Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivica Špiljar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI Poštovani, predlažem dopunu članka 1. stavka 2. i 3. na način da se nadopuni tekst koji se odnosi na cilj i svrhu predmetnog zakona. Smatram da bi bilo opravdano i korisno, uz spominjanje iskorištavanja biomase u energetske svrhe, navesti uzgoj kultura kratkih ophodnji i u drugu svrhu, primjerice u svrhu uzgoja biljaka koje su namijenjene proizvodnji eteričnih ulja, u svrhu fito i aroma terapije kao i u svrhu obogaćivanja medonosnog potencijala pčelarskog sektora. Uzimajući u obzir krško područje koje je teže obradivo, kao i činjenicu da uzgojem propisanih kultura drvenastih bilja kratke ophodnje postoji potreba uporabe teške mehanizacije kojom se dodatno utječe na strukturu tla, smatram da je opravdana dodatna nadopuna predmetnog zakona u pogledu uvrštavanja kako svrhe uzgoja biljaka kratke ophodnje u farmacutske, terapeutske, medonosne i druge svrhe, tako i nadopuna popisa biljaka koje se uvrštavaju sukladno pratećem pravilniku. Pčelarski sektor je osjetljiv, te samom nadopunom prijedloga zakona i uvrštavanjem medonosnog bilja u popis, dodatno bi se utjecalo na poboljšanje iskorištavanja medonosnog potencijala na teritoriju Republike Hrvatske. Primjera radi, na krškom području lakše je to područje iskoristiti sadnjom lavande, smilja ili kadulje koje i jesu biljke višegodišnje trajnice mediteranskog pojasa, i na taj način se učinkovitije iskoristi potencijal krškog područja. Spomenuto bilje koristi se u proizvodnji eteričnog ulja koje je iznimno dragocjeno, a biljke se koriste i u ljekovite svrhe. Kada bi se predloženi zakon nadopunio na spomenuti način, mišljenja sam da bi se s gospodarskog aspekta učinkovitije iskoristio potencijal krškog područja. Isto tako uvođenjem biljke Obični bagrem koji je također medonosna biljka, brzorastuća, koja se inače koristi i u sprječavanju erozije tla, dodatno bi se pomoglo uz iskorištavanje drvne mase u energetske svrhe i pčelarskom sektoru osiguravanjem dodatne pčelinje paše. Nadalje, Priručnikom o održivom uzgoju kultura kratkih ophodnji, autora Ioannis Dimitriou i Dominika Rutza, prilagođenog hrvatskom jeziku od strane Željke Fištrek, Energetskog instituta Hrvoje Požar, naveden je i Bagrem kao kultura koja se učinkovito iskorištava u proizvodnji biomase u drugim zemljama. Uzimajući u obzir da je razdoblje kratke ophodnje ograničeno na 8 godina, a Bagrem medonosni potencijal pruža nakon 6 godina od sadnje, dolazi se do saznanja da se 2 godine može iskoristiti medonosni potencijal spomenute biljke. Uzimajući u obzir sve navedeno, smatram da bi se predloženom nadopunom predmetnog zakona i pratećeg pravilnika učinkovitije iskoristio potencijal zemljišta, kao što bi se poticao gospodarski rast i razvoj i ostalih sektora, uz spomenutu energetsku učinkovitost i proizvodnju energenata. Nije prihvaćen 1. Cilj ovoga Zakona je stvaranje uvjeta za proizvodnju biomase iz kultura kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti. Svrha ovoga Zakona je doprinos energetskom i gospodarskom razvoju Republike Hrvatske povećavanjem sigurnosti opskrbe korištenjem dodatnih nacionalnih izvora energije, razvoj ruralnog prostora poticanjem gospodarske aktivnosti na lokalnoj razini uporabom dodatnih proizvodnih potencijala poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Uzgoj biljaka koje su namijenjene proizvodnji eteričnih ulja, u svrhu fito i aroma terapije kao i u svrhu obogaćivanja medonosnog potencijala pčelarskog sektora moguć je na poljoprivrednom zemljištu, a navedeno propisuje Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2024. godinu („Narodne novine“ br. 157/23). Vrste namijenjene za osnivanje nasada drvenastih kultura kratkih ophodnji propisuje Pravilnik o popisu biljnih vrsta za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te načinu i uvjetima pod kojima se mogu uzgajati („Narodne novine“ br. 16/19).
2 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI, Članak 2. OIEH smatra kako predložena izmjena Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, posebice odluka o izuzimanju poljoprivrednog zemljišta kategorije P3 iz uporabe za kulture kratkih ophodnji, nije u skladu s očekivanim i navedenim posljedicama donošenja ovog Zakona. Naime, prema predloženim izmjenama Zakona navodi se kako se očekuje veća proizvodnja obnovljivih izvora energije i bolje iskorištavanje poljoprivrednih površina koje nisu pogodne za tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, izuzimanjem P3 zemljišta, koje često spada upravo u kategoriju manje pogodnih i ekonomski neisplativih za poljoprivrednu proizvodnju zbog svoje niže kvalitete tla, ograničava se potencijal za proizvodnju biomase, jednog od ključnih obnovljivih izvora energije. Također, klasifikacija poljoprivrednih površina, posebice onih označenih kao P3, često ne odražava stvarnu kvalitetu tla. U praksi, veliki broj ovih površina zapravo je niže kvalitete, što nije adekvatno prikazano u trenutnom sustavu klasifikacije. Iako se predviđaju pozitivne posljedice poput bolje primjene zakona i veće proizvodnje obnovljivih izvora energije, izuzimanje P3 zemljišta može imati suprotan učinak na način da će smanjiti raspoložive resurse za proizvodnju biomase te ograničiti poljoprivrednike u iskorištavanju svog zemljišta na najefikasniji način, što može dovesti do većeg zapuštanja poljoprivrednih površina. Takva odluka može usporiti napredak u sektoru obnovljivih izvora energije i ne pridonosi cilju boljeg iskorištavanja manje plodnih poljoprivrednih površina. Dodatno, OIEH je stava da izuzimanje P3 kategorije poljoprivrednog zemljišta iz uporabe za kulture kratkih ophodnji je nepotrebno i zbog trenutnog stanja u sustavu poticaja. Budući da kulture kratkih ophodnji trenutno nisu dio sustava poticaja, one već ne predstavljaju primarni interes poljoprivrednika u Hrvatskoj. Ovaj faktor ukazuje na to da poljoprivrednici, i bez ove izmjene zakona, neće najvjerojatnije koristiti P3 zemljišta za kulture kratkih ophodnji na širem opsegu, već će se fokusirati na proizvodnju hrane ili druge aktivnosti koje su im ekonomski isplativije. Stoga, dodatno ograničavanje upotrebe P3 zemljišta može biti nepotrebno, budući da trenutni ekonomski uvjeti već usmjeravaju poljoprivrednike prema drugim vrstama korištenja svojih zemljišta. Ovo ukazuje na mogućnost da bi očuvanje fleksibilnosti u korištenju P3 zemljišta moglo biti korisnije, kako bi poljoprivrednici imali veću slobodu u odabiru načina iskorištavanja svojih resursa, što bi moglo doprinijeti raznovrsnijoj i održivijoj poljoprivrednoj praksi. OIEH smatra kako bi se poticanje proizvodnje hrane na zemljištu lošijeg boniteta trebalo provoditi na druge načine, a ne restriktivnim mjerama koje ograničavaju razvoj drugih sektora, poput sektora proizvodnje biomase. Takav pristup ne samo da je u suprotnosti s proklamiranim ciljevima izmjena Zakona, već će imati i dugoročno negativne posljedice na poljoprivredni sektor i gospodarstvo u cjelini. Nije prihvaćen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona se predlaže da se iz površina na kojima se mogu snovati i uzgajati kulture kratkih ophodni izuzme poljoprivredno zemljište vrednovano kao (P3) jer se takvo poljoprivredno zemljište može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Unutar Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Centar za tlo nadležan je za provedbu aktivnosti s ciljem zaštite poljoprivrednog zemljišta, tj. zaštite tala Republike Hrvatske kao strateškog resursa i značajne sastavnice okoliša, a sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 20/18), Zakonu o poljoprivredi („Narodne novine“ br. 30/15), Deklaraciji o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 34/92), Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša („Narodne novine“ br. 46/02), Zakonu o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 110/07, 80/13, 153/13, 78/15), Strategiji održivog razvoja Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 30/09), Odluci o prihvaćanju Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojećim organskim onečišćujućim tvarima („Narodne novine“ br. 145/08). Između ostalih poslova provodi se utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta i praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kroz ispitivanje plodnosti tla i kontrolu provedbe praćenja stanja (na terenu i u laboratoriju) kao referentni laboratorij.