Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog pravilnika o dopunama Pravilnika o izdavanju Oodbrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom - koćom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MARGITA BRALIĆ PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Koće su, zbog svojeg štetnog utjecaja na naš podmorski ekosustav, odavno trebale biti zabranjene. Iznimno je razočaravajuće što se uopće razmišlja o produljivanju njihovog uporabnog vijeka. Razumijem da se njihovom zabranom gube radna mjesta, no njihovom uporabom se gubi mnogo više i zato vas molim da smislite neku drugu vrstu naknade za one koje bi ova zabrana dodatno zakinula. More je važno za sve nas i trebamo brinuti o njemu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
2 VIKTOR MRŠIĆ PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Apsolutno se protivim iracionalnom i totalno bezobzirnom produženju roka za odobrenje ribarenja koćama. U nevjerici sam da je briga za očuvanje Jadranskog mora ove vlasti toliko površinska i lažna da je spremna bez jasnog razloga unedogled odobravati korištenje za morsko dno te bioraznolikost mora toliko dokazano devastirajuće metode ribolova. Ovo je pravi put ako želimo doprinijeti uništavanju još jednog prirodnog dobra ove zemlje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
3 Dan Margetić PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Bilo kakav ribolov, uključujući i kočarenje, trebao bi biti strogo zabranjen zbog okrutnosti prema ribama i ostalim morskim životinjama. U vrijeme kad je svakome u našem podneblju lako potpuno prijeći na vegansku ishranu, koja je k tome zdravija i jednako ukusna, ribolov je potpuno nepotrebna strahovita okrutnost prema životinjama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
4 Alka Kolar PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Koćarenje je apsolutna devastcija podmorja i najgori način ribarenja! Zato se slažem se s komentarima udruge Prijatelji životinja! U potpunosti se protivim tome da se rok za odobrenje ribarenja koćama produlji do 31. prosinca 2026. To bi značilo još dvije godine daljnje devastacije Jadrana kočarenjem, što je iznimno štetno i pogubno. Zalažem se za potpunu zabranu podvodnih buldožera koji razaraju morsko dno i ostavljaju iza sebe pustoš, tj. koća, kao i za to da se zabrani svako daljnje izdavanje odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru koćama! Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
5 Ines Vujnović PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM U potpunosti se protivim tome da se rok za odobrenje ribarenja koćama produlji do 31. prosinca 2026. To bi značilo još dvije godine daljnje devastacije Jadrana kočarenjem, što je iznimno štetno i pogubno. Zalažem se za potpunu zabranu podvodnih buldožera koji razaraju morsko dno i ostavljaju iza sebe pustoš, tj. koća, kao i za to da se zabrani svako daljnje izdavanje odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru koćama! Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
6 Ana Špac PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM O katastrofalnim učincima pridnenih koća se ne govori dovoljno, te javnost nije niti svjesna posljedica koje one imaju na morsko dno i vrste u njemu, ali i sam planet. Većina ljudi živi u zabludi kako je Jadransko more obilje bioraznolikosti, nezagađeno i očuvano, ali istina je nažalost daleko toga. Dok je u Sredozemlju u zadnjih 50 godina izgubljeno 41 % morskih sisavaca i 34 % ukupne količine ribe, od toga su najveći gubitci (više od 50 %) zabilježeni upravo u ˝lijepom plavom˝ Jadranu. Hrvatska je među deset zemalja svijeta čije flote ispuštaju najviše štetnih plinova. Unatoč tome svakodnevno mreže visine kao trokatnice i široke kao nogometno igralište zahvaćaju morsko dno i neselektivno hvataju i uništavaju sve pred sobom. U posljednjih 65 godina koćarice s pridnenim koćama odbacile su preko 400 milijuna tona životinja koje nisu bile namijenjene ulovu. Zar je stvarno potrebno da se ovo nastavi događati još dvije godine.... Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
7 Julijana Brnabić PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Protivim se kočarenju u Jadranskom moru, trebalo bi ga zabraniti od 01.03.2024 godine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
8 MOJCA ŠIROLA PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Zaustavite kočarenje u Jadranskom moru! Morsko dno nam je uništeno, riblji fond drastično smanjen, sva flora i fauna se kočarenjem drastično uništava. Nema više vremena za čekanje da se nešto poduzme. I druge generacije koje slijede imaju pravo uživati u našem lijepom Jadranskom moru, prepunom biljnog i životinjskog svijeta, a ne u moru-grobnici. NE produžujte rok za kočarenje. Jednom u životu razmislite o budućnosti, prirodi ,životinjama i njihovoj patnji, našem zdravlju, a ne samo o profitu! Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
9 Bruno Bilandžija PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Pod hitno treba zabraniti kočarenje i uništavanje mora! Dopuštanje ovakvih i sličnih praksi je dovelo do istrebljenja više od 50% života u morima, a ako se ovako nastavi, procjene stručnjaka su da ćemo uskoro uništiti sve! Zar je pohlepa toliko zasljepljujuća da ne vidimo par koraka ispred sebe?!? Preko veze je moguće srediti dobru školu za svoju djecu, ali nije moguće srediti čist zrak, čist okoliš, čisto more. A bez toga nema života, nego samo bolest, tuga i jad. Zemlja je naš dom. Dom svima nama. Ako mislite da događaji na drugom mjestu na planetu, ili na sasvim drugom kraju planeta nemaju veze s vama, razmislite opet. Razmisite kakav život ćete ostaviti svojoj djeci. Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
10 Tijana Jurković PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Slažem se s komentarima udruge Prijatelji životinja! U potpunosti se protivim tome da se rok za odobrenje ribarenja koćama produlji do 31. prosinca 2026. To bi značilo još dvije godine daljnje devastacije Jadrana kočarenjem, što je iznimno štetno i pogubno. Zalažem se za potpunu zabranu podvodnih buldožera koji razaraju morsko dno i ostavljaju iza sebe pustoš, tj. koća, kao i za to da se zabrani svako daljnje izdavanje odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru koćama! Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
11 ŠIME VALIDŽIĆ PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Neprihvatljivo je da se rok za odobrenje ribarenja koćama produlji do 31. prosinca 2026. To bi značilo još dvije godine daljnje devastacije Jadrana koćarenjem, što je iznimno štetno i pogubno. Oporavak Jadrana nije moguć zakonskom regulacijom korištenja pridnenih povlačnih mreža, već jedino njihovom potpunom zabranom. Od 50-80% europskog kontinentalnog pojasa redovito je izloženo pridnenom koćarenju, uz veliko uzurpiranje mora poput Jadrana, Sjevernog mora ili zapadnog dijela Baltičkog mora, obično uz obalna područja. Jadransko more jedno je od najviše pogođenih; čak 80% dna uništeno je pridnenim koćarenjem. Koćarenje osiromašuje riblja naselja, odstranjuje morsku travu, devastira koraljne grebene i staništa morskih životinja nanoseći fizičku štetu morskom ekosustavu. Alge služe kao dom raznim životinjama, od jastoga do tuljana, i kao vitalna obrana od klimatskih promjena prikupljanjem i zadržavanjem ugljičnog dioksida te ojačavaju morske ekosustave. Posidonija je endem Sredozemnog mora. Livade posidonije vrlo sporo rastu i još sporije se obnavljaju, što ih čini posebno osjetljivima. Posebno ih ugrožava ribolov koćom, sidrenje, onečišćenje, gradnja, te postavljanje kaveza za uzgoj ribe iznad njih. Livade posidonije su pluća mora, jer obogaćuju more kisikom. Jedan četvorni metar livade posidonije proizvede dnevno do 14 litara kisika. Morski sisavci završavaju u mreži koće plivajući za hranom ili prilikom migracije, kao i morske ptice, kornjače, morski psi, hobotnice, školjke i ostale životinje. U Sredozemlju je u posljednjih 50 godina poubijano 41% morskih sisavaca i 34% ukupnih riba. Od toga je najveći pokolj zabilježeni u Jadranu s istrebljenjem od 50% ukupnih riba i drugih morskih životinja. Samo tijekom posljednjih 65 godina, koćarice su odbacile više od 400 milijuna tona morskih života, koji nisu bili namijenjeni ulovu. Iako zabranjena prema pravilima EU-a o ribolovu, uobičajena ribarska praksa bacanja neželjenog ulova natrag u more poput smeća, u mrtvom, umirućem ili teško ozlijeđenom stanju, čini golemu štetu ekosustavu. Godišnje se ukupno nenamjerno ulovi 38 milijuna tona morskih organizama. U posljednjih 50 godina, istrijebljeno je 90% velikih ribljih populacija, a procjenjuje se da ako nastavimo s ovom okrutnom praksom, do 2050. godine većina riba bit će izlovljena. Pridneno koćarenje fizički mijenja zajednicu biljnih i životinjskih organizama koji žive na morskome dnu, uklanjanjem ili drobljenjem organizama koji ga stvaraju. Do danas nije primijećen oporavak ekosustava podmorskih planina koje su uništene pridnenim povlačnim mrežama. Svake godine, ljudi u morima svijeta poubijaju nekoliko tisuća milijarda riba. Koće neselektivno uništavaju i ulove sve što im se nađe na putu. Ribe ne postoje samo da ih ljudi ubijaju i jedu nego njihov život ima smisao sam po sebi. To što ribe ne vrište kad ih se ubija ne znači da ne pate. Stupanj boli kod riba identičan onome kod sisavaca i ptica. Novija istraživanja pokazuju da ribe mogu osjećati bol te osjetiti strah i druge složene emocije koje pridonose njihovoj sposobnosti da pate. Baš kao i mi, ribe vode složene intelektualne živote na razini onih koje vode sisavci. Ribe pjevaju u zoru i sumrak, baš kao i ptice. Gospodarski ribolov predstavlja okrutnost nad životinjama u gotovo nezamislivom opsegu. Životinje koje žive na morskom dnu ili se hrane u blizini morskog dna završavaju zapetljane u mreži koće te većina umire zbog nedostatka kisika, dok brzo povlačenje koća iz mora izaziva puknuće plivaćeg mjehura zbog velike promjene u tlaku uzrokujući ribama bolnu smrt. Mnoge države diljem svijeta su potpuno ili djelomično zabranile koćarenje u svojim teritorijalnim morima, uključujući Australiju, Novi Zeland, Indoneziju, Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Norvešku. Opća komisija za ribarstvo Mediterana (GFCM) zabranila je koćarenje na otprilike 1.631.000 kvadratnih kilometara mora velikih dubina. Europska unija je 2004. primijenila 'preventivni pristup' i zatvorila za koćarenje osjetljivo područje Darwin Mounds kod Škotske. Treba u potpunosti zabraniti koće koje razaraju morsko dno i ostavljaju iza sebe pustoš i treba zaustaviti svako daljnje izdavanje odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru koćama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
12 Matko Boršić PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Slažem se s komentarima udruge Prijatelji životinja vezanim za produljenje roka do kada se smiju koristiti koće. Navedeno će doprinijeti daljnjoj devastaciji Jadrana i njegovog ekosustava te smatram da bi se koćarenje trebalo zabraniti s originalnim datumom - 1. ožujka 20224. Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
13 Blanka Brozović PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Slažem se s komentarima udruge Prijatelji životinja! U potpunosti se protivim tome da se rok za odobrenje ribarenja koćama produlji do 31. prosinca 2026. To bi značilo još dvije godine daljnje devastacije Jadrana kočarenjem, što je iznimno štetno i pogubno. Zalažem se za potpunu zabranu podvodnih buldožera koji razaraju morsko dno i ostavljaju iza sebe pustoš, tj. koća, kao i za to da se zabrani svako daljnje izdavanje odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru koćama! Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
14 SAŠA KEBER PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Mislite malo na svijet u kojem živite, nemojte raditi genocid nad životinjama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
15 Barbara Vlahović PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Krajnje je vrijeme da se zabrani kočarenje u potpunosti i počne misliti na posljedice donošenja loših odluka poput produljenja dozvole za uništavanje okoliša. Razne posljedice dosadašnjeg utjecaja na okoliš su vidljive, potrebno je stalno raditi na osvješćivanju i unaprijeđivanje brige o okolišu. Postoje mnogobrojna istraživanja znanstvene zajednice i dokazi koji obrazlažu hitnost zabranjivanja ovakvih aktivnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
16 Ivana Barbir PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Zalažem se za potpunu zabranu korištenja povlačnih mreža - koća. Koćarenje uništava morsko dno i brojne životinjske vrste, a hrvatske koćarice ubrajaju se u najveće zagađivače ugljikom u svijetu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
17 Elvira Angyal PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Slažem se s komentarima Prijatelja životinja. Bez daljenjeg zagađivanja mora, molim Vas! Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
18 Nikolina Topić PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Molimo bez zagađivanja mora, zar ne postoje bolji načini ophođenja? Rastužuje me u to povjerovati...Naprijed Prijatelji životinja! Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
19 Lorena Herceg PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Slažem se s komentarima udruge Prijatelji životinja. U potpunosti je nepotrebno i izuzetno štetno da se rok za odobrenje ribarenja koćama produlji do 31. prosinca 2026. Zalažem se za potpunu zabranu koća koje razaraju morsko dno i ostavljaju iza sebe pustoš, kao i za to da se zabrani svako daljnje izdavanje odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru koćama! Ponosni smo pred svijetom kako lijepo more imamo, a onda ga iskorištavamo preko svake granice i devastiramo ga gdje god stignemo. Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
20 VLATKA BALAŠ CERJAK PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Slažem se s komentarima udruge Prijatelji životinja! U potpunosti se protivim tome da se rok za odobrenje ribarenja koćama produlji do 31. prosinca 2026. To bi značilo još dvije godine daljnje devastacije Jadrana kočarenjem, što je iznimno štetno i pogubno. Zalažem se za potpunu zabranu podvodnih buldožera koji razaraju morsko dno i ostavljaju iza sebe pustoš, tj. koća, kao i za to da se zabrani svako daljnje izdavanje odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru koćama! Nije prihvaćen Ne prihvaća se – vidi odgovor na komentar udruge Prijatelji životinja.
21 Prijatelji životinja PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Udruga Prijatelji životinja nastavlja se, kao i ranije, zalagati za hitnu zabranu korištenja pridnenih povlačnih mreža – koća jer je njihova uporaba dovela do devastacije našega mora, uništenja staništa riba i potpunog poremećaja bioraznolikosti. Rješenje nije periodičko produljivanje odobrenja za ribarenje koćama, kao što se i ovim Prijedlogom predlaže na razdoblje do 31. prosinca 2026. godine, što znači još dvije godine daljnje devastacije Jadrana kočarenjem. Naime, oporavak Jadrana nije moguć zakonskom regulacijom korištenja pridnenih povlačnih mreža, već jedino njihovom potpunom zabranom. Stalnim produljivanjem odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom pridonosi se daljnjim destruktivnim učincima takve vrsta ribolova na morski ekosustav, klimatske promjene i planet. Predlažemo da se izmjenama Zakona o morskom ribarstvu i drugih relevantnih propisa potpuno zabrani ribolov pridnenim mrežama, a da se dotad zabrani svako daljnje izdavanje odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru koćama. Oceana, najveća međunarodna organizacija za zaštitu i očuvanje svjetskih oceana, navodi podatak da je u 2017. 59 % europskih zaštićenih područja bilo komercijalno koćareno, a 38 % bilo je predmet većeg intenziteta koćarenja nego izvan zaštićenih područja. Analiza Oceane pokazala je da je u 2020. godini provedeno više od 2,5 milijuna sati ribolova pridnenim koćarenjem u područjima namijenjenima zaštiti najvrjednijih i najugroženijih morskih vrsta i staništa u Europi. Organizacija smatra da bi Europska komisija, države članice EU-a i Ujedinjeno Kraljevstvo trebali zabraniti destruktivne ribolovne alate unutar zaštićenih područja. Navodi da je u slučaju visokorizičnih ribolovnih aktivnosti, kao što je ribolov pridnenim koćama, opća zabrana umjesto one na razini određenog područja učinkovitija i osigurat će dosljednost, kao i olakšati nadzor i provedbu. Iz organizacije su dodali da bi Europska komisija trebala svoj nadolazeći akcijski plan EU-a za očuvanje ribolovnih resursa i zaštitu morskih ekosustava usmjeriti na rješavanje štetnih učinaka ribolova pridnenim kočama na bioraznolikost morskoga dna i donijeti zabranu ribolova pridnenim koćama u svim zaštićenim područjima EU-a. Već dugi niz godina i ribari i ribolovne organizacije apeliraju na zakonodavstvo da na temelju znanstvenih istraživanja i prakse korištenja pridnenih koća u Jadranu izglasa zabranu njihova korištenja. Zakonska regulativa vezana uz korištenje pridnenih koća ne daje rezultate jer mnogi ribari love u područjima i u vremenu u kojemu one nisu uopće dopuštene. Natura 2000 je najveća mreža zaštićenih područja na svijetu i predstavlja između 70 i 80 % morskih zaštićenih područja (MPAs) u državama članicama EU-a. Iskusni ribari ističu da u Jadranu više nema riba i da je u priobalnom području poremećena kompletna bioravnoteža. Kažu da „riblji fond” na nekim područjima i ne postoji te da na obali, ne računajući otoke, nema više od 500 metara netaknute obale. Više od 200 istraživača zatražilo je da se pridneno koćarenje trajno zabrani jer je više od 90 posto resursa Jadrana iscrpljeno, a vidljive su velike štete na cijelom ekosustavu. Navedene činjenice ukazuju da bi daljnje dopuštanje korištenja pridnenih koća moglo dovesti samo do još drastičnijega kršenja zakona i uništavanja našega podmorja. Na razarajuće djelovanje pridnenih koća na živi svijet u moru upozorio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda koji je još 2006. izvijestio da je 95 % štete na morskom ekosustavu diljem svijeta prouzročeno upravo pridnenim koćama koje deru morsko dno. Od 50 do 80 % europskog kontinentalnog pojasa redovito je izloženo pridnenom koćarenju, uz veliko uzurpiranje mora poput Jadrana, Sjevernog mora ili zapadnog dijela Baltičkog mora, obično uz obalna područja. Jadransko more jedno je od najviše pogođenih; čak 80 % dna uništeno je pridnenim koćarenjem. Koćarenje morskoga dna trošak je za gospodarstvo, društvo i okoliš. Podaci EU-a sugeriraju da je od svih ribolovnih metoda pridneno koćarenje među najmanjima u usporedbi s brojem radnih mjesta po toni ribe. U studiji „Protecting the global ocean for biodiversity, food and climate”, objavljenoj u časopisu Nature 2021. godine, tim od 26 znanstvenika i konzervatora utvrdio je da pridneno koćarenje ispušta istu količinu ugljičnog dioksida kao cijela zrakoplovna industrija, a Hrvatska je među deset zemalja svijeta čije koćarice ispuštaju najviše štetnih plinove te je jedna od zemalja EU-a koje su pod najvećim negativnim utjecajem klimatskih promjena. Istraživači su prvi put izračunali klimatske utjecaje pridnenog koćarenja i otkrili da u prosjeku svake godine proizvodi jednu gigatonu ugljika. To je više od ukupne godišnje emisije svih zemalja, uz izuzetak Kine, SAD-a, Indije, Rusije i Japana. Destruktivna praksa koćarenja remeti morsko dno i oslobađa dio ugljika koji ono sadrži, a zatim ga mikrobi razgrađuju i pretvaraju u ugljični dioksid, koji potom izlazi iz mora u zrak, gdje povećava zagrijavanje planeta. Ako ostane u vodi, povećava se kiselost mora, što uništava koraljne grebene i smanjuje sposobnost oceana da upija ugljični dioksid iz atmosfere. Studija je pokazala da bi 90 posto rizika koje izaziva pridneno koćarenje moglo biti uklonjeno zabranom industrijskog ribolova u samo 3,6 posto oceana, uglavnom unutar gospodarskih pojaseva na udaljenosti do 370 kilometara od obale. Države s najvećim potencijalom za ograničenje emisija zaštitom zaliha ugljika one su s velikim gospodarskim pojasevima i flotama koćarica opremljenih mrežama za pridneni ribolov. Hrvatske koćarice spadaju među najgore zagađivače ugljikom u svijetu, a Jadransko more navedeno je kao jedno od tri svjetska mora čija bi poboljšana zaštita mogla smanjiti emisiju ugljika i poboljšati biološku raznolikost i opskrbu hranom. Osim oslobađanja ugljika, pridnenim koćarenjem podiže se i pomiče morski sediment, što zamućuje vodu i dovodi do gušenja bentoskih organizama i oštećenja njihovih organa. Rast ugljičnog dioksida u atmosferi dovodi do brže acidifikacije oceana. Najveće posljedice imat će oni organizmi koji ugrađuju ugljični dioksid u svoje skelete i kućice poput školjkaša, puževa, koralja, ježinaca, zvjezdača, trpova, rakova, a nestanak samo jedne vrste odrazio bi se na cijeli morski ekosustav. Istraživanja u Jadranskome moru ukazuju da je, primjerice, u otvorenom srednjem Jadranu, na temelju udjela spolno nezrelih jedinki i analize dužinskih frekvencija, utvrđen jako štetan utjecaj pridnene koće za oslića, lignjuna i šaruna. Marina Mašanović. mag. ing. agr., predavačica o alatima i tehnikama ribolova na Sveučilišnom odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu i doktorandica na interdisciplinarnom studiju Oceanologije pri Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2021. godine kroz svoj istraživački rad utvrdila je da na području Bračkog kanala, gdje se škampi love koćama, ulov škampa zbog koćarenja opada iz godine u godinu. Štoviše, stopa ulova bila je toliko niska da je zbog nedostatka uzoraka bilo teško ispuniti uvjete za dobru statističku analizu. Iste godine, Bruno Ačkar, magistar zaštite okoliša i instruktor ronjenja, istaknuo je da se broj ugrožene vrste, morskog konjica, u Jadranu smanjuje zbog devastacije staništa i ljudskog djelovanja poput koćarenja ili jaružanja morskoga dna. Navodi da je povlačna ribolovna oprema izuzetno štetna za morske ekosustave i život na dnu. Dakle, život u morima i oceanima osiromašen je zbog prekomjernog ribolova, klimatskih promjena i štete načinjene morskim staništima. Mreže visine kao trokatnice i široke kao nogometno igralište svakodnevno zahvaćaju morsko dno i u kratkom vremenu iscrpljuju riblje vrste, neselektivno hvataju sve ribe uništavajući sve što im se nađe na putu. Pridneno koćarenje osiromašuje riblja naselja, odstranjuje morsku travu, devastira koraljne grebene i staništa morskih životinja nanoseći fizičku štetu morskom ekosustavu. Alge služe kao dom raznim životinjama, od jastoga do tuljana, i kao vitalna obrana od klimatskih promjena prikupljanjem i zadržavanjem ugljičnog dioksida te ojačavaju morske ekosustave. Usporedno, godišnje se posiječe 25 milijuna hektara šume, dok koćarenje po dnu godišnje uništi 3,9 milijarda hektara podmorja. Pridneno koćarenje usputno uklanja i vrste poput koralja i spužvi, što predstavlja ozbiljan rizik za dubokomorske ekosustave općenito. Morski sisavci završavaju u mreži pridnene koće plivajući za hranom ili prilikom migracije, kao i morske ptice, kornjače, morski psi, hobotnice, školjke i ostale životinje. Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, u Sredozemlju je u posljednjih 50 godina izgubljeno 41 % morskih sisavaca i 34 % ukupne količine riba. Od toga su najveći gubici zabilježeni u Jadranu s gubitkom od 50 %. Samo tijekom posljednjih 65 godina koćarice su odbacile više od 400 milijuna tona morskih života, koji nisu bili namijenjeni ulovu. Prema svjetskoj statistici neželjenog ulova, procjenjuje se da je broj organizama slučajno ubijenih svake godine: 300 tisuća malih kitova i dupina, 250 tisuća ugroženih glavatih želvi i kritično ugroženih sedmoprugih usminjača, 300 tisuća morskih ptica uključujući 17 vrsta albatrosa. Dubokomorske vrste riba, koje su primarni ulov pridnenom koćom, posebno su osjetljive jer sporo rastu, kasno sazrijevaju i ne podnose veliki pritisak intenzivnog ribolova. U mreži pridnenih koća završe i mnoge zaštićene životinje, poput trpova koji su filtratori te vrlo rizična skupina jer akumuliraju toksine iz okoliša. Nedostatak trpova kao najvažnijih bentičkih razlagača uzrokuje nakupljanje organskih tvari, što dovodi do porasta broja bakterija koje se njima hrane. Zbog porasta bakterija dolazi do nestanka kisika i stanja koje se naziva anoksijom. Svi pokretni organizmi napustit će anoksično stanište, dok će nepokretni umrijeti. Pridneno koćarenje fizički mijenja zajednicu biljnih i životinjskih organizama koji žive na morskome dnu, uklanjanjem ili drobljenjem organizama koji ga stvaraju. Do danas nije primijećen oporavak ekosustava podmorskih planina koje su uništene pridnenim povlačnim mrežama. Znanstvenici koji proučavaju bol potpuno su suglasni u tvrdnji da je stupanj boli kod riba identičan onome kod sisavaca i ptica. Novija istraživanja pokazuju da ribe mogu osjećati bol te osjetiti strah i druge složene emocije koje pridonose njihovoj sposobnosti da pate. Baš kao i mi, ribe vode složene intelektualne živote na razini onih koje vode psi i neki drugi sisavci. Časopis Science Alert prenio je otkrića koja su pokazala da ribe, baš kao i ptice, pjevaju u zoru i sumrak. Komercijalni ribolov predstavlja okrutnost nad životinjama u gotovo nezamislivom opsegu. Pridnene koće uništavaju i love sve što im se nađe na putu. Životinje koje žive na morskom dnu ili se hrane u blizini morskog dna završavaju zapetljane u mreži pridnene koće te većina umire zbog nedostatka kisika, dok brzo povlačenje pridnenih koća iz mora izaziva puknuće plivaćeg mjehura zbog velike promjene u tlaku uzrokujući ribama bolnu smrt. Iako zabranjena prema pravilima EU-a o ribolovu, uobičajena ribarska praksa vraćanja neželjenog prilova natrag u more poput smeća, u mrtvom, umirućem ili teško ozlijeđenom stanju, čini golemu štetu ekosustavu. Godišnje se ukupno nenamjerno ulovi 38 milijuna tona morskih organizama. 90 % velikih ribljih populacija istrijebljeno je u posljednjih 50 godina, a procjenjuje se da ako nastavimo s ovom okrutnom praksom, do 2050. godine većina riba bit će izlovljena. Države diljem svijeta postaju svjesne ovog ekološkog zločina nad morskim svijetom te poduzimaju korake kako bi se pridnene koće zabranile: - Indonezijska vlada zabranila je koćarenje. - Južnoatlantsko vijeće za upravljanje ribarstvom zabranilo je koćarenje na području od 23 000 kvadratnih milja od Sjeverne Karoline do Floride na kojemu se nalaze rijetki koralji na velikim dubinama. Ta zabrana uvedena je nakon uništenja više od 90 % obližnjeg grebena koralja Oculina zbog ribolova pridnenim povlačnim mrežama – koćama. - Vijeće za upravljanje ribarstvom sjevernog Pacifika zabranilo je koćarenje na području većem od 840 000 kvadratnih milja morskoga dna u Pacifiku, Berinškom moru i Arktiku. - Država Kalifornija zabranila je koćarenje. - Vijeće za upravljanje ribarstvom zapadnog Pacifika zabranilo je koćarenje na području 1,5 milijuna kvadratnih milja oko Havaja i drugih pacifičkih otoka u vodama SAD-a. Ribolov koćama također je zabranjen na području od 330 000 kvadratnih milja Pacifičkih otoka od Samoe do Marijanskog rova, koji su zaštićeni u statusu nacionalnog muzeja. - Koćarenje je zabranjeno na području većem od 500 000 kvadratnih milja u vodama Atlantika koje okružuju Kanarsko otočje, Madeiru i Azore. - Vlada Novog Zelanda zabranila je koćarenje na velikom području koje pokriva podmorske planine i hidrotermalne izvore. Kako bi zabranio koćarenje, Novi Zeland zatvorio je 2001. godine unutar svojeg isključivog gospodarskog pojasa 19 morskih planina uključujući Catham Rise, subantarktičke vode te uz istočne i zapadne obale Sjevernog otoka. 14. veljače 2006. postignut je sporazumni nacrt s ribarskim tvrtkama da se zabrane koće u 30 % novozelandskog isključivog gospodarskog pojasa, što je područje veličine oko 1,2 milijuna km2 koje se proteže od subantarktičkih do suptropskih voda. - Opća komisija za ribarstvo Mediterana (GFCM) zabranila je koćarenje na otprilike 630 000 kvadratnih milja mora velikih dubina. Europska unija je 2004. primijenila „preventivni pristup” i zatvorila za koćarenje osjetljivo područje Darwin Mounds kod Škotske. - Norveška je 1999. prepoznala veliku štetu koje je koćarenje uzrokovalo njezinim hladnovodnim koraljima Lophelia. Otada je ustanovila program lociranja hladnovodnih koralja unutar svojeg isključivog gospodarskog pojasa kako bi brzo zatvorila područja za koćarenje po dnu. - Kanada je poduzela korake za zaštitu ranjivih koraljnih grebena i njihovih ekosustava od koćarenja po dnu u Novoj Škotskoj. Sjeveroistočni kanal (tjesnac) zaštićen je od ribarenja 2002., a područje Gully 2004. godine navedeno je kao zaštićeno morsko područje (MPA). - Australija je 1999. proglasila morski rezervat Tasmanian Seamounts kako bi se zabranio lov koćama u južnom Tasmanovom moru. Australija zabranjuje koće u velikom australskom morskom parku Bight kod Cedune u južnoj Australiji, a 2004. proglasila je najveće zaštićeno područje mora u svijetu – morski park Great Barrier Reef, gdje je svaki oblik ribolova ili izranjanja zabranjen. - Palau, otočna država u Tihom oceanu, zabranila je koće u svojoj jurisdikciji. - Predsjednik Kiribatija, otočne države u središnjem dijelu Tihog oceana, 2006. proglasio je formiranje prvog zaštićenog područja u dubokome moru – Zaštićeno područje otočja Phoenix. Time je stvoreno u svijetu treće najveće zaštićeno područje mora koje može zaštititi koralje u dubokome moru, ribe i morske planine od koća. - Hong Kong je 18. svibnja 2011. donio zakon koji zabranjuje koće, u pokušaju da obnove opustošene riblje zalihe i morski ekosustav na svojemu području. I samo Ministarstvo poljoprivrede itekako je upoznato sa štetama koje su posljedice koćarenja. U dokumentu „Strateška studija utjecaja na okoliš: Nacionalni plan razvoja akvakulture u Republici Hrvatskoj 2021.-2027.”, koju je naručilo Ministarstvo poljoprivrede, navodi se da na područjima udaljenima od obale u otvorenom Jadranu, glavni pritisci na morski okoliš uključuju ribolov pridnenim koćama i dredžama: „Utjecaji ribolova na ekosustave u smislu fizičke štete koju nanosi morskom dnu i staništima nisu sustavno istraživani u hrvatskom teritorijalnom moru prije Početne procjene stanja morskog okoliša. Pretpostavljeno je da oni postoje i to prvenstveno vezano uz određene ribolovne alate (priobalne mreže potegače, koće, rampone). Ljudske djelatnosti koje najviše dovode do fizičkih smetnji na prirodnom morskom dnu su: korištenje povlačnih pridnenih alata kao što su dredže (rampon), pridnene koće, obalne potegače, te uzgajališta koja svojom infrastrukturom trajno zasjenjuju morsko dno.” Na temelju svega navedenoga, nužno je da Ministarstvo poljoprivrede ne donosi dopune Pravilnika o izdavanju odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom (NN 69/22), odnosno da ne produljuje rok važenja odobrenja za gospodarski ribolov na moru pridnenom koćom do 31. prosinca 2026. godine. Poslovni interesi pojedinaca ne bi smjeli stavljati ispred dobrobiti cijele zajednice (Republike Hrvatske i svih njezinih građana). Zato apeliramo na Ministarstvo poljoprivrede da se ukine i potpuno zabrani novo i svako daljnje izdavanje odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom bez odgode, kao i da se daljnjim zakonskim izmjenama potpuno zabrani korištenje pridnenih mreža. Izvori: https://www.nature.com/articles/s41586-021-03371-z: Protecting the global ocean for biodiversity, food and climate https://www.nature.com/articles/s41598-017-13447-4: Fish perform like mammals and birds in inhibitory motor control tasks https://www.un.org/Depts/los/general_assembly/documents/impact_of_fishing.pdf: The Impacts of Fishing on Vulnerable Marine Ecosystems: Actions taken by States and regional fisheries management organizations and arrangements to give effect to paragraphs 66 to 69 of General Assembly resolution 59/25 on sustainable fisheries, regarding the impacts of fishing on vulnerable marine ecosystems https://hgk.hr/documents/official-croatia-report5cef87495aaec.pdf: Climate Risk Assessment Report: Croatia https://www.pnas.org/doi/pdf/10.1073/pnas.1802379115: Bottom trawl fishing footprints on the world’s continental shelves https://www.wellbeingintlstudiesrepository.org/cgi/viewcontent.cgi?article=1000&context=distre: Do painful sensations and fear exist in fish? http://www.fishcount.org.uk/published/standard/fishcountfullrptSR.pdf: Worse things happen at sea: the welfare of wild-caught fish https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.1604008113: Averting a global fisheries disaster https://croris.hr/crosbi/publikacija/ocjenski-rad/426096: Baras, Antonio: „Sastav ulova pridnene koće u otvorenom srednjem Jadranu”. Split, Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora, 2015. https://europe.oceana.org/wp-content/uploads/sites/26/oceana_2020_unmanaged_equals_unprotected_marine_paper_parks.pdf: Unmanaged = Unprotected: Europe’s marine paper parks https://ribarstvo.mps.hr/UserDocsImages/akvakultura/NPRA/Strate%C5%A1ka%20studija_NPRA.pdf: „Strateška studija utjecaja na okoliš: Nacionalni plan razvoja akvakulture u Republici Hrvatskoj 2021.-2027.” https://europe.oceana.org/en/press-center/press-releases/over-25-million-hours-bottom-trawling-ploughed-europes-protected-areas https://neweconomics.org/uploads/files/334f56defb13aae39a_ctm6i2kty.PDF https://www.eureporter.co/environment/oceana/2021/06/24/closing-up-to-70-of-europes-seas-to-bottom-trawling-little-loss-to-fishing-sector-but-huge-environmental-gains/ https://www.theguardian.com/environment/2021/mar/17/trawling-for-fish-releases-as-much-carbon-as-air-travel-report-finds-climate-crisis https://www.worldwildlife.org/stories/how-climate-change-relates-to-oceans https://animalsaustralia.org/latest-news/super-scary-super-trawlers/ https://www.earthday.org/wp-content/uploads/Trawling_BZ_10may10_toAudrey.pdf https://www.oceanographicmagazine.com/news/bottom-trawling-in-mpa-uk/ https://www.seaspiracy.org/facts https://www.sidmartinbio.org/which-countries-have-banned-bottom-trawling/ https://www.irishexaminer.com/news/arid-40770036.html https://joint-research-centre.ec.europa.eu/jrc-news/saving-our-heritage-worrying-state-mediterranean-fish-stocks-2017-04-03_en https://www.sustainability-times.com/environmental-protection/why-bottom-trawling-must-be-banned-by-the-eu/ https://oceana.org/wp-content/uploads/sites/18/Bycatch_Report_FINAL.pdf https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fmars.2018.00098/full#T3 https://www.smithsonianmag.com/science-nature/fish-feel-pain-180967764/ https://www.sciencealert.com/fish-have-been-talking-with-delightfully-strange-sounds-for-at-least-155-million-years https://www.fishforward.eu/en/project/by-catch/ https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/regional/otocani-sa-silbe-i-oliba-ocajni-pogledajte-sto-rade-potegace-brakovi-kod-otoka-postaju-jadranska-pustinja-1170082 https://net.hr/danas/hrvatska/dramaticno-upozorenje-iskusnog-ribara-u-jadranu-vise-upce-nema-ribe-ribarenje-je-neisplativo-385ad6ee-b1c2-11eb-947c-0242ac130052 https://www.jutarnji.hr/vaumijau/aktualno/zabranili-lov-kocama-zbog-pustosi-tri-godine-nakon-skampi-i-oslici-opet-masovno-plivaju-morem-15112899 https://www.novilist.hr/more/pise-branko-suljic/ https://www.index.hr/vijesti/clanak/organizirani-kriminalci-pustose-jadran-svi-znaju-tko-su-a-nitko-im-nista-ne-moze/1007186.aspx https://www.ekovjesnik.hr/clanak/4575/marina-znanstvenica-koja-vraca-vjeru-u-bolju-buducnost-mediterana https://glasdalmacije.hr/kocarenje-i-jaruzanje-morskog-dna-unistava-morskog-konjica-u-jadranu/ Nije prihvaćen Proces izdavanja odobrenja (autorizacija) za ribolov pridnenom povlačnom mrežom – koćom provodi se od 2014. godine. Do početka provedbe autorizacije, ukupno 649 plovila imalo je važeću povlasticu s upisanom pridnenom povlačnom mrežom koćom. Proces autorizacije provodi se kao učinkovita mjera kontrole kapaciteta ribolovne flote kojom se osigurava njegovo zamrzavanje (u ukupnom broju, kW i GT) u pojedinom tipu ribolova na određeno razdoblje. Ovo u praksi znači da plovilo na koje je izdana povlastica u koju je upisana pridnena povlačne mreža koća ne smije koristiti taj alat ukoliko uz povlasticu nije izdano i pripadajuće odobrenje (autorizacija). U prvom autorizacijskom ciklusu 2014. godine izdano je ukupno 495 odobrenja na razdoblje od tri godine. Na ovaj je način zamrznut kapacitet koćarske flote na razini one flote koja je bila aktivna tijekom razdoblja od pet godina prije autorizacije. Za drugi autorizacijski ciklus za razdoblje od 2017. do 2020. definirani su stroži kriteriji za izdavanje odobrenja u smislu ostvarenog broja ribolovnih dana u proteklom autorizacijskom periodu i na taj je način ukupni broj plovila s odobrenjem dodatno smanjen na 349. Na GFCM godišnjoj skupštini 2019. godine usvojen je Višegodišnji plan za održiv ribolov demerzalnih vrsta u Jadranskom moru (GFCM/43/2019/5). Ovim je Planom uveden niz mjera upravljanja koje se baziraju prije svega na upravljanju ribolovnim naporom, ali uključuju i zamrzavanje kapaciteta flote, minimalne referentne veličine za očuvanje gospodarski najvažnijih vrsta riba i drugih morskih organizama i zajedničke inspekcijske aktivnosti. Plan predviđa provedbu u dvije faze pri čemu je prva – prijelazna faza, trajala tijekom 2020. i 2021. godine kada je smanjenje ribolovnog napora po jadranskim državama, odnosno ugovornim stranama GFCM-a bilo unaprijed zadano dok je tijekom razdoblja od 2022. do 2026. predviđeno da se godišnje kvote napora određuju na temelju znanstvenog savjeta. Slijedom donesenog Plana i propisanih ograničenja, autorizacijski ciklus za koćarsku flotu na nacionalnoj je razini proveden 2020. godine kada su postojeća odobrenja (autorizacije) produžena na dodatno razdoblje do 30. lipnja 2022. godine, a potom tijekom novog autorizacijskog ciklusa u 2022. godini, do 1. ožujka 2024. godine (trenutno 346 autoriziranih plovila). Time je u naredna dva ciklusa koćarska flota zadržana na istoj razini. S obzirom na to da se Republika Hrvatska s trenutno autoriziranom flotom i nadalje zadržava unutar granica maksimalno dozvoljenog ribolovnog napora, isti mehanizam „produljenja“ postojećih autorizacija se planira provesti i na temelju predloženog Pravilnika. Valja posebno istaknuti kako se dugi niz godina u Jadranu koćarski ribolov regulira kroz kompleksan sustav prostorno-vremenskih ograničenja ribolova kojim je obuhvaćeno 67% unutarnjeg i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, pri čemu je čak 33% ukupne površine unutarnjeg i teritorijalnog mora obuhvaćeno mjerom trajne zabrane koćarenja. Na taj način štite se područja važna za mrijest i rast te druga osjetljiva područja, a o uspješnosti ovog režima upravljanja govori stabilnost ulova kroz dugogodišnje razdoblje te rezultati znanstvenog monitoringa koji već niz godina dosljedno ukazuju na bolje stanje resursa, posebno u unutarnjem i teritorijalnom moru. Uspjeh režima upravljanja u Jabučkoj kotlini uspostavljenog kroz zajedničku inicijativu znanosti, sektora i administracije te uz podršku nevladinog sektora, tada jedinstvenog modela primijenjenog na Mediteranu, predstavlja izuzetan primjer dobre prakse koji je nadišao inicijalna očekivanja te su znanstveno potvrđeni znakovi oporavka gospodarski važnih stokova i čitavog ekosustava sveprisutni, kako u samom području Jabučke kotline tako i u okolnim područjima, odnosno u Jadranu u cjelini. Ovaj je model upravljanja u kontinuiranoj primjeni od 2017. godine i odnosi se na ukupno područje od 3.143 km2 koje se nalazi u hrvatskom IGP-u i talijanskom epikontitnentalnom pojasu. Središnja zona smještena u dijelu hrvatskog IGP-a ukupne površine 1.393 km2 predstavlja tzv. no-take zonu i u njoj je zabranjen ribolov svim pridenim alatima, a oko nje se nalaze dvije buffer zone u kojima je ribolov pridnenim alatima ograničen – jedna u hrvatskom IGP-u (Jabučki džep), a druga u talijanskom epikontitnentalnom pojasu. Općenito, da smo na dobrom putu po pitanju stanja stokova pridnenih vrsta riba u Jadranskom moru, dokazuju i generalno pozitivni trendovi po pitanju biomase i novačenja gospodarski važnih stokova. Osim toga, također je evidentno da ukupna ribolovna smrtnost na razini Jadranskog mora također postojano pada što je isto posljedica provedbe mjera upravljanja. Iz svega navedenog razvidno je kako upravljanje koćarskim ribolovom počiva na dobrim temeljima te kako GFCM Višegodišnji plan upravljanja donesen za razdoblje od 2020. do 2026. godine predstavlja stabilan upravljački okvir s ambiciozno postavljenim ciljevima, na postojanom putu prema dugoročnoj održivosti. Smatramo stoga da postoje solidni temelji koji opravdavaju produljenje autorizacija za postojeću flotu do razdoblja isteka aktualnog višegodišnjeg upravljačkog okvira. Osim navedenog, valja istaknuti i kako je u tijeku provedba mjere trajne obustave ribolovnih aktivnosti iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu koja je usmjerena, među ostalim, i na koćarsku flotu i rezultat koje će biti daljnje smanjenje kapaciteta flote u ovom obliku ribolova. Ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom drugi je po važnosti segment ribolova u Republici Hrvatskoj pri čemu je oko 75% flote manje od 15 m. Koćarska flota obuhvaća nešto više od 5% aktivne ribarske flote RH, no preko 20% vrijednosti ukupnog iskrcaja. Dodamo li ovome i činjenicu da ovaj sektor osigurava oko 1000 radnih mjesta na samim ulovnim plovilima te da o njemu ovise obitelji izravno zaposlenih, mahom stanovnici obalnih, ruralnih i otočkih sredina, ali i sektor trgovine i servisnih usluga koji se naslanjaju na ovu djelatnost, socio – ekonomska komponenta nije zanemariva. Razumijemo poruku koja je poslana kroz proces e-savjetovanja te ona jasno i nedvosmisleno izražava mišljenje dijela javnosti o tome koje aktivnosti administracija treba provesti radi zaštite i očuvanja Jadrana. Ova poruka svakako predstavlja svojevrsni poticaj za daljnje unaprjeđenje upravljačkog okvira u ribarstvu, no važno je odgovorno sagledati problematiku sa svih relevantnih strana. Republika Hrvatska je u potpunosti posvećena provedbi znanstvenih istraživanja, upotpunjavanju znanja i nadogradnji mjera upravljanja na temelju znanstvenog savjeta te će na ovaj način djelovati i ubuduće, s krajnjim ciljem postizanja dugoročno održivog ribarstva s ekološkog i socio-ekonomskog aspekta.