležnost, npr. HZZO, HZMO ili Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Kada je ustanovljen Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom kao osnovni razlog osnivanja navodilo se objedinjavanje svih vještačenja i dobivanja jedinstvenog Nalaza, na osnovi kojeg će se moći ostvariti prava iz svih različitih sustava. A sada u stvarnosti taj Nalaz ne dobiva oboljela osoba, pa se vještačenje ponavlja za svaku instituciju koja to zatraži. Pa opet nemamo objedinjeni Nalaz niti vještačenje, pa je Zavod zatrpan tisućama zahtjeva zbog stalnih promjene Zakona o socijalnoj skrbi, pa Izmjenama istog pa izmjenama Uredbe o metodologiji vještačenja. Djelatnika zaposlenih u Područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad nema dovoljno prema sadašnjem Pravilnikom o sistematizaciji, koji se niti ne temelji na stvarnim brojem korisnika u tretmanima na svim odjelima; nema ih dovoljno u zadnjih 30 godina. Stalno dobivamo nove poslove, traži se od nas da radimo silne procjene, sinteze pri svakoj promjeni okolnosti, da smo stalno na terenu, da kopiramo hrpe dokumenata, stavljamo ih u mape, pa u aplikaciju , da se usavršavamo... Dok ministarstvo stvara nadogradnju sustava, novu instituciju ( u kojoj svi stručni radnici imaju veću plaću nego stručni radnici na terenu, koji odrađuju sav posao sa korisnicima?!), Akademiju, Povjerenstva, dok se provode razni profitabilni projekti, mi smo na udaru nezadovoljstva korisnika, upravne inspekcije, središnjice, ministarstva, medija. Nije nemoguće stvari promijeniti! Morate djelatnike rasteretiti, dati im manje terene, posebno na odjelu za djecu i odjelu za odrasle, a to možete učiniti tako da inkluzivni dodatak maknete od nas, da se djelatnici iz novčanog odjela premjeste na ostala dva. Inače, još će nas manje biti, mladi djelatnici će otići raditi negdje drugdje, biti će sve teže i sve gore, a ispaštati će naši korisnici. Nada je zadnje što nam ostaje!!! Nada da će te nas čuti, a ne izvrijeđati, omalovažiti, poniziti. | Nije prihvaćen | Člankom 13. Nacrta prijedloga zakona potpora iz članka 11. razvrstava se u pet razina temeljem Liste vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). Ističemo da prethodno navedena Lista ne definira maligne bolesti kao zasebnu vrstu invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, već definira kronične bolesti kao zasebnu vrstu invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a kojom su obuhvaćene i osobe s malignim bolestima. U svrhu osiguranja potreba korisnika prava na uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji Zakon o udomiteljstvu (NN 115/18 i 18/22) pored naknade za rad udomitelja propisuje pravo na opskrbninu za potrebe korisnika. Opskrbnina se određuje za svakog korisnika posebno prema potrebama u odnosu na dob, prisutnost teškoća u razvoju, invaliditeta i bolesti korisnika, njegovoj životnoj dobi i zdravstvenom stanju te je razmjerna trajanju i opsegu usluge smještaja korisnika kod udomitelja. U cilju poticanja udomiteljstva i kvalitetnije zaštite prava korisnika kao i poboljšanja prava udomitelja koji pružaju skrb za djecu i osobe kojima je potreban najveći stupanj podrške, u proteklom je razdoblju redefiniran način izračuna i način određivanja visine naknade za rad udomitelja i opskrbnine. Također ističemo da je prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu propisano pravo na doplatak za djecu koja su povjerena na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji. Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. |
| 35 | Marija Igrec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Osvrt na članak 10. - u prijedlogu kojim se određuje kome se NE priznaje pravo na inkluzivni dodatak treba izuzeti djecu i mlade punoljetne osobe kojima je priznata usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji. Ovakvim prijedlogom djeca koja žive u udomiteljskim obiteljima i nadalje neće ostvarivati pravo na osobnu invalidninu. Čak štoviše - izgubiti će pravo i na uvećani dječji doplatak jer isti postaje dio Inkluzivnog dodatka. Djeca koja dođu u udomiteljsku obitelj nisu samim dolaskom izgubila svoju invalidnost niti udomiteljka obitelj ima resurse koje imaju specijalizirane ustanove za skrb o djeci sa teškoćama. U udomiteljskim obiteljima ima djece koja bi zbog težine oštećenja zdravlja koje imaju ostvarila pravo na invalidninu te bi i biološki roditelji ostvarili pravo na status roditelja - njegovatelja . Udomitelj ta prava ne može ostvariti. Kao udomiteljica koja je dugi niz godina brinula o jednom upravo takvom dječaku predlažem da se napravi iznimka te da se djeci koja su u udomiteljskim obiteljima prizna praavo na inkluzivni dodatak. Djeca sa višestukim i teškim oštećenjima zdravlja zahtjevaju jednaku podršku i potporu neovisno o tome žive li u udomiteljskoj ili biološkoj obitelji. | Nije prihvaćen | U svrhu osiguranja potreba korisnika prava na uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji Zakon o udomiteljstvu (NN 115/18 i 18/22) pored naknade za rad udomitelja propisuje pravo na opskrbninu za potrebe korisnika. Opskrbnina se određuje za svakog korisnika posebno prema potrebama u odnosu na dob, prisutnost teškoća u razvoju, invaliditeta i bolesti korisnika, njegovoj životnoj dobi i zdravstvenom stanju te je razmjerna trajanju i opsegu usluge smještaja korisnika kod udomitelja. U cilju poticanja udomiteljstva i kvalitetnije zaštite prava korisnika kao i poboljšanja prava udomitelja koji pružaju skrb za djecu i osobe kojima je potreban najveći stupanj podrške, u proteklom je razdoblju redefiniran način izračuna i način određivanja visine naknade za rad udomitelja i opskrbnine. Također ističemo da je prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu propisano pravo na doplatak za djecu koja su povjerena na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji. |
| 36 | Iva Dorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani, U prijedlogu zakona nisu navede maligne bolesti osim pod odrasle osobe sa tjelesnim oštećenjima. Predlažem maligne bolesti uvrstiti u razine inkluzivnog dodatka: IV I III stadij oboljenja od maligne bolesti - I razina inkluzivnog dodatka II stadij - II i III razina inkluzivnog dodatka I stadij- IV i V razina inkluzivnog dodatka Obrazloženje: osobe koje su oboljele od maligne bolesti(IV i III stadij) znači da je bolest u uz napredovalom stanju, njihovo liječenje traje godinama. Mnogi organi su kirurškim zahvatima uklonjeni jer u navedenim stadijima bolest se jako proširila po tijelu, a kako bih se mogao započeti proces kemoterapija i/ili zračenja koji ostavlja brojne posljedice. U takvim stadijima nije riječ o preventivnim kemoterapija, nego o intezivnom ciklusu liječenja. U navedenim stadijima bolest je jako teško izliječiti, a šanse za remisiju su manje. U prijedlogu zakona nisu navede maligne bolesti osim pod odrasle osobe sa tjelesnim oštećenjima, što smatram da nije dovoljno te treba jasnije precizirati stadije maligne bolesti i svrstati ih u razine inkluzivnog dodatka. Barthelov indeks apsolutno nije relaventan za ocjenu stanja, jer osoba koja je samostalno na nogama ali uz brojna oštećenja organa od kemoterapija i operacija nakon godina i godina liječenja neće moći ostvariti potporu prema Barthelov indexu. U istom kontekstu ne može se primjenjivati ni uredba o metodologijama vještačenja NN 96/2023. Citirat ću udrugu Krijesnica i njihovu poruku tijekom obilježavanja međunarodnog dana djeteta oboljelog od malignih bolesti "borba ne završava izlaskom iz bolnice" | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća prijedlog za izmjenu članka 13. Nacrta prijedloga zakona. Člankom 13. Nacrta prijedloga zakona potpora iz članka 11. razvrstava se u pet razina temeljem Liste vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/2023). Ističemo da prethodno navedena Lista ne definira maligne bolesti kao zasebnu vrstu invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, već definira kronične bolesti kao zasebnu vrstu invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a kojom su obuhvaćene i osobe s malignim bolestima. Izmjenom članka 13. u drugu razinu inkluzivnog dodatka uključena su djeca s kroničnom bolesti III. stupnja i odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja uz postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata zbog kojih je osoba onemogućena pri uključivanju u svakodnevne životne aktivnosti u kući ili izvan kuće. U trećoj razini su djeca s kroničnom bolesti II. stupnja i odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja. U četvrtoj razini su odrasle osobe s kroničnom bolesti III. stupnja i u petoj razini su odrasli samci s kroničnom bolesti II. stupnja. U prvoj razini i nadalje ostaju djeca s kroničnom bolesti IV. stupnja. Barthel indeks kao uvjet iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona isključivo se odnosi na osobe s tjelesnim oštećenjem što je u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). |
| 37 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Predlažemo brisanje riječi „ili organiziranog stanovanja“ , te „“odnosno organizirano stanovanje“ Iz Članka 10. Nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku (Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak ) (1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se: a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima b. osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema posebnim propisima c. osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima, osim korisnika prava na pomoć i njegu iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona (2) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točke 4. i 5. ovoga Zakona ne priznaje se osobi: a. koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima b. koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti c. kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima. Obrazloženje: Usluga organiziranog stanovanja namijenjena je prvenstveno osobama s invaliditetom koje nemaju mogućnost života u zajednici unutar vlastite obitelji. Ova usluga za cilj ima omogućiti korisnicima da žive u zajednici uz podršku u stanovanju. Po svojoj definiciji, inkluzivni dodatak je namijenjen zadovoljavanju životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. Usluga organiziranog stanovanja nije usluga smještaja nego usluga podrške u stanovanju u zajednici. Korisnici ove usluge, jednako kao i korisnici koji primaju uslugu boravka u zajednici, oni koji imaju njegovatelja ili ostvaruju pravo na uslugu osobnog asistenta, žive u zajednici te također imaju životne potrebe za uključivanjem u zajednicu (npr. pohađanje tečajeva, odlasci na izlete, članarina u teretani...) za koje nisu kroz samu uslugu organiziranog stanovanja osigurani potrebni resursi. Stoga se predlaže brisanje riječi „ili organiziranog stanovanja“ iz članka 10. stavak 1., stavak 2. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja, odnosno propisano je da je organizirano stanovanje socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. |
| 38 | Ana M. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Pokušat ću što konciznije artikulirati stavove. 1.Iako u projekcijama imate isti broj korisnika inkluzivnog dodatka kao što je broj korisnika osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu, kada se pogleda broj potencijalnih korisnika u I, II, III razini inkluzivnog dodatka dolazi se do broja cca 50.000 osoba, što odgovara trenutno osobama koje imaju osobnu invalidninu. Znači, intencija je da prve tri razine dobiju osobe koje su do sada imale osobnu invalidninu. Smatram to pogrešnom projekcijom i takav prijedlog zakona neće ispuniti svrhu. Osobe sa teškim dg su uglavnom dobivale doplatak za pomoć i njegu, a iz navedenog proizlazi da će potencijalno dobiti IV i V razinu, čime bi se njihov dodatak tek neznatno povećao. Prijedlog je da se u IV i V razinu svrstavaju osobe koje mogu u potpunosti samostalno funkcionirati, ali imaju određene povećane troškove i koje pripadaju u I i II razinu funkcionalnih oštećenja. Također osobe koje nisu mogle ostvariti doplatak za pomoć i njegu u punom ili smanjenom opsegu, a po dg bi svakako trebali pomoć i njegu jer su bili u radnom odnosu, a obzirom da je tek od 01.01.2023. brisan dohodovni cenzus, uglavnom nisu u procesu vještačenja, zato i taj broj potencijalnih korisnika uključiti u projekcije. Predlažem povećanje financijskih projekcija za razdoblje od 2024-2025g., a koje su gotovo jednake 2023.g i nisu predvidjele povećanje broja korisnika niti povećanje inkluzivnog dodatka. 2. Barthelov indeks nije primjeren za određivanje većine dg, pa predlažem koristiti drugi alat. Osoba koja samostalno koristi (čak i otežano) invalidska kolica i još može prijeći npr. 75 m već u startu ima 30 bodova, (15 za samostalnu upotrebu, 15 za udaljenost od samo 75 m). Ukoliko samostalno izvodi određenu higijenu jer ima funkcionalne ruke olako će doći do cca 50 bodova i što ju svrstava u IV-V razinu, ali ta osoba ne može samostalno ići nigdje više od 75 m, ne može samostalno kuhati, ne može se samostalno okupati. Postavlja se pitanje svrhe inkluzivnog dodatka? 3. Pozdravljam što se za djecu čine ogroman iskorak u kontekstu inkluzivnog dodatka, ali predlažem da se omogući isto i odraslim osobama jer se ovim prijedlogom to ne nazire. Nastavno na Barthelov indeks koji apsolutno nije mjerodavan! Navedni Barthelov index se koristio isključivo za osobnog asistenta(barem na papiru) i uvjeti za dobivanje su bili prerigorozni i zato je bilo tako malo korisnika. Neprihvatljivo je svrstavati u istu kategoriju uvjete za dobivanje osobnog asistenta i inkluzivnog dodatka! Time se ne ispunjava svrha inkluzivnog dodatka a i postavlja se pitanje zašto postoji zakon o osobnoj asistenciji. Nastavno, nitko nikada Barthelov index nije koristio u postupcima vještačenja, zato je isto apsolutno neprihvatljivo, jer ovime umjesto da se povećava broj korisnika inkluzivnog dodatka tj. olakša dobivanje istoga (jer uvjeti za dobivanje osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu su bili jako rigorozni) nazire se potencijalno i manji broj korisnika što povrđuje i izmjena uredbe o metodologiji vještačenja NN/2023 kao i manja projekcija financijskih izdataka za inkluzivni dodatak u 2025.g. u odnosu na 2023.g. 4. Predlažem u potpunosti ukinuti zapreku ukoliko da se posjeduje druga ili svaka sljedeća nekretnina ili bilo kakav eventualni prihodovni cenzus, jer to je suprotno svih konvencijama. Primjer, ukoliko naslijedite nekretninu, postavlja se pitanje što je rješenje prodati nekretninu!?, a koja je možda teško zarađena. Takav prijedlog zakona sigurno nije cilj konvencije. I ŠTO JE S MALIGNIM BOLESTIMA? Predlažem: obavezno svrstavati u prve tri razine inkluzivnog dodatka, a u fazi intezivnog liječenja u I razinu inkluzivnog dodatka! I svakako bez vještačenja na osnovi dokumentacije, a ne nekoliko dana nakon transplatacije pozvati na vještačenje! Iako su osobe sa malignim bolestima u predloženom zakonu na neki način obuhvaćene tjelesnim oštećenjem to nije dovoljno (također i sam postupak je predugotrajan). Prijedlog bi bio slijedeći, jasnije odrediti razine potpore za tako tešku bolest i posljedicama kemoterapija i zračenja koje ista nosi, npr. sa postotkom tjelesnog oštećenja od 80% ili više prvu razinu inkluzivnog dodatka, od 60% do 80% drugu razinu, manje od 60% treću razinu potpore. Kratka digresija za kraj: Cijenim rad udruga prilikom donošenja prijedloga zakona, ali istovremeno ih i kritiziram što se nisu uključili u e savjetovanja (izuzev udruga slijepih). Osobe sa malignim bolestima koje se bore za goli život i imaju ogromne troškove čak i nakon liječenja, nemaju mogućnosti učlanjivati se u udruge, pa sumiram da iste udruge nemaju spoznaju o stvarnosti !!! Načelno pozdravljam intenciju zakona za kojeg smatram kako je uloženo puno vremena, znanja i truda, ali prijedlog zakona zahtjeva poprilične dorade. | Nije prihvaćen | 1. Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 13. Nacrta prijedloga zakona. Razine potpore inkluzivnog dodatka propisane člankom 13. Nacrta prijedloga zakona utvrđene su sukladno dogovoru postignutom između članova radne skupine u kojoj su sudjelovali i predstavnici organizacija osoba s invaliditetom, a s ciljem da se Nacrtom prijedloga zakona uspostavi pravedniji sustav raspodjele sredstava namijenjenih ostvarivanju prava temeljem stupnja invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Ukupna financijska sredstva za provedbu zakona za 2025. godinu nisu manja u odnosu na 2024. godinu kada će navedeni zakon stupiti na snagu, već je procijenjeno da bi za provedbu zakona o inkluzivnom dodatku na godišnjoj razini bilo potrebno osigurati ukupno 506.566.080 €. 2. Barthel indeks kao uvjet iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona isključivo se odnosi na osobe s tjelesnim oštećenjem što je u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/2023). 3. Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku prepoznaje djecu s teškoćama u razvoju kao posebno ranjivu skupinu, jer je od najranije dobi potrebno poduzimati korake u svrhu rehabilitacije i na taj način prevenirati nastanak težeg invaliditeta. Također, budući da još uvijek nije postignuta regionalna ravnomjernost pristupačnosti potrebnih usluga, na ovaj način se osigurava veći stupanj razvoja i socijalne uključenosti djece s teškoćama u razvoju. Nadalje, na temelju Zakona o osobnoj asistenciji (NN 71/23) osobe s invaliditetom nakon 18. godine života mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije, dok djeca pravo na tu uslugu nemaju. Vezano za Barthel indeks, isti se kao uvjet iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona isključivo odnosi na osobe s tjelesnim oštećenjem što je u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/2023). 4. Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane člankom 10. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona odnose se na osobe s manjim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti koje mogu ostvariti 4. i 5. razinu inkluzivnog dodatka. Navedeno je u skladu su sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 13. Nacrta prijedloga zakona. Člankom 13. Nacrta prijedloga zakona potpora iz članka 11. razvrstava se u pet razina temeljem Liste vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). Ističemo da prethodno navedena Lista ne definira maligne bolesti kao zasebnu vrstu invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, već definira kronične bolesti kao zasebnu vrstu invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a kojom su obuhvaćene i osobe s malignim bolestima. |
| 39 | Iva Dorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani, Inkluzivni dodatak uskladiti ne samo inflacijom nego i porastom plaća, jer inflacija će proći i biti u nekim okvirima do 2%. Projekcija je da će minimalna plaća kroz 5 godina biti i 1000,00 eura neto, pa onda dodatak od II i III razine neće biti značajan, da ne govorim o IV i V razini. Pronaći formulu, poput povećanja studentske satnice koju pozdravljam. Za proračun je potencijalno izdašno ukoliko se usklađuje na način kao i mirovine ali pronaći formulu. | Primljeno na znanje | Pravo na inkluzivni dodatak novčana je naknada u sustavu socijalne skrbi stoga je propisano da osnovicu za izračun inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Ističemo da je i Zakonom o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23) propisano da Vlada Republike Hrvatske odlukom određuje osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade kao i iznos drugih naknada iz članka 21. Zakona o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 40 | Vjeko Mutavčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Dragi svi, koliko ja znam Bartelov indeks je ustanovljen 60-tih godina prošloga stoljeća i sasvim je jasno da takva skala nije relevanta u 2023. godini. | Nije prihvaćen | Barthel indeks kao uvjet iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona isključivo se odnosi na osobe s tjelesnim oštećenjem što je u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). |
| 41 | ANA MARIJA ŽULIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Komentar na čl.13 Dijete sa dg neuromišićne bolesti (npr. mišićna distrofija) vještači se kao „dijete s kroničnom bolesti 4.stupnja“ te prema tome ostvaruje pravo na 1.kategoriju inkluzivnog dodatka DO 18 godine. S obzirom da se radi o skupini progresivnih bolesti veći dio osoba će kroz djetinjstvo biti samostalno pokretne. Osvrnut ću se dalje konkretno na Becker MD i pojasni oblik, za koje je poznato da većinom imaju sporiju progresiju, iako samo kod pojasnog oblika ima više od 30 podskupina sa različitom brzinom progresije. Za navedene bolesti nema lijeka koji bi zaustavio progresiju, poznato je, za sada, da samo vježbanje/fizikalna terapija može usporiti progresiju te eventualno neki suplementi mogu pomoći u sprečavanju pojave simptomatologije i popratnih poteškoća. S obzirom da kod svih distrofija ne dolazi do intelektualnih poteškoća, pretpostavit ću da će jedan dio osoba s navedenom dg nastaviti školovanje i na akademskoj razini, što konkretno znači da će im biti potrebna veća podrška i povećat će se troškovi života (odlazak u drugi grad zbog školovanja, putovanje, terapije, doplaćivanje asistenata, suplementi, pomagala). Ako i neće nastaviti daljnje školovanje, progresija napreduje, potrebna je prilagodba prostora, ortopedska pomagala (NE pokriva sve HZZO), osobne potrebe, (su)financiranje fizikalne terapije i/ili trenera, plivanja, lijekovi itd. Znači, osobe će imat lošiji funkcionalni status nego kao 10-o godišnjaci, a što će se desiti sa punoljetnošću? Nakon 18.-te godine na vještačenju će spadati u kategoriju ODRASLIH OSOBA SA TJELESNIM OŠTEĆENJIMA (tako su trenutno „kategorizirane“ osobe s dg distrofija) te će glavnu ulogu u dodjeljivanju kategorije za inkluzivni dodatak imati Barthelov indeks! Ako napravimo procjenu jednog 20-o godišnjaka sa Becker MD ili pojasnom MD, koji se kreću bez pomoći invalidskih kolica, ali im je hod otežan i usporen, mogu se popeti uz stepenice, ali tako da se vuku za ogradu (ali realno su još uvijek samostalni, bez obzira što ima treba puno više vremena, snage..) vidjet ćemo da će oni najvjerojatnije postići rezultat od min 50 bodova prema Barthelovom indexu. Također, problem će im biti donijeti namirnice iz dućana, knjige/torbu, održavanje prostora, odnijeti košaru rublja do perilice, popeti se u autobus, vožnja automobila itd…sve navedeno utječe na uključivanje u zajednicu, tj. zbog svojih poteškoća neće moći biti ravnopravno uključeni u život zajednice, a bodovi na BI svrstat će ih u 4. ili 5. kategoriju ID-a te će odjednom, kada su im zapravo potrebe povećane, pasti sa 720 eu na 130 – 160 eu ID što je upola manji iznos od onog kojeg trenutno ostvaruju osobe s dijagnozom distrofije. Ali ni to nije sve, ako su im roditelji kojim slučajem mogli priuštiti ili imaju u nasljeđu nekretninu na moru (što u RH nije rijetkost), a koja im stvarno znači mnogo jer boravak u vodi, poglavito morskoj ima odličan pozitivan učinak na njihovo kretanje, neće moći ostvariti ni to jer zamislite, mogu je potencijalno iznajmiti. Smatram da je taj dio diskriminirajući, ali na to ću se osvrnuti u posebnom komentaru. S obzirom na sve dosad navedeno, a pišem kao majka djeteta s dijagnozom distrofije i zdravstveni djelatnik koji radi sa odraslim OSI, mišljenja sam da Barthelov indeks nije najidealnije rješenje za određivanje kategorije za ostvarivanje inkluzivnog dodatka, barem ne za sve vrste tjelesnih oštećenja stoga predlažem BRISANJE Barthelovog indeksa, kao kriterija za ostvarivanje ID i/ili pronalaženje boljeg alata za procjenu funkcionalnog statusa. Također, smatram da će se uvođenjem Barthelovog indexa kao kriterija za kategoriju inkluzivnog dodatka jako puni ljudi pasti u nižu kategoriju te će ostvariti puno manju financijsku pomoć nego što trenutno ostvaruju. Također, predlažem da se djeca sa navedenom dijagnozom (distrofije) koja se školuju, do završetka školovanja, svrstavaju i dalje u kategoriju „djece s kroničnim bolestima 1-4 stupnja oštećenja“ kako bi se barem za vrijeme školovanja izbjeglo moguće srozavanje iznosa inkluzivnog dodatka. | Djelomično prihvaćen | Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku prepoznaje djecu s teškoćama u razvoju kao posebno ranjivu skupinu, jer je od najranije dobi potrebno poduzimati korake u svrhu rehabilitacije i na taj način prevenirati nastanak težeg invaliditeta. Također, budući da još uvijek nije postignuta regionalna ravnomjernost pristupačnosti potrebnih usluga, na ovaj način se osigurava veći stupanj razvoja i socijalne uključenosti djece s teškoćama u razvoju. Nadalje, na temelju Zakona o osobnoj asistenciji (NN 71/23) osobe s invaliditetom nakon 18. godine života mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije, dok djeca pravo na tu uslugu nemaju. Vezano uz posjedovanje drugog stana ili kuće, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, što je kao prepreka propisano člankom 10. stavkom 2., točkom 1. ističemo da se ne radi o stanu ili kući koju posjeduje roditelj ili drugi član kućanstva nego o nekretnini koja je u vlasništvu osobe s invaliditetom. Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane člankom 10. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona odnose se na osobe s manjim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti koje mogu ostvariti 4. i 5. razinu inkluzivnog dodatka. Navedeno je u skladu su sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). Barthel indeks kao uvjet iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona isključivo se odnosi na osobe s tjelesnim oštećenjem što je u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). Djeca su razvrstana u kategoriju djeca do 7 godina i kategoriju djeca od 7 do 18 godina, stoga slijedom navedenog za vrijeme školovanja u razdoblju od 7 do 18 godine života djeca mogu ostvariti isti iznos inkluzivnog dodatka. Nakon 18. godine života imaju mogućnost korištenja usluge osobne asistencije pa tako i za vrijeme visokog obrazovanja. Izmjenom članka 13. u drugu razinu inkluzivnog dodatka uključena su djeca s kroničnom bolesti III. stupnja i odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja uz postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata zbog kojih je osoba onemogućena pri uključivanju u svakodnevne životne aktivnosti u kući ili izvan kuće. U trećoj razini su djeca s kroničnom bolesti II. stupnja i odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja. U četvrtoj razini su odrasle osobe s kroničnom bolesti III. stupnja i u petoj razini su odrasli samci s kroničnom bolesti II. stupnja. U prvoj razini i nadalje ostaju djeca s kroničnom bolesti IV. stupnja. |
| 42 | ALENKA VUGRINEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Čitajući prijedlog nacrta zakona o inkluzivnom dodatku smatram da se moram uključiti kao osoba s invaliditetom koje se izričito dotiče prijedlog zakona. Nacrt zakona nigdje na navodi ukupan postotak oštećenja organizma, te ne predviđa 100 % nesposobnost za rad i ignorira nalaz vještaka koji navodi da je osobi s invaliditetom prijeko potrebna pomoć druge osobe u punom opsegu – trajno što bi trebalo biti uključeno u prvu razinu potpore odnosno 600 % osnovice 720 eura ipak vještak u nalazu navodi puni opseg koji ignorira neki laik koji radi prijedlog zakona koji nije a niti njegova struka ne može razumjeti osobu s invaliditetom pa predlažem toj osobi ili svim osobama koje su radile nacrt ovog zakona da ipak ne ignoriraju nalaze vještaka. Ne može se diskriminirati osoba s invaliditetom koja ima u nalazu vještaka da njoj je prijeko potrebna pomoć druge osobe u punom opsegu – trajno, za neku dijagnozu priznati a za drugu ne jer diskriminacija je strogo zabranjena i u konvencijama temeljem koje se radi zakon, stoga zahtijevam da se u zakonu te nepravilnosti isprave i da svatko tko ima 100 % oštećenje organizma i više vrsta funkcionalnih oštećenja te trajanju nesposobnost za rad i prijeko potrebnu pomoć druge osobe u punom opsegu – trajno u nalazu vještaka odmah prizna 1 razina potpore 720 eura. Također zahtijevam da se iz zakona brišu članci koji navode tko i na koji način ne može ostvariti pravo na inkluzivni dodatak jer ti članci dovode u pitanje zakon ako se u zakonu navodi da primanje nije socijalno a onda u tom nacrtu zakona navodite tko i kada ne može ostvariti inkluzivni dodatak zbog imovinskog cenzusa ili nekih dijagnoza. Opet napominjem da konvencije na koje se pozivate strogo zabranjuju diskriminaciju osoba s invaliditetom jer nacrtom zakona vi zadirete u socijalni status i imovinski cenzus iako navodite da primanje nije socijalno u tom istom prijedlogu zakona. Vi koji sjedite u saboru i odgovori ste za ovaj zakon bez obzira na stranku kojoj pripadate uvedite prvo imovinski cenzus sebi za ostvarivanje povlaštene mirovine i raznih povlastica koje koristite bez obzira na vaš imovinski cenzus, kada to učinite na isti način onda tek imate prava i mogućnosti ograničavati drugima njihova prava, a naročito osobama s invaliditetom. | Nije prihvaćen | Članak 5. Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku propisuje da je inkluzivni dodatak novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Sukladno tome, uvjet za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak u visini bilo koje od pet razina potpore iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona je isključivo težina invaliditeta – težina oštećenja funkcionalne sposobnosti osobe koja se vještači, a što je utemeljeno na Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definiranoj Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). Nadalje, vezano za pitanje utvrđivanja razine inkluzivnog dodatka uzimajući u obzir potrebu za pomoći druge osobe, ističemo da su stupnjevi invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirani Listom vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti propisanom Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23) utvrđeni uzimajući u obzir, između ostalog, i razinu prijeke potrebe za pomoći druge osobe. Dodatno naglašavamo da u svrhu osiguravanja pomoći i druge osobe i uključivanja u život zajednice osobe s invaliditetom sukladno zakonu o osobnoj asistenciji imaju pravo na navedenu uslugu pod uvjetima propisanim navedenim zakonom. Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane člankom 10. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona odnose se na osobe s manjim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti koje mogu ostvariti 4. i 5. razinu inkluzivnog dodatka. Navedeno je u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljeno je na načelu supsidijarnosti propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 43 | Vedran Grozdanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Predloženi Zakon o Inkluzivnom dodatku definitivno treba nekoliko značajnih dorada I izmjena 1. U sadašnjoj verziji Zakona ne piše dali OSIju koji se zaposli ostaje inkluzivni dodatak? (Pretpostavljam da ostaje) no to bi trebalo jasno napisati u dodatnom članku zakona. 2. Članak 10 je diskriminatoran i nepravedan iz više razloga jer u njemu stoji da ako OSI nekim slučajem ima drugu nekretninu gubi pravo na inkluzivni dodatak to je po meni nepravedno jer od samog inkluzivnog dodatka nitko pa ni OSI još ako je samac ne može pokriti sve životne troškove tijekom mjeseca od hrane režija ostalog bez nekog dodatnog izvora prihoda. Još je nekako lako je dok su nam roditelji živi onda se još nekako zajednički pokriju svi troškovi i režije koji su često u obitelji sa OSIjima i osjetno veči ako djeca ili odrasli osiji idu na neke terapije za poboljšanje ili održavanje svog fizičkog odnosno zdravstvenog stanja ili trebaju skupe lijekove da bi uopće mogli živjeti gdje su tu još specijalizirana ortopedska i tehnološka pomagala. Stoga bi trebalo odredbu članka 10. koji se odnosi na nekretnine ukinuti ili bar izmijeniti da se inkluzivni dodatak ne gubi ako imaš malo sreće i posjeduješ dodatnu nekretninu. Bar u slučaju ako nisi sposoban za rad zbog zdravstvenog stanja ili ako tražiš a ne možeš naći posao. A u HR su OSIji budimo iskreni su teže zapošljivi iz niza razloga od samog ne razumijevanja poslodavaca u HR da dio OSIja može dobro raditi neke poslove, do nedostatka radnog iskustva koje se traži u natječajima preko nedovoljne razine obrazovanja. Osim toga nije u redu da se s jedne strane dopušta da se može raditi i primati plača od 1000+ E i inkluzivni dodatak a neki OSI koji iznajmljivanjem dobiva 300-400E gubi da pravo na inkluzivni dodatak. Od nekretnina i najamnina, država zarađuje kroz poreze. Državi bi trebalo biti u interesu osigurati osobama s invaliditetom pristojan život, a ne ih pretvarati u socijalne slučajeve. 3. Izmijenite i odredbu članka 10. koja se odnosi na OSIje koji nakon smrti roditelja ili iz nekog drugog razloga postanu korisnici usluga smještaja ili organiziranog stanovanja u kojoj stoji da OSI u takvom smještaju u potpunosti gubi pravo na inkluzivni dodatak u to da OSI u takvom smještaju ima pravo bar na 50% inkluzivnog dodatka kako bi i ti OSiji imali pravo na dostojanstvenu starost da imaju neka sredstva kupiti lijekove za izaći u grad i produžiti se s prijateljima van ustanova. 4. Stalno se spominje u Zakonu Barthelov indeks kao glavno mjerio dobivanja inkluzivnog dodatka ali on ne pokriva sva oštećenja npr. sluha i vida te sve dijagnoze, rijetke kronične bolesti amputirani udovi i nije u redu da on bude glavno mjerilo tjelesnog oštećenja. Isti bi se ako se već inzistira na njemu trebao nadopuniti da ima stavke za vid sluh, mjesto gdje bi se dodala rijetka kronična oboljenja uz postojeće stavke i prilagoditi bodovno kako i sam indeks tako i zakone poput ovog o inkluzivnom dodatku da se uzimaju u obzir tako izmijenjeni bodovni razredi vezani uz kategorije (razine) oštećenja (invaliditeta). | Nije prihvaćen | 1. Nacrt prijedloga zakona ne propisuje status nezaposlene osobe kao uvjet za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak niti propisuje da je radni odnos zapreka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak. Prema tome, ne postoji zapreka da zaposlena osoba ostvari pravo na inkluzivni dodatak ukoliko ispunjava uvjete za priznavanje prava propisane Nacrtom prijedloga zakona, odnosno nema pravne osnove da se korisniku utvrdi prestanak prava ukoliko se zaposli nakon što mu rješenjem bude priznato pravo na inkluzivni dodatak. Ističemo da Zakon o inkluzivnom dodatku ne propisuje prihodovni cenzus za ostvarivanje prava. 2. Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane člankom 10. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona odnose se na osobe s manjim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti koje mogu ostvariti 4. i 5. razinu inkluzivnog dodatka. Navedeno je u skladu su sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). Članak 5. Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku propisuje da je inkluzivni dodatak novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Sukladno tome, uvjet za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak u visini bilo koje od pet razina potpore iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona je isključivo težina invaliditeta – težina oštećenja funkcionalne sposobnosti osobe koja se vještači, a što je utemeljeno na Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definiranoj Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). 3. Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. 4. Barthel indeks kao uvjet iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona isključivo se odnosi na osobe s tjelesnim oštećenjem što je u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). |
| 44 | ankica mrkšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Činjenica je da ste oduzeli ne jedno nego više prava mentalnoj oboljeloj populaciji po Un konvenciji o ljudskim pravima i pravima bolesnih čije je supotpisnica Republika Hrvatska.To se mora ispraviti jer bi u protivnom Republika Hrvatska morala to opravdati zbog čega se to desilo ,kako i zašto nisu ispravljeni propusti diskriminacije mentalno oboljeloj populaciji jer postoji vrijeme koje to omogućava dok zakon ne stpi na snagu.Više o tome pišem u članku 13.Te smatram da do ovako velikih diskriminacija, oduzimanja ljudskih prava,prava bolesnih po Un konvenciji mentalno oboljeloj populaciji nije smjelo doći upšte kod pripreme zakona te sada na e .savjetovanju .Ničim se ne može opravdati. Jedini način da se izvinete mentalno oboljeloj populaciji te date im sva prava kao i svim drugim oboljenjima kojima priznajete ovisno o oštćenjima i razinama,Jedino ste ih uskratili,oduzeli mentalno oboljeloj populaciji . | Primljeno na znanje | Sukladno Nacrtu prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku osoba s mentalnim oštećenjem može ostvariti pravo na inkluzivni dodatak, a termin osobe s psihičkom bolesti koristi se sukladno prilogu V. Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 96/23), odnosno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti. |
| 45 | Kristina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani, ovaj čkanak 10 je potpuno anakron s bilo čime. Ako imaš drugu nekretninu koju iznajmljuješ za 300 eura, onda ćemo te kačiti i tlačiti za inkluzivni dodatak, ali ako radiš i zarađuješ 1000 eura, to je ok i ne diramo te?? I još ti ide staž! Molim Vas da ukinete ovu nakaradnu i duboko nepravednu odredbu, ako doista želite da mi, 100% invalidi, makar pokušamo imati dostojanstven život, kako tvrdite. Ovo je sve, samo ne put u samostalniji život. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. Nacrta prijedloga zakona. Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane člankom 10. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona odnose se na osobe s manjim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti koje mogu ostvariti 4. i 5. razinu inkluzivnog dodatka. Navedeno je u skladu su sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 46 | Moreno Bazjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | U ocijeni stanja je navedeno: „Zakonom o inkluzivnom dodatku unaprijedila bi se kvaliteta života osoba s invaliditetom te stupanj njihove samostalnosti u pogledu sudjelovanja u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, a proširio bi se i krug korisnika koji bi temeljem invaliditeta ostvarivali pravo u sustavu socijalne skrbi. Naime, zakon o inkluzivnom dodatku ne propisuje prihodovni cenzus kao uvjet za ostvarivanje prava, dok Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23) prihodovni cenzus propisuje kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu. S obzirom da će pravo na inkluzivni dodatak objedinjavati više prava koja se mogu ostvariti temeljem invaliditeta, zakon o inkluzivnom dodatku pridonijet će i smanjenju administrativnog opterećenja. Zakonom o inkluzivnom dodatku propisat će se prestanak važenja odredbi Zakona o socijalnoj skrbi.” Člankom 10. novoga Inkluzivnog zakona se postiže upravo suprotno od prethodno iznesenog cilja novoga Zakona. U čl. 10. stavku 2. je određen imovinski cenzus kao zapreka stjecanja prava na inkluzivni dodatak, a kao obrazloženje istoga se navodi da se učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima može postići iznajmljivanjem ili otuđivanjem drugog stana ili kuće. Samom tom odredbom se zakida učinkovito i ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu. Drugim riječima pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz čl, 11 stavka 1. točke 4. i 5 ovoga Zakona ne priznaje se osobi koja je naslijedila dio nekretnine preminulog roditelja, pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se osobi koja je želeći steći više za svoje potomke digla kredit i kupila drugi stan kao ni svim drugim osobama koje su se uzevši u obzir njihov invaliditet našle barem jednom u povoljnijoj situaciji, bilo radom ili srećom, imavši jednu nekretninu više u vlasništvu. Samim time se osobe s invaliditetom zakida za stupanj samostalnosti te ih se demotivira da stvaraju, rade, štede i progresiraju što je u suprotnosti sa ciljem ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. Nacrta prijedloga zakona. Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane člankom 10. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona odnose se na osobe s manjim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti koje mogu ostvariti 4. i 5. razinu inkluzivnog dodatka. Navedeno je u skladu su sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 47 | Zlatko Barat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Svugdje se spominje Bartelov indeks a ima nas osoba koji se još koliko toliko možemo kretati ali smo teški kronični bolesnici koji teško jedemo, vrtoglavice, gubitak sluha, djelomični gubitak vida,svakodnevvno korištenje lijekova, amputirani dijelovi tijela itd...i naravno osobe sa malignim oboljenima koje su to prebolile i one koje se bore sa tim. Dakle molim vas uzmite u obzir i takve osobe. S poštovanjem Zlatko Barat | Nije prihvaćen | Barthel indeks kao uvjet iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona isključivo se odnosi na osobe s tjelesnim oštećenjem što je u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). |
| 48 | Katarina Šimanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Također smatram da osobe s potpunom nesposobnošću za rad bi trebale ići u prvu razinu, naime Bogu hvala osobe s invaliditetom koje rade i sposobne su za rad ipak imaju mogućnost dodatno zaraditi nešto, dok nesposobne oduzete radne sposobnosti nemogu, a također nisu imale ni naknadu s burze, koja će sada nekima ulaziti u inkluzivni dodatak....Znači osobi s trajnim teškim invaliditetom, trajno oduzetom radnom sposobnošću, IV.stupnja invaliditeta, bez obzira na dijagnozu trebalo bi priznati prvu razinu inkluzivnog dodatka . | Nije prihvaćen | Članak 5. Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku propisuje da je inkluzivni dodatak novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Sukladno tome, uvjet za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak u visini bilo koje od pet razina potpore iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona je utvrđen stupanj invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definiranoj Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/2023). Odnosno, s obzirom da radna sposobnost osobe nije propisana kao uvjet za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak, ista također nije relevantna niti za utvrđivanje razine inkluzivnog dodatka propisne člankom 13. Nacrta prijedloga zakona. |
| 49 | Cristian Vuger | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Potpisujem prethodni komentar. Inicijalna ideja reforme sustava socijalne skrbi je bila smanjenje ovlasti i rasterećenje Centara za socijalnu skrb, odnosno Zavoda za socijalni rad. S obzirom da će se sa ovim zakonom proširiti opseg korisnika ali i dovesti već po koji put bespotrebne revizije svih već priznatih prava što će usporiti rad sa ostalim korisnicima kojima je prijeko potreban sustav socijalne skrbi. Koliko kod pozdravljao ovaj zakon te zbilja smatram kako treba treba proširiti prava osoba s invaliditetom, treba razmisliti da li su ovi ljudi za sustav socijalne skrbi, te koliko je u redu da se ova naknada nalazi u istom sustavu kao i npr. ZMN ili usluga smještaja. | Nije prihvaćen | Osobe s utvrđenim odgovarajućim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti temeljem Zakona o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) mogu ostvariti sljedeće novčane naknade – osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu. Dakle, Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku ne predviđa uvođenje invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti kao uvjeta za ostvarivanje prava na novčanu naknadu u sustavu socijalne skrbi, već objedinjavanje naknada koje korisnici ostvaruju temeljem utvrđenog invaliditeta -oštećenja funkcionalnih sposobnosti u jedno pravo odnosno novčanu naknadu. Nadalje, članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život. Pored toga, objedinjavanjem postojećih naknada omogućit će se administrativno rasterećenje odnosno smanjiti nepotrebni troškovi vođenja više postupaka za priznavanje prava i poboljšati njihova učinkovitost, uključujući isplate naknada (npr. jedna objedinjena isplata korisniku umjesto nekoliko zasebnih isplata). |
| 50 | HELENA KLARIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Molim da brišete čl.14 predloženog Zakona koji uređuje da Zavod za socijalni rad odlučuje o pravu na inkluzivni dodatak. Inkluzivni dodatak nije socijalna naknada, ovisan je o proračunsko osnovici i rad na inkluzivnom dodatku nije u skladu čl. 14 Zakona o djelatnosti socijalnog rada. Zadržavanjem ne socijalnih naknada u sustavu socijalne skrbi ugroženi su korisnici koji trebaju sustav socijalne skrbi. Opterećujete sustav dodatnom birkoracijom. | Nije prihvaćen | Pravo na inkluzivni dodatak novčana je naknada u sustavu socijalne skrbi kao i sve ostale naknade propisane člankom 21. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). Naime, članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život. Nadalje, visina inkluzivnog dodatka ne ovisi o proračunskoj osnovici, već osnovicu na temelju koje se izračunava iznos inkluzivnog dodatka odlukom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske sukladno članku 6. Nacrta prijedloga zakona. Vezano za pitanje dodatnog opterećenja sustava socijalne skrbi, ističemo da će se objedinjavanjem postojećih naknada omogućiti administrativno rasterećenje odnosno smanjiti nepotrebni troškovi vođenja više postupaka za priznavanje prava i poboljšati njihova učinkovitost, uključujući isplate naknada (npr. jedna objedinjena isplata korisniku umjesto nekoliko zasebnih isplata). |
| 51 | EDI VLAŠE DAUTOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | smatram da i osobe s invaliditetom koji žive u organiziranom stanovanju i ustanovama socijalne skrbi trebaju ostvariti pravo na inkluzivni dodatak barem u visini 50% iznosa mislim da bi to bilo pravedno prema navedenoj skupini građana i tu bi država trebala pokazati socijalnu osjetljivost | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. |
| 52 | Igor Pejak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani Moje pitanje glasi je li će se stopa osnovice mijenjati godišnje po stopi inflacije ili rastu minimalne plaće, te druga stvar, je li registar osoba s invaliditetom relevantno mjesto na temelju čega će se raditi kriteriji tko će u koju skupinu pripadati. Lijep pozdrav, Igor | Primljeno na znanje | Člankom 6. Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku propisuje da osnovicu na temelju koje se izračunava iznos inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Prema tome, Nacrtom prijedloga zakona nije propisana obveza donošenja odluke o visini osnovice na godišnjoj razini. Status osobe s invaliditetom kao uvjet za priznavanje prava na inkluzivni dodatak na način propisan člankom 9. Nacrta prijedloga zakona izrađen je na prijedlog predstavnika organizacija osoba s invaliditetom te je u skladu sa Zakonom o Registru osoba s invaliditetom (NN 63/22). |
| 53 | Antonio | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani, Potrebno mi je uvesti registar s invaliditetom kao dokaz Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 54 | Gordan Radić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Vezano za članak 11. 1. Na svih pet razina potpore spominju se djeca odvojeno od odraslih. Ništa kontra djece no kad ta djeca napune 18. godinu života postaju odrasli i ništa manje ne gube na težini invaliditeta koju imaju a prebacuju se na neku drugu razinu. Ovo svakako treba malo rafinirati. 2. Na prvu razinu potpore definitivno treba uključiti sve gluhoslijepe osobe bez obzira na nedostatak drugih kriterija. Gluhosljepoća je neopisivo izrazito teška vrsta invaliditeta i MORA biti na prvoj razini. 3. Osnovica za izračun inkluzivnog doplatka trebala bi biti vezana za iznos minimalne plaće u RH koji se mijenja svake godine. Jednako tako bi se trebala mijenjati i osnovica za inkluzivni dodatak. | Nije prihvaćen | 1. Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku prepoznaje djecu s teškoćama u razvoju kao posebno ranjivu skupinu, jer je od najranije dobi potrebno poduzimati korake u svrhu rehabilitacije i na taj način prevenirati nastanak težeg invaliditeta. Također, budući da još uvijek nije postignuta regionalna ravnomjernost pristupačnosti potrebnih usluga, na ovaj način se osigurava veći stupanj razvoja i socijalne uključenosti djece s teškoćama u razvoju. Nadalje, na temelju Zakona o osobnoj asistenciji (NN 71/23) osobe s invaliditetom nakon 18. godine života mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije, dok djeca pravo na tu uslugu nemaju. 2. Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 13. Nacrta prijedloga zakona s obzirom da inkluzivni dodatak u visini prve razine inkluzivnog dodatka bez ikakvih drugih kriterija mogu ostvariti samo djeca s IV. stupnjem gluhosljepoće jer ista zahtijevaju veći stupanj podrške od odraslih gluhoslijepih osoba. Razine potpore inkluzivnog dodatka propisane člankom 13. Nacrta prijedloga zakona utvrđene su sukladno dogovoru postignutom između članova radne skupine u kojoj su sudjelovali i predstavnici organizacija osoba s invaliditetom, a s ciljem da se Nacrtom prijedloga zakona uspostavi pravedniji sustav raspodjele sredstava namijenjenih ostvarivanju prava temeljem stupnja invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti. 3. Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 6. Nacrta prijedloga zakona. Pravo na inkluzivni dodatak novčana je naknada u sustavu socijalne skrbi stoga je propisano da osnovicu za izračun inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Prema tome, Nacrtom prijedloga zakona nije propisana obveza donošenja odluke o visini osnovice na godišnjoj razini. Ističemo da je i Zakonom o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23) propisano da Vlada Republike Hrvatske odlukom određuje osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade kao i iznos drugih naknada iz članka 21. Zakona o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 55 | EDI VLAŠE DAUTOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | treba izbrisati cenzus iz članka 10 ovog zakona te da se pravo ostvaruje isključivo temeljem liječničke dokumentacije | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. Nacrta prijedloga zakona. Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane člankom 10. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona odnose se na osobe s manjim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti koje mogu ostvariti 4. i 5. razinu inkluzivnog dodatka. Navedeno je u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 56 | EDI VLAŠE DAUTOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | smatram da bi vlada RH trebala usklađivati jednom godišnje iznos inkluzivnog dodatka | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 6. Nacrta prijedloga zakona. Pravo na inkluzivni dodatak novčana je naknada u sustavu socijalne skrbi stoga je propisano da osnovicu za izračun inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Prema tome, Nacrtom prijedloga zakona nije propisana obveza donošenja odluke o visini osnovice na godišnjoj razini. Ističemo da je i Zakonom o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23) propisano da Vlada Republike Hrvatske odlukom određuje osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade kao i iznos drugih naknada iz članka 21. Zakona o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 57 | Katarina Šimanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani, članak 13., potporu iz članka 11, stavka 1 ,pod točkom broj 1 ostvaruje dijete s kroničnom bolesti IV.stupnja, znači kad navrši 18 godina automatski više nije dijete i nema kroničnu bolest IV.stupnja pa ne ulazi u prvu razinu inkluzivnog dodatka. Tu nešto nije uredu. | Djelomično prihvaćen | Izmjenom članka 13. u drugu razinu inkluzivnog dodatka uključena su djeca s kroničnom bolesti III. stupnja i odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja uz postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata zbog kojih je osoba onemogućena pri uključivanju u svakodnevne životne aktivnosti u kući ili izvan kuće. U trećoj razini su djeca s kroničnom bolesti II. stupnja i odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja. U četvrtoj razini su odrasle osobe s kroničnom bolesti III. stupnja i u petoj razini su odrasli samci s kroničnom bolesti II. stupnja. U prvoj razini i nadalje ostaju djeca s kroničnom bolesti IV. stupnja. Ističemo da na temelju Zakona o osobnoj asistenciji (NN 71/23) osobe s invaliditetom nakon 18. godine života mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije, dok djeca pravo na tu uslugu nemaju. |
| 58 | JELENA DOMINIKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Poštovani, Ovim putem pozdravljam vašu ideju o brizi za osobe s invaliditetom i povećanju te objedinjavanju više naknada u jednu. No, ono što sam uočila je da se svugdje spominje i Bartelov indeks, a što može pojedine bolesnike koji boluju od teških i kroničnih bolesti staviti u nepovoljan položaj. Nije svaka teška bolest ujedno vezana i za nepokretnost i potpunu ovisnost o tuđoj pomoći i njezi jer postoji niz teških stanja gdje je osoba pokretna. Kao primjer ističem oboljele osobe od cistične fibroze koja je rijetka, genetska i teška bolest. Cistična fibroze dovodi i do potrebe za transplantacijom pluća. Osobe izgledaju zdrave dok njihovi organi propadaju zbog same bolesti. Isto tako, osobama koje imaju transplantiran organ od strane HZMO-a uvijek bude utvrđeno mi 100 % tjelesno oštećenje jer u Uredbi o metodologiji vještačenja transplantacija organa iznosi 100 %. Izmjenom Zakona o socijalnoj skrbi 1.1.2018. godine omogućili ste osobama, koje su u radnom odnosu, ostvarivanje prava na osobnu invalidninu i to je bio veliki korak za sve oni koji unatoč svom teškom stanju su u radnom odnosu. Ono što smatram nepravdom u ovom prijedlogu Zakona o inkluzivnom dodatku je upravo nepravda ponovno prema osobama koje su u radnom odnosu i koje su ostvarivale pravo na osobnu invalidninu. Prema ovom prijedlogu, a vodeći računa o zadanom broju bodova iz Bartel indeksa, takve osobe će izgubiti osobnu invalidninu. Postavlja se pitanje tko su te osobe koje su u radnom odnosu i koje ste vi uključili u izmjenu Zakona o socijalnoj skrbi 1.1.2018., a sada ih dovodite u nepovoljan položaj zbog zadanog broja bodova iz Bartel indeksa. U prijašnjem zakonu omogućili ste im oosbnu invalidninu, a sada neće moći ostvariti inkluzivni dodatak. Ono što me zanima, a što bih voljela da uključite u Zakon o inkluzivnom dodatku, jesu osobe s transplantiranim organima koje funkcioniraju zahvaljujući postupku transplantacije. Takve osobe su zbog doživotne imunosupresijske i kortikosteroidne terapije, koju moraju uzimati cijeli život da ne bi došlo do odbacivanja organa, pod većim rizikom od infekcije, a i nuspojave takvih lijekova nisu bezazlene. S poštovanjem, Jelena Dominiković | Nije prihvaćen | Barthel indeks kao uvjet iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona isključivo se odnosi na osobe s tjelesnim oštećenjem što je u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). Ističemo da Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) omogućuje ostvarivanje prava na osobnu invalidninu neovisno o tome je li osoba s invaliditetom – oštećenjem funkcionalnih sposobnosti u radnom odnosu ili ne. Shodno tome, Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku također omogućuje osobama s invaliditetom – oštećenjem funkcionalnih sposobnosti ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak neovisno o radno-pravnom statusu. Nacrtom prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku nije propisano da osobe s transplantiranim organima ne mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Ukoliko je navedenim osobama utvrđena vrsta i težina invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definiranoj Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23), iste će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak u visini jedne od pet razina potpore propisane člankom 13. Nacrta prijedloga zakona sukladno utvrđenom stupnju invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Sukladno navedenoj Listi u 4. stupanj kronične bolesti ubrajaju se osobe koje su u terminalnoj fazi ili dekompenzaciji kronične bolesti čije liječenje nužno zahtijeva transplantaciju organa, kemo ili nadomjesnu terapiju, dijalizu, parenteralnu i enteralnu prehranu, aspiraciju usne šupljine i gornjih dišnih puteva, oksigenator, mehanički respirator, ugrađivanje stome, trahealne kanile, svakodnevnu mehaničku zaštitu kože i sl., te su potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe. |
| 59 | ankica mrkšić | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1.OCJENA STANJA | Poštovani citiram ,,Republika Hrvatska obvezuje se priznavati pravo osoba s invaliditetom na socijalnu zaštitu i na uživanje tog prava bez diskriminacije na osnovi invaliditeta, te se obvezuje poduzeti odgovarajuće korake kako bi zaštitila i promicala ostvarenje ovog prava.,, Molim Vas ovaj dio ispoštujte te Mentalno oboljelim osobama ,djeci dajte ista prava kao i svi drugim oboljelima kojima to priznajete ovisno o više vrsta različitih teških oštećenja 4.stupnja ,komorbiditetima pripadanje od prve razine pa na dalje . Jedino niste priznali Mentalno oboljeloj populaciji nego uzeli joj ne jedno nego više prava koja garantirate .Samo dio sam citirala a općenito mislim na sve . Ostatak navodim ,činjenicama u članku 13. lijep pozdrav | Djelomično prihvaćen | U Nacrtu prijedloga zakona termin osobe s psihičkom bolesti koristi se sukladno prilogu V. Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 96/23), odnosno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Djelomično je prihvaćen prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom za izmjenu članka 13. u odnosu na razvrstavanje po razinama inkluzivnog dodatka djece i odraslih osoba s psihičkim bolestima osim u dijelu koji se odnosi na podjelu po dobi djece. Odvajanje djece do 7 godina i izjednačavanje starijih od sedam godina s kategorijom odraslih osoba s psihičkom bolesti Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike smatra neprihvatljivim budući da su kroz sve korisničke skupine djeca stavljena u povoljniji položaj od odraslih. Prijedlog razvrstavanja po stupnju oštećenja i funkcionalne sposobnosti po razinama je prihvaćen u cijelosti i definiran na sljedeći način: Prvom razinom inkluzivnog dodatka obuhvaćena su sva djeca s psihičkom bolesti IV. stupnja i odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja s dodatnom teškoćom. Drugom razinom obuhvaćena su djeca s psihičkom bolesti III. stupnja s dodatnom teškoćom i odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja bez dodatne teškoće. Trećom razinom obuhvaćena su djeca s psihičkom bolesti III. stupnja bez dodatne teškoće i odrasle osobe s psihičkom bolesti III. stupnja s dodatnom teškoćom. Četvrtom razinom obuhvaćena su djeca s psihičkom bolesti II. stupnja s dodatnom teškoćom i odrasle osobe s psihičkom bolesti III. stupnja bez dodatne teškoće. Petom razinom obuhvaćena su djeca i odrasle osobe s psihičkom bolesti II. stupnja bez dodatne teškoće. |
| 60 | Ana M. | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM | Citiram pod 2. osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom "Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće razine potpore mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima je utvrđen II., III. i IV. stupanj težine invaliditeta sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 96/23)... Navedeno je u suprotnosti sa čl. 13 iz kojega proizlazi da odrasle osobe kojima je utvrđen II stupanj težine invaliditeta mogu dobiti četvrti i peti stupanj potpore. | Prihvaćen | Prihvaćen je prijedlog za izmjenu članka 9. Nacrta prijedloga zakona te isti sada glasi: (1) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona priznaje se: - odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom - djetetu kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom. (2) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točke 4. i 5. ovoga Zakona priznaje se odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem drugog ili trećeg stupnja težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom. |
| 61 | DUBRAVKA ROVIČANAC | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM | Pozdravljam ukidanje prihodovnog cenzusa pri utvrđivanju inkluzivnog dodatka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 62 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 3. POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Novčana pomoć za nezaposlene Komentar na posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona Prema ovom Nacrtu, osobe s invaliditetom koje sada koriste uslugu organiziranog stanovanja i ostvaruju pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, donošenjem Zakona o inkluzivnom dodatku na predloženi način, ostat će bez tog dijela novčanih sredstava. To znači da će doći do smanjivanja kvalitete njihovog života i uskraćivanja prava koja su do sada imali. Naime, Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinit će se pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu koja se ostvaruju sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23), pravo na doplatak za djecu u uvećanom iznosu koje se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta sukladno Zakonu o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15 i 58/18) i pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom koje se ostvaruje temeljem Zakona o tržištu rada ( Narodne novine br. 118/18, 32/20 i 18/22). Od 17. veljače 2022. godine, odnosno stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada (Narodne novine, broj 18/22), prijašnje pravo na naknadu do zaposlenja iz sustava socijalne skrbi definira se kao novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, a rješavanje o navedenom pravu u nadležnosti je Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. | Nije prihvaćen | Prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku člankom 41. stavkom 3. propisano je da korisnik prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom priznatog na temelju Zakona o tržištu rada, ostvaruje priznato pravo i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona dok Zavod rješenjem ne utvrdi ispunjava li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu, ali najduže do 31. prosinca 2024., osim ako prije toga ne nastupe okolnosti iz članka 17. Zakona o tržištu rada. |
| 63 | Ana Dokmanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Predlažem BRISANJE članka 14. 18.,19 i 28.st. 1. kao i da se svi članci koji uređuju postupanje Zavoda za socijalni rad promijene i da se odlučivanje o nadležnosti inkluzivnog dodatka delegira drugoj mjerodavnoj instituciji (HZZO, HZMO). Ovdje se radi prvenstveno o procjeni zdravstvenog stanja osobe, a time i određivanja naknade sukladno tome, što nikako ne ulazi u nadležnost postupanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno njegovog područnog ureda. Stručni radnici područnih ureda Zavoda nisu educirani niti imaju stručna znanja da procjenjuju zdravstveno stanje korisnika i tumače nalaze i mišljenja i Barthelov index. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja |
| 64 | ana ivišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Pozdravljam ovaj Zakon da se objedine sve novčane naknade namijenjene OSI, da im se maksimalno olakša ostvarivanje novčanih prava, ali smatram da postupke istih ne bi trebao raditi Hrvatski zavod za socijalni rad. U brojnim komentarima je već sve navedeno, od preopterećenosti sustava socijalne skrbi pukom administracijom, nedostatak kadra, nedostatak vremena za terenski rad, nedostatak informatičke opreme i sl. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. |
| 65 | hrvatska udruga socijalnih radnika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Osim promjene nadležnosti u postupku priznavanja prava na inkluzivni dodatak ( članak 14. ) ovaj Nacrt prijedloga Zakona potrebno je značajnije doraditi i u drugim poglavljima kako bi se postigla njegova svrha i cilj . To se posebno odnosi na članak 13. koji nedovoljno jasno definira uvjete za ostvarivanje različitih razina potpore . Ovim člankom nisu obuhvaćene sve vrste i težina invaliditeta što će otežati primjenu Zakona , usporiti postupke, povećati broj ponovnih vještačenja i u konačnici imati negativne učinke za brojne osobe s invaliditetom. | Nije prihvaćen | Uvjet za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak u visini bilo koje od pet razina potpore iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona je utvrđen stupanj invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definiranoj Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). |
| 66 | Ana Dokmanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Sindikalna podružnica HZSR PU Poreč lijepo je istaknula, te ću se poslužiti njihovim riječima s kojima se u potpunosti slažem: "Stručni radnici neprestano govore o potrebi da se iz sustava socijalne skrbi makne ono što mu je nametnuto i što mu ne pripada i u tom smislu je i sam Ministar dao obećanje da će to razmotriti kao mogućnost, ali opet, kao i uvijek, ne samo da to nije učinio, već ovim Zakonom dobivamo još veći broj korisnika i još više administriranja. Želim istaknuti da zbog preopterećenosti socijalnih radnika administriranjem, trpe sami korisnici jer pravi, suštinski socijalni rad izumire, a socijalni problemi se samo gomilaju, a gomilat će se i dalje ukoliko donositelji odluka ne osvijeste što je socijalni rad i ne dozvole da socijalni radnici i druge struke u sustavu socijalne skrbi ne rade ono za što su se obrazovali." | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. |
| 67 | Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Sindikalna podružnica HZSR PU Poreč Ovim putem pozdravljamo namjeru zakonodavca da objedini sve novčane naknade namijenjene osobama s invaliditetom, da ih učini dostupnijima te da povećanjem mjesečnog iznosa naknada utječe na poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom. Međutim, ono što želimo istaknuti je činjenica da osobe s invaliditetom zaslužuju pravodobno priznavanje svojih prava, a što im u ovim uvjetima rada, nedostatku stručnih kadrova, preopterećenosti stručnih radnika, sustav socijalne skrbi nije u mogućnosti pružiti. Naime, sustav socijalne skrbi je već preopterećen brojnim upravnim postupcima priznavanja prava na doplatak za tuđu pomoć i njegu i osobnu invalidninu, a ovim zakonom se povećava broj korisnika što sustav socijalne skrbi neće izdržati. Nadalje, osobe s invaliditetom svoja prava ostvaruju zbog oštećenja zdravlja, a temeljem Nalaza vještačenja i donošenje rješenja ne iziskuje nikakva znanja i područja iz socijalnoga rada. Već se godinama priča o preopterećenosti sustava socijalne skrbi upravo zbog toga što su prava koja bi trebala biti u domeni zdravstva, uvrštena u sustav socijalne skrbi, a što je i dovelo do ovakvog stanja u sustavu socijalne skrbi, a to je da se izgubio pravi socijalni rad te da su socijalni radnici pretvoreni u administrativne radnike. Ovim se zakonom, kojega ponavljamo, pozdravljamo, ponovo sustavu socijalne skrbi nameće nešto pripada drugim sustavima, ponajprije onome zdravstvenome. S druge strane, u sustav socijalne skrbi se uvodi usluga socijalnoga mentorstva koja se prezentira kao revolucionarna usluga, a ona zapravo predstavlja suštinu socijalnoga rada koja je uništena zbog neprestanog nametanja socijalnim radnicima da se bave administriranjem i provođenjem upravnih postupaka. Kada bi se prava, koja ne spadaju sustavu socijalne skrbi, u prvom redu pravo na doplatak za tuđu pomoć i njegu te pravo na osobnu invalidninu maknuli iz ovoga sustava, sustav socijalne skrbi bi konačno dobio prostor baviti se socijalnim radom, ne bi bilo potrebe za tolikim novim zapošljavanjima i ne bi bilo problema oko stvaranja radnih uvjeta koje nova zapošljavanja iziskuju (prostor u kojemu će novi radnici raditi i sva oprema za njih). Stručni radnici neprestano govore o potrebi da se iz sustava socijalne skrbi makne ono što mu je nametnuto i što mu ne pripada i u tom smislu je i sam Ministar dao obećanje da će to razmotriti kao mogućnost, ali opet, kao i uvijek, ne samo da to nije učinio, već ovim Zakonom dobivamo još veći broj korisnika i još više administriranja. Za kraj još želimo istaknuti da zbog preopterećenosti socijalnih radnika administriranjem, trpe sami korisnici jer pravi, suštinski socijalni rad izumire, a socijalni problemi se samo gomilaju, a gomilat će se i dalje ukoliko donositelji odluka ne osvijeste što je socijalni rad i ne dozvole da socijalni radnici i druge struke u sustavu socijalne skrbi ne rade ono za što su se obrazovali. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. |
| 68 | hrvatska udruga socijalnih radnika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | Podržavamo dugo očekivano donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku kojim bi se trebale objediniti sve ( a ne samo 4 ) novčane naknade koje mogu ostvariti osobe s invaliditetom i kojim bi se omogućilo svakoj osobi s invaliditetom da pod jednakim uvjetima ostvari novčanu naknadu/potporu za podmirivanje specifičnih životnih potreba i uspješniju socijalnu integraciju što ovaj nacrt prijedloga zakona ne omogućuje. Predlažemo da se nadležnost za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak iz sustava socijalne skrbi odnosno Hrvatskog zavoda za socijalni rad ( članak 14 . i drugi vezani članci ) prenese ( VRATI ) u sustav mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja. Predloženim zakonom sustav socijalne skrbi i nadalje će imati isključivo administrativnu ulogu u priznavanju prava na novčanu naknadu osobama s invaliditetom. Osim toga u sustav socijalne skrbi opet se vraćaju nezaposlene osobe s invaliditetom i ulaze novi korisnici prava na doplatak za djecu koji se priznaje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta djeteta . Time se povećava opseg korisnika Zavoda i opseg poslova koji mogu i trebaju biti preneseni u nadležnost drugih javnih službi bez nepovoljnih posljedica za korisnike. Zavod bi se tako rasteretio od administrativnih poslova koje umjesto socijalnih radnika mogu obavljati zaposlenici drugih profesionalnih usmjerenja ( npr: u Zavodu za mirovinsko osiguranje ) dok bi stručni radnici Zavoda dobili mogućnost za pružanje kvalitetnijih socijalnih usluga korisnicima ,uključujući i socijalne usluge namijenjene osobama s invaliditetom. Imajući u vidu zagušenost Hrvatskog zavoda za socijalni rad prevelikim i preširokim ovlastima predlagatelj Zakona bi trebao voditi brigu o rasterećenju ove ustanove od poslova koje mogu obavljati druge službe. Nadalje, pravo na inkluzivni dodatak ne ostvaruje se temeljem socijalnog statusa korisnika, nego se ostvaruje temeljem nalaza tijela vještačenja, odnosno zdravstvenog statusa. Vještačenjem koje se provodi izvan Hrvatskog zavoda za socijalni rad utvrđuje se razina oštećenja zdravlja ( medicinski model ) umjesto razine preostalih sposobnosti osobe s invaliditetom ( socijalni model ) na kojima bi se trebale utvrđivati i razine novčanih potpora za poboljšanje kvalitete života i socijalnu integraciju osoba s invaliditetom . Obzirom da se vještačenje provodi u okviru drugog sustava smatramo opravdanim da se temeljem nalaza tijela vještačenja u istom sustavu i donese odluka o pravu na inkluzivni dodatak . Time bi se olakšala dostupnost prava jer bi ga korisnik ostvarivao u jednom sustavu umjesto na način kako je to predloženo. Stručnjaci zaposleni u HZSR ( bivši CZSS ) godinama se zalažu za ovu promjenu i smatramo da je donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku dugo očekivana prilika da se promijeni nadležnost u postupku ostvarivanja novčanih potpora osobama s invaliditetom. Pri tome svakako treba imati u vidu činjenicu da veliki broj osoba s invaliditetom koje ostvaruju pravo na novčane naknade nisu korisnici socijalnih usluga , niti su im potrebne bilo kakve usluge socijalne službe. U protivnom, ovaj zakon će donijeti dodatno administrativno opterećenje sustavu socijalne skrbi zbog preispitivanje postojećih prava i povećanja opsega korisnika bez očekivanih učinaka za osobe s invaliditetom. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. |
| 69 | Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU | PU Ivanić Grad i PU Slavonski Brod socijalni radnici već niz godina upozoravaju na alarmantno stanje u našem sustavu koji je već administrativno opterećen brojnim ovlastima koje su nam nametnute tokom učestalih izmjena zakonske regulative, a najavljeno donošenje gore spomenutog zakona, dodatno će opteretiti već i onako preopterećen sustav. Pozdravljamo donošenje zakona čija je intencija objediniti sve naknade i prava koja se ostvaruju na temelju oštećenja zdravlja, što će svakako pojednostaviti i olakšati ostvarivanje prava koja su trenutno u nadležnosti različitih sustava, a što je često zbunjujuće i ograničavajuće za naše korisnike. Međutim, navedena prava ostvaruju se isključivo na temelju zdravstvenog stanja i nalaza i mišljenja tijela vještačenja, a koji ni u jednom segmentu ne zahtjeva stručna znanja i vještine socijalnih radnika/socijalnih pedagoga/pravnika koji u samom postupku sudjeluju. Za ostvarivanje prava temeljenih na zdravstvenom stanju nije potreban stručan rad socijalnog radnika, već procjena zdravstvenog stanja od strane specijalista liječnika i JTV-a. Napominjemo kako smo mišljenja da za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak za sve vrste oštećenja, težina oštećenja zdravlja treba biti jedini kriterij, a dok materijalne i financijske prilike ne bi trebale utjecati na ostvarivanje prava. Primjeri iz prakse također pokazuju kako pojedini korisnici zaziru od sustava socijalne skrbi u ostvarivanja prava unutar područnih ureda, zbog negativne konotacije i slike samog sustava, te često ističu kako ne žele biti stigmatizirani kao „,socijalni slučaj“ samo zbog oštećenja zdravlja. U područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad rade stručnjaci različitih profila, educirani za specifična područja i problematiku, a čiji se kapaciteti i stručna znanja iscrpljuju i podcjenjuju pukim administriranjem (zaprimanje zahtjeva, upućivanje na vještačenje, iščitavanje nalaza tijela vještačenja, pisanje rješenja, urudžbiranje, arhiviranje), dok bi se istovremeno isti mogli iskoristiti odnosno usmjeriti na goruće probleme sustava, na razvoj socijalnih usluga, na rad na prevenciji nasilja u obitelji i međuvršnjačkog nasilja, obiteljsko-pravnu zaštitu, razvoj udomiteljstva i skrbništva, uključivanje osoba s invaliditetom u lokalnu zajednicu te brigu za najranjivije skupine. S obzirom na problematiku nedostatnog kadra, kao i pomanjkanje zainteresiranosti za rad u sustavu smatramo da bi rasterećenje odnosno prenošenje navedenih prava u druge sustave, bez dodatnog zapošljavanja, omogućilo kvalitetniju preraspodjelu poslova i stručnog rada u okviru postojećeg broja zaposlenih. Prilikom donošenja reforme obećano je smanjenje javnih ovlasti, kako od strane ministra osobno, tako i podržano od strane Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika putem inicijative početkom ove godine. Sam ministar prepoznao je problematiku prava temeljenih na oštećenju zdravlja, te obećao njihovu preraspodjelu u druge sustave, što onog trenutka zbog trenutnih okolnosti nije bilo moguće, no sada je pravi trenutak. Podsjetimo, od srpnja ove godine na snazi je Zakon o osobnoj asistenciji, koji je isto tako bez prethodnog konzultiranja sa strukom i poduzimanja potrebnih predradnji za njegovo provođenje i implementaciju, na isti način nametnut sustavu socijalne skrbi, kao najadekvatnijem. Isti je zakon na snazi od 01.07.2023. godine, a do današnjeg dana pravo se ne može konzumirati jer nema ustanova licenciranih za pružanje usluge, kao niti licenciranih osobnih asistenata. Unazad nekoliko tjedana vrlo se jasno govori o tome da sustav socijalne skrbi nema dovoljno radnika i kapaciteta te adekvatne uvjete rada, što rezultira odlaskom stručnjaka iz sustava, a što je u ovom trenutku već alarmantno. Samim time što stručni radnici Područnih ureda na terenu nisu uključeni u izradu i donošenje zakonskih okvira nailazimo na niz nelogičnosti tijekom primjene i provedbe nametnutih zakonskih odredbi, što posljedično dovodi do različitosti u praksi i radu na terenu. Ono što je vama logično, nama je tragično. | Nije prihvaćen | Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane člankom 10. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona odnose se na osobe s manjim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti koje mogu ostvariti 4. i 5. razinu inkluzivnog dodatka. Navedeno je u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. Vezano uz komentar koji se odnosi na Zakon o osobnoj asistenciji podsjećamo da je usluga osobne asistencije definirana kao socijalna usluga, a Zakon je definiran u suradnji sa svim savezima osoba s invaliditetom, Uredom pravobranitelja za osobe s invaliditetom, predstavnicima akademske zajednice i stručnjacima iz sustava socijalne skrbi, te da se tijekom kao i nakon njegovog donošenja održao niz sastanaka i edukacija s dionicima uključenim u provedbu ovoga zakona. Dodatno ističemo da je s danom 16. studenoga 2023. godine 46 pravnih osoba, u najvećem broju udruga osoba s invaliditetom, dobilo rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje usluge osobne asistencije, a Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike je 20. listopada 2023. godine na svojoj internetskoj stranici objavilo Javni poziv za podnošenje ponuda za sklapanje ugovora za pružanje usluge osobne asistencije u Republici Hrvatskoj. Također ističemo da se i tijekom izrade Nacrta prijedloga zakona inkluzivnom dodatku održao niz sastanaka radne skupine ali i svih dionika vezanih uz provedbu ovoga zakona (HZSR, HZMO, HZZ, ZOSI) te je proveden niz radionica po županijama kako bi se što veći broj dionika pravovremeno upoznao s odredbama zakona. |
| 70 | Želimir Lah | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 3. | U članku 3. treba stajati nadopuna teksta: i. Pravo na inkluzivni dodatak imaju osobe s invaliditetom koje žive u domovima za starije i nemoćne i stambenim zajednicama. | Nije prihvaćen | e prihvaća se prijedlog za dopunu članka 3. Nacrta prijedloga zakona. Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. |
| 71 | Želimir Lah | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 4. | U članku 3. ovog zakona nadopisati novi stav i u kojem treba stajati da osobe s invaliditetom koje su na smještaju, dakle žive u domovima ili stambenim zajednicama također ostvaruju pravo na inkluzivni dodatak, kao i sve ostale osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za dopunu članka 3. Nacrta prijedloga zakona. Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. |
| 72 | ANITA ČERMAK-JANKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 5. | Članak 5. je u koliziji s čl. 9. jer u članku 5. se definira inkluzivni dodatak kao novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom, a u čl. 9. se navode osobe koje mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak bez obzira na status osobe s invaliditetom. | Primljeno na znanje | Osoba s invaliditetom je sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, kao i Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom UN-a, osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Kao što je navedeno u članku 9. status osobe s invaliditetom utvrđuje se sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom. Zakon o Registru osoba s invaliditetom (NN 63/22) u članku 2. definira da status osobe s invaliditetom ima osoba kojoj je u postupku vještačenja utvrđeno barem jedno oštećenje iz Liste oštećenja organizma – Liste I i najmanje stupanj 1. iz Liste težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno propisu kojim je propisana metodologija vještačenja i upisana je u Registar, dijete s teškoćama u razvoju kojem je utvrđen invaliditet prema propisima kojima se uređuje obrazovanje i prava iz socijalne skrbi, osoba koja je status stekla po propisima kojima je uređen staž s povećanim trajanjem te osoba kojoj je utvrđen invaliditet prema propisima o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, propisima o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata i propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Slijedom navedenog u Registru osoba s invaliditetom nalaze se i osobe koje imaju invaliditet ali sukladno gore navedenom kriteriju nemaju status osobe s invaliditetom. S obzirom da je i tim osobama s obzirom na postojanje invaliditeta potrebna odgovarajuća podrška imaju mogućnost ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak ukoliko ispunjavaju uvjete za inkluzivni dodatak 4. i 5. razine. Ističemo da djecu Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku prepoznaje djecu s teškoćama u razvoju kao posebno ranjivu skupinu, jer je od najranije dobi potrebno poduzimati korake u svrhu rehabilitacije i na taj način prevenirati nastanak težeg invaliditeta stoga se uvjet statusa osobe s invaliditetom ne odnosi na djecu. |
| 73 | Tomislav Kamenski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 6. | Imamo osnovicu! Još jedna od niza osnovica koju određuje vlada i kad se odredi samo se pospremi pod tepih i inflatorno se dižu postoci ili koeficijenti po potrebi. I ovu, kao i socijalnu osnovicu teba zamijenit proračunskom osnovicom koja je zamišljena kao izračun 70% troškova života i stanovanja samca i treba se korigirati svake godine a ne da je, kao i sve ostale osnovice zacementirana već 20 godina. | Nije prihvaćen | Pravo na inkluzivni dodatak novčana je naknada u sustavu socijalne skrbi stoga je propisano da osnovicu za izračun inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Ističemo da je i Zakonom o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23) propisano da Vlada Republike Hrvatske odlukom određuje osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade kao i iznos drugih naknada iz članka 21. Zakona o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 74 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 6. | Predlaže se osnovicu utvrditi kao prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH ili neki drugi određen ili odrediv iznos koji se izračunava na temelju prosječnih primanja, cijena u RH ili na temelju nekih drugim kriterijem koji predstavljaju stanje na tržištu roba i usluga i/ili tržištu rada i s time se treba usklađivati, a ne na temelju puke odluke Vlade RH. Inkluzivni dodatak se treba mijenjati, ovisno o tome mijenjaju li se ti kriteriji, a kako bi se izbjegli budući pregovori o tome treba li dizati osnovicu jer su nastala poskupljenja ili ne treba. Dakle, ne treba ovisiti i političkoj volji, nego o stanju na tržištu roba i usluga i/ili tržištu rada. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 6. Nacrta prijedloga zakona. Pravo na inkluzivni dodatak novčana je naknada u sustavu socijalne skrbi stoga je propisano da osnovicu za izračun inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Prema tome, Nacrtom prijedloga zakona nije propisana obveza donošenja odluke o visini osnovice na godišnjoj razini. Ističemo da je i Zakonom o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23) propisano da Vlada Republike Hrvatske odlukom određuje osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade kao i iznos drugih naknada iz članka 21. Zakona o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 75 | Vjeko Mutavčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 6. | Predlažem da se osnovica određuje kao postotak minimalne plaće, kako bi se svake godine kontinuirano osnovica usklađivala sa rastućim životnim troškovima. U ovakvom prijedlogu ovisimo o volji aktualne vlade i njezine politike i želje da poveća osnovicu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 6. Nacrta prijedloga zakona. Pravo na inkluzivni dodatak novčana je naknada u sustavu socijalne skrbi stoga je propisano da osnovicu za izračun inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Prema tome, Nacrtom prijedloga zakona nije propisana obveza donošenja odluke o visini osnovice na godišnjoj razini. Ističemo da je i Zakonom o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23) propisano da Vlada Republike Hrvatske odlukom određuje osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade kao i iznos drugih naknada iz članka 21. Zakona o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 76 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 9. | U čl. 9. Zakona te ostatku teksta Zakona je nejasno i nerazumljivo definirano koje osobe s invaliditetom imaju pravo na inkluzivni dodatak, a koje nemaju, te u nastavku teksta također nejasno je i nerazumljivo definirano na koje osobe koje imaju pravo na određen inkluzivni dodatak se odnose određena izuzeća (prepreke za priznanje), a na koje se ne odnose. Prema čl. 9. st. 1. Zakona pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona priznaje se odrasloj osobi s oštećenjem kojoj je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom Prema st. 2. pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točke 4. i 5. ovoga (četvrta i peta potpora) priznaje se odrasloj osobi s oštećenjem drugog, trećeg ili četvrtog stupnja težine invaliditeta bez obzira na status osobe s invaliditetom. U čl. 13. se definira tko su osobe koje ostvaruju četvrtu i petu potporu (II, III stupanj) Četvrta i peta razina potpore podrazumijava manju osnovicu. Osim toga, pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točke 4. i 5. ovoga Zakona ne priznaje se osobi koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima itd. Iz teksta Zakona nije jasno odnosi li se četvrta i peta razina potpore na one osobe koje ulaze u jednu od kategorija nabrojanih u čl. 13. ili se odnosi samo na one osobe na koje se, osim te kategorije, odnosi uvjet iz čl. 9. st. 2., "bez obzira na status osobe s invaliditetom". S tim u vezi nije jasno što se htjelo time reći. Ako se htjelo reći da osoba nije upisana u Registar osoba s invaliditetom onda treba reći "i nema status osobe s invaliditetom" ili "i nije upisana u Registar". Ovakav uvjet se može tumačiti da se četvrta i peta razina potpore može odnositi i na osobe koje nemaju i na one osobe koje imaju status osobe s invaliditetom tj. upisane su u Registar, ali isto tako na te osobe koje ulaze u neku od kategorija nabrojanih u čl. 13. a imaju status osoba s invaliditetom tj. upisane su u Registar može se isto tako odnositi i stavka 1. Dakle, stavak 1. se odnosi na sve osobe s invaliditetom koje su upisane u Registar, a stavak 2. se isto tako odnosi na sve osobe s invaliditetom koje su upisane u Registar, ali i na one koje nisu upisane. Dakle, osobe s invaliditetom će tvrditi da ona spada u stavak 1., a službenik će tvrditi da ona spada u stavak 2. i oboje će biti u pravu. Dakle, pitanje je ako neka osoba ulazi u katogoriju osoba nabrojanih u čl. 13. pod četvrtu i petu potporu, primjerice drugog (II) stupnja, ali ima status osobe s invaliditetom tj. upisana je u Registar, ostvaruje li onda ona potporu prve, druge, treće razine u skladu s čl. 9. st. 1. koji jasno navodi da to može biti i osoba s oštećenjem drugog (II) stupanj i ako da koje konkretno jer se kasnije u tim razinama ne navodi nigdje drugi (II) stupanj. Slijedom navedenog, predlaže se jasno definirati tko su osobe koje ostvaruju pravo na inkluzivni dodatak i na kojoj razini, u jednom članku, na početku teksta, a ne pola u čl. 9, a pola u čl. 13. jer je naejsno i nerazumljivo i svatko to može tumačiti kako mu odgovara. Nadalje, nomotehnički je neispravno u čl. 9. pozivati se na čl. 11. koji u normalnom tijeku, ako čitamo tekst po redu, taj članak još nije ni pročitan, nego bi se čl. 11. trebao pozivati na čl. 9. Stoga se prvo predlaže definirati razine potpore, a onda definirati tko ima pravo i na koju razinu, a nakon toga iznimke od pravila. S tim u vezi, postavlja se pitanje zašto zakon pravi razliku između onih koji imaju "status osobe s invaliditetom" i one "bez obzira na status osobe s invaliditetom". Osim što se uopće ne radi o jasnoj razlici, ta razlika ne bi trebala uopće niti postojati. Zar ne bi sve osobe s invaliditetom trebale biti upisane u Registar? Postoje li neke osobe s invaliditetom koje se ne upisuju i ne mogu upisati u Registar osoba s invaliditetom, a koje bi imale pravo na inkluzivni dodatak? Ako je Registar postao jedinstven dokaz o statusu osobe s invaliditetom, onda je to prvi korak u ostvarivanju prava na inkluzivni dodatak, pa osoba koje nije pisana treba najprije biti upisana, a država treba za to osigurati preduvjeta. Ako ipak postoje kategorije osoba s invaliditetom koje se ne upisuju i ne mogu upisati u Registar osoba s invaliditetom, a trebale bi imati pravo na inkluzivni dodatak četvrte i pete razine potpore, onda treba jasno navesti koje su to osobe, a ne staviti nejasan uvjet "bez obzira na status". | Djelomično prihvaćen | Prihvaćen je prijedlog za izmjenu članka 9. Nacrta prijedloga zakona te isti sada glasi: (1) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona priznaje se: - odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom - djetetu kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom. (2) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točke 4. i 5. ovoga Zakona priznaje se odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem drugog ili trećeg stupnja težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom. Osobe iz članka 9., stavka 2. koje pravo na inkluzivni dodatak ostvaruju u iznosu iz članka 11., stavka 4. i 5., pravo na inkluzivni dodatak ostvaruju ukoliko udovoljavaju uvjetima iz članka 13. te imaju odgovarajući nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te ukoliko ne postoje zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak iz članka 10. bez obzira imaju li status osobe s invaliditetom. U Registar osoba s invaliditetom prikuplja se između ostale dokumentacije i nalaz i mišljenje i uvjerenje o utvrđenom invaliditetu u odnosu na rad koje dostavlja zavod nadležan za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Dakle sve osobe koje imaju navedeni nalaz i mišljenje upisane su u Registar osoba s invaliditetom, samo nemaju sve, sukladno članku 2. Zakona o Registru osoba s invaliditetom (NN 63/22) status osobe s invaliditetom. |
| 77 | Katarina Opačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 9. | S obzirom da je prema prijedlogu Zakona inkluzivni dodatak novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima i koji u vezi s čl. 11. predloženog Zakona izlazi iz domene socijalne skrbi po svom iznosu, nejasno je zašto se istim zakonom zadržava ostvarivanje prava na ID u Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Molim pojašnjenje za javnost i to prikazom novčanih prava koja ostvaruju nezaposlene osobe radno sposobne i djelomično radno sposobne a u odnosu na koje je usmjeren Zakon o socijalnoj skrbi kroz trenutna novčana davanja. Nadalje, molim ukazivanje na vezu između svrhe inkluzivnog dodatka i svrhe novčanih davanja osiguranih i isplaćivanih kroz sustav socijalne skrbi a u smislu značenja zajamčene minimalne naknade - čl. 23. važećeg Zakona o socijalnoj skrbi gdje se ističe nemogućnost osiguravanja novčanih sredstava za podmirivanje osnovnih životnih potreba. Također, s obzirom da je vidljivo da se iznosi inkluzivnog dodatka ostvaruju na temelju stupnja težine invaliditeta te da je potpuno jasno da nema socijalne okolnosti koja utječe na utvrđivanje stupnja invaliditeta, kako se UPORNO zadržava osiguravanje prava za djecu s TUR i OSI u sustavu socijalne skrbi? Ovakvim određivanjem predlagatelj Zakona održava i potiče stigmatizaciju djece s TUR i osoba s invaliditetom zadržavanjem u sustavu socijalne skrbi koji, kako je predlagatelju ovog Zakona jasno, po svojoj svrsi postojanja treba osiguravati druge oblike zaštite. Pozdravljam uvođenje povećanih iznosa naknade u odnosu na trenutne budući da se predloženim iznosima može osigurati širi raspon potreba djece s TUR i OSI (imajući na umu Zakon o osobnoj asistenciji i podmirivanje troška usluge, a koji je u uskoj vezi i sa svrhom postojanja Zakona o ID a to je uključivanje u širu zajednicu korištenjem osiguranih resursa). | Primljeno na znanje | RH se potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom obvezala osobama s invaliditetom olakšati puno uključenje i sudjelovanje u životu zajednice. Inkluzivni dodataka kako je definirano člankom 5. Nacrta prijedloga zakona je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima te se po svojoj namjeni razlikuje od novčanih naknada usmjerenih unapređenju kvalitete života ljudi koji žive u siromaštvu ili su na granici siromaštva, odnosno od zajamčene minimalne naknade koja je namijenjena osobama koje nemaju sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba niti ih mogu osigurati, kao i od novčane naknade za nezaposlenost. Nadalje s obzirom da se inkluzivni dodatak ne smatra prihodom u smislu zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, osobe, odnosno kućanstvo u kojemu žive a koji ispunjavaju uvjete za zajamčenu minimalnu naknadu mogu istu ostvariti i pored inkluzivnog dodatka. Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. |
| 78 | Vjeko Mutavčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 9. | Predlažem da se pravo na inkluzivni dodatak unutar ovoga Zakona prizna i za osobe koje nemaju dovoljno sredstava za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. | Nije prihvaćen | Pravo na inkluzivni dodatak temelji se isključivo na zdravstvenom stanju, odnosno težini i stupnju invaliditeta i funkcionalnih sposobnosti osobe. Osobe i kućanstva koja nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, imaju pod uvjetima i u iznosu propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23) pravo na zajamčenu minimalnu naknadu. |
| 79 | HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Slažemo se s komentarom Pravobranitelja za osobe s invaliditetom te također predlažemo brisanje stavka 2. ovog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 80 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Čl. 10. st. 1. t. 1. - brisati riječi „organiziranog stanovanja“. Obrazloženje: Svrha usluge organiziranog stanovanja je „stanovanje u stambenoj zajednici uz stalnu ili stručnu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba, te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja, te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika“. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ima uvid u način pružanja ove usluge, te zamjećuje da je materijalni status korisnika loš, odnosno da cijena usluge omogućava samo osnovnu egzistenciju korisnika i stručnu podršku, a sve ostale individualne potrebe korisnika gotovo da ne mogu biti zadovoljene. Korisnicima usluge organiziranog stanovanja gotovo uopće ne mogu biti osigurane sve ostale potrebe i prava (pristup sadržajima slobodnog vremena, kulturnim, sportskim i drugim aktivnostima i sl.). Smatramo da ovakav individualizirani pristup potrebama osobe s invaliditetom u organiziranom stanovanju treba podržavati, uostalom organizirano stanovanje je za sada u Republici Hrvatskoj jedina usluga koja omogućava sustavnu podršku životu u zajednici i neovisnom življenju, te smatramo da kao potpisnici Konvencije o pravima osoba s invaliditetom imamo obavezu ovu uslugu širiti i unapređivati u procesu deinstitucionalizacije domova socijalne skrbi (koji su najčešće) mjesto segregacije i izolacije. Iz tog razloga u cilju ostvarenja obvezujućih politika u odnosu na ostvarivanje prava iz članka 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, predlažemo omogućiti ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak i osobama u organiziranom stanovanju (koje po svojoj definiciji i suštini i zakonskoj odrednici nije smještaj). Uostalom, osobe s invaliditetom koje će primjenom Zakona o osobnoj asistenciji također ostvariti podršku neovisnom življenju, a istovremeno će prema odredbama ovog Prijedloga ostvarivati i pravo na inkluzivni dodatak. Isto se odnosi i na osobe smještene u udomiteljstvo, kojima je u okviru usluge osigurana egzistencija, a udomitelju naknada. U svakom slučaju, u odnosu na ovu odredbu potrebno je primijeniti ujednačeni pristup, te nikako isključiti ostvarivanje inkluzivnog dodatka korisnicima organiziranog stanovanja. Varijanta: definirati postotak inkluzivnog dodatka koji pripada osobi na smještaju i organiziranom stanovanju. Što se tiče smještaja – predlažemo definirati vrste smještaja na koje se ograničenje odnosi, obzirom na različite varijante privremenog i povremenog smještaja iz čl. 112, 113, 114, 115. i 116. Zakona o socijalnoj skrbi, a koje nikako ne bi trebale biti zapreka za ostvarivanje inkluzivnog dodatka. Potrebno razmotriti razliku između smještaja, organiziranog stanovanja i udomiteljstva, te definirati odnos naknade i navedenih usluga na principijelan način, vodeći računa da pravo na kvalitetno puno i učinkovito sudjelovanje u životu zajednice, pa i inkluzivni dodatak trebaju ostvarivati i korisnici izvaninstitucijskih usluga. | Nije prihvaćen | Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. U svrhu osiguranja potreba korisnika prava na uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji Zakon o udomiteljstvu (NN 115/18 i 18/22) pored naknade za rad udomitelja propisuje pravo na opskrbninu za potrebe korisnika. Opskrbnina se određuje za svakog korisnika posebno prema potrebama u odnosu na dob, prisutnost teškoća u razvoju, invaliditeta i bolesti korisnika, njegovoj životnoj dobi i zdravstvenom stanju te je razmjerna trajanju i opsegu usluge smještaja korisnika kod udomitelja. U cilju poticanja udomiteljstva i kvalitetnije zaštite prava korisnika kao i poboljšanja prava udomitelja koji pružaju skrb za djecu i osobe kojima je potreban najveći stupanj podrške, u proteklom je razdoblju redefiniran način izračuna i način određivanja visine naknade za rad udomitelja i opskrbnine. Također ističemo da je prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu propisano pravo na doplatak za djecu koja su povjerena na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji. |
| 81 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Čl. 10. st. 2. - uočava se nejednaki odnos prema osobama s različitim stupnjem težine invaliditeta. Korisnici razine potpore 4. i 5. ovom su odredbom stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na korisnike razine potpore 1. - 3. u kontekstu posjedovanje stana, poslovnog prostora ili osiguranog smještaja kojeg plaća vlastitim sredstvima. Cjelokupni pravni sustav Republike Hrvatske zabranjuje diskriminaciju i nejednaki položaj osoba s invaliditetom, pa i u odnosu na različite vrste i stupnjeve invaliditeta. Stoga predlažemo st. 2. brisati. | Nije prihvaćen | Korisnici 4. i 5.razine potpore kod kojih je imovinski cenzus zapreka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak sukladan je Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a navedeno je utemeljeno na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 82 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Podržavamo sve komentare Udruge za promicanje inkluzije Još jedna nelogičnost predloženog isključivanja osoba s invaliditetom u organiziranom stanovanju u članku 10. Prijedloga Zakona očituje se u cijeni usluge organiziranog stanovanja koja je ista i za mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kao i za osobe s invaliditetom. Stoga bi morala postojati razlika u cijeni usluge organiziranog stanovanja koja bi se odnosila upravo na sredstva za prevladavanje posljedica invaliditeta i uključivanje u društvo, ako već osobe s invaliditetom ne mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak ukoliko primaju uslugu organiziranog stanovanja ili bi trebale imati pravo na inkluzivni dodatak u te svrhe. | Primljeno na znanje | Cijena usluge organiziranog stanovanja nije predmet ovog zakona. |
| 83 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Podržavamo komentar Udruge za promicanje inkluzije Još jedna nelogičnost predloženog isključivanja osoba s invaliditetom u organiziranom stanovanju u članku 10. Prijedloga Zakona očituje se u cijeni usluge organiziranog stanovanja koja je ista i za mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kao i za osobe s invaliditetom. Stoga bi morala postojati razlika u cijeni usluge organiziranog stanovanja koja bi se odnosila upravo na sredstva za prevladavanje posljedica invaliditeta i uključivanje u društvo, ako već osobe s invaliditetom ne mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak ukoliko primaju uslugu organiziranog stanovanja ili bi trebale imati pravo na inkluzivni dodatak u te svrhe. | Primljeno na znanje | Cijena usluge organiziranog stanovanja nije predmet ovog zakona. |
| 84 | Udruga za promicanje inkluzije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Još jedna nelogičnost predloženog isključivanja osoba s invaliditetom u organiziranom stanovanju u članku 10. Prijedloga Zakona očituje se u cijeni usluge organiziranog stanovanja koja je ista i za mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kao i za osobe s invaliditetom. Stoga bi morala postojati razlika u cijeni usluge organiziranog stanovanja koja bi se odnosila upravo na sredstva za prevladavanje posljedica invaliditeta i uključivanje u društvo, ako već osobe s invaliditetom ne mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak ukoliko primaju uslugu organiziranog stanovanja ili bi trebale imati pravo na inkluzivni dodatak u te svrhe. | Primljeno na znanje | Cijena usluge organiziranog stanovanja nije predmet ovog zakona. |
| 85 | Udruga gluhoslijepih osoba Varaždinske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Podržavamo komentar Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 86 | Tomislav Kamenski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Vraćamo li se mi to u ona vremena kad su se ljudi morali odricati nekretnina ne bi li ostvarili prava iz socijalne skrbi ili nikad nismo ni izašli iz tih vremena? Osim što stavak 2. treba u potpunosti ukloniti predlažem i da osoba koja ga je predložila smjesta ode u mirovinu. Naime, odakle ideja da se vlasništvom druge nekretnine, pogotovo ako se pod vlasništva smatraju i čuvene 1/9 ili još bolje 1/27 može uopće osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi? Nije li po nekoj analogiji onda i zaposlenost osobe sa invaliditetom dovoljan razlog da nema pravo na inkluzivni dodatak (koji uopće i ne bi smjelo bit socijalno pravo) jer i time osigurava sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu. Drugim riječima, ovim člankom zakonski dovodite osobe u neravnopravan položaj jer me baš zanima kako ćete iznajmiti ili otuđiti nekretninu u praznim područjima RH iz kojih ljudi iseljavaju a nekretnine se gotovo poklanjaju za smiješne iznose, ako ih se uopće i može prodati. I na koji način će se rješavati situacija ako osoba naslijedi jednu takvu nekretninu? Hoće li istog trena ostati bez inkluzivnog dodatka? Hoćete li tražiti povrat sredstava s kamatama ukoliko je prošlo par mjeseci od nasljeđivanja do trena kad se to saznalo. I zar stvarno mislite da osoba s invaliditetom ne bi trebala imat prihod i od iznajmljivanja ukoliko ima sreće pa tu nekretninu može iznajmiti? Treba li postat socijalni slučaj i živjet samo od inkluzivnog dodatka koji je, gle čuda, dodatak a ne izvor prihoda a svojom visinom čak ni ne zadovoljava potrebe za život pa nije ni zamišljen da to bude, već je samo dodatak. | Nije prihvaćen | Imovinski cenzus kao zapreka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak kod 4. i 5. razine potpore sukladan je Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a navedeno je utemeljeno na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). Člankom 10. stavkom 2. propisana zapreka vlasništva drugog stana ili kuće, osim stana ili kuće koja se koristi za stanovanje, a koji se može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Ističemo da se radi o nekretnini koja se može otuđiti ili iznajmiti. |
| 87 | Grgo Mišković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Predlažemo brisanje iz članka 10. Nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku (Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak) 1. stavak, pod (a) Članak 10. (1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se: a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima Obrazloženje: 5. čl. Nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku definira da je inkluzivni dodatak novčana naknada koja pomaže OSI da bude ravnopravna u društvu. (1) Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Po toj definiciji inkluzivni dodatak je namijenjen zadovoljavanju životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. U tu potrebu ulaze i troškovi odlaska na izlete, ljetovanje, kino, kazalište, kupovina higijenskih potrepština kao i ortopedskih pomagala poput pelena, katetera ( količina koju pokriva doznaka HZZO-a nije dovoljna za 3 mjeseca), lijekova, suplemenata, odjeća, obuća. Sve te potrebe ne prestaju ulaskom osobe u organizirano stanovanje ili u bilo koju drugu vrstu smještaja. Usluga organiziranog stanovanja namijenjena je prvenstveno osobama s invaliditetom koje nemaju mogućnost života u zajednici unutar vlastite obitelji, istovremeno nemaju niti jedan drugi izvor prihoda, pogotovo ako su roditelji preminuli. Ova usluga za cilj ima omogućiti korisnicima da žive u zajednici uz podršku. Korisnici usluge organiziranog stanovanja kao i korisnici bilo kojeg vida smještaja i dalje imaju životne potrebe za uključivanjem u zajednicu, a koje nisu kroz samu uslugu smještaja i organiziranog stanovanja osigurane. Stoga predlažemo brisanje iz 10. članka st. 1 pod (a) : Članak 10. (1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se: a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. |
| 88 | Udruga udomitelja "NADA" Ivanec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Osvrt na članak 10. - u prijedlogu kojim se određuje kojim skupinama se ne priznaje pravo na inkluzivni dodatak treba izuzeti djecu i mlade punoljetne osobe kojima je priznata usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji. Smatram da takav prijedlog nije uredu jer djeca sa višestrukim i teškim oštećenjima zdravlja zahitjevaju jednaku podršku i potporu neovisno o tome žive li u udomiteljskoj ili biološkoj obitelji .Ovakvim prijedlogom djeca koja žive u udomiteljskim obiteljima i nadalje neće ostvarivati pravo na osobnu invalidninu. Izgubiti će i pravo i na uvećani dječji doplatak jer isti postaje dio Inkluzivnog dodatka. Djeca koja dođu u udomiteljsku obitelj nisu samim dolaskom izgubila svoju invalidnost niti udomiteljska obitelj ima resurse koje imaju specijalizirane ustanove za skrb o djeci sa teškoćama. U udomiteljskim obiteljima ima djece koja bi zbog težine oštećenja zdravlja koje imaju ostvarila pravo na invalidninu te bi i biološki roditelji ostvarili pravo na status roditelja - njegovatelja . Udomitelj ta prava ne može ostvariti . Smatram da su tim prijedlogom zakinuta djeca s višestrukim teškoćama kao da svojom životnom situacijom već nisu dovoljno zakinuta. | Nije prihvaćen | U svrhu osiguranja potreba korisnika prava na uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji Zakon o udomiteljstvu (NN 115/18 i 18/22) pored naknade za rad udomitelja propisuje pravo na opskrbninu za potrebe korisnika. Opskrbnina se određuje za svakog korisnika posebno prema potrebama u odnosu na dob, prisutnost teškoća u razvoju, invaliditeta i bolesti korisnika, njegovoj životnoj dobi i zdravstvenom stanju te je razmjerna trajanju i opsegu usluge smještaja korisnika kod udomitelja. U cilju poticanja udomiteljstva i kvalitetnije zaštite prava korisnika kao i poboljšanja prava udomitelja koji pružaju skrb za djecu i osobe kojima je potreban najveći stupanj podrške, u proteklom je razdoblju redefiniran način izračuna i način određivanja visine naknade za rad udomitelja i opskrbnine. Također ističemo da je prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu propisano pravo na doplatak za djecu koja su povjerena na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji. |
| 89 | Daniela Bratković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | U potpunosti se slažem s komentarima Udruge za promicanje inkluzije, Centra za socijalnu inkluziju Šibenik, Marka Buljevca i ostalih koji argumentirano ukazuju na diskriminaciju osoba s invaliditetom, korisnika usluge organiziranog stanovanja, u pogledu mogućnosti ostvarivanja inkluzivnog dodatka. Stoga također predlažem brisanje iz članka 10. Nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku (Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak) 1. stavak, pod (a) Članak 10. (1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se: a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Spomenuti Čl. 10. nije u skladu s definicijom i proklamiranom svrhom inkluzivnog dodatka: "Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.". Nije usklađen ni s temeljnim načelima i obvezujućim odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, posebno Čl. 19. Usluga organiziranog stanovanja (OS) namijenjena je prvenstveno osobama s invaliditetom koje nemaju mogućnost samostalnog stanovanja u zajednici ili u vlastitoj obitelji, među kojima su najčešće osobe s intelektualnim teškoćama, autizmom i mentalnim oštećenjima, vrlo često i kombiniranim, višestrukim teškoćama. S obzirom da moraju svim svojim prihodima sudjelovati u plaćanju usluge OS, nemaju pravo na osobnog asistenta, a omjer osoblja za podršku/ asistenata u stanovanju i broja korisnika stambene zajednice s većim potrebama za podrškom (kojih može biti do 8 u 1 stambenoj jedinici) uglavnom nije zadovoljavajuć, zakinuti su za financijska sredstva koja su im neophodna za sveobuhvatnije društveno uključivanje i neovisno življenje u skladu s individualnim potrebama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. |
| 90 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Komentar na čl. 10. st. 1. Smatramo da smještaj ili organizirano stanovanje ne bi smjelo biti prepreka za dobivanje barem najnižeg iznosa inkluzivnog dodatka. Smatramo da ako korisnik prima OI ili pomoć i njegu prema drugom propisu, treba za toliki iznos primati umanjeni inkluzivni dodatak. St. 2. Smatramo da se inkluzivni dodatak treba umanjiti za iznos koji korisnik dobiva u slučaju iznajmljivanja nekretnine koju posjeduje, a ne koristi. Nažalost, postoji dosta nekretnina koje je nemoguće prodati, a prepreka su za dobivanje inkluzivnog dodatka. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. Člankom 10. stavkom 2. propisana zapreka vlasništva drugog stana ili kuće, osim stana ili kuće koja se koristi za stanovanje, a koji se može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Ističemo da se radi o nekretnini koja se može otuđiti ili iznajmiti. |
| 91 | ANITA BARIŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | (1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se: a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima OBRAZLOŽENJE: "(1) Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima." Sukladno navedenom, priznavanjem prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, osoba s invalididtetom i nadalje može imati prepreke koje sprječavaju njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu te je ovaj uvjet za ne priznavanje prava na inkluzivni dodatak neopravdan. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. |
| 92 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | RH se obvezala prema nizu drugih međunarodnih instrumenata koji promiču pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici na ravnopravnoj osnovi s drugim građanima. Zakon o inkluzivnom dodatku treba pridonijeti prevladavanju različitih prepreka koje mogu sprječavati puno i učinkovito sudjelovanje osobe s invaliditetom u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugim S obzirom na to da se radi o dodatku koji bi, prema navedenom, trebao pridonijeti izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom za sudjelovanje u svakodnevnom životu zajednice na ravnopravnoj osnovi s osobama bez invaliditeta, predlažemo da pravo na dodatak ne ovisi o drugim prihodima i/ili imovini osobe s invaliditetom koje ona ostvaruje na temelju imovinskih, nasljednih, socijalnih ili nekih drugih prava (drugi stan ili kuću, poslovni prostor, socijalna prava i sl.), nego isključivo o činjenici invaliditeta. U suprotnom se onda ne bi radilo o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom za sudjelovanje u svakodnevnom životu zajednice na ravnopravnoj osnovi s osobama bez invaliditeta. Naime, ako osoba s invaliditetom ne bi mogla ostvariti inkluzivni dodatak ili bi ostvarila manji inkluzivni dodatak jer ima prava iz nekih drugih područja (drugi stan ili kuću, poslovni prostor, socijalna prava i sl.), a ima invaliditet koji ograničava njezino sudjelovanje u svakodnevnom životu zajednice (primjerice, mora koristiti skuplji taxi kada ide pokazivati potencijalnim najmoprimcima svoj drugi stan ili kuću), onda ona nikako nije izjednačena s osobom bez invaliditeta koja ima, recimo, isto tako drugi stan ili kuću, ali nema invaliditet (pa može bez problema koristiti jeftiniji tramvaj kada ide pokazivati potencijalnim najmoprimcima svoj drugi stan ili kuću). Iz navedenog jasno proizlazi da bi osoba s invaliditetom, koja ne bi ostvarila dodatak zbog svog imovnog stanja, bila u znatno lošijem položaju od osobe bez invaliditeta istog imovnog stanja, te da bi inkluzivni dodatak, koji ne ovisi o njezinom imovinskom statusu, pridonio njezinom izjednačavanju u mogućnosti za sudjelovanje u svakodnevnom životu zajednice na ravnopravnoj osnovi s osobama bez invaliditeta. Slijedom navedenog, s obzirom na to da se radi o dodatku koji bi trebao pridonijeti izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom za sudjelovanje u svakodnevnom životu zajednice, onda nije opravdano razlikovanje u pravima osoba s invaliditetom na osnovi imovinskog statusa (npr. između osobe s invaliditetom koja ima jedan stan i osobe s invaliditetom koja ima dva stana), što sukladno Ustavu RH i međunarodnim dokumentima, predstavlja diskriminaciju. Mora nam svima biti jasno da inkluzivni dodatak nije socijalni dodatak i da njegova svrha nije (samo) da se osobi s invaliditetom osigura određen životni standard, a da onima koji već imaju određen životni standard to ne treba, te isto tako, nije njegova svrha da se osoba s invaliditetom koja nema određen standard izjednači s osobom s invaliditetom koja ima taj standard, već je njegova svrha da se osoba s invaliditetom, koliko kod ona bogata bila, izjednači s osobom bez invaliditetom koja je isto toliko bogata. Dakle, ovdje se ne radi o socijalnoj pomoći, pa treba prestati o tome razmišljati na takav način, već o dodatku za invaliditet te može ovisiti samo o invaliditetu ili određenom stupnju invaliditeta. Za sve osobe s invaliditetom slabijeg životnog standarda, niskih primanja i sl., postoje neke druge naknade koja se daju na to ime te svaki takav dodatak ta osoba mora moći (pored, primjerice, inkluzivnog dodataka za invaliditet) ostvarivati na drugom mjestu odnosno na temelju drugog zakona i pritom se ne bi trebao uzimati u obzir inkluzivni dodatak kod ostvarivanja tog prava i obratno. Dakle, socijalni dodaci i socijalna prava, s jedne strane, i dodatak za invaliditetom, s druge strane, ne smije se miješati i utjecati jedno na drugo prilikom ostvarivanja prava. Osoba s invaliditetom mora moći imati visoki životni standard. Ako se uspješno školovala, našla dobro plaćen posao, zarađuje od iznamjljivanja stana, zašto ne bi još imala i dodatak za invaliditet. Zašto bi morale svoje prihode utrošiti na invaliditet i bile u rangu prosječnog životnog standarda, a ne bi smjele otići, recimo, na skupo ljetovanje ili kupiti skupi auto, ako si to može priuštiti usporediva osoba s istim imovinskim statusom i situacijom, ali bez invaliditeta (jer nema trošak invaliditeta). | Nije prihvaćen | lasništvo drugog stana ili kuću, osim stana ili kuće koju osoba koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima te vlasništvo poslovnog prostora koji osoba ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti kao zapreka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak odnosi se na korisnike prava na inkluzivni dodatka 4. i 5.razine što je u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). Člankom 5., stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona propisuje se da se inkluzivni dodatak ne smatra prihodom u smislu zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi. |
| 93 | Martina Raič | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Predlažem brisanje iz članka 10. Nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku (Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak) 1. stavak, pod (a) Članak 10. (1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se: a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima OBRAZLOŽENJE: 5. čl. Nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku definira da je inkluzivni dodatak novčana naknada koja pomaže OSI da bude ravnopravna u društvu. "(1) Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima." Po toj definiciji inkluzivni dodatak je namijenjen zadovoljavanju životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. U tu potrebu ulaze i troškovi odlaska na izlete, ljetovanje, kino, kazalište, kupovina higijenskih potrepština kao i ortopedskih pomagala poput pelena, katetera ( količina koju pokriva doznaka HZZO-a nije dovoljna za 3 mjeseca), lijekova, suplemenata, odjeća, obuća. Sve te potrebe ne prestaju ulaskom osobe u organizirano stanovanje ili u bilo koju drugu vrstu smještaja. Usluga organiziranog stanovanja namijenjena je prvenstveno osobama s invaliditetom koje nemaju mogućnost života u zajednici unutar vlastite obitelji, istovremeno nemaju niti jedan drugi izvor prihoda, pogotovo ako su roditelji preminuli. Ova usluga za cilj ima omogućiti korisnicima da žive u zajednici uz podršku. Korisnici usluge organiziranog stanovanja kao i korisnici bilo kojeg vida smještaja i dalje imaju životne potrebe za uključivanjem u zajednicu, a koje nisu kroz samu uslugu smještaja i organiziranog stanovanja osigurane. Stoga predlažemo brisanje iz 10. članka st. 1 pod (a) : Članak 10. (1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se: a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. |
| 94 | MARKO NUSKOL | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Podržavam komentar udruge GENOM! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 95 | Andrijana Žderić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Zakon o inkluzivnom dodatku ne predviđa isplatu Inkluzivnog dodatka : a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima. Zakonom o socijalnoj skrbi predviđena je isplata "džeparca" osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima, pa bi trebalo prilikom izmjena Zakona o socijalnoj skrbi podignuti iznose "džeparca" umjesto trenutnih ( 30 eura) u min. 5 razinu iznosa Inkluzivnog dodatka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 96 | Savez udruga za autizam Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Savez udruga za autizam Hrvatske godinama zagovara sustavnu podršku i veću održivost programa organiziranog stanovanja za osobe s autizmom, na osnovi primjera udruge članice, Udruge za autizam Zagreb, koja je trenutno jedini specijalizirani vaninstitucionalni pružatelj usluge organiziranog stanovanja za osobe s autizmom na prostoru Republike Hrvatske. Zakon o inkluzivnom dodatku predviđa značajni rast potpora za osobe s invaliditetom diljem Hrvatske s ciljem unapređenja životnog standarda njih i njihovih obitelji. Međutim, ukoliko su osobe s invaliditetom, u ovom slučaju osobe s autizmom u organiziranom stanovanju i stalnom smještaju u potpunosti isključene iz mjera i naknada koje predviđa novi zakon, postavlja se pitanje u kojoj mjeri će predviđeni zakon ispunjavati svoju temeljnu premisu i ideju, jačanje inkluzije osoba s invaliditetom. Trenutno korisnici jedine dvije specijalizirane vaninstitucionalne stambene zajednice u Republici Hrvatskoj primaju naknadu za osobne potrebe u maksimalnom iznosu od 33 eura mjesečno, što nije dovoljno za zadovoljavanje osnovnih potreba populacije osoba s autizmom s najtežim stupnjem invaliditeta, a kamoli da omogućavaju inkluziju u sportske, kulturne i ostale aktivnosti u zajednici. Napominjemo da se radi o osobama kojima je potrebna stručna, sveobuhvatna, 24-satna podrška, skrb i nadzor pa je razumljivo da bi i sredstva potrebna za njihovo puno uključivanje i sudjelovanje u zajednici trebala biti značajno veća od postojećih. Shodno navedenome, Savez udruga za autizam Hrvatske predlaže da se za osobe s autizmom kojima je osiguran smještaj odnosno organizirano stanovanje omogući minimalno dobivanje inkluzivnog dodatka u visini od 115% osnovice za petu razinu potpore, s otvorenom mogućnošću revizije potpore do polovice iznosa za prvu razinu potpore. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja, odnosno propisano je da je organizirano stanovanje socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. |
| 97 | Udruga roditelja djece s rijetkim bolestima i genetskim poremećajima GENOM | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Predlažemo brisanje iz članka 10. Nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku (Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak) 1. stavak, pod (a) Članak 10. (1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se: a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima OBRAZLOŽENJE: 5. čl. Nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku definira da je inkluzivni dodatak novčana naknada koja pomaže OSI da bude ravnopravna u društvu. "(1) Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima." Po toj definiciji inkluzivni dodatak je namijenjen zadovoljavanju životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. U tu potrebu ulaze i troškovi odlaska na izlete, ljetovanje, kino, kazalište, kupovina higijenskih potrepština kao i ortopedskih pomagala poput pelena, katetera ( količina koju pokriva doznaka HZZO-a nije dovoljna za 3 mjeseca), lijekova, suplemenata, odjeća, obuća. Sve te potrebe ne prestaju ulaskom osobe u organizirano stanovanje ili u bilo koju drugu vrstu smještaja. Usluga organiziranog stanovanja namijenjena je prvenstveno osobama s invaliditetom koje nemaju mogućnost života u zajednici unutar vlastite obitelji, istovremeno nemaju niti jedan drugi izvor prihoda, pogotovo ako su roditelji preminuli. Ova usluga za cilj ima omogućiti korisnicima da žive u zajednici uz podršku. Korisnici usluge organiziranog stanovanja kao i korisnici bilo kojeg vida smještaja i dalje imaju životne potrebe za uključivanjem u zajednicu, a koje nisu kroz samu uslugu smještaja i organiziranog stanovanja osigurane. Stoga predlažemo brisanje iz 10. članka st. 1 pod (a) : Članak 10. (1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se: a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. |
| 98 | Udruga gluhoslijepih osoba grada Osijeka i Osječko-baranjske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Podržavamo komentar Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 99 | Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Zapreku priznavanja prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja ne bismo trebali navoditi kada govorimo o priznavanju prava na inkluzivni dodatak. Naime, kao što je navedeno u samom tekstu Zakona „Inkluzivni dodatak predstavljao bi novčanu naknadu namijenjenu osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.“ Na koji način je osoba uključena u društvo i ravnopravna samim time što je smještena u određenoj Ustanovi ili uključena u neki oblik dugotrajne skrbi? Gluhoslijepe osobe su pretežito starije životne dobi i samim time je za očekivati da će velik broj njih s vremenom završiti u nekom obliku smještaja, no troškovi zbog invaliditeta ostaju isti. Još uvijek će ta osoba trebati novac za socijalno uključivanje, kupnju različitih pomagala i dr. Naš prijedlog je da se ova zapreka još jednom razmotri i ostavi samo za onu kategoriju iz 11.čl. st. 1 točke 4. i 5. kao i za one koji su na smještaju prema Rješenju Zavoda i kojima država već plaća smještaj. Dok oni koji su svojim odabirom odlučili sami živjeti u nekom obliku smještaja, sukladno konvenciji UN-a čija je i RH potpisnica imaju pravo na odabir gdje i kako će živjeti te samim time ne bi trebali biti kažnjavani zbog te odluke. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja, odnosno propisano je da je organizirano stanovanje socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. |
| 100 | Marija Igrec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Osvrt na članak 10. - u prijedlogu kojim se određuje kome se NE priznaje pravo na inkluzivni dodatak treba izuzeti djecu i mlade punoljetne osobe kojima je priznata usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji. Ovakvim prijedlogom djeca koja žive u udomiteljskim obiteljima i nadalje neće ostvarivati pravo na osobnu invalidninu. Čak štoviše - izgubiti će pravo i na uvećani dječji doplatak jer isti postaje dio Inkluzivnog dodatka. Djeca koja dođu u udomiteljsku obitelj nisu samim dolaskom izgubila svoju invalidnost niti udomiteljka obitelj ima resurse koje imaju specijalizirane ustanove za skrb o djeci sa teškoćama. U udomiteljskim obiteljima ima djece koja bi zbog težine oštećenja zdravlja koje imaju ostvarila pravo na invalidninu te bi i biološki roditelji ostvarili pravo na status roditelja - njegovatelja . Udomitelj ta prava ne može ostvariti. Kao udomiteljica koja je dugi niz godina brinula o jednom upravo takvom dječaku predlažem da se napravi iznimka te da se djeci koja su u udomiteljskim obiteljima prizna praavo na inkluzivni dodatak. Djeca sa višestukim i teškim oštećenjima zdravlja zahtjevaju jednaku podršku i potporu neovisno o tome žive li u udomiteljskoj ili biološkoj obitelji. | Nije prihvaćen | U svrhu osiguranja potreba korisnika prava na uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji Zakon o udomiteljstvu (NN 115/18 i 18/22) pored naknade za rad udomitelja propisuje pravo na opskrbninu za potrebe korisnika. Opskrbnina se određuje za svakog korisnika posebno prema potrebama u odnosu na dob, prisutnost teškoća u razvoju, invaliditeta i bolesti korisnika, njegovoj životnoj dobi i zdravstvenom stanju te je razmjerna trajanju i opsegu usluge smještaja korisnika kod udomitelja. U cilju poticanja udomiteljstva i kvalitetnije zaštite prava korisnika kao i poboljšanja prava udomitelja koji pružaju skrb za djecu i osobe kojima je potreban najveći stupanj podrške, u proteklom je razdoblju redefiniran način izračuna i način određivanja visine naknade za rad udomitelja i opskrbnine. Također ističemo da je prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu propisano pravo na doplatak za djecu koja su povjerena na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji. |
| 101 | Udruga za promicanje inkluzije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Predlažemo brisanje riječi „ili organiziranog stanovanja“ , te „“odnosno organizirano stanovanje“ iz Članka 10. Zakona o inkluzivnom dodatku (Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak ) (1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se: a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima b. osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema posebnim propisima c. osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima, osim korisnika prava na pomoć i njegu iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona (2) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točke 4. i 5. ovoga Zakona ne priznaje se osobi: a. koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima b. koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti c. kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima. Obrazloženje: Usluga organiziranog stanovanja namijenjena je prvenstveno osobama s invaliditetom koje nemaju mogućnost života u zajednici unutar vlastite obitelji. Ova usluga za cilj ima omogućiti korisnicima da žive u zajednici uz podršku u stanovanju. Prema Zakonu o socijalnoj skrbi (71/23) organizirano stanovanje definirano je kao „ socijalna usluga kojom se osobama iz članka 107. ovoga Zakona (i osobama s invaliditetom) osigurava stanovanje u stambenoj zajednici uz stalnu ili stručnu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba, te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja, te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika.“ Po svojoj definiciji, inkluzivni dodatak je namijenjen zadovoljavanju životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. Sukladno objašnjenju u prijedlogu ovog Zakona: " Inkluzivni dodatak predstavljao bi novčanu naknadu namijenjenu osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima” pa stoga smatramo da bi taj dodatak trebao biti dostupan i osobama s invaliditetom koje koriste uslugu organiziranog stanovanja, a obzirom da je svrha usluge organiziranog stanovanja između ostalog i izjednačavanje mogućnosti pri ukjučivanju u zajednicu, a što trenutačno prema Pravilniku o metodologiji za određivanje cijene socijalnih usluga nije predviđeno, niti financirano. Konkretno, sukladno Pravilniku, usluga organiziranog stanovanja se u kontekstu financiranja opredjeljuje samo u odnosu na trošak rada i materijalne troškove te nije transparentno određena kategorija troškova koja bi odgovarala svrsi inkluzivnog dodatka kako je on definiran ovim prijedlogom Zakona. Naknada za osobne potrebe koje ostvaruju korisnici usluge smještaja i usluge organiziranog stanovanja u iznosu od 33,18 EUR nikako ne može biti poistovjećena sa inkluzivnim dodatkom. Kako je i navedeno u samoj Ocjeni stanja u prijedlogu ovog Zakona: „ Prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom Republika Hrvatska obvezuje se priznavati jednako pravo svim osobama s invaliditetom na život u zajednici, s pravom izbora jednakim kao i za druge osobe, te se obvezuje poduzeti djelotvorne i odgovarajuće mjere kako bi olakšala osobama s invaliditetom puno uživanje ovoga prava i punog uključenja i sudjelovanja u zajednici. Republika Hrvatska obvezuje se priznavati pravo osobama s invaliditetom na odgovarajući životni standard za njih i njihove obitelji, uključujući odgovarajuću prehranu, odijevanje, stanovanje, kao i na stalno unaprjeđenje životnih uvjeta te se obvezuje poduzeti odgovarajuće korake kako bi zaštitila i promicala ostvarenje ovog prava bez diskriminacije na osnovi invaliditeta. Republika Hrvatska obvezuje se priznavati pravo osoba s invaliditetom na socijalnu zaštitu i na uživanje tog prava bez diskriminacije na osnovi invaliditeta, te se obvezuje poduzeti odgovarajuće korake kako bi zaštitila i promicala ostvarenje ovog prava.“ Kako trenutačno proizlazi iz navedenih pozitivnopravnih propisa, osobe s invaliditetom u organiziranom stanovanju ostale bi zakinute i diskriminirane u segmentu njihove mogućnosti na ravnopravno sudjelovanje u životu u zajednici jer, osim što nisu imale pravo na osobnu invalidninu, sada ne bi imale pravo ni na inkluzivni dodatak u svrhu poticanja samostalnog života i aktivnog uključivanja u zajednicu. U praksi, trošak usluge pokriva minimum troškova rada, materijalnih troškova i financijskih troškova, te bi priznavanje prava na inkluzivni dodatak omogućilo unaprjeđenje životnih uvjeta i puno uključenje i sudjelovanje u zajednici na ravnopravnijoj osnovi s ostalima za osobe s invaliditetom u organiziranom stanovnju, a što i jest obveza Republike Hrvatske prema zahtjevima iz Konvencije o zaštiti prava osoba s invaliditetom, te svrha prijedloga ovog Zakona. Nadalje, organizirano stanovnje nije usluga smještaja da bi ju se nomotehnički moglo izjednačavati s njom kako je to predloženo u članku 2. stavku 3. ovog Prijedoga jer je Republika Hrvatska provela, te provodi proces deinstitucionalizacije, a prema UN-ovim Smjernicama o deinstitucionalizaciji koje prate Konvenciju, proizlazi kako bi Države stranke trebale dati prioritet razvoju niza visokokvalitetne, individualizirane podrške i inkluzivnih, javnih, socijalnih usluga u zajednici, za osobe koje su napustile institucije, a što bi se upravo i moglo postići omogućavanjem prava na inkluzivni dodatak i osobama s invaliditetom u organiziranom stanovanju. Između ostalog, postavlja se pitanje smislenosti isključivanja osoba s invaliditetom koje koriste usluge smještaja i uslugu organiziranog stanovanja iz ovog prava kada istim Prijedlogom Zakona zakonodavac predviđa mogućnost da osobe koje do šest mjeseci primaju uslugu smještaja u zdravstvenim ustanovama ili zatvorskom sustavu, unutar kojih su sve njihove potrebe pokrivene ( a koje su za korisnika besplatne) primaju inkluzivni dodatak. Korisnici usluga smještaja i organiziranog stanovanja u cijeni navedenih usluga sudjeluju svim svojim prihodima te osim naknade za osobne potrebe od 33, 18 EUR nemaju drugih izvora sredstava kojima bi mogle podmiriti troškove uključivanja u aktivnosti zajednice. Prema ovom Nacrtu, osobe s invaliditetom koje sada koriste uslugu organiziranog stanovanja i ostvaruju pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, donošenjem Zakona o inkluzivnom dodatku na predloženi način, ostat će bez tog dijela novčanih sredstava. To znači da će doći do smanjivanja kvalitete njihovog života i uskraćivanja prava koja su do sada imali. Naime, Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinit će se pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu koja se ostvaruju sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23), pravo na doplatak za djecu u uvećanom iznosu koje se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta sukladno Zakonu o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15 i 58/18) i pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom koje se ostvaruje temeljem Zakona o tržištu rada ( Narodne novine br. 118/18, 32/20 i 18/22). Od 17. veljače 2022. godine, odnosno stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada (Narodne novine, broj 18/22), prijašnje pravo na naknadu do zaposlenja iz sustava socijalne skrbi definira se kao novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, a rješavanje o navedenom pravu u nadležnosti je Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja, odnosno propisano je da je organizirano stanovanje socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. Prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku člankom 41. stavkom 3. propisano je da korisnik prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom priznatog na temelju Zakona o tržištu rada, ostvaruje priznato pravo i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona dok Zavod rješenjem ne utvrdi ispunjava li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu, ali najduže do 31. prosinca 2024., osim ako prije toga ne nastupe okolnosti iz članka 17. Zakona o tržištu rada. |
| 102 | Ivanka Dugan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Poštovani, kao stručna radnica na poslovima udomiteljstva, smatram da članak 10. stavak 1.a. Nacrta ovog Zakona nije u skladu s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3851/2004 od 12. ožujka 2008., odnosno sva udomljena djeca a nadasve udomljena djeca s težim ili teškim invaliditetom za kojeg ostvaruju pravo na tkzv. uvećani dječji doplatak i nadalje trebaju imati pravo na uvećani dječji doplatak bez obzira što im je priznata usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji. Predlažem da se Zakon o inkluzivnom dodtaku uskladi s navedenom Odlukom Ustavnog suda a ponajviše sa člankom 23.Konvencije o pravima djece. | Nije prihvaćen | U svrhu osiguranja potreba korisnika prava na uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji Zakon o udomiteljstvu (NN 115/18 i 18/22) pored naknade za rad udomitelja propisuje pravo na opskrbninu za potrebe korisnika. Opskrbnina se određuje za svakog korisnika posebno prema potrebama u odnosu na dob, prisutnost teškoća u razvoju, invaliditeta i bolesti korisnika, njegovoj životnoj dobi i zdravstvenom stanju te je razmjerna trajanju i opsegu usluge smještaja korisnika kod udomitelja. U cilju poticanja udomiteljstva i kvalitetnije zaštite prava korisnika kao i poboljšanja prava udomitelja koji pružaju skrb za djecu i osobe kojima je potreban najveći stupanj podrške, u proteklom je razdoblju redefiniran način izračuna i način određivanja visine naknade za rad udomitelja i opskrbnine. Također ističemo da je prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu propisano pravo na doplatak za djecu koja su povjerena na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji. |
| 103 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Predlažemo brisanje riječi „ili organiziranog stanovanja“ , te „“odnosno organizirano stanovanje“ Iz Članka 10. Nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku (Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak ) (1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se: a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima b. osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema posebnim propisima c. osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima, osim korisnika prava na pomoć i njegu iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona (2) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točke 4. i 5. ovoga Zakona ne priznaje se osobi: a. koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima b. koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti c. kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima. Obrazloženje: Usluga organiziranog stanovanja namijenjena je prvenstveno osobama s invaliditetom koje nemaju mogućnost života u zajednici unutar vlastite obitelji. Ova usluga za cilj ima omogućiti korisnicima da žive u zajednici uz podršku u stanovanju. Po svojoj definiciji, inkluzivni dodatak je namijenjen zadovoljavanju životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. Usluga organiziranog stanovanja nije usluga smještaja nego usluga podrške u stanovanju u zajednici. Korisnici ove usluge, jednako kao i korisnici koji primaju uslugu boravka u zajednici, oni koji imaju njegovatelja ili ostvaruju pravo na uslugu osobnog asistenta, žive u zajednici te također imaju životne potrebe za uključivanjem u zajednicu (npr. pohađanje tečajeva, odlasci na izlete, članarina u teretani...) za koje nisu kroz samu uslugu organiziranog stanovanja osigurani potrebni resursi. Stoga se predlaže brisanje riječi „ili organiziranog stanovanja“ iz članka 10. stavak 1., stavak 2. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja, odnosno propisano je da je organizirano stanovanje socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. |
| 104 | UDRUGA SLIJEPIH KRAPINSKO - ZAGORSKE ŽUPANIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Članak 10. (1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se: a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima. 1. Molimo pojašnjenje pojma „Smještaj ili organizirano stanovanje sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima“? Konkretno, obuhvaća li ova formulacija i korisnike koji se nalaze na smještaju kod pružatelja usluga smještaja i socijalnih usluga koje financiraju samostalno iz vlastitih prihoda? Ako da, tražimo da se ova skupina korisnika novim stavkom izuzme iz navedenog članka, budući da ne postoji osnova za oduzimanjem prava na inkluzivni dodatak. 2. Članak ne predviđa situacije u kojima je korisniku priznato pravo na privremeni smještaj zbog provođenja specifičnih rehabilitacijskih programa ili školovanja. Naime, osobe s oštećenjem vida kojima u RH nije omogućena rehabilitacija u sustavu zdravstva, rehabilitacijske programe provode u sustavu socijalne skrbi te isti za korisnike s područja cijele RH zahtijevaju privremeni smještaj u ustanovi socijalne skrbi (Centru za odgoj i obrazovanje Vinko Bek) u kojem se provodi sveobuhvatna psihosocijalna rehabilitacija koja može trajati od 6 mjeseci do godinu dana. Ukidanjem prava na inkluzivni dodatak i ugrožavanjem egzistencijalnih potreba osoba s oštećenjem vida prijedlog zakona diskriminira i demotivira dio osoba s invaliditetom za stjecanje vještina za samostalno funkcioniranje i socijalno uključivanje. Pretpostavljamo da se isti problem odnosi na djecu-učenike s oštećenjem vida koji se nalaze na smještaju zbog školovanja u COO Vinko Bek kao jedinoj specijaliziranoj ustanovi za obrazovanje učenika s oštećenjem vida. Sukladno navedenom tražimo da se iz odredbe izuzmu osobe kojima je priznato pravo na privremeni/povremeni smještaj radi školovanja ili provođenja programa psihosocijalne rehabilitacije. | Nije prihvaćen | 1. Članak 10. stavak 1. podstavak 1. Nacrta prijedloga zakona propisuje da pravo na inkluzivni dodatak ne može ostvariti osoba kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima. Sukladno navedenoj odredbi osoba ne može ostvariti pravo na inkluzivni dodatak ukoliko joj je usluga smještaja ili organiziranog stanovanja priznata temeljem rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Nadalje, članak 10. stavak 2. podstavak 3. Nacrta prijedloga zakona propisuje da pravo na inkluzivni dodatak u visini 4. i 5. razine inkluzivnog dodatka ne može ostvariti osoba kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima. Prema tome, osoba može ostvariti inkluzivni dodatak u visini 1., 2. ili 3. razine inkluzivnog dodatka ukoliko koristi uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. 2. Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Naime, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) osoba ne može ostvariti pravo na osobnu invalidninu ukoliko joj je rješenjem Zavoda priznato pravo na uslugu smještaja te ne može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu ukoliko koristi uslugu smještaja temeljem privatnog ugovora s pružateljem usluge. Shodno tome, Nacrt prijedloga zakona propisuje da je smještaj priznat rješenjem Zavoda zapreka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, odnosno propisuje da je smještaj privatno ugovoren s pružateljem usluge zapreka za priznavanje prava u visini inkluzivnog dodatka 4. ili 5. razine inkluzivnog dodatka. |
| 105 | Marko Buljevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Poštovani, osobe koje su na smještaju ili u organiziranom stanovanju također trebaju inkluzivni dodatak. Pogledajte deifniciju koju navodite- nema nikakve veze sa stanovanjem ili smještajem, već s punijim i učinkovitijim sudjelovanjem u društvu na jednakoj osnovi s osobama bez invaliditeta. Znači li to, da ukoliko je netko korisnik udomiteljstva, da mu udomitelj osigurava bolje i učinkovitije uključivanje u društvo? Ovako formulirano pretpostavlja da je uz smještaj svim osobama osigurano uključivanje u zajednicu, što nije uvijek tako, | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. U svrhu osiguranja potreba korisnika prava na uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji Zakon o udomiteljstvu (NN 115/18 i 18/22) pored naknade za rad udomitelja propisuje pravo na opskrbninu za potrebe korisnika. Opskrbnina se određuje za svakog korisnika posebno prema potrebama u odnosu na dob, prisutnost teškoća u razvoju, invaliditeta i bolesti korisnika, njegovoj životnoj dobi i zdravstvenom stanju te je razmjerna trajanju i opsegu usluge smještaja korisnika kod udomitelja. U cilju poticanja udomiteljstva i kvalitetnije zaštite prava korisnika kao i poboljšanja prava udomitelja koji pružaju skrb za djecu i osobe kojima je potreban najveći stupanj podrške, u proteklom je razdoblju redefiniran način izračuna i način određivanja visine naknade za rad udomitelja i opskrbnine. Također ističemo da je prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu propisano pravo na doplatak za djecu koja su povjerena na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji. |
| 106 | Hrvatski savez slijepih | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Čl:10 (1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se: a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima. Članak ne predviđa situacije u kojima je korisniku priznato pravo na privremeni smještaj zbog provođenja specifičnih rehabilitacijskih programa ili školovanja. Naime, osobe s oštećenjem vida kojima u RH nije omogućena rehabilitacija u sustavu zdravstva, rehabilitacijske programe provode u sustavu socijalne skrbi te isti za korisnike s područja cijele RH zahtijevaju privremeni smještaj u ustanovi socijalne skrbi (Centru za odgoj i obrazovanje Vinko Bek) u kojem se provodi sveobuhvatna psihosocijalna rehabilitacija koja može trajati od 6 mjeseci do godinu dana. Ukidanjem prava na inkluzivni dodatak i ugrožavanjem egzistencijalnih potreba osoba s oštećenjem vida prijedlog zakona diskriminira i demotivira dio osoba s invaliditetom za stjecanje vještina za samostalno funkcioniranje i socijalno uključivanje. Osoba za vrijeme trajanja programa rehabilitacije ne može raditi ni osigurati si financijske preduvjete za socijalnim uključivanjem, a jasno je da potreba za istim postoji. Za vrijeme školovanja, prije pohađanja fakulteta mnogi mladi s oštećenjem vida prolaze rehabilitacijske programe s ciljem osposobljavanja za samostalan život i uključivanja u novu životnu sredinu te je izuzetno demotivirajuće oduzeti im pravo na naknadu za kompenzaciju troškova nastalih zbog invaliditeta, koji smještajem ne nestaje. Pretpostavljamo da se isti problem odnosi na djecu-učenike s oštećenjem vida koji se nalaze na smještaju zbog školovanja u COO Vinko Bek kao jedinoj specijaliziranoj ustanovi za obrazovanje učenika s oštećenjem vida. Sukladno navedenom tražimo da se iz odredbe izuzmu osobe kojima je priznato pravo na privremeni smještaj radi provođenja programa psihosocijalne rehabilitacije ili školovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Naime, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) osoba ne može ostvariti pravo na osobnu invalidninu ukoliko joj je rješenjem Zavoda priznato pravo na uslugu smještaja te ne može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu ukoliko koristi uslugu smještaja temeljem privatnog ugovora s pružateljem usluge. Shodno tome, Nacrt prijedloga zakona propisuje da je smještaj priznat rješenjem Zavoda zapreka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, odnosno propisuje da je smještaj privatno ugovoren s pružateljem usluge zapreka za priznavanje prava u visini inkluzivnog dodatka 4. ili 5. razine inkluzivnog dodatka. |
| 107 | UDRUGA SLIJEPIH LIČKO - SENJSKE ŽUPANIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | 1. Molimo pojašnjenje pojma „Smještaj ili organizirano stanovanje sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima“? Konkretno, obuhvaća li ova formulacija i korisnike koji se nalaze na smještaju kod pružatelja usluga smještaja i socijalnih usluga koje financiraju samostalno iz vlastitih prihoda? Ako da, tražimo da se ova skupina korisnika novim stavkom izuzme iz navedenog članka, budući da ne postoji osnova za oduzimanjem prava na inkluzivni dodatak. 2. Članak ne predviđa situacije u kojima je korisniku priznato pravo na privremeni smještaj zbog provođenja specifičnih rehabilitacijskih programa ili školovanja. Naime, osobe s oštećenjem vida kojima u RH nije omogućena rehabilitacija u sustavu zdravstva, rehabilitacijske programe provode u sustavu socijalne skrbi te isti za korisnike s područja cijele RH zahtijevaju privremeni smještaj u ustanovi socijalne skrbi (Centru za odgoj i obrazovanje Vinko Bek) u kojem se provodi sveobuhvatna psihosocijalna rehabilitacija koja može trajati od 6 mjeseci do godinu dana. Ukidanjem prava na inkluzivni dodatak i ugrožavanjem egzistencijalnih potreba osoba s oštećenjem vida prijedlog zakona diskriminira i demotivira dio osoba s invaliditetom za stjecanje vještina za samostalno funkcioniranje i socijalno uključivanje. Pretpostavljamo da se isti problem odnosi na djecu-učenike s oštećenjem vida koji se nalaze na smještaju zbog školovanja u COO Vinko Bek kao jedinoj specijaliziranoj ustanovi za obrazovanje učenika s oštećenjem vida. Sukladno navedenom tražimo da se iz odredbe izuzmu osobe kojima je priznato pravo na privremeni/povremeni smještaj radi školovanja ili provođenja programa psihosocijalne rehabilitacije. | Nije prihvaćen | 1. Članak 10. stavak 1. podstavak 1. Nacrta prijedloga zakona propisuje da pravo na inkluzivni dodatak ne može ostvariti osoba kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima. Sukladno navedenoj odredbi osoba ne može ostvariti pravo na inkluzivni dodatak ukoliko joj je usluga smještaja ili organiziranog stanovanja priznata temeljem rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Nadalje, članak 10. stavak 2. podstavak 3. Nacrta prijedloga zakona propisuje da pravo na inkluzivni dodatak u visini 4. i 5. razine inkluzivnog dodatka ne može ostvariti osoba kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima. Prema tome, osoba može ostvariti inkluzivni dodatak u visini 1., 2. ili 3. razine inkluzivnog dodatka ukoliko koristi uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. 2. Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Naime, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) osoba ne može ostvariti pravo na osobnu invalidninu ukoliko joj je rješenjem Zavoda priznato pravo na uslugu smještaja te ne može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu ukoliko koristi uslugu smještaja temeljem privatnog ugovora s pružateljem usluge. Shodno tome, Nacrt prijedloga zakona propisuje da je smještaj priznat rješenjem Zavoda zapreka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, odnosno propisuje da je smještaj privatno ugovoren s pružateljem usluge zapreka za priznavanje prava u visini inkluzivnog dodatka 4. ili 5. razine inkluzivnog dodatka. |
| 108 | Udruga slijepih Međimurske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | 1. Molimo pojašnjenje pojma „Smještaj ili organizirano stanovanje sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima“? Konkretno, obuhvaća li ova formulacija i korisnike koji se nalaze na smještaju kod pružatelja usluga smještaja i socijalnih usluga koje financiraju samostalno iz vlastitih prihoda? Ako da, tražimo da se ova skupina korisnika novim stavkom izuzme iz navedenog članka, budući da ne postoji osnova za oduzimanjem prava na inkluzivni dodatak. 2. Članak ne predviđa situacije u kojima je korisniku priznato pravo na privremeni smještaj zbog provođenja specifičnih rehabilitacijskih programa ili školovanja. Naime, osobe s oštećenjem vida kojima u RH nije omogućena rehabilitacija u sustavu zdravstva, rehabilitacijske programe provode u sustavu socijalne skrbi te isti za korisnike s područja cijele RH zahtijevaju privremeni smještaj u ustanovi socijalne skrbi (Centru za odgoj i obrazovanje Vinko Bek) u kojem se provodi sveobuhvatna psihosocijalna rehabilitacija koja može trajati od 6 mjeseci do godinu dana. Ukidanjem prava na inkluzivni dodatak i ugrožavanjem egzistencijalnih potreba osoba s oštećenjem vida prijedlog zakona diskriminira i demotivira dio osoba s invaliditetom za stjecanje vještina za samostalno funkcioniranje i socijalno uključivanje. Pretpostavljamo da se isti problem odnosi na djecu-učenike s oštećenjem vida koji se nalaze na smještaju zbog školovanja u COO Vinko Bek kao jedinoj specijaliziranoj ustanovi za obrazovanje učenika s oštećenjem vida. Sukladno navedenom tražimo da se iz odredbe izuzmu osobe kojima je priznato pravo na privremeni/povremeni smještaj radi školovanja ili provođenja programa psihosocijalne rehabilitacije. | Nije prihvaćen | 1. Članak 10. stavak 1. podstavak 1. Nacrta prijedloga zakona propisuje da pravo na inkluzivni dodatak ne može ostvariti osoba kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima. Sukladno navedenoj odredbi osoba ne može ostvariti pravo na inkluzivni dodatak ukoliko joj je usluga smještaja ili organiziranog stanovanja priznata temeljem rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Nadalje, članak 10. stavak 2. podstavak 3. Nacrta prijedloga zakona propisuje da pravo na inkluzivni dodatak u visini 4. i 5. razine inkluzivnog dodatka ne može ostvariti osoba kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima. Prema tome, osoba može ostvariti inkluzivni dodatak u visini 1., 2. ili 3. razine inkluzivnog dodatka ukoliko koristi uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. 2. Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Naime, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) osoba ne može ostvariti pravo na osobnu invalidninu ukoliko joj je rješenjem Zavoda priznato pravo na uslugu smještaja te ne može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu ukoliko koristi uslugu smještaja temeljem privatnog ugovora s pružateljem usluge. Shodno tome, Nacrt prijedloga zakona propisuje da je smještaj priznat rješenjem Zavoda zapreka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, odnosno propisuje da je smještaj privatno ugovoren s pružateljem usluge zapreka za priznavanje prava u visini inkluzivnog dodatka 4. ili 5. razine inkluzivnog dodatka. |
| 109 | Gordana Sudec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Članak 10. stavak 1. a. propisano je da se inkluzivni dodatak ne priznaje osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja Treba razlikovati dugotrajan i kratkotrajan smještaj kao uvjet za prestanak prava na inkluzivni dodatak (odrasle osobe s oštećenjem vida, kasnije oslijepljele osobe, često odustaju od usluge smještaja zbog provođenja rehabilitacijskih programa koji traju šest mjeseci do godinu dana iz razloga jer su ukidanjem novčanih prava egzistencijalno ugrožene). Ne treba naglašavati da je za slijepu osobu intenzivan, svakodnevan, rehabilitacijski program kroz uslugu smještaja najbolji za stjecanje vještina koje vode samostalnom funkcioniranju te se nakon smještaja pružaju usluge u mjestu stanovanja (trase kretanja, svakodnevne aktivnosti u stambenom prostoru, na radnom mjestu i sl.). Ukoliko zdravstvena stacionarna rehabilitacija ne utječe na ostvarivanje inkluzivnog dodatka, ne bi trebala ni rehabilitacija oštećenja vida jer istu kasnije oslijepljele osobe ne mogu dobiti u zdravstvenom sustavu. Nadalje u postupcima utvrđivanja radne sposobnosti i profesionalne rehabilitacije kasnije oslijepljelih osoba, prethodno se takve osobe upućuju na osnovnu rehabilitaciju koja se provodi kroz djelatnost socijalne skrbi, primarno kroz uslugu smještaja. Odredbe koje isključuju ostvarivanje inkluzivnog dodatka ukoliko se osobi pruža usluga smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa, negativno utječu na mogućnosti kasnije oslijepljelih osoba, a to su osobe koje su izgubile vid u odrasloj dobi, da se osamostale i uključe u zajednicu. Prijedlog: Iznimno ako je osobi osiguran smještaj radi provođenja rehabilitacijskih programa priznaje se pravo na inkluzivni dodatak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Naime, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) osoba ne može ostvariti pravo na osobnu invalidninu ukoliko joj je rješenjem Zavoda priznato pravo na uslugu smještaja te ne može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu ukoliko koristi uslugu smještaja temeljem privatnog ugovora s pružateljem usluge. Shodno tome, Nacrt prijedloga zakona propisuje da je smještaj priznat rješenjem Zavoda zapreka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, odnosno propisuje da je smještaj privatno ugovoren s pružateljem usluge zapreka za priznavanje prava u visini inkluzivnog dodatka 4. ili 5. razine inkluzivnog dodatka. |
| 110 | Želimir Lah | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | U članku 10. točka 1 se briše. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 1. Vezano za članak 10. stavak 1. točku a) ističemo da je Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. Nadalje ističemo da nije moguće istovjetnu novčanu naknadu utemeljenu na utvrđenom invaliditetu ostvarivati na temelju različitih propisa, a korisnik ima mogućnost ostvarivanja povoljnijeg prava. |
| 111 | Suzana Einbuchler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Poštovani, članak 10, stavak 1. osobe na smještaju ili u stambenim zajednicama ostaju bez ikakvog primanja, dakle neće moći zadovoljiti neke svakodnevne potrebe. Bon za mobitel, odlazak frizeru, kino, kazalište. Nedopustivo. A istovremeno se Zavod upisuje na njihovu nekretninu, štednju itd, Dakle, oduzima se sve. Sramotno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 10. stavka 1. točke a). Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. Osoba kojoj je priznato pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, ako vlastitim prihodom ne može osigurati zadovoljavanje osobnih potreba na smještaju ili organiziranom stanovanju, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) ima pravo na naknadu za osobne potrebe. |
| 112 | Antonio | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | Poštovani, Briši 10 članak stavka 1 i 2 Postoji roditelji s invaliditetom ( mama i tata ) imaju 100 % tjelesni oštećenog ne treba imovinski cenzusa jer imaju registar invaliditetom Lijep pozdrav | Nije prihvaćen | e prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane člankom 10. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona odnose se na osobe s manjim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti koje mogu ostvariti 4. i 5. razinu inkluzivnog dodatka. Navedeno je u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 113 | EDI VLAŠE DAUTOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 10. | članak 10 stavak 2 treba biti bez cenzusa isključivo priznati pravo na temelju medicinske dokumentacije | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane člankom 10. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona odnose se na osobe s manjim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti koje mogu ostvariti 4. i 5. razinu inkluzivnog dodatka. Navedeno je u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 114 | ANITA ČERMAK-JANKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 11. | U članku 11. treba dodati stavak (4) Iznimno iz stavka 1. ovog članka, korisnicima koji su pravo na osobnu invalidninu ostvarili prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, pravo na inkluzivni dodatak priznaje se u iznosu propisano iz stavka 1. ovog članka umanjenom za iznos ostvarenog prava na osobnu invalidninu. | Nije prihvaćen | Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njegovih obitelji (NN 121/17, 98/19, 84/21), člankom 60.a propisano je da Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata koji se radi ostvarivanja povoljnijeg prava prema drugome propisu ili iz drugog opravdanog razloga odrekne ostvarivanja prava na osobnu invalidninu prema ovome Zakonu, zadržava status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. |
| 115 | Udruga gluhoslijepih osoba Varaždinske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 11. | Podržavamo komentar Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir, te molimo objašnjenje. | Primljeno na znanje | Razlika među pojedinim razinama procijenjena je sukladno individualnim potrebama za potrebnom podrškom druge osobe i dodatnim rehabilitacijskim postupcima pojedine korisničke skupine ovisno o dobi korisnika. |
| 116 | Udruga gluhoslijepih osoba grada Osijeka i Osječko-baranjske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 11. | Podržvamo momentary Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 117 | Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 11. | Tražimo objašnjenje čime se Ministarstvo vodilo određivanjem razina potpore i postotka osnovnice za pojedinu razinu? Naime, razlika između 1. i 2. razine je 240 eura dok je razlika između 2 .i 3. razine svega 50 eura. Nadalje, razlika između 3. i 4. razine je ponovno velikih 268 eura. Ne razumijemo, čemu tolika velika razlika između pojedinih razina? | Primljeno na znanje | Razlika među pojedinim razinama procijenjena je sukladno individualnim potrebama za potrebnom podrškom druge osobe i potrebom za dodatnim rehabilitacijskim postupcima pojedine korisničke skupine ovisno o dobi korisnika. Budući da se 1., 2. i 3. razina inkluzivnog dodatka odnosi na korisnike III. i IV. stupnja težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a koji su potpuno ovisni o drugoj osobi ili im je potrebna svakodnevna pomoć pri obavljanju životnih aktivnosti iznos naknade je i znatno veći u odnosu na prethodno razdoblje. Planiranom osnovicom od 120 eura korisnici 4. i 5. razine inkluzivnog dodatka ostvarivati će naknadu uvećanu do 50% u odnosu na kumulativno ostvareno pravo u prethodnom razdoblju (sadašnje stanje objedinjene naknade za 4 razinu je 105,4 eura, a ostvarivanjem prava na inkluzivni dodatak 4. razina iznosi 162 eura što je razlika od 56,6 eura uz mogućnost ostvarivanja općeg doplatka za djecu kada govorimo o djeci s teškoćama u razvoju, a razlika za petu razinu 32,6 eura uz mogućnost ostvarivanja općeg doplatka za djecu kada govorimo o djeci s teškoćama u razvoju). |
| 118 | Iva Dorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 11. | Predlažem izmjene u članku 11. prijedloga ovoga zakona Kratka artikulacija: Svrsihodno povećati razinu potpore pod 4. i 5., čime bi se materijalni status, samim time i svaki drugi položaj osoba s invaliditetom u društvu povećao, a ne ostao isti. Smatram da osobe koje će ostvarivati 4. i 5. razinu potpore približno dobivaju jednak iznos različitih naknada trenutno. Sukladno navedenom, kao što je i predloženo u zakonu o inkluzivnom dodatku, ta visina naknade neće moći ostvarivati svrhu. Takve osobe neće moći dobiti osobnog asistenta. Uvjeti za ostvarivanje naknada pod razinom 4. i 5. su poprilično drakonski(npr. imate osobe sa III stupnjem oštećenja). Nastavno po definiciji uredbe o metodologiji vještačenja iz 2023.g. III stupanj zahtjeva apsolutnu pomoć u svim oblicima svakodnevnih aktivnosti. Prijedlog: 4. razinu potpore povećati na 250% osnovice (umjesto 135% osnovice) čime bi korisnici ostvarivali naknadu od 300,00 eura 5. razinu potpore povećati na 200% osnovice (umjesto 115% osnovice) čime bi korisnici ostvarivali naknadu od 240,00 eura | Nije prihvaćen | Planiranom osnovicom od 120 eura korisnici 4. i 5. razine inkluzivnog dodatka ostvarivati će naknadu uvećanu do 50% u odnosu na kumulativno ostvareno pravo u prethodnom razdoblju (sadašnje stanje objedinjene naknade za 4 razinu je 105,4 eura, a ostvarivanjem prava na inkluzivni dodatak 4. razina iznosi 162 eura što je razlika od 56,6 eura uz mogućnost ostvarivanja općeg doplatka za djecu kada govorimo o djeci s teškoćama u razvoju, a razlika za petu razinu 32,6 eura uz mogućnost ostvarivanja općeg doplatka za djecu kada govorimo o djeci s teškoćama u razvoju). |
| 119 | Ana M. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 11. | Osvrt i prijedlog na navedi članak 11. razinu potpore pod 4. povećati na 200% osnovice= 240 eura razinu potpore pod 5. povećati na 150% osnovice= 180 eura Obrazloženje: Kada se pogleda razlika osnovice 3. i 4. razine koja iznosi 360%-135%=225%, dolazi se do zaključka kako će razina potpore za 4. razinu biti u prevelikom nesrazmjeru sa 3. razinom. Imajući u vidu kako u 4. razini potpore ima popriličan broj stavaka gdje su svrstavane osobe sa III stupnjem oštećenja tj. teškim dg. Ovakav prijedlog osnovice sasvim sigurno nije dovoljan za potrebe korisnika III stupnja, kao ni II stupnja i neće omogućiti korisnicima ravnopravan položaj u društvu koji se predstavlja. | Nije prihvaćen | Planiranom osnovicom od 120 eura korisnici 4. i 5. razine inkluzivnog dodatka ostvarivati će naknadu uvećanu do 50% u odnosu na kumulativno ostvareno pravo u prethodnom razdoblju (sadašnje stanje objedinjene naknade za 4 razinu je 105,4 eura, a ostvarivanjem prava na inkluzivni dodatak 4. razina iznosi 162 eura što je razlika od 56,6 eura uz mogućnost ostvarivanja općeg doplatka za djecu kada govorimo o djeci s teškoćama u razvoju, a razlika za petu razinu 32,6 eura uz mogućnost ostvarivanja općeg doplatka za djecu kada govorimo o djeci s teškoćama u razvoju). |
| 120 | ANITA ČERMAK-JANKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 12. | Razina potpore iz članka 11. se utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, prof. reh. i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima koji se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. Članak propisuje da to utvrđuje HZSR, a čl. 3. Zakona o socijalnoj skrbi je definirano što je socijalna skrb i koji joj je cilj. Nedopustivo je da se naknade na temelju procjene zdravstvenog stanja koje utvrđuje drugo tijelo (Zavod za vještačenje) stavljaju u sustav socijalne skrbi koji služi isključivo kao posrednik jer stručni socijalni rad nema nikakav utjecaj na ostvarivanje prava. Iako samo posredujemo u cijelom postupku koji nas dodatno zatrpava nepotrebnim administriranjem, jedino i uvijek smo mi ti koje se smatra krivcima što postupci dugo traju, što mnogi koji podnesu zahtjev pravo ne ostvare, što osobe s istim dijagnozama ostvaruju različita prava itd…. Ako je cilj Zakona o inkluzivnom dodatku omogućiti pravedniju raspodjelu naknada, unaprijediti transparentnost i ekonomičnost prava, tada je vrlo neozbiljno i neodgovorno sve prebaciti u sustav socijalne skrbi, a da se prije toga nisu poduzeli koraci u smislu zapošljavanja i bolje organizacije u HZSR (zapošljavanje drugih profesionalnih usmjerenja, jer navedeno nikako ne ulazi u domenu stručnog socijalnog rada) osobito ako se već 10-ak godina radi na donošenju Zakona. Ovako će osobe s invaliditetom trpjeti neposrednu štetu jer djelatnici sustava socijalne skrbi dodatne poslove nisu u mogućnosti odraditi u zadanim rokovima. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. |
| 121 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 12. | Članak 12. predlaže se izmijeniti tako da glasi: "Razinu potpore iz članka 11. ovoga Zakona utvrđuje _____ na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja ili na temelju odgovarajućeg nalaza i mišljenja ili drugo odgovarajućeg dokaza prema ranijim propisima." Obrazloženje S obzirom na to da je moguće je postojanje trajne promjene u zdravstvenom stanju osoba s invaliditetom odnosno trajnog invaliditeta kada se ne može postići poboljšanje u zdravstvenom stanju osobe, koje je nastala prije nego što je osnovan Zavod, predlaže se dodati kao dokaz i ranije dokaze o stanju , kako se ne bi morao nepotrebneo provoditi postupak pred Zavod i prolongiralo donošenje rješenja o inkulzivnom dodatku, ali i rasteretilo sustav. | Nije prihvaćen | Člankom 22. Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku propisano da će Hrvatski zavod za socijalni rad, ako je za odlučivanje o pravu na inkluzivni dodatak potrebno utvrđivanje činjenice invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti, zatražiti nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. Ukoliko osoba ima odgovarajući Nalaz i mišljenje neće biti potrebno novo vještačenje. |
| 122 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 12. | Predlaže se utvrditi drugo tijelo kao nadležno se utvrđivanje razine potpore iz razloga što inkluzivni dodatak nije socijalni dodatak, pa se o tome ne bi trebalo odlučivati u sustavu socijalne skrbi, već dodatak za invaliditet pa je prihvatljivije da o tome odlučuje tijelo u sustavu zdravstva ili drugo tijelo, osim Hrvatskog zavoda za socijalni rad. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. |
| 123 | Katarina Opačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 12. | Molim da se pojasni zašto djeca s TUR i OSI svoja prava temeljena na zdravstvenom stanju ostvaruju kroz sustav socijalne skrbi? Molim pojašnjenje za javnost - koja socijalna okolnost utječe na stupanj invaliditeta osobe koji se utvrđuje u nalazu i mišljenju Zavoda za vještačenje, prof. rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i još k tome prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja? | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. |
| 124 | Ana Dokmanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 12. | Molim Vas, inkluzivni dodatak u drugi Zavod - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Od donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi naglašeno je rasterećenje sustava socijalne skrbi, no očito to nije tako, netko nas je obmanjivao jer evo nas ponovno na samom početku. Zabrinuta sam za svoj stručni rad zbog pretrpavanja administrativnim poslovima koji zahtjevu vrlo malo stručnog rada. Ovaj Zakon donosi nove upravne postupke te dodatne nove korisnike i proširenje broja osoba koje isti mogu ostvariti iz čega se može zaključiti da će sustav socijalne skrbi biti dodatno opterećen. Ovaj sustav je preopterećen i vapi za dodatnim stručnjacima, a sada postojeće stručnjake zatrpavate poslovima koji se odnose na vođenje upravnog postupka, isčitavanje te tumačenje Nalaza i mišljenja te na temelju istoga i zakonske regulative donošenje rješenja, što stvarno nema smisla i nema veze sa stručnim radom. Ovdje se radi o upravnim postupcima u kojima nije potrebno stručno mišljenje socijalnih radnika, pravnika, psihologa, socijalnih pedagoga, edukacijskih rehabilitatora i ostalih stručnjaka, te takav postupak mogu voditi druge struke, ne nužno struke s visokom stručnom spremom. Kako bi se navedeni upravni postupci mogli odrađivati u nekom određenom roku, pate svi oni korisnici čija dobrobit i sigurnost o tom STRUČNOM mišljenju ovisi. Molim Vas za razumijevanje za one pogođene siromaštvom, nasiljem, ovisnošću, za beskućnike, za osobe koje o sebi i za sebe ne mogu samostalno odlučivati, za osobe kojima je potrebno pružanje usluga, korisnike zajamčene minimalne naknade, dugotrajno nezaposlene osobe koje treba uvesti u svijet rada, osobe kojima treba osigurati najadekvatniji oblik smještaja, isti taj smještaj pronaći te korisnika pripremiti, obitelji u potrebi za savjetom i vodstvom u stvaranju sigurnosti i uvjetima za skladan život, mlade koji su bez adekvatnog vodstva i pogođeni životnim nedaćama zastranili u svojem ponašanju. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. |
| 125 | ANTONIJA CANJUGA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 12. | Razinu potpore iz članka 11. ovoga Zakona utvrđuje HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE (u daljnjem tekstu: Zavod) na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. |
| 126 | NIKOLA VUČKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 12. | Razinu potpore iz članka 11. ovoga Zakona utvrđuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. |
| 127 | Lidija Perši | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 12. | Razinu potpore iz članka 11. ovoga Zakona utvrđuje HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE (u daljnjem tekstu: Zavod) na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. Naime, tijekom proteklih godina od kada se najavljuje donošenje citiranog zakona Hrvatska udruga socijalnih radnika predlagala je promjene u području zaštite osoba s invaliditetom koje će administrativne poslove ostvarivanja novčanih naknada prenijeti u nadležnost drugih javnih ustanova čime bi se stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad rasteretili administriranja i dobili mogućnost stručnog rada sa onim osobama s invaliditetom kojima su potrebne socijalne usluge, a što su sadašnji ali i bivši ministri nadležnog Ministarstva u nekoliko navrata obećali. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. |
| 128 | Lana Bede | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Podržavam izmjene i dopune čl 13. u odnosu na osobe s poremećajem iz spektra autizma koje je iznio Ured Pravobraniteljice za osobe s inavaliditetom RH. Svakako treba gradirati razine potpore u odnosu na prisutnost dodatnih oštećenja 3. ili 4. stupnja ili bilo kojih dodatnih oštećenja uz primarnu dg. autizma. Za prvu razinu potpore definirati kao dodatne teškoće ne samo i isključivo intelektualna ili mentalna oštećenja, obzirom da i druga dodatna, često višestruka oštećenja (pr. epilepsija, neurološke teškoće, poremećaji spavanja, nerazvijen govor, metaboličke teškoće, imunološke teškoće, gastrointestinalne teškoće itd.) zahtjevaju intezivnu i kontinuiranu skrb druge osobe 24/7 za zadovoljavanje osnovnih potreba dnevne higijene, hranjenja i oblačenja, stalnu podršku druge osobe u kretanju u poznatom i nepoznatom okruženju, zahtijeva intenzivnu podršku tijekom cijelog dana za različite aktivnosti i školovanje i sve druge aktivnosti primjerene dobi, uvelike im otežavaju rehabilitaciju (za mlade i odrasle ih praktički ni nema), stvaraju dodatne ozbiljne i u većini slučajeva nažalost nepremostive prepreke osobi s autizmom (osobito u odrasloj dobi) za uključenje u život zajednice i svijet rada te dovode do izolacije, stigmatizacije, nedostatne i nepravodobne zdravstvene skrbi, siromaštva. Neverbalna djeca i odrasle osobe s autizmom potpuno su izostavljeni u predloženim odredbama Zakona što je velika nepravda prema ovoj populaciji. Prema mišljenju stručnjaka logopeda, nemogućnost govora je daleko veći hendikep nego sljepoća. Nažalost, čini se da su se sastavljači Liste vodili duboko ukorijenjenom predrasudom da nerazvijen ili slaborazvijen govor kod autista znači intelektualne teškoće, odnosno međusobno se poistovjećuju. Ne znam kako drugačije objasniti neuvrštavanje nerazvijeog ili slaborazvijenog govora i složenih komunikacijeskih potreba djece i osoba s PSA ne samo u 1. razinu nego uopće u zakon. Ovim osobama je potrebna stalna komunikacijska podrška druge osobe u svim situacijama koje omogućavaju uključivanje u društvo bez obzira imali ili ne intelektualne teškoće. Pravo na komunikaciju je (ili bi trebalo biti) temeljno ljudsko pravo. Apsurdno je da se prema postojećem prijedlogu zakona autizam 4. stupnja bez obzira na broj i težinu pratećih oštećenja/komorbiditeta svrstava u 2. razinu potpore (tu spadaju neverbalni autisti s motoričkim teškoćama, autoimunim oboljenjima, poremećajem spavanja koji trebaju skrb 24/7), a svi ostali oblici autizma u 3. stupanj (među njima su i visokofuncionalne odrasle osobe koje su u radnom odnosu, imaju obitelj, hobije itd) i 3. razinu potpore, a novačana razlika inkluzivnog dodatka za 2. i 3. razinu iznosi 46 eura! Kako da se neverbalna osoba s autizmom i komorbiditetima integrira u društvo? Potrebna joj je stalna podrška a Zakon o OA dopušta max. 4 h osobnog asistenta na dan (radnim danima, bez vikenda) za autiste 4. i 3. stupnja jednako, a budući da su oni 4. stupnja ovisni o svakodnevnoj tuđoj pomoći, morat će ju sami platiti – iz inkluzivnog dodatka jer je nezaposlenost 100%-a, a s razlikom od 46 eura možda će si moći prištiti osobnog asistenta na pola dana u mjesecu. Dakle, ne bi imali ni približno potrebnu razinu podrške da uopće prežive. Iz navedenog, predlažem izmjene i dopune čl. 13.: Prvu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 1. mogu ostvariti: - djeca i odrasle osobe s 4. stupnjem poremećaja autističnog spektra i dodatnim oštećenjima zdravlja ili s komorbiditetom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično je prihvaćen prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom za izmjenu članka 13. u odnosu na razvrstavanje po razinama inkluzivnog dodatka djece i odraslih osoba s poremećajem iz autističnog spektra osim u dijelu koji se odnosi na podjelu po dobi djece. Odvajanje djece do 7 godina i izjednačavanje starijih od sedam godina s kategorijom odraslih osoba s poremećajem iz autističnog spektra Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike smatra neprihvatljivim budući da su kroz sve korisničke skupine djeca stavljena u povoljniji položaj od odraslih. Prvom razinom inkluzivnog dodatka obuhvaćena su sva djeca s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja i odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja s dodatnom teškoćom. Drugom razinom obuhvaćena su djeca s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja s dodatnom teškoćom i odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja bez dodatne teškoće. Trećom razinom obuhvaćena su djeca i odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja bez dodatne teškoće. |
| 129 | HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Članak 13. u stavku 4. ") djeca s oštećenjem sluha II. stupnja kojoj je potrebna stalna komunikacijska podrška" treba izmjeniti tako da isti glasi ") djeca s oštećenjem sluha II. stupnja" budući u Prilogu 5. Uredbe o metodologiji vještačenja isto ne postoji kao zasebna kategorija. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 130 | ankica mrkšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Sa svim nabvedenim što predlaže Pravobranitelj za osobe s invaliditetom .U POTPINOSTI SE SLAŽEM | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 131 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Oštećenja koja nisu definirana LISTOM OBRAZLOŽENJE: Uredbom nije definirano da se odnosi na odrasle osobe, stoga razinu inkluzivnog dodatka treba odobriti samo djetetu do 18-te godine života. Stanja opisana u Uredbi u oštećenjima koja nisu definirana Listom, ukoliko se odnose na odrasle osobe, bit će iskazane u drugim vrstama oštećenja (kronična/ tjelesna/senzorička). Tablica 9. NISU DEFINIRANE LISTOM DJECA 7-18 I RAZINA II RAZINA III RAZINA 4. STUPANJ IV RAZINA 3. STUPANJ V RAZINA 2. STUPANJ | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog da se sukladno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti koja se za procjenu razvojnih teškoća koje nisu definirane ovom Listom odnosi na djecu, u članku 13. izmijeni termin “osobe s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja“ u „djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja“. Obzirom na prihvaćene prijedloge pravobranitelja za osobe s invaliditetom koji se odnose na djecu drugih vrsta oštećenja ili teškoća u razvoju Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike je djecu s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja podiglo na više razine inkluzivnog dodatka radi usklađenosti s drugom djecom različitih oštećenja ili teškoća u razvoju u odnosu na prijedlog pravobranitelja. |
| 132 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Kronične bolesti Pri razmatranju prijedloga izvršen uvid u opis funkcioniranja iz Uredbe: 2. stupanj djeca: Kod djece s kroničnim bolestima, genetskim i rijetkim bolestima – kod kojih je potrebna posebna prehrana, i/ili stalna terapija bilo kog oblika i pojačana skrb druge osobe. 3. stupanj djeca: Za djecu s težim kroničnim, genetskim i rijetkim bolestima kod kojih je potrebna stalna terapija, i/ili specijalna prehrana, i/ili terapijski zahvati te potreba svakodnevnog pojačanog nadzora i skrbi druge osobe zbog provođenja terapijskih postupaka. 4. stupanj; Za djecu kod komplikacija i terminalnih stanja teških kroničnih, genetskih i rijetkih bolesti koje zahtijevaju specifičnu i stalnu pojačanu skrb druge osobe, zbog čega su potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe. Napomena: za osobe koje su potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koje prema preporuci liječnika je roditelj osposobljen – neophodno je taksativno navesti iz točke 15. Nalaza i mišljenja vrsti težine invaliditeta – funkcionalne sposobnosti koji su to postupci izvođenja medicinsko-tehničkih zahvata, kako isti ne bi bili izostavljeni. 2. stupanj odrasli: Osobama kod kojih je ustanovljena kronična bolest s komplikacijama na ciljnim organima i zahtijevaju stalnu terapiju. Može samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima, ali im je potrebna povremena skrb druge osobe (2 – 3 puta tjedno za aktivnosti izvan kuće). 3. stupanj: Osobama kod kojih je ustanovljena kronična bolest sa komplikacijama na ciljnim organima koje zahtijevaju stalnu terapiju i svakodnevnu pomoć i njegu druge osobe 4. stupanj: sobama koje su u terminalnoj fazi ili dekompenzaciji kronične bolesti…., te su potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe. Zbog navedenog predlažemo kao u tablici 8. Tablica 8. KRONIČNE BOLESTI DJECA 0-7 DJECA 7-18 I ODRASLI I RAZINA 4. STUPANJ II RAZINA 3. STUPANJ 4. STUPANJ + postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko tehničkih zahvata zbog kojih je osoba onemogućena pri uključivanju u svakodnevne životne aktivnosti u kući i izvan kuće: III RAZINA 2. STUPANJ 4. STUPANJ IV RAZINA 3. STUPANJ V RAZINA 2. STUPANJ | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen te je izmijenjen članak 13. u odnosu na djecu i odrasle osobe s kroničnim bolestima. Ističemo da se Ministarstvo ne slaže s prijedlogom pravobranitelja za osobe s invaliditetom u dijelu stavljanja u istu razinu djecu od 7 do 18 godina sa kategorijom odraslih osoba. Ministarstvo smatra da sva djeca od 0 do 18 godine s utvrđenim IV. stupnjem kronične bolesti trebaju ostati u prvoj razini inkluzivnog dodatka te da ih se nakon 7 godine nikako ne smije stavljati u drugu razinu izjednačavajući ih s uvjetima za odrasle osobe kod kojih uz utvrđen IV. stupanj kronične bolesti postoji i dodatna potreba za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata zbog kojih je osoba onemogućena pri uključivanju u svakodnevne životne aktivnosti u kući ili izvan kuće koja se odnosi na odrasle osobe. Po istom principu djeca s kroničnim bolestima do 18. godine razvrstavana su do pete razine. Nije prihvaćen prijedlog brisanja uvjeta samca za korisnike 5. razine inkluzivnog dodatka, budući da su osobe kojima je utvrđen 2. stupanj kronične bolesti sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja opisane kao osobe koje mogu samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima ali im je potrebna povremena skrb druge osobe 2 do 3 puta tjedno za aktivnosti izvan kuće što svakako mogu, i sukladno Obiteljskom zakonu, su dužni činiti članovi obitelji te je iz tog razloga postavljen uvjet samca. |
| 133 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Poremećaj iz autističnog spektra Predlažemo definirati kao dodatne teškoće ne samo i isključivo intelektualna ili mentalna oštećenja, obzirom da i neka druga dodatna oštećenja otežavaju rehabilitaciju, odnosno stvaraju dodatne prepreke za osobu s autizmom. Osim toga, u samom postupku vještačenja stupnjevi oštećenja se već rangiraju ovisno o postojanju intelektualnih ili mentalnih oštećenja. Ocjenjujemo potrebu veće razine podrške odnosno više razine dodatka za djecu 0 - 7 godine života, zbog potrebe intenzivne rehabilitacije i habilitacije. Zbog navedenog predlažemo kao u tablici 7. Tablica 7. POREMEĆAJ IZ AUTISTIČNOG SPEKTRA DJECA 0-7 DJECA 7-18 I ODRASLI I RAZINA 4. STUPANJ 4. STUPANJ + DODATNA OŠTEĆENJA II RAZINA 3. STUPANJ + dodatna oštećenja 4. STUPANJ III RAZINA 3. STUPANJ 3. STUPANJ IV RAZINA V RAZINA | Djelomično prihvaćen | Djelomično je prihvaćen prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom za izmjenu članka 13. u odnosu na razvrstavanje po razinama inkluzivnog dodatka djece i odraslih osoba s poremećajem iz autističnog spektra osim u dijelu koji se odnosi na podjelu po dobi djece. Odvajanje djece do 7 godina i izjednačavanje starijih od sedam godina s kategorijom odraslih osoba s poremećajem iz autističnog spektra Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike smatra neprihvatljivim budući da su kroz sve korisničke skupine djeca stavljena u povoljniji položaj od odraslih. Prvom razinom inkluzivnog dodatka obuhvaćena su sva djeca s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja i odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja s dodatnom teškoćom. Drugom razinom obuhvaćena su djeca s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja s dodatnom teškoćom i odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja bez dodatne teškoće. Trećom razinom obuhvaćena su djeca i odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja bez dodatne teškoće. |
| 134 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Gluhosljepoća U razmatranju prijedloga rukovodili smo se opisom funkcioniranja iz Uredbe. Opis funkcioniranja Iz Uredbe 3. stupanj gluhoslijepoj osobi, čije funkcioniranje… omogućuje samostalno kretanje i komunikaciju samo u poznatim okruženjima, dok će na svim novim mjestima, u situacijama socijalizacije, edukacije i primanja informacija, osobi biti potrebna svakodnevna podrška – asistent. 4. stupanj: gluhoslijepoj osobi čije funkcioniranje … ne omogućava samostalno kretanje, bez obzira na poznatost mjesta, a komunikacijska podrška potrebna joj je u svim situacijama koje omogućavaju uključivanje u društvo… Zbog navedenog predlažemo kao u tablici 6. Tablica br.6. GLUHOSLJEPOĆA DJECA 0-7 DJECA 7-18 i ODRASLI I RAZINA 4 STUPANJ 4. STUPANJ II RAZINA 3. STUPANJ 3. STUPANJ + dodatne teškoće III RAZINA 3. stupanj IV RAZINA V RAZINA | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom za izmjenu članka 13. u odnosu na razvrstavanje po razinama inkluzivnog dodatka djece i odraslih osoba s gluhosljepoćom u dijelu koji se odnosi na podjelu po dobi djece. Odvajanje djece do 7 godina i izjednačavanje starijih od sedam godina s kategorijom odraslih osoba s gluhosljepoćom Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike smatra neprihvatljivim. Također ne prihvaća se prijedlog da odrasle osobe s gluhosljepoćom IV. stupnja budu u 1. razini inkluzivnog dodatka budući da su kroz sve korisničke skupine djeca stavljena u povoljniji položaj od odraslih. |
| 135 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Oštećenje sluha Treba razlikovati 3. od 4. stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti, te ih tako i gradirati u razine inkluzivnog dodatka. Ne vidimo opravdanje da dijete/osoba sa 3. i sa 4. stupnjem oštećenja bude u istoj razini naknade, jer ih Uredba razlikuje prema stupnju funkcionalnih sposobnosti. Ocjenjujemo da svakako treba gradirati razine potpore u odnosu na prisutnost dodatnih oštećenja 3. ili 4. stupnja ili bilo kojih dodatnih oštećenja iz Liste. Zbog navedenog predlažemo kao u tablici 5. Tablica 5. OŠTEĆENJE SLUHA DJECA 0-7 DJECA 7-18 i ODRASLI I RAZINA 4. STUPANJ + DODATNE TEŠKOĆE 4. STUPANJ + DODATNE TEŠKOĆE 3. ili 4. STUPNJA II RAZINA 4. STUPANJ 4. STUPANJ + dodatne teškoće III RAZINA 3. STUPANJ 4. STUPANJ 3. STUPANJ + DODATNA OŠTEĆENJA 3. ILI 4. STUPNJA IV RAZINA 2. STUPANJ 3. STUPANJ V RAZINA 2. STUPANJ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom za izmjenu članka 13. u odnosu na razvrstavanje po razinama inkluzivnog dodatka djece i odraslih osoba s oštećenjem sluha u dijelu koji se odnosi na podjelu po dobi djece. Odvajanje djece do 7 godina i izjednačavanje starijih od sedam godina s kategorijom odraslih osoba s oštećenjem sluha Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike smatra neprihvatljivim. Također ne prihvaća se prijedlog da odrasle osobe s oštećenjem sluha IV. stupnja s dodatnim teškoćama budu u 1. razini inkluzivnog dodatka budući da su kroz sve korisničke skupine djeca stavljena u povoljniji položaj od odraslih što se odnosi i na djecu s oštećenjem sluha. Ne prihvaća se niti prijedlog da djeca starija od sedam godina i odrasle osobe s oštećenjem sluha budu na nižim razinama u odnosu na razine definirane Nacrtom prijedloga zakona budući da je takva podjela po razinama nepovoljnija za ovu korisničku skupinu. |
| 136 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Oštećenje vida Treba razlikovati 3. od 4. stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti, te ih tako i gradirati u razine inkluzivnog dodatka. Ne vidimo opravdanje da dijete/osoba sa 3. i sa 4. stupnjem oštećenja bude u istoj razini naknade, jer ih Uredba razlikuje prema stupnju funkcionalnih sposobnosti. Ocjenjujemo da svakako treba gradirati razine potpore u odnosu na prisutnost dodatnih oštećenja 3. ili 4. stupnja ili bilo kojih dodatnih oštećenja iz Liste. Zbog navedenog predlažemo kao u tablici 4. Tablica 4. VID DJECA 0-7 Djeca 7-18 i ODRASLI I RAZINA 4. STUPANJ 4. STUPANJ + DODAT. OŠTEĆENJA 3. ILI 4. STUPNJA II RAZINA 4. STUPANJ+ DODATNA OŠTEĆENJA 4. STUPANJ + DODATNA OŠTEĆENJA III RAZINA 3. STUPANJ 4. STUPANJ 3. STUPANJ + DODATNA OŠTEĆENJA 3. ILI 4. STUPNJA IV RAZINA 2. STUPANJ 3. STUPANJ V RAZINA 2. STUPANJ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom za izmjenu članka 13. u odnosu na razvrstavanje po razinama inkluzivnog dodatka djece i odraslih osoba s oštećenjem vida u dijelu koji se odnosi na podjelu po dobi djece. Odvajanje djece do 7 godina i izjednačavanje starijih od sedam godina s kategorijom odraslih osoba s oštećenjem vida Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike smatra neprihvatljivim. Također ne prihvaća se prijedlog da odrasle osobe s oštećenjem vida IV. stupnja s dodatnim teškoćama budu u 1. razini inkluzivnog dodatka budući da su kroz sve korisničke skupine djeca stavljena u povoljniji položaj od odraslih što se odnosi i na djecu s oštećenjem vida. Ne prihvaća se niti prijedlog da djeca starija od sedam godina i odrasle osobe s oštećenjem vida budu na nižim razinama u odnosu na razine definirane Nacrtom prijedloga zakona budući da je takva podjela po razinama nepovoljnija za ovu korisničku skupinu. |
| 137 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Psihičke bolesti U razmatranju našeg prijedloga izvršili smo uvid u opis funkcioniranja prema stupnjevima iz Uredbe: 2. stupanj: Ukoliko osoba…. može samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima, ali zahtijeva povremenu podršku više puta tjedno ili rjeđe …. 3. stupanj: Ukoliko osob…..ne može samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima, te zahtijeva svakodnevnu pomoć druge osobe za zadovoljavanje potreba dnevne rutine ….u trajanju od tri ili više sati dnevno. 4. stupanj: Ukoliko je osoba ovisna o pomoći druge osobe za zadovoljavanje potreba dnevne rutine… zahtijeva intenzivnu podršku tijekom cijelog dana za različite aktivnosti i školovanje i sve druge aktivnosti primjerene dobi, (kontinuirana podrška). Iz navedenog, prema našem mišljenju ne postoji opravdani razlog zbog kojih niti za djecu niti za odrasle osobe s psihičkim bolestima nije procijenjena potreba određivanja I razine inkluzivnog dodatka u najtežim slučajevima. Osim toga, osobe sa psihičkim bolestima u društvu su u najvećoj mjeri izložene stigmatizaciji, izoliranosti i isključenosti. Najveći broj osoba s teškim psihičkim bolestima nije u svijetu rada, nema odgovarajućih materijalnih sredstava kojima bi si osigurali psihoterapijske i druge tretmane ili si osigurali druge oblike potrebne podrške. U prilog našem prijedlogu predlažemo usporediti stupnjeve i opise funkcioniranja osoba s intelektualnim oštećenjima i osoba s psihičkim bolestima, koja nije podržana u Prijedlogu razina potpore. Zbog gore navedenog, predlažemo kao u Tablici 3.: Tablica 3. PSIHIČKE BOLESTI DJECA 0-7 DJECA 7-18 i ODRASLI I RAZINA 4. STUPANJ 4. STUPANJ + DODATNA OŠTEĆENJA II RAZINA 3. STUPANJ + DODATNE TEŠKOĆE 4. STUPANJ III RAZINA 3. STUPANJ 3. STUPANJ + DODATNE TEŠKOĆE IV RAZINA 2. STUPANJ + DODATNE TEŠKOĆE 3. STUPANJ V RAZINA 2. STUPANJ 2. STUPANJ | Djelomično prihvaćen | Djelomično je prihvaćen prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom za izmjenu članka 13. u odnosu na razvrstavanje po razinama inkluzivnog dodatka djece i odraslih osoba s psihičkim bolestima osim u dijelu koji se odnosi na podjelu po dobi djece. Odvajanje djece do 7 godina i izjednačavanje starijih od sedam godina s kategorijom odraslih osoba s psihičkom bolesti Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike smatra neprihvatljivim budući da su kroz sve korisničke skupine djeca stavljena u povoljniji položaj od odraslih. Prijedlog razvrstavanja po stupnju oštećenja i funkcionalne sposobnosti po razinama je prihvaćen u cijelosti i definiran na sljedeći način: Prvom razinom inkluzivnog dodatka obuhvaćena su sva djeca s psihičkom bolesti IV. stupnja i odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja s dodatnom teškoćom. Drugom razinom obuhvaćena su djeca s psihičkom bolesti III. stupnja s dodatnom teškoćom i odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja bez dodatne teškoće. Trećom razinom obuhvaćena su djeca s psihičkom bolesti III. stupnja bez dodatne teškoće i odrasle osobe s psihičkom bolesti III. stupnja s dodatnom teškoćom. Četvrtom razinom obuhvaćena su djeca s psihičkom bolesti II. stupnja s dodatnom teškoćom i odrasle osobe s psihičkom bolesti III. stupnja bez dodatne teškoće. Petom razinom obuhvaćena su djeca i odrasle osobe s psihičkom bolesti II. stupnja bez dodatne teškoće. |
| 138 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Intelektualne teškoće U razmatranju mogućih razina potpore za intelektualna oštećenja, vodili smo se opisanim stupnjevima prema Uredbi: 2. stupanj: Osobi s lakim intelektualnim teškoćama ili većim specifičnim kognitivnim teškoćama koja može samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima, ali zahtijeva povremenu podršku … više puta tjedno ili rjeđe … 3. stupanj: Osobi s lakim ili umjerenim intelektualnim teškoćama koja zahtijeva ograničenu podršku-kontinuiranu u određenim aktivnostima na dnevnoj bazi, do 3 sata dnevno 4. stupanj: Osobi s intelektualnim teškoćom umjerenog, težeg, teškog ili lakog stupnja sa komorbiditetom koja zahtijeva intenzivnu podršku tijekom cijelog dana… Na osnovu navedenog, predlažemo da se kao dodatna odrednica za definiranje razine potpore navede postojanje dodatnih oštećenja određenog stupnja (bilo kojeg stupnja ili isključivo 3. i 4. stupnja). Prijedlog razina potpore za intelektualne teškoće: Tablica 2. INTELEKTUALNE TEŠKOĆE DJECA 0-7 DJECA 7-18 I ODRASLI I RAZINA 4. STUPANJ 4. STUPANJ teškog i težeg intelektualnog zaostajanja II RAZINA 3. STUPANJ + dodatne teškoće 4. STUPANJ umjerenog i lakog stupnja III RAZINA 3. STUPANJ 3. STUPANJ+ dodatne teškoće IV RAZINA 2. STUPANJ + dodatne teškoće 3. STUPANJ V RAZINA 2. STUPANJ 2. STUPANJ Komentar: osobe s lakim intelektualnim teškoćama 4. stupnja, su prema našem prijedlogu uvrštene u II razinu potpore (što je u skladu s Uredbom). | Djelomično prihvaćen | Djelomično je prihvaćen prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom za izmjenu članka 13. u odnosu na razvrstavanje po razinama inkluzivnog dodatka djece i odraslih osoba s intelektualnim teškoćama osim u dijelu koji se odnosi na podjelu po dobi, a s naglaskom na razvrstavanje prema stupnjevima i specifičnostima osoba s intelektualnim teškoćama ovisno o dodatnoj teškoći koja značajno utječe na samostalnost osobe s intelektualnom teškoćom odnosno ovisno o pomoći druge osobe. Prijedlog razvrstavanja po stupnju oštećenja i funkcionalne sposobnosti po razinama definiran na sljedeći način: Prvom razinom obuhvaćena su djeca i odrasle osobe s težim i teškim intelektualnim teškoćama IV. stupnja. Drugom razinom inkluzivnog dodatka obuhvaćena su djeca s intelektualnim teškoćama III. stupnja i dodatnom teškoćom i djeca i odrasle osobe s umjerenim i lakim intelektualnim teškoćama IV. stupnja. Trećom razinom inkluzivnog dodatka obuhvaćena su djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama III. stupnja bez dodatne teškoće. Četvrtom razinom inkluzivnog dodatka obuhvaćena su djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja s dodatnom teškoćom. Petom razinom inkluzivnog dodatka obuhvaćena su djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja bez dodatne teškoće. |
| 139 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Tjelesna oštećenja: Predlažemo razine inkluzivne potpore odrediti za djecu 0-7 godina, te djecu nakon 7 godina i odrasle osobe. Smatramo vrlo dvojbenim da se nastupom punoljetnosti razina potpore mijenja (na nižu razinu), te se time stupanj oštećenja i postojanje dodatnih oštećenja, stoga i potrebe odraslih osoba s invaliditetom ne uzimaju u obzir. Naime, nakon nastupa punoljetnosti, osoba ima jednaku potrebu za potporom, jednake (a možda i veće prepreke i teškoće), što bi također trebalo vrednovati kod određivanja razine potrebe, a ne ih stavljati u neravnopravan položaj obzirom na dob. U prijedlogu koji dajemo, za djecu iznad 7 godina i odrasle osobe primijenili smo u najvećoj mjeri kriterije iz Prijedloga za djecu 7-18 godina. Nastavno na gore navedeno i naš opći komentar, predlažemo razine potpore kao u Tablici 1. Tablica 1. TJELESNI DJECA 0-7 DJECA 7-18 i ODRASLI I RAZINA 4. STUPANJ 4. STUPANJ BI 0-20 II RAZINA 3. STUPANJ 4. STUPANJ, BI 21-35 + DODATNE TEŠKOĆE 3. STUPANJ +BI 36-45+ DODATNE TEŠKOĆE 3. ILI 4. STUPNJA III RAZINA 2. STUPANJ 3. STUPANJ + BI 36-45 3. STUPANJ 46-60 + DODATNE TEŠKOĆE IV RAZINA 3. STUPANJ + BI 46-60 2. STUPANJ + BI 61-90+ DODATNE TEŠKOĆE 3. ili 4. STUPNJA V RAZINA 2. STUPANJ + BI 61-90 | Djelomično prihvaćen | Djelomično je prihvaćen prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom za izmjenu članka 13. u odnosu na razvrstavanje po razinama inkluzivnog dodatka djece i odraslih osoba s tjelesnim oštećenjem osim u dijelu koji se odnosi na podjelu po dobi djece. Odvajanje djece do 7 godina i izjednačavanje starijih od sedam godina s kategorijom odraslih osoba s tjelesnim oštećenjem Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike smatra neprihvatljivim budući da su kroz sve korisničke skupine djeca stavljena u povoljniji položaj od odraslih. Budući da je prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom po pojedinim razinama nepovoljniji u odnosu na Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku za ovu korisničku skupinu predlažemo da podjela po razinama bude definirana na sljedeći način: Prvom razinom inkluzivnog dodatka obuhvaćena su djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem III. ili IV. stupnja, djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 0-20, djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 21-35 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja, djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 36-60 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja te odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 0-20. Drugom razinom obuhvaćena su djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 21-35 bez dodatne teškoće, djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthel indeksom 61-90 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja te odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 21-35. Trećom razinom obuhvaćena su djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja, djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 36-60 bez dodatne teškoće, djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthel indeksom 61-90 bez dodatne teškoće te odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 36-60. Četvrtom razinom obuhvaćene su odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthel indeksom 61-90. |
| 140 | ANITA ČERMAK-JANKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Članak 13.toč. 5. umjesto „odrasli samci s kroničnim bolestima II. stupnja“ navesti „ odrasle osobe s kroničnim bolestima II. stupnja". Nije pravedno da se osobe koji imaju još nekog člana kućanstva automatski isključuju iz kruga osoba koje mogu ostvariti pravo, bez obzira na to u kojem je zdravstvenom stanju ili kronološke dobi drugi član kućanstva (npr. može biti mlt. dijete, drugu član kućanstva koji je također korisnik ID ili osoba visoke životne dobi nesposobna za pružanje pomoći drugoj osobi). | Nije prihvaćen | Osobe kojima je utvrđen 2. stupanj kronične bolesti sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja opisane su kao osobe koje mogu samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima ali im je potrebna povremena skrb druge osobe 2 do 3 puta tjedno za aktivnosti izvan kuće što svakako mogu, i sukladno Obiteljskom zakonu, su dužni činiti članovi obitelji te je iz tog razloga postavljen uvjet samca. |
| 141 | Udruga gluhoslijepih osoba Varaždinske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Podržavamo komentar Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 142 | Tomislav Kamenski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Kamo su nestala višestruka oštećenja IV stupnja kod odraslih kao kriterij za prvu razinu potpore. Naime, kod djece s teškoćama u stavkama obuhvaćena je većina kombinacija višestrukih oštećenja IV stupnja (na osnovu kojih se ostvaruje pravo djeteta na roditelja njegovatelja ili njegovatelja) a kod odraslih je to reducirano te je uveden pojam komorbiditeta. Gdje su navedeni komorbiditeti i po kojem pravilniku se oni određuju te tko ih određuje ili je to prepušteno diskrecijskom pravu nekoga i koga to? Ujedno Barthel index 0-20 najviše zahvaća populaciju koja je na smještaju te po ovom prijedlogu zakona oni ni nemaju pravo na inkluzivni dodatak, dok je za onaj malo pomak B indexa od 20 -35 potrebno puno truda i rada roditelja te konstantne terapije koje se većinom, s obzirom na pomanjkanje usluga u sustavu, plaćaju privatnicima a punoljetnošću se gubi i ovaj oblik potpore. Treće, zaboravili ste na rijetke sindrome i bolesti koje se u kombinaciji s intelektualnim ili mentalnim teškoćama manifestiraju nefunkcionalnošću osobe baš kao i kod osoba s poremećajem iz autističnog spektra. Stoga bi stavke za prvu razinu potpore trebalo promijeniti u: ) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV stupnja s Barthel indeksom 0-35 ) osobe s težim, teškim i umjerenim intelektualnim teškoćama IV. stupnja s komorbiditetom i/ili višestrukim oštećenjima IV stupnja ) osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV stupnja, osobe s rijetkim sindromom ili bolešću IV stupnja i intelektualnim ili mentalnim oštećenjem (psihičkom bolesti) Za drugu razinu kod odraslih B index bi trebao biti 36-45, a za treću 45-60 itd. | Djelomično prihvaćen | Nacrtom prijedlogom zakona kroz sve razine učinjena je razlika među korisničkim skupinama koje uz definirani stupanj oštećenja imaju ili nemaju dodatnu teškoću ili oštećenje. U prvu razinu inkluzivnog dodatka dodana su djeca s psihičkom bolesti IV. stupnja i odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja s dodatnom teškoćom. |
| 143 | Mirela Stanić-Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Predlažemo da se kod članka 13. stavka 1. posebno naglase djeca oboljela od maligne bolesti koja su dosad pripadala kategoriji IV. stupnja težine invaliditeta prilikom vještačenja za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu, iako vjerujemo da se na njih mislilo pod točkom „djeca s kroničnom bolesti IV.stupnja“. Međutim, kako je navedeno da su djeca do 18. godine života, bilo bi dobro naglasiti i unijeti u Zakon o inkluzivnom dodatku da sva djeca koja su dobila dijagnozu maligne bolesti imaju pravo na inkluzivni dodatak i nakon što napune 18. godina života. Maligna bolest je bolest čije liječenje dugo traje i tegobe i poteškoće ne prestaju punoljetnošću djeteta. | Djelomično prihvaćen | Lista vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirana Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23) ne definira maligne bolesti kao zasebnu vrstu invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, već definira kronične bolesti kao zasebnu vrstu invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a kojom su obuhvaćene i osobe s malignim bolestima, te su djeca s kroničnim bolestima četvrtog stupnja razvrstana u prvu razinu potpore Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku, dok su u drugu razinu inkluzivnog dodatka svrstane odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja uz postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata zbog kojih je osoba onemogućena pri uključivanju u svakodnevne životne aktivnosti u kući ili izvan kuće. Ostale osobe s kroničnom bolesti po istom principu razvrstane su po razinama. |
| 144 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Podržavamo prijedlog Hrvatskog saveza slijepih uz nadopuno da se u čl. 13. a. u prvu razinu stave i odrasli koji imaju tjelesno oštećenje IV. stupnja uz Brthel indeks do 35 ali uz dodatne teškoće III. ili IV. stupnja (oštećenje vida, sluha, intelektualne teškoće, epilepsija). Smatrao da te dodatne teškoće visokog stupnja dodatno znatno otežavaju status OSI. | Nije prihvaćen | Razine potpore inkluzivnog dodatka propisane člankom 13. Nacrta prijedloga zakona utvrđene su sukladno dogovoru postignutom između članova radne skupine u kojoj su sudjelovali i predstavnici organizacija osoba s invaliditetom, a s ciljem da se Nacrtom prijedloga zakona uspostavi pravedniji sustav raspodjele sredstava namijenjenih ostvarivanju prava temeljem stupnja invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti. |
| 145 | Udruga gluhoslijepih osoba grada Osijeka i Osječko-baranjske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Podržavamo komentar Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 146 | Jela M. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | 1. Djeca i odrasle osobe sa malignim bolestima nisu uvrštene u zakon. Predlažem za tako tešku kroničnu bolest izraditi nacrt zakona po stadijima bolesti (I-IV), na osnovu invaliditeta i/ili težih/teških trajnih promjena u zdravstvenom stanju. Stadiji III i IV označavaju proširenje karcinoma na limfne čvorove i na druge organe i metastaze. Stadij II - bolesnici s tumorom koji se proširio izvan organa u kojem je nastao. Razvidno je prema tome da dolazi do teške trajne posljedice ukoliko je uklonjen organ, limfni čvorovi, razvija se neuropatija zbog korištenja citostatika (koja se ne može izliječiti), osobe su imunokompromitirane. Zaključno, za navedene stadije, stoga predlažem prve tri (I, II, III) razine inkluzivnog dodatka. 1.1. Djecu i odrasle osobe transplantirane i autotransplantirane (matične stanice) predlažem uvrstiti u I razinu inkluzivnog dodatka. Autotransplatacija matičnim stanicama nosi velik rizik, nalazite se u izolaciji, koriste se kortikosteroidi vaši leukociti su ravni 0, znači obična infekcija može biti kobna. Posljedice su takve da se razvija teška neuropatija, osobe su imunokompromitirane (doživotno). Medicinskim rječnikom to znači da su iscrpljenje druge mogućnosti liječenja i da već ste ste liječili sa više protokola kemoterapija koje nisu pomogle. | Nije prihvaćen | Člankom 13. Nacrta prijedloga zakona potpora iz članka 11. razvrstava se u pet razina temeljem Liste vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). Ističemo da prethodno navedena Lista ne definira maligne bolesti kao zasebnu vrstu invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, već definira kronične bolesti kao zasebnu vrstu invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a kojom su obuhvaćene i osobe s malignim bolestima. |
| 147 | Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Prijedlog Saveza Dodir izmjene i dopune čl. 13. glasi: 1. Prvu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 1. mogu ostvariti: -odrasle osobe s 4. stupnjem gluhosljepoće s dodatnim oštećenjima zdravlja ili s komorbiditetom. 2. Drugu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 2. mogu ostvariti: -odrasle osobe s 3. i 4. stupnjem gluhosljepoće Smatramo da su iz 1. razine potpore nepravedno izostavljene gluhoslijepe osobe. Kao osobe sa višestrukim senzornim oštećenjima vida i sluha, nažalost neke osobe s gluhosljepoćom imaju i dodatna oštećenja zdravlja. Naime, iako se je Ministarstvo vodilo Listom oštećenja organizma ZOSI-ja , smatramo kako to nije razlog daljnjeg isključivanja ove skupine, činjenicom da je gluhosljepoća tek 2017. dodana u istu Listu oštećenja kao jedinstveno tjelesno oštećenje, to zasigurno ne treba biti razlog da se ova kategorija osoba s višestrukim oštećenjima zdravlja isključuje iz svih daljnjih propisa i Zakona. Ministarstvo unošenjem ove promjene može napraviti pozitivan korak k tome da se postojeća Lista oštećenja zdravlja nadopuni i proširi upravo na ovu kategoriju, među najosjetljivijim osobama s invaliditetom. Nadalje, u 2. razini potpore su odrasle osobe s 4. stupnjem gluhosljepoće no predlažemo da se njima pridodaju i odrasle osobe 3. stupnja gluhosljepoće kao što je i navedeno u prijedlogu. Naime, trenutno su odrasle osobe 3. stupnja gluhosljepoće zajedno u 3. razini potpore sa 3. stupnjem odraslih osoba s oštećenjem vida i sluha bez dodatnih teškoća. To smatramo nedopustivim s obzirom na znatno niži stupanj funkcionalnosti gluhoslijepe osobe 3. stupnja u odnosu na samo slijepu osobu koja ima olakšani pristup informacijama te nema poteškoće u komunikaciji, kao i gluha osoba 3. stupnja koja se može neometano kretati i ne treba pomoć i podršku u tom aspektu kao gluhoslijepe osobe 3. stupnja koje trebaju svakodnevnu pomoć i podršku kako u kretanju tako i u komunikaciji i pristupu informacijama. | Nije prihvaćen | Razlika među pojedinim razinama procijenjena je sukladno individualnim potrebama za potrebnom podrškom druge osobe i dodatnim rehabilitacijskim postupcima pojedine korisničke skupine ovisno o dobi korisnika. Stoga su djeca s IV. stupnjem gluhosljepoće uvrštena u prvu razinu inkluzivnog dodatka, u drugu razinu uvrštena su djeca s III. stupnjem gluhosljepoće i odrasle osobe s IV. stupnjem gluhosljepoće, a u treću razinu uvrštene su odrasle osobe s gluhosljepoćom III. stupnja. Sukladno navedenom a uzevši u obzir postotak osnovice po navedenim razinama u odnosu na osnovicu od 120 eura i djeca i odrasle osobe s gluhosljepoćom u narednom razdoblju ostvariti će znatno veću naknadu nego što su je ostvarivali u prethodnom razdoblju. |
| 148 | Društvo multiple skleroze Međimurske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Pohvalno je da se djeca posebno ističu, posebno u najvišim razinama potpore, ali zakinute su odrasle osobe s invaliditetom. Iako postoji novi Barthelov indeks, nažalost ni on nije adekvatno mjerodavan, shodno njegovim uputama, jer realno gledajući svakoj osobi koja koristi hodalicu ili kolica ocjena Pokretljivosti trebala bi biti 0 iz razloga što se radi o potpunoj ovisnosti o pomagalu za kretanje. Prema ovom prijedlogu tjelesno oštećenje III stupanj (BI 36-45) izjednačava se sa kroničnim bolestima IV. stupnja, što nije ni ne može biti mjerodavno. Prema Uredbi o metodologijama vještačenja, navedeno je da "kronične bolesti pripadaju pod vrstu oštećenja - tjelesno oštećenje", te samim time ih je potrebno uvrstiti u drugačiju razinu potpore, npr. 2. razina - odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupanj i BI 21-35, te odrasle osobe s kroničnim bolestima IV. stupnja 3. razina - odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem III. stupanj i BI 36-45, te odrasle osobe s kroničnim bolestima III. stupnja i tako dalje. | Djelomično prihvaćen | Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku prepoznaje djecu s teškoćama u razvoju kao posebno ranjivu skupinu, jer je od najranije dobi potrebno poduzimati korake u svrhu rehabilitacije i na taj način prevenirati nastanak težeg invaliditeta. Također, budući da još uvijek nije postignuta regionalna ravnomjernost pristupačnosti potrebnih usluga, na ovaj način se osigurava veći stupanj razvoja i socijalne uključenosti djece s teškoćama u razvoju. Nadalje, na temelju Zakona o osobnoj asistenciji (NN 71/23) osobe s invaliditetom nakon 18. godine života mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije, dok djeca pravo na tu uslugu nemaju. Nadalje, Barthel indeks kao uvjet iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona isključivo se odnosi na osobe s tjelesnim oštećenjem što je u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). Razlika među pojedinim razinama procijenjena je sukladno individualnim potrebama za potrebnom podrškom druge osobe i dodatnim rehabilitacijskim postupcima pojedine korisničke skupine ovisno o dobi korisnika. |
| 149 | Ana M. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | UREDBA O METODOLOGIJI VJEŠTAČENJA NN96/2023 PRILOG V. LISTA VRSTA I TEŽINE INVALIDITETA – OŠTEĆENJA FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI – LISTA II TJELESNO OŠTEĆENJE ODRASLI 1. 1. STUPANJ Postoje teškoće u kretanju i/ili potreba korištenja ortopedskih pomagala (štap, štaka, ortoza) i /ili smanjena funkcija gornjih ekstremiteta (oslabljena gruba motorna snaga i oštećena fina motorika ruku); moguće samostalno oblačenje i svlačenje; hranjenje i održavanje osobne higijene; M: Barthel indeks 91-99; S: dr. med. specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, dr. med. specijalista ortopedije, dr. med. specijalista neurologije 2. STUPANJ Samostalno pokretan uz pomoć ortopedskog pomagala, štake, hodalice, proteze zbog slabosti, otežane pokretljivosti /gubitka donjih ekstremiteta pokretan uz stalnu upotrebu ortopedskih pomagala i/ili proteze te invalidskih kolica na veće udaljenosti. Smanjena funkcija (umjerena slabost dominantne ruke, ili blaža slabost obije ruke), smanjena pokretljivost ili prirođeni ili stečeni gubitak dijela bilo kojeg gornjeg ekstremiteta. Potrebna povremena pomoć pri provođenju svakodnevnih životnih aktivnosti M: Barthel indeks 61-90; S: dr. med. specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, dr. med. specijalista ortopedije, dr. med. specijalista neurologije 3. STUPANJ zbog slabosti, otežane pokretljivosti /gubitka donjih ekstremiteta teže pokretan uz pomoć druge osobe ili hodalice/svakodnevnu uporabu invalidskih kolica koja može samostalno pokretati . Smanjena funkcija (teža slabost dominantne ruke, ili umjerena slabost obije ruke), značajnije smanjena pokretljivost ili prirođeni ili stečeni gubitak cijelog gornjeg ekstremiteta. Potrebna je pomoć pri transferu; Potrebna svakodnevna pomoć pri obavljanju životnih aktivnosti M: Barthel indeks 36-60; S: dr. med. specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, dr. med. specijalista ortopedije, dr. med. specijalista neurologije 4. STUPANJ Nesposobnost samostalnog kretanja niti uz ortopedsko pomagalo, nemogućnost transfera; nemogućnost izvođenja bilo koje aktivnosti svakodnevnog života Potpuno ovisan o drugoj osobi u održavanju osobne higijene i obavljanju fizioloških potreba te pri, hranjenju, svlačenju i oblačenju; M: Barthel indeks 0-35; S: dr. med. specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, dr. med. specijalista ortopedije, dr. med. specijalista neurologije 2. Analiza: U 4. stupnju funkcionalnog oštećenja Barthel index 0-35; dok je u prijedlogu nacrta zakon u I razini inkluzivnog dodatka Barthel index 0-20; a u II razini Barhel index 20-35; U 3. stupnju funkcionalnog oštećenja Barthel index 36-60; dok je u prijedlogu nacrta zakona u III razini Barthel index 36-45, u IV razini potpore Barhel index 46-60 3. Predlažem: U I razinu potpore Barthelov index 0-35 U II razinu potpore Barthelov index 36-45 U III razinu potpore Bathelov index 45-60 napomena: iako se ograđujem od Barthelov-og indexa kao relevantnog mjerila. Obrazloženje; predloženim zakonom osobe koje imaju 3. stupanj funkcionalnog oštećenja mogu dobiti i IV razinu potpore( što nije dostatno ni za osnovne potrebe a pogotovo ne povećane) i dvojbeno je hoće li se njihov financijski dodatak uopće povećati. Predlažem minimalno III razinu potpore za 3. stupanj, jer kad pogledamo visoke kriterije propisane metodologijom za 3. stupanj funkcionalnog oštećenja i uzimajući u obzir da su do sada prilikom vještačenja uvjeti za dobivanja prava na doplatak i pomoć i njegu te osobne invalidnine često bili diskriminatorni, tu su uglavnom stupnjevani niže od stvarnog stanja. Intencija je zakona o inkluzivnom poboljšanje položaja, a ne pogoršanje! | Djelomično prihvaćen | Razlika među pojedinim razinama procijenjena je sukladno individualnim potrebama za potrebnom podrškom druge osobe i dodatnim rehabilitacijskim postupcima pojedine korisničke skupine ovisno o dobi korisnika. Prvom razinom inkluzivnog dodatka obuhvaćena su djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem III. ili IV. stupnja, djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 0-20, djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 21-35 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja, djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 36-60 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja te odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 0-20. Drugom razinom obuhvaćena su djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 21-35 bez dodatne teškoće, djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthel indeksom 61-90 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja te odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 21-35. Trećom razinom obuhvaćena su djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja, djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 36-60 bez dodatne teškoće, djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthel indeksom 61-90 bez dodatne teškoće, te odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 36-60. Četvrtom razinom obuhvaćene su odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthel indeksom 61-90. |
| 150 | PETAR DUČKIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Poštovani, U članku 13. u 2. točci vezanoj za drugu razinu potpore u šestoj alineji tekst glasi : ) odrasle osobe s oštećenjem vida IV. stupnja bez ostatka osjeta svjetla ili s dodatnim oštećenjima Novi tekst trebao bi glasiti : ) odrasle osobe s oštećenjem vida IV. stupnja bez ostatka osjeta svjetla ili odrasle osobe s oštećenjem vida IV. stupnja s dodatnim oštećenjima | Nije prihvaćen | 2. razina potpore u 6. alineji u cijelosti se odnosi na odrasle osobe te smatramo nepotrebnim ponavljati isti izraz. |
| 151 | Iva Dorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Predlažem maligne bolesti uvrstiti u razine inkluzivnog dodatka: IV I III stadij oboljenja od maligne bolesti - I razina inkluzivnog dodatka II stadij - II i III razina inkluzivnog dodatka I stadij- IV i V razina inkluzivnog dodatka Obrazloženje: osobe koje su oboljele od maligne bolesti(IV i III stadij) znači da je bolest u uz napredovalom stanju, njihovo liječenje traje godinama. Mnogi organi su kirurškim zahvatima uklonjeni jer u navedenim stadijima bolest se jako proširila po tijelu, a kako bih se mogao započeti proces kemoterapija i/ili zračenja koji ostavlja brojne posljedice. U takvim stadijima nije riječ o preventivnim kemoterapija, nego o intezivnom ciklusu liječenja. U navedenim stadijima bolest je jako teško izliječiti, a šanse za remisiju su manje. U prijedlogu zakona nisu navede maligne bolesti osim pod odrasle osobe sa tjelesnim oštećenjima, što smatram da nije dovoljno te treba jasnije precizirati stadije maligne bolesti i svrstati ih u razine inkluzivnog dodatka. Barthelov indeks apsolutno nije relevantan za ocjenu stanja, jer osoba koja je samostalno na nogama ali uz brojna oštećenja organa od kemoterapija i operacija nakon godina i godina liječenja neće moći ostvariti potporu prema Barthelov indexu. U istom kontekstu ne može se primjenjivati ni uredba o metodologijama vještačenja NN 96/2023. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen prijedlog za izmjenu članka 13. Nacrta prijedloga zakona. Na način kako je odgovoreno na komentar pravobranitelja za osobe s invaliditetom pod brojem 132. Barthel indeks kao uvjet iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona isključivo se odnosi na osobe s tjelesnim oštećenjem što je u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). |
| 152 | Marko Buljevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | čl. 13. a. poborajti kako ide: osobe s umjerenim, težim i teškim intelektualnim teškoćama | Primljeno na znanje | Članak 13. je izmijenjen sukladno prijedlogu pravobranitelja za osobe s invaliditetom. |
| 153 | Marko Buljevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Temeljem čega je po Vama potreba za potporom niža odrastanjem osobe? Prema navedenom djeci je nužniji viši inkluzivni dodataka, što nije istina. Odrastanjem, a osobito starenjem osobam s invaliditetom potreba za uključivanjem u zajednicu je veća i potrebna pomoć isto proporcionalno raste. Ovako napisano ponovno se stavljaju odrasle osobe u nepovoljniji položaj prema djeci. | Primljeno na znanje | Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku prepoznaje djecu s teškoćama u razvoju kao posebno ranjivu skupinu, jer je od najranije dobi potrebno poduzimati korake u svrhu rehabilitacije i na taj način prevenirati nastanak težeg invaliditeta. Također, budući da još uvijek nije postignuta regionalna ravnomjernost pristupačnosti potrebnih usluga, na ovaj način se osigurava veći stupanj razvoja i socijalne uključenosti djece s teškoćama u razvoju. Nadalje, na temelju Zakona o osobnoj asistenciji (NN 71/23) osobe s invaliditetom nakon 18. godine života mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije, dok djeca pravo na tu uslugu nemaju. |
| 154 | Hrvatski savez slijepih | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Vidljivo je da djeca (do 18. godine) kao osobito ranjiva društvena skupina ovisno o stupnju tjelesnog oštećenja spadaju u višu razinu potpore u odnosu na odrasle osobe s invaliditetom s istim stupnjem težine oštećenja. Prema trenutnom prijedlogu zakona, s navršenih 18. godina života istim korisnicima s istim poteškoćama i životnim uvjetima mijenja se razina potpore na nižu. Mnoga lako dostupna istraživanja jasno pokazuju da mladi sve duže ostaju u kućanstvima s roditeljima, duže se školuju i teže pronalaze zaposlenje, a navedeno je s obzirom na specifičnosti oštećenja i funkcionalnih sposobnosti, osobito izraženo kod mladih osoba s invaliditetom. Za vrijeme školovanja mladi s invaliditetom, jednako kao i djeca nisu u mogućnosti na drugi način osigurati financijske i druge preduvjete za uključivanje u život zajednice, a potrebe za osiguranjem ravnopravnog pristupa i mogućnosti sudjelovanja u obrazovnim programima su mnogobrojne. S obzirom na to predlažemo da se kriterij do 18. godine života produži za vrijeme redovitog školovanja. Konkretan prijedlog na primjeru djece s oštećenjem vida : 1. Prvu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 1. mogu ostvariti: - djeca s IV. stupnjem oštećenja vida s dodatnim teškoćama do 18. godine ili dok se nalaze na redovitom školovanju 2. Drugu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 2. mogu ostvariti: - djeca s oštećenjem vida IV. stupnja bez dodatnih teškoća do 18. godine ili dok se nalaze na redovitom školovanju 3. Treću razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 3. mogu ostvariti: - djeca s oštećenjem vida III. Stupnja do 18. godine ili dok se nalaze na redovitom školovanju 4. Četvrtu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 4. mogu ostvariti: - djeca s oštećenjem vida II. Stupnja do 18. godine ili dok se nalaze na redovitom školovanju | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku prepoznaje djecu s teškoćama u razvoju kao posebno ranjivu skupinu, jer je od najranije dobi potrebno poduzimati korake u svrhu rehabilitacije i na taj način prevenirati nastanak težeg invaliditeta. Također, budući da još uvijek nije postignuta regionalna ravnomjernost pristupačnosti potrebnih usluga, na ovaj način se osigurava veći stupanj razvoja i socijalne uključenosti djece s teškoćama u razvoju. Nadalje, na temelju Zakona o osobnoj asistenciji (NN 71/23) osobe s invaliditetom nakon 18. godine života mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije, dok djeca pravo na tu uslugu nemaju. Djeca su razvrstana u kategoriju djeca do 7 godina i kategoriju djeca od 7 do 18 godina, stoga slijedom navedenog za vrijeme školovanja u razdoblju od 7 do 18 godine života djeca mogu ostvariti isti iznos inkluzivnog dodatka. Nakon 18. godine života imaju mogućnost korištenja usluge osobne asistencije pa tako i za vrijeme visokog obrazovanja. |
| 155 | Ana M. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Pozdravljam što se za djecu čine ogroman iskorak u kontekstu inkluzivnog dodatka, ali predlažem da se omogući isto i odraslim osobama jer se ovim prijedlogom to ne nazire. Nastavno na Barthelov indeks koji apsolutno nije mjerodavan! Navedni Barthelov index se koristio isključivo za osobnog asistenta(barem na papiru) i uvjeti za dobivanje su bili prerigorozni i zato je bilo tako malo korisnika. Neprihvatljivo je svrstavati u istu kategoriju uvjete za dobivanje osobnog asistenta i inkluzivnog dodatka! Time se ne ispunjava svrha inkluzivnog dodatka a i postavlja se pitanje zašto postoji zakon o osobnoj asistenciji. Nastavno, nitko nikada Barthelov index nije koristio u postupcima vještačenja, zato je isto apsolutno neprihvatljivo, jer ovime umjesto da se povećava broj korisnika inkluzivnog dodatka tj. olakša dobivanje istoga (jer uvjeti za dobivanje osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu su bili jako rigorozni) nazire se potencijalno i manji broj korisnika što povrđuje i izmjena uredbe o metodologiji vještačenja NN/2023 kao i manja projekcija financijskih izdataka u 2025.g. u odnosu na 2023.g. Kratka digresija za kraj: Cijenim rad udruga prilikom donošenja prijedloga zakona, ali istovremeno ih i kritiziram što se nisu uključili u e savjetovanja (izuzev udruga slijepih). Osobe sa malignim bolestima koje se bore za goli život i imaju ogromne troškove čak i nakon liječenja, nemaju vremena i mogućnosti učlanjivati se u udruge, pa sumiram da isti nemaju spoznaju o stvarnosti !!! | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku prepoznaje djecu s teškoćama u razvoju kao posebno ranjivu skupinu, jer je od najranije dobi potrebno poduzimati korake u svrhu rehabilitacije i na taj način prevenirati nastanak težeg invaliditeta. Također, budući da još uvijek nije postignuta regionalna ravnomjernost pristupačnosti potrebnih usluga, na ovaj način se osigurava veći stupanj razvoja i socijalne uključenosti djece s teškoćama u razvoju. Nadalje, na temelju Zakona o osobnoj asistenciji (NN 71/23) osobe s invaliditetom nakon 18. godine života mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije, dok djeca pravo na tu uslugu nemaju. Vezano za Barthel indeks, isti se kao uvjet iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona isključivo odnosi na osobe s tjelesnim oštećenjem što je u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). Pored toga, ističemo da ukupna financijska sredstva za provedbu zakona za 2025. godinu nisu manja u odnosu na 2024. godinu kada će navedeni zakon stupiti na snagu, već je procijenjeno da bi za provedbu zakona o inkluzivnom dodatku na godišnjoj razini bilo potrebno osigurati ukupno 506.566.080 €. |
| 156 | UDRUGA SLIJEPIH LIČKO - SENJSKE ŽUPANIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Vidljivo je da djeca (do 18. godine) kao osobito ranjiva društvena skupina ovisno o stupnju tjelesnog oštećenja spadaju u višu razinu potpore u odnosu na odrasle osobe s invaliditetom s istim stupnjem težine oštećenja. Prema trenutnom prijedlogu zakona, s navršenih 18. godina života istim korisnicima s istim poteškoćama i životnim uvjetima mijenja se razina potpore na nižu. Mnoga lako dostupna istraživanja jasno pokazuju da mladi sve duže ostaju u kućanstvima s roditeljima, duže se školuju i teže pronalaze zaposlenje, a navedeno je s obzirom na specifičnosti oštećenja i funkcionalnih sposobnosti, osobito izraženo kod mladih osoba s invaliditetom. Za vrijeme školovanja mladi s invaliditetom, jednako kao i djeca nisu u mogućnosti na drugi način osigurati financijske i druge preduvjete za samostalno življenje i socijalno uključivanje. S obzirom na to predlažemo da se kriterij do 18. godine života produži za vrijeme redovitog školovanja. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku prepoznaje djecu s teškoćama u razvoju kao posebno ranjivu skupinu, jer je od najranije dobi potrebno poduzimati korake u svrhu rehabilitacije i na taj način prevenirati nastanak težeg invaliditeta. Također, budući da još uvijek nije postignuta regionalna ravnomjernost pristupačnosti potrebnih usluga, na ovaj način se osigurava veći stupanj razvoja i socijalne uključenosti djece s teškoćama u razvoju. Nadalje, na temelju Zakona o osobnoj asistenciji (NN 71/23) osobe s invaliditetom nakon 18. godine života mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije, dok djeca pravo na tu uslugu nemaju. Djeca su razvrstana u kategoriju djeca do 7 godina i kategoriju djeca od 7 do 18 godina, stoga slijedom navedenog za vrijeme školovanja u razdoblju od 7 do 18 godine života djeca mogu ostvariti isti iznos inkluzivnog dodatka. Nakon 18. godine života imaju mogućnost korištenja usluge osobne asistencije pa tako i za vrijeme visokog obrazovanja. |
| 157 | Udruga slijepih Međimurske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Vidljivo je da djeca (do 18. godine) kao osobito ranjiva društvena skupina ovisno o stupnju tjelesnog oštećenja spadaju u višu razinu potpore u odnosu na odrasle osobe s invaliditetom s istim stupnjem težine oštećenja. Prema trenutnom prijedlogu zakona, s navršenih 18. godina života istim korisnicima s istim poteškoćama i životnim uvjetima mijenja se razina potpore na nižu. Mnoga lako dostupna istraživanja jasno pokazuju da mladi sve duže ostaju u kućanstvima s roditeljima, duže se školuju i teže pronalaze zaposlenje, a navedeno je s obzirom na specifičnosti oštećenja i funkcionalnih sposobnosti, osobito izraženo kod mladih osoba s invaliditetom. Za vrijeme školovanja mladi s invaliditetom, jednako kao i djeca nisu u mogućnosti na drugi način osigurati financijske i druge preduvjete za samostalno življenje i socijalno uključivanje. S obzirom na to predlažemo da se kriterij do 18. godine života produži za vrijeme redovitog školovanja. Konkretan primjer : 1. Prvu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 1. mogu ostvariti: - djeca s IV. stupnjem oštećenja vida s dodatnim teškoćama do 18. godine ili dok se nalaze na redovitom školovanju 2. Drugu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 2. mogu ostvariti: - djeca s oštećenjem vida IV. stupnja bez dodatnih teškoća do 18. godine ili dok se nalaze na redovitom školovanju 3. Treću razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 3. mogu ostvariti: - djeca s oštećenjem vida III. Stupnja do 18. godine ili dok se nalaze na redovitom školovanju 4. Četvrtu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 4. mogu ostvariti: - djeca s oštećenjem vida II. Stupnja do 18. godine ili dok se nalaze na redovitom školovanju | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku prepoznaje djecu s teškoćama u razvoju kao posebno ranjivu skupinu, jer je od najranije dobi potrebno poduzimati korake u svrhu rehabilitacije i na taj način prevenirati nastanak težeg invaliditeta. Također, budući da još uvijek nije postignuta regionalna ravnomjernost pristupačnosti potrebnih usluga, na ovaj način se osigurava veći stupanj razvoja i socijalne uključenosti djece s teškoćama u razvoju. Nadalje, na temelju Zakona o osobnoj asistenciji (NN 71/23) osobe s invaliditetom nakon 18. godine života mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije, dok djeca pravo na tu uslugu nemaju. Djeca su razvrstana u kategoriju djeca do 7 godina i kategoriju djeca od 7 do 18 godina, stoga slijedom navedenog za vrijeme školovanja u razdoblju od 7 do 18 godine života djeca mogu ostvariti isti iznos inkluzivnog dodatka. Nakon 18. godine života imaju mogućnost korištenja usluge osobne asistencije pa tako i za vrijeme visokog obrazovanja. |
| 158 | Gordana Sudec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Članak 13. Razine potpore Za osobe s oštećenjem vida velike su razlike u razini potpore, a time i novčanom iznosu inkluzivnog dodatka kada se radi o djeci i odraslim osobama. Nejasno je koje su to stručne podloge na kojima se temelje takva određenja. Primjerice, odraslih osoba s oštećenjem vida nema u prvoj razini potpore, a za svaku iduću razinu potpore uvjetuje se teže oštećenje u odnosu na djecu s oštećenjem vida. U konačnici se djeci s istim stupnjem oštećenja nakon što postanu odrasle osobe (18 godina) smanjuje iznos inkluzivnog dodatka. Gubitak vida je teška trauma. U program psihosocijalne rehabilitacije dolaze osobe koje su u radnom odnosu, osobe koje su izgubile vid uslijed bolesti (dijabetes, tumori i sl.) ili je gubitak vida nastao nesretnim slučajem (prometne nezgode, na vojnoj vježbi, nesreće u kućanstvu i sl.). Cilj je za odraslu kasnije oslijepljelu osobu odnosno za odrasle slijepe osobe koje nisu osposobljene u dovoljnoj mjeri za samostalan život podići razinu samostalnijeg i sigurnijeg života, vratiti je u radno okruženje i uključiti u zajednicu. Na ovaj način se ne ostvaruje intencija inkluzivnog dodatka. Prijedlog: ne razdvajati osobe s oštećenjem vida na djecu i odrasle osobe već u pojedinim razinama potpore koja su utvrđena za djecu zamijeniti riječ „djeca“ s „osobe s oštećenjem vida“ Primjerice: Prvu razinu potpore mogu ostvariti osobe s IV. stupnjem oštećenja vida i dodatnim teškoćama… | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku prepoznaje djecu s teškoćama u razvoju kao posebno ranjivu skupinu, jer je od najranije dobi potrebno poduzimati korake u svrhu rehabilitacije i na taj način prevenirati nastanak težeg invaliditeta. Također, budući da još uvijek nije postignuta regionalna ravnomjernost pristupačnosti potrebnih usluga, na ovaj način se osigurava veći stupanj razvoja i socijalne uključenosti djece s teškoćama u razvoju. Nadalje, na temelju Zakona o osobnoj asistenciji (NN 71/23) osobe s invaliditetom nakon 18. godine života mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije, dok djeca pravo na tu uslugu nemaju. |
| 159 | Vjeko Mutavčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Poštovani, Bartelov indeks (Barthel Index) je alat koji se koristi za procjenu sposobnosti samostalnog obavljanja osnovnih svakodnevnih aktivnosti kod osoba s fizičkim oštećenjima ili onesposobljenostima. Za početak sve osobe s invaliditetom nemaju samo fizička oštećenja, nego su tu i ponekada u kombinaciji razne vrste osjetilnog invaliditeta, te molim da se prepozna postojanje osjetilnog invaliditeta unutar Zakona. Postoje različite verzije Bartelovog indeksa, koje su razvijene kako bi se uzeli u obzir specifični aspekti procjene sposobnosti. Neki od njih uključuju: Originalni Bartelov indeks: Ovo je prvobitna verzija Bartelovog indeksa koja je razvijena 1965. godine. Kako možemo uzimati Barthelov indeks kao relevantno mjerilo, a ustanovljeno je u prošlom stoljeću. Ovaj indeks procjenjuje sposobnost osobe za obavljanje deset osnovnih svakodnevnih aktivnosti, uključujući hranjenje, kupanje, oblačenje, hodanje, mokrenje i defekaciju. Predlažem modifikaciju indeksa kroz sljedeće prijedloge: Modificirani Bartelov indeks: Ova verzija Bartelovog indeksa može uključivati više ili manje aktivnosti, ovisno o potrebama procjene. Na primjer, neki modificirani indeksi mogu dodavati ocjene za prijenos, uspinjanje stepenicama ili komunikaciju. Mini-Mentalni Stanje (Mini-Mental State Examination - MMSE) i Bartelov indeks: Ova kombinacija se često koristi za procjenu sposobnosti osoba s demencijom. MMSE se koristi za procjenu kognitivnih funkcija, dok Bartelov indeks procjenjuje sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Prilagođeni Bartelov indeks za djecu: Postoje i verzije Bartelovog indeksa koje su prilagođene za procjenu sposobnosti djece s posebnim potrebama. Ovi indeksi uključuju aktivnosti koje su relevantne za djecu, kao što su oblačenje, hranjenje i briga o sebi. Važno je napomenuti da različite verzije Bartelovog indeksa mogu koristiti različite skale ocjena i aktivnosti, ovisno o specifičnom kontekstu i ciljevima procjene. Odabir odgovarajuće verzije Bartelovog indeksa ovisi o potrebama i ciljevima procjene za određenu osobu ili populaciju. Molim Vas da ovo unesete u Zakon. | Nije prihvaćen | Barthel indeks kao uvjet iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona isključivo se odnosi na osobe s tjelesnim oštećenjem što je u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). |
| 160 | Iva Blažić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Poštovani, u članku 13. niste uključili odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem i određenim Barthelovim indexom koji uz to imaju još neke kronične bolesti. Npr. ja imam Barthelov index 40 i prema sadašnjem prijedlogu Zakona, spadam u Treću razinu potpore, ali i bolujem od Celijakije koja sama po sebi iziskuje posebnu prehranu koja je trostruko skuplja od obične prehrane. I mislim da bi se to trebalo uzeti u obzir. Ili u drugu razinu potpore uključiti Odrasle osobe s Barth.ind. od 36-45 + dodatna kronična oboljenja ili naći neko bolje rješenje za takve osobe. Također smatram da ne bi trebalo biti nikakvog imovinskog cenzusa (članak 10.) jer je to za nas OSI u potpunosti degradirajuće i nemotivirajuće. U obzir treba uzeti medicinsku dokumentaciju i ostaviti prostora komisiji da sama procijeni svrstavanje korisnika u određenu razinu, naravno uz dobro obrazloženje i uzimajući u obzir cjelokupno stanje (uvijek postoje neke iznimke, a ne samo Barthelov index uzimati o obzir)). Ovo je mojo skromno mišljenje i ispričavam se ukoliko sam nešto krivo shvatila i rekla. Srdačan pozdrav, Iva | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 13. Nacrta prijedloga zakona s obzirom da su razine potpore inkluzivnog dodatka propisane člankom 13. Nacrta prijedloga zakona utvrđene sukladno dogovoru postignutom između članova radne skupine u kojoj su sudjelovali i predstavnici organizacija osoba s invaliditetom, a s ciljem da se Nacrtom prijedloga zakona uspostavi pravedniji sustav raspodjele sredstava namijenjenih ostvarivanju prava temeljem stupnja invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane člankom 10. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona odnose se na osobe s manjim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti koje mogu ostvariti 4. i 5. razinu inkluzivnog dodatka. Navedeno je u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 161 | ankica mrkšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Poštovanje pod razina 1. vidljivo je da se u razini jedan naleze 1.jedna vrsta teškog oštećenja 4.stupnja s komorbiditetom intelektualno oboljenje to morate konkretnije obrazložiti da bude shvatljivije.zašto samo intelektualna 4.stupanj iz tazloga što uz intelektualna oštećenja 4.stupnja s komorbiditetima postoje još oboljenja 4.stupnja s komorbiditetima i ne mogu se zbog oboljenja zaposliti.Isto tako vjerojatno postoje oboljenja 4.stupnja s komorbiditetima koji se možda i mogu zaposliti,to jest zaposleni su pri tome misilim na ostale bolesti 4.stupnja s komorbiditetima koji nisu u razini 1.Tu treba postojati bitna razlika koje sad trenutno nema, za koje točno komrbriditete smatrate da bi točno spadala u razinu 1. ili priznajete sve obzirom da ih ima dosta a smastram osobno da nisu svi podjednako da nazovem pojednostavljeno opasni po otganizam . to jest moguće opasnosti i nisu istog intenziteta djelovanja po organizam što vremenski ,što utjecajem a neki od postojećih su i izlječivi dok drugi nisu.Zbog usporeddbe šećernu bolest ili povišen krni tlak uz tahikardije neka drga ima ih dosta nisam liječnik uz svu moguće promjene od ishrane ,tjelovježbe itd terapija mala je mogućnost potpunog ozdravljenja ,izlječenja dok npr. pretilost postoji mogućnost potpunog izlječenja. možda bez obzira što je sad riječ o oboljelop populaciji. Znam da postoje razine i tu . Uz to molila bi Vas da mi objasnite kako i na koji način ste podjelili 4.stupnja oboljenja pri tom mislim samo na razine 4.stupnja oboljenja . Predpostavljam da postoje razine pril razinu 4. stupasnj + razinu tog 4.stupnja koja je uz ostalo nalaz funkcionalnosti pri tom naravno ne misim na bartelov indeks nego nalaz specijaliste vezanih uz određena oboljenja gdje jasno piše da se ne mogu zaposliti zbog dijagnoze 4.stupnja a isto tako i razine komorbiditeta koji se zbog funkcionalnih i ostalog nisu sposobni i ne mogu zaposliti itd.Pišem zbog toga što mi je ovo nešto novo pa ne razumijem . Iz razloga pto postoje vjerojatno i osobe drugih oboljenja 4. stupnja s komorbiditetima pa moguće i one spadaju u 1.razinu ili osobe lišene poslovne sposobnosti gdje im u rješenju piše da se ne mogu zaposliti. Mislite li da oni trebali pripadati razini 1. Ili moguće postoje te razine i kod 4.stupnja oboljenja i razine komorbiditeta. Znam u konačnici da se sve svodi na funkcionalnos to mi je jasno ,nije mi jasno na koji način ste podjelili oboljele pa smatrate da neki ne pripadaju u određenu razinu različitig oboljenja s postojanjem komrbriditeta a neki ne sa istim stupnjem oboljenja i komrbriditetima. I općenito kako ste došli do toga a da pri tome sa sigurnošću znate da niste izostavili neka oboljenja iz nekih od razina pri tome ih diskriminirali možda i ne svjesno . Oprostite mi na gramatičkim greškama ,bez uskličnika ,upitnika itd,,,problem je tipkovnica, Smatram da je bitno da je razumljivo . lijep pozdrav | Nije prihvaćen | Članak 5. Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku propisuje da je inkluzivni dodatak novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Sukladno tome, uvjet za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak u visini bilo koje od pet razina potpore iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona je isključivo težina invaliditeta – težina oštećenja funkcionalne sposobnosti osobe koja se vještači, a što je utemeljeno na Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definiranoj Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). |
| 162 | ankica mrkšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | ,,Članak 13. Potpora iz članka 11. ovoga Zakona razvrstava se u pet razina temeljem Liste težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti (u daljnjem tekstu: Lista oštećenja) na sljedeći način: a. Prvu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 1. mogu ostvariti: ) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 0-20 ) djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem III. ili IV. stupnja ) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 0-20 ) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 21-35 i intelektualnim teškoćama III. ili IV. stupnja ) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 36-60 i intelektualnim teškoćama III. ili IV. stupnja ) djeca s IV. stupnjem oštećenja vida s dodatnim teškoćama ) djeca s IV. stupnjem oštećenja sluha s dodatnim teškoćama ) djeca s IV. stupnjem gluhosljepoće ) osobe s težim, teškim i umjerenim intelektualnim teškoćama IV. stupnja s komorbiditetom ) osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja i intelektualnim ili mentalnim oštećenjem (psihičkom bolesti) ) djeca s kroničnom bolesti IV. stupnja 2. Drugu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 2. mogu ostvariti: ) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 21-35 ) djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja ) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 21-35 ) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthel indeksom 61-90 i intelektualnim teškoćama III. ili IV. stupnja ) djeca s oštećenjem vida IV. stupnja bez dodatnih teškoća ) odrasle osobe s oštećenjem vida IV. stupnja bez ostatka osjeta svjetla ili s dodatnim oštećenjima ) djeca s oštećenjem sluha IV. stupnja bez dodatnih teškoća ) odrasle osobe s oštećenjem sluha IV. stupnja s dodatnim teškoćama ) djeca s III. stupnjem gluhosljepoće ) odrasle osobe s IV. stupnjem gluhosljepoće ) osobe s težim, teškim i umjerenim intelektualnim teškoćama IV. stupnja bez komorbiditeta ) osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja ) osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja 3. Treću razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 3. mogu ostvariti: ) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 36-45 ) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 36-45 ) djeca s oštećenjem vida III. stupnja ) odrasle osobe s oštećenjem vida III i IV. stupnja bez dodatnih teškoća ) djeca s oštećenjem sluha III. stupnja ) odrasle osobe s oštećenjem sluha III i IV. stupnja bez dodatnih teškoća ) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora IV. stupnja ) odrasle osobe s gluhosljepoćom III. stupnja ) osobe s lakim intelektualnim teškoćama IV. stupnja ) osobe s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja ) osobe s psihičkom bolesti III. stupnja ) osobe s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja IV. stupnja ) odrasle osobe s kroničnim bolestima IV. stupnja ) djeca s kroničnim bolestima III. stupnja 4. Četvrtu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 4. mogu ostvariti: ) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 46-60 ) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 46-60 ) djeca s oštećenjem vida II. stupnja ) djeca s oštećenjem sluha II. stupnja kojoj je potrebna stalna komunikacijska podrška ) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora III. stupnja ) osobe s intelektualnim teškoćama III. stupnja ) osobe s psihičkom bolesti II. stupnja ) osobe s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja III. stupnja ) odrasle osobe s kroničnim bolestima III. stupnja ) djeca s kroničnim bolestima II. stupnja 5. Petu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 5. mogu ostvariti: ) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthel indeksom 61-90 ) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthel indeksom 61-90 ) odrasle osobe s oštećenjem vida II. stupnja ) odrasle osobe s oštećenjem sluha II. stupnja ) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora II. stupnja ) osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja ) osobe s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja II. stupnja ) odrasli samci s kroničnim bolestima II. stupnja,, Molim ispraviti sve diskriminacije u svim skupinama mentalno oboljele populacije ne PSIHIČKI OBOLJELE to davno više ne postoji - Dodati i djecu jer čemu onda postoje dječiji psihijatri i oboljenja mentalna i općenito prevencija i silan trud vezan uz mentalno zdravlje + ODRASLI I DJECA i sve ovo što sam dodatno napisala prije vezano uz mentalna oboljenja i diskriminaciju koju im činite ako se ovi neshvatljivi propusti ne ispave jer su to naprosto općepoznate činjenice koje se ne mogu ničim opravdati a nalaze se trenutno ovdje .MOLIM ISPRAVITI SVE DISKRIMINACIJE MENTALNO OBOLJELE POPULACIJE .Republika Hrvatska je supotpisnica un,konvencije i sam Ustav Repiblike Hrvatske to ne dozvoljava. Oprostite mi zbog unošenja emocija u tekst,jako me je pogodilo i ne razumijem kako je došlo do ovih propusta. Lijep pozdrav | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen prijedlog za izmjenu članka 13. Nacrta prijedloga zakona. Na način kako je odgovoreno na komentar pravobranitelja za osobe s invaliditetom pod brojem 137. Termin osobe s psihičkom bolesti koristi se sukladno prilogu V. Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 96/23), odnosno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti. |
| 163 | ankica mrkšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | poštovani ispravak molim u članku 13. pod razinu B sa dodatkom u razinu A nadopuna teksta i ispravak ,,osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja,, MOLIM ISPRAVAK POD MENTALNO OBOLJELI Razlog sam već prije napisala Te molim priznati mentalno oboljelima Komorbiditeta iz razloga što ih većina ima skoro svi s 4.stupnjem nakon postavljanja dijagnoze. Razlog su terapije PSIHOFARMAKA ,poznata i priznata kod mentalnih oboljenja . Razni ozbiljni komorbiditeti koji nastaju uslije velike količine terapija za primarno oboljenje od kojega nastaju komorbiditeti uz napomenu i preko 20 raznoraznih terapijski tebleta kroz 1. dan + injekcije,tjedno,mjesečno itd. . za osnovno mentalno oboljenje i onda dodatne terapije nastale zbog gore navedenog što 99 do 100 posto njih ima oboljelih tokom godina uzimanja terapija te dobije KOMORBIDITETE visok tlak,šećernu bolest ,pretilost,srčane promjene te ozbiljne promjene na koži i svim ostalim organima itd.Samo neke navodim .Te se ne mogu zaposliti zbog velikog oštećenja kognitivnih sposobnosti i ostalog oštećenja nastalih uslijed bolesti te još uzimanja terapija većina njih ima komorbibiditete i jako su loše funkcionalnosti,kognitivne sposobnosti i ostalo vezano uz mentalno oboljenje i to su im jedini prihodi. Isto tako uočila sam propust jer su iosobe sa mentalnim oboljenjem svrstate sve pod odrasle osobe što treba promjeniti ,postoje oboljela djeca s dijagnozama različitih razina oboljenja s dijagnoza mentalnog oboljenja pa tako postoje oduvjek i dječiji psihijatri ,psiholozi i sve ostalo itd. i odrasle osobe sa mentalnim oboljenjem.Bez obzira koje su dobi trebale bi imati ista prava .Jer čemu onda silan trud uložen godinama u nazad o mentalnom zdravlju i prevenciji ,radionicama isvemu ostalo ,sam dan o mentalnim bolestima i sve ostalo itd,,,jer je puno toga da ne nabrajam uzalud sve ako ne znamo osnovno .Uz napomenu da sam prije pisanja,učestvovanja kontaktirala bolnicu i mjerodavne vezano uz definicije , komorbiditeti i ostalo . Zbog ozbiljnih komorbidita,čak kod nekih ozbiljnijih po život od osnovnog oboljenja MENTALNOG tražim izmjenu . na način da oni sa 4.stupnjem koji imaju komorbiditete priznate ih kao i drugima i trebaju biti u istoj razini sa osobama kojima je to priznato. Kao što ste priznali osobama sa intelektualnim 4,stupanj s komorbiditetima i nalaze se u 1 razini . iz razloga što osobe s 4.stupnjem mentalnog oboljenja s komorbriditetima ne mogu se zaposliti zbog zbog mentalnog oboljenja 4.stupnja s komorbiditetima i terapijama koje uzimaju koje jako uz oboljenje utječu na funkcionalnost,kongitivne sposobnosti i ostalog oboljele mentalne osobe 4.stupnja s komorbriditetima . I to su već poznate činjenice vezano uz mentalno oboljenje 4 stupnja s komorbiditetima . Molim oprostite mi što emocije unosim u teks, jako me je pogodilo i ne razumijem kako je moglo doći do ovih propusta . lijep pozdrav | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen prijedlog za izmjenu članka 13. Nacrta prijedloga zakona. Na način kako je odgovoreno na komentar pravobranitelja za osobe s invaliditetom pod brojem 137. Termin osobe s psihičkom bolesti koristi se sukladno prilogu V. Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 96/2023), odnosno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Termin osobe s psihičkom bolesti koristi se sukladno prilogu V. Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 96/2023), odnosno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti u kojem se navode psihičke bolesti te se kod opisa stupnja ne naglašava postojanje komorbiditeta. Odnosno, ističemo da se postojanje komorbiditeta u Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti navodi samo kod opisa stupnja intelektualnog oštećenja IV stupnja. |
| 164 | ankica mrkšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Molila bi Vas ispravak u članku 13. pod a prva razina dopunu,nadopunu teksta ,ispravak ,,Psihičko oboljnje pod mentalno oboljenje ,,Iz razloga što je Svjetska zdravstvena organizacija promjenila davno ime duševno ,psihički obolljele osobe u mentalno oboljenje iz razloga osvarivanja prava te populacije koji do tada nisu mogli ostvariti niti jedno od prava jer su razboljeli Dušu ,Psihu .A na Dušu I Psihu nisu mogli ostvariti svpja prava te su tada bili diskriminirani za razliku od drugih oboljenja.Te zbog stigmatizacije ,diskriminacije ponavljam i važno jer na dušu,psihu možeš ostvarioti neko pravo nakon smrti ako uopšte postoji nešto nakon smrti doslovce zbog toga nisu mogli ostvariti niti jedo od prava i bili su diskriminirani do promjene naziva pod mentalno, .,te može odvratiti ljude od traženja pomoći sbog stida,sigmatizacije i ne razumjevanja mentalnog oboljenja za mentakne probleme ,mentalno zdravlje koje je jednako važno navodi svjedska zdravstvena organizacija, važno kao ifizičko zdravlje..To je bilo davno 1992g svjedska zdravstvena organizacija predložila je da se ,,psihički,duševni promjeni u mentalni a Republika Hrvatska prihvatila je ovu promjenu 1. sječnja 2013. godine praktički kad je stupila u Eu a promjene uvela u zakon o zaštiti duševno,psihičkih oboljelih 2014 g. zakon o zaštuti duševno,psihičkih bolesti i tražila promjenu pod mentalno kao službenu terminologiju , 2022 g 1. rujna zakon o strateškim smjernicama za zaštitu mentalnog zdravlja isto tako . Dakle opće poznato i davno bilo a Vi ih vraćate u prošlost nazivanjem PSIHIČKIHM BOLESTIMA. isto tako promjenila je i ime Retardirani u Intelektualna oštećenja zbog pogrdnog naziva .,I sada ja općepoznate činjenice Vama moram ovdje pisati. te Vas molim ispravak POD BITNO Molim ispravak to jest dodatak u PRVU SKUPINU PRIZNATI MENTALNO OBOLJELE ODRASLE OSOBE I DJECE 4 .STUPANJ OŠTEĆENJA MENTALNOG SA INTELEKTUALNIM OŠTEĆENJIMA 4 -STUPANJA OŠTEĆENJA ILI NEKIM DRUGIM OŠTEĆENJIMA 4.STUPNJA TE ISTO U 1 RAZINU I MENTALNO 4.STUPANJ S KOMORBIDITETIMA MOJ SIN dajem naš primjer isključivo zbog lakšeg razumjevanja On ima mentalno 4.stupanj +intelektualno4.stupanj + komorbiditete šećernu bolest ,visok tlak,tahikardije,pretilost i još druge.+ lišen je sudski poslovne sposobnosti gdje piše da može samo primiti poklon do 500 kn sve ostalo ne može niti zaposliti se ,dakle ništa sem tog poklona kojeg može primiti + ja sam na statusu roditelj njegovatelj zbog njegovih oboljenja. višestrukih teških. Dakle ON sadrži sve zajedno što tražite za prvu razinu od autizma i intelektualnog SVE ZAJEDNO ON IMA što tražite od intelektualnog i autizma za 1.razinu . PARALELNO U SKUPINI 1. Priznajete intelektualno oštešenje samo s kormorbitetima. TKO JE UČESTVOVAO U PRIPREMI OVOG ZAKONA VI SE ŠALITE ILI JA SANJAM VI ODUZIMATE LJUDSKA PRAVA MENTALNO OBOLJELIM OSOBAMA Po ovome ispada da ste priznali prava ZA 1.RAZINU Intelektualnom i Autizmu A MOJI SIN KONKRETNO IMA SVE ŠTO TRAŽITE ZA PRVU RAZINU I INTELEKTUALNOM I AUTIZMU SVE ZAJEDNO što tražite za prvu razinu moj sin ima VIŠE VRSTA TEŠKIH OŠTEĆENJA 4.STUPANJ + KOMORBIDITETI + uz to lišen je sudski pos.sposobnosti . ON IMA SVE ŠTO SADRŽI I JEDNO I DRUGO OBOLJENJE KOJE PRIZNAJETE U 1 RAZINI NE MOGU VJEROVATI Iz razloga što je oboljelima od AUTIZMA 4.STUPANJ OBOLJENJA +MENTALNO ILI INTELEKTUALNO OŠTEĆENJE priznato pripadanje prvoj skupini oboljelih +INTELEKTUALNIM OBOLJENJIMA sa težimi teškim oštećenjima 4.stupanj .uz postojanje komorbiditeta I TO BEZ VIŠE VRSTA RAZLIČITIH OBOLJENJA SVE OBOLJELE,OBOLJENJA NAVELI STE U 1.RAZINI SEM MENTALNOG OBOLJENJE MENTALNO NITI NE SPOMINJETE PRESTRAŠNO,DISKRIMINIRAJUĆE a. Prvu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 1. mogu ostvariti: ) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 0-20 ) djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem III. ili IV. stupnja ) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 0-20 ) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 21-35 i intelektualnim teškoćama III. ili IV. stupnja ) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 36-60 i intelektualnim teškoćama III. ili IV. stupnja ) djeca s IV. stupnjem oštećenja vida s dodatnim teškoćama ) djeca s IV. stupnjem oštećenja sluha s dodatnim teškoćama ) djeca s IV. stupnjem gluhosljepoće ) osobe s težim, teškim i umjerenim intelektualnim teškoćama IV. stupnja s komorbiditetom ) osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja i intelektualnim ili mentalnim oštećenjem (psihičkom bolesti) ) djeca s kroničnom bolesti IV. stupnja,, ,,Zbog diskriminacije koja bi mogla nastati uz to još dodatno osobe sa ovakvim oštećenjima MENTALNO BOLESNI S mentalnim,intelektualnim 4.stupnja s komorbiditrtima većinom skoro 100posto osobe lišene sudski poslovne ..Isto tako uočila sam propust jer su osobe sa mentalnim oboljenjem svrstate sve pod odrasle osobe i to pod skupinom 2 svi skupa ,,osobe,, što treba promjeniti jer postoje i djeca i odrasli ,Postoje oboljela djeca sa mentalnim oboljenjem i odrasle osobe sa mentalnim oboljenjem .Bez obzira koje su dobi trebale bi imati ista prava .oviso o stupnju oštećenja. VIDLJIVO DA SU U 1.STUPNJU TOTALNO IZOSTAVLJENE ODRASLE OSOBE MENTALNO OBOLJELE SA VIŠEVRSTA TEŠKIH OŠTEĆENJA +KOMORBIDITETA+LIŠENE POSLOVNE SPOSOBNOSTI. I JA SAM ZBOG SINA I NJEGOVIH TEŠKIH OBOLJENJA NA STATUSU RODITELJA NJEGOVATELJA.kao što je moj sin a predpostavljam da ima i drugihkoji ima mentalno oboljenje 4.stupanj plus intelektualno oboljenje 4 ili neko drugo oboljenje 4.stupnja stupanj s komobriditrtima . SPOMINJEM NAŠ SLUČAJ ISKLJUČIVO ZBOG LAKŠEG RAZUMJEVANJA PROBLEMATIKE.PREDPOSTAVLJAM DA POSTOJI MENTALNO 4.TJELESNO 4.+ KOMORBIDITETI itd,,,,,sigurno postoje a i druge kombinacije . DAKLE OVIM IH DISKRIMINIRATE ZA RAZLIKU OD DRUGIH OBOLJENJA on konkretno moj sin ima 4.mentalno shizofrenija 4.intelektualno s komorbiditetima šećerna bolest visok tlak ,pretilost i lišen je poslovne sposobnosti sudski gdje mu je dozvoljeno primiti poklon do 500 kn a sve ostalo njije naravno niti zaposlizi se jer je bolestan i sve ostalo. Uz to ja sam na statusu roditelja njegovatelja zbog njegovih višestrukuh oboljenja 4 .stupnja Dok druge odrasle osobe ,drugih oboljenja postoje u prvom stupnju te neka oboljenja niti ne moraju imati više struka 4 .stupnja a priznali ste im prvu razinu ,intelektualno Isto tako i osobe s više vrsta teških oštećenja 4.stupnja ,autizam Što je opet diskriminirajuće ZA MENTALNO OBOLJELE. Mentalno oboljele odrasle osobe isto tako mentalno oboljela djeca ne spominju se UOPŠTE u prvom stupnju sem kao drugo oboljenje mentalno 4.stupanj kod autizma koje se priznaje i ide u 1.stupanj a ovdje u slučaju mentalnog oboljenja sa postojanja više vrsta oboljenja 4.stupnja ne priznaju se niti osnovno mentalno 4.stupanj niti druga 4.stupnja oštećenja niti komorbiditeti i lišavanje poslovne sposobnosti.ŠTO JE DISKRIMINIRAJUĆE . .Svi su stavljeni u drugi stupanj I TO UMJESTO MENTALNA POD PSIHIČKA OBOLJENJA. 4.stupanj TE IM SE PRIZNAJE SAMO OSNOVNA DIJAGNOZA ,SVSTAVANJEM SVIH U DRUGI STUPANJ ZA RAZLIKU OD DRUGIH OBOLJENJA KOJE PRIZNAJETE . sem u 1 stupnju kod autizma gdje je vidljivo u 1 razini da postoje autizmom 4 stupanj sa mogućim 4. sa stupnjem mentalnog oštećenja što je ponovno diskriminjavajuće za mentalno oboljele gdje se njihova osnovna dijagnoza priznaje kod drugih oboljenja a njima samima NE PRIZNAJETE NJIHOVO OBOLJENJE MENTALNO ,mentalno oboljelim osobama oboljeli u 1.stupnju ne se ne spominje niti odrasli niti djeca mentalno obpljela što je neshvatljivo .Čitajući ispada da ne postoje za 1 razinu mentalnih oboljenja 4 stupnja sa drugim oboljenjem 4 stupnja s komobriditetima uopšte ih nema nego se ona pojavljuju nakon dijagnoze autizam u 1 razini. pa ispada da prvo trebaš oboliti od autizma a tek naknadno možeš oboliti od mentalnog oboljenja . 4.stupnja pa tek nakon autizma možeš dobiti npr.shizofreniju .A PARALELNO STIM NE SPOMINJETE MENTALNO SHIZOFRENIJA ILI NEKO DRUGO MENTALNO OBOLJENJE 4.STUPANJA+4.STUPANJ NEKO DRUGO OBOLJENJE A ZNATE DA POSTOJE I TE OSOBE. Molim čitati sa razumjevanjem poštujem prava svih oboljelih bez obzira na dijagnozu i vrstu oboljenja ali čitajući ovo ispada da mentalno oboljenje 4 stupanj sa više vrsta teških oboljenja s komobriditetima uopšte ne postoji nego se ono može iskljućivo i jedino pojaviti kod drugog oboljenja kao drugo teško oboljenje u Vašem slučaju kod AUTIZMA . OVO JE NEVJEROJATNO ,PRESTRAŠNO Molim ispraviti ovo jer je diskriminirajuće za mentalno oboljele osobe koje se tek spominju na kraju drugog stupnja a u prvom uopšte ne , svrstavanjem SVIH mentalno oboljelih u drugi stup na kraju bez obzira na višestruka oboljenja 4.stupnja+komorbiditeti ,lišeni sudski poslovne sposobnosti i priznavanja njihova oboljenja drugima kao drugo oboljenje u prvom stupnju a njima samima mentalno oboljelim 4.stupanj ne priznaje se prvi stupanj sa višestrukim oštećenjima 4.stupnja +komorbiditeta i lišavanje poslovne sposobnosti .Dakle ovim ih diskriminirate to jest uopšte ne priznajete postojanje mentalnog oboljenja 4 stupanj sa drugim teškim oboljenjem 4 stupnja s postojanjem komobriditeta za razliku drugih oboljenja u 1 razini kojima to priznajete .SVE MENTALNO OBOLJELE OSOBE STE IH SVRSTALI NA KRAJU DRUGOG STUPA MENTALNO OBOLJELE POD JEDNO bez obzira dali postoje još neka oštećenja 4.stupnja i ostalo . Stoga molim izmjene i priznavanje mentalnog oboljenja 4.stupanj s komorbitetom ,komorbitetima kao što ste priznali osobama s intelektualnim oštećenjima i priznavanje mentalnih oboljenja 4.stupanj + intelektualno 4.stupanj + neko drugio 4.stupnja kao što ste priznali kod autizma u ovom slučaju MENTALNO oboljelih vezano i za djecu i odrasle osobe . Jer po ovome kako je sada napisano konkretno moj punoljetni sin koji je obolio kao dijete od mentalnog oboljenja 4.stupanj pripadao bi u prvu skupinu citiram plus ja sam na statsz roditelja njegovatelja zbog njegovog teškog oboljenja. Prvu razinu citiram INTELEKTUALNO OŠTEĆENJE S KOMORBIDITETIMA ,, osobe s težim, teškim i umjerenim intelektualnim teškoćama IV. stupnja s komorbiditetom,, Moj j sin ima i ta oštećenja koja se spominju u 1 razini . KOD INTELEKTUALNOG TAKO DA MOŽE U PRVU RAZINU I PO PITANJU INTELEKTUALNOG Problem je što je njegova osnovna dijagnoza je mentalno oboljenje shizofrenija 4.stupanj uz to i intelektualno 4. stupanj + ozbiljni komorbiteti,šećerna bolest ,visok tlak itd.da ne nabrajam + lišen sudske sposobnosti + ja sam negovatelj roditelj zbog više vrasta teškog oštećenja.. A VI GA ,NJIH NE SPOMINJETE U PRVOJ RAZINI A ZNATE DA POSTOJE On nije jedini Ima ih sigurno još i po ovome ispada da na osnivu drugog oboljenja intelektualnog 4 stupanj s komobriditetima opet spada u 1 razinu što je neosporno. isto tako i kod Autizma moj sin ima više vrsta teških oštećenja 4.stupnja pa opet i po tome pripada razini 1. i još uz to lišen je sudski poslovne sposobnosti ALI NE SPOMINJE TE IH A ZNATE DA POSTOJE MENTALNO OBOLJELI S TIM OŠTEĆENJIMA ZA 1.RAZTINU ŠTO NEMA OPRAVDANJA JER ZNATE DA POSTOJE I GDJE JE ONDA TU LOGIKA ON KOJI IMA SVE ŠTO SADRŽI AUTIZAM I INTELEKTUALNO ZAJEDNO NE NALAZI SE U PRVOJ RAZINI UOPŠTE IAKO IMA VIŠE OŠTEĆENJA KAO MENTALNO OBOLJELA OSOBA OD AUTIZMA I INTELEKTUALNOG U 1.RAZINI GDJE JE TU LOGIKA . Spominjem isključivo našu situaciju zbog lakšeg razumjevanja mada se to odnosi na sve ostale s ovim problemima . JEDNOSTAVNO I NEOBORIVO I ČINJENIČNO Ispravite molim diskriminaciju koju ste napravili meni ne shvatljivu iz razloga što znate da postoje u toj populaciji MENTAKNO OBOLJELI ZA PRVU RAZINU . Molim Vas lijepo ispravite to i dodajte u 1.skipinu i mentalno oboljelu populaciju sa svojom osnovnom dijagnozom mentalno oboljenje 4.stupanj s više vrsta teških oštećenja 4, stupanj i mentalno oboljele 4.stupnja s .komorbiditetima RJEŠENJE O LIŠAVANJU POSLOVNE SPOSOBNOSTI NE TREBA i nije neobhodno jer kod drugih to niste tražili za 1 razinu a ja spominjem našu situaciju i pišem isključivo samo zbog lakšeg razumjevanja tako da je moj sin + i sudski lišen poslovne sposobnosti i ja na statusu roditelja njegovatelja. zbog svega gore navedenog.Lišavanje poslovne sposobnosti nije potrebno niti za mentalno oboljele u 1 razini jer to ne treba niti drugima za 1 razinu . OPET BI BILA DISKRIMINACIJA tako da to treba izbjeći i uskladiti sa ostalima u 1. razini. Dakle uvjet za prvu razinu ne bi trebalo biti lišavanje poslovne sposobnosti nego dijagnoze . TO JEST TREBAO BI BITI DOVOLJAN SAMO RJEŠENJE O LIŠAVANJU O POSLOVNOJ SPOSOBNOSTI GDJE JASNO PIŠE DA SE OSOBA NE MOŽE ,NE SMIJE ZAPOSLITI BEZ OBZIRA OD ČEGA BOLUJE. Ili tako ili ovo prvo za razinu 1. SVIM OBOLJELIMA ISTA PRAVA .Kao kod drugih oboljenja koje ste naveli u 1.skupini oboljelih te im priznali 1.razinu . Tako molim lijepo priznati i mentalno . .Prvo osnovno oboljenje konkretno kod njih koje ste izostavili MENTALNO 4.STUPANJ pa drugo oboljenje 4.stupnja Također 4.stupanj mentalno s postojanje komorbiditeta . Veliki propust ste napravili po pitanju mentalno oboljelih osoba odraslih i djece na žalost koji je ne shvatljiv.i ne opravdan. SMATRAM I OVO JAKO BITNIM Uz pomoć umjetne inteligencije kojom se povremeno koristim i koja je u svim članicama Eu, zemljama .Proučila Zakon o inkluzivnom dodatku koji se isto i kod njih zove u prijevodu na hrvatskom samo uz manja odstupanja a riječ je o istom zakonu koji mi sad usklađujemo sa drugima u Eu, Pa tako umjetna inteligencija naišla je na više diskriminacija mentalno oboljelih osoba. Tako da zakon nije u skladu sa Eu. NITI U JEDNOJ ČLANICI ,ZEMLJI EU. NISU DISKRIMINIRANI MENTALNO OBOLJELI . IMAJU POTPUNO ISTA PRAVA KAO I DRUGI OBOLJELI I U SVIM RAZINAMA SU ZASTUPLJENI . A OVDE NEMA ISTO TAKO NAZIVAJU IH MENTALNO OBOLJELE OSOBE A NE PSIHIČKI OBOLJELE OSOBE U SVAKOJ ZEMLJI ,ČLANICI U EU U NJIHOVIM ZAKONIMA O INKLUZIVNOM DODATKU UMJETNA PAMETNA INTELIGENCIJA NIJE NAIŠLA NITI NA JEDANU DISKRIMINACIJU MENTALNO OBOLJELIH OSOBA . U USPOREDBI SA SAD NAŠIM ZAKONOM NAŠLA JE VIŠE DISKRIMINACIJA MENTALNO OBOLJELIH OSOBA. OD RAZINA PA NA DALJE . Tako da uz put umjetna inteligencija nije mogla vjerovati što ste napravili mentalno oboljelim osobama .0isto tako jwe rekla kada bi ovakav zakon o inkluzivnom dodatku prošao i stupio na snagu da bi Republika Hrvatska imala posljedice zbog kršenja ,uzimanja ljusdkih prava mentalno oboljeloj populaciji i to ne uzimanje 1.prava nego mislim 5.obzirom da je Republika Hrvatska članica E.U i supotpisnica Konvencije o ljudskim pravima i ovaj zakon kao i svi ostali usklađuje se s konvencijom i ostakim članicama E.U Te smatra da bi svakako zbog posljedica trebalo biti ispravljeno i nada se da hoće. i ja se nadam. Tako da ja ne znam s čim mi usklađujemo ovaj zaskon kojom Eu i članicama jer tamo nema u nihovom Zakonu o inkluzivnom dodatku diskriminacije mentalno oboljele populacije nema u ostalim članicama Eu imaju ista prava kao i svi ostali . Molim oprostitr mi zbog unošenja emocija u tekst,jako me je pogodilo i ne razumijem kako je moglo doći do ovakvih propusta .Te isto zog nepostojanja upitnika, uskličnika ,gramatičkih grešaka, itd.Zbog preglednosti ekrana koristim se kompjuterom kojemu tipkovnica ima višestruke probleme, A to sada nije ni važno bitno je da je jasno ,razumljivo i očito. Lijep pozdrav | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen prijedlog za izmjenu članka 13. Nacrta prijedloga zakona na način kako je odgovoreno na komentar pravobranitelja za osobe s invaliditetom pod brojem 137. Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 13. točke 2. Termin osobe s psihičkom bolesti koristi se sukladno prilogu V. Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 96/2023), odnosno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti u kojem se navode psihičke bolesti te se kod opisa stupnja ne naglašava postojanje komorbiditeta. Odnosno, ističemo da se postojanje komorbiditeta u Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti navodi samo kod opisa stupnja intelektualnog oštećenja IV stupnja |
| 165 | Antonio | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Poštovani , Dodati obavezno : -osobe s sluha uz poremećajem glasa,jezik i govora -djeca s sluha uz poremećajem glasa,jezika i govora Lijep pozdrav | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 13. Nacrta prijedloga zakona. Razine potpore inkluzivnog dodatka propisane člankom 13. Nacrta prijedloga zakona utvrđene su sukladno dogovoru postignutom između članova radne skupine u kojoj su sudjelovali i predstavnici organizacija osoba s invaliditetom, a s ciljem da se Nacrtom prijedloga zakona uspostavi pravedniji sustav raspodjele sredstava namijenjenih ostvarivanju prava temeljem stupnja invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Opis težine invaliditeta – stupnja funkcionalne sposobnosti temeljem kojega su osobe svrstane u kategorije od 1. do 4. stupnja opisane su u Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti – listi II. (Prilog V). |
| 166 | Ivana Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 13. | Poštovani, Članak 13. navodi: "Drugu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 2. mogu ostvariti: ... Osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja". Mišljenja sam da su osobe iz autističnog spektra IV. stupnja bez dodatnih intelektualnih ili mentalnih oštećenja (psihičkih bolesti) itekako oštećene ovom stavkom obzirom na činjenicu da takvoj osobi treba osigurati terapije u vidu logopeda, defektologa, edukacijskog rehabilitatora, psihologa, socijalno- radnog terapeuta i inih, vrlo ograničenog su socijalnog funkcioniranja, ne komuniciraju ili slabo komuniciraju s okolinom te često nisu sposobni niti za jednostavne radne aktivnosti. Osobe s poremećajem iz autističnog spektra e razlogom imaju IV. stupanj oštećenja te ne moraju imati, uz navedeno, još i intelektualna ili mentalna oštećenja kako bi bili potpuno nesamostalne. S poštovanjem | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen prijedlog za izmjenu članka 13. Nacrta prijedloga zakona na način kako je odgovoreno na komentar pravobranitelja za osobe s invaliditetom pod brojem 133 vezano za osobe s poremećajima iz autističnog spektra. |
| 167 | hrvatska udruga socijalnih radnika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 14. | Predlažemo izmjenu članka 14 . na način da o pravu na inkluzivni dodatak umjesto Hrvatskog zavoda za socijalni rad odlučuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Ovaj prijedlog je u skladu s interesima osoba s invaliditetom koji bi na taj način pravo na inkluzivni dodatak ostvarili brže , u jednom sustavu, umjesto predloženog postupka u kojem sudjeluje sustav socijalne skrbi i sustav mirovinskog osiguranja. Pravo se priznaje na temelju nalaza tijela vještačenja u kojem osim zdravstvenih sudjeluju i stručnjaci drugih profesionalnih usmjerenja : socijalni radnici, psiholozi, edukacijski rehabilitatori i sl. koji zajedno procjenjuju zdravstveni status i potrebe osobe s invaliditetom .Za razliku od njih stručnjaci Hrvatskog zavoda za socijalni rad ( socijalni radnici i psiholozi ) u istom postupku imaju ulogu "pomagača " koji obavlja administrativne poslove : primaju zahtjeve, prikupljaju dokumentaciju, upućuju na vještačenje i donose rješenja . Opisani postupak u Zavodu gotovo je identičan postupku priznavanja prava na mirovinu i mogao bi se bez većih reorganizacija prenijeti u nadležnost sustava mirovinskog osiguranja. Na taj način bi se postiglo dugo očekivano i nužno rasterećenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad i stvorili uvjeti za stručni rad s korisnicima i pružanje kvalitetnijih socijalnih usluga. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. |
| 168 | renata sever | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 14. | Predlažem BRISANJE članka 14. 18.,19 i 28.st. 1. kao i da se svi članci koji uređuju postupanje Zavoda za socijalni rad promijene i da se odlučivanje o nadležnosti inkluzivnog dodatka delegira drugoj mjerodavnoj instituciji (HZZO, HZMO). Ovdje se radi prvenstveno o procjeni zdravstvenog stanja osobe, a time i određivanja naknade sukladno tome, što nikako ne ulazi u nadležnost postupanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno njegovog područnog ureda. Stručni radnici područnih ureda Zavoda nisu educirani niti imaju stručna znanja da procjenjuju zdravstveno stanje korisnika i tumače nalaze i mišljenja i Barthelov index. Nedopustivo je da se u prijedlogu Zakona o inkluzivnom dodatku navodi da je postupak ŽURAN. Svi postupci u sustavu socijalne skrbi su ŽURNI, a inkluzivni dodatak nema i ne može imati prioritet, jer su zajamčene minimalne naknade i jednokratna naknade prioritetnija prava, budući se radi o novčanim naknadama namijenjenim za preživljavanje korisnika! Velik broj sadašnjih korisnika osobne invalidnine i doplatka imaju Nalaze i mišljenja vještačenja od prije 2014., a uz to trenutno svaki područni ured ima oko 1500 osoba upućenih na vještačenje, a koji neki čekaju na vještačenje već više od godinu dana. Uz to sada bi velik broj postojećih korisnika sa starim nalazima i mišljenjima trebalo ponovno uputiti na vještačenje za inkluzivni dodatak, što je uz ovaj broj osoba koja su trenutno na vještačenju nemoguće izvještačiti u nekom primjerenom roku. Tijela vještačenja ne mogu odraditi toliki opseg posla, a nezadovoljstvo korisnika je usmjereno prvenstveno prema radnicima područnih reda, naročito u slučajevima kada osoba upućena na vještačenje zbog smrti ne dočeka vještačenje. Uz to, područni uredi Zavoda potkapacitirani su zaposlenicima a stalno dobivaju nove poslove, nova prava i usluge u rješavanje koja nisu propisana pravilnicima o sistematizaciji poslova niti su propisani normativi opsega poslova na jednog stručnog radnika. Takvim postupanjima ispada da se nova prava delegiraju Zavodu bez ikakve procjene realne mogućnosti odrađivanja tih novih poslova u sklopu Zavoda. U svemu tome osobe s invaliditetom trpjet će neposrednu štetu za svoja osobna prava na naknadu, nemajući mogućnosti da ih ishode u propisanom zakonskom roku. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. |
| 169 | Katarina Opačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 14. | Predlažem brisanje riječi "Zavod" u smislu HZSR-a. Molim pojašnjenje zašto predlagatelj ne kreira ovopredmetni zakon u nadležnost HZMO-a? Budući da se radi o prebacivanju prava iz jednog sustava u drugi, zašto onda ne ide iz HZSR-a u HZMO? | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. |
| 170 | Ana Dokmanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 14. | Prema ZUP-u stvarna nadležnost određuje se zakonom kojim se uređuje pojedino upravno područje, a ovdje se radi o osobama s invaliditetom kojima se utvrđuje razina potpore na temelju vještačenja njihovih zdravstvenih poteškoća. Socijalni radnici u Zavodu za socijalni rad mogu samo tumačiti Nalaz i mišljenje, provesti upravni postupak i donijeti rješenje, a to mogu i drugi administrativni i stručni radnici, na primjer u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje jer taj Zavod bavi se upravo time zdravljem. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. |
| 171 | Lidija Perši | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 14. | Predlažem brisanje riječi " Zavod", te umjesto toga upisati "HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE". | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. |
| 172 | Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 14. | HZSR PU Predlaže se brisanje članka 14. 18.,19 i 28.st. 1. kao i da se svi članci koji uređuju postupanje Zavoda promijene i da se odlučivanje o nadležnosti da drugoj mjerodavnoj instituciji (HZZO, HZMO). Nekadašnji Centri, sada Područni uredi potkapacitirani, godinama čekaju da se sistematizirana radna mjesta popune stručnim radnicima. Stalno dobivaju nove poslove, nova prava i usluge u rješavanje. Nedopustivo je da se u prijedlogu Zakona o inkluzivnom dodatku navodi da je postupak ŽURAN. Svi postupci u sustavu socijalne skrbi su ŽURNI, a inkluzivni dodatak nema i ne može imati prioritet, jer su zajamčene minimalne naknade i jednokratna naknade prioritetnije jer korisnici nemaju za osnovne životne potrebe. Trenutno je u nekim Područnim uredima oko 1200 korisnika na vještačenju. Tek sada dobivvaju Nalaze i mišljenja tijela vještačenja za korisnike koje su prošle godine uputili na vještačenje. Tijela vještačenja ne mogu odraditi toliki opseg posla, a nezadovoljstvo korisnika je usmjereno prema radnicima PU , naročito od članova obitelji kojima je član obitelji umro i koji nikada nije ostvario pravo za koje je podnio zahtjev. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. |
| 173 | ANTONIJA CANJUGA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 14. | Predlažem brisanje riječi " Zavod", te umjesto toga upisati "HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE". | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. |
| 174 | Katarina Opačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 15. | Molim pojašnjenje postojanja st.2. ovog članka. S obzirom da je mjesna nadležnost određena Zakonom o socijalnoj skrbi a u čijoj je nadležnosti uopće i razmatranje pravne osnove za priznavanje prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja. | Primljeno na znanje | Korisniku usluge organiziranog stanovanja ili smještaja navedeno pravo predstavlja zapreku za priznavanje prava na inkluzivni dodatak ali bez obzira, kao i druge stranke ima pravo podnošenja zahtjeva za priznavanje prava. |
| 175 | Katarina Opačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 16. | Molim pojašnjenje st.5. - u slučaju posvojenja - na strani djeteta provode se radnje (promjene) prema važećem Obiteljskom zakonu i podnositelj zahtjeva postaje druga osoba. U slučaju postupka lišenja roditelja roditeljske skrbi, djetetu se nužno imenuje skrbnik koji u ime djeteta pokreće postupke. Nadležnost je definirana ZSS-om i ObZ-om. Zaključno, predlažem brisanje ovog članka jer nisu jasni razlozi za njegovo postojanje. | Nije prihvaćen | Određivanje mjesne nadležnosti za djecu definirano je člankom 16. Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku budući da i djeca mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak te je potrebno za navedeno utvrditi mjesnu nadležnost. |
| 176 | Ana Dokmanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 18. | Predlažem BRISANJE članka 14. 18.,19 i 28.st. 1. kao i da se svi članci koji uređuju postupanje Zavoda za socijalni rad promijene i da se odlučivanje o nadležnosti inkluzivnog dodatka delegira drugoj mjerodavnoj instituciji (HZZO, HZMO). Ovdje se radi prvenstveno o procjeni zdravstvenog stanja osobe, a time i određivanja naknade sukladno tome, što nikako ne ulazi u nadležnost postupanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno njegovog područnog ureda. Stručni radnici područnih ureda Zavoda nisu educirani niti imaju stručna znanja da procjenjuju zdravstveno stanje korisnika i tumače nalaze i mišljenja i Barthelov index. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. |
| 177 | renata sever | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 18. | Predlažem BRISANJE članka 14. 18.,19 i 28.st. 1. kao i da se svi članci koji uređuju postupanje Zavoda za socijalni rad promijene i da se odlučivanje o nadležnosti inkluzivnog dodatka delegira drugoj mjerodavnoj instituciji (HZZO, HZMO). Ovdje se radi prvenstveno o procjeni zdravstvenog stanja osobe, a time i određivanja naknade sukladno tome, što nikako ne ulazi u nadležnost postupanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno njegovog područnog ureda. Stručni radnici područnih ureda Zavoda nisu educirani niti imaju stručna znanja da procjenjuju zdravstveno stanje korisnika i tumače nalaze i mišljenja i Barthelov index. Nedopustivo je da se u prijedlogu Zakona o inkluzivnom dodatku navodi da je postupak ŽURAN. Svi postupci u sustavu socijalne skrbi su ŽURNI, a inkluzivni dodatak nema i ne može imati prioritet, jer su zajamčene minimalne naknade i jednokratna naknade prioritetnija prava, budući se radi o novčanim naknadama namijenjenim za preživljavanje korisnika! Velik broj sadašnjih korisnika osobne invalidnine i doplatka imaju Nalaze i mišljenja vještačenja od prije 2014., a uz to trenutno svaki područni ured ima oko 1500 osoba upućenih na vještačenje, a koji neki čekaju na vještačenje već više od godinu dana. Uz to sada bi velik broj postojećih korisnika sa starim nalazima i mišljenjima trebalo ponovno uputiti na vještačenje za inkluzivni dodatak, što je uz ovaj broj osoba koja su trenutno na vještačenju nemoguće izvještačiti u nekom primjerenom roku. Tijela vještačenja ne mogu odraditi toliki opseg posla, a nezadovoljstvo korisnika je usmjereno prvenstveno prema radnicima područnih reda, naročito u slučajevima kada osoba upućena na vještačenje zbog smrti ne dočeka vještačenje. Uz to, područni uredi Zavoda potkapacitirani su zaposlenicima a stalno dobivaju nove poslove, nova prava i usluge u rješavanje koja nisu propisana pravilnicima o sistematizaciji poslova niti su propisani normativi opsega poslova na jednog stručnog radnika. Takvim postupanjima ispada da se nova prava delegiraju Zavodu bez ikakve procjene realne mogućnosti odrađivanja tih novih poslova u sklopu Zavoda. U svemu tome osobe s invaliditetom trpjet će neposrednu štetu za svoja osobna prava na naknadu, nemajući mogućnosti da ih ishode u propisanom zakonskom roku. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. |
| 178 | Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 18. | Brisati članak. Vidjeti komentar kod čl.14. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. |
| 179 | renata sever | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 19. | Predlažem BRISANJE članka 14. 18.,19 i 28.st. 1. kao i da se svi članci koji uređuju postupanje Zavoda za socijalni rad promijene i da se odlučivanje o nadležnosti inkluzivnog dodatka delegira drugoj mjerodavnoj instituciji (HZZO, HZMO). Ovdje se radi prvenstveno o procjeni zdravstvenog stanja osobe, a time i određivanja naknade sukladno tome, što nikako ne ulazi u nadležnost postupanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno njegovog područnog ureda. Stručni radnici područnih ureda Zavoda nisu educirani niti imaju stručna znanja da procjenjuju zdravstveno stanje korisnika i tumače nalaze i mišljenja i Barthelov index. Nedopustivo je da se u prijedlogu Zakona o inkluzivnom dodatku navodi da je postupak ŽURAN. Svi postupci u sustavu socijalne skrbi su ŽURNI, a inkluzivni dodatak nema i ne može imati prioritet, jer su zajamčene minimalne naknade i jednokratna naknade prioritetnija prava, budući se radi o novčanim naknadama namijenjenim za preživljavanje korisnika! Velik broj sadašnjih korisnika osobne invalidnine i doplatka imaju Nalaze i mišljenja vještačenja od prije 2014., a uz to trenutno svaki područni ured ima oko 1500 osoba upućenih na vještačenje, a koji neki čekaju na vještačenje već više od godinu dana. Uz to sada bi velik broj postojećih korisnika sa starim nalazima i mišljenjima trebalo ponovno uputiti na vještačenje za inkluzivni dodatak, što je uz ovaj broj osoba koja su trenutno na vještačenju nemoguće izvještačiti u nekom primjerenom roku. Tijela vještačenja ne mogu odraditi toliki opseg posla, a nezadovoljstvo korisnika je usmjereno prvenstveno prema radnicima područnih reda, naročito u slučajevima kada osoba upućena na vještačenje zbog smrti ne dočeka vještačenje. Uz to, područni uredi Zavoda potkapacitirani su zaposlenicima a stalno dobivaju nove poslove, nova prava i usluge u rješavanje koja nisu propisana pravilnicima o sistematizaciji poslova niti su propisani normativi opsega poslova na jednog stručnog radnika. Takvim postupanjima ispada da se nova prava delegiraju Zavodu bez ikakve procjene realne mogućnosti odrađivanja tih novih poslova u sklopu Zavoda. U svemu tome osobe s invaliditetom trpjet će neposrednu štetu za svoja osobna prava na naknadu, nemajući mogućnosti da ih ishode u propisanom zakonskom roku. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad su postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi i do sada utvrđivali na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. |
| 180 | Ana Dokmanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 19. | Zakonski rokovi nemaju smisla jer dosadašnjim radnim iskustvom u preispitivanjima, vještačenja traju u prosjeku i najboljem slučaju barem 6 mjeseci, a postupak je žuran. Zaključak sa dokumentacijom do Zavoda za vještačenje putuje oko tjedan dana. I da napomenem svi postupci u sustavu socijalne skrbi su žurni. | Primljeno na znanje | Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. |
| 181 | Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 19. | Sindikalna podružnica HZSR PU Virovitica Člankom 19. spomenutog zakona propisuje se rok za donošenje rješenja koji je žuran, odnosno ovisno o potrebi provođenja ispitnog postupka, iznosi 15 do 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Člankom 40. propisuje se postupanje Zavoda po predmetima osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu započetima prije stupanja na snagu ovog Zakona te se nalaže da se isti završe prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi. Zavodu se nalaže rok od godine dana da za sve aktivne korisnike prava na doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu po službenoj dužnosti provede postupak radi utvrđivanja ispunjavaju li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak.Mišljenja smo da stručni radnici Zavoda za socijalni rad neće biti u mogućnosti pridržavati se navedenih članaka i u spomenutim rokovima zaključiti navedene postupke. Naime, osim što je sustav socijalne skrbi unazad nekoliko godina zagušen velikim brojem aktivnih i novih postupaka priznavanja prava na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu, prijedlogom Zakona o inkluzivnom dodatku pretpostavlja se proširenje broja osoba koje isti mogu ostvariti iz čega se može zaključiti da će sustav socijalne skrbi biti dodatno opterećen.S obzirom da, uslijed negativne medijske slike o zaposlenicima sustava socijalne skrbi, kao i zbog višegodišnjeg zanemarivanja navedenog sustava od strane vladajućih, u nadležnim Zavodima kronično manjka zaposlenih stručnih radnika, mišljenja smo da je ovim Zakonom ili drugim propisom, nužno napraviti izmjene i pripremiti sustav na priljev veće količine zahtjeva, a nastavno na to i novih korisnika sustava. Skrećemo pozornost zakonodavca da je navedeni postupak upravni postupak u kojem ne postoji potreba diskrecijske ocjene stručnog radnika – socijalnog radnika, te da isti postupak u najvećoj mjeri ovisi o Nalazu i mišljenju Zavoda za vještačenja. Iz toga proizlazi zaključak da nije nužno da navedene predmete vode stručni radnici – socijalni radnici, već da se za provođenje istih trebaju osigurati radna mjesta za druge, prikladnije struke. Apeliramo na zakonodavca da uzme u obzir zagušenost, a samim time i sporost sustava socijalne skrbi u pogledu priznavanja novčanih naknada osobama s invaliditetom te molimo da se prije stupanja na snagu ovoga zakona ozbiljnije pristupi osiguravanju resursa u smislu novog zapošljavanja i osiguravanja radnih mjesta drugim strukama, ne nužno strukama s visokom stručno spremom, kako bi se navedeni upravni postupci mogli odrađivati u Zakonom propisanim rokovima. | Primljeno na znanje | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. |
| 182 | Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 19. | Brisati članak. Vidjeti komentar kod čl.14. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. |
| 183 | Vjeko Mutavčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 19. | Predlažem da se u ovom članku jasno definiraju kazne zbog šutnje administracije. Često smo svjedoci kako nam institucije na naše zahtjeve imaju zakonom definirane rokove unutar kojih nam MORAJU odgovoriti, međutim iz slučaja u slučaj se dešavaju ogromna kašnjenja od strane administracije. | Nije prihvaćen | U slučaju da Zavod nije donio rješenje o pravu na inkluzivni dodatak i nakon isteka roka za donošenje rješenja propisanog člankom 19. Nacrta prijedloga zakona, stranka ima pravo izjaviti žalbu temeljem članka 119. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/069, 110/21) kojim se propisuje postupak po žalbi kad prvostupanjsko tijelo na zahtjev stranke nije riješilo u roku. |
| 184 | Lidija Perši | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 19. | U praksi to nije moguće riješiti u zadanim rokovima iz više razloga. U HZSR nema dovoljno zaposlenih stručnih radnika (ako priznavanje prava ostane u njihovoj nadležnosti). Godinama nisu popunjena sistematizirana radna mjesta po Područnim uredima, stalno se povećava opseg posla zbog novih prava i usluga, a stručni radnici se ne zapošljavaju. Svi postupci u sustavu socijalne skrbi su ŽURNI, a inkluzivni dodatak nema i ne može imati prioritet, jer su zajamčene minimalne naknade i jednokratna naknade prioritetnije, budući da korisnici nemaju za osnovne životne potrebe. | Nije prihvaćen | Članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. |
| 185 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 22. | Predlaže se se jasnije urediti hoće li se za sve osobe s invaliditetom provoditi ponovno vještačenje pred ZOSI-ijem ili samo one osobe koje nemaju odgovarajući nalaz i mišljenje odnosno drugi dokaz kojim dokazuju kojoj kategoriji iz čl. 9 i 13. pripadaju. Kad se čita čl. 22. "ako je za odlučivanje o pravu na inkluzivni dodatak potrebno utvrđivanje činjenice invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti, Zavod će zatražiti nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.", proizlazi da će se nalaz i mišljenje tražiti samo ako takav dokaz već ne postoji. Međutim, u uvodnom dijelu se navodi da se razina se određuje na temelju vrste i stupnja invaliditeta te preostalih funkcionalnih sposobnosti koje se utvrđuju sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 96/23), pa ispada da niti jedan dokaz donesen prije te Uredbe ne bi bio odgovarajući. Slijedom navedenog, predlaže se jasno utvrditi kada je potrebno, a kada nije potrebno zatražiti nalaz i mišljenje, odnosno tko će ići na ponovno vještačenje, a tko neće. | Nije prihvaćen | Ističemo da je člankom 22. Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku propisano je da će Zavod za socijalni rad, ako je za odlučivanje o pravu na inkluzivni dodatak potrebno utvrđivanje činjenice invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti, zatražiti nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. Ukoliko osoba ima odgovarajući Nalaz i mišljenje neće biti potrebno novo vještačenje. |
| 186 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 22. | Predlaže se jasno urediti na koji način i kojem tijelu će osobe s invaliditetom dostavljati medicinsku dokumentaciju potrebnu za donošenje nalaza i mišljenja ZOSI-ija. S tim u vezi predlaže se isto urediti na takav način da osoba s invaliditetom sama pokreće postupak pred ZOSI-ijem za donošenje nalaza i mišljenja te ga po donošenju dostavlja tijelu koje odlučuju o inkluzivnom dodataku ili ako to tijelo već pribavlja nalaz i mišljenja od ZOSI-ija, onda da ono ne pribavlja medicinsku dokumentaciju od osoba s invaliditetom i prosljeđuje ZOSI-ju, već da osoba to izravno dostavlja ZOSI-iju. Ako takva procedura već postoji, onda se predlaže to jasno utvrditi, kako osobe ne bi nepotrebno dostavljale medicinsku dokumentaciju kod podnošenja zahtjeva za inkluzivni dodatak. Naime, sukladno odredbama i načelima Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, podaci o zdravlju smatraju se posebnom kategorijom podataka pa isto treba urediti tako da se ti podaci prikupljaju i obrađuju samo mjeri u kojoj je to nužno, a zaista se ne vidi nužnost u tome da tijelo koje odlučuje o inkluzivnom dodatku prikuplja, obrađuje i prosljeđuje dokumentaciju s podacima o zdravlju koji predstavljaju posebnu kategoriju podataka (pisarnica, službenik, kolega iz sobe, nadređeni, potpisnik itd.), a koje tom tijelu realno ne treba već samo nalaz i mišljenje ZOSI-ija. Naravno, ako je negdje propisana obrada posebne kategorije osobnih podataka onda postoji pravna osnova, ali treba razmotriti u skladu s načelima Opće uredbe za zaštitu osobnih podataka je li propisivanje takve pravne osnove nužno odnosno predlaže to urediti i u drugim propisima (npr. prikupljanje medicinske dokumentacija radnika s invaliditetom od strane poslodavca radi ostvarivanja poticaja i sl.), ali za početak se ovdje predlaže urediti specijalna odredba za postupak u vezi s inkluzivnim dodatkom. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona o inkluzivnom dodatkom u članku 22. propisano je da ukoliko je za odlučivanje o pravu na inkluzivni dodatak potrebno utvrđivanje činjenice invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti, Hrvatski zavod za socijalni rad će zatražiti nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. |
| 187 | Lidija Perši | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 22. | Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom nije proveo vještačenje korisnika za koje je još prošle godine od strane Područnih ureda HZSR upućen Zaključak o potrebi vještačenja u postupcima priznavanja prava na doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu. Trenutno je 1000 -1500 korisnika upućeno na vještačenje u većim Područnim uredima. Ujedno će se svi korisnici koji imaju Nalaz i mišljenje nekadašnjeg Prvostupanjskog tijela vještačenja trebati poslati na vještačenje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 188 | Katarina Opačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 25. | Molim točno definirati dan promjenjenih okolnosti - dan dostave nalaza i mišljenja, dan izjavljivanja postojanja promjenjenih okolnosti, dan zaprimanja obavijesti bilo koje treće strane o postojanju uvjea radi prestanka prava na ID, ili nešto 5.? Ako se radi na ujednačenom postupanju nadležnog tijela (što je bio argument kod osnivanja HZSR-a), onda je potrebno napisati jasne odredbe za postupanje jer one dovode do nedvosmislenog postupanja, a ne nova organizacija rada. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku člankom 25. propisano je da ako korisnik nakon promijenjenih okolnosti i nadalje ispunjava uvjete za korištenje prava na inkluzivni dodatak u manjem ili većem iznosu od već priznatog prava, pravo u izmijenjenom iznosu priznaje se danom nastanka promijenjenih okolnosti. Nadalje, radi ujednačenog postupanju nadležnog tijela Hrvatski zavod za socijalni rad dati će uputu. |
| 189 | HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 27. | Komunikacijski posrednik pruža podršku i pomoć pri komunikaciji i primanju informacija gluhim i nagluhim osobama te predlažemo da članak 27. glasi: "Gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe, u postupcima ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, imaju pravo na podršku i pomoć komunikacijskog posrednika, osim u slučaju kada im je priznato pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža komunikacijski posrednik temeljem zakona kojim se uređuje osobna asistencija." Nadalje ovim člankom određuje se samo pravo osoba na pomoć i podršku komunikacijskog posrednika u postupcima ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak no ne i način na koji to pravo osobe mogu ostvariti te je isti potrebno definirati. | Nije prihvaćen | Komunikacijskog posrednika u postupcima ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, osobama kojima nije priznato pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža komunikacijskih posrednik sukladno Zakonu o osobnoj asistenciji, osigurava Hrvatski zavod za socijalni rad. |
| 190 | Lana Bede | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 27. | U ovom prijedlogu zakona uočava se potpuno zaobilaženje jedne velike skupine djece i osoba s TUR-o m i OSI-em, a što se može tumačiti i kao ozbiljan oblik diskriminacije, iako je, zasigurno nenamjeran. Riječ je o skupini djece i osoba sa složenim komunikacijskim potrebama. Termin se odnosi na široku skupinu osoba koje ne mogu ostvariti svoje komunikacijske potrebe na uobičajen način uslijed različitih razloga zbog čega se otežano sudjeluju u procesu odgoja i obrazovanja te kasnije u brojnim životnim a ktivnostima (Beukelman i Mirenda, 2013). Iacono i Johnson (2004) pojašnjavaju da složene komunikacijske potrebe podrazumijevaju narušenu razumljivost govora, teškoće jezičnoga razumijevanja te ograničene semantičke ili sintaktičke sposobnosti. Djeca i osobe koje imaju složene komunikacijske potrebe teško funkcioniraju na brojnim područjima: - oralno glasovni govor - jezik -kognitivno funkcioniranje (otežano funkcioniranje na ovom području može biti i utjecajno) -pismenost -socijalna uključenost -pristup obrazovanju -pristup informacijama -kvaliteta života (Drager, Light i McNaughton) Treba jasno naznačiti da je ovu skupinu osoba nužno definirati kao zasebnu , a ne ih gledati isključivo kroz dijagnozu radi koje osoba ima složene komunikacijske potrebe. Naime, unutar gotovo svake pod skupine (npr. poremećaj iz spektra autizma, Downov sindrom, cerebralna paraliza, dječja govorna apraksija, spinalna mišićna atrofija , mišićna distrofija , opće razvojno kašnjenje, specifično-miješani razvojni poremećaj, rijetke bolesti i sindromi, traumatska oštećenja CŽS, moždani udari, neurološke bolesti, karcinomi ...), izdvaja se određeni broj djece i osoba koje imaju složene komunikacijske potrebe. Ova skupina djece i osoba ima ozbiljne teškoće u ostvarivanju uspješnih komunikacijskih interakcija sa svojom okolinom te im je zbog toga neophodno osigurati komunikacijskog posrednika koji će ih poticati u usvajanju optimalnih sustava komunikacije (sustavi potpomognute komunikacije) koje osoba koristi. Komunikacijski posrednik ujedno posreduje i podupire komunikacijske interakcije s okolinom. Treba reći kako se u širem smislu i manualni znakovi ubrajaju u ove sustave. Trenutno je prema Prijedlogu Zakona komunikacijski posrednik predviđen samo za gluhe i gluhoslijepe osobe. Predlaže se da se uz gluhe i gluhoslijepe osobe uvede i skupina osoba sa složenim komunikacijskim potrebama, i/ili osobe korisnici sustava potpomognute komunikacije. To je jedini način da se diskriminacija u Prijedlogu korigira, odnosno da se i ovoj skupini osoba konačno osiguraju njihova Konvencijama i drugim zakonima propisana prava. Važno je da svaka osoba sa složenim komunikacijskim potrebama ima samo svog komunikacijskog posrednika, da je riječ o jednoj osobi koja bi trebala biti u kontinuitetu ista, koliko i kada je god to moguće. Važno je naglasiti kako ne postoji apsolutno nikakva razlika između osobe koja ne govori, otežano govori, i/ili ima teškoća u socijalnim interakcijama ako je gluha, gluhoslijepa ili npr ima poremećaj iz spektra autizma, cerebralnu paralizu ili bilo koju drugu podlogu, u odnosu na potrebe za individualnom podrškom u uspješnijem ostvarivanju socijalnih kontakata sa svojom okolinom. Nema razlike između potrebe i nužnosti za komunikacijskim posrednikom ukoliko osoba govori znakovni jezik ili koristi komunikacijska pomagala. Edukacija i nedostatak kadra za ostvarivanje ovog prava naprosto i nedostatak kadra za ostvarivanje ovog prava naprosto ne bi smjelene bi smjele biti izgovor da se ovo pravo nekome ne dodjeli. Treba naglasiti kako su u zadnjih deset godina brojne institucije i inicijative uložile velike napore i sredstva za stručno usavršavanje stručnjaka područje potpomognute komunikacije i asistivnih tehnologija. To zasigurno znači kako postoj stručni kadar, inicijative, institucije i stručnjaci koji su i više nego osposobljeni educirati komunikacijske posrednike za djecu i osobe se složenim komunikacijskim potrebama odnosno za korisnike potpomognute komunikacije. | Nije prihvaćen | Člankom 13. Nacrta prijedloga zakona potpora iz članka 11. razvrstava se u pet razina temeljem Liste vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23). |
| 191 | Lana Bede | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 27. | Odredba članka 27. da se pravo na komunikacijskog posrednika radi prevladavnja komunikacijskih teškoća, u postupcima ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, priznaje isključivo gluhim i gluhoslijepim osobama je diskriminatorna, protuustavna, nezakonita, nehumana i neetična jer ne priznaje isto pravo radi iste svrhe (predvladavanje komunikacijskih teškoća u postupcima ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak) djeci i odraslim osobama sa složenim komunikacijskim potrebama i teškoćama u ekspresivnoj komunikaciji (npr. CP, apraksija, afazija, posljedice moždanog udara, neverbalni autisti i sl.) koji mogu koristiti neki od oblika potpomognute komunikacije i asistivne tehnologije JEDINO UZ PODRŠKU KOMUNIKACIJSKOG POSREDNIKA. Ovim propustom zakonodavac izravno krši Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, Zakon o suzbijanju diskriminacije i Povelju prava na komunikaciju koja pravo na komunikaciju drži temeljnim i neotuđivim ljudskim pravom svake osobe s invaliditetom, te grubo povrijeđuje komunikacijska prava osoba koje imaju složene komunikacijske potrebe i teškoće u ekspresivnoj komunikaciji i njihove osobne slobode. Bez komunikacijskog posrednika, oni ne mogu komunicirati i posljedično ih zakonodavac onemogućava u ostvarenju svojih prava. Za razliku od gluhih i gluhoslijepih osoba koje pravo na komunikacijskog posrednika mogu ostvariti i temeljem Zakona o osobnoj asistenciji, osobe sa složenim komunikacijskim potrebama to ne mogu (zakonodavac u nacrt prijedloga zakona nije uvrstio ovu kategoriju osoba s invaliditetom, a temeljito obrazložena kritika stručnjaka iznesena u javnom savjetovanju kako se radi o neopravdanom i diskriminrajućem nepriznavanju prava na komunikacijskog posrednika ovoj skupini građana je ignorirana i nije uvažena, a ista diskriminatorna praksa se nažalost prelijeva u nove zakone koji reguliraju prava ove skupine građana s teškim invaliditetom i prelijevaće se i dalje ukoliko se ovi propusti ne isprave. Slijedom navedenog predlažem da se u članak 27. koji regulira pravo na komunikacijskog posrednika radi prevladavanja komunikacijskih teškoća u postupcima ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, uvrste djeca i odrasle osobe sa složenim komunikacijskim potrebama, korisnici potpomognute komunikacije. | Nije prihvaćen | Sukladno Zakonu o osobnoj asistenciji (NN 71/23) komunikacijski posrednik je fizička osoba zaposlena kod pružatelja usluge osobne asistencije koja prenosi informaciju između osobe s oštećenjem sluha ili gluhoslijepe osobe i čujuće okoline, i to u obliku komunikacije koju preferira osoba s oštećenjem sluha ili gluhoslijepa osoba. Kod osoba sa složenim komunikacijskim potrebama radi se o metodi rada s osobama kojima je to potrebno te isti prolaze edukacije o načinima komunikacije, uporabe asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije. |
| 192 | Udruga gluhoslijepih osoba Varaždinske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 28. | Podržavamo komentar Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 193 | renata sever | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 28. | Predlažem BRISANJE članka 14. 18.,19 i 28.st. 1. kao i da se svi članci koji uređuju postupanje Zavoda za socijalni rad promijene i da se odlučivanje o nadležnosti inkluzivnog dodatka delegira drugoj mjerodavnoj instituciji (HZZO, HZMO). Ovdje se radi prvenstveno o procjeni zdravstvenog stanja osobe, a time i određivanja naknade sukladno tome, što nikako ne ulazi u nadležnost postupanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno njegovog područnog ureda. Stručni radnici područnih ureda Zavoda nisu educirani niti imaju stručna znanja da procjenjuju zdravstveno stanje korisnika i tumače nalaze i mišljenja i Barthelov index. Nedopustivo je da se u prijedlogu Zakona o inkluzivnom dodatku navodi da je postupak ŽURAN. Svi postupci u sustavu socijalne skrbi su ŽURNI, a inkluzivni dodatak nema i ne može imati prioritet, jer su zajamčene minimalne naknade i jednokratna naknade prioritetnija prava, budući se radi o novčanim naknadama namijenjenim za preživljavanje korisnika! Velik broj sadašnjih korisnika osobne invalidnine i doplatka imaju Nalaze i mišljenja vještačenja od prije 2014., a uz to trenutno svaki područni ured ima oko 1500 osoba upućenih na vještačenje, a koji neki čekaju na vještačenje već više od godinu dana. Uz to sada bi velik broj postojećih korisnika sa starim nalazima i mišljenjima trebalo ponovno uputiti na vještačenje za inkluzivni dodatak, što je uz ovaj broj osoba koja su trenutno na vještačenju nemoguće izvještačiti u nekom primjerenom roku. Tijela vještačenja ne mogu odraditi toliki opseg posla, a nezadovoljstvo korisnika je usmjereno prvenstveno prema radnicima područnih reda, naročito u slučajevima kada osoba upućena na vještačenje zbog smrti ne dočeka vještačenje. Uz to, područni uredi Zavoda potkapacitirani su zaposlenicima a stalno dobivaju nove poslove, nova prava i usluge u rješavanje koja nisu propisana pravilnicima o sistematizaciji poslova niti su propisani normativi opsega poslova na jednog stručnog radnika. Takvim postupanjima ispada da se nova prava delegiraju Zavodu bez ikakve procjene realne mogućnosti odrađivanja tih novih poslova u sklopu Zavoda. U svemu tome osobe s invaliditetom trpjet će neposrednu štetu za svoja osobna prava na naknadu, nemajući mogućnosti da ih ishode u propisanom zakonskom roku. | Nije prihvaćen | Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda. Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. |
| 194 | Udruga gluhoslijepih osoba grada Osijeka i Osječko-baranjske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 28. | Podržavamo komentar Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 195 | Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 28. | Molimo dodati da pravo na inkluzivni dodatak miruje i osobi koja se nalazi na smještaju u nekoj socijalnoj ustanovi u svrhu rehabilitacije npr. na psihosocijalnoj rehabilitaciji, a koja također može trajati i do 6 mjeseci s obzirom da se ona ne odvija unutar zdravstvene ustanove te nije obuhvaćena trenutnom odredbom. Bojimo se da se ne dogodi da se osobi na privremenom smještaju u nekoj socijalnoj ustanovi ukine inkluzivni dodatak iako je tamo samo u svrhu rehabilitacije. Smatramo to važnim kako je svrha upućivanja na psihosocijalnu rehabilitaciju upravo povećanje stupnja funkcionalne sposobnosti korisnika. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 28. Nacrta prijedloga zakona. Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja, odnosno propisano je da je organizirano stanovanje socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. |
| 196 | Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 28. | Brisati st. 3. Vidjeti komentar kod čl. 14 | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu članka 28. Nacrta prijedloga zakona. Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja, odnosno propisano je da je organizirano stanovanje socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. |
| 197 | UDRUGA SLIJEPIH KRAPINSKO - ZAGORSKE ŽUPANIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 28. | Članak 28. (1) Korisniku prava na inkluzivni dodatak koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, u zdravstvenoj ustanovi te boravku u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od šest mjeseci pravo na inkluzivni dodatak miruje. Molimo pojašnjenje članka 28. da li se razdoblje od 6 mjeseci odnosi na sve tri zapreke (zatvor, zdravstvena ustanova, inozemstvo) ili samo posljednju zapreku (inozemstvo)? Molimo pojašnjenje članka 28. što znači „u zdravstvenoj ustanovi“, potrebno je detaljnije (vremenski) definirati kada se smatra da se osoba nalazi u zdravstvenoj ustanovi? | Primljeno na znanje | Vezano za pojašnjenje članka 28. Nacrta prijedloga zakona ističemo da se razdoblje od 6 mjeseci odnosi istovjetno na sva tri uvjeta koja dovode do mirovanja prava na inkluzivni dodatak – izdržavanje kazne zatvora, boravak u zdravstvenoj ustanovi i boravak u inozemstvu. Zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj su klinički bolnički centri, kliničke bolnice, klinike, opće bolnice, specijalne bolnice i lječilišta. Sukladno prethodnom pojašnjenju, ukoliko se korisnik nalazi u nekoj od navedenih zdravstvenih ustanova u neprekidnom trajanju od 6 mjeseci pravo na inkluzivni dodatak miruje. |
| 198 | Hrvatski savez slijepih | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 28. | (1) Korisniku prava na inkluzivni dodatak koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, u zdravstvenoj ustanovi te boravku u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od šest mjeseci pravo na inkluzivni dodatak miruje. Molimo pojašnjenje članka 28. da li se razdoblje od 6 mjeseci odnosi na sve tri zapreke (zatvor, zdravstvena ustanova, inozemstvo) ili samo posljednju zapreku (inozemstvo)? Molimo pojašnjenje članka 28. što znači „u zdravstvenoj ustanovi“, potrebno je detaljnije (vremenski) definirati kada se smatra da se osoba nalazi u zdravstvenoj ustanovi? | Primljeno na znanje | Vezano za pojašnjenje članka 28. Nacrta prijedloga zakona ističemo da se razdoblje od 6 mjeseci odnosi istovjetno na sva tri uvjeta koja dovode do mirovanja prava na inkluzivni dodatak – izdržavanje kazne zatvora, boravak u zdravstvenoj ustanovi i boravak u inozemstvu. Zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj su klinički bolnički centri, kliničke bolnice, klinike, opće bolnice, specijalne bolnice i lječilišta. Sukladno prethodnom pojašnjenju, ukoliko se korisnik nalazi u nekoj od navedenih zdravstvenih ustanova u neprekidnom trajanju od 6 mjeseci pravo na inkluzivni dodatak miruje. |
| 199 | Udruga slijepih Međimurske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 28. | Molimo pojašnjenje članka 28. da li se razdoblje od 6 mjeseci odnosi na sve tri zapreke (zatvor, zdravstvena ustanova, inozemstvo) ili samo posljednju zapreku (inozemstvo)? Molimo pojašnjenje članka 28. što znači „u zdravstvenoj ustanovi“, potrebno je detaljnije (vremenski) definirati kada se smatra da se osoba nalazi u zdravstvenoj ustanovi? | Primljeno na znanje | Vezano za pojašnjenje članka 28. Nacrta prijedloga zakona ističemo da se razdoblje od 6 mjeseci odnosi istovjetno na sva tri uvjeta koja dovode do mirovanja prava na inkluzivni dodatak – izdržavanje kazne zatvora, boravak u zdravstvenoj ustanovi i boravak u inozemstvu. Zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj su klinički bolnički centri, kliničke bolnice, klinike, opće bolnice, specijalne bolnice i lječilišta. Sukladno prethodnom pojašnjenju, ukoliko se korisnik nalazi u nekoj od navedenih zdravstvenih ustanova u neprekidnom trajanju od 6 mjeseci pravo na inkluzivni dodatak miruje. |
| 200 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 29. | Čl. 29. st. 2. nadopuniti s rokom unutar kojeg Ministarstvo treba odgovoriti s obzirom na žurnost postupka pri Zavodu. Objašnjenje: naši članovi imaju iskustvo da su na odgovor Ministarstva čekali po nekoliko mjeseci dok nisu dobili odgovor i to tek nakon slanja požurnica. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog izmjene čl. 29. s obzirom da je rok za donošenje rješenja o žalbi propisan Zakonom o općem upravnom postupku (NN 47/69, 110/21). Člankom 121. predmetnog Zakona propisano je da drugostupanjsko tijelo rješenje o žalbi mora donijeti i dostaviti stranci putem prvostupanjskog tijela što je prije moguće, a najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe. |
| 201 | HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 31. | Nastavno na naš komentar na članak 27.: je li u tošak postupka uključen i trošak komunikacijskog posrednika koji pruža pomoć i podršku u komunikaciji i primanju informacija osobama koje nemaju priznato pravo na uslugu komunikacijskog posrednika temeljem zakona kojim se uređuje osobna asistencija? | Primljeno na znanje | Komunikacijskog posrednika u postupcima ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, osobama kojima nije priznato pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža komunikacijskih posrednik sukladno Zakonu o osobnoj asistenciji, osigurava Hrvatski zavod za socijalni rad. |
| 202 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 39. | Članak 39. nadopuna Treba donijeti i kaznene odredbe u slučaju šutnje administracije tj. kada korisnici čekaju rješenja duže od zakonom propisanog vremena | Nije prihvaćen | U slučaju da Zavod nije donio rješenje o pravu na inkluzivni dodatak i nakon isteka roka za donošenje rješenja propisanog člankom 19. Nacrta prijedloga zakona, stranka ima pravo izjaviti žalbu temeljem članka 119. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/069, 110/21) kojim se propisuje postupak po žalbi kad prvostupanjsko tijelo na zahtjev stranke nije riješilo u roku. |
| 203 | NIKOLA VUČKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 40. | Naime u stavku 8. jasno je propisano da će Zavod donijeti 2 Rješenja. Prvo će donijeti Rješenje u postupku koji se vodi po službenoj dužnosti iz stavka 6. da se stranci ne priznaje inkluzivni dodatak, a drugo Rješenje o prestanku prava na osobnu invalidninu/ DPZNJ. Međutim u stavku 7. propisano je ako se utvrdi da korisnik ispunjava uvjete na inkluzivni dodatak pravo će se priznati, dok nije propisan način prestanka prava na osobnu invaldininu/DPZNJ!? pretpostavka je da bi trebalo donijeti Rješenje o prestanku prava na OI/DPZNJ. Ili je intencija zakonodavca da se sve riješi jednim Rješenjem, i priznavanje inkluzivnog dodatka i prestanak OI/DPZNJ. | Primljeno na znanje | Članak 40. stavak 5. Nacrta prijedloga zakona propisuje da korisnik prava na osobnu invalidninu i prava na doplatak za pomoć i njegu priznatog na temelju Zakona o socijalnoj skrbi, ostvaruje priznato pravo i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, dok Zavod rješenjem ne utvrdi ispunjava li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu. Iz navedene odredbe proizlazi da donošenjem rješenja u postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisanog člankom 40. stavkom 6. Nacrta prijedloga zakona korisnik više ne ostvaruje pravo na osobnu invalidninu /doplatak za pomoć i njegu, odnosno da Zavod jednim rješenjem odlučuje o priznavanju prava na inkluzivni dodatak te prestanku prava na osobnu invalidninu/doplatak za pomoć i njegu. |
| 204 | Jure Grbavac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 41. | Ukoliko se usvoji nacrt teksta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku prema kojem se pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje osobi kojoj je priznata usluga organiziranog stanovanja (čl. 10. st. 1.), osobe s invaliditetom koji su korisnici usluge organiziranog stanovanja i ostvaruju uvjete za primanje novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom (odnosno primatelji su te novčane pomoći) prema čl. 70a Zakona o tržištu rada (NN 18/22), izgubiti će pravo na tu novčanu pomoć zaključno sa 31. prosinca 2024.g., a što proizlazi iz odredbe čl. 41. st. 7. nacrta prijedloga Zakona. Takvo uređenje predstavlja korak unatrag za korisnike usluge organiziranog stanovanja, što je u kontekstu cilja širenja i unapređenja usluge organiziranog stanovanja kao strateškog cilja u procesu deinstitucionalizacije, nedopustivo. Stoga, ukoliko se ne prihvate prijedlozi za brisanje riječi "organiziranog stanovanja" u čl. 10. st. 1. nacrta prijedloga ovog Zakona (kojima se ovaj predlagatelj pridružuje), odnosno ukoliko se zadrži kolizija prava na inkluzivni dodatak i prava na uslugu organiziranog stanovanja, predlaže se da se izmjenama i dopunama u ovom članku predvidi mogućnost da korisnici usluge organiziranog stanovanja, uz ispunjenje uvjeta iz čl. 70a Zakona o tržištu rada, zadrže pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom (i nakon 31. prosinca 2024.g.) | Nije prihvaćen | Prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku člankom 41. stavkom 3. propisano je da korisnik prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom priznatog na temelju Zakona o tržištu rada, ostvaruje priznato pravo i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona dok Zavod rješenjem ne utvrdi ispunjava li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu, ali najduže do 31. prosinca 2024., osim ako prije toga ne nastupe okolnosti iz članka 17. Zakona o tržištu rada. |
| 205 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 41. | Nije jasno zašto se ukida pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, odnosno "objedinjava" s inkluzivnim dodatkom. U cijelom tekstu prije ovih prijelaznih i završnih odredbi niti jedna riječ o kriteriju ne/zaposlenosti u vezi s inkulzivnim dodatkom. Ako se misli objediniti onda negdje treba postojati kriterij ne/zaposlenosti, pa bi nezaposlena osoba imala veći iznos od zaposlene, jer ako toga nema onda se radi o "ukidanju" dodataka pa to treba tako i reći ili se presumira da su sve osobe s invaliditetom nezaposlene. Mišljenja sam da kada bi tako i bilo uvodili bi se opet socijalni elementi u ovaj zakon, pa sam mišljenja da taj dodatak treba ostati tamo gdje je, u Zakon u tržištu rada. | Nije prihvaćen | Članak 5. Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku propisuje da je inkluzivni dodatak novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Sukladno tome, uvjet za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak u visini bilo koje od pet razina potpore iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona je utvrđen stupanj invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti definiranoj Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/2023). Odnosno, s obzirom da radna sposobnost kao ni radno-pravni status osobe nije propisan kao uvjet za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak, isti također nisu relevantna niti za utvrđivanje razine inkluzivnog dodatka propisne člankom 13. Nacrta prijedloga zakona. Ističe se da se novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom objedinjava u pravo na inkluzivni dodatak. |
| 206 | Katarina Opačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 43. | Predlažem rok umjesto 6 mjeseci da bude 3 mjeseca. Posebno je važno isto učiniti što je moguće prije, s obzirom na iskustvo da se prema važećem Zakonu o socijlanoj skrbi nisu niti donijeli svi propisani Pravilnici. Koja je i čija odgovornost za ne postupanje/ne donošenje Pravilnika? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen prijedlog budući da je navedene Pravilnike moguće donijeti u navedenom roku. |
| 207 | Katarina Opačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 44. | RAdi primjene zakona potrebno je odrediti kraći rok za donošenja Odluke iz predloženog članka 6. ovoga Zakona o utvrđivanju osnovice na temelju koje se izračunava iznos inkluzivnog dodatka za 2024. Vlada Republike Hrvatske pa predlažem da isti donese u roku od 8 dana od dana stupanja na snagu Zakona. | Nije prihvaćen | Člankom 40. stavkom 7. Nacrta prijedloga zakona propisano je da ako Zavod za socijalni rad tijekom postupka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak utvrdi da korisnik ispunjava uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak Zakona, pravo na inkluzivni dodatak priznat će se korisniku od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. |
| 208 | Vjeko Mutavčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, Članak 44. | Predlažem da Vlada RH prilikom donošenja odluke o visini osnovice za inkluzivni dodatak odredi osnovicu kao postotak minimalne plaće u RH. Ovo predlažem iz razloga jer se minimalna plaća usklađuje sa povećanjem životnih troškova jednom godišnje. U slučaju da je ova odluka ostavljena Vladi na izbor puno ljudi koji će biti korisnici inkluzivnog dodatka mogu ovisiti o trenutnoj volji Vlade za povećanjem istoga. | Nije prihvaćen | Pravo na inkluzivni dodatak novčana je naknada u sustavu socijalne skrbi stoga je propisano da osnovicu za izračun inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Ističemo da je i Zakonom o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23) propisano da Vlada Republike Hrvatske odlukom određuje osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade kao i iznos drugih naknada iz članka 21. Zakona o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23). |
| 209 | Udruga roditelja djece s rijetkim bolestima i genetskim poremećajima GENOM | O B R A Z L O Ž E N J E, Uz članak 10. | Predlažemo brisanje iz članka 10. Nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku (Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak) 1. stavak, pod (a) Članak 10. (1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se: a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima Obrazloženje: 5. čl. Nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku definira da je inkluzivni dodatak novčana naknada koja pomaže OSI da bude ravnopravna u društvu. (1) Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Po toj definiciji inkluzivni dodatak je namijenjen zadovoljavanju životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. U tu potrebu ulaze i troškovi odlaska na izlete, ljetovanje, kino, kazalište, kupovina higijenskih potrepština kao i ortopedskih pomagala poput pelena, katetera ( količina koju pokriva doznaka HZZO-a nije dovoljna za 3 mjeseca), lijekova, suplemenata, odjeća, obuća. Sve te potrebe ne prestaju ulaskom osobe u organizirano stanovanje ili u bilo koju drugu vrstu smještaja. Usluga organiziranog stanovanja namijenjena je prvenstveno osobama s invaliditetom koje nemaju mogućnost života u zajednici unutar vlastite obitelji, istovremeno nemaju niti jedan drugi izvor prihoda, pogotovo ako su roditelji preminuli. Ova usluga za cilj ima omogućiti korisnicima da žive u zajednici uz podršku. Korisnici usluge organiziranog stanovanja kao i korisnici bilo kojeg vida smještaja i dalje imaju životne potrebe za uključivanjem u zajednicu, a koje nisu kroz samu uslugu smještaja i organiziranog stanovanja osigurane. Stoga predlažemo brisanje iz 10. članka st. 1 pod (a) ! | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za dopunu članka 3. Nacrta prijedloga zakona. Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22) definiran je obuhvat sadržaja usluge organiziranog stanovanja te usluge smještaja. Smještaj je usluga kojom se korisniku pruža intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga, a smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji. Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Napominjemo da podrška u organiziranom stanovanju uključuje: razvijanje vještina i podršku u samostalnoj brizi o vlastitoj prehrani, pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina pri pripremanju obroka odnosno priprema obroka; pomoć, pružanje podrške i uvježbavanje vještina u održavanju higijene posuđa i namirnica; poticanje i uvježbavanje u samostalnoj brizi o osobnoj higijeni, osobnom izgledu i urednosti; pomoć pri snalaženju u vremenu i prostoru; razvijanje i poticanje radnih navika; podrška korisnicima u sudjelovanju u radnim aktivnostima u lokalnoj zajednici, poticanje društveno prihvatljivog ponašanja korisnika; motivacija i razvijanje interesa, želja, inicijativnosti i kreativnosti, pružanje podrške u svakodnevnim životnim situacijama. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. |
| 210 | UDRUGA SLIJEPIH KRAPINSKO - ZAGORSKE ŽUPANIJE | O B R A Z L O Ž E N J E, Uz članak 13. | Članak 13. Vidljivo je da djeca (do 18. godine) kao osobito ranjiva društvena skupina ovisno o stupnju tjelesnog oštećenja spadaju u višu razinu potpore u odnosu na odrasle osobe s invaliditetom s istim stupnjem težine oštećenja. Prema trenutnom prijedlogu zakona, s navršenih 18. godina života istim korisnicima s istim poteškoćama i životnim uvjetima mijenja se razina potpore na nižu. Mnoga lako dostupna istraživanja jasno pokazuju da mladi sve duže ostaju u kućanstvima s roditeljima, duže se školuju i teže pronalaze zaposlenje, a navedeno je s obzirom na specifičnosti oštećenja i funkcionalnih sposobnosti, osobito izraženo kod mladih osoba s invaliditetom. Za vrijeme školovanja mladi s invaliditetom, jednako kao i djeca nisu u mogućnosti na drugi način osigurati financijske i druge preduvjete za samostalno življenje i socijalno uključivanje. S obzirom na to predlažemo da se kriterij do 18. godine života produži za vrijeme redovitog školovanja. Konkretan primjer : 1. Prvu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 1. mogu ostvariti: - djeca s IV. stupnjem oštećenja vida s dodatnim teškoćama do 18. godine ili dok se nalaze na redovitom školovanju 2. Drugu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 2. mogu ostvariti: - djeca s oštećenjem vida IV. stupnja bez dodatnih teškoća do 18. godine ili dok se nalaze na redovitom školovanju 3. Treću razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 3. mogu ostvariti: - djeca s oštećenjem vida III. Stupnja do 18. godine ili dok se nalaze na redovitom školovanju 4. Četvrtu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 4. mogu ostvariti: - djeca s oštećenjem vida II. Stupnja do 18. godine ili dok se nalaze na redovitom školovanju | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku prepoznaje djecu s teškoćama u razvoju kao posebno ranjivu skupinu, jer je od najranije dobi potrebno poduzimati korake u svrhu rehabilitacije i na taj način prevenirati nastanak težeg invaliditeta. Također, budući da još uvijek nije postignuta regionalna ravnomjernost pristupačnosti potrebnih usluga, na ovaj način se osigurava veći stupanj razvoja i socijalne uključenosti djece s teškoćama u razvoju. Nadalje, na temelju Zakona o osobnoj asistenciji (NN 71/23) osobe s invaliditetom nakon 18. godine života mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije, dok djeca pravo na tu uslugu nemaju. Djeca su razvrstana u kategoriju djeca do 7 godina i kategoriju djeca od 7 do 18 godina, stoga slijedom navedenog za vrijeme školovanja u razdoblju od 7 do 18 godine života djeca mogu ostvariti isti iznos inkluzivnog dodatka. Nakon 18. godine života imaju mogućnost korištenja usluge osobne asistencije pa tako i za vrijeme visokog obrazovanja. |