Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu uredbe o metodologiji i postupku provedbe instrumenata politike boljih propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova UREDBU O METODOLOGIJI I POSTUPKU PROVEDBE INSTRUMENATA POLITIKE BOLJIH PROPISA Poštovana, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica dostavlja svoje mišljenje na Prijedlog uredbe o metodologiji i postupku provedbe instrumenata politike boljih propisa (dalje u tekstu: Uredba). Nakon uvida u predmetnu Uredbu, Pravobraniteljica ukazuje da tekst iste (koji se nalazi u postupku javnog savjetovanja) nije pisan rodno osjetljivim jezikom te ne sadrži odredbu o korištenju pojmova s rodnim značenjem. Stoga, Pravobraniteljica predlaže usklađivanje navedene Uredbe sa čl.43. Zakona o ravnopravnosti spolova, kao organskim zakonom, te odredbom čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15). Naime, odredbom čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) propisano je: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15) u čl.1.st.3. propisuju kako se pravila daju u obliku koji je najprimjereniji za pisanje zakona i na odgovarajući način se primjenjuju na sve druge propise. U čl.2.st.1. propisano je da se u smislu tih pravila pod propisom smatra, između ostaloga, i uredba (toč.f). U čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a koji regulira pisanje rodnih pojmova, propisano je slijedeće: „(1) Propisi se moraju pisati rodno osjetljivim jezikom, tako da se koristi rodno neutralni oblik primjerice: podnositelj tužbe, umjesto da se navodi podnositelj muškarac ili žena, podnositelj/ica, odnosno podnositelj ili podnositeljica. (2) Radi jasnoće, manjeg opterećenja i izbjegavanja nepotrebne duljine teksta propisa, posebnom odredbom u članku kojim se daju objašnjenja, odnosno definicije pojmova ili u posebnom članku iza toga dat će se određenje korištenja pojmova s rodnim značenjem. (3) Odredba kojom se uređuje sadržaj iz stavka 2. ovoga članka može glasiti: »Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.« Slijedom svega navedenog, Pravobraniteljica predlaže da se i predmetna Uredba uskladi sa gore navedenim odredbama. Nadalje, Pravobraniteljica uočava kako čl.12.st.1. Uredbe propisuje: (1)Stručni nositelj utvrđuje učinke nacrta prijedloga zakona u području zaštite ljudskih prava koje uključuje procjenu učinaka na ljudska prava u cjelini, na jednaki tretman i prilike, standarde i prava na ravnotežu privatnog i poslovnog života, suzbijanje diskriminacije, povredu privatnosti, zaštitu osobnih podataka, pristup pravosuđu i drugim javnim uslugama, pravo na pristup informacijama i druga Ustavom Republike Hrvatske zajamčena prava. Iz navedene odredbe proizlazi kako u istoj nije navedena i ravnopravnost spolova, a koju bi svakako trebali izrijekom navesti. Naime Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/1990, 135/1997, 8/1998, 113/2000, 124/2000, 28/2001, 41/2001, 55/2001, 76/2010, 85/2010, 5/2014) u čl. 3. kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava navodi ravnopravnost spolova. Zakonom o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) utvrđuju se opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, te definira i uređuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce (st.1.). Zakon o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, broj 85/08, 112/12), koji je organski zakon (kao što je to i Zakon o ravnopravnosti spolova) u čl.1.st.1. propisuje: (1) Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Vezano uz čl.12.st.2., 4. odlomak Uredbe, Pravobraniteljica smatra kako bi diskriminatorne osnove koje se navode trebalo uskladiti sa diskriminatornim osnovama iz čl.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije. S poštovanjem, PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Višnja Ljubičić, dipl. iur. Prihvaćen U Prijedlog uredbe ugrađen je odredba o korištenju pojmova s rodnim značenjem. Prijedlog uredbe odgovarajuće je usklađen u dijelu koji se odnosi na ravnopravnost spolova i na suzbijanje diskriminacije.
2 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice UREDBU O METODOLOGIJI I POSTUPKU PROVEDBE INSTRUMENATA POLITIKE BOLJIH PROPISA, III. PROCJENA UČINAKA PROPISA U obzir bi se kod procjene učinka propisa trebali uzeti i neka horizontalna područja. Npr. procjena učinka na ruralna područja na način da se napravi preispitivanje iz perspektive ruralnih područja kako bi politike i propisi bili korisni onima koji žive i rade u ruralnim područjima. Potreba 'rural proofinga' proističe iz Dugoročne vizije za ruralna područja EU-a do 2040. (https://rural-vision.europa.eu/rural-vision_en). Pri donošenju vizije za ruralna područja Europska komisija obvezala se uspostaviti mehanizam procjene učinka na ruralna područja kao dio programa za bolju regulativu, da bi procijenila učinak velikih zakonodavnih inicijativa EU-a na ruralna područja. Komisija je pozvala države članice da i one razmotre provedbu načela procjene učinka na ruralna područja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. https://rural-vision.europa.eu/action-plan/cross-cutting/rural-proofing_hriše na: https://rural-vision.europa.eu/action-plan/cross-cutting/rural-proofing_hr Drugo područje koje bi bilo dobro uključiti je procjena učinka na mlade, o čemu se sve više govori i postoje i preporuke u mišljenju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora. Više na: https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/project-result-content/68cb9394-3d5b-46f9-a5ab-41a44dcf9180/Youth_proofing_practice.pdf Djelomično prihvaćen Prilikom utvrđivanja učinka pojedinog nacrta prijedloga zakona u područjima propisanima člankom 15. Zakona o instrumentima politike boljih propisa („Narodne novine“, broj 155/23), mogu se utvrditi druga područja od strane stručnog nositelja ili Ureda za zakonodavstvo. Na ovaj način može se utvrditi učinak na ruralna područja kada se nacrtom prijedloga zakona uređuje materija koja može utjecati na ruralna područja. Isto je primjenjivo na područje mladih. Područje ruralnog razvoja i područje mladih, mogu biti primjer drugog učinka nacrta prijedloga zakona uz poveznice na inicijative EU, a što će biti predmetom Smjernica za provedbu instrumenata politike boljih propisa iz članka 3. stavka 8. Prijedloga uredbe.
3 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice III. PROCJENA UČINAKA PROPISA, Kriteriji za procjenu učinaka nacrta prijedloga zakona u području održivog razvoja U podnaslovu se spominje da se radi o kriterijima za procjenu učinaka nacrta prijedloga zakona u području održivog razvoja, međutim kriteriji se odnose samo na zaštitu okoliša i prirode (klima, kvaliteta zraka, vode i tla, održivost prirodnih resursa, obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, gospodarenje otpadom). Održivi razvoj je koncept koji obuhvaća zaštitu okoliša, društvo i gospodarsvo, a spominu se i dodatne dimenzije kao dobro upravljanje pa i kultura. To je vidljivo ako se pogleda 17 ciljeva održivog razvoja UN-a. Više na https://www.odraz.hr/wp-content/uploads/2022/02/Brosura_GCOR_Prosinac-2021.pdf ii na stranicama UN-a. Napominjemo da je Hrvatska u srpnju ove godine u UN-u predstavila drugi dobrovoljni pregled provedbe ciljeva održivog razvoja. Predlažemo da se ili promijeni naziv u 'područje zaštite okoliša i prirode' ili da se stvarno obuhvate i druge dimenzije održivog razvoja, a koje nisu obuhvaćene u drugim područjima ovog dokumenta (gospodarstvo, socijalna skrb, ljudska prava). Djelomično prihvaćen Člankom 15. stavkom 1. podstavkom 2. Zakona o instrumentima politike boljih propisa („Narodne novine“, broj 155/23; dalje u tekstu: Zakon) propisuje se područje održivog razvoja koje uključuje procjenu učinaka na zaštitu klime, kvalitetu zraka, vode i tla, održivost prirodnih resursa, korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, gospodarenje otpadom te učinak na ciljeve održivog razvoja. Člancima 10. do 13. Prijedloga uredbe propisuju se kriteriji prema kojima će stručni nositelj utvrđivati učinke nacrta prijedloga zakona u propisanim područjima. Time će se obuhvatiti, u najvećem dijelu, područja održivog razvoja u horizontalnom smislu. Nadalje, prilikom utvrđivanja učinka pojedinog nacrta prijedloga zakona u mogu se utvrditi druga područja od strane stručnog nositelja ili Ureda za zakonodavstvo. Na ovaj način može se utvrditi učinak koji nije izrijekom propisan člankom 15. Zakona. Horizontalni pristup procjeni učinaka u okviru ciljeva održivog razvoja bit će predmetom Smjernica za provedbu instrumenata politike boljih propisa iz članka 3. stavka 8. Prijedloga uredbe.
4 SONJA JURIČIĆ CVITAN III. PROCJENA UČINAKA PROPISA, Zaključak o provedenoj analizi učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona Predlaže se razraditi postupak ili utvrditi rok ili uvjet prema kojem nositelji izrade zakona ne mogu objaviti nacrt prijedloga zakona na e- Savjetovanje prije nego što završi e-Savjetovanje za Obrazac procjene učinka tog zakona. Temeljem čl. 14. Zakon o instrumentima politike boljih propisa 155/2023, procjena učinaka propisa je metoda kojom se, u postupku izrade propisa, razmatra utvrđeni problem i posebni cilj propisa uz analizu učinaka tog propisa u području gospodarstva, održivog razvoja, socijalne skrbi i zaštite ljudskih prava u odnosu na adresate propisa radi odabira odgovarajućeg rješenja kojim se ostvaruje svrha tog propisa. Prema propisu i logici stvari, analiza učinka bi trebala prethoditi izradi nacrta prijedloga zakona odnosno na temelju analize učinka se utvrđuje odgovarajuće rješenje. S obzirom da je tako, kako je moguće da nadležna tijela vrlo često stavljaju Obrazac procjena učinka i sam Nacrt prijedloga zakona istovremeno na e-Savjetovanje. Postavlja se pitanje znači li to da nema smisla komentirati Obrazac procjene učinka iz razloga što je nadležno tijelo već odabralo odgovarajuće rješenje? Služi li to samo da se ispuni propisana forma? Proizlazi iz takvog postupanja da je tijelo izradilo prijedlog zakona prije nego je provelo odgovarajuću analizu ili ako i jest provelo analizu onda je jasno da mišljenje građana tu ne igra nikakvu ulogu jer je nacrt prijedloga zakona već izrađen. Očito to nije svrha procjene učinka. Osim toga, djeluje zbunjujuće za građane kada se isti akt pojavi na e-Savjetovanju u dva različita dokumenta. Stoga se predlaže razraditi postupak ili utvrditi rok ili uvjet prema kojem nositelji izrade zakona ne mogu objaviti nacrt prijedloga zakona na e-Savjetovanje prije nego što završi e-Savjetovanje za Obrazac procjene učinka tog zakona. Nije prihvaćen Institut procjene učinaka propisa uveden je u pravni sustav Republike Hrvatske Zakonom o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 90/11; dalje u tekstu: Zakon iz 2011.). Zakonom iz 2011. bilo je propisano u članku 19. savjetovanje na nacrt prijedloga iskaza u trajanju od 30 dana, a potom, člankom 22. bila je propisana javna rasprava na nacrt prijedloga zakona i prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa u trajanju od najmanje 15 do najviše 30 dana. Praksa provedbe ranijeg savjetovanja na obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa, prije samog nacrta prijedloga zakona, pokazala je da javnost i zainteresirana javnost ima veći fokus na rješenja iz nacrta prijedloga zakona. Stoga je Zakonom o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 44/17) bilo propisano da se savjetovanje o obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa i nacrta prijedloga zakona provodi istovremeno. Novi Zakon o instrumentima politike boljih propisa („Narodne novine“, broj 155/23) propisuje u članku 18. provedbu savjetovanja s javnošću na obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa i nacrta prijedloga zakona istodobno.
5 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice IV. VREDNOVANJE PROPISA, Metodologija vrednovanja propisa Pri opisu načina provedbe vrednovanja propisa spominje se da stručni nositelj provodi savjetovanje s javnošću. Predlažemo da se navedu neki primjeri mogućih metoda kao npr. fokusne skupine, intervjui s relevantnim dionicima i sl. Primljeno na znanje Člankom 27. stavkom 2. Zakona o instrumentima politike boljih propisa („Narodne novine“, broj 155/23) propisuje se da stručni nositelj može provesti savjetovanje s javnošću putem javnog predstavljanja, anketa i fokus-skupina ili korištenja drugih metoda savjetovanja s javnošću.
6 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice VI. SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU, Provedba savjetovanja s javnošću Često se savjetovanje provodi samo putem e-savjetovanja, što je kasno u procesu, kad se može eventualno utjecati samo na neka manja poboljšanja. I ovdje smatramo da je dobro da se navedu neke metode i ohrabre stručni nositelji da ih provedu (npr. fokusne skupine s relevantnim dionicima, a kad se radi o važnim politikama da se koriste i metode šireg uključivanja javnosti). Osnivanje radnih skupina je svakako dobra praksa, tu bi bila preporuka da se navede da se u te radne skupine uključe relevantni predstavnici udruga poslodavaca, sindikata i drugih organizacija civilnog društva te predstavnici lokalne i regionalne samouprave. Na taj način bi se i slijedila praksa EU-a koja ima dva savjetodavna tijela - Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Odbor regija, koji su uključeni u procese oblikovanja politika i propisa EU-a. Primljeno na znanje Člankom 27. stavkom 2. Zakona o instrumentima politike boljih propisa („Narodne novine“, broj 155/23) propisuje se da stručni nositelj može provesti savjetovanje s javnošću putem javnog predstavljanja, anketa i fokus-skupina ili korištenja drugih metoda savjetovanja s javnošću. Drugi oblici savjetovanja koje je moguće provoditi bit će predmetom Smjernica za provedbu instrumenata politike boljih propisa iz članka 3. stavka 8. Prijedloga uredbe.
7 SONJA JURIČIĆ CVITAN VI. SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU, Izrada Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću Predlaže se razmotriti mogućnost davanja odgovora "Primljeno na znanje" ili definirati kada se isto koristi jer nije jasno što zapravo znači. Može li se takav komentar koristiti kada je prijedlog sasvim jasan, pa se čini kao da nositelj izrade zakona nije siguran hoće li ga prihvatiti ili ne ili je siguran da neće prihvatiti, ali zapravo izbjegava davanje odgovarajućeg obrazloženja. Uz primljeno na znanje ponekad se ne stavlja nikakvo obrazloženje. Mislim da se o svemu može donijeti odluka o ne/prihvaćanju i dati odgovarajuće obrazloženje. (npr. ako je komentar općenit i zapravo nema nikakvog prijedloga izmjene i dopune onda se može reći da se ne prihvaća jer nema prijedloga ili da se prihvaća i da je već sadržan u nacrtu ili ciljevima nacrta ili sl.) Djelomično prihvaćen Metodologija koja će obuhvatiti i upute vezane uz pružanje odgovora/obrazloženja stručnog nositelja na komentare zaprimljene u postupku savjetovanja s javnošću bit će predmetom Smjernica za provedbu instrumenata politike boljih propisa iz članka 3. stavka 8. Prijedloga uredbe.
8 SONJA JURIČIĆ CVITAN VI. SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU, Izrada Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću U čl. 24. st. 3. predlaže se dodati rečenica: " Odgovarajućim obrazloženjem neće se smatrati odgovor stručnog nositelja da prijedlog ili mišljenje nije predmet ovog savjetovanja ako je prijedlog ili mišljenje predmet propisa koji je na savjetovanju." Obrazloženje Smatram da se nositelja izrade zakona pokazuje veliki izraz nepoštovanja prema građanima, koji na svoj komentar koji se izravno i jasno tiče određenog zakona dobije odgovor da prijedlog ili mišljenje nije predmet ovog savjetovanja, a jasno je da prijedlog ili mišljenje jest predmet propisa koji je na savjetovanju, osobito kada je takav odgovor copy-paste na bar 50%, ako ne i više komentara na savjetovanju. To sigurno nije odgovarajuće obrazloženje. Ako građani ili država žele poboljšati propise, mora li sadržaj izmjena ili dopuna imati veze isključivo s nekom direktivom ili strategijom, pa da nije dopušteno izmijeniti neku drugu odredbu istog zakona ako su uočeni problemi u praksi. Analiziraju li se tako odbačeni prijedlozi za neku novu izmjenu zakona ili ugrađuju u neke nove strategije, ako se već u tom trenutku nema vremena posvetiti tome jer se mora što prije propis uskladiti s direktivom? Može li se dati takav odgovor? S obzirom da se ovakvo obrazloženje koristi vrlo često i njime se "poklapa" većina komentara, predlaže se jasno dati do znanja da to nije "odgovarajuće" obrazloženje. Djelomično prihvaćen Metodologija koja će obuhvatiti i upute vezane uz pružanje odgovora/obrazloženja stručnog nositelja na komentare zaprimljene u postupku savjetovanja s javnošću bit će predmetom Smjernica za provedbu instrumenata politike boljih propisa iz članka 3. stavka 8. Prijedloga uredbe.
9 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice PRILOG 5., OBRAZAC VREDNOVANJA PROPISA U obrascu vrednovanja propisa, u točki 4.1 se pod savjetovanje navodi "Savjetovanje se provodi u trajanju u pravilu u roku od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) objavom Obrasca vrednovanja propisa." Čak se ne ostavlja ni mogućnost da se opišu drugi oblici savjetovanja, koji se navode kao mogućnost u tekstu dokumenta. E-savjetovanje se provodi u vrlo kasnoj fazi izrade nacrta dokumenata te nisu moguće neke suštinske promjene, eventualno prihvaćanje nekih manjih primjedbi. iako je dobro da javnost i relevantni dionici imaju uvid u nacrt dokumenta, smatramo da istinsko savjetovanje treba započeti u ranoj fazi oblikovanja propisa, planova i strategija. S obzirom da neka tijela ipak osnivaju radne grupe i neke druge oblike savjetovanja, bilo bi dobro da se ovdje da mogućnost da se opišu ti primjeri dobre prakse, dok se ne uvedu i ne sažive na svim razinama odlučivanja istinski procesi savjetovanja, već u ranoj fazi procesa. Ove godine su završeni projekti tematskih mreža u 20-ak područja (financirani iz ESF-a), u kojima je proveden niz ispitivanja javnog mnijenja, provedena znansvena istraživanja koja su proveli fakulteti i znanstvene institucije te su predložene smjernice za bolje politike u tim područjima. Ti su projekti financirani i provedeni upravo u cilju koji ima i ovaj dokument. Preporučamo da izrađivači ovog dokumenta pogledaju te smjernice, jer se mnoge odnose na prijedloge za bolje i učinkovitije procese sudjelovanja javnosti. Primljeno na znanje Člankom 27. stavkom 2. Zakona o instrumentima politike boljih propisa („Narodne novine“, broj 155/23) propisuje se da stručni nositelj može provesti savjetovanje s javnošću putem javnog predstavljanja, anketa i fokus-skupina ili korištenja drugih metoda savjetovanja s javnošću. Drugi oblici savjetovanja koje je moguće provesti prilikom provedbe vrednovanja propisa bit će predmetom Smjernica za provedbu instrumenata politike boljih propisa iz članka 3. stavka 8. Prijedloga uredbe.