Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA 3D TEHNOLOGIJE/TEHNIČARKA ZA 3D TEHNOLOGIJE (011234) u obrazovnom sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 IVAN VUKOVIĆ ODLUKU Poštovani, smanjenje satnice Povijesti vodi u neželjenom smjeru. Kada poznaju povijest, učenici bolje razumiju sadašnjost i promišljaju budućnost. Razumiju procese koji su oblikovali sadašnjost. Stječu znanja i vještine nužne za upućeno i aktivno sudjelovanje u društvu kao građana Hrvatske, Europe i svijeta. Bolje razumiju i vrednuju nacionalno i lokalno povijesno i kulturno nasljeđe te potiču pozitivan odnos prema drugim kulturama. Istovremeno, razvijaju maštu, kreativnost, povezivanje i logičko zaključivanje, uočavanje uzročno-posljedičnih veza i snalaženje u vremenu i prostoru. Smanjenjem broja nastavnih sati Povijesti u svom srednjoškolskom obrazovanju, iduće generacije ostat će uvelike uskraćene za sve navedeno, što će imati nesagledive posljedice. Primljeno na znanje U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 INES PARLOV PELIVAN ODLUKU Poštovani, ne mogu se oteti dojmu da reforma ide u smjeru sužavanja obrazovnog spektra naših učenika, posebno kada je riječ o općeobrazovnim predmetima poput geografije. Ovo sužavanje sadržaja ne samo da ograničava razvoj širokih znanja i kompetencija kod učenika, već ih priprema za ulogu usko specijalizirane radne snage tj. jeftine i neobrazovane radne snage, često s pogledom prema tržištu rada izvan granica naše zemlje! Geografija nije samo predmet; ona je most koji spaja prirodne znanosti s društvenim znanostima, pružajući učenicima temeljito razumijevanje složenosti našeg svijeta. Kroz geografiju, učenici uče o međuovisnosti i povezanosti različitih kultura, ekonomija i okoliša. Ovaj predmet potiče razvoj kritičkog mišljenja, prostornog razumijevanja i sposobnosti analize društvenih i ekoloških izazova. Smatram da je smanjenje satnice i ograničavanje sadržaja geografije u novom kurikulumu korak unazad u razvoju obrazovnog sustava. Geografija nije samo o nabrajanju država, glavnih gradova ili rijeka; ona je o razumijevanju kako se ljudi prilagođavaju i mijenjaju svoje okoline, kako prirodni resursi oblikuju ekonomije i društva i kako globalni procesi utječu na lokalne zajednice. Nadalje, snažno podržavam prijedloge za povećanje satnice i jačanje sadržaja predmeta poput geografije u obrazovnom procesu. Mladi ljudi zaslužuju i trebaju obrazovanje koje ih neće samo tehnički osposobiti za tržište rada, već će ih i obogatiti kao osobe, omogućiti im da razumiju i cijene različitosti te ih osposobiti za suočavanje s globalnim izazovima. Zaključno, ova reforma, kako je sada postavljena, predstavlja propuštenu priliku za stvaranje obrazovnog sustava koji bi bio prilagođen stvarnim potrebama naših učenika i društva. Umjesto toga, riskiramo stvoriti generaciju koja će biti tehnički osposobljena, ali lišena širine znanja i sposobnosti razumijevanja i djelovanja u kompleksnom svijetu koji nas okružuje. Stoga apeliram na sve odgovorne u procesu reforme da preispitaju svoje pristupe i daju veći značaj sadržajima koji promiču razvoj cjelovitih, informiranih i kritički mislećih osoba. S poštovanjem, Ines Parlov Pelivan, prof. Primljeno na znanje U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 Ana Nikolić ODLUKU Poštovani, predlažem nekoliko promjena kako bi se ovaj kurikulum uskladio s temeljnim dokumentom reforme strukovnog obrazovanja – Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje, čiju svrhu, vrijednosti i ciljeve često zanemaruje ili ih loše interpretira. 1. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje predviđa kako bi 45% obrazovnog procesa u stukovnim školama trebalo otpadati na općeobrazovne predmete. Iako ovaj kurikulum poštuje taj postotak, smatram kako su ECVET bodovi, pa tako i broj sati po predmetu, u njemu definirani na način koji onemogućuje ostvarivanje cijelog niza ciljeva i vještina predviđenih temeljnim dokumentom. Naime, iščitavajući niz temeljnih dokumenata čijim bi produktom trebao biti i ovaj kurikulum, vidljivo je kako je osnovni smisao i cilj reforme strukovnog obrazovanja upravo i osnovno priprema učenika za tržište rada, stjecanje praktičnih znanja i vještina u realnom sektoru te stjecanje uskih specijalizacija s područja u kojem se učenici obrazuju. Usprkos tome, ovaj kurikulum podjednaku važnost daje i mogućnosti polaganja državne mature i time neopravdano opterećuje učenike predviđenim brojem bodova/sati za obavezne općeobrazovne predmete hrvatski jezik, matematika i engleski jezik. Za ta tri predmeta predviđena satnica istovjetna je satnici tih predmeta u općim gimnazijama kojima je polaganje mature uvjet za završetak srednjoškolskog obrazovanja, a veći nego u jezičnim gimnazijama (koji imaju manji broj sati matematike) . Iako Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje kao jedan od ciljeva navodi i nastavak obrazovanja, to nikako ne znači da učenici strukovnih škola trebaju biti opterećeni sadržajem ova tri predmeta u istom obimu kao i učenici općih gimnazija. Jesu li onda učenici jezičnih gimnazija zakinuti i diskriminirani u odnosu na strukovne škole? Jesu li učenici svih gimnazija tako zakinuti u odnosu na učenike strukovnih škola koji će biti pripremani i za tržište rada i za polaganje državne mature? Imajući u vidu navedeno, predlažem da se broj ECVET bodova za hrvatski jezik, matematiku i engleski jezik u ovom kurikulumu smanji na razinu minimalne satnice ovih predmeta u gimnazijama. Tako će oni učenici koji žele nastaviti školovanje i dalje biti osposobljeni za polaganje državne mature, a oni koji to ne žele i zbog čega su birali strukovno obrazovanje neće biti dodatno opterećeni sadržajima tih predmeta. 2. Nadalje, kada bi se ovakav previd ispravio, otvorio bi se dodatni prostor za ostvarivanje drugih ciljeva i vrijednosti više puta naznačenih Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje, a koje je ovaj kurikulum gotovo potpuno izgubio iz vida. U poglavlju 2. Svrha, vrijednosti, ciljevi i načela strukovnog kurikuluna NKZSO navodi cijeli niz kompetencija i vještina koje je moguće ostvariti samo i isključivo programima predmeta s kojima se učenici ovog strukovnog usmjerenja neće imati priliku susresti ili će se susresti u nedostatnom obimu da bi od njih imali koristi. Naime, osim stručnih kompetencija i polaganja državne mature, po svim temeljnim dokumentima ove reforme, strukovno obrazovanje mora osigurati učeniku „ključne kompetencije nužne za osobni rast i razvoj, nastavak obrazovanja te uključivanje u život zajednice. Sadržaji općeobrazovnog dijela strukovnog kurikuluma usmjereni su na cjelovit razvoj učenika kao osobe i odgovornog člana društva.“ Čovjek je zoon politikon, ili društveno biće koje oblikuje zajednicu i na nju je upućen i nikako ne smije biti definiran isključivo kao radnik na tržištu rada. Društveno-humanističko područje, a pri tome mislim prvenstveno na nastavu povijesti, sociologije, politike, građanskog odgoja, jedino je u čijem se nastavnom procesu mogu ostvarivati navedeni ciljevi i razvijati vještine koje će mladim ljudima omogućiti razumijevanje i kritičko promišljanje položaja i uloge čovjeka u suvremenom svijetu te aktivno sudjelovanje u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju demokratskog društva. Teme ovih predmeta nikako ne smiju biti od drugorazredne važnosti, definirane kao međupredmetne teme koje mogu podučavati nastavnici struke ili bilo kojeg općeobrazovnog predmeta koji često sami nemaju znanja i vještina da bi kvalitetno oblikovali nastavu iz navedenih predmeta. Također, niti etika ili vjeronauk ne zadiru u bit ovih tema na način koji je potreban da bi se kod naših učenika razvile kompetencije od esencijalne važnosti za povećanje kvalitete života svakog čovjeka i za formiraje informiranog, aktivnog i odgovornog građanina koji je temelj razvoja društva. 3. Nadalje, nastava povijesti u ovom je kurikulumu svedena na učenje nacionalne povijesti od doba Prosvjetiteljstva do današnjih dana. Iako Povijest jest predmet koji razvija domoljublje, svijest o pripadnosti narodu, zajednici i tradiciji, ona nikako nije samo to i njezina uloga u razvoju suvremenog društva ne može biti niti reducirana niti zanemarena ukoliko imamo na umu dobrobit naših učenika, ali i budućnost naše mlade države. Teme kojima bi se učenici trebali baviti na nastavi povijesti neraskidivo su povezane sa temama svjetske i europske povijesti, a procesi koji su oblikovali našu nacionalnu povijest duboko su ukorijenjeni u svjetske i europske procese. Besmisleno je proučavati našu nacionalnu povijest bez tih okvira kao i graditi kuću bez temelja. Iako kurikulum povijesti navodi uz naslov gotovo svake teme dodatak „u europskom i svjetskom kontekstu“, jednostavnim logičkim zaključkom dolazimo do toga da će to biti nemoguće izvesti u praksi. Naime, zadanih tema je 37, a predložen je još popriličan broj izbornih tema. Navedeni ECVET predviđa tek 3 boda i 1 godinu nastave povijesti u trećem razredu strukovnog obrazovanja. U 70 sati nemoguće je obraditi ovoliki broj tema dajući mu još i neophodan europski i svjetski kontekst. Za kvalitetni i smislenu nastavu povijesti, za ostvarivanje ciljeva i ishoda koje nalaže i Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje, nije dovoljna ova jedna predviđena godina učenja povijesti. Nastava u strukovnom obrazovanju mora biti reformirana (jer je ova koju danas imamo zastarjela i neodrživa, često bazirana na enturijazmu nastavnika), teme moraju biti reducirane, a ishodi životniji, kompleksniji i suvremniji od ovih zadanih kurikulumom, ali ne smije se dogoditi da se ona reducira i svodi na ulogu koja joj je dana ovim kurikulumom. U ovom kontekstu i po ovom kurikulumu koji je sastavljen ona će i dalje ostati predmet koji učenici ne vole, ne vide mu smisao i postižu loše rezultate. Ovakav jednogodišnji kurikulum neće ostvariti čak niti ovaj minimum koji ste zadali tako važnom predmetu. Zaključak: Ako uzmete u obzir navedeno u točci 1, ostvarit ćete prostor i za dvije godine učenja povijesti i za teme iz politike i gospodarstva i one iz biologije navedene u zahtjevima mojih kolega, također neophodne za naše mlade učenike i za izgradnju jednog novog sustava obrazovanja koji je dovoljno sveobuhvatan, a opet dovoljno stručan, sustava koji stvara cjelovitu mladu osobu spemnu za tržište rada, ali i za druge izazove s kojima će se sretati u životu. Ana Nikolić Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 DENIS HORVAT ODLUKU Poštovani, ovom prilikom želim ukazati na veću pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavaju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. Uzimajući u obzir važnost ove teme za fizičko i mentalno zdravlje mladih ljudi, ovaj prijedlog ne samo da nadopunjuje trenutni kurikulum već i osigurava da učenici stječu ključna znanja i vještine potrebne za zdrav i odgovoran život. Bez tog pristupa i bez biologije u strukovnim škola, odgajat će se sve više i više djece sa brojnim zdravstvenim problemima i drugim poremećajima, a nastavnici biologije zapravo su prva linija koja pruža podršku i potporu učenicima u takvim trenucima. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 ATILA LUKIĆ ODLUKU Poštovani/e, Želimo istaknuti nekoliko važnih razloga zbog kojih će se gubitak Politike i gospodarstva kao nastavnoga predmeta i/ili modula iz strukovnog obrazovanja dugoročno negativno odraziti na demokraciju u Republici Hrvatskoj. 1. Građanski odgoj i Poduzetništvo nisu Politika i gospodarstvo Prema važećim kurikulumima postoji nekoliko međupredmetnih tema koje bi se mogle naći kao dio izraza modularne nastave u strukovnim školama. Kako nemamo pristup istima, nagađamo. Svakako, ishodi predmeta Politika i gospodarstvo nisu isti kao i za međupredmetne teme. Iako imaju dodirne točke i povezani su, istima pristupaju iz različitih perspektiva s različitim ciljevima. Ishodima Politike i gospodarstva ovom se sadržaju pristupa opširnije i temeljitije. Prema analogiji mogli bismo primjerice ukinuti i nastavu engleskog jezika u strukovnim školama jer učenici uče hrvatski i znaju prepoznati prezent. Analogiji tu ipak nema mjesta, nije svaki prezent isti, kao što nije isto sustavno učiti pojmove političke pismenosti u zasebnom predmetu i nesustavno u međupredmetnim temama modularne nastave. 2. Građani će biti politički nepismeni Ni jedno istraživanje o političkoj pismenosti u Hrvatskoj ne pokazuje izvanredne rezultate u znanju, vrijednostima i stavovima među mladima, tek su neke gimnazije tu iznimka. Kritika se može uputiti i nastavnicima jer, i uz prisutnost Politike i gospodarstva, učenici nisu postizali značajne rezultate. Što nas tek čeka ukidanjem ovih ishoda iz strukovnih škola? Sva istraživanja i javne politike ukazuju na vrijednost obrazovanja za političko sudjelovanje u zajednici. Ukidanjem predmeta Politika i gospodarstvo mladi u strukovnim školama neće biti ni u kakvoj prednosti jer neće imati mogućnost, u nastavnom procesu, doseći ishode definiranja demokracije, tražiti primjere demokratskih procesa u Hrvatskoj, primjenjivati stečeno znanje za razvoj demokratskih institucija i procesa i neće imati priliku shvatiti važnosti demokracije za ekonomsko poslovanje i napredovanje. 3. Europska unija traži uvođenje više edukacija i obrazovanja u području političke participacije, a ne manje Hrvatska je imala predstavnike na ministarskoj konferenciji Vijeća Europe pod nazivom Transformacijska moć obrazovanja: univerzalne vrijednosti i obnavljanje građanstva. Jedan je od usvojenih dokumenata, koji je i Hrvatska prihvatila, strategija obrazovanja Učenici prije svega – obrazovanje za sadašnja i buduća demokratska društva. Strategija na više mjesta naglašava važnost jačanja demokratskih kapaciteta učenika u strukovnim školama. Ukidanje svih sadržaja Politike i gospodarstva ne vodi u smjeru pridržavanja javnih politika dokumenta koje su naši demokratski predstavnici i usvojili. Dok EU razvija različite i jake programe širenja političkog opismenjavanja među građanima EU, Erasmus+ projektima i javnom politikom, u Hrvatskoj zabrinjava potez kojim se svim mladima u strukovnim školama uskraćuje mogućnost učenja o političkoj participaciji. 4. Netransparentnost rada javnih institucija u vezi s reformom indikator je puno većih problema u budućnosti ASOO u svojim dokumentima na više mjesta zahtijeva transparentnost i ukazuje na važnost iste za funkcioniranje i povjerenje građana. Još jednom ponavljamo kako je proces implementacije, osmišljavanja ili ukidanja Politike i gospodarstva nepoznanica. U periodu kraćem od godine dana do početka provođenja reforme građani (mladi, roditelji i nastavnici) imaju pravo na odgovore i dužnost je javnih institucija, kao servisa građana, odgovoriti pravovremeno, smisleno i argumentirano što se događa s predmetom Politika i gospodarstvo u strukovnim školama. Jedino ovaj predmet u srednjoškolskom obrazovanju omogućava učenicima uvid u funkcioniranje demokratskih institucija te daje okvir za razumijevanje nefunkcioniranja istih. Ne vidimo svijetlu budućnost demokracije u Republici Hrvatskoj ako se ukidanje Politike i gospodarstva i provede. 5. Tržište rada nije izlika Tko god smatra kako je svrha strukovnog obrazovanja stvoriti izravnu poveznicu između tržišta rada i obrazovanja, a da političko i ekonomsko opismenjavanje nije dio tog procesa, ne želi dobro radnicima u Republici Hrvatskoj. Svaki građanin (radnik ili poduzetnik) mora biti informiran o svojim političkim pravima i dužnostima kako bi mogao donositi slobodne i informirane odluke. Isto tako mora biti informiran o poveznici između političkih i ekonomskih procesa kako ne bi živio u zabludi da je tržište rada prirodna pojava (struktura tržišta rada vezana je za obrazovne politike kao i ekonomske politike država i trendove) ili još gore, magična pojava (korupcija i nepotizam nisu hrvatska stvarnost kao neka nevidljiva sila; oni su rezultat odluka informiranih na štetu neinformiranih). 6. Potrebno je povećati edukaciju političke i ekonomske pismenosti Većina nastavnika i nastavnica koji bi dobili otkaz ili bi im se smanjila satnica iako su u egzistencijalno prekarnoj situaciji, najvjerojatnije neće izgubiti život. Međutim, država koja je odlučila ukloniti nastavnike koji u obrazovnom sustavu obrazuju mlade za političku participaciju i ekonomsku svijest, zabrinjava autore i autorice ovog teksta. Ideja, kako će se mladima omogućiti bolja budućnost, a nastavnicima osigurati bolje uvjete rada ukidanjem Politike i gospodarstva bila bi komična da nije tragična. Zbog svega navedenog, a oslanjajući se na poražavajuće rezultate političke pismenosti mladih, smatramo da satnicu predmeta Politika i gospodarstvo ne treba ukinuti, nego je treba povećati kako bi se povećao kapacitet učenika za sudjelovanje u procesima demokratskog društva. Tražimo potporu svih društvenih aktera i političkih dionika koji dijele našu viziju i ideju da je od presudne važnosti omogućiti svim mladima osobama u Republici Hrvatskoj obrazovanje za aktivno sudjelovanje u političkim procesima i poznavanje i razumijevanje ekonomskih politika. Tražimo transparentnost, odnosno demokratičnost u radu državnih institucija koje kreiraju sustav obrazovanja, s naglaskom na otvorenost prema nastavnicima i učenicima koji su nositelji tih kreacija. Mi, nastavnici Politike i gospodarstva, imamo pravo znati hoćemo li mlade, buduće generacije u strukovnim školama, poučavati značaju i važnosti demokracije kao i promicanju demokratskih vrijednosti. S poštovanjem, voditelji Županijskih stručnih vijeća Politike i gospodarstva Primljeno na znanje U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 Mirko Vukušić ODLUKU Dragi „kolege“ i „stručnjaci“ MZO-a, zaduženi za nametanje novog i budućih strukovnih kurikuluma. Prvo bih istaknuo vaše nepoštovanje zanemarivanjem stvarnih stručnjaka pri izradi novih strukovnih kurikuluma, a ti stučnjaci su vaši nastavnici u strukovnim školama ove naše, uskoro, neobrazovane države. Umjesto da ste sjeli sa nastavnicima koji rade u strukovnom obrazovanju, vi ste se prvo savjetovali sa hrvatskim poslodavcima, koji su inače poznati kako cijene i znaju prepoznati dobrog radnika i adekvatno valorizirati njihov rad. I kako su oni željeli tako ste iskrojili novi kurikulum. Evo i strani radnci se već žale na rad u Hrvatskoj. Izbacili ste općeobrazovne predmete iz obveznih, poput Povijesti, Biologije, Politike i gospodarstva, koji učenike uče kako postati odgovoran građanin, kako prema društvu tako i prema samom sebi, i tako izašli u susret poslodavcima koji žele poslušnog radnika koji zna isključivo onaj uski dio posla za koji je predviđen i ništa više. Čak su i liječničke institucije zgrožene neuvrštavanjem predmeta, poput Čovjek i zdravlje, u obvezene predmete, iako bi to njihovim privatnim praksama to itekako odgovaralo. Ali svi vi zaposlenici u MZO-ima i ostalim ministarstvima, shvatite jednu stvar, a ta je da ovisite o određenoj političkoj opciji, nevažno koje boje i smjera. Iz osobnog iskustva učitelja Povijesti mogu vam reći da nove generacije učenika, uskoro budućih glasača, pokazuju slab ili nikakav interes za politikom, domoljubljem i ostalim nacionalnim osjećajima. I jednoga dana shvatiti ćete da ste ispilali granu na kojoj ste sjedili, a koja vam je jako sočne plodove davala. Na novoj grani sjede različiti influenceri i blogeri koji veze nemaju o politici pa tako i mirovinskim fondovima koji upravljaju vašim mirovinama. I kad, kao umirovljenici dođete u liječnika, koji vam se pohvali da je određeni ispit prošao zahvaljujući modernoj tehnologiji i opremi koja mu je omogućila varanje, reći ćete „ Ah, da smo barem prvo pitali nastavnike.“ Srdačan pozdrav Mirko Vukušić, dipl. arheo., prof. povijesti Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 ANTONELA DRAGIČEVIĆ ODLUKU Poštovani, s obzirom da sam mlada nastavnica koja je prije godinu dana zapravo samo promijenila ulogu u sustavu znanosti i obrazovanja, želim izraziti svoje uvjerenje o važnosti određenih obrazovnih modula kako bi mladi mogli pravilno razviti svoje znanje i vještine o vlastitom zdravlju, kao i ponašanju. Smatram da je biologija ključna za osvještavanje mladih o pravilnom ponašanju u današnjem svijetu. Učenici strukovne škole zaslužuju jednake prilike da se razviju u zdrave i odgovorne mlade ljude kao i učenici gimnazija. Stoga, smatram da je neophodno da im se pruže znanja o pravilnoj prehrani, brizi za vlastito zdravlje, spolnim odnosima i ovisnostima koje iz dana u dan sve više prijete suvremenom društvu. U predloženim strukovnim kurikulumima izostaju ishodi biologije u skupini općeobrazovnih modula. Smatram da to nije ispravno jer sadašnji mladi ljudi, a budući građani, ne mogu steći dovoljno znanja u osnovnoškolskom obrazovanju koje bi im omogućilo da donose promišljene odluke za sebe, svoju obitelj, bližnje i zajednicu u cjelini. Predlažem da se u svim strukovnim kurikulumima u općeobrazovne module dodaju ishodi predmeta biologija koje će im prenijeti stručni nastavnici i profesori biologije koji su za to školovani i motivirani za rad. Kao netko tko je donedavno bio u ulozi učenika/studenta u sustavu obrazovanja i sada se nalazi u ulozi nastavnika, itekako smatram važnim vratiti prethodno navedene ishode što će omogućiti bolje pripremanje mladih za suvremeni svijet. S poštovanjem, Antonela Dragičević Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
8 IVANA TEPIĆ ODLUKU Poštovani, koristim priliku obratiti se i naglasiti kako se ne slažem s prijedlogom strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije. Povijest je predmet od nacionalne važnosti i stoga se dosadašnja satnica povijesti nikako ne bi smjela smanjivati a pogotovo ne svesti isključivo na proučavanje nacionalne povijesti od 18. do 20. st. i zanemariti raniju hrvatsku povijest kao i povijest Europe i svijeta. Proučavanje samo hrvatske povijesti bez šireg konteksta nema smisla. Povijest je uvijek bila predmet od nacionalne važnosti a kako bi mladi ljudi bili kompletno obrazovani i kako bi se mogli snalaziti u novim međunarodnim okolnostima povijest moraju poznavati. Stoga predlažem: da se nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima odvija kao do sada u dvije, odnosno tri školske godine i obuhvati kako hrvatsku tako i povijest Europe i svijeta. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku, ne može se potaknuti veća aktivnost učenika i raditi kompleksniji samostalni radovi. Svi učenici srednjih strukovnih škola imaju pravo na kvalitetan društveno-humanistički aspekt obrazovanja i nikako ne smiju u tom smislu biti zakinuti. Stoga nastava povijesti treba biti obavezan predmet u svim trogodišnjim zanimanjima gdje bi se proučavala kao i dosad jednu školsku godinu i obavezan u četverogodišnjim strukovnim smjerovima gdje treba biti cjelovit i kvalitetan prikaz hrvatske, europske i svjetske povijesti koji će se moći obraditi stručno u za to primjerenom vremenu i obliku od dvije školske godini s mogućnošću ostanka i 3. godine gdje bi se kao i dosad proučavala lokalna povijest. S poštovanjem! Ivana Tepić, prof. Primljeno na znanje U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
9 Maurizio Levak ODLUKU Poštovani, stav je Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli da nastava povijesti u strukovnim školama mora ostati u dosadašnjem obujmu. Reforma strukovnoga obrazovanja nesumnjivo je potrebna, ali je neprihvatljiv smjer u kojem se ona planira provesti. Sve dok su strukovne škole odgojno-obrazovne ustanove – a ne samo mjesto gdje se učenici osposobljavaju za tržište rada, što se očito želi postići ovakvim reformama – one moraju raditi na izgradnji cjelokupne osobe, budućega odrasloga građanina ove zemlje. To se ne može postići reduciranjem općeobrazovnih predmeta. Zanemarivanje humanističkih znanosti u društvu, pa tako i predmeta društveno-humanističkoga područja u školi, za posljedicu ima nerazvijanje odgovornosti pojedinca prema društvu, bližnjima i budućim naraštajima jer one potiču spoznavanje svijeta u kojemu čovjek živi, kao i njegova odnosa prema tom svijetu. Znanje o prošlosti i odnosima među pojedincima i društvenim skupinama nužan je preduvjet za razumijevanje svijeta u kojem živimo, a kritičko preispitivanje prošlosti nužan preduvjet za kritičko preispitivanje sadašnjosti, odnosno za oblikovanje osobnih stavova i sustava vrijednosti. U cijelosti podržavamo Reakciju Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Prijedlog kurikuluma povijesti za srednjoškolsko strukovno obrazovanje kojim se predmet Povijest izvodi samo u 3. razredu strukovnih srednjih škola i reducira na pregled nacionalne povijesti od kraja 18. stoljeća do suvremenog doba. Maurizio Levak, predstojnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
10 Carmen Vunić ODLUKU Poštovani, ne slažem s trenutnim prijedlogom dotičnog strukovnog kurikuluma zbog izostanka bioloških modula "Čovjek i zdravlje" i „Čovjek i okoliš“. Navedeni moduli su do sada bili uvršteni u strukovno obrazovanje, zbog neophodne potrebe za edukacijom učenika o odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, čimbenicima koji narušavaju ljudsko zdravlje, rizičnom spolnom ponašanju, problematici ovisnosti te pružanju prve pomoći i samopomoći, a njihovo ukidanje je nedopustivo. Nedopustivo je da se u današnje vrijeme, učenicima uskrati prilika naučiti kako zdravim načinom života prevenirati neke od najučestalijih bolesti današnjeg društva (dijabetes, srčani i moždani udar, pretilost), kako brinuti i utjecati na svoje zdravlje, pružiti prvu pomoć i samopomoć. Isto tako je iznimno važno podučiti mlade naraštaje o utjecaju čovjeka na okoliš i međuodnosu čovjeka i okoliša kako bi kod učenike osvijestili važnost stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o svim tim temama možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće građane, radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". S poštovanjem Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
11 Marija Mlikotić ODLUKU Poštovani, smatram da je izostanak ishoda biologije iz skupine obaveznih općeobrazovnih modula nedopustivo. To bi značilo da sadržaji biologije nisu važni ni bitni. Značilo bi da nam npr. nije bitna odgovornost za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, spolno razmnožavanje (rizično spolno ponašanje), problematika ovisnosti svih vrsta, prva pomoć i samopomoć i još niz drugih tema koje biologija obuhvaća. Ove teme, a i niz drugih tema je bitno da razvijamo i odgajamo zdrave i odgovorne građane, samosvjesne i svjesne svoje okoline. Ovakav prijedlog strukovnog kurikuLuma je, još jednom ponavljam, NEDOPUSTIV!!! Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu 1. razreda srednje škole. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom tijelu i zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni i funkcionalni članovi našeg društva. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju SVAKI aspekt osobnog i PROFESIONALNOG poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 4 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula u strukovnom dijelu kurikuluma. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i može se u sklopu strukovnog dijela kurikuluma uklopiti modularno u višim razredima obrazovanja. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
12 Ana Katalinić Bach ODLUKU Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
13 Hrvatska udruga nastavnika povijesti ODLUKU Predviđenim promjenama značajno se reducira satnica za općeobrazovne predmete te za predmete društveno-humanističkog područja, uključujući i Povijest. Zabrinjava takvo reduciranje općeobrazovne komponente kurikuluma, a posebice njegove društveno-humanističke sastavnice. To se dobro vidi iz popisa općeobrazovnih predmeta u kurikulumu koji je stavljen na javno savjetovanje. U te su predmete uključeni Hrvatski jezik (četiri godine učenja), strani jezici (Engleski/Njemački/Talijanski – četiri godine učenja), Matematika (četiri godine učenja), Tjelesna i zdravstvena kultura (četiri godine učenja), Povijest (samo treći razred), Geografija (samo četvrti razred), Katolički/pravoslavni/islamski vjeronauk ili Etika (četiri godine učenja). Iz popisa je evidentno da učenici u prve dvije godine nemaju nijedan obavezni predmet koji bi im davao opća znanja o društvu i čovjeku u društvu. Etika je, naime, samo jedan manji dio onoga čime se bave društveno-humanističke znanosti, a ni taj predmet ne pohađaju svi učenici. To se najbolje vidi u usporedbi s gimnazijskim kurikulumom koji obuhvaća društveno-humanističke predmete poput Povijesti, Geografije, Filozofije, Politike i gospodarstva, Sociologije, Psihologije, koji su ujedno ključni predmeti za obradu međupredmetnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja. Još su u lošijoj poziciji učenici koji pohađaju vjeronauk jer u prve dvije godine nemaju nijedan predmet sekularnog karaktera u kojemu dobivaju pogled na svijet i društvo koji ne dolazi iz partikularnih religijskih perspektiva, dok u trećem i četvrtom razredu imaju povijest i geografiju u značajno reduciranom obliku. Učenici strukovnih škola čine 70 posto učeničke srednjoškolske populacije te samim time većinu onih koji će u bliskoj budućnosti biti nositelji ne samo ekonomskoga, već i društvenog, političkog i kulturnog razvoja. Stoga im je potrebno srednjoškolsko obrazovanje koje omogućuje cjeloviti osobni i profesionalni razvoj te informiranu i angažiranu participaciju u društvu. Predmeti društveno-humanističkog područja u tome imaju nezamjenjivu ulogu jer stvaraju uvjete za razvoj socijalnih i građanskih kompetencija, kulturne svijesti i izražavanja te jačaju svijest o zajedničkim vrijednostima. S obzirom na psihofizički razvoj učenika, jasno je da osnovnoškolski odgoj i obrazovanje može pružiti osnovna znanja o društvu, a tek srednjoškolska nastava omogućuje temeljitije upoznavanje složenih društvenih fenomena u prošlosti i sadašnjosti čije je razumijevanje neophodno za razvoj navedenih kompetencija. Stoga smatramo da u strukovnom kurikulumu treba osnažiti nastavu društveno-humanističkih predmeta te osigurati veću satnicu koja će omogućiti ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda na razini primjerenoj za učenike srednjih škola. Svakako bi trebalo osigurati da se i u prve dvije godine podučavaju predmeti društveno-humanističkog područja te da se tako podupre razvoj učeničkih socijalnih i građanskih kompetencija te kompetencija potrebnih za aktivnu participaciju u zajednici. Hrvatska udruga nastavnika povijesti Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
14 SREBRENKA FRAJMAN KOVAČIĆ ODLUKU Poštovani, prijedlog strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za 3D tehnologije je neprihvatljiv i omalovažava učenike. Predlažem da predmet povijest bude obavezan predmet dvije godine, svaku godinu 70 sati. Sve manje od toga učenike pretvara u jeftinu radnu snagu. Kada bi im se omogućilo da u ovim godinama prodube povijesno znanje, nauče se kritički razmišljati i analizirati to bi bilo za boljitak čitavog hrvatskog društva. Ne želimo poslušnike, već ljude koji znaju prave vrijednosti i imaju znanje, mišljenje i stav. Osim toga to bi im otvorilo novu dubinu i širinu za stjecanje dodatnih znanja i prekvalifikacija. Prema predloženom, učenici se vraćaju nekoliko stoljeća unazad i pretvara ih se u obične kmetove, a to nije ono što želimo za učenike i našu državu. Nakon više od dvadeset godina u prosvjeti često susrećem bivše učenike koji shvaćaju da im je i jedna godina u trogodišnjem, odnosno dvije godine povijesti u četverogodišnjim školama premalo i da im nedostaje općeobrazovnog znanja. Srebrenka Frajman Kovačić, prof. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
15 Spomenka Koledić ODLUKU Poštovani, u predloženim strukovnim kurikulumima izostaju ishodi Biologije u skupini općeobrazovnih modula. Smatram da to nije ispravno jer sadašnji mladi ljudi, a budući građani ne mogu steći dovoljno znanja u osnovnoškolskom obrazovanju koje bi im omogućilo da donose promišljene odluke za sebe, svoju obitelj, bližnje i zajednicu u cjelini, a iz područja zaštite okoliša i prirode, očuvanja staništa i bioraznolikosti, zaštite živih bića, pravilne prehrane, brige o svom tijelu, kontracepciji i spolno prenosivim bolestima, problematici ovisnosti te raznim drugim poznatim i nepoznatim bolestima i uzročnicima koji do njih dovode. Predlažem da se u svim strukovnim kurikulumima u općeobrazovne module dodaju ishodi predmeta Biologija koje će im prenijeti stručni nastavnici i profesori biologije koji su za to školovani i motivirani za rad. Neka se i nove generacije učenika školuju za život u prirodi i s prirodom za budućnost uz „zelene tehnologije“ i poštivanje života na svim razinama. Srdačan pozdrav, Spomenka Koledić, prof. biologije Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
16 NIKOLINA KUCELJ TKALČIĆ ODLUKU Poštovani, Svi učenici srednjih strukovnih škola imaju pravo na kvalitetan društveno-humanistički aspekt obrazovanja i nikako ih se ne smije u tom smislu diskvalificirati u odnosu prema gimnazijalcima. Srednjoškolsko obrazovanje u strukovnim školama treba učenicima omogućiti cjelovit osobni i profesionalni razvoj u dobro informiranu i angažiranu osobu koja participira u svim sferama društva. Cjelovito i kvalitetno obrazovanje je obveza koja je propisana NOK-om i koju predlagatelj, tj. Ministarstvo mora ispoštovati. Srdačan pozdrav, Nikolina Kucelj Tkalčić, prof. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
17 Jasenka Meštrović ODLUKU Poštovani, smatram nedopustivom ideju da se mlade ljude u svijet pusti bez nužnih znanja koja bi im omogućila skrb o sebi i o svom zdravlju. Odgojno-obrazovni ishodi koji će mlade naučiti glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti, pružanje prve pomoći, razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, smatram neodgovornim. Mladi koji upisuju strukovne škole nisu drugotni i ne bismo ih trebali tako promatrati, no ovakvi prijedlozi kurikula to naznačuju. Nepoznavanje vlastitog tijela i zdravlja ugroza je kvaliteti života svakog mladog bića, a zatim i ugroza uspjeha svakog poduzetnika, obrtnika, radnika i njihovih obitelji. Nužno je ovim mladim ljudima osigurati predmet kojim će naučiti skrbiti o sebi i svom zdravlju te kako funkcionirati u okolišu. Srdačno, Jasenka Meštrović, učitelj savjetnik Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
18 Anita Pavlek ODLUKU Poštovani, izostavljanje odgojno-obrazovnih ishoda iz područja biologije u općeobrazovnom dijelu ovog kurikuluma, a koji obrađuju glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti, pružanje prve pomoći, razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, smatram pogrešnim i vrlo opasnim. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" u sklopu 1. razreda srednje škole. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom tijelu i zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći, poznavanje problema antimikrobne rezistencije i sličnih problema današnjice možemo očekivati zdravo društvo.. Važno je osvijestiti učenike o važnosti zdravog i odgovornog stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti pa predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" kao obaveznog modula u strukovnom dijelu kurikuluma. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
19 Renata Brzica ODLUKU Poštovani, ukazala bih na pogrešku ovog prijedloga strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda koji se tiču čovjeka i njegovog zdravlja. Ovakvo izostavljanje odgojno-obrazovnih ishoda (iz područja biologije) u općeobrazovnom dijelu ovog kurikuluma, a koji obrađuju glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti, pružanje prve pomoći, razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, smatram neodgovornim te dajem svoj prijedlog za unaprjeđenje strukture općeobrazovnih, ali i strukovnih, modula. Nepoznavanje vlastitog tijela i zdravlja ugroza je kvaliteti života svakog mladog bića (učenika, naučnika), a zatim i ugroza uspjeha svakog poduzetnika, obrtnika, radnika te predstavlja veliki potencijalni teret sustavu zdravstvenog osiguranja, mirovinskog osiguranja, ali i gospodarstva Republike Hrvatske te time pred nepotrebnu opasnost stavlja čitavo naše buduće društvo, obitelj i pojedinca. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za SVE učenike i učenice srednjih škola, bez diskriminacije prema obrazovnom usmjerenju, pa tako i strukovnih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu 1. razreda srednje škole. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom tijelu i zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni i funkcionalni članovi našeg društva. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju SVAKI aspekt osobnog i PROFESIONALNOG poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 4 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula u strukovnom dijelu kurikuluma. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i može se u sklopu strukovnog dijela kurikuluma uklopiti modularno u višim razredima obrazovanja. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". Renata Brzica, prof Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
20 KRISTINA JERČIĆ ODLUKU Poštovani! Koristim ovo savjetovanje da kao profesor povijesti koji 25 godina radi u trogodišnjim strukovnim, četverogodišnjim strukovnim i gimnazijskim smjerovima argumentirano obrazložim neutemeljenost smanjenja satnice i sadržaja nastave povijesti. INICIJATIVA NASTAVNICI POVIJESTI je isto već učinila nekoliko puta pisanim putem i razgovorima u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Saborskom odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Građani su nam pružili podršku u velikom broju javno i putem peticije: STOP SJEČI NASTAVE POVIJESTI U HRVATSKIM ŠKOLAMA - Peticijeonline.com Pisanu podršku smo dobili od: Odjela za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatskog arhivističkog društva Fakulteta hrvatskih studija Saborskog odbora za obrazovanje koje navodi: „Na 59. sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu (održanoj u svibnju 2023. godine) članovima Odbora prezentirano je Izvješće o modernizaciji strukovnog obrazovanja od strane ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. U tom smislu, na sjednici je istaknut prijedlog Agenciji da „pro futuro“ iznađe rješenje s ciljem da se broj nastavnih sati povijesti, kao općeobrazovnog predmeta, u strukovnim školama ne smanjuje. Također, istaknuto je da, s obzirom na važnost povijesti kao pitanja identiteta, povijest kao predmet treba biti zastupljen i u strukovnim programima.“ Saborski odbor je ponovio isto u svom očitovanju iz siječnja 2024. godine. Svi su gore navedeni spisi proslijeđeni Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje iz 2018. za 4.2 smjerove predviđen je omjer od 40% u prvoj i 45% općeobrazovog dijela u drugoj, trećoj i četvrtoj godini školovanja. Nastava povijesti je sastavni dio općeobrazovnog dijela strukovnog obrazovanja i do sada se odvijala dvije ili tri školske godine kao obvezan predmet, a u nekim smjerovima tri školske godine (smjerovi u turizmu, upravni referent, neki smjerovi u medicinskim školama. Obuhvaća hrvatsku i svjetsku povijest od početka do 21. stoljeća. Novi tablični odnos predloženog općeobrazovnog dijela u odnosu na dio koji se odnosi na struku u novom NKS ne razlikuje se bitno od onoga što se godinama provodi u školama. Mijenjanje odnosa satnice između općeobrazovnih predmeta na štetu nastave povijesti nije bilo predmet savjetovanja uoči donošenja NKS-a. ASOO je samoinicijativno mijenjao te odnose. Prema kojim kriterijima, tko, zašto i na osnovu kojih istraživanja je odlučio uzimati satnicu nastave povijesti i povećavati satnicu nekih drugih već dobro zastupljenih općeobrazovnih predmeta? Tko je i prema kakvom istraživanju odlučio o rasponu učenja povijesti koje obuhvaća samo zadnja tri stoljeća hrvatske povijesti, a izbacuje sve ono što su učenici učili do sada, cjelokupnu hrvatsku povijest u europskom i svjetskom kontekstu? Nastava povijesti se do sada u trogodišnjim strukovnim zanimanjima odvijala jednu školsku godinu i obuhvaćala je cjelokupnu hrvatsku povijest. Svi učenici trogodišnjih zanimanja trebaju imati kvalitetnu nastavu povijesti. Međutim, zašto se novim prijedlogom ukida jedna ili dvije godine učenja u četverogodišnjim zanimanjima 4.2? Isti jednogodišnji koncept učenja povijesti koji se predlaže novim kurikulumom da bi pokrio dvije baze, trogodišnje i četverogodišnje smjerove u ovome slučaju zadovoljava samo formu, ostaje predmet imenom Povijest i smanjuje kvalitetu humanističkog obrazovanja. Do sada su učenici trogodišnjih i četverogodišnjih smjerova imali drugačiji kurikulum i satnicu nastave povijesti. Sad se kvaliteta nastave znatno smanjuje učenicima četverogodišnjih smjerova. Argumentacija ASOO-a i HOK-a da se novim kurikuluma povećava horizontalna i vertikalna prohodnost učenika na način da im se povećava satnica hrvatskoga jezika, stranih jezika i matematike na štetu satnice nastave povijesti nije utemeljena jer je ta prohodnost već sada jako dobra. Učenici srednjih strukovnih škola uspješno polažu državnu maturu u postotku od 80% i 90% i upisuju fakultete i stručne studije. Dapače, nakon završetka strukovne škole učenici imaju struku, opće obrazovanje i mogućnost nastavka školovanja. Koja je zakonska obveza strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj? …da učenike priprema za fakultete? …da učenike priprema isključivo za svijet rada? …da učenicima pruži struku i cjelovito obrazovanje? Nema racionalnog opravdanja za oduzimanje satnice i sadržaja nastave Povijesti u četverogodišnjim strukovnim smjerovima. Srednja škola je za sve učenike posljednja prilika da dobiju cjelovito obrazovanje. NKS u generičkim kompetencijama među ostalim predviđa osobni i socijalni razvoj učenika upravljanje sobom, povezivanje s drugima i aktivno građanstvo. Cjelovito obrazovanje učenika je obveza propisana Nacionalnim okvirnim kurikulumom koji za strukovne škole izrijekom propisuje sadržaje nacionalne povijesti i povijest naroda Europe i svijeta. Od 140 000 učenika u hrvatskim srednjim školama, njih 100 000 pohađa strukovne programe. Upravo zato treba izbjeći stvaranje nepremostivih razlika u kvaliteti društveno-humanističkog obrazovanja između učenika gimnazija i učenika strukovnih škola. Kao nastavnik iz prakse znam da uzimanje od satnice povijesti i društveno-humanističkih sadržaja nema nikakvu argumentiranu podlogu u jačanju struke ili drugih predmeta u strukovnom obrazovanju koji su već sada jako dobro zastupljeni. Nastava povijesti u ovom slučaju ima nezamjenjivu ulogu. Važno je apostrofirati da upravo djeca lošijeg socioekonomskog statusa češće pohađaju strukovne programe pa je prema Europskoj strategiji o pravima djeteta 2021.-2024. predviđeno pravo na kvalitetno obrazovanje neovisno o njihovu podrijetlu i mjestu stanovanja. Na svim razinama i u svim oblicima obrazovanja i osposobljavanja stečena razina obrazovanja i obrazovna postignuća bi trebali biti odvojena od društvenog, gospodarskog i kulturnog statusa. Satnica nastave povijesti u hrvatskim strukovnim školama je oduvijek bila među siromašnijima u odnosu na npr. nastavu u Italiji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Latviji i Poljskoj gdje je u okviru zasebnog predmeta zastupljena čak kroz četiri školske godine. Zemlje koje se ukinule nastavu povijesti, poput Nizozemske, vraćaju povijest ponovo u školske klupe. Nastava povijesti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika u smislu nacionalne i identitetske važnosti i nema alternativu. NOK, Nacionalni okvirni kurikulum koji je nadređen NKS-u predviđa niz ciljeva koji se mogu ostvariti samo kroz nastavu povijesti kao što su da: „sustav odgoja i obrazovanja RH uspostavlja i dugoročno osigurava okruženje koje djeci i mladim osobama omogućuje i pruža podršku da se razviju u osobe koje u punoj mjeri ostvaruju osobne potencijale, koje temeljem razumijevanja sebe i okruženja realistično prepoznaju vlastite potencijale, koje kritički promišljaju samoga sebe i sve što ih okružuje, preispituju, uspoređuju, vrednuju i zaključuju o različitim i vlastitim mišljenjima i perspektivama uzimajući u obzir kontekst, okolnosti, osobna i društvena vrijednosna načela, imaju razvijenu svijest o važnosti demokracije.“ Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje iz 2018. u točki 2.3 navodi kao ciljeve: „osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici o kojoj imaju izgrađenu svijest i pozitivan odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine RH te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju, koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama, koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkom dobru, koje su empatične i koje solidarno djeluju u zajedničkom radu.“ Neovisno o tome hoće li učenici strukovnih škola nastaviti svoje školovanje ili će se odmah uključiti u svijet rada oni su ravnopravan i većinski dio hrvatskog društva koji ima pravo na društveno-humanističko obrazovanje. Nastava povijesti u strukovnim školama omogućava cjelovito, kvalitetno i profesionalno ispunjenje ciljeva NKS-a na dobrobit naših učenika, gospodarstva i naše države. Reforma prije svega treba služiti dobrobiti našeg društva u cjelini i poštivati društveno-humanističku struku i stav javnosti. Ujedno se osigurava Hrvatskoj toliko potrebna i posebna jedinstvenost među različitostima naroda Europske Unije. Svakodnevno svjedočimo kako cjelovit odgoj i obrazovanje utemeljen na društveno-humanističkim vrijednostima nema alternativu. Prvotni cilj strukovne reforme je bio povezati struku sa svijetom rada, međutim, tu će funkciju zbog nedostatka firmi i obrta preuzeti škole u kojima neće biti cjelovitog obrazovanja bez kvalitetne nastave povijesti. Ovakvim prijedlogom obrazovanja učenici neće znati koje su im vrijednosti zajedničke, a kamoli razumjeti njihov sadržaj i važnost. Sigurni smo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja odgovorno prepoznaje svoju ulogu u očuvanju važnosti nastave povijesti u svrhu ostvarivanja zakonom propisanog cjelovitog obrazovanja za učenike srednjih strukovnih škola koji se ne obrazuju samo i isključivo za svijet rada već i da aktivno pridonose svim aspektima života u svojoj domovini i šire. Poštovani, nastava povijesti treba ostati obvezan predmet barem jednu godinu u svim trogodišnjim smjerovima i dvije školske godine u svim 4.2 smjerovima s mogućnošću još jedne godine, lokalna povijest i kulturna baština. Slažem s kolegama da novi prijedlog kurikuluma povijesti treba u potpunosti revidirati. S poštovanjem! Kristina Jerčić, prof. mentor Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
21 Željka Winkler ODLUKU Smanjivanjem satnice općeobrazovnih predmeta ne realizira se cjelovit razvoj osobe, a pogotovo se učenika ne priprema za stvarni život. Učenici ne mogu razviti kritičko mišljenje i političku pismenost smanjenom satvnicom općeobrazovnih predmeta (pogotovo povijesti i piga). Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
22 Stjepan Mudifaj ODLUKU Poštovani, protiv sam smanjivanja satnice općih predmeta u strukovnom obrazovanju, posebno satnice povijesti i pig-a. Kvalitetna nastava povijesti u srednjem obrazovanju jedva da se može izvesti u 2 godine nastave po 2 sata. Smanjivanje na 2 sata tijekom jedne godine ne omogućuje kvalitetan rad, sužava sadržaj na razinu u kojoj nije moguće dati povijesnu perspektivu učenicima niti razviti kompetencije za razumijevanje hrvatske kulture. Odbacivanje svjetske povijesti kao dijela kurikuluma nastave povijesti smatram posebno problematičnim - bez razumijevanja konteksta međunarodnih odnosa, nije moguće razumjeti ni političke odnose na hrvatskom povijesnom prostoru. Izbacivanje politike i gospodarstva kao predmeta onemogućuje učenicima jedinu priliku u srednjem obrazovanju da nauče što je to aktivno građanstvo, koja su njihova prava i obveze kao građanina i što znači život u demokratskom društvu. Smanjivanje satnice općih predmeta direktno smanjuje priliku za razvoj općih kompetencija učenika i time umanjuje njihovu priliku za cjeloživotno učenje. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
23 Valerija Begić ODLUKU Poštovani, ne slažem se s prijedlogom koji isključuje biološke module "Čovjek i zdravlje" i „Čovjek i okoliš“. Strukovno obrazovanje bez stjecanja navedenih bioloških znanja ne može iznjedriti građane koji su educirani zaštititi zdravlje i osigurati funkcionalan okoliš, što je jedna od najvažnijih svrha obrazovanja i temelj održivosti svijeta kakav poznajemo. Zapravo se čini nevjerojatnim da bi netko i pomislio da su to sadržaji koji budućim generacijama nisu potrebni, osobito u današnje vrijeme brojnih izazova vezanih uz navedene teme. Stoga koristim priliku zamoliti autore dokumenata da još jednom promisle o navedenom propustu i isprave ga na vrijeme bez posljedica na buduće generacije. Hvala i srdačan pozdrav, Valerija Begić Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
24 Dorijan Vahtar ODLUKU Poštovani, Reducirajući satnicu povijesti, učenicima koji se obrazuju za strukovna zanimanja bitno se umanjuje mogućnost za razvijanje građanske kompetencije. Drugim riječima, umanjuje im se mogućnost za razvijanje kritičkog mišljenja, političke pismenosti i emancipacije. Na taj način krše se njihova ljudska prava, između ostalog i pravo na obrazovanje te ih se na tržište rada isporučuje kao neemancipiranu radnu snagu. Bojim se da će se ovom Odlukom samo nastaviti trend u kojem hrvatski odgojno-obrazovni sustav, umjesto emancipiranih građana, doprinosi razvijanju podanika i poslušnika… Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
25 Ana Topić ODLUKU Poštovani, S obzirom da učenici strukovne škole zaslužuju jednake prilike da se razviju u zdrave i odgovorne mlade ljude kao i učenici gimnazija bilo bi neoprostivo da im kao odgojno - obrazovna institucija uskratimo znanja o pravilnoj prehrani, brizi za vlastito zdravlje, pružanju prve pomoći i samopomoći te ovim putem izražavam potporu uvođenju OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom 'ČOVJEK I ZDRAVLJE' s opterećenjem od 4 CSVET bodova. Epidemija COVID-a je pokazala koliko su nastavnici važni i koliko , bez obzira ne bezbroj informacija koje su naizgled lako dostupne putem interneta, ništa ne može zamijeniti osobu nastavnika, njegovo/njezino znanje i iskustvo. U uvjetima hrvatskog društva u kojem ima puno slučajeva pretilosti i ozbiljnih tjelesnih i psiholoških poteškoća kod mladih moramo učenicima strukovnih škola osigurati pristup informacijama i priliku za razgovor o ispravnom pristupu zdravlju za vrijeme redovne nastave. Također, u uvjetima jačanja 'zelenog promišljanja' i povećanja svijesti o negativnom utjecaju čovjeka na okoliš i bioraznolikost nužno je razvijati svijest učenika o načinima postizanja održivog razvoja te stoga podržavam prijedlog da se uvrsti OPĆEOBRAZOVNI MODUL 'ODRŽIVI RAZVOJ' s opterećenjem od 2 CSVET-a kao OBAVEZNI MODUL u sve sektore na razinama kvalifikacije 4.1. i 4.2. Učenici strukovnih škola moraju ići ukorak s vremenom i u školi, kroz primjere dobre prakse, učiti o održivom razvoju koji osigurava primjenu znanstvenih dostignuća i novih tehnologija u cilju zaštite prirode i očuvanja okoliša. Ako strukovne škole propuste učenicima približiti ciljeve održivog razvoja on će ostati samo pojam koji su učenici negdje čuli, ali čiju važnost ne razumiju te stoga neće znati primijeniti principe održivosti u svakodnevnom životu. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
26 MARKUS PILIĆ ODLUKU Poštovani, nastavnik sam povijesti u srednjoj tehničkoj školi s radnim iskustvom od 22 godine. Kolegice i kolege su u prethodnim komentarima sve rekli. U Austriji i Srbiji su također provodili kurikularne reforme, ali nastavne predmete Povijest i Geografiju nisu "modulirali". Učenici srednjih strukovnih škola u navedenim zemljama uče povijest u 1. i 2. razredu. Njima je povijest važna, nama nije. Kažu da je ova reforma nužna zbog promjena na tržištu rada i potreba poslodavaca. Samo što ovakva reforma stvara stručnjake i majstore za austrijsko i njemačko tržište rada. I da, narod koji ne uči iz vlastite povijesti osuđen je ponavljati ju. A i lakše ćemo rasprodati prirodna bogatstva ove zemlje jer o njima budući naraštaji ionako ništa neće znati. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
27 ANAMARIJA JERKOVIĆ ODLUKU Srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika, jako je važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Neargumentirano se oduzimaju ranije stečena prava na satnicu iz nastave povijesti. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u O.Š., što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj, jer je predviđena premala satnica da bi se mogle ispoštovati teme: 37 obveznih + 2 izborne teme. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
28 VALENTINA LASIĆ ODLUKU Poštovani, zadnjih 23 godine radim kao učiteljica Povijesti u osnovnoj školi i nastavnica u srednjoj školi (strukovni i gimnazijski smjer) iz osobnog iskustva smatram da ova reforma nije dobra jer se drastično smanjuje nastava predmeta koji je izuzetno bitan za oblikovanje modernog i aktivnog građanina. Osim što će učenici strukovnih škola biti zakinuti za društveno-humanistički oblik srednjoškolskog obrazovanja i razvoj vještina kroz razrađene povijesne koncepte, ne vidim ni mogućnost daljnjeg sveučilišnog obrazovanja učenika na tom planu. O važnosti poznavanja nacionalnog identiteta već je jako puno kolega pisalo pa se neću ponavljati ali kako ih bez postavljenih temelja upoznati s ustavno-identitetskim odrednicama? Naši učenici će u tijeku europskih integracija ostati zakinuti za temelje europske i svjetske povijesti što otvara put desolidarizacije društva. Smatram da bi nastava Povijesti trebala ostati 2 sata tjedno najmanje 2 školske godine ne samo za ovo zanimanje već za sva ostala strukovna zanimanja. dr.sc. Valentina Lasić Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
29 ANTONIJA BERTOL ODLUKU Poštovani, javljam se na ovo e-savjetovanja jer sam uvjerenja da predloženi kurikulum nastavnog predmeta Povijest za strukovne škole na razini 4.2 ne unapređuje nastavu povijesti te ga je potrebno bitno preurediti ili odbaciti. Smatram da nastava povijesti, kao i nastava geografije, treba biti obavezna kroz najmanje dvije školske godine po 70 sati (to vrijedi i za sva ostala zanimanja u kojima bi se nalazio ovakav isti kurikulum nastave povijesti). Povijesno mišljenje i opće obrazovanje je neophodno, a ne samo poželjno za sve građane Hrvatske te ih je nužno razviti kroz nastavu povijesti u vrijeme formativnog oblikovanja osobe tj.od 15. do 18. godine. Slažem se s kolegama koji su upozorili i na ostale manjkavosti ovakvo predloženog kurikuluma. S poštovanjem, A.Bertol Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
30 Maja Puc ODLUKU Poštovani, ne slažem s trenutnim prijedlogom dotičnog strukovnog kurikuluma zbog izostanka bioloških modula "Čovjek i zdravlje" i „Čovjek i okoliš“. Navedeni moduli su do sada bili uvršteni u strukovno obrazovanje, zbog neophodne potrebe za edukacijom učenika o odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, čimbenicima koji narušavaju ljudsko zdravlje, rizičnom spolnom ponašanju, problematici ovisnosti te pružanju prve pomoći i samopomoći, a njihovo ukidanje je nedopustivo. Nedopustivo je da se u današnje vrijeme, učenicima uskrati prilika naučiti kako zdravim načinom života prevenirati neke od najučestalijih bolesti današnjeg društva (dijabetes, srčani i moždani udar, pretilost), kako brinuti i utjecati na svoje zdravlje, pružiti prvu pomoć i samopomoć. Isto tako je iznimno važno podučiti mlade naraštaje o utjecaju čovjeka na okoliš i međuodnosu čovjeka i okoliša kako bi kod učenike osvijestili važnost stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o svim tim temama možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće građane, radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". S poštovanjem, Maja Puc, učiteljica biologije Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
31 DAMIR SIROVINA ODLUKU Poštovani, ne slažemo se s prijedlogom. Reforma strukovnog obrazovanja velikim dijelom usmjerena je prema potrebama poslodavaca, što je pohvalno, kao i činjenica da strukovno obrazovanje daje mogućnost pristupanja polaganju državne mature. Međutim, opažamo propust u strukturiranju strukovnih kurikuluma, budući da su iz općeobrazovnih predmeta izbačeni bitni biološki moduli, "Čovjek i zdravlje" i „Čovjek i okoliš“. Navedeni moduli do sada su bili uvršteni u strukovno obrazovanje, zbog jasne potrebe za edukacijom o potrebama čovjeka, ali i o svrhovitosti njegovih postupaka za održavanje vlastitog zdravlja i pozitivnih navika, koje omogućuju zdrav život i pozitivnu ulogu čovjeka u održavanju zdravog i funkcionalnog okoliša. Veliki broj oboljelih od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a pogotovo sve veći broj pretile djece, govori o prilično niskoj razini zdravstvene pismenosti, a potvrdu donosi i članak „Zdravstvena pismenost u Republici Hrvatskoj“, autorica Ane Bobinac, Nikoline Dukić Samardžija i Elizabete Ribarić, objavljen 2022. godine u časopisu Revija za socijalnu politiku. Razina zdravstvene pismenosti zasigurno neće rasti izbacivanjem biologije, odnosno modula „Čovjek i zdravlje“ iz strukovnih kurikuluma, već se takvim potezom riskira sposobnost mladih roditelja da odgovorno i informirano pristupe brizi o zdravlju vlastite djece te odgoju temeljenom na zdravim životnim navikama. Nadalje, ukidanje nastave biologije koja bi uključivala spomenute sadržaje, moglo bi se odraziti i na povećanje broja oboljelih od kroničnih bolesti kao što su dijabetes i bolesti kardiovaskularnog sustava, koje jako opterećuju zdravstveni sustav, ali i proračun Republike Hrvatske. Izostavljanjem dijela bioloških sadržaja koji pokrivaju rizične čimbenike ugroze ljudskog zdravlja, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti, pružanje prve pomoći, razvoj odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, ugrožavaju se temelji za ozbiljno kritičko prosuđivanje i sposobnost pronalaženja točnih informacija o relevantnim temama. U doba kada su ljudima dostupne goleme količine informacija putem jednog pritiska prsta, od kojih su mnoge netočne ili čak zlonamjerne, izostavljanje ovih ključnih aspekata iz općeg obrazovanja smatramo neodgovornim i opasnim. Ne samo da ugrožava opće zdravstveno stanje nacije, već stvara i potencijalne rizike za financijsku stabilnost u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske. Dodatno, eliminiranje bioloških sadržaja obuhvaćenih modulom „Čovjek i okoliš“ jli sličnog, odgovarajućeg sadržaja, iz općeobrazovne jezgre strukovnog obrazovanja sigurno će rezultirati pogoršanjem stanja i povećanjem troškova u područjima zbrinjavanja otpada, očuvanja prirode, zaštite okoliša te održavanja kvalitete pitke vode. Ovakav pristup ne samo da predstavlja prijetnju za ljudsko zdravlje, već također stvara ozbiljne prijetnje opstanku i dugoročnoj održivosti naše zajednice. Odgovornost građana Hrvatske prema prirodi i okolišu često je na niskoj razini, a građani koji su svjesni problema često nisu upoznati s izvorima problema niti s potencijalnim rješenjima, kako se može zaključiti iz preglednog rada pod naslovom „Ekološka svijest građana Republike Hrvatske“, autorica Ivane Smolak i Dragice Kemetar, objavljenog 2017. u Zborniku radova Međimurskog veleučilištu u Čakovcu. Imajući u vidu navedene činjenice, uvjereni smo da je nužno zadržati module „Čovjek i zdravlje“ te „Čovjek i okoliš“ ili „Održivi razvoj“ kao temelj za oblikovanje zdravih, informiranih, odgovornih i svjesnih članova društva. Samo kroz kvalitetno obrazovanje (uključujući sve razine obrazovanja – od osnovnoškolskog preko gimnazijskog/strukovnog do visokog obrazovanja) možemo osigurati da nedostatak svijesti ne ugrozi kvalitetan i održiv život budućih generacija. Slično pismo je prošle godine upućeno od Prirodoslovno-matamatičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dr. sc. Damir Sirovina, v. pred., Prof. dr. sc. Ines Radanović i Izv. prof. dr. sc. Mirela Sertić Perić Katedra za metodiku nastave biologije Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
32 Josipa Ivanović ODLUKU Poštovani, Nakon pregleda dokumenta o odluci uvođenja strukovnog kurikuluma za strukovna zanimanja, ne slažem se s izostankom ishoda iz skupine obveznih općeobrazovnih modula iz Biologije. Učenici ne mogu usvojiti dovoljno znanja o svome tijelu, pravilnoj prehrani, uzročnicima bolesti i liječenju, utjecaju čovjeka na okoliš samo iz osnovnoškolskog obrazovanja. Važno je omogućiti učenicima pravo na stjecanje znanja koja će im biti prijeko potrebno u životu koji je pred njima. Kako ćemo stvoriti mlade ljude koji se trebaju nositi sa izazovima današnjeg čovjeka, ako mu nismo dali dovoljno "alata" ? Znanje o tome trebaju dobiti od nas učitelja i profesora koji smo se za to školovali, stjecali znanje i želimo im prenijeti. Omogućite Biologiji neka živi kroz teoriju i praksu za generacije koje su sada i koje nam dolaze . S poštovanjem, Josipa Ivanović, učitelj savjetnik Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
33 GABRIJELA MARIN ODLUKU Poštovani, Nakon gotovo 25 godina rada u nastavi smatram da mogu dati svoj komentar vezano za stjecanje temeljnih znanja i vještina koje su potrebne svakom mladom čovjeku neovisno o programu srednjoškolskog obrazovanja. Zbog čega bi gimnazijski učenici trebali imati prednost spram učenika strukovnih škola u stjecanju znanja i vještina koji su do sada, u najvećem dijelu, bili obuhvaćeni kurikulumom biologije? Prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i prema Povelji o temeljnim pravima Europske unije pravo na obrazovanje zajamčeno je svima. Kada su pitanju teme koje se odnose na brigu o vlastitom zdravlju, poznavanje načina prevencije najčešćih oboljenja, pružanje prve pomoći te izbjegavanje rizičnih oblika ponašanja - smatram da svi učenici trebaju steći potrebna znanja i vještine. Pokušaj implementacije ovih sadržaja u druge nastavne predmete, odnosno module ne mogu rezultirati visokom razinom usvojenosti. Živimo u vremenu u kojem je zaista teško obuhvatiti sve nove znanstveno utemeljene informacije o zdravlju čovjeka u jednom nastavnom predmetu ili međupredmetnoj temi, a nevjerojatnim smatram da se isto može samo “provući” kroz nekoliko aktivnosti unutar zajedničkog modula. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" i to u sklopu 1. razreda srednje škole. Republika Hrvatska je država koja prednjači po broju pretilih učenika, država koja prednjači u broju pojedinih vrsta karcinoma. Ukoliko želimo u budućnosti imati što zdravije stanovništvo, ako želimo povećati životnu dob naših građana, ako želimo imati zdrave mlade naraštaje neophodna je sustavna edukacija koja se ne smije prekinuti prelaskom učenika u sustav srednjoškolskog obrazovanja. mr.sc. Gabrijela Marin, izvrstan savjetnik Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
34 Goran Bilogrivić ODLUKU Poštovani, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci prošle godine je pružio punu podršku Inicijativi nastavnici povijesti za očuvanjem, ali i osnaživanjem nastave povijesti u strukovnim srednjim školama u cjelini. Tada smo naveli kako Inicijativa koju predvode profesori povijesti Srebrenka Frajman, Miroslav Šašić, Kristina Jerčić, Helena Jilek Kubalek i Marija Gabelica opravdano i temeljito upozorava na vrlo realne i brojne probleme do kojih će planirano drastično smanjenje opsega nastave povijesti dovesti. Također smo istaknuli da unutar humanističkog segmenta povijest, a time i nastava povijesti u školama, imaju iznimno mjesto. Povijest nije samo skup spoznaja o prošlosti, nego uvelike oblikuje sadašnjost i današnja društva, a time utječe i na procese u budućnosti. Povijest nam pomaže da shvatimo i razumijemo kako nas same, tako i druge. Zbog toga kvalitetno suvremeno proučavanje povijesti, koje razvija sposobnosti kritičkog mišljenja te razumijevanja kompleksnih društvenih procesa i međunarodnih odnosa mora i dalje imati važno mjesto u školskom sustavu u cjelini pa tako i u strukovnim srednjim školama. Nažalost, ovdje predloženi kurikulum za stjecanje kvalifikacije tehničar/ka za 3D tehnologije ide u sasvim suprotnom smjeru, u mnogočemu vrlo pogrešnom. Kako su na mnoge kritične nedostatke predloženog kurikuluma u segmentu za nastavni predmet Povijest dosad već upozorili i pojedini drugi odsjeci za povijest s više hrvatskih sveučilišta, i brojni pojedinci, da bi se izbjegla suvišna ponavljanja Vijeće Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci ovim putem u potpunosti staje uz komentare Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iznesene u ovom javnom savjetovanju 9. 2. 2024. (jedan uz Odluku o uvođenju kurikuluma, drugi uz njegov Općeobrazovni dio). U tim komentarima temeljito i argumentirano su istaknute ključne slabosti, nedostaci i pogreške u predloženom kulrikulumu, kao i niz prijedloga za doradu ovog dokumenta, ali i za donošenje kvalitetnih kurikuluma u budućnosti. Za dobrobit obrazovanja budućih generacija trebalo bi ih uzeti u obzir. doc. dr. sc. Goran Bilogrivić Pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
35 MATEJA KNEZOVIĆ ODLUKU Poštovani, Ne slažem se s prijedlogom da se izostavi predmet Biologija. tj. izostanak ishoda koji se tiču čovjeka i njegovog zdravlja. Nepoznavanje vlastitog tijela i zdravlja ugroza je kvaliteti života svakog mladog bića (učenika, naučnika), a zatim i ugroza uspjeha svakog poduzetnika, obrtnika, radnika te predstavlja veliki potencijalni teret sustavu zdravstvenog osiguranja, mirovinskog osiguranja, ali i gospodarstva Republike Hrvatske te time pred nepotrebnu opasnost stavlja čitavo naše buduće društvo, obitelj i pojedinca. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za SVE učenike i učenice srednjih škola, bez diskriminacije prema obrazovnom usmjerenju, pa tako i strukovnih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom Čovjek i zdravlje; s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu 1. razreda srednje škole. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom tijelu i zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni i funkcionalni članovi našeg društva. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i ˝zelenom promišljanju˝, temama koje danas prožimaju SVAKI aspekt osobnog i PROFESIONALNOG poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA ˝Održivi razvoj˝ s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula u strukovnom dijelu kurikuluma. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i može se u sklopu strukovnog dijela kurikuluma uklopiti modularno u višim razredima obrazovanja. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane ˝zelena˝. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
36 RAVENA ČIZMIĆ KVASINA ODLUKU Poštovani, Smatram da program kurikuluma geografije nije dovoljan za učenike četverogodišnje škole. Naime ako se već ukida nastavni predmet Politike i gospodarstva, onda bi se trebao nastavni predmet geografije ostaviti na dvije godine učenja jer će učenici biti zakinuti za poznavanje osnovnih pojmova upravo iz segmenta politike (ne razlikuju ulogu Sabora i Vlade) i gospodarstva (ne razlikuju gospodarske sustave). Također s dugogodišnjim iskustvom rada u strukovnoj školi primjećujem da učenici ne razlikuju osnovne kulturološke razlike među pojedinim dijelovima svijeta te ih ne mogu povezati s gospodarstvom i geopolitikom. Kakve ćemo dobiti mlade ljude s ovakvim tipom strukovnog obrazovanja? Za zaključiti je da ćemo biti svjedoci stvaranja generacija koje neće mogu razvijati kritičko mišljenje i neće moći biti aktivni sudionici društva i društvenih zbivanja. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
37 Ozrenka Meštrović ODLUKU Poštovani, ukazala bih na pogrešku ovog prijedloga strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda koji se tiču čovjeka i njegovog zdravlja. Zar naši učenici u strukovnim školama ne zaslužuju naučiti kako se skrbiti o sebi i zdravlju svojih obitelji??? Ovakvo izostavljanje odgojno-obrazovnih ishoda (iz područja biologije) u općeobrazovnom dijelu ovog kurikuluma, kojima bi učenici obradili glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti, pružanje prve pomoći, razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, smatram IZNIMNO neodgovornim jer je samo na štetu našim mladim ljudima budućim građanima ove države. Naša je obveza i odgovornost pripremiti ih za svakodnevicu jer zdravlje je jedno od temeljenih ljudskih prava. Molim vas, popravite ovo. Srdačno, Ozrenka Meštrović, učitelj savjetnik Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
38 Tajana Štefok ODLUKU Poštovani, smanjenjem nastave povijesti koja je nezamjenjiva kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i nacionalnoj povijesti učenici strukovnih škola bili bi zakinuti za kvalitetan društveno-humanistički aspekt obrazovanja. Učenici strukovnih škola imaju pravo i mora im biti dostupno cjelovito i kvalitetno obrazovanje. Naročito velika šteta radi se učenicima koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne mature i upis nekog od društvenih i humanističkih studija. Smatram da je nacrt prijedloga koji predlaže ASO neprihvatljiv za učenike, nastavnike i društvo u cjelini. Da bi se kvalitetno obradila nacionalna i svjetska povijesti predlažem da se nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima odvija kao do sada, kroz prve dvije godine. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
39 LUCIJA VUGER ODLUKU Reforma strukovnog obrazovanja je nužna, promjene su potrebne i u području strukovnih i općeobrazovnih predmeta, na način da se osuvremene, a ne na način da se smanjuje satnica nekih općeobrazovnih predmeta. Povijest je predmet koji učenike ne uči samo o prošlim događanjima, nego predmet u sklopu kojeg se potiču na kritičko promišljanje, razvijanje građanskih vrijednosti te njegovanje demokratskih načela. Učenike oblikuju i strukovni i općeobrazovni predmeti, a povijest kao općeobrazovni predmet, osim već navedenih argumenata za očuvanje satnice povijesti u dosadašnjim okvirima, naglasila bih i važnost opće povijesti za razumijevanje nacionalne povijesti, tako da nastavu povijesti nikako ne bi trebalo svesti samo na nacionalnu, jer se opća i nacionalna međusobno isprepliću. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
40 JOSIPA BROZ BOROJA ODLUKU Ne slažem se s nepostojanjem predmeta biologije (ili nečeg sličnog poput predmeta Čovjek i zdravlje ili Čovjek, zdravlje i okoliš) koji su do sad postojali u srodnim zanimanjima). Primljeno na znanje Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
41 Alemka Babić ODLUKU Poštovani, slažem se da je reforma bitna, ali ne na štetu općeobrazovnih predmeta. Kao strukovni nastavnik primjećujem kako učenicima nedostaje mnogo općeg znanja. Biologija kao znanost o životu itekako je važna, potrebna i neophodna za stvaranje svijesti o živom svijetu koji nas okružuje. Primljeno na znanje Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
42 Tomislav Ćosić ODLUKU Poštovani, ne slažem se s prijedlogom novog kurikuluma. Novi kurikulum ne obuhvaća ishode koje bi trebao obuhvaćati, a tiču se općih znanja koje bi svaki čovjek trebao znati. Ta znanja tiču se čovjeka i njegovog zdravlja, održivog razvoja, povijesti… Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
43 Dinka Čorak ODLUKU Poštovani, ne slažem se s prijedlogom novog kurikuluma, podržavam reformu, ali što se tiče biologije mislim da treba obratiti pozornost na izostanak ishoda koji se tiču čovjeka i njegovog zdravlja. Izostavljanje odgojno-obrazovnih ishoda (iz područja biologije) koji obrađuju glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti (u današnjem društvu se borimo sa povećanim brojem ovisnika naročito među mladom populacijom, i sa povećanim brojem različitih ovisnosti) , pružanje prve pomoći, razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, smatram neodgovornim i zabrinjavajućim jer dovodi u opasnost čitavo naše društvo, a ne samo pojedinca. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i zelenom promišljanju, temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog, profesionalnog i poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA „Održivi razvoj“. Usred klimatskih promjena moramo voditi računa da educiramo i stvaramo generacije koje će djelovati „zeleno“ u skladu sa smjernicama održivog razvoja. S poštovanjem, Dinka Čorak Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
44 Helena Valečić ODLUKU Poštovani, čitajući ovaj kurikulum, nadostaju ishodi vezani uz zdravlje. Pravilna prehrana, postupci pružanja prve pomoći, ovisnosti, briga u spolnom zdravlju i zdravlju općenito samo su neke teme koje su jako važne za učenike u razdoblju puberteta i adolescencije. Također ishodi vezani uz aktualne teme kao što su klimatske promjene i održivi razvoj "uklopljene" su u etiku. To nije dovoljno za razumijevanje problematike ovih kompleksnih tema kao ni satovi razrednika na kojem bi se možda obrađivale ove teme. Ishodi ovih tema mogu ostvariti kroz zanimljive aktivnosti koje ne bi izazvale dodatno opterećenje učenika, već naprotiv pobudile njihovu motivaciju i razumijevanje važnosti očuvanja okoliša i vlastitog zdravlja. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu 1. razreda srednje škole. Također predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj"; s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula u strukovnom dijelu kurikuluma. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
45 SANJA NJARI ODLUKU Poštovani, ne slažem se s prijedlogom novog kurikuluma. Ne obuhvaća ishode koji se tiču čovjeka i njegovog zdravlja te održivog razvoja. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
46 Ljubica Kostanić ODLUKU Poštovani, slažem se da je reforma potrebna, međutim ne na način koji se predlaže za općeobrazovne predmete. Na primjer ishodi iz biologije, koji se tiču razvijanja odgovornosti prema svom vlastitom zdravlju i zdravlju zajednice su itekako potrebni, Također razvijanje svijesti kod učenika o rizičnim ponašanjima, što uključuje ovisnosti u današnje vrijeme je izuzetno bitno, zatim pitanje zdrave i kvalitetne ishrane, zdravog načina života i sl. Sve se to uči kroz nastavu biologije. Na taj način obrazujemo odgovorne građane koji će moći unaprjeđivati kvalitetu svog života i imati pozitivan utjecaj na život zajednice. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
47 ŽELJKO PREDOJEVIĆ ODLUKU Smatram da se satnica nastave Povijesti ne bi trebala smanjivati jer to je nastavni predmet koji učenike uči biti aktivnim građanima te kako njegovati građanske vrijednosti i živjeti prema demokratskim načelima što svakako treba biti prioritet odgojno-obrazovnih ustanova na bilo kojoj razni i smjeru obrazovanja. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
48 KristinaKrstinić ODLUKU Poštovani, Reforma strukovnog obrazovanja koja se planira provesti je potrebna, no nažalost učinit će veliku štetu općeobrazovnim predmetima. Kao nastavnik strukovnih predmeta i roditelj dvoje djece smatram neodgovornim izostavljanje Biologije kao općeobrazovnog predmeta iz svih sektora. Biologija je jedini predmet koji obrađuje glavne rizične čimbenike o narušavanju ljudskog zdravlja, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti, pružanje prve pomoći, razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje, nepravilna prehrana(veliki broj pretile djece i odraslih) i zdravlje zajednice. Kako bi društvo napredovalo i imalo svijest o sebi, drugima i svijetu u kojem živimo nužno je obrazovati svakog pojedinca bez iznimke. Primljeno na znanje Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
49 MARIJA GABELICA ODLUKU Poštovani, podržavam reformu i modernizaciju kurikuluma u strukovnom dijelu, iako su do sad učenici imali puno stručnih predmeta i veliku satnicu iz struke. Nikako ne podržavam nasrtaje Agencije za strukovno, Hrv. obrtničke komore i poslodavaca koji misle ukidati i rezati povijest, biologiju i druge opće predmete koji su i onako zastupljeni malom satnicom. Njihovi argumenti ne stoje jer satnica struke je i dalje velika, a škola služi i za obrazovanje učenika, a ne samo za osposobljavanje za rad. Uostalom, učenici će imati cijeli život usavršiti svoju struku kroz rad, a škola im u afirmativnim godinama, kroz humanističke sadržaje mora dati i drugu dimenziju, onu građansku. Stoga, apeliram neka se ostavi predmet Povijest u 4. godišnjim strukovnim školama 2 godine i to svjetska/europska i nacionalna zajedno, jer nismo otok, mi smo zemlja u EU te neka se zaustavi ovaj atak na povijest. Većina učenika srednjih škola, neće i ne žele studirati, ali to ne znači da ne trebaju imati ama baš nikakva znanja o sebi, svojoj zemlji, o svijetu, o demokraciji, kulturi, zdravlju. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
50 Marijela Gulin ODLUKU Poštovani, slažem se da je reforma potrebna, međutim ne na način koji se predlaže za općeobrazovne predmete. Na primjer ishodi iz biologije, koji se tiču razvijanja odgovornosti prema svom vlastitom zdravlju i zdravlju zajednice su itekako potrebni, Također razvijanje svijesti kod učenika o rizičnim ponašanjima, što uključuje ovisnosti u današnje vrijeme je izuzetno bitno, zatim pitanje zdrave i kvalitetne ishrane, zdravog načina života i sl. Sve se to uči kroz nastavu biologije. Na taj način obrazujemo odgovorne građane koji će moći unaprjeđivati kvalitetu svog života i imati pozitivan utjecaj na život zajednice. Primljeno na znanje U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
51 MILENA ROMANOVIĆ ODLUKU Poštovani predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, Koristit ću priliku koje Ministarstvo daje javnosti da se referira na kurikulum koji donosi novine u srednjoškolskom strukovnom obrazovanju. Kao profesor biologije i kemije, doktor znanosti iz područja biologije te kao branitelj i dragovoljac domovinskog rata 1991., smatram da imam pravo i obvezu predočiti moje viđenje promjena strukovnih kurikuluma koje predlaže Ministarstvo, a koje se odnosi na 70% djece koje pohađaju strukovno srednjoškolsko obrazovanje. Neobrazovana i/ili ispod prosječno obrazovana djeca na bilo kojoj razini školskog obrazovanja temelj su za nastanak i razvoj ispod prosječne društvene zajednice u bilo kom segmentu znanja, radnih sposobnosti i ostalih segmenata koji karakteriziraju uspješno društvo. Kurikulum, u ovakvoj formi kakvu predlažu nadležne institucije, je neprihvatljiv. Svima koji su radili u sustavu obrazovanja, a naročito onima koji su cijeli život proveli podučavajući djecu, savršeno je jasno da su osuvremenjivanje kurikuluma i promjene u sustavu obrazovanja neophodne i potrebno ih je provoditi kontinuirano da bi se obrazovanje uskladilo s potrebama suvremenog društva. Koliko i u kojoj mjeri će se te promjene u kurikulumu odnositi na pojedine srednje škole ovisi o mnogim detaljima koje je teško razlučiti u kratkom tekstu, ali je činjenica da je nedopustivo uvoditi crno-bijeli svijet u pristupu obrazovanju po različitim školama (strukovne u odnosu na gimnazijske). Bilo bi potrebno ispisati stranice i stranice teksta da bi se odredio kvantum znanja iz općeobrazovnih predmeta koje učenik treba savladati u odnosu na pojedina strukovna zanimanja. Mišljenja sam da sva strukovna zanimanja u odnosu na općeobrazovni dio ne treba trpati u „isti koš“ potpuno ukidajući ili smanjujući bitne aspekte obrazovanja. Budemo li imali sreće da tu problematiku u našem društvu i državi rješavaju profesionalci i znalci, onda ćemo rješenjima koja budu donijeli biti zadovoljni svi, prije svega učenici sadašnjih i budućih strukovnih škola i njihovi roditelji. Tada nam se neće dogoditi da bilo tko od onih 70% učenika srednjih strukovnih škola ne zna zašto i kada se peru ruke, kada djevojka u seksualnom odnosu može zatrudnjeti, kada bilo tko zaboravi što je zdrava i čista voda, da se u kemiji označava sa H2O i da ne zna što je zdrava hrana, pravilna prehrana, pretilost itd. Spoznaje o zdravoj vodi, zdravoj hrani, zdravoj prirodi vode direktno i indirektno razvoju svijesti o sebi i očuvanju okoliša. Svima će tada biti jasno što je zdrav život i što treba uraditi da se kao takav i živi, bez pretilosti, ovisnosti, zagađenja okoliša, trauma uzrokovanih rizičnim ponašanjima i ostalih fizičkih i psihičkih poremećaja tinejdžera o kojima svjedoče i statistički podaci brojnih ustanova u RH. O svemu navedenom ovisi sretna budućnost pojedinca i zajednice u kojoj živi. Na kraju dodajem latinsku izreku koja kaže „Historia est magistra vitae“, kroz koju se ne iščitavaju samo povijesne činjenice i spoznaje koje su nam ostavili naši preci, nego i upozorenje, u ovom slučaju, da se propustima u općeobrazovnom dijelu kurikuluma ne unazade brojne generacije učenika strukovnih škola. Hoćete li sadržaje iz općeobrazovnog područja uvrstiti kao predmete „Čovjek i zdravlje“ i/ili „Čovjek ,zdravlje, okoliš“ i „Održivi razvoj“ prepuštam Vama na odluku. S poštovanjem, dr.sc. Milena Romanović, prof. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
52 Mario Kevo ODLUKU Poštovani, Vijeće Sveučilišnog odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta iz Zagreba na 7. sjednici u akad. god. 2023./2024. održanoj u utorak, 23. siječnja 2024., zauzelo je stav da u potpunosti podržava Inicijativu nastavnika povijesti koju predstavljaju Srebrenka Frajman, Miroslav Šašić, Kristina Jerčić, Helena Jilek Kubalek i Marija Gabelica. Naime, spomenuta Inicijativa skrenula nam je pažnju na reformu strukovnog obrazovanja koja je u tijeku, odnosno ukazala nam je na prijedlog Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih prema kojem bi se u svim strukovnim školama izvođenje nastave povijesti reduciralo na jednu školsku godinu. U tijeku je, također, proces izrade i usvajanja novog kurikula povijesti za strukovne škole, prijedlog kojeg su nam proslijedili “Nastavnici povijesti”. U ovom trenutku želimo reagirati na namjeru smanjenja nastavne satnice, odnosno fonda sati posvećenog poučavanju povijesti u strukovnim školama. U tom smislu, u cijelosti podržavamo inicijativu gore spomenutih nastavnika povijesti te smatramo da nastava povijesti u strukovnim školama mora ostati u istom obujmu kao i do sada, što se osobito odnosi na školski program u četverogodišnjim strukovnim školama u kojima se odvija tijekom dvije, odnosno tri školske godine, a obuhvaća hrvatsku i svjetsku povijest. Podržavamo navedeno, odnosno u potpunosti se slažemo sa svim razlozima koje su naši kolege naveli kao argumente protiv redukcije nastave povijesti u strukovnim školama: 1. Pravo na cjelovito obrazovanje propisano Nacionalnim okvirnim kurukulumom (NOK) – NOK za strukovne škole propisuje sadržaje nacionalne povijesti te povijest naroda Europe i svijeta čime se postiže niz propisanih obrazovnih ciljeva poput kritičkog promišljanja, preispitivanja, uspoređivnja, vrednovanja i zaključivanja o mišljenjima i perspektivama uzimajući u obzir kontekst, okolnosti, osobna i društvena vrijednosna načela, te razvijanje svijesti o važnosti demokracije. Učenicima strukovnih škola, stoga, želimo uz stručno pružiti sveobuhvatno obrazovanje koje će formirati pozitivan odnos prema temeljnim vrijednostima našeg društva, a što je još i važnije, prema očuvanju našeg nacionalnog identiteta, kulturne i duhovne baštine. 2. Promicanje i poštivanje nacionalnog identiteta – Republika Hrvatska kao samostalna i suverena država, a osobito nakon ulaska u Europsku uniju (EU), putem svojih institucija podržava svoju posebnost u međunarodnom kontekstu (ali i u unutrašnjoj politici) poštujući, promičući i čuvajući svoj nacionalni identitet, jezik, kulturu i nacionalnu povijest u europskom i svjetskom kontekstu. U svjetlu spomenutog, nastava povijesti ima ključnu ulogu u jačanju, promicanju i čuvanju nacionalnog identiteta. 3. Povijest na tržištu rada – Znanje povijesti primjenjivo je i nadasve korisno u mnogim zanimanjima i u gospodarskom sektoru. Nakon završetka školovanja, primjerice, učenici srednjoškolskog obrazovanja – smjer upravni referent veoma često rade poslove u državnim i javnim službama, gdje su njihova znanja stečena u nastavi povijesti od velike važnosti za državne institucije. Također, ne treba smetnuti s uma kako jednu od temeljnih i iznimno zastupljenih gospodarskih grana hrvatskog gospodarstva predstavlja turizam. Upravo se turistička ponuda Republike Hrvatske temelji na širenju turističke ponude utemeljene na lokalnoj povijesti, tradiciji i kulturi. 4. Nezamjenjivost nastave povijesti – Nastava povijesti pruža duboko razumijevanje modernih institucija, gospodarskih procesa i društvenih fenomena kako hrvatskog društva tako i svjetskih kretanja i njezinu ulogu ne mogu zamijeniti površna rješenja, odnosno međupredmetne teme i/ili izborni predmeti kao što bi to, primjerice, bio Građanski odgoj. Povijest JEST građanski odgoj, ali je ujedno i puno više od toga. Postavlja se pitanje: koja je svrha strukovnog obrazovanja? Svođenje učenika strukovnih škola na puku radnu snagu ponižavajuće je za učenike i za sobom povlači iznimno štetne posljedice za naše društvo, u cjelini. Opaske poput onih da “vodoinstalater ne mora znati debatirati o raspadu Rimskog Carstva” smatramo vulgarnim banaliziranjem i potpunim nerazumijevanjem same svrhe nastave povijesti. Znanje NIJE i NE SMIJE biti rezervirano samo za elitu, eventualno predstavljati nečiju osobnu zabavu potaknutu osobnim hobijima i ne smije biti rezervirano samo za uski krug ljudi, a to će biti posljedak usvajanja eventualnih izmjena vezanih uz nastavu povijesti na što su nam ukazali predstavnici spomenute Inicijative „Nastavnici povijesti“. S obzirom na navedeno, u potpunosti podržavamo izvjesne promjene, ali na način da dođe do poboljšanja u kurikulu povijesti za strukovne škole što će biti praćeno osuvremenjivanjem pristupa temama iz povijesti, ali nikako na način da se reducira satnica posvećena nastavi povijesti. Želimo omogućiti mladim ljudima razumijevanje procesa i mehanizama koji pokreću današnji svijet te na temelju toga poticati i njihovo aktivno sudjelovanje u kreiranju boljeg društva. Svi će ovi mladi ljudi – u doglednoj budućnosti – glasovati na izborima, pokretat će humanitarne akcije, građanske inicijative i udruge, izvjesni broj će ih se angažirati u politici, društvu i kulturi i preuzimat će odgovornost za našu državu stoga se, susljedno tome, nameće i pitanje zašto bi već u startu bili zakinuti za dio iznimno važnog obrazovanja, jer bez poznavanja vlastite povijesti neće biti ni cjelovite osobe. Ujedno smatramo da nam je svima u interesu znati kako smo učinili sve što je u našoj moći kako bi državu ostavili u „pravim rukama“. U dopisu upućenom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog Sabora, Inicijativa „Nastavnici povijesti“ predlaže načine provedbe reforme strukovnog obrazovanja koja ne bi išla na uštrb nastave povijesti, a predstojeće javno savjetovanje zasigurno će donijeti još vrijednih prijedloga. Smatrajući da je ne nedostaje, apeliramo na dobru volju institucija: Ostavimo učenicima strukovnh škola ponos na svoje obrazovanje. Apeliramo na institucije koje odlučuju da mladim ljudima omoguće obrazovanje bez uskraćivanja važnih sadržaja za razumijevanje svijeta u kojem žive. Smatramo da se jedino tako mogu moralno i duhovno izgrađivati u zdravomisleće pripadnike hrvatskog društva koji će poputbinom srednjoškolskih znanja raznovrsnih sadržaja pridonositi njegovom razvoju i boljitku. Dajmo učenicima strukovnih škola pravo na kvalitetno obrazovanje! PROČELNIK izv. prof. dr. sc. Mario Kevo Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
53 Lidija Martinović ODLUKU Poštovani, svjesna sam kako su neophodne reforme u postojećem sustavi. Ne mogu se složiti s prijedlogom opće obrazovnih predmeta. Za razvoj cjelovitog čovjeka, nije nužno samo znanje iz struke, već i temeljna znanja o vlastitom tijelu, zdravoj i cjelovitoj prehrani, potrebi za očuvanjem zdravlja ( osobito u doba pandemija, straha od cijepljenja), prevenciji ovisničkog ponašanja mladih ( konzumacija alkohola, opojnih sredstava, cigaretai njiovih elektronskih zamjena...), sjedilačkom načinu života .. Posebno je važno razviti svijest o očuvanju okoliša i smanjenju klimatskih promjena. Sve to moguće je ostvariti kroz redovnu nastavi biologije kao općeg obrazovnog predmeta. Izostavljanje nastave biologije iz strukovnih škola uzrokovat će nepopravljivu štetu ne samo u obrazovanju pojedinca, već i u cijelom društvu. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
54 HOK ODLUKU Odbor za strukovno obrazovanje Hrvatske obrtničke komore potpuno podržava prijedlog strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Tehničar za 3D tehnologije/tehničarka za 3D tehnologije (011234) u obrazovnom sektoru strojarstva, brodogradnje i metalurgije. Predložena struktura općeobrazovnog i strukovnog dijela u prijedlogu kurikuluma za stjecanje navedene kvalifikacije odgovara na ključne slabosti dosadašnjih nastavnih planova i programa u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Posebno je bitno što novi kurikulum na kvalitetniji način rješava pitanje potrebnih znanja i vještina u strukovnim zanimanjima za što se poslodavci zalažu godinama kako bi se konkretnije uskladile potrebe gospodarstva sa obrazovnom ponudom te se na taj način odgovorilo na nedostatke postojećih kurikuluma. S druge strane, iz kurikuluma je vidljivo da se novim prijedlogom osnažuju obavezni općeobrazovni sadržaji čime se učenicima osigurava mogućnost nastavka obrazovanja u sustavu visokog obrazovanja polaganjem istih obaveznih predmeta na državnoj maturi. Navedene promjene u prijedlogu kurikuluma Hrvatska obrtnička komora podržava, uzimajući u obzir da će navedenim promjenama neki drugi opće obrazovni sadržaji u ovom prijedlogu kurikuluma dobiti manji značaj, odnosno da će im biti dodijeljen manji broj sati s obzirom da je ukupni fond sati ograničen trajanjem i brojem CSVET bodova. Međutim, takva promjena je opravdana jer sa stajališta gospodarstva naglasak mora biti na strukovnom dijelu programa poput predloženog. Naime, u fokusu gospodarstva je prije svega omogućavanje stjecanja stručnih znanja i vještina za one koji se žele uključiti na tržište rada nakon završetka školovanja. No, naravno ne smije biti prepriječen niti put onima koji žele i mogu nastaviti svoje školovanje na nekoj od visokoškolskih ustanova. Jačanje strukovnog dijela kurikuluma je kvalitetan i konkretan pomak u reformskim procesima koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja započelo još 2018. godine kako bi se ostvarila bolja usklađenost između obrazovanja i gospodarstva što je u skladu sa osnovnom svrhom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te bi svi strukovni kurikulumi i programi trebali težiti takvom određenju. S druge strane, podržavamo i unaprjeđenje općeobrazovnog dijela kurikuluma u smislu bolje pripreme učenika za polaganje državne mature s obzirom da su dosadašnje analize pokazale slabiji uspjeh učenika koji na državnu maturu izlaze iz strukovnih programa u odnosu na učenike u gimnazijskim programima. Navedene promjene strukture i satnice nastavnih predmeta obaveznih na državnoj maturi (hrvatski jezik, matematika, strani jezik) vjerujemo da će učenicima strukovnih škola pružiti mogućnost kvalitetnog nastavka obrazovanja na visokoškolskim ustanovama. U skladu sa svim navedenim, još jednom pozdravljamo navedeni pristup u modernizaciji strukovnih kurikuluma u kojima se predlagači vode usklađivanjem principa konkretnijeg povezivanja obrazovanja sa potrebama tržišta rada te prohodnosti prema visokom obrazovanju te se nadamo da će navedeni principi biti uvedeni i u ostale kurikulume u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na razini 4.2. Odbor za strukovno obrazovanje Hrvatske obrtničke komore Primljeno na znanje Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
55 Hrvatsko arhivističko društvo ODLUKU Kao humanistički predmet, Povijest je ključna za njegovanje identiteta, kulture i tradicije bilo kojeg naroda. Međutim, kad je riječ o poučavanju o prošlosti hrvatskog naroda u srednjim strukovnim školama, dodana vrijednost tog predmeta je i razvoj vještina kritičkog promišljanja. Učenici se na satovima povijesti uče promišljati o društvu, svijetu kao i o momentu u kojem žive odn. u kojem su aktivni sudionici. Zahvaljujući tome, oni sami će biti sposobniji afirmirati se kao samostalne individue ne samo na tržištu rada nego i kao građani Republike Hrvatske, Europske Unije ali i svijeta. S obzirom da u Republici Hrvatskoj srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika, smatramo vrlo važnim da oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Stoga naglašavamo kako je nezaobilazni minimum barem dvije godine obavezne nastave povijesti po 70 sati nastave godišnje za sve strukovne smjerove na razini 4.2. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
56 KATARINA CRNKOVIĆ ODLUKU Poštovani, Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku, ne može se potaknuti veća aktivnost učenika i raditi istraživački radovi. Jedan ili dva sata na izuzetno kompleksne teme u jednoj godini učenja je nemoguće kvalitetno obraditi, a posebice ne po načelima aktivnog učenja kojeg ovaj kurikulum zastupa. To je suprotno višegodišnjim nastojanjima za reduciranjem broja tema. Količina predviđenih sadržaja ograničava nastavničku autonomiju i usmjerava nastavnike na tradicionalnu nastavu kojoj je u središtu predavanje sadržaja, a ne učenik i njegove potrebe. Striktna dioba sadržaja po domenama se nije pokazala kao najbolje rješenje u kurikuluma u O.Š. i gimnazija i nema historiografsko utemeljenje te značajno otežava učeničko razumijevanje. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
57 sonja ortner ODLUKU Poštovani, Mišljenja sam da je kurikulum u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njegovog uvođenja. Ovako ćemo stvarati ljude bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu – s posebnim naglaskom na predmet biologije – nepravilna prehrana (broj pretile djece), bolesti koje proizlaze iz istog, važnost cijepljenja, spolno prenosive bolesti, zagađenja, popis je uistinu dugačak. Kvalitetna edukacija je neophodna u društvu u kojem živimo, a ista se nalazi upravo u predmetu biologije – u ključnoj dobi u kojoj se učenici nalaze, a da bi u budućnosti gradili zdravo i informirano društvo. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
58 Jelena Klasan ODLUKU Tehničar za 3D tehnologije / tehničarka za 3D tehnologije je suvremeno strukovno zanimanje s jasno povezanim nastavnim sadržajem između obveznih strukovnih modula. Također uočavam povezanost sadržaja opće-obrazovnih nastavnih predmeta / modula sa sadržajem obveznih i izbornih strukovnih modula. Navedena povezanost nastavnih sadržaja kroz module, tijekom svih godina obrazovanja, omogućit će učeniku lakše usvajanje nastavnog sadržaja te stjecanje vještina i kompetencija za navedenu kvalifikaciju. To podrazumijeva i uvjetuje sve strukovne škole koje će provoditi strukovni kurikulum za navedenu kvalifikaciju da budu suvremeno opremljene s nastavnim sredstvima i pomagalima te da imaju uređene praktikume, vježbaonice i radionice. Primljeno na znanje Osiguravanje trajnih materijalnih i financijskih preduvjeta za ostvarivanje i zakonom utvrđenih prava i obveza u području srednjeg školstva regulirano je Državnim pedagoškim standardom. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
59 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
60 Jelena Beroš ODLUKU Predloženi kurikulum za stjecanje kvalifikacije potpuno je u skladu s potrebama tržišta rada i zahtjevima koje suvremeno tržište stavlja pred učenike koji će sutra predstavljati novu radnu snagu. Izrađen je u skladu s Hrvatskom kvalifikacijskim okvirom a strukovni predmeti na suvremen način prate razvoj tehnologije na globalnoj razini. prof. Jelena Beroš Primljeno na znanje Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
61 Dražen Maksimović ODLUKU Kurikulum pruža širok spektar strukovnih sadržaja koji su ključni za stjecanje potrebnih vještina u 3D tehnologijama. To uključuje praktične module poput CAD/CAM tehnologija, digitalnog modeliranja, animacije i 3D ispisa, što su sve bitne vještine za moderno tržište rada u ovom području. Uključivanje praktičnih projekata i suradnje s industrijom omogućava učenicima da razviju praktične vještine koje su direktno primjenjive u radnom okruženju. To pomaže u osiguravanju da su učenici dobro pripremljeni za izazove koje donosi brzo mijenjajuća industrija 3D tehnologija. Iako je fokus na strukovnim sadržajima, općeobrazovni predmeti igraju važnu ulogu u razvoju širokog razumijevanja i kritičkog mišljenja. Predmeti kao što su matematika i fizika su direktno relevantni za tehničke aspekte 3D tehnologija, dok predmeti poput povijesti i zemljopisa mogu pružiti kontekst i razumijevanje globalnih trendova i utjecaja tehnologije. S obzirom na brzi razvoj tehnologije, važno je redovito ažurirati kurikulum kako bi se osiguralo da učenici stječu najnovija znanja i vještine koje su tražene na tržištu rada. Uz tehničke vještine, razvoj mekih vještina poput komunikacije, timskog rada i rješavanja problema je neophodan za uspjeh u bilo kojem tehničkom zanimanju, uključujući 3D tehnologije. Važnost općeobrazovnih predmeta kao što su povijest i geografija u obrazovanju tehničara za 3D tehnologije je neupitna. Iako je smanjenje satnice izazvalo zabrinutost, važno je naglasiti da ovi predmeti nisu izgubili svoju vrijednost. Umjesto toga, možemo težiti integraciji ovih sadržaja unutar strukovnih predmeta, gdje njihovi koncepti i učenja mogu obogatiti razumijevanje tehnoloških procesa i njihovog utjecaja na društvo i okoliš. Ovakav pristup omogućava da i općeobrazovni i strukovni sadržaji zajedno doprinose formiranju stručnjaka koji su ne samo tehnički sposobni, već i svjesni šireg konteksta i značaja svog rada. Uvođenje modularnog pristupa nastavi predstavlja pozitivan korak u obrazovanju tehničara za 3D tehnologije. Ovaj pristup omogućava veću fleksibilnost i prilagodljivost u učenju, što je ključno u brzorastućim i tehnološki naprednim područjima. Modularna nastava potiče dublje razumijevanje materijala kroz fokusirane i specijalizirane module, što vodi do boljeg zadržavanja znanja i praktične primjene. Također, ovaj pristup potiče samostalno učenje i istraživanje, pripremajući učenike za dinamično radno okruženje koje zahtijeva kontinuirano učenje i prilagodbu. Uvođenje modularne nastave predstavlja inovativan korak u modernizaciji obrazovnog sustava, usklađen s potrebama i izazovima današnjeg tržišta rada. Novi kurikulum možemo staviti i u kontekst provođenja sustava kvalitete te kroz multisektorski način postavljanja nastave te vidjeti efekte primjene novih metoda, a da se pri tome ne zapostave općeobrazovni sadržaji. Primljeno na znanje Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
62 TOMA VISKOVIĆ ODLUKU U skladu sa tendencijom rasterećenja učenika u hrvatskim školama ovaj prijedlog strukovnog kurikuluma želi u potpunosti rasteretiti 70% učenika Hrvatske i od njih stvoriti građane drugog reda.Učenici strukovnih škola čine 70 posto učeničke srednjoškolske populacije te samim time većinu onih koji će u bliskoj budućnosti biti nositelji ne samo ekonomskoga, već i društvenog, političkog i kulturnog razvoja. Ukidanje nastave povijesti u strukovnim školama smatram izdajom nacionalnih interesa i kao branitelj sam razočaran ovakvim odnosom prema našoj mladosti. prof.Toma Visković- Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
63 ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS ODLUKU Predviđenim promjenama značajno se reducira satnica za općeobrazovne predmete te za predmete društveno-humanističkog područja, uključujući i Povijest. Zabrinjava takvo reduciranje općeobrazovne komponente kurikuluma, a posebice njegove društveno-humanističke sastavnice. To se dobro vidi iz popisa općeobrazovnih predmeta u kurikulumu koji je stavljen na javno savjetovanje. U te su predmete uključeni Hrvatski jezik (četiri godine učenja), strani jezici (Engleski/Njemački/Talijanski – četiri godine učenja), Matematika (četiri godine učenja), Tjelesna i zdravstvena kultura (četiri godine učenja), Povijest (samo treći razred), Geografija (samo četvrti razred), Katolički/pravoslavni/islamski vjeronauk ili Etika (četiri godine učenja). Iz popisa je evidentno da učenici u prve dvije godine nemaju nijedan obavezni predmet koji bi im davao opća znanja o društvu i čovjeku u društvu. Etika je, naime, samo jedan manji dio onoga čime se bave društveno-humanističke znanosti, a ni taj predmet ne pohađaju svi učenici. To se najbolje vidi u usporedbi s gimnazijskim kurikulumom koji obuhvaća društveno-humanističke predmete poput Povijesti, Geografije, Filozofije, Politike i gospodarstva, Sociologije, Psihologije, koji su ujedno ključni predmeti za obradu međupredmetnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja. Još su u lošijoj poziciji učenici koji pohađaju vjeronauk jer u prve dvije godine nemaju nijedan predmet sekularnog karaktera u kojemu dobivaju pogled na svijet i društvo koji ne dolazi iz partikularnih religijskih perspektiva, dok u trećem i četvrtom razredu imaju povijest i geografiju u značajno reduciranom obliku. Učenici strukovnih škola čine 70 posto učeničke srednjoškolske populacije te samim time većinu onih koji će u bliskoj budućnosti biti nositelji ne samo ekonomskoga, već i društvenog, političkog i kulturnog razvoja. Stoga im je potrebno srednjoškolsko obrazovanje koje omogućuje cjeloviti osobni i profesionalni razvoj te informiranu i angažiranu participaciju u društvu. Predmeti društveno-humanističkog područja u tome imaju nezamjenjivu ulogu jer stvaraju uvjete za razvoj socijalnih i građanskih kompetencija, kulturne svijesti i izražavanja te jačaju svijest o zajedničkim vrijednostima. S obzirom na psihofizički razvoj učenika, jasno je da osnovnoškolski odgoj i obrazovanje može pružiti osnovna znanja o društvu, a tek srednjoškolska nastava omogućuje temeljitije upoznavanje složenih društvenih fenomena u prošlosti i sadašnjosti čije je razumijevanje neophodno za razvoj navedenih kompetencija. Stoga smatramo da u strukovnom kurikulumu treba osnažiti nastavu društveno-humanističkih predmeta te osigurati veću satnicu koja će omogućiti ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda na razini primjerenoj za učenike srednjih škola. Svakako bi trebalo osigurati da se i u prve dvije godine podučavaju predmeti društveno-humanističkog područja te da se tako podupre razvoj učeničkih socijalnih i građanskih kompetencija te kompetencija potrebnih za aktivnu participaciju u zajednici. Predlažemo da se razmotri mogućnost produljenja nastave povijesti i geografije s jedne na dvije godine učenja, s kurikulumima prikladnima za razvoj takvih kompetencija. U ime Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, red. prof. Pročelnica Odsjeka za povijest Prof. dr. sc. Ivica Šute, red. prof. Predstojnik Katedre za hrvatsku povijest Prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, red. prof. Predstojnik Katedre za svjetsku povijest novog vijeka Dr. sc. Snježana Koren, doc. Predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti Prof. dr. sc. Borislav Grgin, red. prof. Predstojnik Katedre za svjetsku povijest srednjeg vijeka Prof. dr. sc. Boris Olujić, red. prof. Predstojnik Katedre za staru povijest Prof. dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof. Predstojnik Katedre za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe Prof. dr. sc. Tomislav Galović, izv. prof. Predstojnik Katedre za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
64 Danijel Jelaš ODLUKU Poštovani, javljam se s komentarom na navedeni prijedlog kurikuluma, točnije na dio koji se odnosi na zastupljenost nastave povijesti. Koliko se da primijetiti iz dosadašnjih komentara, zajednica nastavnika povijesti listom iznosi argumente protiv ovog prijedloga ili iskazuje načelno nezadovoljstvo njime. Pritom se glavna zamjerka odnosi na smanjenje satnice. Kao pripadnik iste zajednice, s navedenim se prigovorima u cijelosti slažem te smatram da ovakav prijedlog nije prihvatljiv. Tim više, što se ovaj kurikulum donosi u sklopu sveobuhvatne reforme, koju, između ostalog, karakteriziraju intervencije na štetu humanističkog obrazovanja u strukovnim programima. Budući da je, komentirajući odjeljak 6. Općeobrazovni dio, kolega Sergej Filipović precizno i detaljno pojasnio zbog čega je ovaj prijedlog štetan, nema potrebe da isto ponavljam u svom komentaru. Ako predlagatelj uvidi propuste i uvaži kritike, što bi pokazalo da javna rasprava u vidu e-savjetovanja doista ima svrhu, predlažem da se prije postupka dorade ovog prijedloga predvidi proširenje sastava radne skupine i uputi poziv predstavnicima znanstvene i sveučilišne zajednice, točnije stručnjacima iz društven-humanističkog područja i, neizostavno, nastavnicima općih predmeta u strukovnim školama. Izuzimanje relevantnih stručnjaka iz postupka izrade prijedloga kurikuluma, čak i ako je namjera bila učinkovitost i brzina, sasvim je sigurno jedan od razloga zašto su predložena rješenja manjkava, a što je pak rezultiralo nezadovoljstvom i otporom. Stoga bi bilo dobro da predlagatelj ne ponovi istu pogrešku kako bismo u konačnici dobili kurikulum koji će jamčiti ostvarenje postavljenih ciljeva i omogućiti učenicima strukovnih škola cjelovitu naobrazbu. S poštovanjem, doc. dr. sc. Danijel Jelaš, Filozofski fakultet Osijek Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
65 Andrija Lovrić ODLUKU Zaboravih: pred tim generacijama nije samo strukovni život nego PUNI ŽIVOT. Što nama svim ljudima bez obzira na struku treba za PUNINU ŽIVOTA? Samo strukovna znanja?! Alo ljudi! A. Lovrić Primljeno na znanje Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
66 Andrija Lovrić ODLUKU Što bi trebao znati mladi hrvatski čovjek koji završi bilo koju strukovnu školu? Hoće li ti mladi ljudi marginalizacijom povijesti u njihovom obrazovanju profesionalno profitirati? Radi se o 70 godišnje. Tko je ušao u strukovni posao nakon srednje škole i odmah bio kompletan stručni djelatnica/djelatnik? Čemu služi pripravništvo? Da bi se odbacilo stjecanje temeljnih znanja o svome narodu, razvojnom putu svoje države, elementarnim znanjima o europskom povijesnom razvoju?! Ne mogu vjerovati da nedostatno profesionalni ljudi kroje kreiranje znanja i identiteta dobrog postotka hrvatskih ljudi u budućnosti odbacivanjem saznanja i njihove refleksije na osobni identitet npr. o teorijama o nacionalnom podrijetlu, kreiranju države, vladarskim i svim drugim pojedincima, općim društvenim, političkim i gospodarskim procesima, kulturnom razvoju u logičnom povijesnom slijedu. Kako u nacionalnom tako i u europskom identitetu. Kurikulum je apsurdan, intelektualno i nacionalno vrlo štetan, sužava osobne vidike i loše utječe na opstanak općeg hrvatskog identiteta. Naravno i europskog. Sva znanja i vještine koji mladi strukovnjaci steknu izbacivanjem povijesti od njezinih početaka do danas, steknu na radnom mjestu u roku od dva tjedna do mjesec dana. Svakako ih se mora uvoditi u strukovni posao i kada dođu na tržište rada. Ne radite takve odgojno-obrazovne apsurde. Povijest vam to neće oprostiti. Hvala. Andrija Lovrić Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
67 JELENA VUKOSAVLJEVIĆ ODLUKU Poštovani, smatram da se uvođenjem novog kurikuluma za strukovna zanimanja unosi dosta promjena. Jedna od njih je smanjivanje fonda sati iz nastavnog predmeta povijesti. Do sada su učenici koji pohađaju strukovna zanimanja uglavnom imali povijest samo dvije godine (po dva sata tjedno). Gradivo je znatno smanjeno od onoga u gimnazijama, ali je nudilo osnovna znanja o razvoju prošlosti ljudskog društva, omogućavalo razvoj retoričkih vještina te kritičkog mišljenja i samostalnog zaključivanja. Novim strukovnim kurikulumom, nastava povijesti se reducira na samo jednu godinu učenja (dva sata tjedno), što dodatno onemogućava razvojni proces koji uključuje stjecanje znanja o povijesnim procesima i njihovom utjecaju na današnja događanja. Učenici kroz samo jednu godinu učenja povijesti neće biti u mogućnosti usvojiti nastavne ishode, razvijati komunikacijske vještine i samostalno rasuđivanje. Upravo je povijest nastavni predmet koji usmjerava učenike prema vrijednostima povijesne i kulturne baštine, razumijevanju socijalnih i političkih promjena i procesa, te razvoju nacionalne svijesti i identiteta. Redukcija nastave povijesti na samo jednu godinu onemogućava proces kontinuiranog učenja i rada mladih ljudi. Stoga, smatram da je potrebno zadržati nastavu povijesti u strukovnim zanimanjima na dvije godine učenja (dva sata u tjednu). Srdačan pozdrav, Jelena Vukosavljević Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
68 KARLO JERČIĆ ODLUKU Poštovani, iz navedenog strukovnog kurikuluma je jasno da se učenici pripremaju isključivo za svijet rada. To nije jedina zakonom propisana uloga strukovnog obrazovanja. Ono treba učenicima pružiti struku i cjelovito obrazovanje. Cjelovito obrazovanje je kvalitetna slika sebe i svijeta u kojem učenik živi i u kojem će raditi. Učenici srednjih strukovnih škola su ravnopravani članovi našeg društva i nikako ih se ne smije diskvalificirati u odgojno-obrazovnom dijelu u odnosu na gimnazijalce. Trebaju imati neke osnove općeg obrazovanja, barem u mjeri kakva je bila do sada, s mogućim osuvremenjivanjem kurikuluma iz predmeta koji su izbačeni ili potpuno degradirani. Koji je cilj strukovnog obrazovanja, da proizvodi isključivo i samo radnike? Ovime se ugrožavaju prava djece na kvalitetno obrazovanje, a upravo su učenici srednjih strukovnih škola u tom smislu socijalno deprivirani što prepoznaju europske konvencije o zaštiti dječjih prava. Stav autora reforme o statusu biologije, povijesti i društveno-humanističkih sadržaja se u potpunosti treba revidirati. Nevjerojatno je za pomisliti da će netko prema ovakvom siromašnom općeobrazovnom obrascu krojiti sva buduća zanimanja. To je nečuveno i neviđeno. Namjerno uskratiti većini djece u Hrvatskoj od 15-te do 18 godine opće obrazovanje i učiniti ih isključivo radnom snagom je opasno za naše društvo. Tražim da učenici četverogodišnjih strukovnih škola uče minimalno dvije školske godine nastavu povijesti, u smjerovima gdje su ranije učili tri trebaju ostati tri godine. Nastavu biologije trebaju imati u nekom obliku kao npr. Čovijek, zdravlje i okoliš, Politika i gospodarstvo treba biti zastupljena u jednoj školskoj godini kao što je to bilo do sada. Cijelu reformu treba revidirati jer u ovakvom obliku nije u interesu učenika niti naše države. Onaj tko je ostavi u ovakvom obliku radi protiv interesa RH. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
69 Melita Babić ODLUKU Poštovani, Ne slažem se s prijedlogom strukovno kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za 3D tehnologije. Ovakav prijedlog je porazan za buduće obrazovanje mladih. Nastava povijesti ima veliko značenje za društvo u cjelini. Učenici se kroz povijest uče kritičkom razmišljanju, humanosti i u krajnjem slučaju razumijevanju svijeta danas. Kako je uopće moguće da se učenje povijesti u strukovnim školama svede samo na hrvatsku povijest od 18. do kraja 20.stoljeća, bez znanja i razumijevanja događaja izvan Hrvatske prije 18. stoljeća! Stječe se zaključak da se ovim smanjenjem satnice nastave povijesti ona želi dodatno obezvrijediti te postupno i potpuno ukinuti. Mislim da nastava povijesti treba biti obavezna u četverogodišnjim strukovnim smjerovima 4.2 dvije školske godine po 70 sati. S poštovanjem, Melita Babić, prof. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
70 Elizabeta Trepotec Marić ODLUKU Poštovani, u predloženom kurikulumu uočeni su nedostaci vezani uz nastavu povijesti. U današnje vrijeme intenzivne globalizacije, jedini način očuvanja hrvatskog identiteta je učenje povijesti, kulture i tradicije vlastitog naroda, ali i drugih naroda kako bi što bolje doprinijeli toleranciji i međusobnom poštivanju. Upravo iz tog razloga nastava povijesti treba biti obvezna u svim četverogodišnjim strukovnim smjerovima 4.2. dvije školske godine Učenici koji su pohađali nastavu povijesti tri školske godine u turističkim, upravnim i drugim smjerovima trebaju zadržati to pravo. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
71 Perica Vujić ODLUKU Poštovani, u strukovnom kurikulumu vrlo važno i značajno mjesto treba ostaviti za nastavni predmet Povijest koji je u potpunosti marginaliziran. Namjera je tog nastavnog predmeta njegovati svijest o vlastitom nacionalnom identitetu i kulturi što je vrlo važno u vremenu kada se odvijaju silne migracije i stranci dolaze u Republiku Hrvatsku. Ako ostanu, ući će i u naš sustav obrazovanja i ukidanjem nastavnog predmeta Povijest neće im biti pružena prilika da se upoznaju s poviješću zemlje u koju su došli i odlučili ostati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
72 GORDANA ČIČMIR-VESTIĆ ODLUKU Poštovani, ne slažem se s prijedlogom strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za 3D tehnologije. Do sada su učenici četverogodišnjih smjerova učili cijelu hrvatsku i svjetsku povijest dvije školske godine. Koristim priliku da vas podsjetim na dokument usvojen od Hrvatskog Sabora - "Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine" u kojem jasno piše: "3. NACIONALNI RAZVOJNI SMJEROVI DO 2030. GODINE Vizija Hrvatske kao konkurentne, kreativne i sigurne zemlje, prepoznatljivog identiteta i kulture, kvalitetnih životnih uvjeta, očuvanih prirodnih resursa i jednakih prilika za sve, ostvarit će se kroz sinergijsko djelovanje javnih politika u četiri razvojna smjera. Nacionalne i europske izvore financiranja u sljedećih 10 godina Hrvatska će usmjeriti prema poticanju konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva i društva, oporavku i jačanju otpornosti na krize, zelenoj i digitalnoj tranziciji te uravnoteženom regionalnom razvoju. Hrvatski narod i svi hrvatski građani jamstvo su očuvanja hrvatskog identiteta i ustrajnog jačanja prepoznatljivosti hrvatske tradicije, kulture i inovativnosti, obogaćene doprinosom nacionalnih manjina. Njegovanjem tradicije, kulture i jezika, promicanjem inovativnih i kreativnih mogućnosti, Hrvatska će se razvijati kao mjesto kamo će se iseljenici sve više vraćati, gdje će njezini građani sve bolje i zadovoljnije živjeti te lakše ostvarivati svoje potencijale. Gospodarski i društveni razvoj u ravnoteži s prirodom predviđen unutar četiri razvojna smjera stvorit će prilike za sadašnje i buduće generacije, pri čemu će ljudi biti u središtu svih ulaganja." https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_13_230.html Ovaj dokument, usvojen od Hrvatskog sabora je polazna točka za rušenje planiranog rezanja predmeta povijest, geografija i politika i gospodarstvo jer u Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske upravo u djelovanju javnih politika i svim hrvatskim građanima vidi jamstvo za očuvanja hrvatskog identiteta i ustrajnog jačanja prepoznatljivosti hrvatske tradicije, kulture i inovativnosti, obogaćene doprinosom nacionalnih manjina. Postavljam pitanje: Kako jedna nekompetentna radna skupina (obzirom na stručni profil ljudi koji su postavili temelj reforme) može reformom smanjivati satnicu i ukidati općeobrazovne predmete koji čine temelj Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske i upravo u djelovanju javnih politika i svim hrvatskim građanima vidi jamstvo za očuvanja hrvatskog identiteta? Ovdje treba biti, kako i u Nacionalnoj strategiji piše naglasak na "svim hrvatskim građanima", a ne samo na onima koji se školuju u gimnazijskim programima. Budući da se u strukovnim školama obrazuje više od 70% učenika, ne trebam posebno objašnjavati kakve bi to strašne posljedice u budućnosti imalo za razvoj našeg demokratskog sustava i svih vrijednosti zacrtanih Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske. Nadam se da sam svojim prilogom bar malo pomogla u iznalaženju puta za rješavanje problema. Ovakav oblik strukovnog kurikuluma, što se tiče općeobrazovnih predmeta moramo pod svaku cijenu promijeniti, jer u protivnom posljedice će biti strašne za društvo u cjelini. S poštovanjem, Gordana Čičmir - Vestić Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
73 Irena Marinić ODLUKU Želim izraziti svoje protivljenje predloženom strukovnom kurikulumu za tehničare 3D tehnologije, pogotovo u pogledu nedostataka u kurikulumu povijesti za strukovne škole na razini 4.2. Smatram da je taj predloženi kurikulum oskudan jer se koncentrira isključivo na nedavnu povijest i ne pruža dovoljno vremena za ostvarivanje zadanih ishoda. Povijesna znanja su esencijalna za razumijevanje okruženja u kojem živimo, stoga predlažem da se predmet povijesti uvrsti u prva dva razreda s po 2 sata tjedno, kako bi učenici imali dovoljno vremena da upoznaju, shvate i kritički promisle o nacionalnoj i svjetskoj povijesti kroz sva razdoblja. Nikako ne podržavam navedeni prijedlog jer utječe na razvoj i napredak kako pojedinca tako i hrvatskog kulturnog bića u cjelini. S poštovanjem Irena Marinić Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
74 Ana Vučković ODLUKU Poštovani, ovim putem izražavam solidarnost sa kolegama iz strukovnih škola osuđujući naravno ovakav kurikulum. Ja sama radim u srednjoj školi (gimnaziji) te kao profesor povijesti sa stažom od 23 godine shvaćam važnost ostanka i opstanka ovog predmeta što dulje i što intenzivnije među mlađom populacijom. Ako im oduzmu povijesne sadržaje, posebno nacionalne, što im ostaje i što postaju?. Narod bez imena i identiteta. Nemojmo to dozvoliti! Ana Vučković, prof.povijesti Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
75 SAŠA PERIČAK ODLUKU Poštovani, Smatram da je kurikulum u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njegovog uvođenja. Razumijem potrebu za osuvremenjivanjem kurikuluma i uvođenje „reforme“, ali ovakav pristup vodi ka stvaranju ljudi bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu. Mnogi su već komentirali smanjenje satnice povijesti u odnosu na slične postojeće kurikulume, a ja bih se osvrnuo na nepostojanje predmeta biologije (ili nečeg sličnog poput predmeta Čovjek i zdravlje ili čovjek, zdravlje i okoliš) koji su do sad postojali u srodnim zanimanjima). U svijetu u kojem živimo sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima; sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju (u pozadini koje su također promjene u radu živčanog sustava - što je biološka tema); sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja kao prevencije epidemija i pandemija, a epidemije i pandemije nam sve više prijete; sve više nam prijeti i zagađenje i onečišćenje okoliša iz raznih ljudskih aktivnosti; natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne ... kako bi se građanin 21. stoljeća mogao nositi sa svim tim, a i mnogim drugim izazovima koji izlaze izvan okvira ovog komentara, nužna je kvalitetna edukacija u čijoj je srži biologija. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno - potrebno je navedene teme (a uz to svakako i sadržaje o zdravlju spolnog sustava, o trudnoći i kontracepciji) produbljivati i proširivati (a i ponavljati). Tu je ključna i dob učenika - ne može se očekivati da se sva potrebna znanja i vještine usvoje u osnovnoj školi niti se može očekivati da će se navedeni sadržaji (kvalitetno) odraditi kao međupredmetne teme. U predloženom kurikulumu riječ „biologija“, koja uključuje i korelacije s biologijom kao predmetom (kojeg nema) pojavljuje se svega pet puta, od čega je dva puta „biologija“ spomenuta u kurikulumu katoličkog vjeronauka (koji je uz to i izborni predmet te se ne može očekivati da će ga svi slušati). U kurikulumu nema ključnih sadržaja/ishoda učenja koji su do sad u srodnim zanimanjima obuhvaćeni predmetom Biologija ili Čovjek i zdravlje ili Čovjek, zdravlje i okoliš: kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje i imunosni sustav, kronične nezarazne bolesti, druge učestale bolesti organskih sustava, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša, ovisnosti... U kurikulum je stoga nužno uvesti predmet Čovjek, zdravlje i okoliš od 2 sata tjedno barem jednu godinu. Korjenite promjene poput ovih potrebno je puno ozbiljnije promisliti i uvesti postupno/eksperimentalno te nakon cijelog provedenog ciklusa analizirati uspješnost kako se ne bi ponovila „Škola za život“ koja je unatoč dobrim željama unazadila osnovnoškolsko i gimnazijsko obrazovanje. Promjene koje slijede mi se čine kao još puno manje promišljene i lošije osmišljene, unatoč tome što zahvaćaju puno veći broj zanimanja i što je realni opseg posla da se to kvalitetno odradi puno veći. U svakom slučaju, i kao roditelj i kao učitelj i nastavnik s višegodišnjim iskustvom, smatram kako je predloženi kurikulum štetan za razvoj mladih ljudi u odgovorne i obrazovane ljude 21. stoljeća, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima ispred njih - umjesto toga ih pokušava pretvoriti u „fah idiote“ bez temeljnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetan život. Predloženi kurikulum ujedno i otvara vrata uvođenju slično strukturiranih strukovnih kurikuluma koji će, umjesto da unaprijede sustav strukovnog obrazovanja, dovesti do njegovog dodatnog nazadovanja pa predlažem da se cijela reforma revidira i ponovno promisli te obogati ključnim općeobrazovnim predmetima poput biologije, geografije i povijesti. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
76 MARIJA RADOVIĆ ODLUKU Poštovani, ovakav Prijedlog strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar 3D tehnologije izaziva zgražanje ne samo nastavnika koji predaju povijest u strukovnim razredima nego i samih učenika koji ne shvaćaju zašto bi im se povijest svela na samo jednu godinu i to hrvatska povijest od 18. stoljeća do danas. Kako učenici mogu kritički razmišljati o događajima u Hrvatskoj ako nemaju podlogu događaja van Hrvatske i to prije 18. stoljeća? Kritičko mišljenje je sastavni dio povijesnog mišljenja, empatija, humanost, uključivost i timski rad neizostavni su dio nastave. Nastava povijesti ima višestruko značenje za naše društvo, državu i obrazovanje. Kvaliteta poučavanja povijesti dokaz je civilizacijskog dosega nekog društva. Povijesno mišljenje je vještina izuzetno potrebna u vremenu u kojem živimo. Zašto se to pravo uskraćuje učenicima srednjih strukovnih škola? Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Smatram da nastava povijesti u strukovnim školama treba ostati minimalno dvije godine po 70 sati odnosno 8 CSVET bodova te kao obvezan predmet. Lp Marija Radović, mag, educ. hist. et mag. philol. ital. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
77 IVANA LOZANČIĆ ŠANTIĆ ODLUKU Poštovani, ovakav Prijedlog strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar 3D tehnologije mora izazvati zabrinutost svih stručnjaka iz područja društvenih i humanističkih znanosti, roditelja školaraca i društva u cjelini. Kako društvo koje se poziva na njegovanje baštine, tradicije i kulture može zakinuti toliki broj učenika srednjoškolskog obrazovanja za stjecanje znanja i kritičko razmišljanje o vlastitoj prošlosti? Kako povijest koja obrađuje razdoblje od 18. stoljeća do danas može našim učenicima, njih 70 % dati uvid u potpuno razumijevanje, analizu i vrednovanje procesa? Kakva znanja očekujemo od njih kojima smo tijekom srednjoškolskog obrazovanja pružili 70 sati podučavanja nacionalne povijesti? Što je s istraživačkim i problemskim učenjem, formativnim vrednovanjem i razvojem kritičkog mišljenja? Kakvo društvo želimo stvoriti budućim generacijama ako školski predmet koji podučava učenike svim navedenim vještinama marginaliziramo na ovakav način? Europske države koje često uzimamo za uzore smatraju podučavanje povijesti iznimno važnim za održavanje nacionalnog identiteta. Nažalost, naše društvo i obrazovanje svojim pokušajima reformi ne prepoznaje one vrijednosti koje su drugi već implementirali i zbog kojih njihovi učenici ne ostaju zakinuti za ključan segment obrazovanja - stjecanje slike o sebi i o drugima. Podupirem svoje kolege koji su se već izjasnili kako Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Ili jednostavno, ukinite povijest potpuno iz strukovnog obrazovanja jer u zemljama kamo će naši učenici nakon srednjoškolskog obrazovanja ionako neće biti potrebna takva znanja. S poštovanjem, Ivana Lozančić Šantić Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
78 ANTE ROJE ODLUKU Poštovani, ne slažem se s prijedlogom strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za 3D tehnologije. Smatram da bi učenici trebali biti upoznati i s nacionalnom i svjetskom poviješću od prapovijesti do današnjeg dana. Bez toga učenici neće moći razumjeti uzroke i posljedice povijesnih događaja. Znanje koje stječu na nastavi neophodno im je za razumijevanje zbivanja u svijetu i domovini. Ovaj kurikulum se odnosi na 70 posto srednjoškolaca, koliko ih pohađa strukovne škole. Stoga ta većina srednjoškolaca ne bi smjela biti zakinuta za važan segment obrazovanja. Učenici trebaju imati potpuni uvid u društveni i kulturno – povijesni razvoj Hrvatske u Europi i svijetu od prapovijesti do 20. stoljeća. Zato sam mišljenja da treba zadržati trenutno stanje tj. da se povijesti uči minimalno dvije godine po 70 sati. Povijest treba ostati obavezan predmet i treba joj dodijeli 8 CSVET bodova. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
79 DARIO VUIĆ ODLUKU Poštovani, Pregledom strukovnog dijela kurikuluma imam slijedeće komentare na SIU: SIU: Osnove dizajniranje 3D proizvoda - Ishod učenja na razini usvojenosti „dobar“; 1.Osmisliti i oblikovati 3D objekt iz različitih projekcija je prezahtjevan za učenika 1.razreda srednje škole, tu se prvenstveno misli na osmišljavanje. - Vezano na taj ishod učenja u Načinu i primjeru vrednovanja se također navodi osmišljavanje dizajna proizvoda – retrovizora automobila prema određenim zahtjevima, usporedba sličnih proizvoda i priprema tehničke dokumentacije proizvoda i dr. - Navedeno je vrlo zahtjevno za studente na fakultetima. U ovom skupu ishoda učenja učenici bi trebali nadograditi svoja znanja i vještine stečene u modulu Digitalno crtanje i oblikovanje, i krenuti dizajnirati jednostavne proizvode i pripremati jednostavnu dokumentaciju - Prema složenosti ovaj SIU pripada najmanje u 3.razred SIU: Razrada tehnološkog procesa za konvencionalne strojeve - Sa obzirom na obujam od 2 CSVET boda, previše je zadanih ishoda učenja, u praksi će se teško uspješno svi ishodi učenja. SIU: CAD/CAM glodanje i CAD/CAM tokarenje radi složenosti područja i zadanih ishoda učenja trebali bi biti obujma najmanje 4 CSVET boda. Kao nastavnik strojarske skupine predmeta, gledajući strukovni dio ovog kurikuluma smatram da je jako dobro za našu struku uvođenje ovog zanimanja. Obuhvaćena su područja iz općeg strojarstva, elektrotehnike, aditivnih tehnologija, CNC i CAD-CAM tehnologija koja su sastavni dio današnje industrije i industrije budućnosti. Kroz strukovni dio kurikuluma Tehničar/Tehničarka za 3D tehnologije učenici će steći znanja i vještine koja su vrlo tražena na tržištu rada. Srdačan pozdrav Dario Vuić Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
80 Jerko Stipica ODLUKU Poštovani, Ovaj komentar odnosi se i na sva ostala zanimanja koja će biti u savjetovanju prema predloženom kurikulumu iz povijesti. Odnos vlasti prema nastavi Povijesti je poruka o tome kakve su vrijednosti koje njegujemo, do čega nam je stalo ili čega se odričemo. Ako ne bude kvalitetne nastave povijesti u hrvatskoj državi i ako vlast smatra da je povijest nije važna, kao i da nacionalna država nije važna, dobro obrazovani mladi ljudi koji će u svakom pogledu graditi budućnost nisu važni, onda više ništa nije važno. Manjak satnice i marginalizacija predmeta otežat će učenicima bavljenje povijesnim temama i prouzročiti da učenici slabije poznaju svijet u kojem žive, a i posljedično vole svoju domovinu. Istaknimo vrijednost predmeta za cijelu državu, njene stanovnike i činjenicu da se ovim prijedlogom degradira hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Vještina prikupljanja, analiziranja, uspoređivanja i vrjednovanja informacija u modernom svijetu preopterećenom infodemijom vježba se na nastavi povijesti. Srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika, jako je važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Neargumentirano se oduzimaju ranije stečena prava na satnicu iz nastave povijesti. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u O.Š., što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj, jer je predviđena premala satnica da bi se mogle ispoštovati teme: 37 obveznih + 2 izborne teme. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja Povijesti u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Kurikulum iz Povijesti nije uravnotežen s obzirom na kognitivni razvoj učenika i pripadajuću kumulativnost u odnosu na osnovnoškolsko obrazovanje. Težina ishoda treba biti u skladu s kognitivnim mogućnostima srednjoškolaca, a ne ispod toga. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku, ne može se potaknuti veća aktivnost učenika i raditi istraživački radovi. Jedan ili dva sata na izuzetno kompleksne teme u jednoj godini učenja je nemoguće kvalitetno obraditi, a posebice ne po načelima aktivnog učenja kojeg ovaj kurikulum zastupa. To je suprotno višegodišnjim nastojanjima za reduciranjem broja tema. Količina predviđenih sadržaja ograničava nastavničku autonomiju i usmjerava nastavnike na tradicionalnu nastavu kojoj je u središtu predavanje sadržaja, a ne učenik i njegove potrebe. Striktna dioba sadržaja po domenama se nije pokazala kao najbolje rješenje u kurikuluma u O.Š. i gimnazija i nema historiografsko utemeljenje te značajno otežava učeničko razumijevanje. Treba podučavati različita područja povijesti u njihovom međuodnosu, kronološkim slijedom. Svi učenici srednjih strukovnih škola imaju pravo na kvalitetan društveno-humanistički aspekt obrazovanja i nikako ih se ne smije u tom smislu diskvalificirati u odnosu prema gimnazijalcima. Srednjoškolsko obrazovanje u strukovnim školama treba učenicima omogućiti cjelovit osobni i profesionalni razvoj u dobro informiranu i angažiranu osobu koja participira u svim sferama društva. Cjelovito i kvalitetno obrazovanje je obveza koja je propisana NOK-om i koju predlagatelj, tj. Ministarstvo mora ispoštovati. Svakodnevno svjedočimo kako cjelovit odgoj i obrazovanje utemeljen na društveno-humanističkim vrijednostima nema alternativu. Rijetko se spominje važnost razvoja punopravnih osoba koje će sudjelovati u svim sferama života. Humanistički i umjetnički sadržaji smatraju se beskorisnima, zamjenjuju se tehničkim tečajevima u znanosti, inženjerskim u tehnologiji, sve u ime ekonomske dobiti. Obrazovni sustav sve više postaje proizvodni sustav u kojem odgojni dio gubi svoj smisao. Nastava povijesti je važna karika odgojnog i identitetskog dijela srednjoškolskog obrazovanja. Važno je apostrofirati da upravo djeca lošijeg socioekonomskog statusa češće pohađaju strukovne programe pa je prema Europskoj strategiji o pravima djeteta 2021.-2024. upravo njima predviđeno pravo na kvalitetno obrazovanje. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje iz 2018. u točci 2.3 navodi kao ciljeve: “osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici o kojoj imaju izgrađeno svijest i pozitivan odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine RH te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju, koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama, koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkom dobru, koje su empatične i koje solidarno djeluju u zajedničkom radu.” Nastava povijesti u ostvarenju ovih ciljeva ima nezamjenjivu ulogu. Stoga se predloženo smanjenje satnice Povijesti za 50%, a u nekim slučajevima i 66%, ne čini opravdanim i smislenim jer bi ono predstavljalo bitnu prepreku da se nacrtom predviđeni nastavni ishodi ostvare. Takvo smanjenje satnice podrazumijeva mnogo veću površnost u odabiru sadržaja i znatna ograničenja u primjeni suvremenih nastavnih metoda, što je, na koncu, već odavno slučaj kada je riječ o nastavi Povijesti u strukovnim programima trogodišnjeg trajanja. Budući da učenici strukovnih škola čine 70% od ukupnog broja srednjoškolaca, bojimo se da bi reduciranjem opsega nastave Povijesti i drugih društvenih i humanističkih predmeta u strukovnim školama velik broj mladih bio uskraćen za bitan segment obrazovanja. Osobitu bi štetu trpjeli oni koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne maturu i upis nekog od društvenih i humanističkih studija jer bi u odnosu na učenike gimnazija bili u osjetno nepovoljnijem položaju nego sada. Razdoblje od 15 do 18 godine života je optimalno vrijeme unutar procesa obrazovanja u kojem učenici mogu najkvalitetnije proučavati povijesne sadržaje. Švicarski psiholog i filozof Jean Piaget, jedan od najvažnijih istraživača kognitivnog razvoja djece davno je zaključio da je razdoblje adolescencije vrijeme u kojem se razvija sposobnost apstraktnog mišljenja u kojem se baza znanja pojedinca proširuje a njegove mogućnosti mišljenja su tada najveće. Što se tiče nastave povijesti to je iz našeg iskustva često razdoblje u kojem učenici razvijaju visok stupanj interesa za povijesne teme jer su u ranijim stupnjevima svog razvoja kroz osnovnu školu na sasvim drugačiji način doživljavali nastavu povijesti. “Narod koji zaboravlja svoju prošlost, slijep ide u budućnost.” Kao što učenici ne mogu bez savladavanja kompetencija iz hrvatskog jezika ili matematike voljeli to ili ne, tako nema ni suvremenog obrazovanja niti građanina koji razumije svijet koji ga okružuje bez kompetencija koje mu pruža nastava povijesti. Kako jedna mlada država, poput RH može tako drastično rezati nastavu povijesti? To nikako nije slučaj u Austriji, Belgiji, Češkoj, Grčkoj, Italiji, Mađarskoj, Finskoj, Irskoj, Poljskoj i mnogim drugim državama. Smatram da je nacrt prijedloga koji predlaže Agencija za strukovno obrazovanje neprihvatljiv za učenike, nastavnike i za naše društvo u cjelini. Nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim smjerovima treba biti cjelovit i kvalitetan prikaz hrvatske, europske i svjetske povijesti koji će se moći obraditi stručno u za to primjerenom vremenu i obliku od dvije školske godine. Predlažem: da se nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima odvija kao do sada (u dvije, odnosno tri školske godine) i obuhvaća hrvatsku i svjetsku povijest. (ASOO trenutno predlaže samo nacionalnu povijest 19. i 20. st. u trećem razredu) To bi se postiglo odustajanjem od planiranog povećanja satnice hrvatskog jezika s 3 na 4 sata i engleskog jezika s 2 na 3 sata u jednoj od školskih godina kvalifikacije razine 4.2 (četverogodišnji strukovni programi). Učenici četverogodišnjih strukovnih škola već sada postižu vrlo visoku prolaznost iz ova dva predmeta državne mature, prosječno 80-90%. Mnogima od njih to je završni dio školovanja, a za druge koji namjeravaju nastaviti školovanje na fakultetu predlažemo da to povećanje satnice obveznih predmeta na maturi bude izborno u jednoj od školskih godina. Uz srdačan pozdrav, za Kristinu Stipica, mag. povijesti, Jerko Stipica Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
81 DARIO GEC ODLUKU Poštovani, ne slažem se odlukom o uvođenju strukovnog kurikuluma. Primljeno na znanje Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
82 ŽELJKA JERAMAZ ODLUKU Poštovani, ni kao nastavnik ni kao roditelj ne želim podržati ovakav oblik reforme srednjeg strukovnog obrazovanja pa tako ni ovaj strukovni kurikul za izmišljeno zanimanje čije komponente se uvelike mogu naći i već se obrađuju u već postojećim strukovnim kurikulima kao što je npr. računalni tehničar u strojarstvu. Kao roditelj i građanin ove zemlje sam zgrožena činjenicom da se od djece pokušava napraviti fah idiote u državi koja za to niti ima gospodarsku niti demografsku podlogu. Prepisivanje kurikula drugih država koje su davno "ulovile vlak" gospodarskog razvoja temeljen na forsiranju STEM područja i razvoju tehnologije ( npr. Republika Irska) i onih koje su gospodarski, politički i demografski dominantne u Europi i svijetu je u najmanju ruku, otužno i krajnje opasno. Ovakva ad hoc netransparentna reforma neprilagođena gospodarskom i demografskom trenutku u kojem se Republika Hrvatska nalazi garantira samo to da ćemo, kao i nebrojeno puta do sada tijekom naše prošlosti biti štancaonica jeftine radne snage za razvijene države. Ono što ova reforma nudi jest: još veće oslanjanje BDP-a na turizam kao vrlo nesigurnu gospodarsku granu i nastavak "brain draina" koji intelektualno i financijski obogaćuje već bogate države, a nas dodatno osiromašuje. Da bi se ovi procesi iole razumjeli i uzeli u obzir morali bi imati razvijen geografski način razmišljanja i poznavanje moderne geografije koja se već odavno ne temelji samo na nabrajanju glavnih gradova i zastava pojedinih država. U ovom kurikulu koji zahtjeva 3D način razmišljanja ne vidim niti jedan nastavni predmet koji potiče učenike na razvoj prostornog razmišljanja koji je karakterističan isključivo za geografiju kao znanost i nastavni predmet. Funkcija pojedinih komponenti prostora je na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini isključivo u domeni geografije i niti jednog drugog nastavnog predmeta. Svođenje Geografije kao nastavnog predmeta samo na nacionalnu geografiju u završnom razredu četverogodišnjih strukovnih škola i količina ishoda natrpanih u tu jednu nastavnu godinu koja za završne razrede ima 64 nastavna sata je, oprostite na rječniku - čisto šarlatanstvo. Također je upitno kako mislite osigurati nastavni kadar koji bi iznio ovaj kurikul ? Tko bi poželio zaposliti se u nastavi pod uvjetima koji se nude ? Dopustili ste da reformu strukovnog obrazovanja vode lobiji poslodavaca i ekonomista kojim je najbitniji profit, a ne funkcionalne osobe koje rade na sebi i unaprjeđivanju hrvatskog društva u cjelini. Nadalje iz ovog kurikula nije razvidno na koji način on omogućuje učeniku vertikalnu prohodnost tj. na koji način učenici bilo kojeg strukovnog zanimanja mogu konkurirati gimnazijalcima ako nakon ovakvog školovanja uopće uspiju upisati fakultet. Govorimo o 70 % učenika ove države ! Na kraju vam samo mogu reći da ću se kao roditelj čije je najstarije dijete zbog nebuloza u ovoj državi otišlo u inozemstvo potruditi da i dvoje mlađih koji su još u školi, napuste ovu državu i nikada se više u nju ne vrate. Unaprijed hvala na chatGPT kreiranom odgovoru koji ću dobiti, Željka Jeramaz Primljeno na znanje Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet ovog javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
83 Danijela Strmečki ODLUKU Poštovani, ne slažem se s prijedlogom strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije za 3D tehnologije jer učenici strukovnih škola ne bi smjeli biti zakinuti za općeobrazovni dio programa vezan uz nastavu Povijesti. S obzirom da srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca smatram da je jako važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Neargumentirano se oduzimaju ranije stečena prava na satnicu iz nastave povijesti. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u O.Š., što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj, jer je predviđena premala satnica da bi se mogle ispoštovati teme: 37 obveznih + 2 izborne teme. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja Povijesti u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Kurikulum iz Povijesti nije uravnotežen s obzirom na kognitivni razvoj učenika i pripadajuću kumulativnost u odnosu na osnovnoškolsko obrazovanje. Težina ishoda treba biti u skladu s kognitivnim mogućnostima srednjoškolaca, a ne ispod toga. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku, ne može se potaknuti veća aktivnost učenika i raditi istraživački radovi. Jedan ili dva sata na izuzetno kompleksne teme u jednoj godini učenja je nemoguće kvalitetno obraditi, a posebice ne po načelima aktivnog učenja kojeg ovaj kurikulum zastupa. To je suprotno višegodišnjim nastojanjima za reduciranjem broja tema. Količina predviđenih sadržaja ograničava nastavničku autonomiju i usmjerava nastavnike na tradicionalnu nastavu kojoj je u središtu predavanje sadržaja, a ne učenik i njegove potrebe. Striktna dioba sadržaja po domenama se nije pokazala kao najbolje rješenje u kurikuluma u O.Š. i gimnazijama i nema historiografsko utemeljenje te značajno otežava učeničko razumijevanje. Treba podučavati različita područja povijesti u njihovom međuodnosu, kronološkim slijedom. Svi učenici srednjih strukovnih škola imaju pravo na kvalitetan društveno-humanistički aspekt obrazovanja i nikako ih se ne smije u tom smislu diskvalificirati u odnosu prema gimnazijalcima. Srednjoškolsko obrazovanje u strukovnim školama treba učenicima omogućiti cjelovit osobni i profesionalni razvoj u dobro informiranu i angažiranu osobu koja participira u svim sferama društva. Cjelovito i kvalitetno obrazovanje je obveza koja je propisana NOK-om i koju predlagatelj, tj. Ministarstvo mora ispoštovati. Svakodnevno svjedočimo kako cjelovit odgoj i obrazovanje utemeljen na društveno-humanističkim vrijednostima nema alternativu. Rijetko se spominje važnost razvoja punopravnih osoba koje će sudjelovati u svim sferama života. Humanistički i umjetnički sadržaji smatraju se beskorisnima, zamjenjuju se tehničkim tečajevima u znanosti, inženjerskim u tehnologiji, sve u ime ekonomske dobiti. Obrazovni sustav sve više postaje proizvodni sustav u kojem odgojni dio gubi svoj smisao. Nastava povijesti je važna karika odgojnog i identitetskog dijela srednjoškolskog obrazovanja. Također je važno apostrofirati da upravo djeca lošijeg socioekonomskog statusa češće pohađaju strukovne programe pa je prema Europskoj strategiji o pravima djeteta 2021.-2024. upravo njima predviđeno pravo na kvalitetno obrazovanje. Stoga se predloženo smanjenje satnice Povijesti za 50%, a u nekim slučajevima i više, ne čini opravdanim i smislenim jer bi ono predstavljalo bitnu prepreku da se nacrtom predviđeni nastavni ishodi ostvare. Takvo smanjenje satnice podrazumijeva mnogo veću površnost u odabiru sadržaja i znatna ograničenja u primjeni suvremenih nastavnih metoda, što je, na koncu, već odavno slučaj kada je riječ o nastavi Povijesti u strukovnim programima trogodišnjeg trajanja. Budući da učenici strukovnih škola čine 70% od ukupnog broja srednjoškolaca, bojimo se da bi reduciranjem opsega nastave Povijesti i drugih društvenih i humanističkih predmeta u strukovnim školama velik broj mladih bio uskraćen za bitan segment obrazovanja. Osobitu bi štetu trpjeli oni koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne maturu i upis nekog od društvenih i humanističkih studija jer bi u odnosu na učenike gimnazija bili u osjetno nepovoljnijem položaju nego sada. Razdoblje od 15 do 18 godine života je optimalno vrijeme unutar procesa obrazovanja u kojem učenici mogu najkvalitetnije proučavati povijesne sadržaje jer je to vrijeme u kojem se razvija sposobnost apstraktnog mišljenja u kojem se baza znanja pojedinca proširuje a njegove mogućnosti mišljenja su tada najveće. Što se tiče nastave povijesti to je iz našeg iskustva često razdoblje u kojem učenici razvijaju visok stupanj interesa za povijesne teme jer su u ranijim stupnjevima svog razvoja kroz osnovnu školu na sasvim drugačiji način doživljavali nastavu povijesti. Smatram da je nacrt prijedloga koji predlaže Agencija za strukovno obrazovanje neprihvatljiv za učenike, nastavnike i za naše društvo u cjelini. Nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim smjerovima treba biti cjelovit i kvalitetan prikaz hrvatske, europske i svjetske povijesti koji će se moći obraditi stručno u za to primjerenom vremenu i obliku od dvije školske godine. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
84 TARITA RADONIĆ ODLUKU Poštovani, radim na radnom mjestu nastavnice povijesti 25 godina i to u gimnazijskom i strukovnim (agroturistički tehničar, hotelijersko-turistički tehničar, kuhar i slastičar) usmjerenjima. Smatram da nastava povijesti treba u svim usmjerenjima biti obvezna sve godine obrazovanja, a ako se satnica predmeta koji znači nacionalni identitet i stvaranje u svakom smislu svjesnih i odgovornih građana, a ne samo predmet smanjuje, ovime tražim ostanak barem sadašnjeg stanja. Dakle, nastava povijesti u trajanju od 70 sati godišnje dvije godine i savjetujem u trećem i četvrtom razredu, a ne u prvom i drugom kao do sada i to zbog zrelosti učenika u savladavanju povijesnih sadržaja. Nadalje, u usmjerenju hotelijersko turistički tehničar učenici imaju nastavu povijesti tijekom tri godine obrazovanja, 70 sati godišnje, a u trećem razredu sada uče lokalnu povijest što je nužno za njihovo zanimanje te se takva nastava povijesti upotpunjuje sa njihovim strukovnim obrazovanjem. U slučaju modularne nastave to je nemoguće jer povijest hotelijerstva nije povijest. Ukidanje predmeta povijest znači zakidanje učenika strukovnjaka u humanističkom obrazovanju, a dio njih nastavlja obrazovanje na fakultetima. Želimo li stvarno da budući intelektualci ostanu zakinuti za obrazovne sadržaje iz povijesti, za važnost analiza, interpretacija, formiranja stavova, a sve je to dio nastave povijesti. Nadalje, želimo li strukovnjake koji po maturi odlaze na tržište rada osposobiti ne samo za rad nego i za život, stav, mišljenje, izlazak na izbore i čuvanje vlastite domovine i nacionalne svijesti? Nadam se da da jer sve ostalo nas vodi u potpuni globalizam i manjak osobnog i nacionalnog identiteta. Stoga, predlažem da se nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima odvija kao do sada (u dvije, odnosno tri školske godine) i obuhvaća hrvatsku i svjetsku povijest. (ASOO trenutno predlaže samo nacionalnu povijest 19. i 20. st. u trećem razredu) To bi se postiglo odustajanjem od planiranog povećanja satnice hrvatskog jezika s 3 na 4 sata i engleskog jezika s 2 na 3 sata u jednoj od školskih godina kvalifikacije razine 4.2 (četverogodišnji strukovni programi). Učenici četverogodišnjih strukovnih škola već sada postižu vrlo visoku prolaznost iz ova dva predmeta državne mature, prosječno 80-90%. Mnogima od njih to je završni dio školovanja, a za druge koji namjeravaju nastaviti školovanje na fakultetu predlažem da to povećanje satnice obveznih predmeta na maturi bude izborno u jednoj od školskih godina. Tarita Radonić, prof. povijesti Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
85 Tamara Plazibat ODLUKU Poštovani, tražimo dvije godine obavezne nastave povijesti po 70 sati nastave godišnje za sve strukovne smjerove 4.2. Preduboko zadiranje u sadržaje nam je u ovom trenutku nepotrebno i može se pokazati kontraproduktivnim. Odnos vlasti prema nastavi Povijesti je poruka o tome kakve su vrijednosti koje njegujemo, do čega nam je stalo ili čega se odričemo. Ako ne bude kvalitetne nastave povijesti u hrvatskoj državi i ako vlast smatra da je povijest nevažna, kao i da nacionalna država nije važna, dobro obrazovani mladi ljudi koji će u svakom pogledu graditi budućnost nisu važni, onda više ništa nije važno. Manjak satnice i marginalizacija predmeta otežat će učenicima bavljenje povijesnim temama i prouzročiti da učenici slabije poznaju i vole svoju domovinu. Radne snage koja je obrazovana da radi isključivo svoj posao ima u svim dijelovima svijeta, svrha obrazovanja u RH ima daleko više ciljeve. Istaknimo važnost predmeta za cijelu državu i njene stanovnike i činjenicu da se ovim prijedlogom degradira hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. Povijest je uvijek bila predmet od državne važnosti, a u novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika, jako je važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Neargumentirano se oduzimaju ranije stečena prava na satnicu iz nastave povijesti. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u O.Š., što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj, jer je predviđena premala satnica da bi se mogle ispoštovati teme: 37 obveznih + 2 izborne teme. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno- obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja Povijesti u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Kurikulum iz Povijesti nije uravnotežen s obzirom na kognitivni razvoj učenika i pripadajuću kumulativnost u odnosu na osnovnoškolsko obrazovanje.Težina ishoda treba biti u skladu s kognitivnim mogućnostima srednjoškolaca, a ne ispod toga. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku, ne može se potaknuti veća aktivnost učenika i raditi istraživački radovi. Jedan ili dva sata na izuzetno kompleksne teme u jednoj godini učenja je nemoguće kvalitetno obraditi, a posebice ne po načelima aktivnog učenja kojeg ovaj kurikulum zastupa. To je suprotno višegodišnjim nastojanjima za reduciranjem broja tema. Količina predviđenih sadržaja ograničava nastavničku autonomiju i usmjerava nastavnike na tradicionalnu nastavu kojoj je u središtu predavanje sadržaja, a ne učenik i njegove potrebe. Striktna dioba sadržaja po domenama se nije pokazala kao najbolje rješenje u kurikuluma u O.Š. i gimnazija i nema historiografsko utemeljenje te značajno otežava učeničko razumijevanje. Treba podučavati različita područja povijesti u njihovom međuodnosu, kronološkim slijedom. Svi učenici srednjih strukovnih škola imaju pravo na kvalitetan društveno- humanistički aspekt obrazovanja i nikako ih se ne smije u tom smislu diskvalificirati u odnosu prema gimnazijalcima. Srednjoškolsko obrazovanje u strukovnim školama treba učenicima omogućiti cjelovit osobni i profesionalni razvoj u dobro informiranu i angažiranu osobu koja participira u svim sferama društva. Cjelovito i kvalitetno obrazovanje je obveza koja je propisana NOK-om i koju predlagatelj, tj. Ministarstvo mora ispoštovati. Svakodnevno svjedočimo kako cjelovit odgoj i obrazovanje utemeljen na društveno-humanističkim vrijednostima nema alternativu. Rijetko se spominje važnost razvoja punopravnih osoba koje će sudjelovati u svim sferama života. Humanistički i umjetnički sadržaji smatraju se beskorisnima, zamjenjuju se tehničkim tečajevima u znanosti, inženjerskim u tehnologiji, sve u ime ekonomske dobiti. Obrazovni sustav sve više postaje proizvodni sustav u kojem odgojni dio gubi svoj smisao. Nastava povijesti je važna karika odgojnog i identitetskog dijela srednjoškolskog obrazovanja. Važno je apostrofirati da upravo djeca lošijeg socioekonomskog statusa češće pohađaju strukovne programe pa je prema Europskoj strategiji o pravima djeteta 2021.-2024. upravo njima predviđeno pravo na kvalitetno obrazovanje.  Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje iz 2018. u točci 2.3 navodi kao ciljeve: “osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici o kojoj imaju izgrađeno svijest i pozitivan  odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine RH te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju, koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama, koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkom dobru, koje su empatične i koje solidarno djeluju u zajedničkom radu.” Nastava povijesti u ostvarenju ovih ciljeva ima nezamjenjivu ulogu. Stoga se predloženo smanjenje satnice Povijesti za 50%, a u nekim slučajevima i 66%, ne čini opravdanim i smislenim jer bi ono predstavljalo bitnu prepreku da se nacrtom predviđeni nastavni ishodi ostvare. Takvo smanjenje satnice podrazumijeva mnogo veću površnost u odabiru sadržaja i znatna ograničenja u primjeni suvremenih nastavnih metoda, što je, na koncu, već odavno slučaj kada je riječ o nastavi Povijesti u strukovnim programima trogodišnjeg trajanja. Budući da učenici strukovnih škola čine 70% od ukupnog broja srednjoškolaca, bojimo se da bi reduciranjem opsega nastave Povijesti i drugih društvenih i humanističkih predmeta u strukovnim školama velik broj mladih bio uskraćen za bitan segment obrazovanja. Osobitu bi štetu trpjeli oni koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne maturu i upis nekog od društvenih i humanističkih studija jer bi u odnosu na učenike gimnazija bili u osjetno nepovoljnijem položaju nego sada. Razdoblje od 15 do 18 godine života je optimalno vrijeme unutar procesa obrazovanja u kojem učenici mogu najkvalitetnije proučavati povijesne sadržaje.  Švicarski psiholog i filozof Jean Piaget, jedan od najvažnijih istraživača kognitivnog razvoja djece davno je zaključio da je razdoblje adolescencije vrijeme u kojem se razvija sposobnost apstraktnog mišljenja u kojem se baza znanja pojedinca proširuje a njegove mogućnosti mišljenja su tada najveće. Što se tiče nastave povijesti to je iz našeg iskustva često razdoblje u kojem učenici razvijaju visok stupanj interesa za povijesne teme jer su u ranijim stupnjevima svog razvoja kroz osnovnu školu na sasvim drugačiji način doživljavali nastavu povijesti. “Narod koji zaboravlja svoju prošlost, slijep ide u budućnost.” Kao što učenici ne mogu bez savladavanja kompetencija iz hrvatskog jezika ili matematike voljeli to ili ne, tako nema ni suvremenog obrazovanja niti građanina koji razumije svijet koji ga okružuje bez kompetencija koje mu pruža nastava povijesti.  Kako jedna mlada država, poput RH može tako drastično rezati nastavu povijesti? To nikako nije slučaj u Austriji, Belgiji, Češkoj, Grčkoj, Italiji, Mađarskoj, Finskoj, Irskoj, Poljskoj i mnogim drugim državama. Smatram da je nacrt prijedloga koji predlaže Agencija za strukovno obrazovanje neprihvatljiv za učenike, nastavnike i za naše društvo u cjelini. Nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim smjerovima treba biti cjelovit i kvalitetan prikaz hrvatske, europske i svjetske povijesti koji će se moći obraditi stručno u za to primjerenom vremenu i obliku od dvije školske godine. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
86 Tihana Magaš ODLUKU Poštovani, nadovezujem se na gore navedenu raspravu i slažem se sa većinom komentara kolega. Ovakva reforma strukovnog obrazovanje je nedopustiva! Dolje ću samo apostrofirati ono što su kolege već napisati i ponoviti još jednom zašto je ovakva reforma strukovnog obrazovanja loša, ali i vrlo opasna jer ukoliko budemo stvarali tzv. fah idiote, stvaramo nekvalitetno društvo koje stagnira, ne prosuđuje kritički i stvaramo mase kojim je najlakše manipulirati. A ako nas povijest nečemu naučila je da je manipulacija masama dovela do najvećih tragedija, genocida i zločina u povijesti čovječanstva! Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Vještina prikupljanja, analiziranja, uspoređivanja i vrjednovanja informacija u modernom svijetu preopterećenom infodemijom vježba se na nastavi povijesti. Srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika, jako je važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Neargumentirano se oduzimaju ranije stečena prava na satnicu iz nastave povijesti. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u O.Š., što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj, jer je predviđena premala satnica da bi se mogle ispoštovati teme: 37 obveznih + 2 izborne teme. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja Povijesti u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Kurikulum iz Povijesti nije uravnotežen s obzirom na kognitivni razvoj učenika i pripadajuću kumulativnost u odnosu na osnovnoškolsko obrazovanje. Težina ishoda treba biti u skladu s kognitivnim mogućnostima srednjoškolaca, a ne ispod toga. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku, ne može se potaknuti veća aktivnost učenika i raditi istraživački radovi. Jedan ili dva sata na izuzetno kompleksne teme u jednoj godini učenja je nemoguće kvalitetno obraditi, a posebice ne po načelima aktivnog učenja kojeg ovaj kurikulum zastupa. To je suprotno višegodišnjim nastojanjima za reduciranjem broja tema. Količina predviđenih sadržaja ograničava nastavničku autonomiju i usmjerava nastavnike na tradicionalnu nastavu kojoj je u središtu predavanje sadržaja, a ne učenik i njegove potrebe. Striktna dioba sadržaja po domenama se nije pokazala kao najbolje rješenje u kurikuluma u O.Š. i gimnazija i nema historiografsko utemeljenje te značajno otežava učeničko razumijevanje. Treba podučavati različita područja povijesti u njihovom međuodnosu, kronološkim slijedom. Svi učenici srednjih strukovnih škola imaju pravo na kvalitetan društveno-humanistički aspekt obrazovanja i nikako ih se ne smije u tom smislu diskvalificirati u odnosu prema gimnazijalcima. Srednjoškolsko obrazovanje u strukovnim školama treba učenicima omogućiti cjelovit osobni i profesionalni razvoj u dobro informiranu i angažiranu osobu koja participira u svim sferama društva. Cjelovito i kvalitetno obrazovanje je obveza koja je propisana NOK-om i koju predlagatelj, tj. Ministarstvo mora ispoštovati. Svakodnevno svjedočimo kako cjelovit odgoj i obrazovanje utemeljen na društveno-humanističkim vrijednostima nema alternativu. Rijetko se spominje važnost razvoja punopravnih osoba koje će sudjelovati u svim sferama života. Humanistički i umjetnički sadržaji smatraju se beskorisnima, zamjenjuju se tehničkim tečajevima u znanosti, inženjerskim u tehnologiji, sve u ime ekonomske dobiti. Obrazovni sustav sve više postaje proizvodni sustav u kojem odgojni dio gubi svoj smisao. Nastava povijesti je važna karika odgojnog i identitetskog dijela srednjoškolskog obrazovanja. Važno je apostrofirati da upravo djeca lošijeg socioekonomskog statusa češće pohađaju strukovne programe pa je prema Europskoj strategiji o pravima djeteta 2021.-2024. upravo njima predviđeno pravo na kvalitetno obrazovanje. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje iz 2018. u točci 2.3 navodi kao ciljeve: “osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici o kojoj imaju izgrađeno svijest i pozitivan odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine RH te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju, koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama, koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkom dobru, koje su empatične i koje solidarno djeluju u zajedničkom radu.” Nastava povijesti u ostvarenju ovih ciljeva ima nezamjenjivu ulogu. Stoga se predloženo smanjenje satnice Povijesti za 50%, a u nekim slučajevima i 66%, ne čini opravdanim i smislenim jer bi ono predstavljalo bitnu prepreku da se nacrtom predviđeni nastavni ishodi ostvare. Takvo smanjenje satnice podrazumijeva mnogo veću površnost u odabiru sadržaja i znatna ograničenja u primjeni suvremenih nastavnih metoda, što je, na koncu, već odavno slučaj kada je riječ o nastavi Povijesti u strukovnim programima trogodišnjeg trajanja. Budući da učenici strukovnih škola čine 70% od ukupnog broja srednjoškolaca, bojimo se da bi reduciranjem opsega nastave Povijesti i drugih društvenih i humanističkih predmeta u strukovnim školama velik broj mladih bio uskraćen za bitan segment obrazovanja. Osobitu bi štetu trpjeli oni koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne maturu i upis nekog od društvenih i humanističkih studija jer bi u odnosu na učenike gimnazija bili u osjetno nepovoljnijem položaju nego sada. Razdoblje od 15 do 18 godine života je optimalno vrijeme unutar procesa obrazovanja u kojem učenici mogu najkvalitetnije proučavati povijesne sadržaje. Švicarski psiholog i filozof Jean Piaget, jedan od najvažnijih istraživača kognitivnog razvoja djece davno je zaključio da je razdoblje adolescencije vrijeme u kojem se razvija sposobnost apstraktnog mišljenja u kojem se baza znanja pojedinca proširuje a njegove mogućnosti mišljenja su tada najveće. Što se tiče nastave povijesti to je iz našeg iskustva često razdoblje u kojem učenici razvijaju visok stupanj interesa za povijesne teme jer su u ranijim stupnjevima svog razvoja kroz osnovnu školu na sasvim drugačiji način doživljavali nastavu povijesti. Uz to, smanjenjem satnice povijesti ishodi koje je samo Ministarstvo stavilo pred učenike koji trebaju biti usvojeni tijekom njihova obrazovanja neće biti moguće ostvariti. I još jedna vrlo važna stvar - ukoliko uspoređujemo satnicu povijesti s drugim europskim državama, ukoliko primjenite i usvojite ovakav prijedlog kurikula, Hrvatska će biti jedna od rijetkih država s ovako smanjenom satnicom povijesti. Želimo li zaboraviti svoju povijest i dati temelje nekoj drugoj, nepromišljenoj budućnosti? Mislim da ne. S poštovanjem, Tihana Magaš Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
87 ZRINKA RACIĆ ODLUKU Poštovani, srednjoškolsko obrazovanje u strukovnim školama treba učenicima omogućiti cjelovit osobni i profesionalni razvoj u dobro informiranu i angažiranu osobu koja participira u svim sferama društva i zato smatram da u tom pogledu nastavni predmet Povijest ima važnu ulogu. Srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika, jako je važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Neargumentirano se oduzimaju ranije stečena prava na satnicu iz nastave povijesti. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja Povijesti u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Kurikulum iz Povijesti nije uravnotežen s obzirom na kognitivni razvoj učenika i pripadajuću kumulativnost u odnosu na osnovnoškolsko obrazovanje. Težina ishoda treba biti u skladu s kognitivnim mogućnostima srednjoškolaca, a ne ispod toga. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. S poštovanjem Zrinka Racić Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
88 Marina Zorić ODLUKU Poštovani, sve je već rečeno pa ću se samo nadovezati na komentare za uvođenje ovog strukovnog kurikuluma. Nama koji smo u obrazovnom sustavu, bez obzira na predmet, jasno je da neujednačenost u zastupljenosti općih obrazovnih predmeta nikako nije dobra. Cilj obrazovanja ne bi trebao biti stvaranje stručnjaka tehničara koji će u budućnosti raspolagati svojim stručnim znanjima, ali zato neće imati širinu i nadogradnju općeg znanja. Obrazovanje je investicija za bolju budućnost, za neko bolje društvo. Stoga, nemojte smanjiti broj sati važnih predmeta nauštrb nekih postotaka koji moraju biti zadovoljeni. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
89 DRAGAN ŽIVKOVIĆ ODLUKU Poštovani, prijedlog strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije za 3D tehnologije nije dobar. Naime, učenici bi trebali biti upoznati kako s nacionalnom tako i sa svjetskom povješću. S obzirom na činjenicu da radim u osnovnoj školi i svjedok sam terenskih nastava u Vukovar, primjećujem kako učenici nisu zaainteresirani za recentnu povijest. Većina ih ne gaji pijetet prema Gradu heroju. Zakazuje odgoj, ali i obrazovanje. Stoga je bitno učiti tko smo, što smo i odakle smo, ako zbog ničega drugoga, onda barem zbog toga da nam se povijest (čitaj: rat) ne ponovi. Povijest je učiteljica života, nemojmo ju samo zanemariti. Dragan Živković Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
90 MAJDA ŠIMUNIĆ ODLUKU Poštovani, smatram da je veliki izazov modularne nastave organizacija satnice osobito ukoliko se istovremeno provodi klasična i modularna nastava. Smatram da nije jasno definirano, što s učenicima koji ne zadovolje jedan od skupova ishoda unutar modula ( konzultativna nastava ili dopunski rad). S poštovanjem Majda Šimunić Primljeno na znanje Svaka škola samostalno planira i organizira rad putem Kurikula ustanove i GPP-a. Sve ostalo regulirano je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, relevantnim podzakonskim aktima, statutom i internim pravilnicima ustanova. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
91 IVANA GRABIĆ ODLUKU Poštovani Prema predloženom kurikulumu za nastavni predmet povijest zastupljeno je samo razdoblje 18.do 20. stoljeća hrvatska povijesti. Smatram da učenici ne mogu razumjeti uzroke i posljedice povijesnih događaja , kontinuitet i promjene , jer nisu zastupljena razdoblja od prapovijesti do 18.stoljeća. Smatram kako kurikulum treba promijeniti i omogućiti učenicima strukovnih škola učenje povijesti kako je ona realizirana u strukovnim zanimanjima do sada , odnosno dvije godine po 70 sati nastave godišnje. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja , odnosno trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u osnovnoj školi , što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj. Učenici imaju pravo na kvalitetan društveno -humanistički aspekt obrazovanja , te povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet dvije školske godine po 70 sati. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
92 MAJA GRAČNER ODLUKU Poštovani, ne slažem se s prijedlogom strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije za 3D tehnologije jer učenici strukovnih škola ne bi smjeli biti zakinuti za općeobrazovni dio programa. Općeobrazovni dio učenike priprema da budu društveno aktivni i pismeni građani u demokratskim društvima. Buduće generacije moraju poznavati i nacionalnu i svjetsku povijest od samih početaka jer poznajući prošlost mogu razumjeti suvremena događanja u državi i svijetu. Povijest je učiteljica života, tko povijest ne uči taj povijest ponavlja. Smatram da se nastava povijesti u strukovnim školama mora poučavati minimalno dvije godine po 70 sati godišnje. Maja Gračner Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
93 Manuel Jelić ODLUKU Poštovani, nakon podrobna čitanja i cjelovite analize Prijedloga strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Tehničar/Tehničarka za 3D tehnologije ovim putom neosporno izražavam svoje nezadovoljstvo i neodobravanje gore spomenutog kurikuluma. Kurikulum nastavnog predmeta Povijest za strukovne škole na razini 4.2. je u cijelosti neprihvatljiv. Njime se učenicima strukovnih škola uskraćuje jedan od temeljnih predmeta iz polja humanističkih znanosti. Apriorni stav o uspješnom učeničkom svladavanju vještina potrebnih za upotrebu tehničkih koncepata predmeta Povijest tijekom osnovnoškolskog obrazovanja je jednostavno naivno opće mišljenje o učenicima. Visok postotak učenika zadnjeg razreda osnovnih škola u prvi razred srednjih škola dolazi pak s izrazito niskim postotkom znanja i vještina iz predmeta Povijest. Među njima je nezanemariv postotaka i onih koji Povijest smatraju "nepotrebnim školskim predmetom" i/ili predmetom koji "podiže konačan prosjek ocjena" na kraju školske godine. Učenici nemaju potrebna znanja, vještine/kompetencije i vrijednosti iz predmeta Povijest i potrebno je sustavno povećanje nastavne satnice predmeta Povijest kako u osnovnoškolskom tako i u srednjoškolskom odgojno-obrazovnom sustavu, a ovaj Prijedlog namjerava smanjiti istu satnicu u strukovnom srednjoškolskom obrazovanju ispod dosadašnjeg minimuma. Stoga nije za čuditi se mojemu sljedećem pitanju: "Želite li na kraju postepeno u cijelosti i ukinuti nastavu Povijesti?" Bojim se da će ovo potonje biti retoričko pitanje svih učitelja i nastavnika povijesti. Nadalje, intencija ovog kurikuluma o učenju samo i isključivo hrvatske povijesti od prosvjetiteljstva do kraja 20. stoljeća je ne samo obrazovni, nego i civilizacijski poraz hrvatskoga školstva i resornoga Ministarstva. Učenicima ne smije biti oduzeta temeljna povijesna naobrazba. Potonja mora biti cjelovita, sustavna i znanstveno-metodički utemeljena prema uzusima suvremene povijesne znanosti i suvremenog poučavanja nastave Povijesti. Poučavanjem i učenjem isključivo hrvatske povijesti od prosvjetiteljstva do kraja 20. stoljeća kako predlaže ovaj kurikulum uz neminovno smanjenje satnice učitelja/nastavnika povijesti nastat će dodatni propusti i problemi za same učenike od kojih izdvajam tri temeljna: 1. Prednost sinkronije nad dijakronijom, 2. Anakronizam i negativni povijesni revizionizam i 3. Fetišizacija hrvatske moderne i suvremene povijesti. U nastavku dajem obrazloženje ovih triju točaka. Ne razumijevanje dijakronijskoga načela i kronološkog slijeda povijesti je nedopustivo bez obzira u kojoj se odgojno-obrazovnoj ustanovi predaje Povijest. Naime, učenici ovim kurikulumom ne bi razumjeli niti razumijevali načelo dijakronije u kojem su se ljudske zajednice nalazile, živjele, radile, stvarale i vjerovale od protohistorijskog doba koje je evoluiralo u prapovijesno a zatim prešlo u povijesno doba. Učenici moraju znati temeljne teorijsko-metodološke postavke povijesne znanosti, a zatim i povijesnu kronologiju od predmodernoga doba (prapovijest, antika, srednji vijek, rani novi vijek) do modernoga i suvremenoga doba (19. i 20. stoljeće). Ne poznavanjem ovih dvaju načela, dijakronijskoga i kronološkoga, učenici će o odgojno-obrazovnim ishodima zaključivati anakrono, jer će izvan odgojno-obrazovnog procesa nastave predmeta Povijest nestručno saznavati o prošlosti, a time izvoditi pogrešne zaključke, stavove i vrijednosti. Učenici naprosto moraju biti stručno vođeni i moderirani od strane diplomiranih povjesničara u učenju povijesti. Učenici će ionako kad-tad doći u dodir s kojom od povijesnih činjenica koju neće znati staviti u povijesni (vremensko-prostorni) koncept niti će je znati kritički analizirati. Posebno problematično bit će poučavanje i učenje o osjetljivim i kontroverznim temama u nastavi predmeta Povijest koje bi ukoliko se bude izvodilo prema ovom kurikulumu utoliko dovelo i do negativnog povijesnog revizionizma kod dijela učenika. Na koncu, učenjem isključivo hrvatske moderne i suvremene povijesti, učenici neće steći znanja o pitanjima (dis)kontinuiteta hrvatske, europske i svjetske povijesti tijekom prošlosti. Odličan primjer za to bi bio ne razumijevanje odnosa između etnosa i nacije u hrvatskom povijesnom iskustvu odnosno poistovjećivanje hrvatskoga etnosa i/ili naroda u predmodernoj povijesti s hrvatskom nacijom kao artificijelnim pojmom koji se razvio u modernoj i suvremenoj povijesti. Prijedlog ovog kurikuluma je apsolutno neprihvatljiv i nedopustiv u svojoj simplificiranosti, banalizaciji i degradaciji povijesne znanosti, predmeta Povijest i učitelja/nastavnika povijesti. Stoga ovim putom apeliram na povlačenje Prijedloga kurikuluma nastavnog predmeta Povijest za strukovne škole na razini 4.2. i sazivanje nove radne skupine koja će izraditi kvalitetan, prihvatljiv i nadasve prema uzusima povijesne znanosti stručan kurikulum. S poštovanjem, Manuel Jelić, mag. educ. philol. croat. et hist. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
94 Suzana Pešorda ODLUKU Poštovani; ne slažem se sa prijedlogom strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za 3d tehnologije, posebno se ne može prihvatiti i potpuno je neprihvatljiv "Kurikulum nastavnog predmeta povijest za strukovne škole na razini 4.2.", jer je manjkav, odnosi se samo na noviju povijest i nedovoljan broj sati ima za provođenje . Kako su znanja iz povijesti temeljna znanja za razumijevanje svijeta i prostora koji učenika okružuje i u kojem će živjeti ovaj prijedlog koji nudite treba potpuno odbaciti. Predlažemo poučavanje povijesti, nastavu povijesti u prva dva razreda po 2 sata tjedno, svaka godina 70 sati gdje će učenik moći spoznati, razumjeti i kritički promisliti nacionalnu i svjetsku povijest, kroz sva razdoblja. I podsjetiti ću na jednu prelijepu izreku: “Narod koji zaboravlja svoju prošlost, slijep ide u budućnost”. S poštovanjem; Suzana Pešorda Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
95 HELENA JILEK KUBALEK ODLUKU Poštovani, ne slažem se s prijedlogom strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za 3D tehnologije. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. Povijest je uvijek bila predmet od državne važnosti, a u novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika, jako je važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Neargumentirano se oduzimaju ranije stečena prava na satnicu iz nastave povijesti. Srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika, jako je važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Neargumentirano se oduzimaju ranije stečena prava na satnicu iz nastave povijesti. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
96 Silvija Mrkonjić ODLUKU Poštovani, ne slažem se s prijedlogom strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za 3D tehnologije. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Obrazloženje : -Povijest je temelj društveno humanističkog obrazovanja mladih ljudi te se učenicima strukovnih zanimanja treba omogućiti društveno humanističko obrazovanje kakvo zaslužuju. -u predloženom kurikulumu u nastavi povijesti zastupljeno samo razdoblje od 18.-20. stoljeća u kojem se sagledava kulturno - povijesni i društveni razvoj Hrvata u okviru Europe i svijeta. Držim to pogrešnim jer se time zanemaruje sveukupni društveni razvoj hrvatskog naroda od njegovog doseljenja do 18. stoljeća, a samim time ne može se razumjeti ni razdoblje hrvatske povijesti koje kurikulum predviđa. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
97 Suzana Jagić ODLUKU Poštovani, referiram se na dio strukovnog kurikuluma za strukovno zanimanje Tehničar/Tehničarka za 3D tehnologije glede kurikuluma nastave Povijesti. Predloženo smanjenje satnice Povijesti nije opravdano jer reduciranjem opsega nastave Povijesti i drugih društvenih i humanističkih predmeta u strukovnim školama velik broj učenika (70 % srednjoškolaca upravo su učenici u strukovnim školama) bio bi uskraćen za važan segment obrazovanja. Nastava Povijesti pruža mladim ljudima kompetencije ne samo za razumijevanje prošlosti, već i svijeta koji ga okružuje te aktivno participiranje u stvaranju zajedničke nacionalne i europske budućnosti. Također, učenici bez nastave Povijesti našli bi se u izrazito nepovoljnom položaju ukoliko bi željeli pristupiti polaganju državne mature. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
98 MIHAELA LANČIĆ ODLUKU Poštovani, ne slažem se s prijedlogom strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za 3D tehnologije, prvenstveno zbog nedovoljnog naglaska kurikuluma na opće obrazovne predmete, posebno Geografiju i Povijest. Navedeni bi predmeti trebali biti predmeti od nacionalne važnosti. Nastava Geografije i Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, prostoru, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima nitko se ne može snaći bez poznavanja povijesti ali i povijesne te aktualne geopolitike. Znanja i vještine koje se stječu na navedenim predmetima od neophodne su važnost za stvaranje mladih ljudi koji će razumijeti državu, regiju i svijet u kojem žive, a samim time će se moći aktivno uključiti u stvaranje kvalitetnije zajednice te proaktivno sudjelovati u istoj. Kakvo društvo želimo stvoriti ako mladim ljudima onemogućavamo da steknu ta važna i nužna znanja za život u kompleksnom suvremenom svijetu? Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
99 Dragutin Migles ODLUKU Poštovani, ne slažem se s prijedlogom. Ja sam nastavnik s 30 godina u sustavu. Izvrsni sam savjetnik. Koautor gimnazijskih udžbenika. Obožavam svoj poziv i teško mi je gledati kako se školstvo u Hrvatskoj sustavno uništava. Reforme su potrebne, ali na bolje, ne na gore. A ovo je reforma na gore. Cilj obrazovanja nije obrazovanje "fah idiota" već cjelovite osobe. Društveno-humanističko aspekt obrazovanja je važan element u obrzovanju čovjeka i građanina. Čovjeka kao osobe radi razumijevanje sebe u društvu, a građanina kao državljanina koji treba donijeti odluke o usmjerenju društva. Učenici srednjih škola imaju više završnih ispita. Završni ispit u kojem se provjerava stručna osposobljenost je samo jedan od njih. Jedan od brojnih drugih drugih su izbori na kojima prvi put učestvuju. Da bi donijeli odluke oni moraju razumijti vrijeme i prostor u kojem žive. A za to ih osposobljavaju povijest i geografija.Što je cilj ovog kurikuluma, odgojiti samosvjesnog hrvatskog građanina ili njemačkog gastarbeitera? Zato smatram da povijesti, kao i geografiji, treba biti dodijeliti svakom po 8 CSVET bodova i da trebaju biti obavezni predmeti kroz najmanje dvije školske godine po 70 sati u nastavi. I to što prije, najbolje 1-3 razred, jer to je vrijeme formativnog oblikovanja osobe. P.S. Razgovarao sam s kolegama koji su bili uključeni u izradu tih kurikuluma. Pričali su mi kako moraju sve ugurati u postotke. makar se i sami ne slažu s time što rade. Barem tako govore na samo, "na kavici". Čini mi se da su te postotke neki prepisali ne shvaćajući da bi tehničari u većini europskih odgojno-obrazovih sustava bili više gimnazijalci nego strukovne škole. Ne možete raditi copy past iz jednog sustava u drugi. Svako društvo, kao i svaki sustavje specifičan. U našem sustavu, tehničari se obrazuju za struku, ali i za studij. Kolegica Crneković je ispravno primijetila - u stukovne škole se za tehničare često odlučuju djeca čiji roditelji nisu sigurni da li će ih moći financirati za studija. Pojedini smjerovi upisuju učenike s više bodova nego gimnazije. Ti učenici žele i zaslužuju kvalitetno obrazovanje. Ovim kurikulima oni će biti jako prikraćeni. Radim u ekonomskoj školi.Iz iskustva znam da većina naših učenika nastavlja studij, a od te većine najveći dio ne studira ekonomske znanosti. Neki odabiru geografiju ili povijest. Među mojim bivšim učenicima nalaze se i sveučilišna profesorica geografije (Sveučilište u Zadru) i dobitnica rektorove nagrade (PMF Zagreb - smjer geografija). Poštovani, djeca od 14 godina ne znaju što žele od života, a naš sustav ih tjera da donesu najvažniju odluku svog života, a ta je, što će biti u tom životu. Mnogi se kasnije predomisle. Ovom reformom kojom ih se želi pretvoriti u fahidiote uvelike im se uskraćuje ta mogućnost, a tim ei mogućnost da ostvare najbolje od sebe. I zato kao nastavnik i čovjek dajem čistu jedinicu ovom kurikulumu i cijeloj kurikularnoj reformi. Primljeno na znanje Položaj općeobrazovnih predmeta Povijesti i Geografije nije predmet ovog javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
100 JASNA CRNEKOVIĆ ODLUKU Poštovani, srednjoškolsko obrazovanje u strukovnim školama treba učenicima omogućiti cjelovit osobni i profesionalni razvoj u dobro informiranu i angažiranu osobu koja participira u svim sferama društva. Cjelovito i kvalitetno obrazovanje je obveza koja je propisana NOK-om i koju predlagatelj, tj. Ministarstvo mora ispoštovati. Svakodnevno svjedočimo kako cjelovit odgoj i obrazovanje utemeljen na društveno-humanističkim vrijednostima nema alternativu. Rijetko se spominje važnost razvoja punopravnih osoba koje će sudjelovati u svim sferama života. Humanistički i umjetnički sadržaji smatraju se beskorisnima, zamjenjuju se tehničkim tečajevima u znanosti, inženjerskim u tehnologiji, sve u ime ekonomske dobiti. Obrazovni sustav sve više postaje proizvodni sustav u kojem odgojni dio gubi svoj smisao. Nastava povijesti je važna karika odgojnog i identitetskog dijela srednjoškolskog obrazovanja. Važno je apostrofirati da upravo djeca lošijeg socioekonomskog statusa češće pohađaju strukovne programe pa je prema Europskoj strategiji o pravima djeteta 2021.-2024. upravo njima predviđeno pravo na kvalitetno obrazovanje. Smanjena satnica nastave povijesti znači diskriminaciju učenika strukovnih škola u odnosu na gimnazijalce , a time je upitan i njihov budući status punopravnih građana naše domovine (jer neće ni znati što je to). Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
101 RUŽICA LENĐER ODLUKU Poštovani, kao nastavnica povijesti koja povijest predaje u strukovnoj školi ne podržavam kurikulum koji predviđene nastavne sadržaje povijesti planira ostvariti unutar smanjene satnice povijesti. Smatram da će mrvljenjem satnice nastave povijesti učenici strukovnih zanimanja biti zakinuti za kvalitetno poučavanje nacionalne povijesti koja se ne može smisleno predavati i usvajati bez konteksta europske i svjetske povijesti, za što je opet potrebno dostatno vrijeme obrade nastavnih sadržaja. Ovakvim kurikulumom stječe se dojam reforme kojom se postiže isključivo rezanje satnice nastave povijesti, nikako se ne postiže reformirana nastava povijesti koja se može postići i bez ove sječe satnice. Postiže se samo to da će se nastava povijesti posljedično obezvrijediti ne samo u strukovnim školama, već i u gimnazijama i u osnovnim školama, i to u vrijeme kad se najbolje pokazuje i dokazuje da je povijest učiteljica života. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
102 Elvis Gašparić ODLUKU Svi učenici srednjih strukovnih škola imaju pravo na kvalitetan društveno-humanistički aspekt obrazovanja i nikako ih se ne smije u tom smislu diskvalificirati u odnosu prema gimnazijalcima. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
103 STJEPAN MARKOVIĆ ODLUKU Poštovani, referiram se na dio strukovnog kurikuluma za strukovno zanimanje Tehničar/Tehničarka za 3D tehnologije u svezi kurikuluma nastave povijesti. Razvidno je kako je u predloženom kurikulumu u nastavi povijesti zastupljeno samo razdoblje od 18.-20. stoljeća u kojem se sagledava kulturno - povijesni i društveni razvoj Hrvata u okviru Europe i svijeta. Držim to pogrešnim jer se time zanamaruje sveukupni društveni razvoj hrvatskog naroda od njegovog doseljenja do 18. stoljeća, a samim time ne može se razumjeti ni razdoblje hrvatske povijesti koje kurikulum predviđa. Držim kako kurikulum treba promijeniti i omogućiti učenicima učenje povijesti, a posebno učenje hrvatske povijesti na koju se tako često i s ponosom pozivamo, u njenom punom opsegu, na način kako je ona realizirana u strukovnim zanimanjima do sada. Povijest je temelj društveno humanističkog obrazovanja mladih ljudi te se učenicima strukovnih zanimanja treba omogućiti društveno humanističko obrazovanje kakvo zaslužuju. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
104 Goran Vreš ODLUKU, II. Poštovani, Odnos vlasti prema nastavi Povijesti je poruka o tome kakve su vrijednosti koje njegujemo, do čega nam je stalo ili čega se odričemo. Ako ne bude kvalitetne nastave povijesti u hrvatskoj državi i ako vlast smatra da je povijest nije važna, kao i da nacionalna država nije važna, dobro obrazovani mladi ljudi koji će u svakom pogledu graditi budućnost nisu važni, onda više ništa nije važno. Manjak satnice i marginalizacija predmeta otežat će učenicima bavljenje povijesnim temama i prouzročiti da učenici slabije poznaju svijet u kojem žive, a i posljedično vole svoju domovinu. Istaknimo vrijednost predmeta za cijelu državu, njene stanovnike i činjenicu da se ovim prijedlogom degradira hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Vještina prikupljanja, analiziranja, uspoređivanja i vrjednovanja informacija u modernom svijetu preopterećenom infodemijom vježba se na nastavi povijesti. Srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika, jako je važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Neargumentirano se oduzimaju ranije stečena prava na satnicu iz nastave povijesti. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u O.Š., što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj, jer je predviđena premala satnica da bi se mogle ispoštovati teme: 37 obveznih + 2 izborne teme. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja Povijesti u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Kurikulum iz Povijesti nije uravnotežen s obzirom na kognitivni razvoj učenika i pripadajuću kumulativnost u odnosu na osnovnoškolsko obrazovanje. Težina ishoda treba biti u skladu s kognitivnim mogućnostima srednjoškolaca, a ne ispod toga. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku, ne može se potaknuti veća aktivnost učenika i raditi istraživački radovi. Jedan ili dva sata na izuzetno kompleksne teme u jednoj godini učenja je nemoguće kvalitetno obraditi, a posebice ne po načelima aktivnog učenja kojeg ovaj kurikulum zastupa. To je suprotno višegodišnjim nastojanjima za reduciranjem broja tema. Količina predviđenih sadržaja ograničava nastavničku autonomiju i usmjerava nastavnike na tradicionalnu nastavu kojoj je u središtu predavanje sadržaja, a ne učenik i njegove potrebe. Striktna dioba sadržaja po domenama se nije pokazala kao najbolje rješenje u kurikuluma u O.Š. i gimnazija i nema historiografsko utemeljenje te značajno otežava učeničko razumijevanje. Treba podučavati različita područja povijesti u njihovom međuodnosu, kronološkim slijedom. Svi učenici srednjih strukovnih škola imaju pravo na kvalitetan društveno-humanistički aspekt obrazovanja i nikako ih se ne smije u tom smislu diskvalificirati u odnosu prema gimnazijalcima. Srednjoškolsko obrazovanje u strukovnim školama treba učenicima omogućiti cjelovit osobni i profesionalni razvoj u dobro informiranu i angažiranu osobu koja participira u svim sferama društva. Cjelovito i kvalitetno obrazovanje je obveza koja je propisana NOK-om i koju predlagatelj, tj. Ministarstvo mora ispoštovati. Svakodnevno svjedočimo kako cjelovit odgoj i obrazovanje utemeljen na društveno-humanističkim vrijednostima nema alternativu. Rijetko se spominje važnost razvoja punopravnih osoba koje će sudjelovati u svim sferama života. Humanistički i umjetnički sadržaji smatraju se beskorisnima, zamjenjuju se tehničkim tečajevima u znanosti, inženjerskim u tehnologiji, sve u ime ekonomske dobiti. Obrazovni sustav sve više postaje proizvodni sustav u kojem odgojni dio gubi svoj smisao. Nastava povijesti je važna karika odgojnog i identitetskog dijela srednjoškolskog obrazovanja. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
105 ZVONIMIR BLAŽIĆ ODLUKU, IV. Poštovani, Većina ljudi je već napisala komentare na tragu mojeg mišljenja, a ja se mogu samo složiti s njima. S ovakvim okrnjenim modelom podučavanja povijesti, hrvatsko društvo neće dobivati slobodnomisleće građane adekvatno pripremljene za sudjelovanje u demokratskom društvu 21. stoljeća u Hrvatskoj i EU. Učenici koji prolaze kroz naš obrazovni sustav, čak i oni u strukovnim školama, ne obrazuju se samo da budu građani Hrvatske, nego i budući građani Europske Unije. Zbog toga nije dovoljno podučavati samo hrvatsku nacionalnu povijest, nego i minimalno europsku povijest koju ovdje ne vidim. Smatram da određenih sadržaja iz europske povijesti i u sadašnjem modelu podučavanja nedostaje, a po ovom novom prijedlogu oni gotovo potpuno nestaju. Moja druga primjedba odnosi se na predmet Povijest, ishod iz domene znanost i tehnologija. Razrađeni ishod POV SSŠ C1 glasi: "Vrednuje ulogu cestovnog, željezničkog i vodenog povezivanja hrvatskih zemalja u njihovoj sveukupnoj integraciji tijekom 18. i 19. stoljeća;" - izraz koji se ovdje koristi je možda pogrešan izraz jer prometnjaci, koliko ja znam, govore o vodnom (ne vodenom) prometu. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
106 Antun Pavelić ODLUKU, IV. Poštovani, ako se sastavlja prijedlog strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za 3D tehnologije, onda bi on za predmet Povijest trebao biti profesionalan, ozbiljan i pravedan. Mišljenja sam da ovaj prijedlog to nije, a to ću objasniti na sljedećim primjerima: 1.) ako se u prijedlogu tvrdi da je jedna od svrha "očuvati osobni i nacionalni identitet i čuvati svoju kulturnu i duhovnu baštinu" onda se javlja stvarno profesionalno pitanje: kako ćete kvalitetno ostvariti ovu svrhu, uz sve ostale, ako u prijedlogu idete u smanjenje satnice Povijesti? Napomena: na internetu postoje različiti prilozi u kojima mlade ljude iz SAD-a pitaju tko je G. Washington, koji je glavni grad SAD-a... njihovi netočni odgovori podsjetnik su na tamošnje "profesionalne" prijedloge obrazovnih reformi, 2) ozbiljnost prijedloga trebala bi se ogledati u i smislenom stilu pisanja, a ako sastavljač prijedloga to ne radi onda daje za pravo svojim kritičarima. Od mnogih primjera navest ću ovaj: u 3. stavku Odgojno-obrazovnih ciljema učenja i poučavanja navodi se da učenik "razvija sposobnost pristupa tradicionalnim i novim oblicima medija, razumijevanja medija i interakcije s njima..." Ako želite uistinu ostvariti ovaj dio cilja, naglašavam: uz sve ciljeve u 7 stavaka, onda je ozbiljan logični zaključak da bi satnica Povijesti trebala biti veća od one u prijedlogu, 3.) nastavnik Povijesti trebao bi se cijeniti po svojoj pravedosti prema učenicima, ali ovaj prijedlog ne daje takvu priliku. Ako proučite odjeljak C (Struktura- organizacijska područja predmetnog kurikuluma/domene) i odjeljak D (Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti) onda bi učenici s tako malom satnicom bili preopterećeni gradivom te demotivirani za bilo kakav oblik rada i suradnje u nastavi. Sastavljaču prijedloga pripomenuo bih da je svrha nastave odgoj i obrazovanje učenika, a ne "lijep" prijedlog strukovnog kurikuluma. Iz svega navedenog smatram da bi nastavu Povijesti trebalo predavati u prva dva razreda po 2 sata tjedno (ukupno 70 sati po svako godini) ako bi željeli potaknuti učenike na samostalno i kritičko proučavanje nacionalne i svjetske Povijesti. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
107 Suzana Pešorda ODLUKU, IV. Poštovani; ne slažem se sa prijedlogom strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za 3d tehnologije, posebno se ne može prihvatiti i potpuno je neprihvatljiv "Kurikulum nastavnog predmeta povijest za strukovne škole na razini 4.2.", jer je manjkav, odnosi se samo na noviju povijest i nedovoljan broj sati ima za provođenje . Kako su znanja iz povijesti temeljna znanja za razumijevanje svijeta i prostora koji učenika okružuje i u kojem će živjeti ovaj prijedlog koji nudite treba potpuno odbaciti. Predlažemo poučavanje povijesti, nastavu povijesti u prva dva razreda po 2 sata tjedno, svaka godina 70 sati gdje će učenik moći spoznati, razumjeti i kritički promisliti nacionalnu i svjetsku povijest, kroz sva razdoblja. I podsjetiti ću na jednu prelijepu izreku: “Narod koji zaboravlja svoju prošlost, slijep ide u budućnost”. S poštovanjem; Suzana Pešorda Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
108 SUNČICA REMENAR ODLUKU, 1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULUMA Poštovani/e, ukazala bih na pogrešku ovog prijedloga strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda koji se tiču čovjeka i njegovog zdravlja. Ovakvo izostavljanje odgojno-obrazovnih ishoda (iz područja biologije) u općeobrazovnom dijelu ovog kurikuluma, a koji obrađuju glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti, pružanje prve pomoći, razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, smatram neodgovornim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih, ali i strukovnih, modula.  Nepoznavanje vlastitog tijela i zdravlja ugroza je kvaliteti života svakog mladog bića (učenika, naučnika), a zatim i ugroza uspjeha svakog poduzetnika, obrtnika, radnika te predstavlja veliki potencijalni teret sustavu zdravstvenog osiguranja, mirovinskog osiguranja, ali i gospodarstva Republike Hrvatske te time pred nepotrebnu opasnost stavlja čitavo naše buduće društvo, obitelj i pojedinca. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za SVE učenike i učenice srednjih škola, bez diskriminacije prema obrazovnom usmjerenju, pa tako i strukovnih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu 1. razreda srednje škole. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom tijelu i zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni i funkcionalni članovi našeg društva. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge, a ovi dopisi potpore proslijeđeni su na adrese MZO-a, ASOO-a i Hrvatskog sabora - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Ukoliko je potrebno, lako ih možete dobiti na uvid. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
109 Pino Repanić ODLUKU, 1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULUMA Prijedlog strukovnog kurikuluma nije dobar budući da smanjuje broj sati nastave Povijesti. Predmet Povijesti je ključan za razvoj nacionalnog identiteta i kritičkog razmišljanja. Učenici na ovaj način neće moći steći kompetencije koje su im potrebne za budućnost posebno će se umanjiti njihove kompetencije kao aktivnih građanina. Nadalje, predloženi broj tema nije moguće obraditi prema zadanoj satnici stoga treba povećati broj sati povijesti. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
110 IVANA KOVAČ ODLUKU, 1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULUMA Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja Povijesti u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Kurikulum iz Povijesti nije uravnotežen s obzirom na kognitivni razvoj učenika i pripadajuću kumulativnost u odnosu na osnovnoškolsko obrazovanje. Težina ishoda treba biti u skladu s kognitivnim mogućnostima srednjoškolaca, a ne ispod toga. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u O.Š., što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj, jer je predviđena premala satnica da bi se mogle obraditi sve predviđene teme: 37 obveznih + 2 izborne teme. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
111 Jasminka Dubravica ODLUKU, 2. POPIS OPĆE OBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, predlažem uključivanje obveznog opće obrazovnog modula pod nazivom ;Čovjek i zdravlje u sve sektore srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije) i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima ;Brinem o svom zdravlju; i;Spolnost. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-o brazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i zelenom promišljanju tj. temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje opće obrazovnog modula ;Održivi razvoj - u sve sektore na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane zelena. Srdačan pozdrav. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
112 Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću ODLUKU, 2. POPIS OPĆE OBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Iako je u strukovnom obrazovanju naglasak na osposobljavanju učenika za buduća zanimanja koja zahtijevaju učenje i praksu s ciljem razvoja stručnih znanja i vještina, smatramo da je za njih, kao mlade građane Republike Hrvatske i Europske unije, iznimno važno da budu obrazovani i u općeobrazovnim predmetima. Za njihovu budućnost važno je da budu pismeni, da razvijaju kritičko mišljenje, medijsku pismenost, da znaju prepoznati lažne vijesti, dezinformacije i kako im se suprotstaviti, da razumiju društvene procese i događaje, kako u Hrvatskoj tako i u Europi i svijetu. A za to im samo strukovno obrazovanje nije dovoljno. Zbog toga, smatramo da prepolovljivanje nastave povijesti i geografije, te ukidanje predmeta Politike i gospodarstva u strukovnom obrazovanju, nije dobro za učenike. Upravo su to predmeti na kojima učenici najviše razvijaju prethodno navedene vještine, koje im trebaju u njihovim životima da bi bili obrazovani te aktivni građani svoga društva. Iako je važnost rada na tim znanjima i vještinama navedena u uvodnim tekstovima o općeobrazovnim predmetima te svakom od pojedinih predmeta, smatramo da ishodi i ciljevi te sadržaji koji su predviđeni ne potiču razvoj tih vještina. Također, jedna godina nije dovoljna da se one razvijaju. Zbog toga predlažemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja za nastavu povijesti u strukovnom obrazovanju predvidi barem broj sati na dosadašnjoj razini, to jest 2 godine sa 70 sati godišnje. Bilo bi važno razmotriti povećavanje satnice. Smatramo da su općeobrazovni predmeti značajniji za obrazovanje mladih za život i snalaženje u suvremenom društvu. Documenta Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
113 BISERKA BILIĆ ODLUKU, 2. POPIS OPĆE OBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, očitujem se na Kurikulum nastavnog predmeta Geografija za srednje strukovne škole na razini 4.2. 1.S obzirom na svoje 32 godišnje nastavno iskustvo sigurna sam da je opseg predviđenih ishoda i sadržaja nemoguće provesti u okviru predviđene satnice tim više što se očekuje da se većina tema i ishoda realizira kroz učenički istraživački i terenski rad. Isto se odnosi na razvoj kompetencija koje se spominju u uvodnom dijelu kurikula a da ne govorim o uvježbavanju geografskih vještina i kartografske pismenosti. Svaki nastavnik praktičar zna da je za takav pristup potrebno daleko više nastavnih sati nego što je predviđeno predloženim kurikulom. Ovakav koncept neće omogućiti učeniku razvoj i uvježbavanje zadanih kompetencija a nastavnika će dovesti u nezavidan položaj da ili pojedine ishode preskače ili da „ juri „ kroz sadržaje. Predlažem da predloženi kurikulul prođe stručnu recenziju i analizu . 2.U Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za 3D tehnologije/tehničarka za 3D tehnologije (011234) u obrazovnom sektoru Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija predviđa se nastava Geografije u 4. razredu odnosno u završnoj godini školovanja . Time bi ukupni broj sati nastave geografije iznosio 96 sati ( umjesto 105 kako bi bilo u ostalim godinama školovanja) što bi još dodatno otežalo realizaciju predviđenih odgojno- obrazovnih ishoda. Predlažem da se nastava geografije uvede u 2. razredu umjesto u 4. razredu. Srdačan pozdrav ! Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
114 MARIJA GABELICA ODLUKU, 2. POPIS OPĆE OBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, vezanu za nastavu Povijesti navodite: "Povijest se uči i poučava u 2 sata tjedno, na razini 4.1. u 1. razredu i na razini 4.2. u 2. razredu strukovne škole, ukupno 70 sati godišnje. Ishodi su postavljeni tako da vode dubljem razumijevanju novije i suvremene hrvatske povijesti u EUROPSKOM I SVJETSKOM kontekstu." Pošto ste povijest sveli na jednu godinu poučavanja i to isključivo nacionalnu, smatram da postizanje ovih ishoda nije moguće niti se može postići čak ni dodatnim izbornim modulima, koje ste odredili za nastavu Povijesti u strukovnim školama. To je krajnje reducirano bez svrhe. Većina učenika strukovnih škola ili imaju manje mogućnosti, dolaze iz ruralnih krajeva, ne žele svi studirati, žele raditi ali i oni imaju zakonsko pravo na cjelovito obrazovanje. Svi oni će jednog dana biti građani ove zemlje, roditelji, konzumenti kulturnih, turističkih i drugih sadržaja, stoga se povijest mora moći poučavati u širem kontekstu, pošto ona kroz svoje sadržaje pruža širok raspon, a to nije moguće u 1 godini. Za postizanje ishoda koji su propisani i njihovo postizanje potrebno je zadržati postojeću satnicu nastave povijesti u 4. godišnjim strukovnim školama od 2 godine učenja po 70 sati godišnje, a nikako je smanjivati! Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
115 SUZANA ĐURKAN ODLUKU, 2. POPIS OPĆE OBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, jedna godina nastave povijesti nije dovoljna da se postignu svi željeni ishodi učenja. Povijest zahtijeva duboko razumijevanje događaja, procesa i njihovih međusobnih povezanosti tijekom vremena. Vještine kritičkog mišljenja, analize i vrednovanja izvora i argumentacija razvijaju se postupno i zahtijevaju vrijeme. Učenje povijesti kroz duži vremenski period omogućava učenicima da razviju i usavrše ove vještine kroz ponavljanje, primjenu na različite teme i kontekste te kroz složenije i zahtjevnije zadatke. Proširenje nastave povijesti na dvije ili tri godine omogućilo bi aktualizaciju i uključivanje suvremenih događaja u nastavu što bi pomoglo učenicima da analiziraju i razumiju aktualne događaje. Proširenje nastave povijesti na dvije ili tri godine pruža neophodnu dubinu, kontinuitet i složenost u proučavanju povijesti, što je ključno za razvoj dobro obrazovanih, kritičkih i odgovornih građana. Godinama se u različitim reformama zaboravlja na srednje strukovne škole. Smatram da je potrebna promjena, pozdravljam pokušaj da se napravi reforma i uvedu kurikulumi, ali isto tako smatram da to u ovom obliku nije dobro. Reformom bi se trebalo osigurati da promjene donose stvarne i dugoročne koristi za učenike, obrazovni sustav i društvo u cjelini, ali ova reforma to nažalost ne osigurava. Srdačan pozdrav Suzana Đurkan Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
116 BISERKA BILIĆ ODLUKU, 2. POPIS OPĆE OBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, slažem se sa većinom sudionika rasprave. Zar se srednjoj školi u Republici Hrvatskoj odriče pravo na općeobrazovnu i odgojnu ulogu ? Koliko se europskih novaca potrošilo i troši se da bi se 17- godišnjem učeniku/ci uskratilo pravo na cjelovito poučavanje hrvatske povijesti ? Zar je cilj obrazovati „ fah idiote „ za europsko tržište radne snage ? Na što se troši europski ( naš ! ) novac ? Na tablice, priručnike i seminare koji će biti u nastavi neupotrebljivi kao i na pisanje novih kurikula za čije kreiranje ne znamo stručnjaci kojih su struka sudjelovali te kakve su njihove kompetencije i iskustvo u neposrednom odgojno- obrazovnom radu. Usmjerite novac na opremanje radionica u školama i poticanje zapošljavanja deficitarnih strukovnih nastavnika! Masakriranje kurikula povijesti je izravno nepoštivanje općih obrazovnih načela te NOK-a. PREDLAŽEM: da se nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima odvija kao do sada (u dvije, odnosno tri školske godine) i obuhvaća hrvatsku i svjetsku povijest. (ASOO trenutno predlaže samo nacionalnu povijest 19. i 20. st. u trećem razredu) To bi se postiglo odustajanjem od planiranog povećanja satnice hrvatskog jezika s 3 na 4 sata i engleskog jezika s 2 na 3 sata u jednoj od školskih godina kvalifikacije razine 4.2 (četverogodišnji strukovni programi). Učenici četverogodišnjih strukovnih škola već sada postižu vrlo visoku prolaznost iz ova dva predmeta državne mature, prosječno 80-90%. Mnogima od njih to je završni dio školovanja, a za druge koji namjeravaju nastaviti školovanje na fakultetu predlažemo da to povećanje satnice obveznih predmeta na maturi bude izborno u jednoj od školskih godina. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
117 ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS ODLUKU, 2. POPIS OPĆE OBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Predviđenim promjenama značajno se reducira satnica za općeobrazovne predmete te za predmete društveno-humanističkog područja, uključujući i Povijest. Zabrinjava takvo reduciranje općeobrazovne komponente kurikuluma, a posebice njegove društveno-humanističke sastavnice. To se dobro vidi iz popisa općeobrazovnih predmeta u kurikulumu koji je stavljen na javno savjetovanje. U te su predmete uključeni Hrvatski jezik (četiri godine učenja), strani jezici (Engleski/Njemački/Talijanski – četiri godine učenja), Matematika (četiri godine učenja), Tjelesna i zdravstvena kultura (četiri godine učenja), Povijest (samo treći razred), Geografija (samo četvrti razred), Katolički/pravoslavni/islamski vjeronauk ili Etika (četiri godine učenja). Iz popisa je evidentno da učenici u prve dvije godine nemaju nijedan obavezni predmet koji bi im davao opća znanja o društvu i čovjeku u društvu. Etika je, naime, samo jedan manji dio onoga čime se bave društveno-humanističke znanosti, a ni taj predmet ne pohađaju svi učenici. To se najbolje vidi u usporedbi s gimnazijskim kurikulumom koji obuhvaća društveno-humanističke predmete poput Povijesti, Geografije, Filozofije, Politike i gospodarstva, Sociologije, Psihologije, koji su ujedno ključni predmeti za obradu međupredmetnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja. Još su u lošijoj poziciji učenici koji pohađaju vjeronauk jer u prve dvije godine nemaju nijedan predmet sekularnog karaktera u kojemu dobivaju pogled na svijet i društvo koji ne dolazi iz partikularnih religijskih perspektiva, dok u trećem i četvrtom razredu imaju povijest i geografiju u značajno reduciranom obliku. Učenici strukovnih škola čine 70 posto učeničke srednjoškolske populacije te samim time većinu onih koji će u bliskoj budućnosti biti nositelji ne samo ekonomskoga, već i društvenog, političkog i kulturnog razvoja. Stoga im je potrebno srednjoškolsko obrazovanje koje omogućuje cjeloviti osobni i profesionalni razvoj te informiranu i angažiranu participaciju u društvu. Predmeti društveno-humanističkog područja u tome imaju nezamjenjivu ulogu jer stvaraju uvjete za razvoj socijalnih i građanskih kompetencija, kulturne svijesti i izražavanja te jačaju svijest o zajedničkim vrijednostima. S obzirom na psihofizički razvoj učenika, jasno je da osnovnoškolski odgoj i obrazovanje može pružiti osnovna znanja o društvu, a tek srednjoškolska nastava omogućuje temeljitije upoznavanje složenih društvenih fenomena u prošlosti i sadašnjosti čije je razumijevanje neophodno za razvoj navedenih kompetencija. Stoga smatramo da u strukovnom kurikulumu treba osnažiti nastavu društveno-humanističkih predmeta te osigurati veću satnicu koja će omogućiti ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda na razini primjerenoj za učenike srednjih škola. Svakako bi trebalo osigurati da se i u prve dvije godine podučavaju predmeti društveno-humanističkog područja te da se tako podupre razvoj učeničkih socijalnih i građanskih kompetencija te kompetencija potrebnih za aktivnu participaciju u zajednici. Predlažemo da se razmotri mogućnost produljenja nastave povijesti i geografije s jedne na dvije godine učenja, s kurikulumima prikladnima za razvoj takvih kompetencija. U ime Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, red. prof. Pročelnica Odsjeka za povijest Prof. dr. sc. Ivica Šute, red. prof. Predstojnik Katedre za hrvatsku povijest Prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, red. prof. Predstojnik Katedre za svjetsku povijest novog vijeka Dr. sc. Snježana Koren, doc. Predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti Prof. dr. sc. Borislav Grgin, red. prof. Predstojnik Katedre za svjetsku povijest srednjeg vijeka Prof. dr. sc. Boris Olujić, red. prof. Predstojnik Katedre za staru povijest Prof. dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof. Predstojnik Katedre za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe Prof. dr. sc. Tomislav Galović, izv. prof. Predstojnik Katedre za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
118 Josip Paulić ODLUKU, 2. POPIS OPĆE OBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima trebala bi se odvijati kao do sada (u dvije, odnosno tri školske godine) i obuhvaćati hrvatsku i svjetsku povijest. (ASOO trenutno predlaže samo nacionalnu povijest 19. i 20. st. u trećem razredu) To bi se postiglo odustajanjem od planiranog povećanja satnice hrvatskog jezika s 3 na 4 sata i engleskog jezika s 2 na 3 sata u jednoj od školskih godina kvalifikacije razine 4.2 (četverogodišnji strukovni programi). Učenici četverogodišnjih strukovnih škola već sada postižu vrlo visoku prolaznost iz ova dva predmeta državne mature, prosječno 80-90%. Mnogima od njih to je završni dio školovanja, a za druge koji namjeravaju nastaviti školovanje na fakultetu predlažemo da to povećanje satnice obveznih predmeta na maturi bude izborno u jednoj od školskih godina. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
119 Tomislav Zorko ODLUKU, 2. POPIS OPĆE OBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, ovakvim prijedlogom reforme strukovnog obrazovanja oko 70% srednjoškolaca u Hrvatskoj bilo bi zakinuto za adekvatno društveno-humanističko obrazovanje. Upravo stoga Povijesti kao nastavnom predmetu trebalo bi biti dodijeljeno 8 CSVET bodova s minimalnim trajanjem kao obaveznog predmeta dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Nepoznavanje prošlosti može imati velike posljedice po našu zajednicu. Poznavanje povijesti i povijesnih procesa pomaže i omogućuje đacima da kao budući građani mogu sudjelovati u demokratskim procesima u društvu te da mogu pristupati raspravama o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama. Kroz odgojne ishode učenici mogu specificirati etičke norme te proširiti suvremen humanistički svjetonazor neophodan u suvremenom svijetu. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
120 HELENA JILEK KUBALEK ODLUKU, 2. POPIS OPĆE OBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, vezanu za nastavu Povijesti navodite, pod Određeno vrijeme, da: "Povijest se uči i poučava u 2 sata tjedno, na razini 4.1. u 1. razredu i na razini 4.2. u 2. razredu strukovne škole, ukupno 70 sati godišnje. Ishodi su postavljeni tako da vode dubljem razumijevanju novije i suvremene hrvatske povijesti u EUROPSKOM I SVJETSKOM kontekstu." Smatram da postizanje zadanih ishoda nije moguće u vremenu koje ste odredili za nastavu Povijesti u strukovnim školama te da je između te dvije odrednice vašeg prijedloga kurikuluma velik nesrazmjer! Učenici strukovnih škola imaju zakonsko pravo na cjelovito obrazovanje te su zadani ishodi obvezni i poželjni, ali za njihovo postizanje potrebno je zadržati postojeću satnicu nastave povijesti od 2 godine učenja po 70 sati godišnje, a nikako je smanjivati! Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
121 BLANKA FILOŠEVIĆ ODLUKU, 2. POPIS OPĆE OBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, ne mogu, a da ne primijetim nelogičnosti oko izbacivanja grupe općeobrazovnih predmeta iz strukovnih škola, posebice u ovom strukovnom kurikulumu kojim je, izgleda, predstavljena metodologija "prekrajanja i rezuckanja". Znači, govorimo o kurikulumu tehničara za 3D tehnologije bez usvajanja temeljnih zakona iz fizike ( bilo je nekakvih najava da će se ishodi općeobrazovnih predmeta ostvarivati ulaženjem u strukovne predmete, ovdje to nije jasno vidljivo). Neki bi rekli da bi se ovo zanimanje moglo nazvati i zanimanjem budućnosti. Kako to ostvariti bez poznavanja temeljnih koncepata političke i financijske pismenosti? Sva moguća društvena istraživanje govore o poraznoj razini ovih pismenosti u Hrvata u odnosu na europsko okruženje. Godinama se pričalo o potrebi uvođenja građanskog odgoja u škole, odgoju za ljudska prava da bi se napravio ovakav drastičan i besmislen rez izbacivanjem predmeta Politika i gospodarstvo čija je satnica ionako bila skromno rezervirana za završni razred. Cijela reforma je napravljena netransparentno , bez poštenog dijaloga s ljudima koji bi trebali provesti ove promjene. A kako ih provesti ako smisao nije jasan, stručno i ljudski opravdan? Gledajući kurikulum nastavnog predmeta Povijesti također ne uočavam opravdanost izbacivanja velikog dijela povijesti. Nema ama baš nikakvog smisla. Budući tehničari za 3D tehnologije trebali bi uz stručna znanja imati i širinu koja im daju općeobrazovni predmeti, što zbog mogućnosti nastavka obrazovanja, što do pripremljenosti za tržište rada koje traži kompletne stručnjake. Umjesto da se reformom pruže jednaki standardi za sve srednje strukovne škole glede opremljenosti, stručne pripremljenosti nastavnika za izvođenje novih strukovnih kurikuluma, ovdje se na silu želi ugurati nešto gdje postoji jako puno pitanja na koje još nema odgovora. Ako na njih nisu znali odgovoriti ljudi koji su pripremali ove kurikulume, kako bi se onda ishodi uopće mogli ostvariti u razredima? Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
122 SUNČICA REMENAR ODLUKU, 3. POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani/e, s obzirom da živimo u eri gdje je pitanje održivosti i obrazovanja za održivost postalo "sine qua non", nevjerojatno je ne vidjeti ovaj smjer i u našem strukovnom obrazovanju! Kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju SVAKI aspekt osobnog i PROFESIONALNOG poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula u strukovnom dijelu kurikuluma. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i može se u sklopu strukovnog dijela kurikuluma uklopiti modularno u višim razredima obrazovanja. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
123 ANAMARIJA MELNJAK ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, smatram nedopustivim izostavljanje ishoda biologije čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći. Navedene odgojno-obrazovne teme trebale bi biti ključne za sve učenike i učenice srednjih škola. Predlažem uključivanje obaveznog općeobrazovnog modula pod nazivom "Čovjek i zdravlje" u sve sektore srednjih strukovnih škola. Samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. Također, potrebno je kao obavezni modul uvrstiti "Održivi razvoj" kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju". Jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
124 Carmen Vunić ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, ne slažem s trenutnim prijedlogom dotičnog strukovnog kurikuluma zbog izostanka bioloških modula "Čovjek i zdravlje" i „Čovjek i okoliš“. Navedeni moduli su do sada bili uvršteni u strukovno obrazovanje, zbog neophodne potrebe za edukacijom učenika o odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, čimbenicima koji narušavaju ljudsko zdravlje, rizičnom spolnom ponašanju, problematici ovisnosti te pružanju prve pomoći i samopomoći, a njihovo ukidanje je nedopustivo. Nedopustivo je da se u današnje vrijeme, učenicima uskrati prilika naučiti kako zdravim načinom života prevenirati neke od najučestalijih bolesti današnjeg društva (dijabetes, srčani i moždani udar, pretilost), kako brinuti i utjecati na svoje zdravlje, pružiti prvu pomoć i samopomoć. Isto tako je iznimno važno podučiti mlade naraštaje o utjecaju čovjeka na okoliš i međuodnosu čovjeka i okoliša kako bi kod učenike osvijestili važnost stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o svim tim temama možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće građane, radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". S poštovanjem, Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
125 SLAVICA FALAMIĆ ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, obraćam Vam se kao profesorica povijesti i filozofije, sa željom da ukažem na neprimjerenost umanjenja satnice nastave Povijesti u srednjim strukovnim školama, točnije, svođenje učenja i poučavanja nastave na samo jednu nastavnu godinu, u ovom slučaju s naglaskom na nacionalnu povijest od 18. do 21. stoljeća, čime učenicima onemogućujemo cjelovit uvid u nacionalnu povijest, a koja se opet ne može promatrati van konteksta svjetskih i europskih društvenih, povijesnih i kulturnih procesa. Smatram da Povijest kao predmet treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi na razini 4.2. Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. Povijest je uvijek bila predmet od državne važnosti, a u novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Isto tako, ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u O.Š., što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj, jer je predviđena premala satnica da bi se mogle ispoštovati teme: 37 obveznih + 2 izborne teme. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku. Svi učenici srednjih strukovnih škola imaju pravo na kvalitetan društveno-humanistički aspekt obrazovanja i nikako ih se ne smije u tom smislu diskvalificirati u odnosu prema gimnazijalcima. Osobitu bi štetu trpjeli oni koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne mature i upis nekog od društvenih i humanističkih studija jer bi u odnosu na učenike gimnazija bili u osjetno nepovoljnijem položaju nego sada. Slavica Falamić, prof. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
126 Gong ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Gong se protivi prijedlogu kurikuluma za srednje strukovne škole, a u kojemu nema ishoda predmeta Politika i gospodarstvo i po kojem će učenici i učenice imati znatno manji broj satova nekih drugih društveno-humanističkih predmeta kao što je u ovom slučaju Povijest. Ne sporimo da je važno obrazovati mlade na način da svojim znanjem i vještinama budu kompetentni na tržištu rada, ali ne trebamo zaboraviti da su naši mladi građani i građanke ove zemlje i da ih treba educirati o njihovim građanskim i političkim pravima. Trebamo ih pripremiti za život građana i građanki koji su sposobni donositi slobodne i informirane odluke te tako biti aktivni sudionici procesa odlučivanja i donošenja odluka koje ih se tiču. Potrebno je da se mlade uči kritički promišljati kako bi mogli propitivati i razumijeti društvene procese i događaje. Predmet Politika i gospodarstvo može biti revidiran u transparentnom procesu, ali je jedan od malobrojih prostora unutar kurikuluma strukovnih škola koji mladima može pružiti obrazovanje o temama kao što su demokracija, politički sustav Hrvatske, politička kultura i participacija te razvijati kod njih demokratske vrijednosti i stavove. Dosadašnja istraživanja (https://gong.hr/wp-content/uploads/2021/05/Politicka-pismenost-mladih-2021.pdf) ukazuju kako upravo učenici_e strukovnih škola, trogodišnjih programa posebno, ostvaruju lošije rezultate kod ispitivanja političkih znanja i vještina te demokratskih stavova i vrijednosti. Ako ih zakinemo za predmete u kojima se to uči i usmjeravamo ih samo strukovnom obrazovanju, zakidamo ih za budućnost i ne obrazujemo aktivne građane i građanke već samo radnike i radnice. Dodatno, nejasno je kako se u prijedlogu kurikuluma nastavnog predmeta Katolički vjeronauk za srednje strukovne škole (u poglavlju E. Povezanost s drugim predmetima) sugerira korelacija/povezanost s predmetom Politika i Gospodarstvo ako taj predmet neće postojati. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
127 Jasenka Meštrović ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, smatram nužnim uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu 1. razreda srednje škole. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom tijelu i zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni i funkcionalni članovi našeg društva. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju SVAKI aspekt osobnog i PROFESIONALNOG poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula u strukovnom dijelu kurikuluma. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i može se u sklopu strukovnog dijela kurikuluma uklopiti modularno u višim razredima obrazovanja. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge, a ovi dopisi potpore proslijeđeni su na adrese MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Srdačno, Jasenka Meštrović, učitelj savjetnik Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
128 Danko Bilić ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, uključujem se u ovo savjetovanje kao sudionik Domovinskog rata 1991. godine i otac troje djece koja su srećom završila srednjoškolsko obrazovanje. Zar zbilja netko misli da će se smanjivanjem satnice i ukidanje općeobrazovnih unaprijediti strukovno obrazovanje ? Pa svi znamo u čemu je glavni problem strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj: nedostatak kontinuirane financijske podrške za primjenu novih tehnologija te kvalitetne prakse u školi i kod poslodavca. Ovakav prijedlog strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR/KA ZA 3 D TEHNOLOGIJE smatram neprihvatljivim. Neprihvatljivo mi je da službene institucije države za koju sam se borio uskraćuju srednjoškolcima koji su na pragu punoljetnosti pravo na cjelovito poučavanje hrvatske povijesti. Kako će učenici znati i razumjeti vrijednost Domovinskog rata ako ste početak hrvatske povijesti stavili u 18. stoljeće ? S poštovanjem, Danko Bilić, sudionik Domovinskog rata i hrvatski branitelj, nositelj Spomenice Domovinskog rata Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
129 Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Ovako smanjena satnica u kurikulumu povijesti i predviđenih 37 obveznih i 2 izborne teme, ne omogućavaju dublju obradu sadržaja, kao ni aktivno učenje, koje je također navedeno u dokumentu. Kako bi se to ostvarilo, satnica bi također trebala biti znatno veća. Ovako, nastava se usmjerava na sadržaj, a ne na istraživanje, izvore i aktivno uključivanje učenika, dok se nastavnicima ne ostavlja sloboda da rade druge sadržaje izvan strogo propisanih pa sadržaj ostaje obrađen samo površno. Prema tome, predviđene ishode nije moguće ostvariti u predviđenoj satnici. Nadalje, imamo brojne prigovore na sadržaj i ishode predviđene u nastavi povijesti. Prije svega, upitan je naglasak cijele nastave samo na Hrvatsku, bez konteksta i učenja o povezanim i relevantnim procesima i događajima u europskoj i svjetskoj povijesti. Sadašnji naglasak na učenje „o vlastitoj naciji, državi i društvu, gospodarstvu, kulturnoj i povijesnoj baštini“ ostavlja premalo vremena za smještanje u „europski i globalni okvir.“ Takvim pristupom gubi se znanje i razumijevanje širih povijesnih procesa te njihovih uzroka i povoda, a Hrvatska se prikazuje kao izolirani prostor, što nikada nije bila niti bi ju bilo ispravno tako promatrati. Svrha poučavanja povijesti ne smije biti stvaranje i poticanje isključivog nacionalizma, što bi mogla biti posljedica poučavanja s predloženim ishodima i sadržajima. S druge strane, u ovako postavljenom kurikulumu nema mjesta za usporedbe, za razvoj razumijevanja šireg konteksta, za rad na primarnim i sekundarnim izvorima te za razvoj kritičkog mišljenja kod učenika. Propisanih sadržaja i ishoda je ponovno previše u odnosu na satnicu, što ne ostavlja prostora za izborne teme i dodatne sadržaje, kao ni za eventualni rad na izvorima, istraživanje i obradu bilo čega što je izvan propisanog kurikuluma. U ovom kurikulumu, posebno su problematični sadržaji i ishodi koji se tiču suvremene i najnovije hrvatske povijesti, posebno oni vezani uz Drugi svjetski i Domovinski rat. Korištenjem termina tri zločinačka ili totalitarna režima u Hrvatskoj, ne potiče se razumijevanje zločina u vlastitom povijesnom kontekstu. Zločine ustaškog režima u NDH izjednačava se sa poslijeratnim zločinima iz vremena socijalističke Jugoslavije. Na taj način, vrlo jasno se iskrivljavaju povijesne činjenice vezane uz Drugi svjetski rat, kao iz uz kasnije razdoblje Jugoslavije. Također, ustaški režim se izjednačava s nacističkim režimom, čime se umanjuje uloga ustaša, njihove politike i zločina tijekom rata. Jasnim navođenjem samo Holokausta u ishodima, također se zanemaruje činjenica o postojanju drugih žrtava i genocida nad Srbima i Romima, te ratnih zločina nad partizanima i njihovim simpatizerima u NDH. Dok su židovske žrtve uključene, one srpske, romske i ostale su isključene. Time se učenicima šalje kriva poruka da su samo Židovi bili žrtve, te se ponovno iskrivljavaju činjenice i namjerno manipulira s njima. U ishodima koji se tiču Drugog svjetskog rata, potrebno je uključiti antifašizam, partizanski pokret te činjenicu da je to bila pobjednička strana u ratu. Bez tih sadržaja, nemoguće je prikazati događaje i situaciju tijekom rata, jer jedna strana, i to ona pobjednička, nedostaje. Smatramo i da se dvije Jugoslavije, Kraljevina Jugoslavija koja je postojala u međuratnom razdoblju, te FNRJ/SFRJ, koja je nastala nakon Drugog svjetskog rata, ne bi trebale obrađivati zajedno ili uspoređivati, jer te države gotovo da i nemaju dodirnih točaka, osim imena koje dijele. Ishodi povezani s poučavanjem o drugoj Jugoslaviji nikako se ne bi smjeli svesti na poučavanje o komunističkim zločinima u poraću ili na jugoslavensku krizu koja je prethodila Domovinskom ratu, jer je ta država postojala skoro 50 godina i imala snažan utjecaj na hrvatsko i sva druga društva koja su se u njoj nalazila, kao i na Europu i svijet, što je važno istaknuti. Što se tiče Domovinskog rata, korištenje termina kao što su zločinački, srpska i crnogorska agresija i sličnih, neprimjereno je odgojno-obrazovnom dokumentu kao što je kurikulum, kao i korištenju u nastavi. Nije zadaća ni MZO-a, ni autora kurikuluma, koji ponovno nisu poznati javnosti, da na neobjektivan i ideologiziran način utječu na učenike, koji će na osnovu tog kurikuluma raditi. On mora biti neutralan, objektivan i oslobođen svake ideologije te se na taj način o suvremenim povijesnim događajima treba i poučavati. U navedenim ishodima također nedostaje proces Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, koji se nigdje ne spominje. Uvođenjem proučavanja jedino vojnih operacija, MZO još jednom šalje poruku učenicima i nastavnicima da je rat ono što je bitno, dok se mirovne inicijative, akcije pa i sama Mirna reintegracija zanemaruju. A dok su sve ratne operacije odnijele veliki broj života te nanijele veliku materijalnu i drugu štetu, proces Mirne reintegracije i uspostave povjerenja među nekadašnjim susjedima, smatra se jednim od najuspješnijih procesa izgradnje mira u povijesti rada UN-a uopće. Pozivamo MZO i autore kurikuluma da za nastavu povijesti predvide dvije godine, možda u trećem i četvrtom razredu, te satnicu kakva je bila dosad. Također, tražimo ozbiljnu reviziju navedenih ishoda i njihove razrade. U njih je svakako potrebno uključiti i europski i svjetski kontekst, kada to odgovara temama, te staviti Hrvatsku u taj kontekst. Potrebno je i revidirati sve ishode koji se tiču Drugog svjetskog rata u NDH, kako bi se priznali ustaška politika i zločini, genocidi nad Srbima, Romima (Samudaripen) i drugim žrtvama i kako bi se NDH odvojila od svih ostalih režima koji s njom nemaju veze. Tražimo i uključivanje sadržaja vezanih uz antifašizam, partizanski pokret, uz jasnu naznaku da su bili pobjednička strana u ratu. Nadalje, tražimo i reviziju ishoda i razrade ishoda za period Domovinskog rata, promjenu terminologije te uključivanje mirovnih procesa i Mirne reintegracije. Pozdravljamo reakciju Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Prijedlog kurikuluma povijesti za srednjoškolsko strukovno obrazovanje kojim se predmet Povijest izvodi samo u 3. razredu strukovnih srednjih škola i reducira na pregled nacionalne povijesti od kraja 18. stoljeća do suvremenog doba. Documenta Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
130 Ozrenka Meštrović ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, pozdravljam promjenu strukovnog obrazovanja, no moram ukazati na značajan propust. Učenike strukovnih škola zakida se za znanja i vještine koje donose prirodoslovni predmeti. Prirodoslovna kompetencija jedna je od osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje koje je odredila Europska komisija (EK) i koje je potrebno steći tijekom školskog obrazovanja te nadograđivati i usavršavati tijekom života. Čitanjem prijedloga ovog strukovnog kurikuluma uočljiv je izostanak ishoda koji se tiču čovjeka i njegovog zdravlja. Ako nas je COVID kriza ičemu naučila, onda je to važnost poznavanja skrbi o sebi i zdravlju. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu 1. razreda srednje škole. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom tijelu i zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni i funkcionalni članovi našeg društva. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju SVAKI aspekt osobnog i PROFESIONALNOG poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula u strukovnom dijelu kurikuluma. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i može se u sklopu strukovnog dijela kurikuluma uklopiti modularno u višim razredima obrazovanja. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". Srdačno, Ozrenka Meštrović, učitelj savjetnik Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
131 ZDRAVKA JELASKA MARIJAN ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, načelno podržavam modernizaciju strukovnog školstva, ali se ne slažem s rezanjem nastave povijesti i njezinim ograničavanjem samo na nacionalnu povijest od 18. do 20. stoljeća. Učenici strukovnih škola nisu samo buduća radna snaga, već i budući građani s pravom glasa kojima je osim poznavanja struke potrebno i primjereno opće obrazovanje, u sklopu kojega je nastava povijesti izuzetno važna za razumijevanje sadašnjosti Hrvatske i Europe, razvoj kritičkog mišljenja, izgradnju osobnog identiteta, njegovanje humanističkih i demokratskih vrijednosti, odnos prema kulturnom nasljeđu, tehnološkom razvoju te problemima društvenog i političkog života. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
132 MIHAELA MARCELJAK ILIĆ ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, ukazala bih na pogrešku ovog prijedloga strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda koji se tiču čovjeka i njegovog zdravlja. Ovakvo izostavljanje odgojno-obrazovnih ishoda (iz područja biologije) u općeobrazovnom dijelu ovog kurikuluma, a koji obrađuju glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti, pružanje prve pomoći, razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, smatram neodgovornim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih, ali i strukovnih, modula. Nepoznavanje vlastitog tijela i zdravlja ugroza je kvaliteti života svakog mladog bića (učenika, naučnika), a zatim i ugroza uspjeha svakog poduzetnika, obrtnika, radnika te predstavlja veliki potencijalni teret sustavu zdravstvenog osiguranja, mirovinskog osiguranja, ali i gospodarstva Republike Hrvatske te time pred nepotrebnu opasnost stavlja čitavo naše buduće društvo, obitelj i pojedinca. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za SVE učenike i učenice srednjih škola, bez diskriminacije prema obrazovnom usmjerenju, pa tako i strukovnih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu 1. razreda srednje škole. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom tijelu i zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni i funkcionalni članovi našeg društva. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju SVAKI aspekt osobnog i PROFESIONALNOG poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula u strukovnom dijelu kurikuluma. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i može se u sklopu strukovnog dijela kurikuluma uklopiti modularno u višim razredima obrazovanja. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge, a ovi dopisi potpore proslijeđeni su na adrese MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulture. Srdačan pozdrav Mihaela Marceljak Ilić, prof. savjetnik Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
133 MIRELA BALEŠIĆ JOVIĆ ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, kao nastavnica povijesti, moram reagirati na Kurikulum nastavnog predmeta Povijest za strukovne škole. Smatram da je neprihvatljivo smanjivati nastavu povijesti na samo jednu godinu srednjoškolskog obrazovanja tijekom koje učenici ne mogu dobiti potrebno znanje i vještine. Kvalitetna obrada nastavnog sadržaja, kvalitetno vrednovanje učenika, samostalni istraživački radovi i poticanje učenika na kritičko promišljanje i zaključivanje nemoguće je ostvariti sa satnicom koju predviđa Kurikulum. Time učenicima uskraćujemo pravo na kvalitetno obrazovanje i sudjelovanje u nastavnom procesu. Smatram da ograničavanje nastave povijesti na razdoblje od 18.do 21.stoljeća ograničava temeljna povijesna znanja učenika. Učenici trebaju poznavati povijest svog naroda od doseljenja i povijest svoje države od njezinih početaka u kontekstu europskih i svjetskih zbivanja. Ne možemo graditi kuću bez temelja… Ne zaboravimo da Povijest, kao nastavni predmet, ne uči samo ono što se dogodilo u prošlosti već ističe vrijednost kulturne i nacionalne baštine, objašnjava političke i društvene promjene, razvija nacionalnu svijest i važnost identiteta. Povijest nam je potrebna kako bismo razumjeli i shvatili sadašnjost te se bolje snalazili u budućnosti. HISTORIA EST MAGISTRA VITAE pa neka tako ostane i za buduće naraštaje!! Mirela Balešić Jović, prof. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
134 MARIJA GABELICA ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, prvo, kurikulum povijesti je loš, pošto je reduciran na samo 1 godinu i još je prilično nacionalistički obojen, vrlo kroatocentričan. RH nije izolirani otok, već je zemlja EU koja ima dugogodišnju povijest, razne lokalitete koje je važno očuvati, prekrasnu kulturnu baštinu, turistička smo zemlja, susrećemo se s raznim narodima, stoga se povijest mora moći poučavati u širem svjetskom i europskom kontekstu radi očuvanja tog bogatstva i radi odgoja mladih ljudi koji su tek u srednjoj školi zreli spoznati neke pojmove. To se ne može postići u jednoj godini ovakvim osakaćenim programom poučavanja. Drugo, i na povijesti se radi na analizi i čitanju teksta, razumijevanju pročitanog, istražuju se i pišu esejski zadatci, ne samo na Hrvatskom jeziku. Kako uopće poučavati hrvatski jezik bez povijesti? Treće, učenicima srednjih škola završni ispit je potvrda o završetku školovanja, to piše u Zakonu, a gimnazijalcima je matura. Učenici strukovnih škola, a koji misle studirati i koji idu na maturu već sad imaju veliku prolaznost iz hrvatskog jezika, no činjenica je da većina učenika srednjih škola ne želi studirati, oni žele raditi, njih se forsira da u većem broju prijave maturu (radi nekih drugih razloga pa često samo predaju papire). Svejedno, ti učenici nisu i ne mogu biti samo radnici koji nemaju pojma ni o čemu i oni imaju pravo na malo šire, humanističko obrazovanje. Stoga u 4 godišnjim školama povijest ostavite povijest 2 godine, a u nekim smjerovima koji se bave pravom, turizmom i sl. kao i do sad ostavite 3 godine s poučavanjem lokalne povijesti i kulturne baštine. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
135 MARTINA PAČANDI ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, Smatram da je prijedlog satnice i kurikuluma nastave Povijesti neprihvatljiv te ga je potrebno doraditi. Satnica nastave Povijesti u strukovnim školama se ne smije reducirati i mora ostati u istom obujmu kao i do sada (70 sati godišnje tijekom dvije odnosno tri školske godine u četverogodišnjim programima te 70 sati godišnje u svim trogodišnjim programima). Učenici u strukovnim školama ne smiju biti zakinuti za nastavu Povijesti u odnosu na učenike gimnazijskih programa. Svi učenici moraju imati jednako pravo na učenje hrvatske i svjetske povijesti jer povijest je učiteljica života. Martina Pačandi, prof. povijesti Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
136 Neda Bartulin ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, ove silne najavljene reforme i podilaženja tko zna komu, a nauštrb naše djece, dovest će do stvaranja generacija mladih ljudi koji neće znati gotovo ništa ni o čemu. Već ste osakatili kurikule Hrvatskog jezika po strukovnim školama. Djeca nam se ne znaju izražavati jer vrlo malo čitaju, a s najavom reforme kurikula Povijesti i Biologije, neće znati ništa o nacionalnom identitetu, pripadnosti, neće znati ni osnovne informacije vezane za svoje zdravlje. I kako očekujemo da će jedno društvo ići naprijed? Kad smo to mi došli do pitanja Što njemu/njoj/njima to treba da bi radio/radila /radili to i to..? Čije je to pitanje? I kome sve to ide u korist? Učenicima nikako! Nemojte učenike zakidati za znanja ni iz Povijesti ni iz Biologije jer samo čovjek koji više zna i koji je osviješten, može odlučivati i donositi odluke o sebi i svome životu. Znanje za koje ih zakidamo iz nekih svojih razloga, jest znanje koje im otimamo. Ako kažemo da ih rasterećujemo nebitnog, od čega ih to rasterećujemo? I neće li onda minimum koji tražimo postati njima problem? Dok je vrijeme i dok se može, napravimo nešto za korist djece da nas ne bi jednog dana osuđivalii za ono što smo im morali dati ?! Znanje! Neda Bartulin, ravnateljica, Ekonomska i upravna škola, Split Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
137 ANĐELKO VLAŠIĆ ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, ono što vidimo kao najveći problem i s čime se ne možemo složiti jest drastično smanjene satnice povijesti u četverogodišnjim strukovnim školama. Naime, u navedenoj se inačici nacrta kurikuluma naglašava da „nastava Povijesti ima važno i neizostavno mjesto u strukovnom obrazovanju“. Dalje se navodi niz kompetencija koje bi učenici trebali steći da bi postali „aktivnim građanima“, od razumijevanja vlastitog identiteta, vrednovanja kulturne baštine, razumijevanja sadašnjosti, uvažavanja različitih perspektiva, kritičkog mišljenja, prepoznavanja određenih društvenih vrijednosti itd. Neosporno je da je uloga nastave Povijesti, kako je tumače autora nacrta kurikuluma, u suglasju sa zahtjevima suvremenog demokratskog društva. Štoviše, izazovi s kojima se mlađe generacije danas svakodnevno susreću ulogu nastave Povijesti, kao i drugih društvenih i humanističkih predmeta, pri osposobljavanju učenika za aktivno i odgovorno građanstvo umnogome čine možda i važnijom nego u vrijeme kada je sastavljen još uvijek važeći kurikulum. Stoga se predloženo smanjenje satnice Povijesti za 50%, a u nekim slučajevima i 66%, ne čini opravdanim i smislenim jer bi ono predstavljalo bitnu prepreku da se nacrtom predviđeni nastavni ishodi ostvare. Takvo smanjenje satnice podrazumijeva mnogo veću površnost u odabiru sadržaja i znatna ograničenja u primjeni suvremenih nastavnih metoda, što je, na koncu, već odavno slučaj kada je riječ o nastavi Povijesti u strukovnim programima trogodišnjeg trajanja. Budući da učenici strukovnih škola čine 70% od ukupnog broja srednjoškolaca, bojimo se da bi reduciranjem opsega nastave Povijesti i drugih društvenih i humanističkih predmeta u strukovnim školama velik broj mladih bio uskraćen za bitan segment obrazovanja. Osobitu bi štetu trpjeli oni koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne maturu i upis nekog od društvenih i humanističkih studija jer bi u odnosu na učenike gimnazija bili u osjetno nepovoljnijem položaju nego sada. Smatramo da prijedlog kojim se predviđa smanjenje nastave Povijesti u strukovnim školama treba povući iz procedure te krenuti u izradu novog, u što bi trebalo uključiti veći broj stručnjaka, a čitav bi postupak trebao biti transparentniji. Predložene su promjene prevelike i prevažne da bi proces se njihova donošenja i provedbe temeljio isključivo na stavovima članova jedne uže radne skupini za izradu nacrta kurikuluma i jedne institucije, a bez prethodne javne rasprave svih zainteresiranih dionika, što svakako uključuje i nastavnike svih općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama, kao i članove akademske i znanstvene zajednice. U ime Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku doc. dr. sc. Anđelko Vlašić pročelnik Odsjeka za povijest Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
138 Danijela Kegalj ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, kao profesor povijesti u gimnaziji, ali i s dugogodišnjim iskustvom rada u strukovnoj školi, smatram da ovakav prijedlog satnice i kurikuluma nastave Povijesti (a i drugih općeobrazovnih sadržaja) ne bi trebalo provesti kako je predloženo ovim dokumentom. Pozdravljam odluku da se naglasak stavlja na hrvatsku povijest, ali ona ne može biti izdvojena iz europskog i svjetskog konteksta niti svedena na razdoblje od 18. do 21. stoljeća. Nastava Povijesti ima ulogu učenika educirati kako kritički promišljati ne samo prošlost, nego i sadašnjost pa ih tako pripremiti za budućnost i oblikovati ih u političke subjekte, građane Republike Hrvatske, kao i dobre i sposobne radne suradnike. Sadržaji iz osnovne škole jednostavno ne mogu biti dovoljni za izgradnju kritičkih i obrazovanih budućih građana, koji će izravno oblikovati hrvatsku budućnost. Ako se smanje teme i rad s općeobrazovnim sadržajima u strukovnoj školi, učenici će biti uskraćeni za vještine promišljanja i komuniciranja koje su im neophodne i u poslovnoj suradnji. Ako se pogledaju rezultati različitih projektnih oblika nastave, upravo su nastavnici Povijesti vrlo često nositelji različitih projekata i međupredmetnih korelacija jer po prirodi predmeta daju pregled cjeline i zaokružuju rad u projektu. Uz to, poučavaju učenike komunikaciji i argumentiranom debatiranju, što je u poslovnoj suradnji i proizvodnji iznimno bitno. Svođenjem nastave samo na sadržaje hrvatske povijesti od 18. do 21. st. u samo jednoj nastavnoj godini, a koji, naravno, trebaju uključivati i povijest struke, jednostavno se ne mogu ostvariti ishodi na dovoljno kvalitetnoj konceptualnoj, a kamoli proceduralnoj razini. Poznajući rad s djecom u strukovnoj školi, pogotovo u tehničkim zanimanjima, znam da ti učenici posjeduju iznimne logičke sposobnosti i itekako su sposobni kritički promišljati stvarnost preko prošlosti. Oni su ne samo budući radnici, nego i menadžeri, upravitelji, inženjeri. Oduzimajući im općeobrazovne sadržaje oduzet ćemo im i vještine komunikacije i kritičkog mišljenja pomoću kojih bi i svoju radnu okolinu unaprijedili zbog šire slike koju bi o njoj stekli. Podržavam izmjene kurikuluma nastave Povijesti, koji treba biti odmaknut od činjenične razine, ali ne i smanjenje satnice te predlažem da se zadrži postojeća, 2 godine i 70 sati godišnje u okviru obaveznog predmeta, a tijekom kojih bi se omogućilo ostvarivanje ishoda vezanih uz hrvatsku povijest u svjetskom kontekstu s naglaskom na konceptualnu i proceduralnu razinu. Također je nužno ostvarivanje ishoda vezanih uz sadržaje povijesti znanosti, tehnologije i struke, a koji bi trebali što više biti oblikovani kroz različite projektne aktivnosti. Sve to je nemoguće izvesti u jednoj nastavnoj godini. Izmjene kurikuluma da, no smanjenje satnice, nadam se, ne. S poštovanjem, Danijela Kegalj, prof. povijesti, izvrsni savjetnik Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
139 ANA KADOVIĆ ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, ovakav Prijedlog strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar 3D tehnologije izaziva nevjericu ne samo nastavnika koji predaju povijest u strukovnim smjerovima nego i samih učenika. Kako učenici mogu kritički razmišljati o događajima u Hrvatskoj ako nemaju podlogu događaja van Hrvatske i to prije 18. stoljeća? Kritičko mišljenje je sastavni dio povijesnog mišljenja, a empatija, humanost, uključivost i timski rad neizostavni su dio nastave Povijesti. Nastava Povijesti ima višestruko značenje za naše društvo, državu i obrazovanje. Kvaliteta poučavanja povijesti dokaz je civilizacijskog dosega nekog društva. A naši učenici to pokazuju i danas. Povijesno mišljenje je vještina izuzetno potrebna u vremenu u kojem živimo. Zašto se to pravo uskraćuje učenicima srednjih strukovnih škola? Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Smatram da nastava povijesti u strukovnim školama treba ostati minimalno dvije godine po 70 sati odnosno 8 CSVET bodova te kao obvezan predmet. Ana Kadović, prof. povijesti Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
140 ANTE NAZOR ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani Držim da nastava povijesti treba biti obvezna u svim četverogodišnjim strukovnim smjerovima 4.2 dvije školske godine, te da učenici koji su pohađali nastavu povijesti tri školske godine u turističkim, upravnim i drugim smjerovima trebaju zadržati to pravo. U prethodnim izjavama kolegice i kolege jasno i argumentirano su objasnile razloge zašto je to potrebno, pa nemam potrebe ponavljati. prof. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR-a Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
141 MIRJANA KAMBER ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, Ovim putem izražavam veliko nezadovoljstvo predloženim kurikulumom za stjecanje kvalifikacije Tehničar/ka za 3D tehnologije. Potrebu za reformom svakako podržavam, ali na ovaj način učenici će biti zakinuti za svoje pravo na kvalitetno obrazovanje, nikako rasterećeni. Svođenjem nastave Povijesti na jednu godinu, sužava se prostor za razvoj temeljnih znanja i vještina koje nastava Povijesti potiče, kritičko mišljenje, povijesnu interpretaciju, analizu povijesnih događaja, postavljanje teza i razvijanje argumentacije. Jako je važno učenicima omogućiti učenje Povijesti prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice kako bi ostvarili svoje pravo na obrazovanje te imali i mogućnost i uvjete za sveobuhvatan razvoj osobe. Poznavanje povijesti preduvjet je za razvoj socijalnih i političkih vještina bez kojih nema izgradnje zdravog društva ni učenika kao cjelovitih osoba. Svođenjem nastave Povijesti na ovaj broj sati nemoguće je organizirati nastavu usmjerenu na učenika koji će ostvariti više razine ishoda primjerene njegovu kognitivnu razvoju. Znanja i vještine stečene kroz osnovnoškolsko obrazovanje potrebno je razvijati i produbljivati, a ovakvim rezanjem satnice onemogućava se kvalitetan rad i ostvarivanje traženih ishoda. S ovakvom satnicom, učenici bi se mogli samo informirali o događajima, bez prilike da se odmaknu od razine nabrajanja, prepoznavanja, memoriranja pojedinih činjenica, što je nedopustivo. Nastava bi se svela na predavanje sadržaja, bez mogućnosti ostvarivanja viših razina znanja, učeničke aktivnosti te provođenja istraživačke nastave. Ako se izuzetno kompleksnim temama posveti jedan ili dva nastavna sata u jednoj godini učenja, nemoguće ih je kvalitetno obraditi, posebice ne po načelima aktivnog učenja kojeg ovaj kurikulum zastupa. Premala je satnica da bi se ispoštovali traženi ishodi i obradile sve teme te bi učenici bili zakinuti za temeljno pravo na obrazovanje. Stoga, Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova u četverogodišnjim strukovnim smjerovima i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. S poštovanjem, Mirjana Kamber, prof. povijesti i filozofije Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
142 ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Kurikulumom nastavnog predmeta Povijest za strukovne škole na razini 4.2 predviđena je jedna godina učenja povijesti s dva sata nastave tjedno (70 sati godišnje). U toj jednoj godini predviđeno je učenje hrvatske povijesti od 18. stoljeća do danas. Dosad se u četverogodišnjim strukovnim školama u pravilu učilo dvije godine povijesti te su učenici dobivali pregled svjetske i hrvatske povijesti od prapovijesti do danas. Evidentno je da se učenje povijesti reducira na polovicu dosadašnje satnice te se izostavljaju teme o europskoj i svjetskoj povijesti koje daju kontekst za temeljitije razumijevanje hrvatske povijesti. Zbog toga nije moguće ostvariti zahtjev naveden u prijedlogu kurikuluma da se sadržaji povijesti u strukovnoj školi podučavaju „kao nadogradnja na temeljna znanja iz osnovne škole“. Štoviše, prijedlogom kurikuluma povijesti predviđeno je učenje i podučavanje koje je na nižoj razini nego u osnovnoj školi. Stoga smatramo da bi bilo nužno razmotriti mogućnost dodatne godine učenja povijesti, tim više što je Povijest jedini općeobrazovni predmet u strukovnom kurikulumu kojim se posreduju znanja o društvu. U prijedlogu kurikuluma povijesti koji je stavljen na javno savjetovanje postoji nekoliko problema, koji dijelom proizlaze i iz reducirane satnice. Držimo da najveći problem prijedloga kurikuluma povijesti predstavlja neusklađenost njegovih ključnih dijelova, ponajprije ishoda i sadržaja koji nisu dovoljno usklađeni s ciljevima, pristupima učenju i podučavanju te s vrednovanjem. Dio tih problema proizlazi iz toga što su za strukovni kurikulum povijesti, koji predviđa jednu godinu učenja, preuzeta i prilagođena poglavlja Kurikuluma nastavnoga predmeta Povijesti u osnovnim školama i gimnazijama koji je rađen za ukupno osam godina učenja povijesti (četiri godine u osnovnoj školi te četiri godine u gimnaziji). Problemi su najočigledniji u preuzimanju organizacijske strukture, odnosno domena (poglavlje C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene), koje su se u, sada već četverogodišnjoj, primjeni kurikuluma u osnovnim školama i gimnazijama pokazale iznimno problematičnima. Drugi ključan problem predstavlja poglavlje D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti koje nije usklađeno s drugim poglavljima kurikuluma, ponajprije A. Svrha i opis predmeta, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja, F. Učenje i poučavanje predmeta i G. Vrednovanje. Po našoj procjeni, upravo poglavlje D zahtijeva najveću doradu, dok ostala poglavlja traže manje do srednje promjene. U nastavku se ove primjedbe razrađuju po poglavljima dokumenta. A. Svrha i opis predmeta Dijelovi poglavlja A. i poglavlje D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti nisu usuglašeni. U posljednjem odlomku u poglavlju A referira se na aktivno građanstvo, održivi razvoj te ključne kompetencije za cjeloživotno obrazovanje, što nije vidljivo u ishodima i sadržajima predviđenima u poglavlju D. Držimo da bi ishodima i sadržajima kurikuluma povijesti trebalo više istaknuti kompetencije koje se navode u poglavlju A. Postoje sintagme koje su nejasne: „očuvati osobni identitet“ (nastava povijesti treba pomoći učenicima u izgradnji osobnih identiteta koji su višeslojni i promjenjivi); „očuvati nacionalni identitet“ (iako se ovaj koncept koristi kao samorazumljiv, radi se o kompleksnom konceptu kojemu se u znanosti pristupa iz različitih rakursa, a u javnosti postoje različita shvaćanja; stoga predlažemo da se ukratko objasni u bilješci). B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Odgojno-obrazovni ciljevi predviđeni dokumentom bolje su utemeljeni u suvremenoj metodici nastave povijesti od ishoda i sadržaja predviđenih za njihovo ostvarivanje, no zbog te su neusklađenosti teško ostvarivi. Terminologija korištena u ciljevima, kao i u cijelom dokumentu, treba biti jasna, sustavna i utemeljena u suvremenoj stručnoj literaturi. U cilju 3 se istovremeno govori o povijesnim izvorima, povijesnom gradivu i o medijima, u cilju 4 o povijesnim tekstovima, dok se poslije u opisu tehničkih koncepata koristi termin povijesna vrela. U cilju 6 termin kritičko razmišljanje treba zamijeniti terminom kritičko mišljenje. Pojedine ciljeve treba doraditi. U ciljevima 5 i 6 miješa se kognitivna i afektivna domena, što bi trebalo razlučiti. Primjerice, u cilju 6 “vještine kritičkog razmišljanja, rješavanja problema i vještine argumentiranja” odnose se na kognitivnu domenu, dok se ostale formulacije odnose na afektivnu domenu. U ciljevima 1, 2 i 5 traži se povezivanje s europskim i svjetskim kontekstom, razmatranje svjetske kulturne baštine te razumijevanje raznolikosti i kulturnih identiteta u Europi i svijetu. To je teško ostvarivo budući da kurikulum zbog reducirane satnice u većini tema ne predviđa podučavanje europske i svjetske povijesti, a količina sadržaja je takva da se postavlja pitanje mogu li se teme iz hrvatske povijesti obraditi u cijelosti, a kamoli u širem kontekstu. U pojedinim ciljevima postoje sintagme koje su nejasne ili nemaju smisla – primjerice, u cilju 2 “očuvanje hrvatskog jezika u cjelini”, u cilju 3 “sposobnost pristupa tradicionalnim i novim medijima”, u cilju 4 “istražuje i rješava problemska pitanja na temelju jasnih kriterija” (kojih?). Formulacija u cilju 5 primjerenija je za ishod nego za cilj. U ciljevima 6 i 7 navode se kompetencije za koje nije vidljivo kako ih kurikulum podržava. Cilj 7 u ovom obliku nije ostvariv u okviru nastave povijesti u školi. Predlažemo preoblikovanje: Stječe znanja i vještine koje omogućuju osobni razvoj te odgovorno djelovanje u zajednici. O odabiru i nazivu pojedinih koncepata koji se navode u cilju 3 bit će više govora u dijelu C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene. C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene U kurikulumu su predviđena dva organizacijska načela – domene i tehnički koncepti pa je stoga tako i strukturiran naš komentar za ovo poglavlje. Domene U prijedlog strukovnog Kurikuluma povijesti integrirane su domene iz Kurikuluma povijesti za osnovne škole i gimnazije iz 2019. godine: Društvo, Ekonomija, Znanost i tehnologija, Politika, Filozofsko-religijsko-kulturno područje. U opisu domena se tvrdi da “Izvorište za ovakav pristup nalazi se u povijesnoj znanosti koja proučava prošlost u sklopu pet različitih područja ljudske djelatnosti, a to su: društveno, političko, znanstveno i tehnološko, ekonomsko i kulturno područje”. Ovdje valja istaknuti da subdiscipline ili grane historijske znanosti nisu ekvivalent domenama kurikuluma. U određivanju domena u kurikulumu primarno treba voditi računa o njihovom utjecaju na učenje i podučavanje. To nije učinjeno u ovom prijedlogu domena koji bespotrebno dijeli sadržaje koji pripadaju istoj cjelini na više područja te tako učenicima znatno otežava razumijevanje materije. Ovakav se odabir domena već pokazao neproduktivnim tijekom primjene kurikuluma povijesti za osnovne škole i gimnazije u protekle četiri godine. O tome se više govori u primjedbama na poglavlje D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti. Svjesni smo da bi prijedlog novih domena značio izradu posve novog dokumenta i doveo do neusklađenosti između kurikuluma povijesti za osnovne škole i gimnazije te kurikuluma povijesti za strukovnu školu. No, držimo da u prijedlogu strukovnog kurikuluma povijesti treba svesti negativne učinke podjele sadržaja po domenama na najmanju moguću mjeru. O tome će biti više riječi u primjedbama na poglavlje D, a neke su mjere predvidjeli već i autori prijedloga kurikuluma, poput kronološkog rasporeda tema. Ipak, smatramo potrebnim ukazati na to da se na iste probleme upozoravalo i na javnim savjetovanjima (u prosincu 2018.i veljači 2019.) prilikom donošenja Kurikuluma nastavnoga predmeta Povijesti za osnovne škole i gimnazije pa nije jasno zašto se u dokumentima ne ispravljaju materijalne i logičke pogreške te u stručnom pogledu problematična rješenja, već se oni prenose u nove dokumente. Tehnički koncepti Uvođenje koncepata važna je metodička inovacija za nastavu povijesti koja je prisutna u suvremenoj stručnoj literaturi i novijim kurikulumima. Stoga pozdravljamo njihovo uključivanje u kurikulum povijesti, kako onaj za osnovnu školu i gimnaziju, tako i za strukovnu školu. Kao što smo već napomenuli, terminologija korištena u dokumentu treba biti jasna, sustavna i utemeljena u suvremenoj stručnoj literaturi. Stoga ukazujemo na neke terminološke probleme u ovom dijelu dokumenta. U novijoj se literaturi ne koristi termin “tehnički koncepti” već se umjesto toga koriste termini “povijesni koncepti”, “koncepti povijesnog mišljenja” ili “disciplinarni koncepti” (jer upućuju na koncepte koji su ključni za razumijevanje discipline) pa čak i termin „koncepti drugog reda“ koji se spominje u kurikulumu. Termin „Rad s povijesnim izvorima“ nije prikladan jer upućuje na metode, postupke i procedure u radu s izvorima i istraživanju prošlosti, odnosno na proceduralno znanje (kao što stoji u opisu ekvivalentnog elementa vrednovanja u poglavlju G). Koncept pak podrazumijeva konceptualno znanje, što znači da bi naziv ovog koncepta trebao glasiti „Povijesni izvori“. Nadalje, u opisu ovog koncepta naizmjence se i nesustavno koriste termini povijesni izvori i povijesna vrela. Koncept usporedbe i sučeljavanja ne navodi se u stručnoj literaturi i inozemnim kurikulumima povijesti (za usporedbu, u pojedinim kurikulumima se spominju koncepti poput “sličnosti” i “razlike”), već se radi o pristupu podučavanju. Podjednako, svi ishodi koji upućuju na usporedbu u poglavlju D nisu u kategoriji konceptualnog znanja. Budući da je taj pristup važan za nastavu povijesti, smatramo da bi se na njega moglo ukazati u poglavlju F. Učenje i podučavanje predmeta. U ovom poglavlju se, osim koncepata drugog reda, spominju i koncepti prvog reda (substantive concepts). Prijedlog kurikuluma ispravno ukazuje na te dvije vrste koncepata koje čine konceptualno znanje, no koncepte prvog reda nakon toga više ne razmatra. To nije problem u ovom poglavlju koje se doista odnosi na koncepte drugog reda, ali čini određeni problem u definiranju elemenata vrednovanja. Naime, jedan od tri elementa vrednovanja je Konceptualno znanje, no u objašnjenju tog elementa spominju se samo koncepti drugog reda. O tome više u analizi poglavlja F. Koncepte prvog reda trebalo bi pak više istaknuti u ishodima i sadržajima. Zaključno, iako bi se opisi koncepata mogli osuvremeniti, te iako se u literaturi i inozemnoj praksi koriste i neki drugi koncepti, odabir koncepata u prijedlogu je prihvatljiv jer povezuje i hrvatsku tradiciju podučavanja povijesti (koncepti vremena i prostora te uzroka i posljedica) i suvremenu metodičku literaturu (koncepti kontinuiteta i promjene, povijesne perspektive i povijesnih izvora). D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI U ovom smo poglavlju uočili tri skupine problema koje su povezane s organizacijom sadržaja po domenama, količinom i odabirom sadržaja te ishodima i razinama usvojenosti. Organizacija sadržaja po domenama Prijedlog kurikuluma zahtijeva striktnu diobu sadržaja po domenama, što se u nastavi povijesti u osnovnim školama i gimnazijama proteklih godina pokazalo veoma problematičnim. Pozitivno je što kurikulum pokriva različita područja ljudskog djelovanja u prošlosti jer je u starijim nastavnim planovima i programima dominirala politička povijest. No, striktna raspodjela sadržaja po domenama nema historiografskog utemeljenja te značajno otežava učeničko razumijevanje. Autori prijedloga kurikuluma povijesti za strukovne škole ispravno su konstatirali da sadržaji nastave povijesti „često povezuju više domena“. Također su pokušali predviđene teme poredati kronološkim redoslijedom te ih povezati s različitim domenama, no taj je pokušaj otvorio nove probleme jer značajan broj tema nije povezan sa svim pripadajućim domenama. Primjerice, tema 5. Jezična, kulturna i nacionalna integracija hrvatskih zemalja u 19. stoljeću svrstana je samo u Filozofsko-kulturno-religijsko područje, no njezini sadržaji neizostavno pripadaju i domenama Društvo i Politika. Podjednako, tema 15 Hladni rat – blokovska podjela svijeta svrstana je u domene Gospodarstvo i Društvo, iako njezini sadržaji primarno pripadaju domeni Politika, a zahvaćaju i domenu Znanost i tehnologija (npr. istraživanje svemira) te Filozofsko-religijsko-kulturno područje (npr. uloga kulture i religije u Hladnom ratu). Poput navedenih primjera, sadržaji većine predviđenih tema zahvaćaju razne (pa i sve) domene, što dovodi u pitanje potrebu za raspoređivanjem sadržaja po domenama. Kurikulumska rješenja trebaju omogućiti podučavanje različitih područja povijesti u njihovom međuodnosu. Ukazujemo i na to da je pokušaj da se sadržaji istovremeno organiziraju po domenama i kronološki te da teme povezuju različite domene doveo do niza nelogičnosti. Njih posebno ima u posljednjem odlomku prije tablice u kojemu su izneseni zahtjevi koji se međusobno isključuju. U ovom dijelu nastavnike se obvezuje na odabir dviju izbornih tema koje se predlažu kao “nadopuna propisanim ishodima”. Takva formulacija nije jasna, osobito stoga što se u sljedećoj rečenici navodi da nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode za izborne teme. Odabir i raspored sadržaja i tema Prijedlog strukovnog kurikuluma povijesti predviđa 37 obaveznih i dvije izborne teme za 70 sati nastave u jednoj godini učenja. To znači da se jednoj temi u prosjeku može posvetiti tek jedan ili (rjeđe) dva nastavna sata, iako su predviđene teme iznimno kompleksne. Toliki broj zahtjevnih tema nemoguće je s danom satnicom kvalitetno obraditi u jednoj godini učenja, a posebice ne načelima aktivnog učenja koje prijedlog kurikuluma zastupa u poglavlju F. Učenje i poučavanje predmeta. Broj predviđenih tema ograničava nastavničku autonomiju te usmjerava nastavnike na tradicionalnu nastavu kojoj je u središtu predavanje sadržaja, a ne učenik i njegove potrebe. S obzirom na takvu količinu sadržaja, teme će se nužno obrađivati površinski, što je suprotno i zahtjevu da nastava povijesti u strukovnoj školi bude nadogradnja nastavi povijesti u osnovnoj školi. Suprotno je i zahtjevima odgojno-obrazovnih ciljeva u poglavlju B. ovog dokumenta u kojima se traži razvoj kritičkog mišljenja, a ono podrazumijeva dubinsko proučavanje sadržaja. U prijedlogu kurikuluma predviđeno je proučavanje hrvatske povijesti od kraja 18. stoljeća do suvremenosti. Jasno je da broj tema treba ograničiti, no baš zato potrebno je posvetiti osobitu pažnju odabiru tema i sadržaja koji su važni za razumijevanje suvremenosti i aktivno građanstvo (što je posebice istaknuto u poglavlju A). To primjerice znači tumačenje hrvatske povijesti u regionalnom, europskom i globalnom kontekstu ili poznavanje kulture baštine koja obuhvaća sva razdoblja povijesti od prapovijesti do suvremenog doba (s obzirom na turističku orijentaciju hrvatskog gospodarstva). Također je važno voditi računa o sadržajima i temama kojima je moguće ostvariti svrhu i odgojno-obrazovne ciljeve, primjerice razvoj ključnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje. Bilo bi također potrebno dodati teme i sadržaje koji bi bolje posredovali svrhu učenja povijesti izraženu u poglavlju A. Svjesni smo da su mogućnosti ostvarenja svih tih zahtjeva u samo jednoj godini učenja predmeta ograničene, što ponovo postavlja pitanje primjerenosti predviđene satnice. Na temelju navedenoga, držimo potrebnim: a) smanjiti broj tema kako bi se omogućilo dubinsko učenje primjereno uzrastu učenika srednje škole, b) odabrati teme koje omogućuju ostvarivanje svrhe i odgojno-obrazovnih ciljeva učenja predmeta, c) razmotriti mogućnost povećanja satnice za predmet Povijest. Uz pretpostavku da se povijest uči i podučava samo jednu godinu, te uzimajući u obzir sadašnju orijentaciju prijedloga kurikuluma, teme bi mogle izgledati ovako (ovo je samo primjer kojim želimo ilustrirati izneseno, a ne alternativni prijedlog tema): 1. Hrvatska povijesna i kulturna baština od prapovijesti do danas; 2. Procesi oblikovanja hrvatske nacije u europskom i svjetskom kontekstu (od kraja 18. stoljeća do danas); 3. Hrvatsko povijesno iskustvo u 20. stoljeću u europskom i svjetskom kontekstu (1914./18. - 1990.); 4. Holokaust (kao jedinstveni fenomen u europskoj i hrvatskoj povijesti, od ranih pojava antijudaizma i antisemitizma do kraja Drugog svjetskog rata); 5. Stvaranje hrvatske države, Domovinski rat i suvremeno hrvatsko društvo; 6. Tema iz lokalne/zavičajne povijesti po izboru nastavnika i učenika. Uz pretpostavku postojanja još jedne godine učenja predmeta, mogli bi se intenzivnije uključiti i sadržaji koji povezuju predmet Povijest s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje, a koji se odnose na razvoj ljudskih prava, demokracije te političkih sustava i institucija u prošlosti i sadašnjosti. U prijedlogu kurikuluma u tom pogledu nema prikladnijeg predmeta od Povijesti. Autori prijedloga strukovnog kurikuluma povijesti s pravom su preporučili da predviđene teme treba podučavati kronološkim redoslijedom, što je jedno od uvriježenih načela u organizaciji sadržaja. No, ukazujemo na to da je ta preporuka nije dosljedno primijenjena u rasporedu tema. Ponajviše je riječ o tematskim cjelinama III., IV. i V. u kojima se odustalo od kronološkog načela. Primjerice, u tematskoj cjelini III., nakon obrade totalitarnih režima u međuraću (tema 14) slijedi obrada poslijeratnog razdoblja, a ne Drugog svjetskog rata koji se obrađuje tek u tematskoj cjelini V. Zbog toga se učenje i podučavanje o Holokaustu i ostalim zločinima u Drugom svjetskom ratu (tematska cjelina IV.) obrađuje prije obrade Drugog svjetskog rata, što otežava učenje ove zahtjevne i osjetljive teme. Ishodi Sljedeći krucijalni problem su prenisko postavljeni odgojno-obrazovni ishodi koji ne omogućuju kognitivni razvoj učenika primjeren stupnju srednjoškolskog obrazovanja. U prijedlogu kurikuluma s pravom se naglašava da se nastavni sadržaji povijesti u strukovnoj školi poučavaju „kao nadogradnja na temeljna znanja iz osnovne škole“. No, predviđeni ishodi su većinom na razinama prepoznavanja i reprodukcije činjeničnog znanja koja je neprimjerena za srednjoškolski stupanj obrazovanja. To se očituje u dominantnim glagolima i sintagmama poput "navodi", "opisuje", "prepoznaje", "objašnjava“, „ilustrira primjerima“. Štoviše, ishodi predviđeni strukovnim kurikulumom na znatno su nižoj razini od ishoda u kurikulumu povijesti za osnovnu školu. Stoga ne stoji ni tvrdnja u poglavlja F. Učenje i poučavanje predmeta da su ishodi postavljeni tako da „vode dubljem razumijevanju novije i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu“. Drugi je problem u tome što su ishodi definirani u poglavlju D u nesuglasju s postavkama ostalih poglavlja dokumenta, ponajprije poglavlja B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i podučavanja te F. Učenje i poučavanje predmeta u kojima je predviđeno aktivno, istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje te razvoj kritičkog mišljenja. U nesuglasju su i s elementima vrednovanja (Činjenično znanje, Konceptualno znanje, Proceduralno znanje) koji su predviđeni u poglavlju G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Ishodi su gotovo u potpunosti orijentirani na činjenično znanje. Da ilustriramo ovu tvrdnju, nije svako spominjanje uzroka, promjene i usporedbe u ishodima (drugi koncepti se čak ni ne spominju u ishodima) automatski konceptualno znanje. Konceptualno znanje znači izravno podučavanje o konceptu i odgovara, primjerice, na pitanje Što je uzrok?. Takvih ishoda u poglavlju D nema. Ishod kojim se traži objašnjavanje uzroka Domovinskog rata primarno spada u kategoriju činjeničnog znanja jer se bavi konkretnim povijesnim događajem. Podjednako, nema nijednog ishoda koji izravno upućuje na učenje metoda, postupaka i procedura u radu s izvorima i istraživanju prošlosti, odnosno na proceduralno znanje. Termin „Rad s povijesnim izvorima“ nije prikladan jer upućuje na metode, postupke i procedure u radu s izvorima i istraživanju prošlosti, odnosno na proceduralno znanje (kao što stoji u opisu ekvivalentnog elementa vrednovanja u poglavlju G). Takva orijentacija ishoda najvjerojatnije proizlazi iz toga što je u hrvatskim nastavnim planovima i programima povijesti sve donedavno fokus bio na sadržajima podučavanja koji su se navodili u obliku natuknica, bez uputa o učenju koje se očekuje od učenika. Ishodi pak proizlaze iz drugačijeg pristupa učenju i podučavanju koje je usmjereno na učenika i učenička postignuća. No, u prijedlogu kurikuluma povijesti forma ishoda koristi se samo da bi se prepričali sadržaji (odnosno činjenično znanje), što je rezultiralo izostankom ishoda koji se odnose na razvoj vještina, koncepata drugog reda („tehničkih koncepata“) i općenito konceptualnog znanja, kao i procedura i metoda koje su sastavni dio proceduralnog znanja. To upućuje na neusklađenost ključnih dijelova kurikuluma (ciljeva i ishoda, načina učenja i podučavanja te vrednovanja) te dovodi u pitanje funkcionalnost nastavnog procesa. Konačno, u oblikovanju ishoda treba izbjegavati unošenje emotivnog jezika i kvalifikacija (primjerice, “zločinačko djelovanje totalitarnih režima”; također usporedi: “obrazlaže ulogu i postupke totalitarnog režima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj vezano uz holokaust, rasne zakone te progone na nacionalnoj, vjerskoj i političkoj osnovi; izdvaja zločinačke postupke komunističkog režima u Hrvatskoj krajem Drugog svjetskog rata i u poraću”). F. Učenje i poučavanje predmeta Ovo je poglavlje najčvršće utemeljeno u suvremenim pristupima učenju i podučavanju (povijesti). No, osnovni je problem u tome što je ovo poglavlje u očiglednom raskoraku s poglavljem D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti koje čini jezgru dokumenta. Navodimo nekoliko primjera koji pokazuju diskrepanciju između ovih dvaju poglavlja. U poglavlju F predviđa se suradničko učenje i učenje temeljeno na učeničkim aktivnostima. Uz udžbenik, predviđa se korištenje raznovrsnih izvora za učenje („zbirke izvora, povijesni atlasi, slijepe karte, reprodukcije, povijesne replike, časopisi, fotografije, filmovi, audio materijali, digitalni izvori (internetske stranice, časopisi, alati, arhivi, zbirke, repozitoriji znanja) i dr.“). Preporuča se učenje izvan škole „u baštinskim ustanovama (muzejima, arhivima, galerijama, knjižnicama i sl.), na različitim drugim lokalitetima u sklopu terenske nastave, školskih izleta i ekskurzija“. S obzirom na sve to, potrebno je ponovo podsjetiti da je kurikulumom predviđena samo jedna godina učenja povijesti te da je za 70 školskih sati predviđeno 39 iznimno kompleksnih tema koje se teško mogu pokriti izravnim podučavanjem i metodom izlaganja. Nasuprot, suradničko učenje, kao i učenje koje se bazira na aktivnostima učenika, zahtijeva puno više vremena od izravnog podučavanja, kojeg u ovako postavljenom kurikulumu naprosto nema. Korištenje raznovrsnih izvora za učenje bilo bi svakako poželjno, no teško je zamislivo iz istih razloga koji su prethodno spomenuti. Nastavnika se upućuje na razvoj učeničkog kritičkog mišljenja temeljenog na radu s povijesnim izvorima. Kritičko mišljenje zahtijeva primjenu kompleksnih kognitivnih procesa te dubinsko poznavanje teme, no teško je zamisliti da će, s obzirom na omjer broja tema i broja sati, na nastavi biti vremena za rad s povijesnim izvorima na tim razinama. No, razvoj kritičkog mišljenja svakako treba u većoj mjeri ugraditi u kurikulum povijesti jer je neophodan ne samo za ostvarenje svrhe i ciljeva nastave povijesti već i za aktivno i odgovorno djelovanje u zajednici, u čemu kritičko razumijevanje povijesti ima važnu ulogu. G. Vrednovanje Kao i poglavlje F, i ovo poglavlje upućuje na suvremene pristupe vrednovanju, poput formativnog vrednovanja čija je temeljna svrha poticanje i usmjeravanje učenja. Ključan problem ovog poglavlja leži u neusklađenosti s ostalim dijelovima kurikuluma, posebice neusklađenosti elemenata vrednovanja i odgojno-obrazovnih ishoda. Predviđeni elementi vrednovanja proizlaze iz revidirane Bloomove taksonomije: Činjenično znanje („poznavanje i razumijevanje događaja, procesa i pojava, temeljnih kronoloških odrednica, osnova korištenja povijesnih i zemljopisnih karata te korištenje odgovarajuće povijesne terminologije“, Konceptualno znanje („poznavanje, korištenje i razumijevanje tehničkih koncepata kao okvira za tumačenje i razumijevanje prošlih događaja, procesa i pojava“) i Proceduralno znanje („poznavanje i primjena odgovarajućih metoda, postupaka i procedura u radu s povijesnim izvorima te u istraživanju prošlosti“). Opisi elemenata vrednovanja su prikladni u slučaju Činjeničnog i Proceduralnog znanja, no tek dijelom u opisu Konceptualnog znanja. U tom se opisu spominju samo koncepti drugog reda, no konceptualno znanje podrazumijeva i koncepte prvog reda (o čemu je bilo više riječi u razmatranju poglavlja C). Dvije su mogućnosti usklađivanja naziva i opisa: 1. U opis se može uključiti koncepte prvog reda te tako do neke mjere promijeniti fokus ovog elementa vrednovanja. 2. Naziv se može prilagoditi opisu (primjerice, naziv primjereniji sadašnjem opisu bio bi Poznavanje i primjena koncepata povijesnog mišljenja). U poglavlju G traži se da zaključna ocjena iskazuje „ukupnu usvojenost ishoda učenja“ te da „proizlazi iz sva tri elementa vrednovanja“ koji su „jednako vrijedni“. Ovi se zahtjevi međusobno isključuju jer je u ishodima zastupljen samo jedan element vrednovanja (Činjenično znanje) a, kao što je već ukazano u komentarima na poglavlje D, nema ishoda koji upućuju na konceptualno i proceduralno znanje. Zaključak Zaključno, prijedlog kurikuluma nastavnoga predmeta povijesti zahtijeva temeljitiju doradu u poglavlju D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti. Ostali dijelovi dokumenta zahtijevaju doradu manjeg (poglavlja A, F, G) do srednjeg obujma (poglavlje B). Veću doradu zahtijevalo bi i poglavlje C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene, no iz navedenih razloga to je teže izvedivo bez zadiranja u organizacijsku strukturu kako prijedloga kurikuluma povijesti za strukovne škole, tako i kurikuluma povijesti za osnovne škole i gimnazije koji su povezani upravo u ovom segmentu. No, smatramo da bi uočeni problemi trebali biti poticaj za evaluaciju i reviziju postojećeg kurikulum za osnovne škole i gimnazije, umjesto da se njegova neuspjela rješenja preuzimaju u nove kurikularne dokumente. U ime Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, red. prof. Pročelnica Odsjeka za povijest Prof. dr. sc. Ivica Šute, red. prof. Predstojnik Katedre za hrvatsku povijest Prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, red. prof. Predstojnik Katedre za svjetsku povijest novog vijeka Dr. sc. Snježana Koren, doc. Predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti Prof. dr. sc. Borislav Grgin, red. prof. Predstojnik Katedre za opću povijest srednjeg vijeka Prof. dr. sc. Boris Olujić, red. prof. Predstojnik Katedre za staru povijest Prof. dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof. Predstojnik Katedre za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe Prof. dr. sc. Tomislav Galović, izv.prof. Predstojnik Katedre za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
143 SERGEJ FILIPOVIĆ ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, javljam se kao nekadašnji nastavnik povijesti s iskustvom rada u osnovnoj školi, gimnaziji i strukovnoj školi, a danas zaposlenik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, gdje držim nastavu metodike. Komentar koncipiram u nekoliko dijelova: 1. Problem s učenjem samo nacionalne povijesti U predloženom Kurikulumu piše da se od učenika očekuje "upućeno i aktivno sudjelovanje u društvu kao građana lokalne zajednice, Hrvatske, Europe i svijeta", ali se uopće ne predviđa satnica za svjetsku povijest, već samo hrvatsku povijest? Navedeno je u potpunosti besmisleno te svrha predmeta ne može biti ispunjena. Štoviše, suprotno je najnovijim europskim smjernicama po kojima u nastavi povijesti naglasak treba biti premješten na opću povijest. 2. Problem s učenjem samo 18., 19. i 20. st. Redukcija cjelokupne povijest čovječanstva na samo tri stoljeća je nedopustiva, osobito ako znamo da se, primjerice, europska civilizacija u značajnoj mjeri temelji na antičkoj civilizaciji Grčke i Rima, a što se ovdje u potpunosti ignorira. 3. Problem rada s tehničkim konceptima Kurikulum se temelji na tehničkim konceptima u nastavi Povijesti, no satnica predmeta je u potpunosti neadekvatna da bi se nastava zaista temeljila na navedenim konceptima. S ovako predloženom satnicom od učenika se ne može očekivati razumijevanje povijesti, već samo upoznavanje s određenim činjenicama. 4. Podjela tema po domenama Podjela nastavnih tema po domenama pokazala se izuzetno lošom i nepraktičnom u osnovnoškolskoj i gimnazijskoj nastavi, zašto se onda i ovdje inzistira na tom konceptu? Naravno da se nastava treba dotaknuti svih pet područja ljudskog života, ali umjetno odvajati politiku od društvo i slično je izrazito loša ideja i zapravo je nevjerojatno da je ovakakv koncept ponovno predložen. 5. Problem satnice S obzirom da Hrvatskoj otprilike 70 % učenika polazi strukovne škole, ne smije se dogoditi da toliki postotak učenika ostane zakinut za znanja i vještine koje se stječu unutar nastave Povijesti, pogotovo u ovako zahtjevnim vremenima kad je poznavanje i vlastite, ali i svjetske povijesti nužno za shvaćanje globalnih odnosa koji itekako utkeču i na građane Hrvatske. Satnica Povijesti u strukovnim školama, da bi se bar koliko-toliko uspjelo ostvariti svrhu Povijesti, mora biti minimalno 70 sati po nastavnoj godini, a mora se učiti minimalno dvije nastavne godine, iako bi poželjno bilo da je satnica i veća. Zahvaljujem i nadam se da će se prigovori uvažiti jer se ovakvim prijedlogom Kurikuluma čini ogromna šteta obrazovanju naših učenika. Naveo sam samo neke od problema, no zaista su veliki te se bojim da bi povijesni dio Kurikuluma trebalo napisati praktički ispočetka i to na način da je struka puno uključenija. I sam se stavljam na raspolaganje. Srdačno dr. sc. Sergej Filipović Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
144 Jakov Karadjole ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Nastava povijesti treba biti obvezna u svim četverogodišnjim strukovnim smjerovima 4.2 dvije školske godine, učenici koji su pohađali nastavu povijesti tri školske godine u turističkim, upravnim i drugim smjerovima trebaju zadržati to pravo. Također smanjivanje satnice i učenje povijesti samo kroz 1 školsku godinu i to isključivo Hrvatske nacionalne povijesti od 18. st. do modernog doba bez upoznavanja svjetskog konteksta iste smatram nedovoljnim i izrazito štetnim načinom u kojem učenici neće dobiti nikakav širi kontekst i biti u mogućnosti povezivati nacionalnu i svjetsku povijest, a što je nužan preduvjet u poučavanju povijesti. O nastavnom predmetu koji bi se poučavao sam 1 školsku godinu, umjesto dosadašnje dvije ne treba ni trošiti riječ, to je ispod minimuma potrebnog današnjim učenicima, čime ih se svodi samo na pasivne promatrače procesa. Povijest je nužno potrebno zadržati kao predmet u srednjim školama a ne svoditi ga postupno na "ostatke ostataka". Predmet je to koji razvija kritičko mišljenje te kao takav mora imati svoje mjesto u odgojno-obrazovnom sustavu. Kao profesor povijesti žalostan sam što se postupno, na utjecaj poslodavaca i pod krinkom toga da tržište treba i želi drugačije školovane učenike, povijesti kao predmet polako svodi na izborni predmet ili se zamjenjuje nekim drugim predmetima, što može dovesti i do njegovog potpuno ukidanja kroz određeno vremensko razdoblje. S poštovanjem, Jakov Karadjole, profesor povijesti, učitelj mentor Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
145 MATEJ PRIBANIĆ ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, do sada su učenici četverogodišnjih smjerova učili cijelu hrvatsku i svjetsku povijest dvije školske godine. Novim kurikulumom se u četverogodišnjim smjerovima uzimaju satnica i sadržaji nastave povijesti čime je jasno da se ukida velik dio povijesti. Postavlja se pitanje kome i zašto toliko smeta povijest? Koja je svrha i smisao smanjivanja sadržaja i satnice povijesti? Izgleda da je netko pročitao Francisa Fukuyamu i došao do zaključka kako je stvarno došlo do "kraja povijesti". Nastava povijesti ima višestruko značenje za naše društvo, državu i obrazovanje, a kvaliteta poučavanja povijesti dokaz je civilizacijskog dosega nekog društva. Povijesno mišljenje je vještina izuzetno potrebna u vremenu u kojem živimo. Zašto se to pravo uskraćuje učenicima srednjih strukovnih škola kojih je trenutno oko 100 000? Šalje li se ovime poruka kako državi i društvu ne trebaju mladi koji razumiju uzročno posljedične veze nego mladi koji ne razmišljaju već samo prihvaćaju gotove informacije i služe kao potrošna roba? Srednje strukovne škole dosad bile poznate po svojoj posebnosti jer su učenicima pružale struku, cjelovito obrazovanje i mogućnost nastavka školovanja. Između ostalog i osobno sam "proizvod" jedne takve škole i mogu ustvrditi kako nisam uopće bio zakinut dosadašnjim načinom rada takvih škola, ali očito netko ima potrebu izmišljati toplu vodu iako sustav funkcionira. Ovom reformom se grubo i nepotrebno marginaliziraju društveno-humanistički aspekti obrazovanja u strukovnim školama. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Neargumentirano se oduzimaju ranije stečena prava na satnicu iz nastave povijesti. Volio bih da autori ove reforme objasne kako bi se trebala poučavati isključivo povijest Hrvatske u 18.-20. stoljeću bez spominjanja ranijih razdoblja Hrvatske i svjetske povijesti. Kako objasniti razdoblje narodnog preporoda bez spominjanja Francuske revolucije i njezinih ideja? Kako objasniti revoluciju 1848. bez doticanja i objašnjavanja cijelog procesa na području Europe? Identična stvar za događaje u 20. stoljeću. Do sada je navedeno bilo problem podučavati u trogodišnjim strukovnim smjerovima s obzirom kako oni uče isključivo povijest Hrvatske bez doticaja ostatka Europe i svijeta s kojim su povezani. Ista stvar će se dogoditi s ovim prijedlogom reforme, ali očito mi koji radimo u sustavu nismo na dovoljno visokoj intelektualnoj razini kao autori ove reforme pa jednostavno nismo sposobni razumjeti ovakve genijalne prijedloge i ideje. Napominjem kako je nastava Povijesti nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U suvremenim okolnostima nitko se ne može snaći bez poznavanja povijesti. Vještina prikupljanja, analiziranja, uspoređivanja i vrednovanja informacija u modernom svijetu koji je preopterećen infodemijom vježba se na nastavi povijesti. Kritičko mišljenje je sastavni dio povijesnog mišljenja, empatija, humanost, uključivost i timski rad neizostavni su dio nastave. Ponovno se vraćamo na činjenicu kako srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika. Jako je važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Nema niti valjanih, niti istinitih argumenta koji mogu opravdati ukidanje polovine, a u nekim slučajevima i 66% nastave povijesti u srednjim strukovnim školama. Nema suvremenog obrazovanja niti građanina koji razumije svijet koji ga okružuje bez kompetencija koje mu pruža nastava povijesti. Nacrt prijedloga koji se predlaže za strukovno obrazovanje neprihvatljiv za učenike, nastavnike i za naše društvo u cjelini. Nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim smjerovima treba biti cjelovit i kvalitetan prikaz hrvatske, europske i svjetske povijesti koji će se moći obraditi stručno u za to primjerenom vremenu i obliku od dvije školske godine. “Narod koji zaboravlja svoju prošlost, slijep ide u budućnost.” Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
146 PETRA KATARINČIĆ ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, molim objašnjenje zašto je prepolovljena satnica nastavnog predmeta Povijesti? Prema predloženom kuriklumu nemoguće je ostvariti sve navedene ishode u tako malo vremena, ali bi se ti isti ishodi mogli ostvariti u dvije nastavne godine ili ukupno 140 sati. Nevjerojatno da se na takav način pokušava ukinuti osnovni predmet koji potiče na razvoj osobnog i nacionalnog identiteta i stvara aktivnog građanina Hrvatske. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
147 HELENA JILEK KUBALEK ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, ovim putem se referiram na kurikulum nastave Povijesti za zanimanje TEHNIČAR ZA 3D TEHNOLOGIJE/TEHNIČARKA ZA 3D TEHNOLOGIJE kao i na sve kurikulume nastave povijesti za SVA zanimanja koja će biti na e-savjetovanju u NOVOJ REFORMI STRUKOVNOG OBRAZOVANJA U RH. Protivim se ukidanju velikog dijela nastave povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima. Navodite, citiram: " SVRHA nastave Povijesti u sustavu strukovnog obrazovanja je omogućiti razumijevanje povijesnog, vremenskog i prostornog konteksta povijesnih zbivanja, omogućiti razumijevanje sadašnjosti te omogućiti stjecanje znanja i vještina nužnih za upućeno i aktivno sudjelovanje u društvu kao građane lokalne zajednice, Hrvatske, Europe i svijeta. Aktivni građani prepoznaju vrijednost solidarnosti, kritički promišljaju o društvu, sudjeluju u gospodarskim tokovima i djeluju prema zajedničkoj promjeni na dobrobit zajednice." U potpunosti se slažem sa SVRHOM nastave Povijesti koju navodite, ali smatram, s obzirom na to da imam preko 2 desetljeća iskustva, da je za kvalitetno postizanje navedenog neophodno zadržati postojeću satnicu od 70 sati učenja godišnje u minimalno 2 godine učenja! Predlažem da se nastava Povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima odvija kao do sada i da obuhvaća hrvatsku i svjetsku povijest, a ne samo hrvatsku kako predlaže ASOO. Prostora za navedeno ima ukoliko se odustane od planiranog povećanja satnice hrvatskog jezika s 3 na 4 sata i engleskog jezika s 2 na 3 sata u jednoj od školskih godina kvalifikacije razine 4.2. Učenici četverogodišnjih strukovnih škola već sada postižu vrlo visoku prolaznost iz ova dva predmeta državne mature, prosječno 80-90%. Mnogima od njih to je završni dio školovanja, a za druge koji namjeravaju nastaviti školovanje na fakultetu predlažemo da to povećanje satnice obveznih predmeta na maturi bude IZBORNO u jednoj od školskih godina. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
148 ZRINKA SMOLJANOVIĆ BABURICA ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Ovim putem se referiram na kurikulum nastave Povijesti za zanimanje TEHNIČAR ZA 3D TEHNOLOGIJE/TEHNIČARKA ZA 3D TEHNOLOGIJE kao i na sve kurikulume nastave povijesti za SVA zanimanja koja će biti na e-savjetovanju u NOVOJ REFORMI STRUKOVNOG OBRAZOVANJA U RH.. Ne slažem se s prijedlogom kurikuluma koji je satnicu Povijesti prepolovio na pola. Ukidanjem velikog dijela satnice Povijesti učenici strukovnih škola su zakinuti za pravo na cjelovito obrazovanje koje je propisano NOK-om. Bez poznavanja i razumijevanja prošlosti, učenici ne mogu razumjeti sadašnje društvene i političke promjene i njihove uzroke. Ovaj prijedlog kurikuluma Povijesti u kojem se predmet uči samo u 3. razredu onemogućava učenicima kontinuirano usvajanje vještina prikupljanja, uspoređivanja, analiziranja i vrednovanja informacija te razumijevanja svijeta i društva u kojem žive i koje se ubrzano mijenja. U osnovnoj školi su se učenici upoznavali s poviješću, a kroz srednjoškolsko obrazovanje je tek mogu razumjeti. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u osnovnoj školi, što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj, jer je predviđena premala satnica da bi se mogle realizirati navedene teme. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena po načelima aktivnog učenja. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Ovaj prijedlog kurikuluma sigurno neće stvoriti mladog čovjeka koji će biti sposoban kritički promišljati o društvu i svijetu u kojem živi. Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
149 GORANA VIDOVIĆ ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani, vezano uz sramotno ograničavanje nastave Povijesti u 4-godišnjim strukovnim školama, izražavam nezadovoljstvo i neslaganje s novim kurikulumom. Ovo se odnosi na sve strukovne škole te ću jednako komentirati novi kurikulum za svako zanimanje. Povijest je najcjelovitija društveno-humanistička znanosti te smatram da bi satnicu ovog predmeta trebalo pojačati, a ne oslabiti. Trebali bismo napokon kapitalizirati naše "kaskanje" za naprednim europskim državama i uzeti u obzir da su ovakvi pokušaji propali te se Povijest vratila na velika vrata. Satnica Povijesti bi trebala barem donekle parirati satnici Hrvatskog jezika ako razmišljamo o značaju u kreiranju nacionalnog identiteta. 70% učenika bi ovime bilo zakinuto u obrazovanju jer Povijest je puno više od priča iz prošlosti; ona nas uči kako na temelju prošlosti bolje kreirati budućnost, njegujući kritički um i promišljanje. Tvorcima ovog kurikuluma, čini se, nije važna budućnost, barem ne ona daleka, koja ostaje iza nas. I baš zato što sam nastavnik Povijesti, na to nikako ne mogu pristati. Iskreno se nadam se da ovaj kurikulum s ovakvom satnicom općeobrazovnih predmeta neće zaživjeti. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
150 MARIJA BORKO ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Odnos vlasti prema nastavi Povijesti je poruka o tome kakve su vrijednosti koje njegujemo, do čega nam je stalo ili čega se odričemo. " Neznanje je majka drskosti" znamo još od Tukididova vremena. Ako ne bude kvalitetne nastave povijesti u hrvatskoj državi i ako vlast smatra da je povijest nije važna, kao i da nacionalna država nije važna, dobro obrazovani mladi ljudi koji će u svakom pogledu graditi budućnost nisu važni, onda više ništa nije važno. Manjak satnice i marginalizacija predmeta otežat će učenicima bavljenje povijesnim temama i prouzročiti da učenici slabije poznaju svijet u kojem žive, a i posljedično vole svoju domovinu. Istaknimo vrijednost predmeta za cijelu državu, njene stanovnike i činjenicu da se ovim prijedlogom degradira hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Vještina prikupljanja, analiziranja, uspoređivanja i vrjednovanja informacija u modernom svijetu preopterećenom infodemijom vježba se na nastavi povijesti. Srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika, jako je važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Neargumentirano se oduzimaju ranije stečena prava na satnicu iz nastave povijesti. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
151 ANTE LALIĆ ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani! Ovim putem se referiram na kurikulum nastave Povijesti za zanimanje TEHNIČAR ZA 3D TEHNOLOGIJE/TEHNIČARKA ZA 3D TEHNOLOGIJE kao i na sve kurikulume nastave povijesti za sva zanimanja koja će biti na e-savjetovanju u novoj reformi strukovnog obrazovanja . Nikako se ne slažem s ukidanjem ili smanjivanjem velikog dijela nastave povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi povijesti pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku, ne može se potaknuti veća aktivnost učenika i raditi istraživački radovi. Nastava povijesti je važan i nezaobilazan dio odgojnog i identitetskog dijela srednjoškolskog obrazovanja. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
152 SANJA SARIĆ ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Srednje strukovne škole pohađa 70% učenika i važno da svi oni uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Prijedlogom kurikuluma za predmet povijesti broj sati u svim je strukovnim smjerovima 4.2 prepolovljen. Svođenjem povijesti na jednu godinu učenja sužava se prostor temeljnih znanja i stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja kod učenika, posljedica čega je slabije poznavanje svijeta u kojem žive. Također, aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrjednovanje i razvoj kritičkog mišljenja teže širem vremenskom okviru, stoga smatram neargumentiranim smanjivanje satnice povijesti. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
153 SANDA DAUS VUKOVIĆ ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Satnica nastave Povijesti je premala. Nastava Povijesti je prema važnosti u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda i svijeta. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Moderni svijet je preopterećen lažnim vijestima, vještina prikupljanja, analiziranja, uspoređivanja i vrjednovanja informacija vježba se na nastavi povijesti. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
154 MIROSLAV ŠAŠIĆ ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO U tekstu prijedloga kurikuluma se navodi: Nastava Povijesti u strukovnim školama prati strukturu učenja prema domenama, s težištem na novijoj i suvremenoj povijesti hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu, a uči se i poučava u dva sata tjedno, na razini 4.1. u 1. razredu i na razini 4.2. u 2. razredu. U tablici, u nastavku teksta, navodi se da se nastava povijesti na razini 4.2. odvija u 3. razredu?! Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
155 MIROSLAV ŠAŠIĆ ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani! Smatramo da Povijest kao školski predmet oblikuju tri ključne dimenzije mladog čovjeka: 1. znanje i razumijevanje, 2. sposobnosti i vještine, te 3. stavove i vrijednosti. Povijest je ključ za razumijevanje svijeta u kojemu živimo. Cjelokupni ljudski razvoj ima svoju povijesnu dimenziju. Stoga predmet Povijest omogućava učenicima da dožive sebe i sadašnje događaje kao dio tog procesa i razumiju vlastiti položaj u društvu. Ovo im znanje omogućava preuzimanje odgovornost i ravnopravno sudjelovanje u demokratskom društvu. Znanje stečeno u nastavi Povijesti pomaže učenicima u otkrivanju vlastitih i kolektivnih identiteta. Kako bi se dobio točan uvid u europsku i svjetsku povijest neophodno je povezivanje univerzalnog, nacionalnog, lokalnog i regionalnog. Razvijanjem svijesti o globalnoj raznolikosti učenici postaju sposobni utjecati na oblikovanje budućnosti. Ravnoteža između svjetske, europske, nacionalne i regionalne povijesti jedan je od bitnih čimbenika u tom procesu. Predloženi kurikulum ne nudi takvo rješenje. Vještine čine temelj zapošljavanja. Univerzalna i svima neophodna je vještina ili sposobnost cjeloživotnog obrazovanja. Snalaženje u suvremenim izvorima informacija, pri čemu se ističu vještine pronalaženja i vrednovanja informacija, kritičko i kreativno promišljanje, analitički pristup, rješavanje problema, argumentiranje, razvoj komunikacijskih vještina, organizacija i prezentacija sadržaja na različite načine, razvoj radnih navika, vještine učenja, sposobnost rada u timu, informatička pismenost. Sve su to sastavnice nastave Povijesti. Smanjivanjem nastave Povijesti kojeg sadrži ovaj prijedlog kurikuluma sto tisuća učenika stavlja u neravnopravni položaj jer im je vrijeme za uvježbavanje neophodnih vještina sasječeno na minimum. Povijest kao školski predmet ima jedinstvenu i posebnu ulogu u nastavi. Niti jedan drugi školski predmet ne pruža takvu mogućnost prijenosa vrijednosnog aspekta društva na nove, mlade generacije. Kojim drugima kanalima učinkovito poput nastave Povijesti naše društvo može mladim generacijama prenijeti koje su to vrijednosti koje podržava naša zajednica, naše društvo? Za što smo, protiv čega smo? Samo nastava Povijesti. Smanjivanjem nastavne Povijesti, ili na primjeru predloženog kurikuluma, grubom sječom na „ostatke ostataka“ predlagač (Agencija za strukovno obrazovanje) ozbiljno sužava, moglo bi se reći i zatvara uobičajeni, uvriježeni put da se formalnim obrazovanjem, u ovom slučaju nastavom Povijesti mladima prenesu zajedničke vrednote, vrijednosti i vrline koje kao zajednica dijelimo. Zbog navedenog ne podržavam predloženi prijedlog kurikuluma. Njegova bi primjena dovela do dalekosežne štete za učenike, nastavnike povijesti i društvo u cjelini. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
156 KRISTINA JERČIĆ ODLUKU, 5. OPĆEOBRAZOVNI DIO Poštovani! Ovim putem se referiram na kurikulum nastave Povijesti za zanimanje TEHNIČAR ZA 3D TEHNOLOGIJE/TEHNIČARKA ZA 3D TEHNOLOGIJE kao i na sve kurikulume nastave povijesti za SVA zanimanja koja će biti na e-savjetovanju u NOVOJ REFORMI STRUKOVNOG OBRAZOVANJA U RH. Protivim se ukidanju velikog dijela nastave povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima. U odnosu nekog naroda prema povijesti vidi se odnos tog istog naroda prema svojoj budućnosti. Godinama se nastava povijesti sustavno gura na margine srednjoškolskih strukovnih klupa. Reforma je prilika da se ona unaprijedi i približi učenicima, nažalost to se ne može postići na predloženi način. Učenici strukovnih škola čine 70% srednjoškolaca i zaslužuju kvalitetno i cjelovito obrazovanje i to ne samo u stručnom već i u općeobrazovnom dijelu. Nastava povijesti treba u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima 4.2 biti obavezna dvije školske godine po 70 školskih sati. Manjak satnice otežat će učenicima bavljenje povijesnim temama i prouzročiti da slabije razumiju svijet u kojem žive, a posljedično da i manje poznaju i vole svoju domovinu. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u O.Š., što ovdje nije slučaj jer je predviđena premala satnica da bi se mogle obraditi zadane teme: 37 obveznih + 2 izborne teme. Nedostaje kvalitetan europski i svjetski kontekst i kronologija. Ne može se stići obraditi ništa od hrvatske, europske i svjetske povijesti prije 18. st., što je veliki korak unatrag od postojećeg nastavnog plana i programa. Učenici trenutno uče više i bolje, kronološkim redom, trebalo je rastresti i osuvremeniti stari kurikulum i približiti ga suvremenim metodama rada, a ne uništiti predmet i njegovu svrhu. Iz prijedloga nije vidljivo gdje bi se i kako učila "izbačena" razdoblja i u kojem kontekstu? Ona se ovdje nalaze pod izbornim temama, opcija bi bila da se one "raspišu" i usklade s već napisanim dijelom na dvije školske godine unutar kojih će nastava biti usmjerena prema učeniku. Razdoblje od 15. do 18. godine života je optimalno vrijeme unutar procesa obrazovanja u kojem učenici mogu najkvalitetnije proučavati povijesne teme koje snažno formiraju vrijednosni aspekt promišljanja mladih ljudi. Učenike strukovnih škola što se tiče nastave Povijesti se nikako ne bi smjelo diskvalificirati u odnosu na gimnazijalce, treba im omogućiti kvalitetnu nastavu, satnicu i sadržaje, oni će biti aktivan dio našeg društva. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Učenicima treba vremena da bi pravilno savladali zahtjevne teme, da bi aktivno sudjelovali i da bi nastava bila korisna i ispunila svoju svrhu. Ne može se nastava Povijesti svesti na tradicionalnu nastavu u kojoj je u središtu predavanje sadržaja, a ne učenik i njegove potrebe. Povijest kao predmet treba imati 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi, to je ako želimo imati kvalitetnu nastavu povijesti. Tamo gdje su je učenici učili tri školske godine treba ostati tri godine, to su ugostiteljski, upravni, medicinski i drugi smjerovi. Povijest je nezamjenjiva karika odgojnog i identitetskog dijela srednjoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Jedan od najvažnijih predmeta u sustavu obrazovanja. Pisanu podršku koju su pružili NASTAVNICIMA POVIJESTI i poslali Ministarstvu i ASOO-u: su Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, Filozofski fakulteti u Zadru, Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata i Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatski institut za povijest. Našu je peticiju STOP SJEČI NASTAVE POVIJESTI potpisalo više od 2000 nastavnika, povjesničara, znanstvenika i građana. Molim sve one koji su nadležni za kurikulum i odluke da dobro razmisle o prijedlogu koji su sastavili, razlozima i posljedicama marginaliziranja nastave povijesti. PREDLAŽEMO: da se nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima odvija kao do sada (u dvije, odnosno tri školske godine) i obuhvaća hrvatsku i svjetsku povijest. (ASOO trenutno predlaže samo nacionalnu povijest 18. do kraja 20. st. u trećem razredu). To bi se postiglo odustajanjem od planiranog povećanja satnice hrvatskog jezika s 3 na 4 sata i engleskog jezika s 2 na 3 sata u jednoj od školskih godina kvalifikacije razine 4.2 (četverogodišnji strukovni programi). Učenici četverogodišnjih strukovnih škola već sada postižu vrlo visoku prolaznost iz ova dva predmeta državne mature, prosječno 80-90%. Mnogima od njih to je završni dio školovanja, a za druge koji namjeravaju nastaviti školovanje na fakultetu predlažemo da to povećanje satnice obveznih predmeta na maturi bude izborno u jednoj od školskih godina. U svim programima u kojima su učenici do sada pohađali nastavu povijesti tri školske godine treba omogućiti učenicima ista prava, jer su treću godinu učili lokalnu povijest u hrvatskom, europskom i svjetskom kontekstu s naglaskom na kulturnu baštinu. Poštovani, inicijativa NASTAVNICI POVIJESTI traži da uvažite sve prijedloge i dopise koje su vam poslale relevantne institucije. Tražimo da se nastavi Povijesti vrate satnica i sadržaji i omogući kvalitetna nastava učenicima srednjih strukovnih škola koji će biti većina našeg društva u budućnosti. To je zakonska obveza RH. Primljeno na znanje Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.