Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU NASILJA MEĐU DJECOM I MLADIMA Podržavamo donošenje ovog Protokola. Posebno smo fokusirani na dio oko cyberbullyinga. Prema našem istraživanju preko 30% mladih je iskusilo cyberbullying. Najčešći razlozi zašto mladi vrše cyberbullying nad drugima je iz zabave, osvete te vršnjačkog pritiska. Dakle, žrtva često postane i počinitelj. Smatramo da treba pojačati aktivnosti namijenjene roditeljima- educirati ih o prednostima, ali i rizicima interneta. Manje od 30% mladih je u našem istraživanju odgovorilo da njihovi roditelji imaju nadzor nad njihovim korištenjem kompjutora, laptopa ili mobitela. Također udruge civilnog društva trebaju raditi sa roditeljima: educirati ih, osvještavati o problemu, savjetovati kad dođe do cyberbullyinga (bilo da je njihovo dijete žrtva ili počinitelj) te upućivati kome da se obrate (policija, škola, HZSR...). Veliki problem predstavljaju škole, odnosno ravnatelji. Često kažu da ne mogu uzeti djeci/mladima mobitel te pogledati što su i kad pisali i o kome. Pa onda njihova "istraga" o tome što se desilo završi na rekla-kazala od strane roditelja počinitelja ili samih počinitelja nasilja. Također treba imati na umu da cyberbullying može biti nastavak fizičkog nasilja, ali i početak- dakle, znaju biti isprepleteni. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
2 Sanja Šepac Dužević PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU NASILJA MEĐU DJECOM I MLADIMA Predlažem konkretnije propisati načine i oblike podrške stručnih suradnika škole počinitelju nasilja ili žrtvi nasilja te dodatno ojačati suradnju nadležne socijalne ustanove i škole. Primljeno na znanje Prijedlogom Protokola se ne propisuju konkretni oblici rada u smislu načina i oblika podrške stručnih radnika nadležnih tijela. Prijedlogom Protokola se propisuje da su odgojno -obrazovne ustanove dužne organizirati i sudjelovati u organiziranju i provođenju dodatne edukacije za odgojno -obrazovne i ostale radnike u svrhu unapređenja znanja o načinima i oblicima pružanja podrške djetetu žrtvi i djetetu počinitelju. Također je prijedlogom Protokola naveden konkretan način suradnje nadležnih tijela i ostalih dionika u slučajevima nasilja među djecom i mladima što je bila svrha donošenja Protokola.
3 ANDREJ HODONJ PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU NASILJA MEĐU DJECOM I MLADIMA Podržavam donošenje novog Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima te njegovo usklađivanje sa suvremenim tredovima, a posebice uvođenje pojma elektroničkog nasilja kao trenda koji je sve više i više prisutan među mladima. Predlažem usklađivanje ovog Protokola sa Pravilnikom o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima (NN br. 132/13). Također, preporučujem propisati ili dodati dio koji se odnosi na načine i oblike podrške stručnih suradnika škole učenicima koji su žrtve nasilje te učenicima koji su počinitelji nasilje. Primljeno na znanje Prijedlogom Protokola se ne propisuju konkretni oblici rada u smislu načina i oblika podrške stručnih radnika nadležnih tijela. Prijedlogom Protokola se propisuje da su odgojno -obrazovne ustanove dužne organizirati i sudjelovati u organiziranju i provođenju dodatne edukacije za odgojno -obrazovne i ostale radnike u svrhu unapređenja znanja o načinima i oblicima pružanja podrške djetetu žrtvi i djetetu počinitelju.
4 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU NASILJA MEĐU DJECOM I MLADIMA, I. UVOD Predlažemo da se iza prvog odlomka u kojem su opisane obveze države ne temelju Konvencije o pravima djeteta doda tekst: „U preambuli Konvencije o pravima osoba s invaliditetom navedeno je da djeca s teškoćama u razvoju trebaju u potpunosti uživati sva ljudska prava i temeljne slobode ravnopravno s drugom djecom u skladu s obvezama koje su države stranke Konvencije o pravima djeteta preuzele u tom smislu. Žene i djevojčice s invaliditetom često izloženije riziku od nasilja, ozljeđivanja, zlostavljanja, zapostavljanja ili nemarnog postupanja, maltretiranja ili izrabljivanja, kako u svojim domovima, tako i izvan njih. Obveza je države stranke da „uvede djelotvorno zakonodavstvo i politike, uključujući zakonodavstvo i politike usmjerene na žene i djecu, kako bi osigurale da se slučajevi izrabljivanja, nasilja i zlostavljanja osoba s invaliditetom identificiraju i istraže, i gdje je to primjereno, kazneno gone“ (čl. 16. st.5.). U komunikaciji s djecom s teškoćama u razvoju potrebno je primijeniti konvencijsko načelo „razumne prilagodbe“ ovisno o vrsti invaliditeta te poštovati njihovo dostojanstvo.“ Smatramo da je važno da u uvodnom djelu bude navedena i Konvencija o pravima osoba s invaliditetom budući da je Konvencijom propisana i obveza zaštite djece s teškoćama u razvoju od nasilja, te je ravnopravno s Konvencijom o pravima djeteta, pravno obvezujući dokument za Republiku Hrvatsku. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog je prihvaćen i uvršten.
5 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU NASILJA MEĐU DJECOM I MLADIMA, II. DEFINICIJA NASILJA   Predlažemo dopunu negativnih postupaka koji se smatraju psihičkim i emocionalnim nasiljem na način da se navedu sljedeći negativni postupci: „Oponašanje djece s teškoćama u razvoju po određenim karakteristika, primjerice: oponašanje hoda, govora, tjelesnih karakteristika uzrokovanih invaliditetom i drugi ponižavajući gestikulirajući pokreti koji upućuju na intelektualno, mentalno ili osjetilno oštećenje“. Predlažemo nadopunu negativnih postupaka koji se smatraju elektroničkim nasiljem, na način da se nakon navoda „kreiranje internetskih stranica (blogova) koji sadrže priče, crteže, slike, i šale na račun druge djece i mladih“, navede: „fotografiranje i snimanje djece s određenim karakteristikama (primjerice, invaliditetom) s ciljem njihova izrugivanja.“ U posljednje vrijeme svjedočimo sve većem broju pritužbi na različite oblike nasilja učinjene prema djeci s teškoćama u razvoju od strane vršnjaka. Na primjer, medijski je bio popraćen slučaj izrugivanja i snimanja hoda trinaestogodišnje djevojčice koja boluje od rahitisa. Vršnjaci su djevojčicu snimali te sve objavili na Tiktoku. Trinaestogodišnji dječak s autizmom je bio na toaletu i pri tome je spustio hlače i gaćice kada ga je, tako gologa, dvije godine stariji dječak fotografirao mobitelom. Drugi je dječak držao stražu kako nitko ne bi naišao, vrijeđali su ga i objavljivali njegove fotografije bez gaća na internetu (na aplikaciju Snapchat) uz uvredljive tekstove“. Slijedom navedenog smatramo da je potrebno dodatno i zasebno naglasiti i pojasniti negativne postupke koji dovode do nasilja. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog je prihvaćen i uvršten.
6 Tanja Sudiskas PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU NASILJA MEĐU DJECOM I MLADIMA, II. DEFINICIJA NASILJA   U definiciji nasilja u Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima iz 2004. u definiciji nasilja u fusnoti je stajalo objašnjenje:"Nasilništvo podrazumijeva 6 definirajućih činitelja: namjera da se nanese ozljeda ili šteta; intenzitet i trajanje; moć nasilnika; ranjivost žrtve; manjak podrške; posljedice. Normalni sukob vršnjaka ima slijedeća obilježja: ne postoje elementi navedeni za nasilništvo; djeca ne insistiraju da mora biti po njihovom po svaku cijenu; mogu dati razloge zašto su u sukobu; ispričaju se ili prihvate rješenje da nitko nije pobijedio; slobodno pregovaraju da bi zadovoljili svoje potrebe; mogu promijeniti temu i otići iz situacije." i "Olweus 1986. i 1991. godine: Nasilničko ponašanje djece (bullying) razlikuje se od jednokratnih incidenata i dječjih svađa ili tučnjava, jer se radi o ponašanju koje obilježava agresivno ponašanje kojim se namjerno nekome čini zlo, ponavljanje tijekom određenog vremena, neravnopravan odnos snaga (jači protiv slabijeg ili gupa protiv pojedinca). Važno je jasno definiranje pojmova-nasilništvo i normalni sukob vršnjaka jer nerazumijevanja pojmova dovodi do različitog tumačenja jedne situacije i donošenje odluka u skladu s tim, dodatno opterećuje sve dionike od odraslih do učenika i dovodi do nepotrebnih intervencija u pojedinim situacijama. To znači da definirati i razlikovati pojmove nije dobro razdvoiti kako ste naveli-nasilje u definiciju, a na kraju cijelog dokumenta i obrasca navesti što je vršnjački sukob. To je zbunjujuće. Posljedica toga će biti npr. stav da je svaki sukob isto što i nasilje što će za posljedicu imati pogrešno postupanje prema nadležnim tijelima, nepotrebnih intervencija i slanje pogrešnih poruka i odraslima i djeci, ulaganje puno resursa bez željenih posljedica. Pozdravljam izradu novog pravilnika jer je od 2004. g. došlo do brojnih promjena osobito kad govorimo o životu djece i mladih, ponašajnim ovisnostima pa je uključivanje elektroničkog nasilja u protokol imperativ. Žalosti mali broj osoba uključenih u e-Savjetovanje. Primljeno na znanje Prijedlogom Protokola definirani su pojmovi nasilništva i normalnog sukoba vršnjaka, a konkretni oblici rada, uključujući i procjenu stručnjaka u svakom pojedinom slučaju o prijavljivanju u nadležnosti su stručnjaka. Prijedlogom Protokola se propisuje organizacija, sudjelovanje u organiziranju i provođenju dodatne edukacije za stručnjake u svrhu prevencije svih oblika i prepoznavanja nasilja među djecom i mladima.
7 GABRICA DVEKAR-BEŠENIĆ PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU NASILJA MEĐU DJECOM I MLADIMA, II. DEFINICIJA NASILJA   Predlažem da se jasnije odrede kriteriji prema kojima će se razlikovati nasilje i običan vršnjački sukob. U školskim ustanovama često se među učenicima može naići na neka navedena ponašanja koja još uvijek ne znače da se radi o nasilju koje zahtijeva postupanje po protokolu. Iz straha da se ne propusti djelovati, mogle bi se događati situacije u kojima će se postupati po protokolu, bez stvarne potrebe, točnije bespotrebno bi se opterećivalo pojedine sustave (pogotovo se ovo odnosi na dio o fizičkom napadu; dio o psihičkom i emocionalnom nasilju smatram jasnijim). Ostale promjene u odnosu na važeći Protokol su veliki korak u pozitivnom smislu, pogotovo dio koji se odnosi na međuresornu suradnju, ulogu medija, prijavni obrazac. Primljeno na znanje Prijedlogom Protokola definirani su pojmovi nasilništva i normalnog sukoba vršnjaka, a konkretni oblici rada, uključujući i procjenu stručnjaka u svakom pojedinom slučaju o prijavljivanju u nadležnosti su stručnjaka. Prijedlogom Protokola se propisuje organizacija, sudjelovanje u organiziranju i provođenju dodatne edukacije za stručnjake u svrhu prevencije svih oblika i prepoznavanja nasilja među djecom i mladima.
8 Tanja Sudiskas PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU NASILJA MEĐU DJECOM I MLADIMA, III. PREVENCIJA NASILJA   III. Prevencija nasilja:Navodite: Prilikom prevencije nasilja potrebno je smanjiti izloženost djece i mladih nasilju u obitelji, zajednici i medijima, a sveobuhvatne strategije prevencije nasilničkog ponašanja djece i mladih trebaju biti usmjerene: prema žrtvama nasilničkog ponašanja; prema onima koji se nasilnički ponašaju; prema roditeljima djeteta žrtve i djeteta počinitelja nasilja–prema socijalnom kontekstu u kojemu se nasilničko ponašanje događa - povećanje nadzora u školskom okruženju te stvaranje sigurnog školskog okruženja. A promatrači? Prema Olweusu (1998) u krugu nasilja su nasilnik, žrtva i promatrač. „Bullying je kao predstava. Uvijek postoji pozornica na kojoj su žrtva i zlostavljač, a postoje i gledatelji“ (Buljan-Flander, 2003. prema Zrilić. 2005.). „Zlostavljanje se u pravilu događa u prisutnosti druge djece. Što ti promatrači čine? Najčešće samo stoje i gledaju, što može prouzročiti to da dijete koje zlostavlja pomisli kako nitko nema ništa protiv toga što ono radi; nekad ohrabruju dijete ili djecu koja zlostavljaju navijajući, a ponekad i pridružujući se - ismijavajući dijete koje trpi; rijetko se netko oglasi govoreći da to nije fer i da treba prestati.; vrlo rijetko netko ode učitelju reći mu što se događa. Kada bi se promatrači ponašali tako da obeshrabre nasilje kad se ono događa, mnogo zlostavljanja bi se zaustavilo. Naravno, u nekim okolnostima može biti rizično intervenirati dok se nasilje događa. Međutim, učitelji i roditelji mogu djecu naučiti kada je i na koje načine sigurno intervenirati…. Škola će organizirati cijeli niz aktivnosti u kojima će sva djeca, pa tako i ova pasivna većina, moći jasno izraziti svoje stavove i mišljenja o nasilju te tako postati aktivna većina koja čini nešto u prilog uspostavljanju nenasilja u školi.“ (iz Knjižice za roditelje, Program prevencije vršnjačkog zlostavljanja Za sigurno i poticajno okruženje u školama, Zagreb, 2010). Potrebno je preventivne aktivnosti usmjeriti sve kako ste naveli, ali i na promatrače, oni su izostavljeni, a važni kao i svi ostali na razini razreda kad govorimo o univerzalnoj prevenciji. Primljeno na znanje Prijedlogom Protokola je propisano da odgojno - obrazovne ustanove provode preventivne radionice i/ili savjetovanja za djecu i mlade te druge aktivnosti s ciljem stvaranja prijateljskog okruženja, razvoja međusobnog uvažavanja, poštovanja različitosti te primjene nenasilne komunikacije.
9 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom IV. OBLICI I NAČIN SURADNJE NADLEŽNIH TIJELA U SLUČAJU NASILJA MEĐU DJECOM I MLADIMA, 3. OBRAZAC O PRIJAVI NASILJA MEĐU DJECOM I MLADIMA Predlažemo da se Obrazac o prijavi nasilja među djecom i mladima dopuni s dodatnim podacima iz kojih bi bila vidljiva teškoća počinitelja i žrtve (tjelesno, intelektualno, mentalno i osjetilno oštećenje) kao i spol počinitelja i žrtve. Na taj način će institucije kojima će obrazac biti dostavljen unaprijed znati ima li dijete teškoće ili ne, te će moći unaprijed pripremiti eventualne prilagodne u ophođenju i komunikaciji. Isto tako smatramo kako potrebno voditi statističku evidenciju s obzirom na vrstu teškoća i spol kako bi se analizom podatka mogle predlagati daljnje mjere. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U uvodu prijedloga Protokola, u definiciji i u Obrascu će biti obuhvaćena djeca s teškoćama u razvoju u skladu s predloženim komentarom. Vođenje statističkih podataka u nadležnosti je svakog pojedinog dionika Protokola.
10 Tanja Sudiskas V. POSTUPANJA NADLEŽNIH TIJELA , 1. ODGOJ I OBRAZOVANJE 1. Odgoj i obrazovanje-"Svaki radnik odgojno-obrazovne ustanove dužan je prijaviti policiji i Hrvatskom zavodu za socijalni rad sumnju ili saznanje o nasilju neovisno o tome je li do sumnje ili saznanja o nasilju došao tijekom ili izvan radnog vremena, odnosno je li se nasilje dogodilo u odgojno-obrazovnoj ustanovi ili izvan nje." . Možete li pojasniti na što se ovo odnosi? Odgojno-obrazovni djelatnik je nakon radnog vremena i izvan ustanove građanin koji je dužan reagirati u slučaju saznanja o nasilju prema djeci i mladima plus i netko tko možda pozna uključene. Pa to se odnosi na sve stručnjake iz svih institucija koje u fokusu imaju djecu i mlade, a u protokolu su navedene, a imenovali ste samo djelatnike u odgojno obrazovnim ustanovama. Primljeno na znanje Prijedlogom Protokola nastoji se motivirati stručnjake koji najviše neposredno rade s djecom na prijavu nasilja neovisno o vremenu saznanja o počinjenju ili saznanja o sumnji na počinjenje nasilja među djecom i mladima.