Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Strateške studije utjecaja Strategije biogospodarstva do 2035. na okoliš

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Šime Validžić STRATEŠKA STUDIJA O PROCJENI UTJECAJA STRATEGIJE BIOGOSPODARSTVA DO 2035. NA OKOLIŠ Vidim da nema drugih komentara. Možda je 31 dan koliko traje ovo e-savjetovanje ipak premalo da bi zainteresirana javnost mogla proučiti dokumente i napisati kvalitetne komentare na dva važna e-savjetovanja o biogospodarstvu. Dokument ovog e-savjetovanja ima 318 stranica, a dokument "SAVJETOVANJE SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU ZA NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE BIOGOSPODARSTVA DO 2035." (s poveznicom: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=25845 ) ima 77 stranica. Odlično je što se izrađuje strategija korištenja poljoprivrednih ostataka za nove inovativne proizvode i namjene uz uvjet da su sirovine zaista porijeklom iz Hrvatske ili drugih država u blizini. Treba izbjeći praksu da hrvatska i općenito europska industrija koristi sirovine iz Južne Amerike, Sjeverne Amerike, jugoistočne Azije, Australije i pod-saharske Afrike jer nema ništa ekološki prihvatljivo u tome. U tim zemljama se zbog širenja poljoprivrede, šumarstva i rudarenja događa masovno uništavanje prašuma i drugih prirodnih ekosustava, istrebljenje autohtonih divljih biljaka, gljiva i životinja, izumiranje vrsta i genocid protiv domorodačkih naroda. Neprihvatljivo je da naizgled se hrvatski proizvod često sastoji od palminog ulja iz Indonezije, šećer od trske iz Brazila, da je gotovo sav grah u supermarketima iz Kanade ili Argentine, da su svi bademi iz Sjedinjenih Američkih Država. Zbog čega se ne koristi suncokretovo ulje odnosno šećer od repice iz Hrvatske? Neprihvatljivo je uvoziti drvo i njegove nusproizvode iz tih zemalja. Također, gotovo svo željezo i aluminij od sirovina iz Južne Amerike iako tih sirovina ima i u Europi. To ne znači da treba zanemariti izvorne prirodne šume i druge ekosustave Hrvatske, nego ih treba zaštititi jer one imaju vrijednost same po sebi zbog živih bića koja žive u njima i one ne postoje samo da ih ljudi iskorištavaju i mijenjaju njihov sastav. Treba zaustaviti širenje ljudskih aktivnosti na štetu izvorne prirode. Ne treba povećavati korištenje sirovine od ribarstva jer je gospodarski ribolov neselektivan pokolj svih živih bića koja žive u moru i nema ništa ekološki prihvatljivo u tome. Uzgoj ribe nije rješenje jer se uzgojena riba hrani ili ulovljenom divljom ribom ili sojom koja je uglavnom dobivena na štetu južnoameričkih prašuma. Treba nekoliko kilograma divlje ribe ili soje da se bodije jedan kilogram uzgojene ribe, a to ekološki vrlo štetno. Osim toga, gospodarski ribolov je vrlo okrutan prema ribama i drugim slučajno ulovljenim morskim životinjama. Ne treba poticati ni stočarstvo jer, osim što je ono okrutno prema uzgojenim životinjama, ono je ekološki štetno, posebice ako se kao ishrana koriste sirovine koje su uvezene iz Južne Amerike i drugih kontinenata koje sam naveo gore. Treba se preorijentirati na biljnu prehranu i gospodarstvo jer za proizvode životinjskog porijekla treba 10-ak puta više zemaljske površine nego za istu količinu i kakvoću proizvoda biljnog porijekla. Treba osmisliti način označavanja ili prepoznavanja biorazgradive plastike jer se sada događa da ju ljudi ubacuju u kontejnere za odvojeno prikupljanje konvencionalne plastike jer se te dvije vrste plastike naoko ne razlikuju a to može upropastiti sustav recikliranje. Treba omogućiti korištenje otpadnog mulja; a ako ga nije moguće iskoristiti u poljoprivredi zbog mogućnosti zaraze ili zbog zagađenja kemijskim tvarima ili mikroplastikom onda ga treba iskoristiti kao za dobivanje goriva u energanama a pepeo se može iskoristiti u cementnoj industriji. Kod procjene ekološke prihvatljivost se ne treba razmatrati samo ugljični dioksid nego i biološka raznolikost jer nema ništa prihvatljivo u zamjeni prirodne šume s brojnim vrstama autohtonih divljih biljaka, gljiva i životinja u plantažu određenih vrsta. Ljudi su samo jedna vrsta ali njihove aktivnosti zauzimaju preko 50% zemaljske površine iako ljudi dijele Zemlju s milijunima drugih vrsta i sve te vrste trebaju imati pravo na život, opstanak i životni prostor. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na iskazanom interesu na sudjelovanju na javnoj raspravi. Zaprimljeni komentar se ne odnosi na Stratešku studiju te će biti razmotren u okviru pripreme nacrta Strategije biogospodarstva.
2 Vedran Šarić GOSPODARENJE OTPADOM 1, Mulj iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda Udruga kompostana smatra da korištenje komposta čija je ulazna sirovina mulj iz pročistača otpadnih voda bi trebao dobiti više pažnje za korištenje u poljoprivredi, osobito u nasadima kao što su kulture kratkih ophodnji, brzorastući energetski nasadi i ostali neprehrambeni usjevi. Također njegova primjena u uređenju krajobraza, te cvjećarskoj i rasadničarskoj industriji bi trebalo ozbiljno razmatrati s obzirom da se njegovom primjenom, kao i miješanjem sa drugim materijalima može postići visokokvalitetni ugljično neutralni supstrat koji može zamijeniti mnoge druge neodržive supstrate na bazi treseta. Još jedna od njegovih potencijalnih primjena je i relativizacija neplodnih i zagađenih zemljišta u kombinaciji sa fitoremedijacijskim kulturama. Kompostiranje mulja iz pročistača kao jedna od sigurnih, dokazanih, primjenjivih i relativno jeftinih metoda za zbrinjavanje takvog materijala nakon čije obrade se dobiva novi vrijedni materijal bi trebalo dobiti više pažnje u budućoj poljoprivrednoj strategiji kao i strategiji biogospodarstva do 2035. Redovitim kontrolama i kemijskim analizama može se vrlo jednostavno kontrolirati sastav te potrebni parametri kako bi materijal zadovoljio uvjete njegove daljnje primjene. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na iskazanom interesu na sudjelovanju na javnoj raspravi. Zaprimljeni komentar se ne odnosi na Stratešku studiju te će biti razmotren u okviru pripreme nacrta Strategije biogospodarstva.