Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Programa potpore za zbrinjavanje napuštenih, izgubljenih i/ili privremeno oduzetih domaćih životinja za razdoblje od 2024. do 2026. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Grad Đurđevac PROGRAM POTPORE ZA ZBRINJAVANJE NAPUŠTENIH, IZGUBLJENIH I/ILI PRIVREMENO ODUZETIH DOMAĆIH ŽIVOTINJA ZA RAZDOBLJE OD 2024. DO 2026. GODINE Predlaže se da se Programom obuhvati i privremeno zbrinjavanje zanemarenih pasa i mačaka o kojima vlasnici ne mogu voditi brigu. Privremeno zbrinjavanje zanemarenih pasa i mačaka predlaže se obzirom da se u takvim slučajevima radi o velikom broju životinja što predstavlja organizacijske i financijske probleme za jedinice lokalne samouprave. Primljeno na znanje Zakon o zaštiti životinja (NN br.: 102/17, 32/19) temeljni je dokument kojim se propisuje zaštita kućnih ljubimaca te je temeljem navedenog Zakona donesen i Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje. Skloništa za kućne ljubimce se nalaze gotovo u svakom gradu, općini dok skloništa za velike životinje u RH ima svega nekoliko.
2 Prijatelji životinja PROGRAM POTPORE ZA ZBRINJAVANJE NAPUŠTENIH, IZGUBLJENIH I/ILI PRIVREMENO ODUZETIH DOMAĆIH ŽIVOTINJA ZA RAZDOBLJE OD 2024. DO 2026. GODINE, Prilog 2. Predlažemo da se u popis vrsta za koje se određuje pripadajući iznos UG-a, u Prilog 2. uvrste i kunići. Naime, postoje kunići koje, pojedinačno ili grupno, pojedinci ili bivši uzgajivači izbace, napuste ili zanemare, što zahtijeva njihovo zbrinjavanje. Neke od njih napuštaju ljudi koji se zasite životinje ili završe u bolnici, zatvoru i sl., dok druge ostavljaju u kavezima nekadašnji uzgajivači. Bilo da se radi o jednom kuniću, koji je nekome bio kućni ljubimac ili o većem broju njih koji su bili u sustavu proizvodnje, iznimno je teško pronaći za njih adekvatni smještaj. U Hrvatskoj najveći teret snose udruge, volonterske organizacije od nekoliko članova, koje nemaju financijska sredstva i kapacitet za zbrinjavanje svih napuštenih i oduzetih kunića koji se drže kao domaće životinje jer su već preopterećene zbrinjavanjem napuštenih kunića koji su bili kućni ljubimci. No udruge nisu uopće dužne zbrinjavati kuniće, već je to zadatak jedinica lokalne samouprave, zbog čega im se ovim Programom mora omogućiti dobivanje potpore i za zbrinjavanje napuštenih, izgubljenih ili privremeno oduzetih kunića. Već se na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima za uzgoj kunića koristi od pet do 20 ženki. Na farmama s poluintenzivnim uzgojem koristi se oko 300 ženki, dok se intenzivni industrijski uzgoj provodi na farmama s više od 300 ženki. U slučaju kada je potrebno privremeno zbrinjavanje tolikoga broja životinja, jedinice lokalne samouprave moraju imati mogućnost dobivanja potpore koju dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede jer riječ je o financijski i organizacijski iznimno zahtjevnoj aktivnosti. Prema informacijama udruga za zaštitu životinja, događa se da, u slučaju da netko napusti ili zanemari veći broj kunića koji se drže u uzgoju za meso, komunalni redari i ostale nadležne osobe „riješe” problem tako da životinje podijele lokalnom stanovništvu kako bi grad ili općina izbjegli troškove njihova privremenog zbrinjavanja. Događa se i da kuniće, ostavljene „u prirodi” usmrte psi, lisice i drugi predatori pa tako lokalna zajednica opet izbjegava riješiti problem sukladno svojim zakonskim obavezama. Takva praksa zabilježena je i kada se radi o napuštenim ovcama ili kozama, a još je lakše provesti ju na manjim životinjama kao što su kunići. Posebno na otocima bilježimo slučajeve nekontroliranog razmnožavanja napuštenih kunića, koji postaju invazivni za okoliš. Izostanak kunića s popisa vrsta u Prilogu 2. Programa samo dodatno ohrabruje takva nezakonita postupanja. Mogućnošću dodjele novčane potpore za nadoknadu dijela troškova za zbrinjavanje napuštenih kunića, jedinice lokalne samouprave bile bi potaknute zbrinjavati kuniće u skladu sa zakonom. Osim toga, time bi se smanjila mogućnost eskaliranja problema kao što se to dogodilo na Lokrumu jer se kunići brzo razmnožavaju i nemoguće je regulirati njihovu brojnost. Podsjećamo da su, nakon napuštanja, nekontrolirano razmnoženi kunići na Lokrumu gotovo izazvali ekocid uništavanjem prirodne flore i faune tog otoka, poznatog kao rezervata šumske vegetacije. Intenzivnom ispašom osiromašili su bilje travnjaka i smanjili ukupan broj biljnih vrsta te doveli do nestanka pojedinih vrsta leptira i gmazova. Nadležne institucije tvrdile su da su kunići ulovljeni živolovkama i mrežama te da su ih poklonili obiteljskim gospodarstvima, odnosno OPG-ima koji su za to pokazali zanimanje. Početkom 2021. godine objavljeno je da se na Lokrumu pojavila hemoragijska bolest kunića, koja je uzrokovala smrtnost zbog oboljenja od virusa te da ih više na otoku nema. Dakle, neprihvatljivo je da, u situaciji kada se utvrdi potreba zbrinjavanja kunića, lokalne zajednice to prepuste slučaju odnosno, kako to biva u praksi, udrugama za zaštitu kunića. Zato predlažemo da se u Prilog 2. Programa uvrste i napušteni, izgubljeni, zanemareni odnosno privremeno oduzeti kunići kao domaće životinje za koje jedinice lokalne samouprave mogu zatražiti sufinanciranje troškova zbrinjavanja. Primljeno na znanje Stručne službe će razmotriti navedeni prijedlog.