Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | AMD REVIZIJA d.o.o. | PRAVILNIK O PRORAČUNSKOM RAČUNOVODSTVU I RAČUNSKOM PLANU | Prijedlog Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu stavlja se na javno savjetovanje dvije godine nakon početka primjene novog Zakona o proračunu i godinu i pol nakon isteka roka za donošenje podzakonskih akata temeljem toga Zakona. Sad se od računovođa u sustavu proračuna očekuje da daju komentare na 235 članaka u roku od 15 dana i to u vrijeme kad se provode pripreme za zaključivanje godine i kad se trebaju primijeniti novi propisi vezani uz doprinose i porez na dohodak. U prijedlogu Pravilnika ima mnoštvo nepotrebnih članaka, nabrajaju se podskupine i odjeljci koji su vidljivi u Računskom planu koji je prilog Pravilniku, daju se upute za knjiženje mnoštva jednostavnih poslovnih događaja koje su prosječnom računovođi nepotrebne, dok se za pojedine specifične događaje ne daju. U uputama za knjiženje ima grešaka koje treba ispraviti. Primjenu Pravilnika otežava i razdvajanje sadržaja Računskog plana od pravila za evidentiranje. Mnoge promjene u odnosu na važeći Pravilnik zahtijevaju velika ulaganja, prvenstveno kod JLP(R)S zbog uvođenja objedinjene Glavne knjige, ali i kod korisnika (promjena brojčanih oznaka, naziva, načina knjiženja). Objedinjena Glavna knjiga nije isto što i uvođenje riznice, kako su to neki shvatili. Je li provedena procjena fiskalnog učinka? Nadamo se da će Ministarstvo razmotriti primljene komentare i odgoditi objavu ovakvog Pravilnika, posebno stoga što je primjena Pravilnika predviđena u knjigovodstvenim evidencijama od 1.1.2025. i u postupku planiranja za razdoblje 2025. do 2027. | Nije prihvaćen | Novi Zakon o proračunu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2022. predvidio je donošenje više podzakonskih akata s ciljem sustavnog uređenja proračunskih procesa, uključujući pri tome procese pripreme i izrade financijskih planova i proračuna; izvršenja financijskih planova i proračuna; izvještavanja o izvršenju financijskih planova i proračuna; računovodstvenog evidentiranja i financijskog izvještavanja i to za sve subjekte opće države. Rad na izradi novih podzakonskih propisa započeo je odmah početkom 2022. godine. Zadatku se pristupilo na sveobuhvatan i sustavan način, budući se radi o međusobno povezanim i komplementarnim procesima pa unapređenje metodologije u jednom procesu zahtijeva dosljedne promjene u ostalim povezanim procesima na koje se promjene direktno ili indirektno odražavaju, kao i analize funkcionalnosti informacijskih sustava koji te procese podržavaju. Napravljene su detaljne analize postojećih propisa, pravila i metodologije, pri čemu je najveći naglasak stavljen na nalaze i preporuke Državnog ureda za reviziju iz prethodnih revizija. Također, analizirani su i zahtjevi EUROSTAT-a zaprimani tijekom 2022. u okviru proljetnih i jesenskih notifikacija. Dodatno analizirane su i preporuke Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Odjela za fiskalne poslove iz izvještaja „Analiza razlika u odnosu na Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor i veze s proračunom“, a vezano za analizu postojećeg hrvatskog računovodstvenog okvira s Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor (IPSAS) i povezanosti između financijskih izvještaja i proračuna, koju je proveo tim stručnjaka iz MMF-a krajem 2019. godine. S obzirom da su računovodstvene evidencije i financijski izvještaji glavni izvor fiskalne statistike za utvrđivanje ukupnog rezultata opće države u izradi paketa podzakonskih propisa, centralni fokus je bio na izradi nove podzakonske regulative iz područja proračunskog računovodstva, proračunskih klasifikacija i financijskog izvještavanja. Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu donio se s ciljem unaprjeđenja sadržaja i kvalitete podataka u računovodstvenim evidencijama i financijskim izvještajima na razini proračunskog korisnika, na razini državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na razini konsolidiranih financijskih izvještaja opće države. Također, cilj je novog Pravilnika osigurati efikasniju i bržu pripremu informacija potrebnih za generiranje podataka na obračunskoj računovodstvenoj osnovi koju koriste nositelji službene statistike u RH kod izračuna rezultata opće države sukladno Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010) te osigurati metodološke preduvjete za daljnju informatizaciju računovodstvenih sustava koja uključuje informatizaciju knjigovodstvenih evidencija i financijskog izvještavanja. Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu sveobuhvatan je akt s obzirom na činjenicu da propisuje načela proračunskog računovodstva, kao i njihovu primjenu, sadržaj računa Računskog plana, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige proračunskog računovodstva, temeljna pravila evidentiranja poslovnih događaja, popis imovine i obveza kao i druga područja koja se odnose na proračunsko računovodstvo i važna su u procesu knjigovodstvenog evidentiranja poslovnih događaja proračunskih korisnika, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i državnog proračuna. U poglavlju V. Temeljna pravila evidentiranja dane su knjigovodstvene evidencije transakcija u cjelini, a ne parcijalno, kako bi obveznici primjene proračunskog računovodstva na jednom mjestu imali sveobuhvatan pregled poslovne promjene i kako ne bi trebali na različitim mjestima u Pravilniku trebali tražiti pojašnjenja pojedinih dijelova poslovne promjene. Pravilnik je pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana. Stoga su kroz poglavlje IV. Sadržaj računskog plana navedeni razredi, skupine računa te podskupine, a na razini odjeljka i osnovnog računa daju se pojašnjenja njihova sadržaja kako bi obveznici vođenja proračunskog računovodstva znali kategorizirati poslovne promjene na ispravne račune računskog plana. Ministarstvo financija je, kako bi obveznicima primjene proračunskog računovodstva približilo sadržaj Prijedloga Pravilnika, za vrijeme trajanja javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, 11. i 15. prosinca 2023. održalo prezentacije proračunskim korisnicima državnog proračuna i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave s ciljem ukazivanja na najvažnije odredbe Pravilnika te kako bi dalo mogućnost postavljanja pitanja oko eventualnih nejasnoća vezanih uz tumačenje Pravilnika. |
| 2 | Mladenka Karačić | PRAVILNIK O PRORAČUNSKOM RAČUNOVODSTVU I RAČUNSKOM PLANU | Pravilnik je preopširan što otežava primjenu. Dok važeći Pravilnik ima 88 članaka, ovaj prijedlog Pravilnika ima ih 235. U mnogim člancima se nepotrebno nabrajaju podskupine Računskog plana što se vidi iz Računskog plana koji je prilog Pravilniku. Posebno nije dobro u obrazloženju samo ponoviti naziv skupine ili podskupine koja se obrazlaže, primjerice, čl. 29. st. 14.: Višegodišnji nasadi i osnovno stado obuhvaćaju: – višegodišnje nasade – osnovno stado. Razdvajanje sadržaja Računskog plana i temeljnih pravila evidentiranja poslovnih događaja ne pridonosi jasnoći. Dodatno, treba dati općenita pravila evidentiranja, a onda objasniti samo specifične poslovne događaje. Brisanjem ovakvih članaka, odnosno stavaka ne bi se ništa izgubilo, a dobilo bi se na jasnoći. | Nije prihvaćen | Pravilnik je pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćenja sadržaja računskog plana. Stoga su kroz poglavlje IV. Sadržaj računskog plana navedeni razredi, skupine računa te podskupine, a na razini odjeljka i osnovnog računa daju se pojašnjenja njihova sadržaja kako bi obveznici vođenja proračunskog računovodstva znali kategorizirati poslovne promjene na ispravne račune računskog plana. U poglavlju V. Temeljna pravila evidentiranja dane su knjigovodstvene evidencije transakcija u cjelini, a ne parcijalno, kako bi obveznici primjene proračunskog računovodstva na jednom mjestu imali sveobuhvatan pregled poslovne promjene i kako ne bi trebali na različitim mjestima u Pravilniku trebali tražiti pojašnjenja pojedinih dijelova poslovne promjene. |
| 3 | Andreja Milić | PRAVILNIK O PRORAČUNSKOM RAČUNOVODSTVU I RAČUNSKOM PLANU | 1. Pravilnik je prenormiran 2. Kroz cijeli Pravilnik pojam „proračun“ zamijeniti za pojam „jedinice“, a za državni proračun treba naći odgovarajući termin (glava 02506 Ministarstvo financija – ostali rashodi). Proračun je akt definiran čl.4. t. 9. i 42. Zakona o proračunu i ne može biti obveznik odredbi ovoga Pravilnika. 3. Zakonodavac zaboravlja da se knjigovodstveni procesi rade temeljem vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije. U jako puno odredbi nije razvidno koje bi to knjigovodstvene isprave bile temelj za propisano knjiženje! 4. Pravilnikom treba nešto definirati, a ne navoditi očito. Ovakvih odredbi je jako puno. Primjer: Spomenici u obliku zgrada i građevinskih objekata evidentiraju se na računima zgrada odnosno građevinskih objekata. 5. Zašto se detaljno navodi sadržaj skupina, podskupina ili odjeljaka u Pravilniku? Zar nemamo Računski plan za to? To nepotrebno opterećuje Pravilnik. Dovoljno je navesti skupine, a samo ako se nešto posebno uređuje navesti niže razine. | Nije prihvaćen | 1. Prijedlog Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu sveobuhvatan je akt s obzirom na činjenicu da propisuje načela proračunskog računovodstva, kao i njihovu primjenu, sadržaj računa Računskog plana, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige proračunskog računovodstva, temeljna pravila evidentiranja poslovnih događaja, popis imovine i obveza kao i druga područja koja se odnose na proračunsko računovodstvo i važna su u procesu knjigovodstvenog evidentiranja poslovnih događaja proračunskih korisnika, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i državnog proračuna. U poglavlju V. Temeljna pravila evidentiranja dane su knjigovodstvene evidencije transakcija u cjelini, a ne parcijalno, kako bi obveznici primjene proračunskog računovodstva na jednom mjestu imali sveobuhvatan pregled poslovne promjene i kako ne bi trebali na različitim mjestima u Pravilniku trebali tražiti pojašnjenja pojedinih dijelova poslovne promjene. Pravilnik je pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana. Stoga su kroz poglavlje IV. Sadržaj računskog plana navedeni razredi, skupine računa te podskupine, a na razini odjeljka i osnovnog računa daju se pojašnjenja njihova sadržaja kako bi obveznici vođenja proračunskog računovodstva znali kategorizirati poslovne promjene na ispravne račune računskog plana. 2. Zakon o proračunu u članak 4. definira državni proračun kao akt koji donosi Hrvatski sabor, a koji sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine u kojima se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci Republike Hrvatske i proračunskih korisnika državnog proračuna. Međutim, u članku 50. Zakona o proračunu propisuje se kako državni proračun ima jedinstveni račun državnog proračuna, a JLP(R)S imaju jedinstveni račun proračuna preko kojeg se vrše svi priljevi i odljevi proračuna i proračunskih korisnika. Sukladno članku 140. Zakona o proračunu u procesu konsolidacije na razini općeg proračuna konsolidiraju se financijski izvještaji proračunskih korisnika državnog proračuna i financijski izvještaj državnog proračuna kako bi se sastavio konsolidirani financijski izvještaj državnog proračuna, dok se konsolidirani financijski izvještaji proračuna svih JLP(R)S i financijski izvještaji svih izvanproračunskih korisnika JLP(R)S iskazuju u konsolidiranom financijskom izvještaju lokalnog proračun. Slijedom navedenog, u kontekstu ovog Pravilnika koristi se pojam „proračun“ kao subjekt za koji se evidentiraju poslovne promjene, a koje se potom iskazuju i sastavljaju u financijskim izvještajima proračuna te koji se potom konsolidiraju u konsolidiranom financijskom izvještaju državnog proračuna i konsolidiranom financijskom izvještaju proračuna JLP(R)S. 3. U dijelovima Pravilnika u kojima se uvidjela potreba za navođenjem knjigovodstvene dokumentacije koja je temelj za knjigovodstveno evidentiranje poslovnih knjiga ona je i navedena. Važnost i značaj knjigovodstvene isprave detaljnije je uređena člankom 6. ovoga Pravilnika. 4. Pravilnik definira da se spomenici u obliku zgrada i građevinskih objekata evidentiraju na računima zgrada odnosno građevinskih objekata kako se zgrade spomenici ne bi evidentirali u okviru osnovnog računa 02146 Spomenici (povijesni, kulturni i slično), s obzirom na to da je navedeni osnovni račun predviđen za evidentiranje umjetničkih predmeta kao što su skulpture, kipovi, biste i slično. 5. Pravilnik je pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana. Stoga su kroz poglavlje IV. Sadržaj računskog plana navedeni razredi, skupine računa te podskupine, a na razini odjeljka i osnovnog računa daju se pojašnjenja njihova sadržaja kako bi obveznici vođenja proračunskog računovodstva znali kategorizirati poslovne promjene na ispravne račune računskog plana. |
| 4 | Andreja Milić | I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 1. | • U čl. 1. navodi se što se propisuje Pravilnikom ali se kroz cijeli Pravilnik navode odredbe koje se odnose i na financijsko izvještavanje, planiranje i izvršavanje plana. Takve odredbe treba maknuti i uključiti (ili ne uključiti uopće) u zakonske i podzakonske akte kojima se uređuje predmetna materija. Ovim Pravilnikom ne uređuju se proračunski procesi već načela proračunskog računovodstva, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, sadržaj računa Računskog plana, temeljna pravila evidentiranja poslovnih događaja, popis imovine i obveza. | Nije prihvaćen | Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu uređuje i definira temeljna pravila knjigovodstvenog evidentiranja obveznika primjene proračunskog računovodstva u poslovnim knjigama. Iz navedenih knjigovodstvenih evidencija svi subjekti općeg proračuna, njih 3.780, generiraju financijske izvještaje, koji se na razini općeg proračuna i konsolidiraju, zbog čega je važno da na eliminacijskim računima računskog plana budu usklađene knjigovodstvene evidencije kod svih subjekata. Zbog navedenog pravila knjigovodstvenog evidentiranja te izvršavanja i izvještavanja ne mogu se odvojiti, što rezultira time da pojedine odredbe i pravila mogu biti uključene u više podzakonskih akata koji uređuju proračunske procese. |
| 5 | Mladenka Karačić | III. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I POSLOVNE KNJIGE, Članak 6. | Stavak 9.: Ne može se propisati da svaka isprava mora sadržavati primatelja isprave. Primjerice, tko je „primatelj isprave“ kod temeljnice za ispravak vrijednosti dugotrajne imovine? | Nije prihvaćen | S obzirom na činjenicu da se temeljnica ispravka vrijednosti dugotrajne imovine sastavlja u organizacijskoj jedinici nadležnoj za poslove računovodstva, izdavatelj i primatelj takve temeljnice je navedena organizacijska jedinica. |
| 6 | Andreja Milić | III. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I POSLOVNE KNJIGE, Članak 6. | Zašto je bitno da na kartici konta piše adresa? | Nije prihvaćen | Adresa kao podatak je važna kako bi se moglo identificirati na koji subjekt se odnose poslovne promjene, posebice kod subjekata koji posluju na više lokacija i knjigovodstvene evidencije vode po mjestu troška. |
| 7 | Andreja Milić | III. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I POSLOVNE KNJIGE, Članak 12. | 1. Akt ne može imati glavnu knjigu. Glavnu knjigu može imati samo jedinica lokalne i područne regionalne samouprave i proračunski i izvanproračunski korisnici. 2. Odnosi li se ovo i na državni proračun? Ne postoji subjekt državni proračun. Misli li se ovdje na glavu 02506 Ministarstvo financija – ostali izdaci države. Hoće li glava 02506 voditi knjigovodstvene evidencije sukladno načelima iz čl. 4. koje propisuje ovaj pravilnik ili to za nju ne vrijedi? 3. Ako se u čl. 11. definira što je glavna knjiga, kako onda u drugom članku glavna knjiga može biti nešto drugo? Kako se nešto može zvati glavna knjiga, a ne imate cjelovite podatke o imovini, obvezama potraživanjima, prihodima, rashodima, primicima i izdacima? 4. U čl. 11. glavna knjiga se definira kao sustavna knjigovodstvena evidencija poslovnih događaja nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima, prihodima i primicima te rashodima i izdacima raspoređenih na osnovnim računima prema propisanom Računskom planu. Čl. 6. navodi da se Evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama temelji se na vjerodostojnim, urednim, istinitim i prethodno kontroliranim knjigovodstvenim ispravama. Koje su to knjigovodstvene isprave različite od isprava iz čl. 6. koje se evidentiraju u objedinjenu glavnu knjigu? 5. Na temelju čega jedinice uopće mogu imati podatke o obvezama svojih proračunskih korisnika u svojoj (ili nekoj drugoj) glavnoj knjizi? 6. Proračuni (akti) ne predaju financijske izvještaje. Financijske izvještaje predaju subjekti; jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici (i glava 02506 ili to za nju ne vrijedi?). | Nije prihvaćen | 1. Sukladno članku 50. Zakona o proračunu državni proračun ima jedinstveni račun državnog proračuna, a JLP(R)S imaju jedinstveni račun proračuna preko kojeg se vrše svi priljevi i odljevi proračuna i proračunskih korisnika. Sukladno članku 140. Zakona o proračunu u procesu konsolidacije na razini općeg proračuna konsolidiraju se financijski izvještaji proračunskih korisnika državnog proračuna i financijski izvještaj državnog proračuna kako bi se sastavio konsolidirani financijski izvještaj državnog proračuna, dok se konsolidirani financijski izvještaji proračuna svih JLP(R)S i financijski izvještaji svih izvanproračunskih korisnika JLP(R)S iskazuju u konsolidiranom financijskom izvještaju lokalnog proračun. Slijedom navedenog, u kontekstu ovog Pravilnika koristi se pojam „proračun“ kao subjekt za koji se evidentiraju poslovne promjene, a koje se potom iskazuju i sastavljaju u financijskim izvještajima proračuna te koji se potom konsolidiraju u konsolidiranom financijskom izvještaju državnog proračuna i konsolidiranom financijskom izvještaju proračuna JLP(R)S. 2. Da, odnosi se na državni proračun sukladno članku 50. Zakona o proračunu. 3.Člankom 12. definirana je objedinjena glavna knjiga koja nije isto što i glavna knjiga proračuna ili proračunskog korisnika koja mora sadržavati sve elemente definirane člankom 11. Prijedloga Pravilnika. U stavku 3. članka 12. jasno je definirano da glavna knjiga proračunskih korisnika u sastavu Objedinjene glavne knjige proračuna sadrži minimalno evidencije transakcija u vezi rashoda i obveza, izdataka i primitaka, potraživanja iz nadležnog proračuna za uplaćena sredstva na račun proračuna te prihode proračunskih korisnika iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti, evidentiranih po modificiranom načelu nastanka događaja. 4. Nema razlike u knjigovodstvenim ispravama koje su vjerodostojna dokumentacija za evidentiranje poslovnih događaja koji se nalaze u glavnim knjigama proračuna i proračunskih korisnika i poslovnih događaja koji generiraju u objedinjenoj glavnoj knjizi proračuna. U objedinjenu glavnu knjigu preuzimaju se podaci koji su definirani člankom 12. stavkom 3. Prijedloga Pravilnika u objedinjenu glavnu knjigu. 5. Jedinice nemaju podatke o obvezama proračunskih korisnika u svojoj glavnoj knjizi, obveze proračunskih korisnika nalaze se u glavnoj knjizi proračunskih korisnika, a u objedinjenu glavnu knjigu preuzimaju se podaci iz glavnih knjiga proračunskih korisnika i u njoj imaju oznaku proračunskog korisnika kome pripadaju po šifri organizacijske klasifikacije. 6. Sastavljaju se i predaju financijski izvještaji državnog proračuna, proračunskih korisnika, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, konsolidirani financijski izvještaji lokalnih proračuna i financijski izvještaji razdjela. Sukladno članku 140. Zakona o proračunu u procesu konsolidacije na razini općeg proračuna konsolidiraju se financijski izvještaji proračunskih korisnika državnog proračuna i financijski izvještaj državnog proračuna kako bi se sastavio konsolidirani financijski izvještaj državnog proračuna, dok se konsolidirani financijski izvještaji proračuna svih JLP(R)S i financijski izvještaji svih izvanproračunskih korisnika JLP(R)S iskazuju u konsolidiranom financijskom izvještaju lokalnog proračun. |
| 8 | Andreja Milić | III. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I POSLOVNE KNJIGE, Članak 12. | Odredbe čl. 12. ne bi trebale biti dio propisa kojim se uređuju temelji knjigovodstvenog evidentiranja u sustavu proračuna jer pokušava definirati nešto što bi trebalo biti vezano uz proces planiranja i izvršavanja plana Ovaj članak Pravilnika je (loš) pokušaj zakonskog definiranja postavki nekih postojećih (loših) informatičkih rješenja prema kojima su već postavljeni procesi rizničnog poslovanja u nekim jedinicama. Cijeli ovaj članak je očito pokušaj da se propisom kojim se uređuje knjigovodstveno evidentiranje propiše nešto što knjigovodstveno evidentiranje nije. Podaci koji trebaju služiti za praćenje izvršenja plana proračuna i financijskih planova proračunskih korisnika nikako i nikada ne bi trebali imati identičan princip za evidentiranje kao i knjigovodstvene evidencije. To su dva različita procesa koja se samo u nekim dijelovima preklapaju ali mjesto preklapanja NIJE GLAVNA KNJIGA. Ideja rizničnog poslovanja nije nova i svakako je dobra i poželjna ali smatram da se mora zadržati na nivou preporuke i ne propisan na ovakav način. | Nije prihvaćen | Objedinjena glavna knjiga ne zamjenjuje jedinstveni račun proračuna kao ni glavnu knjigu proračuna niti glavnu knjigu proračunskog korisnika, već je svrha objedinjene glavne knjige: - brži protok informacija o stvorenim rashodima i obvezama proračunskih korisnika iz nadležnosti te bolje planiranje likvidnosti proračuna, - automatizirana usklađenost podataka na eliminacijskim računima Računskog plana, brža i lakša eliminaciju podataka prilikom konsolidacije podataka - cjelovitiji podaci za preliminarne izračune rezultata po završetku obračunskih razdoblja. |
| 9 | NIKOLINA BIČANIĆ | III. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I POSLOVNE KNJIGE, Članak 14. | Sva imovina materijalnog oblika mora se voditi u pomoćnim knjigama - po vrsti, količini i vrijednosti. To je pravilo koje vrijedi u svim računovodstvenim sustavima (proračunskom/poduzetničkom/neprofitnom). | Nije prihvaćen | Člankom 14. definirano je da se sva materijalna imovina vodi u analitičkim evidencijama po vrsti, količini i vrijednosti, stavkom 3. definirane su kategorije imovine za koje postoji obveza vođenja analitičkih knjigovodstvenih evidencija. |
| 10 | Andreja Milić | III. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I POSLOVNE KNJIGE, Članak 14. | Zašto se posebno navode zalihe u djelatnosti zdravstva, obavljanja vlastite trgovačke, izdavačke i proizvođačke djelatnosti i djelatnost obrane, sigurnosti i prometa, a sve se prate na isti način - po vrsti, količini i vrijednosti? | Nije prihvaćen | Navedene zalihe posebno se navode kako bi se istaknula njihova značajnost. Naime, s obzirom na značajne troškove zaliha u spomenutim djelatnostima, ukazala se potreba za detaljnijim i kvalitetnijim knjigovodstvenim evidencijama zaliha, osobito u djelatnosti zdravstva i činjenice da se tek po utrošku ovih zaliha priznaju rashodi. |
| 11 | Mladenka Karačić | III. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I POSLOVNE KNJIGE, Članak 17. | U stavku 2. riječi: „poslovnu knjigu“ treba zamijeniti riječima: „glavnu knjigu“. | Prihvaćen | Stavak 2. izmijenjen je i glasi: „(2) Zakonski predstavnik obveznika vođenja proračunskog računovodstva ili osoba na koju je prenesena ovlast potpisuje ispisanu i uvezanu glavnu knjigu u roku od 120 dana od isteka proračunske godine na koju se odnosi odnosno od dana prestanka rada subjekta ili dana statusne promjene.“ |
| 12 | Andreja Milić | III. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I POSLOVNE KNJIGE, Članak 17. | Zašto se potpisuje ispisana i uvezana poslovna knjiga? Uvijek se ispisivala i potpisivala glavna knjiga. | Prihvaćen | Stavak 2. izmijenjen je i glasi: „(2) Zakonski predstavnik obveznika vođenja proračunskog računovodstva ili osoba na koju je prenesena ovlast potpisuje ispisanu i uvezanu glavnu knjigu u roku od 120 dana od isteka proračunske godine na koju se odnosi odnosno od dana prestanka rada subjekta ili dana statusne promjene.“ |
| 13 | Mladenka Karačić | III. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I POSLOVNE KNJIGE, Članak 20. | Financijsko izvještavanje je uređeno drugim propisom. Dodatno, financijski izvještaji se predaju u RKPFI aplikaciju gdje nema mogućnosti potpisa osobe koja rukovodi ustrojstvenom jedinicom obveznika ili osobe kojoj je povjereno vođenje računovodstva. Treba brisati stavak 3. | Nije prihvaćen | Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu detaljnije su od stavka 3. definirane obveze vezano uz financijsko izvještavanje u sustavu proračuna, ovim člankom definirane su odgovornosti za pojedine proračunske procese, što uključuje i financijsko izvještavanje. U obrascu financijskog izvještaja dodat će polje za potpis osobe koja rukovodi ustrojstvenom jedinicom nadležnom za poslove računovodstva ili osobe kojoj je povjereno viđenje računovodstva. |
| 14 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 25. | Ako su sadržaj računskog plana i pravila evidentiranja razdvojeni, onda stavak 4. treba biti u poglavlju V.b. | Nije prihvaćen | Stavak 4. ovog članka ne daje definirano pravilo evidentiranja kako je dano u poglavlju V.b Pravila evidentiranja poslovnih događaja već isključivo ukazuje na finalni rezultat evidentiranja poslovnih promjena. |
| 15 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 29. | Članak treba skratiti. Nema potrebe nabrajati ono što se vidi iz računskog plana. Posebno ukazujem na stavak 14.: Višegodišnji nasadi i osnovno stado obuhvaćaju: – višegodišnje nasade – osnovno stado. Zašto propisivati nešto što je jasno iz naziva? | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana, i u članku 29. navedeno je što obuhvaća proizvedena dugotrajna imovina. |
| 16 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 29. | Nepotrebno „, a to su najčešće građevinski objekti“. Iz odredbe je jasno definirana mogućnost izbora: ako se ne može odvojiti vrijednost objekta od vrijednosti zemljišta tada se čitav iznos evidentira na imovini koja ima veću vrijednost. Nema potrebe dodavati nešto što možda je, a možda i nije. | Prihvaćen | Članak 29., stavak 3. sada glasi: „(3) Građevinski objekti (zgrade i ostalo) iskazuju se odvojeno od zemljišta na kojem su smješteni. Ako nije moguće odvojiti vrijednost objekta od vrijednosti zemljišta tada se čitav iznos evidentira na imovini koja ima veću vrijednost.“ |
| 17 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 30. | • Čl. 30. nepotrebno navođenje podskupina | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana, navedeno je što obuhvaća skupina računa 03. |
| 18 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 31. | Nepotrebno navođenje podskupina | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana, navedeno je što obuhvaća skupina računa 04. |
| 19 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 32. | Nepotrebno navođenje podskupina | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana, navedeno je što obuhvaća skupina računa 05. |
| 20 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 33. | Nepotrebno navođenje podskupina | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana, navedeno je što obuhvaća skupina računa 06. |
| 21 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 34. | Koja je svrha proširenja naziva skupina 14 i 15? | Nije prihvaćen | Nazivi skupina 14 i 15 usklađeni su s pojmovima koji se koriste na tržištima kapitala. |
| 22 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 34. | Nepotrebno navođenje podskupina | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana, navedeno je koje skupine obuhvaća razred 1. |
| 23 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 35. | Nepotrebno navođenje podskupina | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana, navedeno je koje podskupine obuhvaća skupina računa 11. |
| 24 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 36. | U poglavlju V.b nije objašnjeno kako knjižiti podskupinu 125, što je protustavka? Rashod? Rashode treba planirati, a ispravak vrijednosti potraživanja provodi se tek po isteku godine kad se na plan više ne može utjecati. | Prihvaćen | U članak 130. umjesto dosadašnjeg stavka 2. dodan je novi stavak 2. koji glasi: „Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ispravak vrijednosti potraživanja od zaposlenih i za više plaćene poreze i ostalo evidentira se: – zaduženjem osnovnog računa rashoda 32999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja – odobrenjem odgovarajućeg osnovnog računa u odjeljku 1251 Ispravak vrijednosti potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo“. |
| 25 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 36. | Nepotrebno navođenje podskupina | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana, navedeno je koje podskupine obuhvaća skupina računa 12. |
| 26 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 37. | Nepotrebno navođenje podskupina | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana, navedeno je koje podskupine obuhvaća skupina računa 13. |
| 27 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 38. | Koja je dodana vrijednost ovoga članka i proširenja naziva vrijednosnih papira i dionica i udjela? U biti se ništa ne mijenja ni kod definiranja ni kod knjiženja. | Nije prihvaćen | Ne mijenjaju se knjigovodstvene evidencije, ali se definiranje pojmova usklađuje s pojmovima koji se koriste na tržištima kapitala. |
| 28 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 39. | Nepotrebno navođenje podskupina | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana, navedeno je koje podskupine obuhvaća skupina računa 14. |
| 29 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 40. | Nepotrebno navođenje podskupina | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana, navedeno je koje podskupine obuhvaća skupina računa 15. |
| 30 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 41. | U stavku 4. iza riječi: „pomoći proračunu iz drugih proračuna“ treba dodati riječi: „i izvanproračunskim korisnicima“. | Prihvaćen | Navedeno u stavku 4., podstavku 4. |
| 31 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 41. | Čl. 41. st. 5. Koji su to vjerodostojni dokumenti iz kojih proizlazi protučinidba? Na temelju čega bilježimo da nam je EU nešto dužna? Evidentira li EU obvezu prema RH? Na temelju kojih dokumenata se evidentira potraživanje od EU? ZNS? Uloga ZNS je obavijest EU koliko je potrošeno vlastitih sredstava kako bi se ista mogla nadoknaditi, a ne bilježenje nečega što je podnositelj ZNS-a obavio za EU. Podatak o potraživanjima se očito koristi u nedostatku informacije koliko je korisnik projekta angažirao „vlastitih sredstva“ za financiranje EU projekt dok se ne uplate prihodi. Međutim, što ako se ta potraživanje ne evidentiraju, a to je često, jer nemaju stvarnu prirodu na temelju kojeg se bilježe potraživanja, obavljenu uslugu ili prodani proizvod ili robu? Treba li bilancu opterećivati ovakvim podacima i može li zakonodavac razmisliti o nekim drugim načinima rješavanja nedostatka ovih podatka? | Nije prihvaćen | Zahtjev za nadoknadom sredstava je temelj za knjigovodstveno evidentiranje potraživanja pomoći od Europske unije. Detaljnije će način evidentiranja EU tijekova biti uređen Pravilnikom o korištenju sredstava Europske unije i uputama temeljem tog Pravilnika. |
| 32 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 42. | Nepotrebno navođenje podskupina | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana, navedeno je koje podskupine obuhvaća skupina računa 17. |
| 33 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 43. | Nepotrebno navođenje podskupina | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana, navedeno je koje podskupine obuhvaća skupina računa 19. |
| 34 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 44. | U stavku 5. riječi: „u roku od jedne odnosno manje od jedne godine“ treba zamijeniti riječima: „u roku kraćem od jedne godine“. | Prihvaćen | Članak 44., stavak 5. sada glasi: „(5) Prema ročnosti obveze se klasificiraju na: - kratkoročne obveze koje dospijevaju u roku kraćem od jedne godine, - dugoročne obveze koje dospijevaju u roku dužem od godine dana.“ |
| 35 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 44. | Čl. 44. st.5. Za koje potrebe u sustavu proračuna se obveze klasificiraju na kratkoročne i dugoročne? Ako se već propisuje ročnost što nije logičnije propisati vođenje po ročnosti kako zahtjeva Izvještaj o obvezama? | Nije prihvaćen | Klasifikacija obveza na kratkoročne i dugoročne u skladu je s potrebom planiranja i upravljanja likvidnošću na razini godine (za godinu za koju je izrađen proračun odnosno financijski plan i projekcije za dvije i više godina). |
| 36 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 46. | Nepotrebno nabrajanje podskupina. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćenja sadržaja računskog plana, navedeno je koje podskupine obuhvaća skupina računa 23. |
| 37 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 49. | Naziv skupine 26 je Obveze za kredite i zajmove, iz podnaslova iznad članka 49. treba brisati riječ „primljene“ | Prihvaćen | Naslov članka 49. sada glasi: „Skupina 26 – Obveze za kredite i zajmove“, stavak 1., podstavak 1. sada glasi: „(1) Skupina računa 26 – Obveze za kredite i zajmove obuhvaća podskupine: - 261 Obveze za kredite i zajmove od međunarodnih organizacija, institucija i tijela EU te inozemnih vlada“ |
| 38 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 54. | U stavku 3. treba brisati riječi: „njega djeteta,“ jer se u sustavu proračuna ne isplaćuje naknada za njegu djeteta u vidu plaće. | Nije prihvaćen | Članak 54., stavak 3. sada je izmijenjen i glasi: „(3) Plaće za redovan rad iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka obuhvaćaju plaće te naknade plaća za: bolovanja na teret poslodavca; godišnji odmor i plaćene izostanke te ostale naknade plaća kao što su njega djeteta na teret poslodavca, vojna vježba i slično“, s obzirom na to da poslodavac na svoj teret isplaćuje razliku naknade plaće za njegu djeteta od visine naknade koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a do visine naknade za bolovanje na teret poslodavca. |
| 39 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 55. | Zašto su iza riječi: "tekućeg i investicijskog održavanja" dodane riječi nefinancijske imovine? Nema tekućeg i investicijskog održavanja financijske imovine. U stavku 5. iza riječi „tekuće“ na dva mjesta treba dodati „i investicijsko“. | Prihvaćen | Članak 55., stavak 6. sada glasi: „(6) Rashodi za materijal i dijelove za tekuće i investicijsko održavanje evidentiraju se na podskupini Rashodi za materijal i energiju (322) samo ako se materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje nabavljaju posebno. Ako su materijal i dijelovi nabavljeni u sklopu usluge održavanja evidentiraju se na podskupini Rashodi za usluge (323) kao rashodi za usluge tekućeg investicijskog održavanja.“ |
| 40 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 56. | Razvrstavanje na bankarske usluge i usluge platnog prometa imalo je smisla dok je platni promet išao preko ZAP-a odnosno Fine. Sve nabrojano u ovom stavku je na računima koje izdaju banke, s tim da na nekim računima nije ovako razvrstano. Predlažem da se ova dva osnovna računa spoje u jedan jer se u konačnici radi o zanemarivim iznosima. Mislim da je važnije pojasniti ostale financijske rashode što je u važećem Pravilniku utvrđeno u čl. 50. stavcima 2. do 8. | Nije prihvaćen | Zbog potrebe analize što se trenutno evidentira na navedenim osnovnim računima, ostavit će se ovakva podjela. |
| 41 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 57. | • Čl. 57. st. 3. Treba li uopće navoditi namjenu subvencija i zašto se subvencije po namjeni nabrajaju samo djelomično. Kada se tako nabraja onda je problem kada nešto nije navedeno. To nije bilo dobro ni u starom pravilniku. Mislim da je bolje staviti definiciju, a ostaviti tumačenja za svaki pojedini slučaj. Ako se za subvenciju (koja je u normalnim sustavima prijenos po novčanom načelu jer nema protučinidbe kojom se stvara obveza) stvara obveza trebalo bi definirati u kojem trenutku i temeljem kojeg dokumenta nastaje obveza za subvenciju. Preuzeti odredbu čl. 51. st. 4. važećeg Pravilnika. Trošak subvencije se evidentira u trenutku pravomoćnosti izdanog akta nadležnog tijela (odluka, rješenje i slično) temeljem kojeg se dodjeljuje subvencija, pod uvjetom da je iznos subvencije mjerljiv te da se odnosi na izvještajno razdoblje | Djelomično prihvaćen | Prihvaćen, na kraju stavka je dodan podstavak koji uključuje subvencije za namjene koje nisu obuhvaćene prethodnim podstavcima. Članak 57. i sadašnji stavak 4. glasi: „Prema namjenama subvencije se mogu podijeliti na: − subvencije kamata − subvencije za socijalne doprinose − za program usavršavanja zaposlenih − za restrukturiranje trgovačkog društva − za zatvaranje proizvodnje − za ostale slične namjene. Člankom 170. Pravilnika definirano u kojem trenutku i temeljem kojeg akta nastaje obveza za subvenciju. |
| 42 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 58. | Naziv podskupine 363 treba biti: Pomoći drugom proračunu (ili jedinici prema Andrejinom komentaru) i izvanproračunskim korisnicima. Riječi „unutar općeg proračuna“ nisu potrebne jer je ovo računski plan za subjekte iz općeg proračuna, a proračuni odnosno JLP(R)S ne mogu biti izvan općeg proračuna. | Djelomično prihvaćen | U članku 58. stavku 1. podstavku 3. promijenjen je naziv u: „– 363 Pomoći unutar općeg proračuna“ |
| 43 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 58. | Ovo je Pravilnik kojim se uređuju knjigovodstvene evidencije, a ne način popunjavanja financijskih izvještaja. To nije bilo dobro ni u starom Pravilniku. Brisati riječi: • „i u svojim financijskim izvještajima (razina 13 i 22)“ • „i u financijskim izvještajima proračuna“ | Nije prihvaćen | Zbog važnosti podataka koji se iskazuju na podskupinama 367 i 671 s obzirom da služe za evidenciju prijenosa iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika, te zbog važnosti sučeljavanja i eliminacije tih podskupina kod konsolidacije, u stavku 7. pojašnjeno je tko evidentira u svojim poslovnim knjigama 367 te posljedično iskazuje i u svojim financijskim izvještajima. |
| 44 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 58. | Promijeniti izraz „proračuni“. Ne prenose sredstva proračuni već nadležne jedinice i glava 02506 za državni proračun. Prijedlozi za izmjene naziva u računskom planu – 363 Pomoći između jedinica/države? – 366 Pomoći proračunskim korisnicima drugih jedinica/države ? – 367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležne jedinice za financiranje redovne djelatnosti – 369 Prijenosi između proračunskih korisnika iste jedinice | Nije prihvaćen | Sukladno članku 50. Zakona o proračunu državni proračun ima jedinstveni račun državnog proračuna, a JLP(R)S imaju jedinstveni račun proračuna preko kojeg se vrše svi priljevi i odljevi proračuna i proračunskih korisnika. Slijedom navedenog, u kontekstu ovog Pravilnika koristi se pojam „proračun“ kao subjekt za koji se evidentiraju poslovne promjene, a koje se potom iskazuju i sastavljaju u financijskim izvještajima proračuna te koji se potom konsolidiraju u konsolidiranom financijskom izvještaju državnog proračuna i konsolidiranom financijskom izvještaju proračuna JLP(R)S. Sukladno članku 140. Zakona o proračunu u procesu konsolidacije na razini općeg proračuna konsolidiraju se financijski izvještaji proračunskih korisnika državnog proračuna i financijski izvještaj državnog proračuna kako bi se sastavio konsolidirani financijski izvještaj državnog proračuna, dok se konsolidirani financijski izvještaji proračuna svih JLP(R)S i financijski izvještaji svih izvanproračunskih korisnika JLP(R)S iskazuju u konsolidiranom financijskom izvještaju lokalnog proračun. |
| 45 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 58. | st.7. 367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti Iz ovog stavka samo se iščitava novčano načelo priznavanja ovih prijenosa. Definirati izrijekom novčano načelo priznavanja prihoda i rashoda za prijenose proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti. | Nije prihvaćen | Člankom 110. stavkom 3. definirano je da se rashodi za pomoći dane unutar općeg proračuna priznaju u rashode u trenutku plaćanja, odnosno doznake pomoći subjektima unutar općeg proračuna. |
| 46 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 58. | • čl. 58. Da li se za prijenose između subjekata unutar sustava proračuna koristi načelo obračunskih rashoda? Davatelj će zabilježiti rashod i obvezu u trenutku izdavanja akta, a primatelj prihod u trenutku primitka novca? Kako će to utjecati na postupak konsolidacije? Koji je to trenutak i dokument koji stvara obvezu kod davatelja, a potraživanje kod primatelja? Obzirom da su osnovna načela razbacana po cijelom pravilniku ako je ovo kasnije definirano odustajem od komentara. | Nije prihvaćen | Osnovna načela definirana su na dva mjesta: u članku 4. definirana su temeljna načela iskazivanja imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda, primitaka i izdataka i članku 110. definirana je primjena modificiranog računovodstvenog načela nastanka događaja kod evidentiranja poslovnih događaja. U članku 110. stavku 3. definirano je da se rashodi za pomoći dane unutar općeg proračuna priznaju u rashode u trenutku plaćanja, odnosno doznake pomoći subjektima unutar općeg proračuna. U člancima 106. i 161. definirane su knjigovodstvene evidencije pomoći danih unutar općeg proračuna i pomoći danih proračunskom korisniku drugog proračuna. |
| 47 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 59. | Pravilnik nije udžbenik. Ovaj članak je pun dodatnih pojašnjenja koja bi trebalo smanjiti i ostaviti isključivo definicije. Stavci od 5.- 10. su nepotrebni. • St. 8. nikako ne pripada u skupinu 37 To se u seminarskim materijalima navodi kao izuzetak ali ne bi trebalo u Pravilniku. Rashodi za edukacije zaposlenika putem seminara, tečajeva, savjetovanja čime se poboljšava rad zaposlenika na poslovima na kojima oni već rade, evidentiraju se u okviru odjeljka 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika. • st. 10. je ili nepotreban jer se njegov sadržaj nalazi u gornjim stavcima ili ga treba staviti kao st. 1. | Djelomično prihvaćen | Poglavlje IV. Pravilnika obrađuje sadržaj računskog plana, a stavci 5. do 10. ovog članka navode vrste rashoda koji sadržajno pripadaju skupini 37 računskog plana. Stavak 8. prebačen je u članak 55., u stavak 3. Stavak 10. premješten na stavak 2. ovoga članka. |
| 48 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 60. | U računskom planu naziv skupine 38 je: Rashodi za donacije, kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći pa bi i ovdje trebao biti isti naziv. Podskupina 385 nije potrebna jer se proračun više ne donosi na trećoj razini što znači da se ta podskupina ne bi koristila za planiranje. Inače, dok se proračun donosio na trećoj razini, ova podskupina nije uključena u Računski plan nego samo u odredbu Pravilnika zato što se ne koristi kod knjiženja. Također, osim podskupine, za planiranje ni u skladu s ranijim Zakonom o proračunu nije bilo potrebe za odjeljak. Dodatno, izvršenje aktivnosti Tekuća zaliha evidentira se prema odgovarajućoj ekonomskoj klasifikaciji, a ne u okviru podskupine 385. Bez obzira na to što se tekuća zaliha sada planira na skupini 38 koja obuhvaća donacije, kapitalne pomoći, kazne i naknade šteta te ostale rashode, iz naziva aktivnosti Tekuća zaliha jasno je o čemu se radi. Državni proračun, a možda i neki proračuni jedinica pripremaju se u vidu radnih tablica na detaljnijoj razini. Ako se zbog toga ostavlja ova podskupina, to treba naglasiti. Ne može ostati ranija formulacija da je „koriste proračuni isključivo za planiranje nepredvidivih rashoda“ jer je više ne koriste sukladno odredbama Zakona o proračunu. | Djelomično prihvaćen | Podnaslov iznad članka 60. je izmijenjen i sada glasi: „Skupina 38 – Rashodi za donacije, kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći“. Podskupina 385 koristi se kod planiranja proračuna i financijskih planova s obzirom na činjenicu da se kod planiranja državnog proračuna izvanredni rashodi u sustav unose na razini odjeljka. |
| 49 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 60. | St. 7. Koje su to zdravstvene neprofitne organizacije? Obuhvat neprofitnih organizacija iz važećeg Pravilnika je zastario i ovakva definicija može zbuniti davatelja donacije. Zašto se za neprofitne organizacije ne koristi definicija iz Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija „domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera“ st. 13. nepotreban Skupina 385 (sada je plan na drugoj razini!!) se koristi za planiranje i nema joj mjesta u propisu kojim se uređuje knjigovodstveno evidentiranje poslovnih događaja. Treba je definirati u aktima kojima se propisuje proces planiranja i izvršavanja proračuna i financijskih planova. | Djelomično prihvaćen | Stavak 7. usklađen je sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/14 i 114/22) i sada glasi: „(7) Neprofitne organizacije iz ovoga članka uključuju domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera.“ Skupina 385 dio je Računskog plana te je zbog dosljednosti i lakšeg praćenja sadržaja Računskog plana pojašnjeno korištenje ove podskupine i navedeno je da se koristi isključivo za potrebe planiranja sukladno članku 60. stavku 12. ovoga Pravilnika. |
| 50 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 62. | Čl. 62. - 100. Nepotrebno navođenje podskupina Postoje propisani računi u računskom planu i knjigovođe znaju čitati! | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana, navedeno je koje podskupine obuhvaća skupine računa u člancima 62. do 100. |
| 51 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 70. | Zašto se dugoročni depoziti i kratkoročni koji prelaze u sljedeću godinu ne iskazuju preko razreda 5 i 8? | Nije prihvaćen | Pravilnikom je promijenjena metodologija knjigovodstvenog evidentiranja depozita na način da se depoziti prate preko odgovarajućih osnovnih računa u razredu 1 Financijska imovina. Sredstva deponirana kod kreditnih i financijskih institucija evidentiraju se odobrenjem računa novčanih sredstava i zaduženjem posebno otvorenih osnovnih računa na odjeljcima 1122 Depoziti kod kreditnih i ostalih financijskih institucija – tuzemni i 11123 Depoziti kod kreditnih i ostalih financijskih institucija – inozemni. |
| 52 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 77. | Članak 77.st.2. Takva povećanja, odnosno smanjenja evidentiraju se kao povećanje/smanjenje imovine na računima razreda 0 i 1 te podskupine 911 i u korist odnosno na teret podskupine 915 Promjene u vrijednosti i u obujmu imovine i obveza. Ovaj navod ovdje nema smisla. To treba definirati u dijelu Pravilnika koji propisuje promjene u vrijednosti i obujmu. | Prihvaćen | Brisan je stavak 2. jer navedeno uključeno u članak 192. |
| 53 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 79. | Račune prihoda od poreza na dohodak treba uskladiti s uplatnim šiframa. Za neke račune ne ne postoji pripadajuća šifra. Ti računi su formirani 2001. prema tadašnjim uplatnim šiframa kojih više nema. Zbog nemogućnosti povezivanja jedinice većinom sve knjiže na 61111. Nadalje, naziv toga računa: Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada i drugih samostalnih djelatnosti ne odgovara nazivu odjeljka. Stavak7.: Naknade za priređivanje igara na sreću prebačene su iz skupine 61 u odjeljak 6541. Stoga treba brisati zadnju alineju u ovom stavku. Ako se naknade za priređivanje igara na sreću evidentiraju na odjeljku 6541, onda se s tim trebaju uskladiti računi potraživanja i obračunatih prihoda. Ne mogu ostati na 161 i 961. Treba otvoriti račune 16541 i 96541. | Djelomično prihvaćen | Provest će se detaljne analize uplatnih šifri i vrsta prihoda s računima Računskog plana. U stavku 6., podstavku 8. brisani su prihodi od naknada za priređivanje igara na sreću. U računskom planu brisani su osnovni računi 16148 i 96148 a dodani su 16541 i 96541. |
| 54 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 81. | Članak 81. Proračuni ne daju pomoći već jedinice i država? Prilagoditi nazive (vidi čl. 58) | Nije prihvaćen | Sukladno članku 50. Zakona o proračunu državni proračun ima jedinstveni račun državnog proračuna, a JLP(R)S imaju jedinstveni račun proračuna preko kojeg se vrše svi priljevi i odljevi proračuna i proračunskih korisnika. Slijedom navedenog, u kontekstu ovog Pravilnika koristi se pojam „proračun“ kao subjekt za koji se evidentiraju poslovne promjene, a koje se potom iskazuju i sastavljaju u financijskim izvještajima proračuna te koji se potom konsolidiraju u konsolidiranom financijskom izvještaju državnog proračuna i konsolidiranom financijskom izvještaju proračuna JLP(R)S. |
| 55 | Andreja Milić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 85. | Članak 85. Nepotrebno navođenje podskupina i preopširno. Sve je vidljivo iz računskog plana. Uskladiti nazive vidi čl. 58. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Pravilnik pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćena sadržaja računskog plana, navedeno je koje podskupine obuhvaća skupina računa 67. |
| 56 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 103. | Skupine 98 Rezerviranja viška prihoda više nema u računskom planu pa bi je i ovdje trebalo brisati. | Prihvaćen | Brisan podstavak 6. |
| 57 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 105. | Rezultat se u sustavu proračuna iskazuje za tri aktivnosti, tj. kategorije: kao razlika prihoda poslovanja i rashoda poslovanja (višak/manjak poslovanja), razlika prihoda od prodaje nefinancijske imovine i rashoda za nabavu nefinancijske imovine (višak/manjak od nefinancijske imovine) te kao razlika primitaka i izdataka (višak/manjak financiranja). Kako podskupina 92 obuhvaća sva tri rezultata, a ne samo rezultat poslovanja, iz naziva podskupine treba brisati riječ „poslovanja“. | Nije prihvaćen | Skupina 92 uključuje rezultat cjelokupnog poslovanja subjekta koji uključuje rezultate poslovanja iz aktivnosti vezanih za prihode i rashode od nefinancijske imovine, primitke i izdatke financijske imovine te prihode i rashode iz redovnog poslovanja. |
| 58 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 107. | Zašto su iz računskog plana brisani odjeljci 9631 Pomoći od inozemnih vlada i 9632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, a odjeljci 1631 i 1632 su zadržani? Slijedom toga promijenjen je naziv podskupine koji je glasio: Obračunate pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna. | Prihvaćen | U računski plan su vraćeni odjeljci 9631 i 9632 koji su u tehničkoj obradi greškom izostavljeni. |
| 59 | Mladenka Karačić | IV. SADRŽAJ RAČUNSKOG PLANA, Članak 109. | St. 6.: Imaju li jedinice i proračunski korisnici udjele u kapitalu međunarodnih institucija? | Nije prihvaćen | Ovom odredbom predviđena je mogućnost u slučaju stjecanja udjela u kapitalu međunarodnih institucija. |
| 60 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 110. | Slažem se s Andrejom da bi ovaj članak trebao biti u temeljnim načelima. Dodatno, iz stavka 1. nije jasno da se modificirano računovodstveno načelo nastanka događaja definira kroz sljedeće stavke. Treba iza riječi „događaja“ dodati: „sukladno stavcima 2. do 18.“. Stavak 11. nije potreban jer su u stavku 9. navedeni svi prihodi. | Djelomično prihvaćen | Iz naslova poglavlja V.a jasno je vidljivo da se svim stavcima iz članka 110. definira primjena modificiranog računovodstvenog načela nastanka događaja kod evidentiranja poslovnih događaja. Stavak 1. sada glasi: „(1) Priznavanje poslovnih događaja obavlja se prema modificiranom računovodstvenom načelu nastanka događaja sukladno stavcima 2. do 17. ovoga članka.“ Brisan stavak 11. |
| 61 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 110. | Čl. 110. st. 4. Definicija raspoloživosti nije točna. Prihod je raspoloživ onome tko ga ima pravo potrošiti (tko s njim raspolaže na način da može stvarati nove obveze), a ne tko ima novac na računu. Ovo je jako bitno s aspekta rizničnog poslovanja i raspolaganja namjenskim i vlastitim prihodima jer nije bitno gdje se novac nalazi (na jedinstvenom računu jedinice ili kod korisnika) već ima li korisnik pravo raspolaganja s prihodom(vlastiti i namjenski prihodi) te time i pravo evidentiranja prihoda i potraživanja od jedinice do visine naplaćenog novca. | Nije prihvaćen | Članak 110., stavak 4. ne navodi raspoloživost prihoda nego rashoda, a vezano uz stavak 9. gdje se navodi pojam raspoloživosti prihoda, raspoloživost prihoda podrazumijeva da je prihod naplaćen i da se nalazi na jedinstvenom računu proračuna ili na računima proračunskih korisnika, i da proračunski korisnik ima pravo raspolaganja prihodom neovisno o tome što se prihod nalazi na jedinstvenom računu riznice. |
| 62 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 110. | Čl.110. Preseliti u temeljna načela knjiženja u čl. 4. Pravilnika ili uz skupine na koje se odnose. | Nije prihvaćen | U članku 4. na početku Pravilnika definirana su temeljna načela iskazivanja imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda, primitaka i izdataka te nakon sadržaja računskog plana a prije pravila evidentiranja poslovnih događaja definirana je primjena modificiranog računovodstvenog načela nastanka događaja kod evidentiranja poslovnih događaja. |
| 63 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, V.b PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA | Slažem se s Andrejom. | Nije prihvaćen | Temeljna pravila evidentiranja poslovnih događaja trebaju biti propisana kako bi se poslovni događaji istovjetno evidentirali kod svih subjekata općeg proračuna i kako bi se konsolidacija na svim razinama mogla ispravno provesti. Za veću razinu detalja u pogledu evidentiranja različitih kombinacija poslovnih promjena koje se mogu dogoditi, Pravilnikom je propisana mogućnost donošenja uputa. |
| 64 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, V.b PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA | Evidentiranje poslovnih događaja u sustavu proračuna puno je kompleksnije od horizontalnog navođenja knjiženja nekih poslovnih događaja. Je li zakonodavac siguran da je propisao sve mogućnosti? Ovo se piše u udžbenicima kojima se pojašnjava način evidentiranja poslovnih događaja i nikako ovome nije mjesto u aktu! Iz svih ovih primjera trebalo bi izdvojiti temeljna načela ostalo nema mjesta u pravilniku. | Nije prihvaćen | Temeljna pravila evidentiranja poslovnih događaja trebaju biti propisana kako bi se poslovni događaji istovjetno evidentirali kod svih subjekata općeg proračuna i kako bi se konsolidacija na svim razinama mogla ispravno provesti. Za veću razinu detalja u pogledu evidentiranja različitih kombinacija poslovnih promjena koje se mogu dogoditi, Pravilnikom je propisana mogućnost donošenja uputa. |
| 65 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 112. | U Računskom planu u riječ „leasing“ treba zamijeniti rječju „najam“ kako je navedeno u ovom članku. | Prihvaćen | Riječ „leasing“ u razredima 2 i 5 u Računskom planu zamijenjena je rječju „najam“. |
| 66 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 115. | Člankom 109. stavkom 2. utvrđeno je da se na računima skupine 99 evidentiraju izvanbilančni zapisi odnosno stavke koje nisu uključene u bilančne kategorije. Kako je dodatno ulaganje na tuđoj imovini sukladno st. 2. ovoga članka uključeno u bilančne kategorije, ne može se evidentirati i izvanbilančno. | Prihvaćen | Brisan je stavak 3., podstavci 5. i 6. u stavku 4. te u stavku 5. brisani podstavci 1. i 2. |
| 67 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 115. | Zašto se nešto što se bilježi kao poslovni događaj u bilanci još jednom bilježi i kao izvanbilančna evidencija? Izvanbilančni zapisi bi trebali sadržavati stavke koje su vezane, ali nisu uključene u bilančne kategorije. Glavna knjiga izvanbilančnih zapisa obuhvaća određene poslovne događaje koji u trenutku nastanka nemaju utjecaja na promjene u bilanci i izvještaj o prihodima i rashodima, ali osiguravaju dodatne informacije koje u budućnosti mogu utjecati na promjene u bilanci i izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima! | Prihvaćen | Brisan je stavak 3., podstavci 5. i 6. u stavku 4. te u stavku 5. brisani podstavci 1. i 2. |
| 68 | NIKOLINA BIČANIĆ | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 117. | Pretpostavljam da se radi o pogrešci u pisanju st. 1. ovoga članka i da će ju predlagatelj ovoga teksta ispraviti (izbrisati sve alineje), kao što su primijetile i kolegice Milić i Karačić. Da bi se nešto u poslovnim knjigama priznalo kao imovina, treba biti zadovoljena definicija imovine, što ovdje nije slučaj: - primjerice za al. 1. (priznavanje sk. 16 i 96, pa potom isknjižavanje - u al. 6) itd. Također, ukoliko se uvodi iskazivanje i u visini knjigovodstvene vrijednosti, trebalo bi pojasniti što bi se smatralo knjigovodstvenom vrijednosti (radi se, naime, o imovini koja se dobiva od nekoga izvan općeg proračuna), te u kojem slučaju bi se trebala primijeniti ta "knjigovodstvena vrijednost", a kojem slučaju procijenjenja vrijednost. | Prihvaćen | U stavku 1. brisani su podstavci 1., 2., 6. i 7. Knjigovodstvena vrijednost je ona vrijednost imovine koju davatelj imovine ima iskazanu u svojim poslovnim knjigama, i ako je prilikom donacije dostavljena i knjigovodstvena kartica na kojoj je iskazana vrijednost imovine koju je davatelj u trenutku darovanja imao u svojim poslovnim knjigama, primatelj darovane imovine takvu vrijednost evidentira u svojim poslovnim knjigama. Ukoliko primatelj imovine ne dobije informaciju o knjigovodstvenoj vrijednosti imovine koja mu je darovana, u tom će slučaju procijeniti vrijednost imovine i takvu vrijednost evidentirati u svojim poslovnim knjigama. Stoga su dodani članci 3. i 4. koji navedeno pojašnjavaju. |
| 69 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 117. | Nepotrebno je knjiženje zaduženjem i odobrenjem računa 16, 96 i 24. | Djelomično prihvaćen | U stavku 1. brisani su podstavci 1., 2., 6. i 7., knjigovodstvene evidencije obveza u okviru razreda 2 su zadržane kako bi evidentirana dugovna strana obveze prikazivala realizirane rashode, a koji nisu nastali odljevom novca s računa. |
| 70 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 117. | Zašto se sad odjednom primljena donacija dugotrajne nefinancijske priznaje u visini knjigovodstvene odnosno procijenjene vrijednosti kada je u načelima propisana metoda povijesnog troška! Koja je podloga za stvaranje potraživanja? Od koga se potražuje primljena donacija? Da li ovdje treba raditi ugovor o kompenzaciji sam sa sobom obzirom da se prebijaju obveze i potraživanja?? | Djelomično prihvaćen | Knjigovodstvena vrijednost je ona vrijednost imovine koju davatelj imovine ima iskazanu u svojim poslovnim knjigama, i ako je prilikom donacije dostavljena i knjigovodstvena kartica na kojoj je iskazana vrijednost imovine koju je davatelj u trenutku darovanja imao u svojim poslovnim knjigama, primatelj darovane imovine takvu vrijednost evidentira u svojim poslovnim knjigama. Ukoliko primatelj imovine ne dobije informaciju o knjigovodstvenoj vrijednosti imovine koja mu je darovana, u tom će slučaju procijeniti vrijednost imovine i takvu vrijednost evidentirati u svojim poslovnim knjigama. Stoga su dodani članci 3. i 4. koji navedeno pojašnjavaju. U stavku 1. brisani su podstavci 1., 2., 6. i 7., knjigovodstvene evidencije obveza u okviru razreda 2 su zadržane kako bi evidentirana dugovna strana obveze prikazivala realizirane rashode, a koji nisu nastali odljevom novca s računa. |
| 71 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 118. | Vrijednost nefinancijske imovine iskazana u bilanci je njena sadašnja vrijednost (nabavna vrijednost umanjena za ispravak vrijednost). Promjena u obujmu imovine odnosi se isključivo na sadašnju vrijednost. Isknjiženje dugotrajne nefinancijske imovine čija je vrijednost djelomično ispravljena, a koja je dana subjektima unutar sustava općeg proračuna evidentira se zaduženjem računa 911 za sadašnju vrijednost, odobrenjem računa 915 za sadašnju vrijednost, zaduženjem odgovarajućeg računa ispravka vrijednosti za ispravljenu vrijednost, zaduženjem računa 915 za sadašnju vrijednost i odobrenjem računa nefinancijske imovine za nabavnu vrijednost. | Nije prihvaćen | Promjena načina evidentiranja prijenosa nefinancijske imovine između subjekata općeg proračuna nužna je kako bi se kod prijenosa nefinancijske imovine unutar općeg proračuna mogla prenijeti informacija o transakciji na bruto principu, odnosno kako bi se kroz evidentiranje u poslovnim knjigama primatelja i davatelja imovine dobila cjelokupna informacija o svim vrijednostima imovine koja se prenosi (informacija o nabavnoj vrijednosti po kojoj je imovina nabavljena, ukupno provedenom ispravku vrijednosti do trenutka prijenosa imovine i sadašnjoj vrijednosti imovine). Na ovakav način obvezuju se subjekti da kod ovakvih poslovnih događaja moraju razmijeniti cjelovite informacije o imovini tj. njenu nabavnu vrijednost i ispravak vrijednosti koje primatelj mora evidentirati u svojim poslovnim knjigama. Naime, evidentiranje primljene imovine samo u visini sadašnje vrijednosti (bez navođenja nabavne vrijednosti i ispravka vrijednosti) u poslovnim knjigama primatelja, što je učestala praksa, iskrivljuju se podaci o osnovici za budući ispravak vrijednosti koji će provoditi primatelj imovine. |
| 72 | NIKOLINA BIČANIĆ | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 121. | Pretpostavljam da se radi o pogrešci u pisanju ovoga članka i da će ju predlagatelj ovoga teksta ispraviti, kao što su navele kolegice Milić i Karačić. | Nije prihvaćen | Ispravak vrijednosti mijenja vrijednost nefinancijske imovine, a nema obilježje transakcije. Kako bi se preko podskupine 915 obuhvatile sve promjene nefinancijske imovine s karakterom ekonomskih tokova koji nisu transakcije, definirano je da se ispravak vrijednosti evidentira posredstvom podskupine 915. |
| 73 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 121. | Sukladno čl. 110. st. 15. ispravak vrijednosti potraživanja ne predstavlja promjenu u vrijednosti imovine. Zašto bi se ispravak vrijednosti nefinancijske imovine sad odjednom evidentirao preko podskupine 915? | Nije prihvaćen | Ispravak vrijednosti mijenja vrijednost nefinancijske imovine, a nema obilježje transakcije. Kako bi se preko podskupine 915 obuhvatile sve promjene nefinancijske imovine s karakterom ekonomskih tokova koji nisu transakcije, definirano je da se ispravak vrijednosti evidentira posredstvom podskupine 915. |
| 74 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 121. | Nakon 28 godina rada u sustavu proračuna mogu se jedino nadati da je ovo pogreška! Ispravak vrijednosti evidentirati preko skupine 915????? | Nije prihvaćen | Ispravak vrijednosti mijenja vrijednost nefinancijske imovine, a nema obilježje transakcije. Kako bi se preko podskupine 915 obuhvatile sve promjene nefinancijske imovine s karakterom ekonomskih tokova koji nisu transakcije, definirano je da se ispravak vrijednosti evidentira posredstvom podskupine 915. |
| 75 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 122. | Ako se na iznose na računima 0, 029 i 911 primjenjuje postotak, koji iznos bi se knjižio na podskupini 915? Postotak se zna, a osnovica treba biti sadašnja vrijednost. | Nije prihvaćen | Na podskupini 915 evidentira se revalorizirani iznos, odnosno nominalni iznos povećanja sadašnje vrijednosti imovine. |
| 76 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 123. | Zašto se dugoročni depoziti ikratkoročni koji prelaze u drugu godinu više ne knjiže preko razreda 5 i 8? | Nije prihvaćen | Pravilnikom je promijenjena metodologija knjigovodstvenog evidentiranja depozita na način da se depoziti prate preko odgovarajućih osnovnih računa u razredu 1 Financijska imovina. Sredstva deponirana kod kreditnih i financijskih institucija evidentiraju se odobrenjem računa novčanih sredstava i zaduženjem posebno otvorenih osnovnih računa na odjeljcima 1122 Depoziti kod kreditnih i ostalih financijskih institucija – tuzemni i 11123 Depoziti kod kreditnih i ostalih financijskih institucija – inozemni. |
| 77 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 126. | Kod faktoringa se naplati manje nego što je knjiženo na 16/96 odnosno 17/97. Razlika se evidentira na 34342. Treba bolje objasniti knjiženje. | Nije prihvaćen | U članku 126. ovoga Pravilnika detaljno je objašnjen faktoring. |
| 78 | NIKOLINA BIČANIĆ | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 129. | Potraživanja kao bilančna stavka se u pravilu kod korisnika financijskih izvještaja (kreditne institucije, javnost i dr.) sagledavaju kao kratkoročna imovina, pa mislim da je trebalo propisati da se ispravlja vrijednost svim potraživanjima kojima je od dospijeća proteklo više od 365 dana, u cijelosti (100%). Jednako i u slučaju ako je nad dužnikom pokrenut stečajni i/ili likvidacijski postupak. Vezano za st. 4. ("Potraživanja za nepriznate troškove") i komentare kolegica Karačić i Milić, dodala bih, tj. podsjetila na definiciju imovine - da bi se neka stavka priznala kao imovina, moraju se od nje u tom trenutku očekivati buduće ekonomske koristi. Postavljam pitanje predlagatelju: Ako je ZNS-om neki rashod proglašen nepriznatim, kako je moguće da se zadaje knjiženje potraživanja i obračunatog prihoda? Nastavno vezano za odredbu u st. 4., ukoliko u poslovnim knjigama postoji potraživanje koje nije naplativo, s računovodstvenog stajališta treba ga otpisati. Umjesto pojašnjenja ovog navoda, postavila bih pitanje: Ima li opravdanja "čuvati" takve stavke u poslovnim knjigama, čak i provesti ispravak vrijednosti tih potraživanja? Ako da, kada bi ih trebalo otpisivati i temeljem koje knjigovodstvene isprave? | Nije prihvaćen | Potraživanja se knjigovodstveno evidentiraju po izdanim zahtjevima za nadoknadu sredstava, a tek kada tijelo odgovorno za kontrolu zahtjeva potvrdi iznos prihvatljivih troškova, odnosno neprihvatljivih troškova, navedeno se evidentira preko ispravka vrijednosti i isknjižava kada se naplati potraživanje. |
| 79 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 129. | Koje mjere će se poduzimati za naplatu odobrenog izuzeća ili oslobođenja od plaćanja? U slučaju nepriznatih troškova za EU projekte samog korisnika, od koga korisnik potražuje? I kad bi se isknjižio taj ispravak vrijednosti potraživanja? Kad nastupa trenutak prestanka postojanja pravne osnove za njihovu naplatu (čl.130.st.2.)? Točke 3. i 4. u stavku 1. treba brisati. | Djelomično prihvaćen | U članku 129. ispravljen stavak 5. |
| 80 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 129. | Čl. 129. st. 4. Ispravak potraživanja za nepriznate rashode nema smisla. Ako se već knjiže potraživanja (iako mislim da to nema smisla - vidi komentar čl. 41. st. 5) ne bi se smjelo dogoditi da se potražuju prihodi ako je ZNS-om neki rashod proglašen nepriznatim. Potraživanja i rashodi moraju pratiti primljene ZNS-ove (ZNS bi trebao biti vjerodostojni knjigovodstveni dokument ali dobar dio korisnika ga uopće ne knjiži). Kada neki rashod nije priznat po ZNS-u tada se potraživanja storniraju i nikad ne dolaze u situaciju da se ispravljaju! | Nije prihvaćen | Potraživanja se knjigovodstveno evidentiraju po izdanim zahtjevima za nadoknadu sredstava, a tek kada tijelo odgovorno za kontrolu zahtjeva potvrdi iznos prihvatljivih troškova, odnosno neprihvatljivih troškova, navedeno se evidentira preko ispravka vrijednosti i isknjižava kada se naplati potraživanje. |
| 81 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 130. | U stavku 2. iza riječi: „naplatu“ dodati riječi: „odnosno do naplate potraživanja“. Nije objašnjeno knjiženje u slučaju naplate potraživanja. | Prihvaćen | Sadašnji stavak 3. se mijenja i glasi: „(3) U potpunosti ispravljena potraživanja zadržavaju se u bilančnoj evidenciji sve do trenutka prestanka postojanja pravne osnove za njihovu naplatu, odnosno do naplate potraživanja.“. |
| 82 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 131. | Knjiženje na teret i u korist skupine 24 suvišno je i suprotno čl. 44. st. 1. kojim su obveze definirane kao neizmirena dugovanja proračuna i proračunskih korisnika proizašla iz prošlih događaja za čiju se namiru očekuje odljev resursa. Kod ovog poslovnog događaja nije bilo nikakvog dugovanja za nefinancijsku imovinu. Uz stavak 6.: Podskupina 912 Ispravak vlastitih izvora za obveze zadužuje se kod knjiženja primljenih kredita i zajmova odnosno kod izdavanja vrijednosnih papira, a protustavka je 25 odnosno 26. Ovdje se radi o povratu danih zajmova i nabavi vrijednosnih papira odnosno dionica i udjela. Znači, u prvoj alineji zadužuje se podskupina 911 Vlastiti izvori kao protustavka skupini 13 za povrat danih zajmova. U zadnjoj alineji odobrava se podskupina 911 Vlastiti izvori kao protustavka skupini 14 odnosno 15 za nabavu vrijednosnih papira odnosno dionica i udjela. Kako bi se izbjegla zabuna, umjesto "skupina 91" treba pisati „u podskupini 911 Vlastiti izvori“. | Prihvaćen | Dopunjen je članak 44. Članak 44. stavak 1. definira da su obveze neizmirena dugovanja proračuna i proračunskih korisnika proizašla iz prošlih događaja za čiju se namiru očekuje odljev resursa, a stavak 2 definira da se iznimno od stavka 1. obveze mogu namiriti i bez odljeva resursa, a na teret: − iskazanih prihoda u slučaju primljene donacije dugotrajne nefinancijske imovine od subjekata izvan općeg proračuna sukladno članku 117., ovog Pravilnika − iskazanih prihoda od stjecanja nefinancijske i financijske imovine zatvaranjem odnosno prijebojem potraživanja sukladno članku 131. ovog Pravilnika − iskazanih prihoda od prodaje nefinancijske imovine u slučaju danih kapitalnih pomoći u kratkotrajnoj i dugotrajnoj nefinancijskoj imovini subjektima izvan općeg proračuna sukladno članku 159. ovog Pravilnika − iskazanih prihoda od prodaje nefinancijske imovine u slučaju danih tekućih i kapitalnih donacija u kratkotrajnoj i dugotrajnoj nefinancijskoj imovini sukladno članku 173. ovog Pravilnika − iskazanih prihoda u slučaju prijeboja obveza i potraživanja sukladno članku 177. ovoga Pravilnika. U članku je podskupina 911 zamijenjena skupinom 91. |
| 83 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 131. | Da li se ovaj pravilnik radi za kuhare ili za knjigovođe!? Ako je netko knjigovođa zna proknjižiti kompenzaciju i ne treba mu to napisati tri puta! | Nije prihvaćen | Pravilnik uređuje i definira temeljna pravila knjigovodstvenog evidentiranja obveznika primjene proračunskog računovodstva u poslovnim knjigama, što uključuje i prijeboje. Definiranje jasnih pravila evidentiranja doprinosi tome da svi subjekti općeg proračuna, kojih je 3.780, što manje griješe i što točnije iskazuju podatke u poslovnim knjigama, a posljedično i financijskim izvještajima, koji se na razini općeg proračuna i konsolidiraju, zbog čega je važno da na eliminacijskim računima računskog plana budu usklađene knjigovodstvene evidencije kod svih subjekata. |
| 84 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 132. | Slažem se s Andrejom. Dosta uputa za knjiženje je suvišno. Brisanjem tih članaka ništa se ne bi izgubilo. | Nije prihvaćen | Pravilnik uređuje i definira temeljna pravila knjigovodstvenog evidentiranja obveznika primjene proračunskog računovodstva u poslovnim knjigama kako bi svi subjekti općeg proračuna što točnije iskazali podatke u poslovnim knjigama, a posljedično i financijskim izvještajima. Zbog navedenog, a primjenjujući načelo dosljednosti, u navedenim člancima dana su pojašnjenja knjigovodstvenih evidencija poslovnih događaja koji su predmet članaka. |
| 85 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 132. | Čl. 132. – 138. Nepotrebno – postoje propisani računi u računskom planu ovo je pravilnik za knjigovođe i oni znaju duguje/ potražuje! | Nije prihvaćen | Pravilnik uređuje i definira temeljna pravila knjigovodstvenog evidentiranja obveznika primjene proračunskog računovodstva u poslovnim knjigama kako bi svi subjekti općeg proračuna što točnije iskazali podatke u poslovnim knjigama, a posljedično i financijskim izvještajima. Zbog navedenog, a primjenjujući načelo dosljednosti, u navedenim člancima dana su pojašnjenja knjigovodstvenih evidencija poslovnih događaja koji su predmet članaka. |
| 86 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 134. | Potpuno se slažem s Mladenkom. | Nije prihvaćen | Zakonom o proračunu, člankom 4., tokom 4. definirano je da brutonačelo podrazumijeva iskazivanje svih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u punom iznosu bez prijeboja. Zbog navedenog, a kako bi se u okviru razreda 5 i 8 mogao osigurati podatak o danim i primljenim zajmovima, promijenjeno je je pravilo evidentiranja kratkoročnih kredita i zajmova koji se otplaćuju u istoj proračunskoj godini samo preko računa obveza i potraživanja. |
| 87 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 134. | Zašto se kratkoročni krediti i zajmovi po novome evidentiraju preko razreda 8 i 5, a ne samo preko bilančnih računa? Kako se evidentira korištenje dopuštenog minusa na računu? Svaki ulazak u minus tijekom godine na razred 8 i svaki izlazak na razred 5? | Nije prihvaćen | Zakonom o proračunu, člankom 4., tokom 4. definirano je da brutonačelo podrazumijeva iskazivanje svih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u punom iznosu bez prijeboja. Zbog navedenog, a kako bi se u okviru razreda 5 i 8 mogao osigurati podatak o danim i primljenim zajmovima, promijenjeno je je pravilo evidentiranja kratkoročnih kredita i zajmova koji se otplaćuju u istoj proračunskoj godini samo preko računa obveza i potraživanja. |
| 88 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 138. | Nije objašnjeno što je stečena kamata na obveznicu, u kojim slučajevima se pojavljuje i tko je evidentira. | Nije prihvaćen | Pravilnik propisuje način evidentiranja utvrđene stečene kamate na obveznice ne ulazeći u definiciju i način izračunavanja stečene kamate. |
| 89 | NIKOLINA BIČANIĆ | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 139. | Jasno treba biti propisano smatra li se realiziranom tečajnom razlikom tečajna razlika utvrđena za strana novčana sredstava na računima u banci i blagajni. Do sada je Ministarstvo financija "tumačilo" da su takve razlike (govorimo o novčanim sredstvima na računima u banci i blagajni koja su raspoloživa na dan bilanciranja - 31.12.!) nerealizirane tečajne razlike. Usprkos tome što je pojam prihoda (u ovom slučaju to bi bio prihod od poz. teč. razlika) definiran trenutkom raspoloživosti novca i novč. ekvivalenata. S druge strane rashod je definiran kao smanjenje ek. koristi u obliku smanjenja imovine (u ovom slučaju to bi bio rashod od neg. teč. razlike). | Nije prihvaćen | Da, to je i dalje nerealizirana tečajna razlika jer nije bilo transakcije. Jasno je propisano što se smatra realiziranom tečajnom razlikom u članku 139. stavku 3. |
| 90 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 139. | Stavak 2.: "... plaćanje obveze i naplata potraživanja evidentira se po tečaju koji je važeći na dan plaćanja odnosno naplate (dan transakcije). Razlika koja nastaje zbog promjene u valutnom tečaju predstavlja tečajnu razliku, odnosno razliku zbog primjene valutne klauzule." Što je protustavka toj razlici? I kad se zatvara obveza odnosno potraživanje? Obveza i potraživanje se zatvaraju po tečaju na dan njihovog nastanka, a razlika do plaćenog odnosno naplaćenog iznosa je tečajna razlika. U sljedećim stavcima treba dati pravila evidentiranja cijelog poslovnog događaja. Ovako je sve nejasno. | Nije prihvaćen | Pojašnjenja su dana u tekstualnom dijelu ovog članka. Članak sadrži cjelovite knjigovodstvene evidencije. |
| 91 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 140. | Ako se već propisuju knjiženja koja su inače jasna, treba biti precizan. U stavku 1. alineja 2. treba glasiti: „ odobrenjem odgovarajućih osnovnih računa“ jer se kao protustavka bruto plaći (311) evidentiraju obveze za neto (2311), za porez (2314) i za doprinos za MO (2315). U stavku 1. alineja 2. treba glasiti: „u odjeljku 2313 Obveze za doprinose na plaće“. | Prihvaćen | Stavak 1., podstavak 2. promijenjen je i glasi: „− odobrenjem odgovarajućih osnovnih računa obveza u odjeljcima 2311 Obveze za plaće-neto; 2314 Obveze za porez na dohodak iz plaća; 2315 Obveze za doprinose iz plaća.“. Stavak 2., podstavak 2. promijenjen je i glasi: „− odobrenjem odgovarajućeg osnovnog računa obveza u odjeljku 2316 Obveze za doprinose na plaće.“ |
| 92 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 141. | Umjesto "odgovarajućeg osnovnog računa obveza" treba stajati "odgovarajućih osnovnih računa obveza". | Prihvaćen | Stavak 1., podstavak 2. promijenjen je i glasi: „− odobrenjem odgovarajućih osnovnih računa obveza u podskupini 231 Obveze za zaposlene.“. Stavak 2., podstavak 1. promijenjen je i glasi: „− zaduženjem odgovarajućih osnovnih računa obveza za zaposlene u podskupini 231 Obveze za zaposlene“. |
| 93 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 142. | Stavke 1. i 4. treba spojiti u jedan jer svi na isti način evidentiraju obračun naknade plaće za bolovanje na teret HZZO-a, bez obzira na to preko kojeg računa posluju. | Nije prihvaćen | Članak je strukturiran na način da je potrebno zadržati oba stavka. |
| 94 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 142. | Čl. 142. st. 9. Pravilnikom o računovodstvu ne propisuje se način konsolidacije financijskih izvještaja već knjigovodstvene evidencije! Ova odredba, ako uopće treba igdje, a mislim da ne treba, dio je Pravilnika o financijskom izvještavanju gdje je propisana konsolidacija. | Nije prihvaćen | Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu uređuje i definira temeljna pravila knjigovodstvenog evidentiranja obveznika primjene proračunskog računovodstva u poslovnim knjigama. Iz navedenih knjigovodstvenih evidencija svi subjekti općeg proračuna, njih 3.780, generiraju financijske izvještaje, koji se na razini općeg proračuna i konsolidiraju, zbog čega je važno da na eliminacijskim računima računskog plana budu usklađene knjigovodstvene evidencije kod svih subjekata. Zbog povezanosti knjigovodstvenog evidentiranja i izvještavanja, pojedine odredbe i pravila mogu biti uključene u više podzakonskih akata koji uređuju proračunske procese. |
| 95 | NIKOLINA BIČANIĆ | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 145. | Komentar za st. 4. i 5.: U st. 5. dio rečenice nije istinit: "treba stornirati kako se rashod i obveza ne bi dvostruko iskazali" Ukoliko se provodi knjiženje koje je opisano u st. 4. i 5. u poslovnim knjigama (a to znači i u financijskim i drugim izvještajima koji se izrađuju na temelju ovih podataka) briše se podatak o evidentiranom rashodu za obračunanu plaću u naravi, u dijelu koji prikazuje neto iznos te plaće. Dakle, radi ovakvog postupanja u poslovnim knjigama "proračunskih subjekata", njihovim financijskim i drugim izvještajima koji se izrađuju na temelju ovih podataka neće uopće biti iskazani ukupni iznosi ovih rashoda, već će kao plaće u naravi biti iskazani (prezentirani) samo plaćeni porez na dohodak i doprinosi zaračunati i plaćeni s te osnove. Umjesto izrečenim u st. 4. i 5. trebalo bi stajati da se obveza za neto plaću u naravi (23131) zatvara s priznavanjem ostalih prihoda. Napominjem da je u proračunskom računovodstvu trenutak priznavanja prihoda trenutak kada se raspolaže s novcem, a ovdje je novac "raspoloživ" time što je ukinuta obveza. | Nije prihvaćen | Bit će evidentirana plaća u naravi po prirodnoj vrsti, a ne samo plaćena porezna obveza. |
| 96 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 145. | Stavak 1. je nepotreban, ispada da se rashod za neto plaću i obveza za neto dva puta evidentira. St. 5. je pojašnjenje, nije formulacija za Pravilnik. Treba brisati ili preformulirati. | Nije prihvaćen | Zadržava se odredba kako je navedeno zbog specifičnosti ovog poslovnog događaja i razumijevanja istog. |
| 97 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 145. | Čl. 145. st. 5. Pravilnik je akt kojim se propisuje postupanje, a ne razloge zašto!!! | Nije prihvaćen | Zadržava se odredba kako je navedeno zbog specifičnosti ovog poslovnog događaja i razumijevanja istog. |
| 98 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 146. | U stavku 1. osnovni račun 23113 je već odobren u alineji 2. Zato u alineji 4. umjesto podskupine 231 treba stajati: „u odjeljcima 2314, 2315 i 2316“. | Prihvaćen | Umjesto podskupine 231 navedeno je „u odjeljcima 2314, 2315 i 2316“ |
| 99 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 147. | U stavku 2. treba dodati: „zajedno s obračunatim porezom i doprinosima iz i na plaću“. Ovako bi se moglo shvatiti da se samo oporezivi neto iznos evidentira preko 3121 i 23171. | Prihvaćen | U stavku 2. dodano „zajedno s obračunatim porezom i doprinosima iz i na plaću“. |
| 100 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 148. | Člankom 17. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i člankom 26. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama određeno je da zaposlenik koji vodi učenike na višednevne aktivnosti izvan škole, a na koje ga je uputio poslodavac sukladno propisima i aktima škole, ima pravo na jednokratnu naknadu zbog povećane odgojno-obrazovne odgovornosti za učenike tijekom navedenih aktivnosti i to u iznosu od 50 kuna neto po danu višednevne aktivnosti. Člankom 142. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da se sredstva za plaće i naknade plaća zaposlenih u školskim ustanovama čiji je osnivač Republika Hrvatska osiguravaju u državnom proračunu, dok se sukladno čl. 143. rashodi u okviru odjeljka 3211 Službena putovanja financiraju iz proračuna JLP(R)S. Kako se sredstva za jednokratnu naknadu zbog povećane odgojno-obrazovne odgovornosti osiguravaju u državnom proračunu, ova naknada se evidentira u okviru odjeljka 3111 Plaće za redovan rad, a ostvarni prihod iz državnog proračuna na osnovnom računu 63612 Tekuće pomoći iz državnog proračuna proračunskim korisnicima proračuna JLP(R)S, izvor financiranja Pomoći. (Vidjeti Okružnicu za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2019.) | Prihvaćen | Briše se stavak 3. jer se predmetna jednokratna naknada zbog povećane odgojno-obrazovne odgovornosti učenika zaposlenicima isplaćuje kao plaća. |
| 101 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 149. | Kad se već objašnjava knjiženje službenih putovanja osoba koje nisu zaposlenici, treba dodati: Rashodi za službena putovanja osoba koje s obveznikom primjene proračunskog računovodstva imaju sklopljen ugovor o djelu ili ugovor o autorskom djelu evidentiraju se na isti način kao i naknada po ugovoru. | Prihvaćen | U članak 149. dodan stavak 3. |
| 102 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 154. | Stavak 1. jednak je stavku 1. iz članka 149. | Prihvaćen | Brisan stavak 1. u članku 154. |
| 103 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 155. | Iako se spominju na početku stavka 1., nije objašnjeno kako se evidentiraju rashodi i obveze za porez na dobit kod obveznika poreza na dobit. To se sigurno ne evidentira stornom računa u skupini 61 jer prihod od poreza na dobit ima samo državni proračun, a obveznici poreza na dobit mogu biti proračunski korisnici. Kako se evidentira povrat ostalih prihoda jedinica kada su na kraju razdoblja povrati veći od uplata? | Prihvaćen | Preformuliran članak 155. tako da sada glasi: „Povrat poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost državnog proračuna te povrat poreza na dohodak jedinica kada su na kraju obračunskog razdoblja veći od uplata poreza evidentiraju se: - stornom odgovarajućeg osnovnog računa u skupini 61 Prihodi od poreza - odobrenjem odgovarajućeg osnovnog računa obveza u odjeljku 2393 Obveze za više uplaćene poreze, carine, pristojbe, naknade i ostalo.“ |
| 104 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 156. | Trebalo bi dodati: Obveznici plaćanja novčane naknade zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom koja je propisana Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, svoju obvezu mogu izvršiti i na zamjenski način sukladno članku 8. stavcima 6. i 7. U tom slučaju rashod treba evidentirati prema prirodnoj vrsti | Prihvaćen | U članak 156. dodan novi stavak 2. |
| 105 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 158. | Umjesto objašnjavanja ovih knjiženja, trebalo bi navesti koji proračunski subjekti imaju protokolarne dužnosti jer se u tome često griješi. | Nije prihvaćen | U stavku 2. navedeno je da rashode za troškove protokola evidentiraju oni subjekti koji imaju protokolarne dužnosti, bez njihova pojedinačnog navođenja jer se ti subjekti i/ili njihovi nazivi i slično mogu mijenjati. |
| 106 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 159. | Knjiženje na teret i u korist računa 23611 i 23621 te 16 i 96 suvišno je. Kod ovih poslovnih događaja nije bilo potraživanja za prihode i obračunatog prihoda. Dodatno, uz račune 16425 i 64251 ne knjiži se račun 96614 nego račun 96425. Uz stavak 7.: Ako se sitni inventar vodi na zalihama, onda nije knjižen ispravak vrijednosti na 04921. Za ostalu kratkotrajnu imovinu ne obračunava se ispravak vrijednosti. Tu alineju treba brisati. | Djelomično prihvaćen | U stavcima 4. i 6. prihvaća se brisanje na teret i u korist računa 16 i 96. U stavku 7. brisan je drugi podstavak koji se odnosi na evidenciju ispravka vrijednosti na osnovnom računu 04921. |
| 107 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 160. | Svako knjiženje prijenosa kod jednog subjekta unutar općeg proračuna traži odgovarajuće knjiženje kod drugog radi eliminacije u postupku konsolidacije. Ako davatelj knjiži 936 i 236, što knjiži budući primatelj temeljem izdanog akta? Potraživanje i obračunati prihod? | Prihvaćen | Dodane su evidencije kod subjekta koji prima pomoć unutar općeg proračuna. |
| 108 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 161. | Svako knjiženje kod jednog subjekta unutar općeg proračuna traži odgovarajuće knjiženje kod drugog radi eliminacije u postupku konsolidacije. Ako davatelj knjiži 936 i 236, što knjiži budući primatelj temeljem izdanog akta? Potraživanje i obračunati prihod? | Prihvaćen | Dodane su evidencije kod subjekta koji prima pomoć unutar općeg proračuna. |
| 109 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 163. | Zašto se ponavlja stavak 1. iz članka 162? | Nije prihvaćen | Stavkom 1. naglašava se pravilo priznavanja poslovnih događaja u poslovnim knjigama. |
| 110 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 169. | Članak je nepotreban. | Nije prihvaćen | Pravilnik je pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćenja sadržaja računskog plana. U poglavlju V. Temeljna pravila evidentiranja dane su knjigovodstvene evidencije transakcija u cjelini, a ne parcijalno, kako bi obveznici primjene proračunskog računovodstva na jednom mjestu imali sveobuhvatan pregled poslovne promjene i kako ne bi trebali na različitim mjestima u Pravilniku trebali tražiti pojašnjenja pojedinih dijelova poslovne promjene. |
| 111 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 170. | Čl. 170. Zašto se tek sad definiraju subvencije, s ne u čl. 57.? | Prihvaćen | Definicija subvencija premještena u članak 57., a u članku 170. zadržana knjigovodstvena evidencija rashoda za subvencije. |
| 112 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 173. | Stavak 2.: Knjiženje na teret i u korist računa 16 i 96 suvišno je. Kod ovog poslovnog događaja nije bilo potraživanja za prihode i obračunatog prihoda. Dodatno, uz račune 16425 i 64251 ne knjiži se račun 96614 nego račun 96425. Stavak 3.: Ako se sitni inventar vodi na zalihama, onda nije knjižen ispravak vrijednosti na 04921. Za ostalu kratkotrajnu imovinu ne obračunava se ispravak vrijednosti. Za kratkotrajnu imovinu koja se drži na zalihama kod proizvodne i trgovačke djelatnosti kao i kod ustanova u zdravstvu (lijekovi i potrošni materijal) u trenutku nabave nije priznat rashod. Ako se donira takva imovina, kod njenog isknjižavanja treba priznati rashod na računu odjeljka 3222, a ne na skupini 911. Stavak 5.: Knjiženje na teret i u korist računa 17 i 97 suvišno je. Kod ovog poslovnog događaja nije bilo potraživanja za prihode i obračunatog prihoda. Stavak 6.: A ako je knjigovodstvena vrijednost 0,00? | Prihvaćen | U stavku 2. prihvaća se brisanje knjiženje na teret i u korist računa 16 i 96. U stavku 3. prihvaća se brisanje knjiženje ispravka vrijednosti na osnovnom računu 04921 Ispravak vrijednosti sitnog inventara u upotrebi. U stavku 5. prihvaća se brisanje knjiženja na teret i u korist računa 17 i 97. Vezano uz komentar za stavak 6. kojim je propisano isknjižavanje dugotrajne nefinancijske imovine čija je vrijednost djelomično ispravljena, nakon stavka 6. dodan je novi stavak 7. kojim se propisuje isknjižavanje dugotrajne nefinancijske imovine dane kao pomoć čija je vrijednost u postupnosti ispravljena. |
| 113 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 174. | Članak je nepotreban. | Nije prihvaćen | Pravilnik je pripreman poštujući načelo dosljednosti s ciljem lakšeg praćenja sadržaja računskog plana. U poglavlju V. Temeljna pravila evidentiranja dane su knjigovodstvene evidencije transakcija u cjelini, a ne parcijalno, kako bi obveznici primjene proračunskog računovodstva na jednom mjestu imali sveobuhvatan pregled poslovne promjene i kako ne bi trebali na različitim mjestima u Pravilniku trebali tražiti pojašnjenja pojedinih dijelova poslovne promjene. |
| 114 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 177. | Prema čl.195. Zakona o obveznim odnosima dužnik može prebiti tražbinu s protutražbinom vjerovnika, ako obje tražbine glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoće i ako su obje dospjele. | Prihvaćen | U stavku 1. dodano je da se potraživanja i obveze mogu prebijati ako su obje dospjele. |
| 115 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 180. | Nije jasno što se htjelo postići stavcima 6. do 8. Stavak 9. treba brisati. Sukladno čl. 8. st. 1. Uredbe o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2023. godinu (NN 8/23) ako jedinice JLP(R)S koje financiraju decentralizirane funkcije ostvare više sredstava iz dodatnog udjela u porezu na dohodak nego je to utvrđeno minimalnim financijskim standardima utvrđenima u Pregledu iznosa bilančnih prava, višak sredstava mogu koristiti za financiranje decentraliziranih funkcija koje su preuzele. Takva odredba se u čl. 8.propisuje još od 2018. (NN 7/18). Znači, nemaju obvezu povrata. | Prihvaćen | Brisan je stavak 9. Stavcima 6. do 8. propisuju se knjigovodstvene evidencije kod povrata više uplaćenog poreza (preplaćen porez). |
| 116 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 180. | Čl. 180. st. 2. Porezna uprava evidentira potraživanje za sve poreze? SVAKA ČAST AKO SE OVO PROPIŠE I PRIMJENI! | Nije prihvaćen | Ovim stavkom propisuje se da Porezna uprava odnosno nadležni upravni odjel u jedinici evidentira potraživanje i obračunati prihod temeljem rješenja i drugih akata. |
| 117 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 181. | Svako knjiženje kod jednog subjekta unutar općeg proračuna traži odgovarajuće knjiženje kod drugog radi eliminacije u postupku konsolidacije. Ako davatelj knjiži 936 i 236, što knjiži primatelj temeljem izdanog akta? Potraživanje i obračunati prihod? | Prihvaćen | Dodan je novi stavak kojim se propisuju knjigovodstvene evidencije kod primatelja pomoći temeljem izdanog akta davatelja. Postojeći stavak kojim se definira način eliminacije u postupku izrade konsolidiranih financijskih izvještaja općeg proračuna proširen je na način da osim sučeljavanja prihoda i rashoda za primljene odnosno dane pomoći, sučeljavaju i eliminiraju potraživanja i obveze za primljene odnosno dane pomoći. |
| 118 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 182. | Svako knjiženje kod jednog subjekta unutar općeg proračuna traži odgovarajuće knjiženje kod drugog radi eliminacije u postupku konsolidacije. Ako davatelj knjiži 936 i 236, što knjiži primatelj temeljem izdanog akta? Potraživanje i obračunati prihod? | Prihvaćen | Dodan je novi stavak kojim se propisuju knjigovodstvene evidencije kod primatelja pomoći temeljem izdanog akta davatelja. Postojeći stavak kojim se definira način eliminacije u postupku izrade konsolidiranih financijskih izvještaja općeg proračuna proširen je na način da osim sučeljavanja prihoda i rashoda za primljene odnosno dane pomoći, sučeljavaju i eliminiraju potraživanja i obveze za primljene odnosno dane pomoći. |
| 119 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 183. | U stavcima 1. i 2. brojčane oznake u zadnjoj alineji (6, 7 ili 8) nisu u skladu s prethodne dvije alineje (16 i 96). | Prihvaćen | U stavcima 1. i 2. radi usklađenja dodane su skupine 17 i 97. |
| 120 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 183. | Čl. 183. st. 5. Što se ovdje propisuje? | Nije prihvaćen | . Stavak je dodan radi dosljednosti s ciljem lakšeg praćenja temeljnih pravila knjigovodstvenog evidentiranja obveznika primjene proračunskog računovodstva i usklađenosti knjigovodstvenih evidencija koje za posljedicu imaju ispravan način sučeljavanja i eliminacija odgovarajućih računa pri izradi konsolidiranog financijskog izvještaja. Ovim stavkom propisuje se kako su u Objedinjenoj Glavnoj knjizi osigurani podaci za odgovarajuće osnovne računa potraživanja i obveza kod uplate sredstava proračunskih korisnika u nadležni proračun i samim time olakšan proces eliminacije kod izrade konsolidiranog financijskog izvještaja jedinice bez dodatnih međusobnih usklađivanja proračunskog korisnika i nadležne jedinice. |
| 121 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 186. | Ne izdaju rješenja i ne provode evidencije proračuni jedinica, nego jedinice. A kad zatvaraju 16912? Ispravak vrijednosti potraživanja se knjiži kad potraživanja ostaju u evidencijama, ali je prošlo više od 2 godine od dospijeća ili kad je proveden stečajni postupak nad dužnikom. | Prihvaćen | U stavku 1. brisana je riječ proračuni. Za evidenciju zatvaranja ispravka vrijednosti potraživanja dodan je novi stavak 4. Ispravak vrijednosti potraživanja zatvara se u trenutku kada obveznik uplati svoju obvezu po izdanom rješenju i služi u evidencijske svrhe radi praćenja iznosa oslobođenja. |
| 122 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 187. | Sukladno čl. 52. st.1. Zakona o proračunu naknade s naslova osiguranja su namjenski prihod proračunskih korisnika ako premija nije plaćena iz općih prihoda i primitaka. Ako je premija plaćena iz općih prihoda i primitaka, naknada ne može biti prihod proračunskog korisnika pa slijedom toga tu naknadu ne može kao prihod priznati korisnik nego nadležni proračun. | Prihvaćen | Dodan novi stavak 4. |
| 123 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 189. | Kazne su u pravilu prihod proračuna. U tom slučaju korisnici naplatu kazne ne mogu knjižiti kao prihod na 68. | Prihvaćen | Dodan novi stavak 3. |
| 124 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 190. | Stavak 5.: Zašto knjiženje na teret i u korist računa obveza ako sredstva nisu naplaćena na račun proračuna odnosno proračunskog korisnika nego na zajednički račun vrste „17“? Stavak 6.: Nije jasno koja je razlika između st.4. i st. 6. osim u knjiženju. Misli li se na naplatu prihoda za koje proračun ili proračunski korisnik nije naložio obvezu plaćanja? Stavak 8.: Ima li Porezna uprava podatke do 5. u mjesecu odnosno do 15. siječnja? | Nije prihvaćen | Onaj subjekt koji izdaje rješenje treba imati evidentirano potraživanje u ukupnom iznosu potraživanja, a od tog ukupnog potraživanja naplatit će dio prihoda koji njemu pripada dok za preostali dio prihoda koji je uplaćen drugom subjektu evidencijski iskazuje i zatvara obvezu za naplaćeni tuđi prihod, a radi sveobuhvatnog prikaza poslovnog događaja. Vezano uz komentar koji se odnosi na stavke 4. i 6., u stavku 4. propisane su evidencije kod proračuna ili proračunskog korisnika koji je naložio obvezu plaćanja, dok je u stavku 6. propisana evidencija kod proračuna ili proračunskog korisnika za pripadni iznos prihoda. Porezna uprava raspolaže s podacima iz stavka 8. ovoga članka do navedenih krajnjih datuma. |
| 125 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 190. | Čl. 190. Knjigovodstvene evidencije rade se temeljem knjigovodstvenih dokumenata. Koji dokumenti su ovdje podloga za knjiženje? st. 4 i st. 5. – naplata koja se navodi u ova dva članka ne ide na isti račun i svaki poslovni događaj kao podlogu ima druge knjigovodstvene dokumente. Zajednički prihodi proračuna i ostali javni prihodi uplaćuju se na račune propisane Naputkom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba, a njihov raspored radi Financijska temeljem „ključeva“ koji su također propisani navedenim zakonskim propisima ili drugim aktima. Kako bi nadležna upravna tijela mogla pratiti uplatu sredstava po zajedničkim računima potrebno je od FINA-e zatražiti izvatke računa zajedničkih prihoda ili izvatke s podacima o uplatitelju. Zajednički prihodi prvo se uplaćuju na račun „17“ i po njemu se zatvara potraživanje jer se jedino tu vidi tko je uplatio novac i to je osnova za zatvaranje potraživanja ali ne i za priznavanje prihoda već obvezu za tuđe prihode jer novac na računu „17“ nikome nije raspoloživ. Izvatke računa „17“ knjiži onaj koji je naložio plaćanje i koji vodi zaduženje – potraživanje. Tek naplatom na račun „18“ prihod je raspoloživ i to u postotku koji pripada svakom od dionika u raspodjeli. | Nije prihvaćen | Podloga za knjigovodstvene evidencije potraživanja i obračunatih prihoda jesu izdana rješenja, odluke i drugi dokumenti kojim proračun ili proračunski korisnik subjektu nalaže obvezu plaćanja javnih davanja, naknada, pristojbi i drugih davanja. Podloga za knjigovodstvene evidencije iz stavaka 4. i 6. jesu posebni izvještaji i separati izvatka računa o uplati prihoda. |
| 126 | Mladenka Karačić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 192. | Stavak 6.: Vrijednost nefinancijske imovine iskazana u bilanci u aktivi je njena sadašnja vrijednost (nabavna vrijednost umanjena za ispravak vrijednost). Promjena u vrijednosti i obujmu imovine odnosi se isključivo na promjenu sadašnje vrijednosti. Taj podatak unosi se u obrazac P-VRIO. Isknjiženje dugotrajne nefinancijske imovine čija je vrijednost djelomično ispravljena, evidentira se zaduženjem računa 911 za sadašnju vrijednost, odobrenjem računa 915 za sadašnju vrijednost, zaduženjem odgovarajućeg računa ispravka vrijednosti za ispravljenu vrijednost, zaduženjem računa 915 za sadašnju vrijednost i odobrenjem računa nefinancijske imovine za nabavnu vrijednost. Stavak 10.: Kako se knjiži ako je proveden ispravak vrijednosti potraživanja? | Nije prihvaćen | Zadržava se evidencija propisana u stavku 6. Promjena načina evidentiranja nužna je kako bi se mogla prenijeti informacija o transakciji na bruto principu, odnosno kako bi se dobila cjelokupna informacija o svim vrijednostima imovine (informacija o nabavnoj vrijednosti po kojoj je imovina nabavljena, ukupno provedenom ispravku vrijednosti do trenutka prijenosa imovine/isknjiženja i sadašnjoj vrijednosti imovine). Ispravak vrijednosti potraživanja za koja naplata nije moguća zbog zastare ili brisanja iz sudskog registra propisan je u članku 229. ovoga Pravilnika. |
| 127 | Andreja Milić | V. TEMELJNA PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA, Članak 193. | Čl. 194. U ovoj odredbi treba stajati da ide u korist odgovarajućeg računa u skupini 92 Rezultat poslovanja, a ne na teret. Pogrešno je bilo i u starom Pravilniku | Prihvaćen | U komentaru je pogrešno naveden poziv na članak 194. umjesto na članak 192. Budući da se komentar odnosi na članak 192. stavak 11., isto je prihvaćeno i ispravljen je stavak 11. |
| 128 | Mladenka Karačić | KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE KOD USTANOVA U ZDRAVSTVU, Članak 200. | Knjiženje na teret i u korist računa 23611 i 23621 te 16 i 96 suvišno je. Kod ovog poslovnog događaja nije bilo potraživanja za prihode i obračunatog prihoda. Dodatno, uz račune 16425 i 64251 ne knjiži se račun 96614 nego račun 96425. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se brisanje na teret i u korist računa 16 i 96. Knjigovodstvene evidencije na teret i u korist osnovnih računa 23611 i 23621 zadržavaju se zbog dosljednosti u evidentiranju poslovnog događaja te mogućnosti praćenja rashoda s dugovnim prometom razreda 2 Obveze. |
| 129 | Mladenka Karačić | KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE KOD USTANOVA U ZDRAVSTVU, Članak 202. | Stavak 1.: Kad je odobren račun 27111 da bi se sad mogao zadužiti? Nabava je knjižena 065/23222, a plaćanje 23222/111 odnosno 16721. Račun 06121 koristi se kod nabave ili dobivanja kratkotrajne imovine za preraspodjelu drugima, a nabava kratkotrajne imovine za svoje potrebe knjiži se na 065. Ako se kratkotrajna imovina nabavljena za svoje potrebe daruje drugoj ustanovi, je li potrebno preknjižavati zalihe s 065 na 06121? Stavak 2.: Od koga je ustanova dobila predujam? | Prihvaćen | Stavak 1. je preformuliran na način da je istaknuto kako je zdravstvena ustanova dobila predujam od HZZO-a iz kojeg je kupila kratkotrajnu nefinancijsku imovinu. Vezano uz komentar za stavak 2. ovoga članka, ustanova je sredstva dobila od HZZO-a i za navedeno ima knjiženu obvezu za predujam. |
| 130 | Mladenka Karačić | KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE KOD USTANOVA U ZDRAVSTVU, Članak 203. | Stavci 3. i 4.: Nije jasno odnosi li se ovo na slučaj kad ustanova u zdravstvu prenosi kratkotrajnu nefinancijsku imovinu subjektima unutar sustava općeg proračuna koji nisu ustanove u zdravstvu? | Nije prihvaćen | U stavcima 3. i 4. ovoga članka navedeno je kako se radi o danoj donaciji kratkotrajne nefinancijske imovine subjektima unutar sustava općeg proračuna koji nisu ustanove u zdravstvu. |
| 131 | Mladenka Karačić | KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE KOD PROIZVOĐAČKE I TRGOVAČKE DJELATNOSTI, Članak 204. | Stavak 1.: Nabava sirovina i materijala evidentira se samo na računu 06133. Što se evidentira na ostalim nabrojanim računima vidi se iz njihovog naziva. Treba preformulirati stavak 1. | Prihvaćen | Preformuliran je stavak 1. ovoga članka. |
| 132 | Mladenka Karačić | EVIDENTIRANJE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST KOD PRORAČUNSKIH KORISNIKA U SUSTAVU PDV-a, Članak 209. | Dodati: sukladno poreznim propisima. | Prihvaćen | U članak 209. dodan tekst „sukladno poreznim propisima“. |
| 133 | Mladenka Karačić | EVIDENTIRANJE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST KOD PRORAČUNSKIH KORISNIKA U SUSTAVU PDV-a, Članak 210. | Stavak 2.: Umjesto skupine 66 staviti podskupinu 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga. Bit će jasnije. | Prihvaćen | U stavcima 2. i 3. ovoga članka skupina 66 izmijenjena je u podskupinu 661. |
| 134 | Mladenka Karačić | VI. POPIS IMOVINE I OBVEZA I EVIDENTIRANJE POPISNIH RAZLIKA, Članak 227. | Stavak 7.: Vrijednost nefinancijske imovine iskazana u bilanci u aktivi je njena sadašnja (knjigovodstvena) vrijednost (nabavna vrijednost umanjena za ispravak vrijednost). Promjena u obujmu imovine odnosi se isključivo na sadašnju (knjigovodstvenu) vrijednost. Taj podatak unosi se u obrazac P-VRIO. Isknjiženje dugotrajne nefinancijske imovine čija je vrijednost djelomično ispravljena, evidentira se zaduženjem računa 911 za sadašnju vrijednost, odobrenjem računa 915 za sadašnju vrijednost, zaduženjem odgovarajućeg računa ispravka vrijednosti za ispravljenu vrijednost, zaduženjem računa 915 za sadašnju vrijednost i odobrenjem računa nefinancijske imovine za nabavnu vrijednost. | Nije prihvaćen | Promjena načina evidentiranja nužna je kako bi se mogla prenijeti informacija o transakciji na bruto principu, odnosno kako bi se dobila cjelokupna informacija o svim vrijednostima imovine (informacija o nabavnoj vrijednosti po kojoj je imovina nabavljena, ukupno provedenom ispravku vrijednosti do trenutka prijenosa imovine/isknjiženja i sadašnjoj vrijednosti imovine). |
| 135 | Andreja Milić | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 234. | Ovi člankom uvodi se obveza informatizacija SVIH jedinica lokalne i područne regionalne samouprave i njihovih korisnika. Može li i smije li Ministarstvo financija nalagati jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ovakve obveze. Koliko je opravdano uvoditi ovu obvezu i jedinici koja primjerice ima jednog proračunskog korisnika? Da li je Pravilnik dovoljno jak akt kojim se može propisati obveza koje proizvode ogromne troškove za obveznike primjene (u ovom slučaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove proračunske korisnike). Postoji li neka zakonska odredba koja je temelj za obvezu ustrojavanja poslovanja preko jedinstvenog računa? Ustrojavanje riznica je oduvijek bilo na razini preporuka baš zbog velikog financijskog tereta kojeg proizvodi. Da li je Pravilnik prošao proceduru procjene fiskalnog učinka (PFU obrazac) zbog ove odredbe? ZAŠTO se ovo propisuje KAO OBVEZA? | Nije prihvaćen | Zakonska odredba koja je temelj za obvezu ustrojavanja poslovanja preko jedinstvenog računa je članak 50. Zakona o proračunu koji glasi: „(1) Državni proračun ima jedinstveni račun državnog proračuna koji se otvara i vodi u Hrvatskoj narodnoj banci, a na kojem se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika državnog proračuna. (2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima jedinstveni račun proračuna koji se otvara i vodi u kreditnoj instituciji, a na kojem se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, za provedbu specifičnih transakcija proračuna i proračunskih korisnika može se otvoriti račun, uz prethodnu suglasnost ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika, župana. (4) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se iznimno za proračunske korisnike propisati izuzeća od stavaka 1. i 2. ovoga članka. (5) Ministar financija pravilnikom propisuje način i uvjete otvaranja računa iz stavka 3. ovoga članka.“ Slijedom navedenog poslovanje preko jedinstvenog računa proračuna jest zakonska obveza. |