Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Krešimir Grgić	PROVEDBENI PROGRAM IMUNIZACIJE, SEROPROFILAKSE I KEMOPROFILAKSE ZA POSEBNE SKUPINE STANOVNIŠTVA I POJEDINCE POD POVEĆANIM RIZIKOM OD: TUBERKULOZE, HEPATITISA A I B, BJESNOĆE, ŽUTE GROZNICE, KOLERE, TRBUŠNOG TIFUSA, TETANUSA, OSPICA, TEŠKE BOLESTI DONJEG DIŠNOG SUSTAVA PROUZROKOVANE INFEKCIJOM RESPIRATORNIM SINCICIJSKIM VIRUSOM, KRPELJNOG MENINGOENCEFALITISA, VODENIH KOZICA, ROTAVIRUSNOG GASTROENTEROKOLITISA, MALARIJE, STREPTOKOKNE BOLESTI (UKLJUČUJUĆI INVAZIVNU PNEUMOKOKNU BOLEST), HAEMOPHILUS INFLUENZAE – INVAZIVNE BOLESTI, INVAZIVNE MENINGOKOKNE BOLESTI, HPV INFEKCIJE, BOLESTI COVID-19 I BOLESTI MAJMUNSKIH BOGINJA UZROKOVANE VIRUSOM MAJMUNSKIH BOGINJA U 2024. GODINI	Ne može ubrizgavanje otrova pod kožu biti obvezno za nikoga. Statistički podaci o ukupnom broju umrlih u RH pokazuju da je oko 18.500 Hrvata umoreno kovid cjepivom u posljednih par godina, a statistički podaci o zauzetosti bolničkih kapaciteta 2020 i 2021 pokazuju da nije bilo nikakve epidemije. Nije potrebno mišljenje medicinske struke da bi se to dokazalo. Pored toga virus kovida nikada nije niti bio izoliran jer nije moguće odrediti genetski kod neke čestice ako se ona najprije fizički ne odvoji od okoline, a virus kovida nije odvojen od okoline nego je analizirana samo ljudska sluz u kojoj ima svega i svačega. Odgovarat ćete zbog onoga što ste napravili.	Primljeno na znanje	Program cijepljenja zasniva se na znanstveno utemeljenim dokazima.
2	Hrvatsko epidemiološko društvo	PROVEDBENI PROGRAM IMUNIZACIJE, SEROPROFILAKSE I KEMOPROFILAKSE ZA POSEBNE SKUPINE STANOVNIŠTVA I POJEDINCE POD POVEĆANIM RIZIKOM OD: TUBERKULOZE, HEPATITISA A I B, BJESNOĆE, ŽUTE GROZNICE, KOLERE, TRBUŠNOG TIFUSA, TETANUSA, OSPICA, TEŠKE BOLESTI DONJEG DIŠNOG SUSTAVA PROUZROKOVANE INFEKCIJOM RESPIRATORNIM SINCICIJSKIM VIRUSOM, KRPELJNOG MENINGOENCEFALITISA, VODENIH KOZICA, ROTAVIRUSNOG GASTROENTEROKOLITISA, MALARIJE, STREPTOKOKNE BOLESTI (UKLJUČUJUĆI INVAZIVNU PNEUMOKOKNU BOLEST), HAEMOPHILUS INFLUENZAE – INVAZIVNE BOLESTI, INVAZIVNE MENINGOKOKNE BOLESTI, HPV INFEKCIJE, BOLESTI COVID-19 I BOLESTI MAJMUNSKIH BOGINJA UZROKOVANE VIRUSOM MAJMUNSKIH BOGINJA U 2024. GODINI, 3. Imunizacija protiv bjesnoće	Hrvatsko epidemiološko društvo: Predsjednik HED-a Prim. dr. sc. Miroslav Venus, dr. med. PREDEKSPOZICIJSKA ANTIRABIČNA PROFILAKSA (PrEP) Predekspozicijska antirabična profilaksa (PrEP) obavezna je za osobe koje su po svom zanimanju izložene povećanom riziku bjesnoće kao što su: studenti veterine, studenti biologije koji istražuju šišmiše, doktori veterinarske medicine, djelatnici veterinarskih organizacija (fakulteta, klinika, bolnica, ambulanti), laboratorijski radnici koji rade dijagnostiku bjesnoće, veterinarski patolozi, veterinari/speleolozi koji se bave istraživanjem šišmiša u špiljama, lovci, lovočuvari, preparatori životinja, biolozi itd. Primarna imunizacija obavlja se na sljedeći način i podijeljena je u 5 kategorija rizika: 1. KATEGORIJA RIZIKA – Osobe koje rade sa živim ili koncentriranim virusom bjesnoće u laboratoriju - primaju dvije doze cjepiva u dane: 0 i 7, uz obaveznu kontrolu titra protutijela svakih 6 mjeseci. Ako se utvrdi da je zaštitna razina protutijela protiv bjesnoće ispod 0,5 IJ/ml, osobe moraju primiti jednu docjepnu (booster) dozu cjepiva protiv bjesnoće uz obaveznu kontrolu titra najranije 14-tog dana od aplikacije cjepiva. 2. KATEGORIJA RIZIKA – Osobe koje se bave šišmišima i u stalnom su kontaktu s njima, ulaze u špilje gdje su velike populacije/koncentracije šišmiša, rade obdukcije na životinjama: primaju dvije doze cjepiva u dane: 0 i 7, uz kontrolu titra protutijela svake 2 godine. Ako se utvrdi da je zaštitna razina protutijela protiv bjesnoće ispod 0,5 IJ/ml, osobe moraju primiti jednu docjepnu (booster) dozu cjepiva protiv bjesnoće uz obaveznu kontrolu titra nakon 14 dana. 3. KATEGORIJA RIZIKA – Osobe koje dolaze u kontakt ili su u većem kontaktu sa sisavcima koji mogu biti bijesni (a ne radi se o šišmišima!), u razdoblju za koje se očekuje da će biti duže od 3 godine (doktori veterinarske medicine, veterinarski tehničari, osoblje za kontrolu životinja, biolozi koji se bave divljim životinjama, biolozi-speleolozi, biolozi, rehabilitatori životinja, lovci, lovočuvari, itd.) primaju dvije doze cjepiva u dane 0 i 7, uz: kontrolu titra protutijela u periodu 1 do 3 godine nakon primovakcinacije s dvije doze cjepiva; ILI primaju 1 docjepnu (booster) dozu cjepiva u razdoblju od 3 tjedna do 3 godine nakon primovakcinacije s dvije doze cjepiva u dane 0 i 7, bez kontrole titra protutijela! 4. KATEGORIJA RIZIKA – Ista populacija kao i u kategoriji rizika 3, ali se očekuje da neće biti u povećanom riziku duže od 3 godine (putnici koji putuju u područja gdje je bjesnoća u pasa učestala, osoblje koje će privremeno raditi sa životinjama, kroz razdoblje kraće od 3 godine, npr. studenti veterine); primaju dvije doze cjepiva u dane: 0 i 7, ali bez kontrole titra protutijela i bez preporuke za docjepnom (booster) dozom. 5. KATEGORIJA RIZIKA – OPĆA POPULACIJA (ne treba primiti PrEP uopće!) Predekspozicijska profilaksa protiv bjesnoće (PrEP) obavlja se davanjem cjepiva protiv bjesnoće cjepivima na staničnim kulturama tkiva ili embrioniranim jajima.	Djelomično prihvaćen	Prihvaća se sukladno mišljenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
3	Hrvatsko epidemiološko društvo	PROVEDBENI PROGRAM IMUNIZACIJE, SEROPROFILAKSE I KEMOPROFILAKSE ZA POSEBNE SKUPINE STANOVNIŠTVA I POJEDINCE POD POVEĆANIM RIZIKOM OD: TUBERKULOZE, HEPATITISA A I B, BJESNOĆE, ŽUTE GROZNICE, KOLERE, TRBUŠNOG TIFUSA, TETANUSA, OSPICA, TEŠKE BOLESTI DONJEG DIŠNOG SUSTAVA PROUZROKOVANE INFEKCIJOM RESPIRATORNIM SINCICIJSKIM VIRUSOM, KRPELJNOG MENINGOENCEFALITISA, VODENIH KOZICA, ROTAVIRUSNOG GASTROENTEROKOLITISA, MALARIJE, STREPTOKOKNE BOLESTI (UKLJUČUJUĆI INVAZIVNU PNEUMOKOKNU BOLEST), HAEMOPHILUS INFLUENZAE – INVAZIVNE BOLESTI, INVAZIVNE MENINGOKOKNE BOLESTI, HPV INFEKCIJE, BOLESTI COVID-19 I BOLESTI MAJMUNSKIH BOGINJA UZROKOVANE VIRUSOM MAJMUNSKIH BOGINJA U 2024. GODINI, 3. Imunizacija protiv bjesnoće	Hrvatsko epidemiološko društvo: Predsjednik HED-a Prim. dr. sc. Miroslav Venus, dr. med. Imunizacija protiv bjesnoće Postekspozicijskoj imunizaciji protiv bjesnoće (PEP) podliježu obvezno sve osobe izložene zarazi virusom bjesnoće i to: 1. osoba koju je ugrizla ili na drugi način ozlijedila bijesna i na bjesnoću sumnjiva divlja ili domaća životinja; 2. u ozljeda zadanih od pasa, mačaka ili drugih sisavaca neidentificiranih vlasnika, a koji se ne mogu podvrgnuti trokratnom desetodnevnom veterinarskom nadzoru, postekspozicijsku antirabičnu profilaksu (PEP) treba razmotriti samo u slučajevima kada se radi o neprovociranim ozljedama zadanim od istih (direktan napad životinje na osobu!); a ne kada se radi o provociranim ozljedama kada osoba ide dirati, maziti ili dragati njemu nepoznatu životinju koja ima svog vlasnika; 3. osoba koju je ugrizao pas ili mačka koji u roku od 10 dana od dana ozljede pokažu znakove bjesnoće, uginu, budu ubijeni ili odlutaju; 4. osoba koja se mogla zaraziti virusom bjesnoće preko sluznice ili oštećene kože; 5. osoba ozlijeđena pri radu s materijalom kontaminiranim virusom bjesnoće. 6. osobe koje su imale nesiguran fizički kontakt sa slinom živog šišmiša, ali postoji mogućnost da se isti dogodio (npr. dodirivanje šišmiša bez rukavica, šišmiš koji se zapleo u kosu, osoba koja se sa sigurnošću ne sjeća kakav je kontakt imala sa šišmišem; spavanje u sobi u kojoj je bio šišmiš); trebaju primiti postekspozicijsku antirabičnu profilaksu (PEP) cjepivom protiv bjesnoće. 7. osobe koje su bile bez fizičkog kontakta sa slinom šišmiša neovisno o tome da li je šišmiš bio živ ili mrtav ne trebaju primiti postekspozicijsku antirabičnu profilaksu (PEP) niti cjepivom, ni cjepivom protiv bjesnoće u kombinaciji s antirabičnim imunoglobulinom (HRIG-om ili ERIG-om). 8. u ozljeda zadanih od šišmiša zadobivenih direktnim kontaktom (kategorija III rizika), (ugriz, ogrebotina, kontaminacija slinom ili urinom preko oštećene kože) treba uvijek primijeniti kompletnu postekspozicijsku antirabičnu profilaksu (PEP) cjepivom protiv bjesnoće i antirabičnim imunoglobulinom (HRIG-om ili ERIG-om). Postekspozicijska profilaksa protiv bjesnoće (PEP) obavlja se davanjem cjepiva protiv bjesnoće cjepivima na staničnim kulturama tkiva ili embrioniranim jajima prema sljedećem rasporedu: 1. s četiri doze cjepiva prema Zagrebačkoj 2-1-1 shemi cjepiva i to: nultog dana s dvije doze cjepiva u oba deltoidna mišića po 1,0 ml i.m.; sedmog dana i dvadeset i prvog dana s po jednom dozom cjepiva i.m u deltoidni mišić 2. s četiri doze cjepiva prema Essenskoj shemi cjepiva s po jednom dozom cjepiva u deltoidni mišić i.m. u dane: 0, 3, 7 i 14. Cjepivo se više ne daje u 28-mi (30-ti) dan u rutinskoj shemi; budući da je isti rezerviran samo za imunokompromitirane osobe. 3. Ako se ponovna ekspozicija dogodi unutar ili manje od tri mjeseca od prethodne primjene PEP-a, tada nije potrebno ponovo započeti s PEP-om, već je dovoljno samo učiniti ispiranje ugriznih rana. 4. Ako se ponovna ekspozicija dogodi više od 3 mjeseca od zadnjeg PEP-a, tada treba slijediti protokol za prethodno imunizirane osobe. Nema indikacije za ponovo davanje imunoglobulina protiv bjesnoće (HRIG ili ERIG). 5. Osobama koje su prethodno primile kompletni PEP s cjepivom i antirabičnim imunoglobulinom (HRIG-om ili ERIG-om) daju se dvije doze antirabičnog cjepiva u dane: 0 i 3. Imunoglobulin protiv bjesnoće se ne daje. To se odnosi na one slučajeve gdje je od PEP-a prošlo manje od tri godine, a PEP je indiciran. 6. U slučaju da je od prethodne primjene PEP-a, prošlo više od 3 godine, mora se u slučaju indikacije dati kompletna postekspozicijska antirabična profilaksa (PEP) u kombinaciji s antirabičnim imunoglobulinom (HRIG-om ili ERIG-om), po postavljenoj indikaciji.	Djelomično prihvaćen	Prihvaća se sukladno mišljenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.