Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, Ovim putem želimo ponovno naglasiti nužnost uvođenja Specijalizacije iz medicinske fizike i reguliranja medicinske fizike kao zdravstvene djelatnosti , u čemu Republika Hrvatska značajno zaostaje za ostalim članicama EU. Ozbiljan je problem hrvatskog zdravstva činjenica da medicinski fizičari u hrvatskim bolnicama obavljaju specijalistički posao ekvivalentan „specijalistu medicinske fizike“, koji postoji u gotovo svim zemljama članicama EU (a također i u Srbiji i BiH), ali bez ikakvog specijalističkog obrazovanja i provjere znanja i kompetencija specijalističkim ispitom prije početka samostalnog rada u klinikama. Bolnice zapošljavaju medicinske fizičare nakon završenog studija fizike i ti fizičari odmah, bez edukacije i provjere znanja i kompetencija, počinju raditi u dijagnostičkim i terapijskim postupcima uporabom ionizirajućeg zračenja, s najsloženijim zdravstvenim tehnologijama (primjerice, linearni akceleratori, računalni sustavi za izradu planova zračenja, složeni dozimetrijski sustavi itd,). Posao koji moraju obavljati ekvivalentan je poslu koji u ostatku EU obavljaju specijalisti medicinske fizike, ali naravno, bez ikakvog specijalističkog obrazovanja i provjere znanja i kompetencija specijalističkim ispitom prije početka samostalnog rada u klinikama. Koliko ovo može kompromitirati uspješan ishod onkološkog liječenja, uspješnost dijagnostičkog postupka, a i sigurnost pacijenta koji je izložen ionizirajućem zračenju, ne treba posebno naglašavati. "Integrated Regulatory Review Service" (IRRS) misija Međunarodne agencije za atomsku agenciju (IAEA) u dva je navrata posjetila RH, 2015. i 2019. godine (oba cjelokupna izvješća IAEA IRRS misije dostupna su Ministarstvu zdravstva) te je jasno ukazala na potrebu priznavanja medicinske fizike kao zdravstvene djelatnosti i uvođenja specijalizacije iz medicinske fizike. Ovdje navodimo samo neke od nalaza IAEA IRRS misije: Nalazi iz 2015.: - „Unfortunately, there is no specialization in medical physics and no recognition of this profession at a national level.“ - „Recommendation R25: The Government should recognize medical physicists as a profession at a national level and develop specialization in medical physics with objective to ensure the radiation protection of patients.“ Nalazi iz 2019.: - „Recommendation R25 remains open, as the criteria for the qualification of a person as a medical physicist are not addressed in regulation, and the medical physics specialization has not been established in the educational system.“ Naglašavamo također da odredbe Direktive Europske komisije EURATOM 2013/59, koja je obvezujuća za RH, jasno kažu: „Article 14: General responsibilities for the education, training and provision of information; - 2. Member States shall ensure that arrangements are made for the establishment of education, training and retraining to allow the recognition of radiation protection experts and medical physics experts, as well as occupational health services and dosimetry services, in relation to the type of practice.“ „Article 59: Training and recognition; - Member States shall ensure that training and recognition requirements, as laid down in Articles 79, 14 and 18, are met for the practitioner, the medical physics expert and the individuals referred to in Article 57(2).“ Iako su medicinski fizičari temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19) dobili status zdravstvenih djelatnika, usklađivanje zakonskih propisa o medicinskoj fizici kao zdravstvenoj djelatnosti te uvođenje specijalističkog usavršavanja još uvijek nije provedeno. Trenutno je u zdravstvenom sustavu zaposleno više od 70 medicinskih fizičara, no s obzirom na evidentni porast broja onkoloških bolesnika, broja dijagnostičkih i terapijskih postupaka te uvođenje novih uređaja i postupaka u područjima radioterapije, nuklearne medicine te dijagnostičke i intervencijske radiologije, raste i potreba za zapošljavanjem fizičara u hrvatskim bolnicama. Već niz godina Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku ukazuje na problem nereguliranja medicinske fizike kao zdravstvene djelatnosti te posljedično tome, nepostojanja organizirane, strukturirane i mentorirane edukacije medicinskih fizičara i provjere znanja i kompetencija specijalističkim ispitom, koja bi našim zdravstvenim ustanovama osigurala licencirane stručnjake – specijaliste medicinske fizike. Time bi se postiglo usklađivanje s preporukama i odredbama Direktive EURATOM 2013/59 Europske komisije, IAEA-e i drugih međunarodnih stručnih institucija te u konačnici osiguralo povećanje kvalitete zdravstvenih usluga, sigurnosti bolesnika i napredak u gore navedenim područjima medicine koja su zbog primjene ionizirajućeg zračenja i najvažnija područja medicinske fizike. Stoga predlažemo uvođenje Specijalizacije iz medicinske fizike i reguliranje medicinske fizike kao zdravstvene djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku Primljeno na znanje Navedeno nije predmet ovoga Zakona.
2 ANDREA RADELJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Nužno je točno definirati stvarne troškove specijalizacije kako bi se izbjeglo različito tumačenje 'troškova specijalizacije'. Potrebno je jasno definirati da se specijalizacija može odobriti zdravstvenom radniku sa završenim sveučilišnim integriranim studijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Manuel Jurić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da je dovoljan jedan stručni ispit i jedno uvjerenje. Članku 168 trebalo bi dodati stavak da zdravstveni radnik koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit i nakon toga stekao višu razinu obrazovanja u istom zdravstvenom usmjerenju u djelatnost fizioterapije medicinsko - lab.dijagnostike i sanitarnog inženjerstva nema obvezu ponovnog obavljanja pripravničkog staža niti obvezu polaganja stručnog ispita. U prijelaznim i završnim odredbama zakona napisati da je nadležna komora obvezna po službenoj dužnosti izdati odobrenje za samostalan rad zdravstvenom radniku koji je stekao višu razinu obrazovanja u zdravstvenom usmjerenju i podnio je zahtjev za izdavanje odobrenja za samostalni rad, da mu se to odobri a, ako se to ne poštuje da se kazni ili sankcionira. P.S. liječnici i med.sestre nemaju stručni ispit te je taj isti članak samo iznimka. Za pohvaliti je komora zdravstvenih radnika koja sve to poštuje a komora fizioterapeuta stvara probleme svojem članstvu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
4 Slađana Picek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članku 168 trebalo bi dodati stavak da zdravstveni radnik koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit i nakon toga stekao višu razinu obrazovanja u istom zdravstvenom usmjerenju u djelatnost fizioterapije, medicinsko - lab.dijagnostike i sanitarnog inženjerstva nema obvezu ponovnog obavljanja pripravničkog staža niti obvezu polaganja stručnog ispita. U prijelaznim i završnim odredbama zakona napisati da je nadležna komora obvezna po službenoj dužnosti izdati odobrenje za samostalan rad zdravstvenom radniku koji je stekao višu razinu obrazovanja u istom zdravstvenom usmjerenju i podnio je zahtjev za izdavanje odobrenja za samostalni rad, a slučaju neizdavanja (obavezno propisati rok za izdavanje) propisati sankcije za pravnu osobu te odgovornu osobu u pravnoj osobi s javnim ovlastima. Također u članku 227. propisati sankcije za situacije u kojima se pravna osoba s javnim ovlastima te odgovorna osoba u pravnoj osobi oglušuje ili ne poštuje mjere izrečene rješenjem, kako ne bi dolazilo do situacija u kojima nema mogućnosti sankcioniranja kada se mjere donesene rješenjem ne poštuju tj. ne primjenjuju se. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
5 Ksenija Janjušević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članku 168 trebalo bi dodati stavak da zdravstveni radnik koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit i nakon toga stekao višu razinu obrazovanja u istom zdravstvenom usmjerenju u djelatnost fizioterapije, medicinsko - lab.dijagnostike i sanitarnog inženjerstva nema obvezu ponovnog obavljanja pripravničkog staža niti obvezu polaganja stručnog ispita. U prijelaznim i završnim odredbama zakona napisati da je nadležna komora obvezna po službenoj dužnosti izdati odobrenje za samostalan rad zdravstvenom radniku koji je stekao višu razinu obrazovanja u istom zdravstvenom usmjerenju i podnio je zahtjev za izdavanje odobrenja za samostalni rad, a slučaju neizdavanja (obavezno propisati rok za izdavanje) propisati sankcije za pravnu osobu te odgovornu osobu u pravnoj osobi s javnim ovlastima. Također u članku 227. propisati sankcije za situacije u kojima se pravna osoba s javnim ovlastima te odgovorna osoba u pravnoj osobi oglušuje ili ne poštuje mjere izrečene rješenjem, kako ne bi dolazilo do situacija u kojima nema mogućnosti sankcioniranja kada se mjere donesene rješenjem ne poštuju tj. ne primjenjuju se. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
6 Petra Janjušević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članku 168 trebalo bi dodati stavak da zdravstveni radnik koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit i nakon toga stekao višu razinu obrazovanja u istom zdravstvenom usmjerenju u djelatnost fizioterapije, medicinsko - lab.dijagnostike i sanitarnog inženjerstva nema obvezu ponovnog obavljanja pripravničkog staža niti obvezu polaganja stručnog ispita. U prijelaznim i završnim odredbama zakona napisati da je nadležna komora obvezna po službenoj dužnosti izdati odobrenje za samostalan rad zdravstvenom radniku koji je stekao višu razinu obrazovanja u istom zdravstvenom usmjerenju i podnio je zahtjev za izdavanje odobrenja za samostalni rad, a slučaju neizdavanja (obavezno propisati rok za izdavanje) propisati sankcije za pravnu osobu te odgovornu osobu u pravnoj osobi s javnim ovlastima. Također u članku 227. propisati sankcije za situacije u kojima se pravna osoba s javnim ovlastima te odgovorna osoba u pravnoj osobi oglušuje ili ne poštuje mjere izrečene rješenjem, kako ne bi dolazilo do situacija u kojima nema mogućnosti sankcioniranja kada se mjere donesene rješenjem ne poštuju tj. ne primjenjuju se. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
7 Tara Rolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Pohvaljujem inicijativu uređenja specijalističkog usavršavanja no smatram nužim točno definirati 'stvarne troškove specijalizacije' i termin ujednačeno koristiti dalje u tekstu kako bi se izbjeglo drugačije tumačenje 'troškova specijalizacije'. Također smatram važnim da se definira rok u kojem Ministarstvo zdravstva specijalizantu odgovora na zahtjev. Isto tako, troškovi specijalizacije nisu isti za specijalizanta koji je 90% specijalističkog usavršavanja u ustanovi u kojoj je i započeo specijalizaciju ili u manjoj ustanovi i cijelo vrijeme specijalističkog usavršavanja provodi u vanjskoj ustanovi. Navedeno bi bilo dobro razgraničiti. Potrebno je unjeti korekciju: specijalizacija se može odobriti zdravstvenom radniku sa završenim sveučilišnim integriranim studijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U postupku internetskog savjetovanja s javnošću o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje traje do 6. veljače 2024. godine, dajemo sljedeće primjedbe i prijedloge Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske: Predložene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštit, koje se odnose na specijalističko usavršavanje, smatramo neprihvatljivima. Sustav specijalističkog usavršavanja, ukoliko se mijenja, potrebno je suštinski, cjelovito i sustavno izmijeniti te smatramo da se predloženim djelomičnim izmjenama ne postiže kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita za građane, već da će predložene izmjene, budu li usvojene, dovesti do smanjenja kvalitete, dostupnosti i kontinuiranosti zdravstvene zaštite za građane, osobito u javnom zdravstvenom sustavu, koji je temelj cjelokupnog zdravstvenog sustava Republike Hrvatske. Uzajamna prava i obveze između, s jedne strane, zdravstvene ustanove koja raspisuje natječaj za specijalističko usavršavanje i financira ga, da bi u konačnici osigurala potreban profil liječnika kako bi se zadovoljile potrebe građana, te s druge strane, onoga tko se dobrovoljno javlja na natječaj, moraju biti regulirani ugovorom i zakonom. Ako obveze specijalizanata odnosno specijalista ne postoje odnosno minorne su, tada je potrebno sustav u potpunosti promijeniti na način da država raspisuje natječaje za specijalizacije i financira ih te osigurava mehanizme za privlačenje i zadržavanje kadrova, kao i da odgovara za kadrovski deficit na određenom području. Predloženim izmjenama, ravnateljima zdravstvenih ustanova oduzimaju se alati osiguranja kadrova, onemogućuje im se planiranje budućnosti kadrovske strukture zdravstvene ustanove, čime im se onemogućuje planiranje i organiziranje zdravstvene zaštite za građane te upravljanje troškovima, stoga ravnatelji niti ne mogu biti odgovorni za navedeno. Također, predloženim izmjenama nisu predviđeni nikakvi kompenzatorni mehanizmi, koji bi omogućili privlačenje i lakše zapošljavanje kadrova. Ovim parcijalnim predloženim izmjenama, jedino se specijalizantima i specijalistima olakšava prijevremeni raskid ugovora, čime će neminovno doći do još većeg njihovog odlaska iz manje atraktivnih dijelova Republike Hrvatske u velike gradove i velike bolnice odnosno privatni sektor i inozemstvo, što će u konačnici onemogućiti pružanje kvalitetne i dostupne zdravstvene zaštite stanovnicima ostalih područja. Prosječan broj liječnika na 100.000 stanovnika u 2022. godini u EU bio je 410, dok je u Republici Hrvatskoj u 2024. godini bio 425. Već sada postoji velik nerazmjer u broju liječnika u županijama, a predloženim izmjenama Zakona, isti će se povećati. U županijama s najvećim gradovima, prosječan broj liječnika na 100.000 stanovnika je, u Gradu Zagrebu 719, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 425, u Primorsko-goranskoj 497, a u Osječko-baranjskoj 433, dok je u manje razvijenim županijama, primjerice, u Ličko-senjskoj županiji 239, Virovitičko-podravskoj 274, a u Požeško-slavonskoj 380. Neprihvatljivo je da zdravstvena ustanova koja je specijalizanta uputila na specijalističko usavršavanje, i plaćala mu plaće, materijalna prava i ostale troškove specijalizacije, iako specijalizant u toj zdravstvenoj ustanovi nije uopće radio ili je vrlo malo, ostaje bez ikakve naknade štete, koja je materijalna, ali još važnije, riječ je o šteti za građane o kojima skrbi navedena zdravstvena ustanova, a koji ostaju bez planirane zdravstvene zaštite. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, članku 85., ravnatelj organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada, no međutim, predloženim izmjenama ravnateljima se onemogućuje planiranje kadrova, čime se onemogućuje organiziranje neprekidne zdravstvene zaštite za građane i dovodi ih se u opasnost za život i zdravlje, povećavaju se troškovi zdravstvenih ustanova, kao i zdravstvenog sustava u cjelini, zbog povećanja troškova prekovremenog rada, većeg korištenja bolovanja, kasnijeg pristupanja liječenju pacijenata i dr. Sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, članku 34., ravnatelji zdravstvenih ustanova odgovorni su za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te su obvezni svake godine podnijeti izjavu o fiskalnoj odgovornosti, kojom potvrđuju da su u radu osigurali zakonito, svrhovito i namjensko korištenje sredstava. Potpisivanjem aneksa ugovora o međusobnim pravima o obvezama, kojima se mijenjaju ranije dvostrano potpisani ugovori i time otpisuje dug, koji je u pojedinim slučajevima, sukladno ranije važećim propisima, prilično visok, zasigurno se ne može klasificirati kao svrhovito i namjensko trošenje proračunskih sredstava. Ulaganje sredstava u edukaciju zaposlenika, koji po završetku edukacije odlazi u privatni sektor, inozemstvo, drugu zdravstvenu ustanovu ili pak otvara privatnu praksu, bez ikakvih ili uz minimalnu obvezu naknade troškova, pri čemu u toj ustanovi koja je financirala njegove plaće i ostale troškove, nije uopće radio, ili je, no vrlo malo, definitivno je nenamjensko i nesvrhovito trošenje sredstava. Također, oprema zdravstvenih ustanova nabavlja se u korelaciji s planiranim kadrovima koji će raditi na toj opremi, pa nemogućnost planiranja kadrova dovodi i do nesvrhovitog trošenja sredstava na nabavu opreme, a koju je pak potrebno nabaviti zbog potreba pacijenata. Nedopustivo je da se ravnatelje zdravstvenih ustanova jednim zakonom, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, prisiljava na kršenje drugog zakona, Zakona o fiskalnoj odgovornosti, te ih se izlaže odgovornosti i kažnjavanju. Također, ravnatelji zdravstvenih ustanova nisu ovlašteni samostalno potpisivati anekse ugovora, već im je za navedeno, ovisno o iznosu, potrebna suglasnost upravnog vijeća odnosno osnivača. Nije prihvatljivo da se ravnatelje, koji predstavljaju i zastupaju zdravstvenu ustanovu, dovodi u poziciju odgovornosti i za nepotpisivanje, u slučaju nedobivanja suglasnosti, kao i za potpisivanje aneksa ugovora, s obzirom na Zakon o fiskalnoj odgovornosti, ali i Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji propisuje prava građana u vezi pristupa zdravstvenoj zaštiti. Ranije potpisani ugovori su dvostrano obvezni akti, potpisani slobodnom voljom u skladu s ranije važećim propisima, uz poznavanje svih uvjeta, pri čemu su neka od osnovnih načela Zakona o obveznim odnosima, načelo jednake vrijednosti činidaba iz članka 7. te dužnost ispunjenja obveze iz članka 9. Pri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od načela jednake vrijednosti uzajamnih činidaba, a sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje. Potpisivanjem aneksa ugovora i mijenjanjem jednog od ključnih elemenata ugovora, krše se temeljne odrednice obveznopravnih i ugovornih odnosa, te se također dovodi u nejednaku i neravnopravnu poziciju specijalizante i specijaliste koji su ranije raskinuli ugovore i svoj dug već platili, odnosno javne zdravstvene ustanove koje su platile umjesto njih. Zakonske izmjene trebaju biti usmjerene na povećanje kvalitete, dostupnosti i osiguranje kontinuiranosti zdravstvene zaštite za građane, no smatramo da će rezultati predloženih izmjena biti upravo suprotni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Hrvatska komora fizioterapeuta PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, Predlaže se inkorporirati u ovaj Nacrt Prijedloga brisanje, iz sadašnjeg ZZZ-a, u članku 168 stavak 2. riječi "fizioterapeutski tehničar" te riječi "maser – kupeljar" OBRAZLOŽENJE: Upravo je završeno savjetovanje o prijedlogu novog Pravilnika o pripravničkom stažu i stručnom ispitu zdravstvenih radnika te smo predložili ukidanje pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita za masere kupeljare i fizioterapeutske tehničare. Maseri kupeljari i fizioterapeutski tehničrai rade pod nadzorom kvalificiranog fizioterapeuta te im se stvara prepreka za ulazak na tržište rada sa osposobljavanjem kroz pripravnički staž. Završetkom njihovog obrazovanja oni ispunjavaju kompetencije za koje su se obrazovali. Kurikulum prvostupnika fizioterapije nije obuhvatio sve cjeline u praktičnom dijelu obrazovanja te dok se praktični dio obrazovanja za prvostupnika fizioterapije ne ukorporira u kurikulum obrazovanja neophodno je obavljanje pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita za prvostupnike fizioterapije ispred Povjerenstva Ministarstva zdravstva za potvrđivanje osposobljenosti istih. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
10 Insula-županijska specijalna bolnica za psihijatriju i rehabilitaciju PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Uvažavajući fiskalnu odgovornost ravnatelja, odgovornost za osiguranje zdravstvene zaštite, a koju nije moguće osigurati u predloženim okolnostima, kao i povredu načela i odredbi Zakona o obveznim odnosima, konkretno slobodu uređivanja obveznopravnih odnosa, dužnost ispunjenja obveze te načelo jednake vrijednosti činidbi, ovakvim prijedlogom zakona u cijelosti su onemogućeni alati osiguranja i izvršenja zdravstvene zaštite te isti smatramo neprihvatljivim za zdravstvene ustanove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 Hrvatska komora dentalne medicine PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, imamo primjedbu na članak 190.a koji će biti čl.190. Članak 6. Iza članka 190. dodaje se članak 190.a koji glasi: Članak 190.a (1) Iznimno od članka 190. stavka 3. ovoga Zakona, ako specijalist u roku od godine dana od dana otkazivanja ugovora o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona osnuje privatnu praksu na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe na području koje pokriva zdravstvena ustanova koja je snosila troškove specijalističkog usavršavanja, specijalist neće biti u obvezi snositi troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona. (2) Ako specijalist ne ispuni uvjete iz stavka 1. ovoga članka u roku od godine dana od dana otkaza ugovora o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona obvezan je, u daljnjem roku od šest mjeseci, naknaditi troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona nastale do otkaza ugovora o radu.” Naime, prema čl. 30. Zakona o zdravstvenoj zaštiti jedini specijalisti koji mogu u svojstvu specijaliste, za što su se školovali temeljem Ugovora o radu s zdravstvenom ustanovom, osnovati privatnu praksu na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe su: specijalisti obiteljske medicine, specijalisti ginekologije i opstetricije, specijalisti medicine rada i specijalisti pedijatri. Sve ostale specijalnosti su u sklopu mreže javne zdravstvene službe na sekundarnoj i/ili tercijarnoj razini prema čl.32. i čl.35. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Dakle, prema ovom prijedlogu troškove specijalizacije neće biti u obvezi snositi gore navedeni specijalisti, koji mogu biti unutar primarne mreže zdravstvene zaštite i oni koji osnuju privatnu praksu u mreži javne zdravstvene službe ali kao polivalentna ordinacija, odnosno, ugovorena djelatnost opće obiteljske medicine i ugovorena djelatnost dentalne zdravstvene zaštite (polivalentne). Konkretno, znači li to da troškove specijalizacije iz ortodonciju, dr.dent.med. koji je u radnom odnosu i otkaže ugovor o radu, neće trebati nadoknaditi ako osnuje privatnu praksu u mreži javne zdravstvene službe kao ugovorena djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite (polivalentna) jer je to primarna zdravstvena zaštita? Odnosno, ako osnuju privatnu praksu u mreži javne zdravstvene službe kao ugovorena djelatnost ortodoncije, a to je sekundarna zdravstvena zaštita (specijalističko konzilijarna), onda će trebati nadoknaditi troškove školovanja? Ovaj članak je kontradiktoran i diskriminirajući prema svim specijalističkim granama koje ne mogu i nisu u sklopu mreže javne zdravstvene službe kao ugovorena djelatnost primarne zdravstvene zaštite. Ovaj članak treba promijeniti, odnosno, izbaciti dio „na primarnoj razini“ ili dodati „ i na sekundarnoj“ razini. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
12 Anka Mamić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Primjerenijom organizacijom unutar službi zdravstvenog sustava i boljom suradnjom institucija u zdravstvu i znanosti može se omogućiti svim zdravstvenim radnicima na cijelom području Republike Hrvatske stručno i znanstveno napredovanje, kako bi se i na taj način pridonijelo postizanju odgovarajuće zdravstvene skrbi i napretku na svim područjima Republike Hrvatske. Svakako treba tražiti uzroke nezadovoljstva zdravstvenih radnika i neodgovarajuće zdravstvene skrbi koji nisu jedino financijske prirode, pa već i bolja organizacija pored finacijske potpore može unaprijediti zdravstvenu skrb. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Ovaj prijedlog da ne postoji nikakve "penalizacija" (niti proračunska osnovica po mjesecu neodrađene obaveze) je najgore moguće rješenje jer će potpuno urušiti javni zdravstveni sustav. Doći će do migracije gotovih mladih specijalista iz javnog u privatni sustav i iz malih u velike sredine (pod velikim sredinama misli se na samo 4 velika grada). Ako se specijalizante želi osloboditi osloboditi obaveze rada nakon specijalizacije u Ustanovi koja je uputila na specijalizaciju onda samo Ministarstvo MORA potpuno preuzeti ulogu PLANIRANJA i FINANCIRANJA specijalizacija za čitavo područje RH. Pod pojmom financiranja podrazumijevaju se ukupni bruto troškovi plaća jer velika većina specijalizanata specijalizaciju ne "odrađuje" u Ustanovi koja isplaćuje plaću. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 DRAŽENKA ĐUD PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona trebao bi regulirati da se odradi jedan staž i jedan stručni ispit te dodatnim studiranjem ne traži ponavljanje istog te se zakonom regulira obaveza izdavanja licence i time ljudima daje pravo na rad. Fizioterapeutski tehničari koji su stažirali i položili stručni a tada studirali i stekli zvanje prvostupnik fizioterapije da im se prizna odrađeni staži stručni ispit. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 Danijel Tomašić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članku 168 trebalo bi dodati stavak da zdravstveni radnik koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit i nakon toga stekao višu razinu obrazovanja u istom zdravstvenom usmjerenju u djelatnost fizioterapije, medicinsko - lab.dijagnostike i sanitarnog inženjerstva nema obvezu ponovnog obavljanja pripravničkog staža niti obvezu polaganja stručnog ispita. U prijelaznim i završnim odredbama zakona napisati da je nadležna komora obvezna po službenoj dužnosti izdati odobrenje za samostalan rad zdravstvenom radniku koji je stekao višu razinu obrazovanja u istom zdravstvenom usmjerenju i podnio je zahtjev za izdavanje odobrenja za samostalni rad, a slučaju neizdavanja (obavezno propisati rok za izdavanje) propisati sankcije za pravnu osobu te odgovornu osobu u pravnoj osobi s javnim ovlastima. Također u članku 227. propisati sankcije za situacije u kojima se pravna osoba s javnim ovlastima te odgovorna osoba u pravnoj osobi oglušuje ili ne poštuje mjere izrečene rješenjem, kako ne bi dolazilo do situacija u kojima nema mogućnosti sankcioniranja kada se mjere donesene rješenjem ne poštuju tj. ne primjenjuju se. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
16 Ivana Iveković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovanje,nadam se da će se ovim Pravilnikom o pripravničkom stažu i stručnom ispitu,riješiti problem nas fizioterapeuta koji su završili pripravnički i položili stručni ispit prije završenog studija,te da nam se omogući pravo na rad izdavanjem licenci.Hvala nadležnom Ministarstvu zdrastva u izradi nacrta,te se nadam pozitivnom ishodu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 drazenko vuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Druge regulirane profesije u zdravstvu nemaju pripravnički staž npr liječnici i sestre smatram da to treba postupno ukinutu za sve. dok se to ne ukine dovoljan je jedan stručni ispit i jedno uvjerenje. čč 168 nadopuniti sa podstavkom 2 iz Pravilnika o pripravničkom stažu i stručnom ispitu koji je trenutno isti na savjetovanju i jako je dobro koncipiran sve pohvale. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 hrvoje vuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da je dovoljan jedan stručni ispit i jedno uvjerenje. Članku 168 trebalo bi dodati stavak da zdravstveni radnik koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit i nakon toga stekao višu razinu obrazovanja u istom zdravstvenom usmjerenju u djelatnost fizioterapije medicinsko - lab.dijagnostike i sanitarnog inženjerstva nema obvezu ponovnog obavljanja pripravničkog staža niti obvezu polaganja stručnog ispita. U prijelaznim i završnim odredbama zakona napisati da je nadležna komora obvezna po službenoj dužnosti izdati odobrenje za samostalan rad zdravstvenom radniku koji je stekao višu razinu obrazovanja u zdravstvenom usmjerenju i podnio je zahtjev za izdavanje odobrenja za samostalni rad, da mu se to odobri a, ako se to ne poštuje da se kazni ili sankcionira. P.S. liječnici i med.sestre nemaju stručni ispit te je taj isti članak samo iznimka. Za pohvaliti je komora zdravstvenih radnika koja sve to poštuje a komora fizioterapeuta stvara probleme svojem članstvu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
19 MONIKA KOVAČ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se s prijedlogom i želim da se provede u djelo. Da svi samo jedanput obavljaju pripravnički staž i polažu stručni ispit za sve fizioterapeute i prvostupnike fizioterapije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 2. Predložena izmjena čl.184.a st.3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojom se uvodi obveza polaganja praktičnog dijela specijalističkog ispita pred ispitnom komisijom i za slučaj kada je kandidat prethodno položio europski specijalistički ispit pred Europskom udrugom medicinskih specijalista (UEMS), u Nacrtu nije obrazložena te nije navedeno koji su razlozi izmjene postojećeg načina uređenja ove materije koji je uveden Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 33/23) i na snazi je manje od godinu dana. Smatramo da nema stvarno utvrđene i opravdane potrebe da se i u konkretnom slučaju uvodi polaganje praktičnog dijela specijalističkog ispita. Važećim zakonskim odredbama propisano je da je kandidat koji polaže UEMS ispit obvezan provesti cjelokupni program specijalističkog usavršavanja, a stečene kompetencije potvrđuju glavni mentor i mentor. Tek nakon što kandidat ima dokaz o položenom europskom ispitu i obavljenom cjelokupnom programu, Ministarstvo zdravstva mu rješenjem priznaje taj ispit. Predloženim rješenjem odnosno uvođenjem dodatne obveze polaganja praktičnog dijela ispita, ovlasti mentora i glavnom mentora da potvrđuju stečene kompetencije se obezvrjeđuju i čine nepotrebnima. U slučaju da predlagatelj, unatoč gore navedenom, ostane pri predloženom rješenju predlažemo da se razmotri mogućnost da se obveza polaganja praktičnog dijela ispita propiše isključivo za one kandidate koji u okviru UEMS specijalističkog ispita nemaju obvezu polaganja praktičnog dijela ispita. Naime, dobar dio specijalističkih ispita koji se polažu pri UEMS imaju obvezu polaganja i praktičnog dijela ispita, pa se stoga postavlja pitanje opravdanosti ponovnog polaganja praktičnog dijela ispita i u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 3. U članku 186. Zakona o zdravstvenoj zaštiti uvodi se nova odredba da ugovor o međusobnim pravima i obvezama ne smije sadržavati odredbe kojima se utvrđuju dodatne financijske obveze za zdravstvenog radnika (izuzev onih iz članka 191.). Predlažemo proširenje navedene odredbe na način da ugovor ne smije sadržavati niti odredbe kojima se zahtijeva dodatno pribavljanje instrumenata osiguranja plaćanja, budući da je u tom dijelu uočeno neujednačeno postupanje zdravstvenih ustanova. Osim što njihovo pribavljanje predstavlja dodatan trošak istima se znatno otežava pobijanje pogrešno obračunatih troškova specijalističkog usavršavanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 Ljubomir Flajšman PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 7. Članak 191. stavak 2. stoji i u Zakonu o ZZ NN 100/2018. pa nadalje a Ustanove su 2023. obračunavale jednu proračunsku osnovicu po mjesecu. Za specijalizaciju od 4 godine to je ispadalo 441,44eura x 48mj = 21.189,12eura. A prema ovom stavku to bi trebalo biti samo četverostruka osnovica za cijelo razdoblje odnosno 441,44eura x 4 = 1.765,76eura. Molim da se ovaj stavak promijeni u toj mjeri da bude manje podložan ovakvim svojevoljnim tumačenjima! U članku 191. mijenja se stavak 2. koji glasi: "(2) Trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje utvrđuje se za cijelo razdoblje trajanja specijalizacije u visini četverostrukog iznosa proračunske osnovice (formula za sumu cijelog razdoblja specijalizacije ∑ = 4 X iznos proračunske osnovice) koja je važeća na početku obavljanja programa.” iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase: “ (5) Trošak glavnog mentora, mentora i komentora utvrđuje se odlukom ministra kojom se propisuje godišnja naknada za rad po mentorstvu. (6) Trošak završnog i specijalističkog ispita utvrđuje se odlukom ministra.” Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. U navedenom članku predloženo je da će se odluke iz članka 7. Nacrta (odluka kojom se utvrđuje trošak glavnog mentora, mentora i komentora te odluka kojom se utvrđuje trošak završnog i specijalističkog ispita) donijeti u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu predloženih zakonskih izmjena i dopuna. Budući da nije jasno kolika će biti visina tih troškova te bi isti mogli predstavljati značajno opterećenje predlažemo razmotriti prijedlog da se navedene odluke donesu protekom roka od 90 dana u kojem su ustanove obvezne ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama (ili sporazuma), a najkasnije u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. Vezano uz predloženu obvezu zdravstvene ustanove da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu zakona ponude specijalizantima/specijalistima sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama podsjećamo da smo u praksi već imali situaciju (op. kada je ta obveza za poslodavce bila propisana podzakonskim propisom) da su poslodavci odnosno odgovorne osobe poslodavca grubo izigravale tu obvezu na način da su samo ponudili sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama, no da isti nikad nisu sklopili jer su ga odbili potpisati. U svrhu izbjegavanja ponovnog izigravanja navedene obveze predlažemo u posebnoj odredbi propisati i prekršajne odredbe i sankcije za ravnatelje u slučaja da ne ponude sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama kao i u slučaju da nakon pristanka druge ugovorne strane odbiju sklopiti predmetni ugovor. Također, predlažemo i dopunu članka na način da se ravnatelji zdravstvenih ustanova obvežu na dostavu obavijesti Ministarstvu zdravstva o svim ponuđenim odnosno sklopljenim izmjenama ugovora o međusobnim pravima i obvezama. Dodatno ukazujemo da je potrebno regulirati jasnije i status specijalizanata/specijalista koji će do stupanja na snagu predloženih zakonskih izmjena i dopuna otkazati ugovor o radu radi prelaska u neku drugu zdravstvenu ustanovu ili se već nalaze u tom procesu, a nije im istekao rok od godinu dana za povrat troškova specijalizacije ili su sa ustanovom već sklopili sporazum o načinu povrata troškova. U svim prethodno navedenim slučajevima predlažemo propisati da su zdravstvene ustanove također obvezne sa specijalizantima/specijalistima (koji i dalje imaju obveze prema bivšem poslodavcu, s kojom su raskinuli ugovor o radu) sklopiti sporazum u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu zakona, a u skladu s novopredloženim zakonskim odredbama. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
25 Ljubomir Flajšman PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, ODNOSNO DOPUNJUJU Članak 191. stavak 2. stoji i u Zakonu o ZZ NN 100/2018. pa nadalje a Ustanove su 2023. obračunavale jednu proračunsku osnovicu po mjesecu. Za specijalizaciju od 4 godine to je ispadalo 441,44eura x 48mj = 21.189,12eura. A prema ovom stavku to bi trebalo biti samo četverostruka osnovica za cijelo razdoblje odnosno 441,44eura x 4 = 1.765,76eura. Molim da se ovaj stavak promijeni u toj mjeri da bude manje podložan ovakvim svojevoljnim tumačenjima! Ja osobno ću tražiti pravnu zaštitu po tome pitanju. Kolege ako su i Vama tako radili obratite pažnju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.