Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Helen-Marie Kerovec | PRAVILNIK | Poštovana gospodo s PMF-a, i svi ostali koji obezvređuju dvopredmetne studije razredne nastave i pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima. Zalažete se za kvalitetno obrazovanje? Po čemu to Vi ikome dajete toliko kvalitetnije obrazovanje od mene? Zato što ste imali više matematičkih, informatičkih i inih predmeta? Zato što ste, po Vašem mišljenju, tijekom studija stekli veću količinu znanja o pojedinom predmetu od nas? Pa da ste pokupili i svo znanje ovoga svijeta tijekom studija, znači li to nužno da to znanje znate i kvalitetnije prenijeti učenicima od mene? Po čemu? Imali ste jednu, maksimalno dvije metodike. Ja sam ih odslušala i položila tijekom studija 7. Od 7 različitih, kvalitetnih i cijenjenih profesora. Ili ni oni sad više ništa ne vrijede, zato što je većina u mirovini? Možda je samo jedna od tih metodika ulazila u rad s djecom u višim razredima, pa što? Jeste li ikad proveli i dana u nižim razredima i nešto naučili tu djecu? Garantiram Vam da to nekad zna biti puno, puno zahtjevnije od rada u višim razredima. A znam to jako dobro jer sam radila u nižim razredima jednako uspješno, kao što i sad radim u višim razredima. Pa ako sam dobra i kvalificirana za rad s djecom od 1.-4. razreda po čemu nisam kvalificirana za rad s djecom od 5.-8. razreda koja su na višem stupnju razvoja i često puno manje zahtjevna za rad? Ako ja ne obezvrijeđujem Vas i Vaše znanje, zašto Vi obezvrijeđujete mene? Što sam Vam toliko skrivila da me želite ostaviti bez kruha? Kome sam to stala na žulj radom u maloj seoskoj školi koju većina ionako ne može pronaći ni na karti Hrvatske? Kad sam dobila posao bila sam jedan jedini kandidat. Nitko od Vas uvaženih s „finim“, „kompetentnijim“ diplomama nije se javio za posao. Pa zašto sad odjednom nekom smetam? Nije mi dovoljno to što svake godine strahujem da ću smanjenjem razrednih odjela ostati bez dijela satnice koju neću imati gdje popuniti? Nije dosta to što roditelji i javnost često totalno obezvređuju nas, naš poziv i rad? Nego mi još i kolege s drugih fakulteta trebaju zabijati nož u leđa? Želite da upišemo doškolovanje da bi postali Vama „ravni“? Nemam ništa protiv proširivanja svojeg znanja. Radim na svojem stručnom usavršavanju otkad sam se zaposlila. No hoće li to nužno povećati moje kompetencije? Hoću li bolje znati objasniti djetetu kako koristiti npr. alate Microsoft Office-a ako odslušam još dodatnih satova programiranja ili nečeg sličnog? Teško, gospodo draga. Ali recimo da ipak udovoljim tom Vašem hiru. Tko će mi to platiti? Jer ja sam se svojeg fakulteta naplaćala kroz četiri godine studija. A Vi bi sad da opet nešto plaćam. I za to ste mi dali punih 5 godina. Izvrsno. Pretpostavljam da će mi novac pasti s neba u tom vremenu. Ili da dignem još jedan kredit? Vjerojatno sad mislite nešto u stilu da nije to Vaša briga. Pa i nije. Sama sam si kriva što sam odabrala „krivi“ fakultet jer su mi obećana određena prava prilikom zapošljavanja kad sam ga upisala. A lijepo mi je tata rekao da bi mi bolje bilo da odaberem „elitu“. Tužna sam i razočarana. Helen-Marie Kerovec, učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta informatike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | Smail Hibeljić | PRAVILNIK | Poštovanje! Stavovi nekih fakulteta i osoba koji ukazuju da učitelji s pojačanim programom iz pojedinih predmeta nisu dovoljno kompetenti za predmetnu nastavu (napominjem da nedostaju i učitelji s pojačanim programom iz predmeta povijest), stvarno svašta govori, tko je predavao tim tzv. pojačanim, upravi ti profesori i dolazili su sa tih fakulteta, tada je sve bilo uredu, međutim sada više to nije dobro. Mogli su odmah zabraniti takav studij. Ne zboravimo ti tzv. pojačani, koji strašno upadaju u oči, odobreni su od strane Ministarstva, kojima i u diplomi piše da im pripadaju sva prava, zgarantirana tadašnjim zakonima i pravilnicima. Ispravljam navod kako smo imali samo neke kolegije, što nije istina imali smo ispite kao i na filozofskom, isti profesri, MZOS je povećalo i satnicu. Negdje navedeno da nemamo ni metodiku. Imali smo metodiku i to ne samo iz toga predmeta tzv. pojačanog koji vidim da je dijelu kolega najveći trn u oku i najveći problem školstva, a što se metodike tiče (znam za povijest, ali i za druge predmete), bila je puno jača, o praksi da ne govorim od jedno ili dvopredmetnih sudija. Svi koji rade u predmetnoj nastavi su zaposleni zato što su se dokazali da doista rade kako treba, metodički i znanjem. Dobro znamo da bilo koji završen fakultet nije dovoljan za bilo koje radno mjesto, ako djelatnici sami i dalje ne nastave ulagati u svoje znanje, samostalno ili stručnim usavršavanjima. Nadam se da oni koji trebaju i odlučuju, razumiju i da će uvažiti ovaj stav, da će pobijediti zdrav razum, a ne da jači poraze slabije. Hvala. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3 | Tomislav Krvarić | PRAVILNIK | U članku 9. Glazbene i plesne škole u dijelu koji govori o srednjim glazbenim školama, odjeljak pod brojem 28) harmonika, treba biti nadopunjen i glasiti: akademski glazbenik profesor harmonike, magistar muzike (harmonika), tj. glasiti identično kao i u dijelu koji govori o osnovnim glazbenim školama (odjeljak pod brojem 19). Naime, Sukladno odredbi članka 14. stavka 3. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (Narodne novine, broj 107/07, 118/12; u daljnjem tekstu: Zakon), stručni naziv stečen završetkom četverogodišnjega sveučilišnog dodiplomskog studija, čijim završetkom se stječe visoka stručna sprema, izjednačen je s akademskim nazivom magistar/magistra uz naznaku struke. (poveznica na stranicu http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12205&sec=3456) U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu, su u svim predmetima u srednjoj glazbenoj školi, osim harmonike, navedene obje titule, akademski glazbenik profesor, kao i magistar muzike, a u harmonici samo magistar/magistra muzike (klasična harmonika). Stoga molim, kao što sam već i ranije spomenuo, da se predmet harmonika u srednjoj školi nadopuni i glasi: akademski glazbenik profesor harmonike, magistar muzike (klasična harmonika). Tomislav Krvarić, akademski glazbenik, prof. harmonike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4 | Ana Renje | PRAVILNIK | Imam dvanaest godina radnog staža u OŠ na mjestu nastavnika matematike. Dva puta sam bila na porodiljnom i u oba slučaja su me mijenjale nestručne osobe . Upravo gledam svoj indeks i kolegije : Filozofija odgoja, Pedagogija, Razvojna psihologija, Pedagoška psihologija, Didaktika, Specijalna pedagogija, Istraživanje odgoja i obrazovanja, Elementarna matematika, Matematička analiza, Linearna algebra, Metodika nastave matematike, Geometrija , Konstruktivna geometrija, Povijest matematike, Nacrtna geometrija, Kombinatorika i vjerojatnost,... Koliko ja znam svi na mojoj godini s pojačanim predmetom iz matematike su imali i diplomski rad iz matematike, a da ne govorim o satima i satima javnih predavanja!!!! I sada odjednom nismo više stručni ni kompetenti za rad u višim razredima OŠ. Tužno !!!!!!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5 | Ana Rendulić | PRAVILNIK | Stručni suradnik knjižničar Poštovani, kao magistra informatologije i diplomirana knjižničarka koja je položila stručni ispit za stručnog suradnika knjižničara pri Agenciji za odgoj i obrazovanje te dopunski stručni ispit za diplomiranog knjižničara pri Ministarstvu kulture smatram da bi moj akademski naziv, kao i nazive drugih akreditiranih studijskih programa koji su temeljno knjižničarski trebalo uvrstiti u tablicu. Smatram da bi na natječajima za posao moji kolege trebali biti ravnopravno razmotreni za radno mjesto stručnog suradnika knjižničara zajedno s ostalima kojima se u akademskim nazivima pojavljuje knjižničarstvo te dobiti priliku za stjecanje radnog staža potrebnog za pristupanje stručnom ispitu (uz uvjet PPDMI). Također bih naglasila kako se uvjeti za zaposlenje knjižničara trebaju uskladiti s Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Važniji je dio druga natuknica kojom se izričito govori da bilo tko tko nije kvalificiran, uz jedini uvjet da ima visoku stručnu spremu, može biti zaposlen na radno mjesto stručnog suradnika knjižničara te mu se daje rok od tri godine nakon zaposlenja za završetak studijskog programa koji traje najviše dvije godine. To ostavlja mjesto manipulacijama pri zapošljavanju te uskraćuje prava kvalificiranima. Takve odredbe dovode u pitanje opstanak same profesije. Ako je knjižničarstvo jedina struka u kojoj je dopustivo zapošljavati nekvalificirane osobe, možda bi se studijski programi koji osposobljavaju knjižničare trebali ugasiti ili obrazovati ljude samo prema potrebi, nakon što se već zaposle. Nadam se ipak da do toga neće doći i da će se spomenuta natuknica izbaciti iz Pravilnika. Lijep pozdrav, Ana Rendulić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 6 | Mirena Maljković | PRAVILNIK | PROTIV BRISANJA DIPLOMIRANIH UČITELJA RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMIMA IZ NASTAVNOG PREDMETA INFORMATIKE, MATEMATIKE, HRVATSKOGA JEZIKA, LIKOVNE KULTURE, NJEMAČKOGA JEZIKA, ENGLESKOGA JEZIKA I PRIRODOSLOVLJA. Ova rasprava je apsurdna i sramotna! Žalosti me pomisao da smo kao kolege u vremenu koje je teško za nas prosvjetare umjesto ujedinjeni, razjedinjeni i to na ovakav način. Godinama slušam neargumentirane napade na našu kompetenciju. Prvo, ne možete nekome dati diplomu, koju je zaslužio znanjem i trudom i onda ju osporavati i to diskutabilnim argumentima. Drugo, godinama radimo po školama, s ponosom mogu reći da moje kolegice i kolege postižu zavidne rezultate na natjecanjima. Zapravo ne znam što je upitno u našoj stručnosti? Ako ćemo brojati metodike pa raspravljati tko je tu jači bojim se da bi druga strana izgubila. Ako bi gledali „znanje“ jeste li spremni polagati ispite i razmišljati tko će pobijediti. Što nam se točno osporava? Neću se spuštati na nivo da blatim kolege, ali sa sigurnošću mogu tvrditi da kolege koje su bile na istom radnom mjestu kao i ja sa drugih fakulteta nisu bili ništa kompetentnije od mene, nemojte misliti da se ja uzdižem, ali stojim iza svog rada. I tu ću stati. S druge strane ne razumijem motiv. Kako se može uopće povesti ova rasprava, a poznato je da matematičara manjka? Da će manjkati informatičara jer se informatika planira uvesti od prvog razreda osnovne škole. Stojim iza svakog kolegija kojeg sam položila, a koji me je pripremio da radim kao učiteljica informatike. Stojim iza svakog svog sata, a i gomile dodatnih poslova koje kao informatičar odrađujem u svojim školama. Ponosno stojim iza svoje struke, svaku skromnu kunu koju sam zaradila podučavajući djecu u svojoj skromnoj informatičkoj učionici sam zaradila časno, sa velikim zalaganjem, ljubavlju prema svojoj profesiji, sa željom da budućim generacijama prenesem prijeko potrebno informatičko znanje i kompetencije. Ponosna sam što svaki dan radim čuda u skromnim uvjetima. Što i zašto nam se osporava? Nadam se da će ova inicijativa propasti kao sramotni pokušaj da se diskreditira kvalitetan rad svih nas učitelja pojačanih predmeta! I da će zapravo biti poticaj da se sada, napokon, nakon godina neargumentiranog blaćenja, nama prizna ravnopravan status i da se zakonom to riješi! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 7 | Alen Palijaš | PRAVILNIK | Poštovani, želio bih izraziti dva prijedloga koja bi omogućila mnogo lakše tumačenje i djelovanje u skladu s pravilnikom: 1) Uvođenjem Bolonjske reforme u hrvatskom visokoobrazovnom sustavu došlo je do promjena naziva struke stečene nakon završetka studija, samim time predbolonjski akademski nazivi se više ne izdaju. Svaki diplomirani ''predbolonjac'' je izjednačen s ''bolonjskim'' magistrom te time ima i pravo na izdavanje potvrda od strane fakulteta na kojem je diplomirao/la čime se potvrđuje kako im se ranije stečeni akademski naziv izjednačava s istovrsnim bolonjskim. Tako da je npr. predbolonjski naziv profesora sociologije izjednačen s magistrom edukacije sociologije. Budući da su u ovom pravilniku navedeni svi akademski nazivi, i predbolonjski i bolonjski, a u komentarima se vidi kako nisu navedeni svi, štoviše pojavljuju se i neki nazivi koji su doživjeli nekoliko promjena u nazivu i trajanju samog studija ili su se prestali izvoditi u tom obliku, smatram kako bi radi raščišćavanja te tzv. šume naziva, bilo poželjno kada bi se u pravilniku naveli samo bolonjski akademski nazivi; magistri i prvostupnici struke. Na ovaj način se nitko ne bi oštetio budući da svaka diplomirana osoba ima pravo na izjednačavanje titule s bolonjskom, a uklonila bi se ova, kao što sam već naveo, tzv. šuma svih postojećih naziva. 2) Bilo bi poželjno kada bi se u Pravilniku istaknulo da određene struke imaju prednost pri zapošljavanju u slučaju da se na određeno mjesto prijavilo više osoba sa završenim različitim studijima. Radi primjera ću uzeti predmet Kemija; smatram kako bi prednost trebali imati redoslijedom magistri edukacije kemije, magistri kemije s položenim PPDMI-jem, a tek zatim određeni ''industrijski'' usmjereni magistri poput magistara primijenjene kemije uz naravno položene PPDMI. To bi se trebalo primijeniti na sve druge struke gdje bi magistri edukacije određenog predmeta, tj. struke imali prednost. 3)Iako nije prijedlog, također moram izraziti vlastito mišljenje vezano uz učitelje razredne nastave s pojačanim programom određenog predmeta, koji je izazvao velik broj komentara i rasprava kako u ovoj javnoj raspravi tako i na mnogim internetskim forumima i društvenim mrežama. Naprosto mi je neshvatljivo zašto bi učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom sa pune satnice koju ima u prva četiri razreda OŠ želio predavati određen predmet na nepunoj satnici. Pretpostavljam da je osoba koja je odabrala učiteljski studij razredne nastave imala i namjeru predavati razrednu nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. Osobe koje su odlučile studirati za predmetnu nastavu – kemiju, matematiku, hrvatski, engleski ... imale su namjere predavati samo taj predmet u OŠ i SS. Stoga mi je nejasno zašto bi se netko s razrednom nastavom i pojačanim predmetom želio odreći pune satnice i konkurirati za radno mjesto koje donosi nepunu satnicu svim magistrima edukacije određenog predmeta koji su upisom studija imali namjeru predavati samo određen (najčešće jedan) predmet u OŠ i SŠ te su se samim studijem u njemu specijalizirale. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 8 | Ivana Maurus | PRAVILNIK | I JA SAM PROTIV BRISANJA UČITELJA RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMIM IZ NASTAVNOG PREDMETA INFORMATIKE, MATEMATIKE, HRVATSKOGA JEZIKA, GEOGRAFIJE, LIKOVNE KULTURE, NJEMAČKOGA JEZIKA, ENGLESKOGA JEZIKA. Smatram da su učitelji RN s pojačanim predmetom završili smjer koji je odobrilo Ministarstvo i nije u redu nakon par godina reći da je školovanje za taj smjer bilo uzalud. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 9 | Ana Budojević | PRAVILNIK | U potpunosti sam protiv brisanja učitelja s pojačanim znanjem iz programa pojedinih predmeta iz ovog pravilnika. Kvaliteta poučavanja nije zajamčena isključivo završetkom pojedinog fakulteta. Svatko od nas, tko se odlučio biti učiteljem odabrao je i cjeloživotno učenje, a završetak fakulteta samo je prvi korak. Kvalitetno obrazovanje učenicima pružit će oni koji svoj posao obavljaju s ljubavlju i redovito se usavršavaju. Kako bi se zajamčila kvaliteta obrazovanja nužno je uvesti licenciranje i liječničku provjeru psihofizičke sposobnosti za rad! Svatko od nas iza sebe ima određene rezultate koji su izvrstan pokazatelj kompetentnosti! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 10 | Helena Krvarić | PRAVILNIK | PROTIV BRISANJA UČITELJA RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMIM IZ NASTAVNOG PREDMETA INFORMATIKE, MATEMATIKE, HRVATSKOGA JEZIKA, LIKOVNE KULTURE, NJEMAČKOGA JEZIKA, ENGLESKOGA JEZIKA. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 11 | Slavica Horvat | PRAVILNIK | Učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta informatika, kao i drugih predmeta je i više nego kompententan za rad u osnovnoj školi i predmetnoj nastavi. Za vrijeme svog studija odslušao je i odradio svu metodiku, metodologiju i potrebnu praksu. Ne vidim niti jedan konkretan razlog za brisanje Učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta informatike tako i drugih predmeta osim osobnih i pojedinačnih stavova. Ako smatrate da netko u Vašoj školi ili okolini ne radi dobro svoj posao i samim time ga povezujete s određenim fakultetom radije budite čovjek i kolega ite mu pomognite da se usavršava i savjetom ga VI (veliki znalci i metodičari) usmjerite. PROTIV BRISANJA UČITELJA RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMIM IZ NASTAVNOG PREDMETA INFORMATIKE, MATEMATIKE, HRVATSKOGA JEZIKA, LIKOVNE KULTURE, NJEMAČKOGA JEZIKA, ENGLESKOGA JEZIKA. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 12 | Sanja Janeš | PRAVILNIK | Matematiku od 5.-8. razreda osnovne škole trebala bi predavati samo osoba koja između ostalog ima zvanje magistar edukacije matematike, ili profesor matematike. Učitelji razredne nastave i prvostupnici nemaju potrebna znanja i kompetencije za kvalitetno poučavanje učenika viših razreda OŠ.Ne zaboravimo da želimo kvalitetno poučavanje iza kojeg stoji matematičko znanje i kompetencije uz jaku metodiku matematike. Učitelji razredne nastave s tzv. pojačanom matematikom trebali bi biti obavezni doškolovati se kako bi bila osigurana kvaliteta poučavanja. Sveučilište bi trebalo razmisliti o ukidanju prvostupništva za profesorske studije matematike te obavezno produljenje školovanja do magistra edukacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 13 | Snježana Šišić | PRAVILNIK | Nacrt Pravilnika treba nužno mijenjati u sljedećim segmentima: U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Iza „nastavnik matematike koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine“ dopisati „na jednopredmetnom ili dvopredmetnom studiju“. Obrazloženje: Naznačena dopuna nužna je radi pojašnjenja budući da su se na višim učiteljskim školama/učiteljskim akademijama obrazovali i dvopredmetni nastavnici matematike i još jednog predmeta. 2. Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatram da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. osim u slučaju nedostatka kadra na tom području. 3. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 4. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatram da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku „uz obavezno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i potrebno ga je steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje nužno za rad u školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. 1. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike 2. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike 3. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Obrazloženje: Smatram da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija u području matematike kao akademske discipline niti kompetencije u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave matematike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 14 | Damir Belavić | PRAVILNIK | Reagiram na točku 13.Matematika. Kao prvo, mislim da bi trebalo dobro uskladiti nazive jer u Pravilniku piše - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika, a u većini naših diploma (naziv se promijenio nakon određene godine) piše: Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta matematika. Kao drugo, moram reagirati na netočne tvrdnje izrečene na Državnom skupu u Zadru ….Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje…. Smatram kako navedena tvrdnja da … ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija … nije potkrijepljena činjenicama. Jer iako je naziv titule (pojačani program iz predmeta) sročen vrlo loše, bilo bi dobro pogledati u plan i program tog studija pa tek onda izvoditi takve zaključke. Također puno učitelja (s pojačanim programom iz matematike) je vrlo uspješno u svom poslu što se može lako provjeriti sudjelovanjem na županijskim, državnim i raznim drugim natjecanjima te na stručnim skupovima. Uz to mnogi su napredovali u zvanje mentora i(li) savjetnika baš kao učitelji matematike. I na kraju, smatram da "brisati" učitelje koji vrijedno rade i koji su vrijedno završili odgovarajući studij nije redu prema svima nama koji odgovorno radimo svoj posao. I ne bi bilo u redu prema učenicima koji bi tada isto tako bili zakinuti jer je zanimanje učitelj matematike u osnovnoj školi deficitarno zanimanje. Damir Belavić, učitelj mentor, učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta matematika. Radim kao učitelj matematike u osnovnoj školi od 2003. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 15 | Mira Jokic | PRAVILNIK | Smatram da se učitelje RN s pojačanim predmetom ne bi trebalo brisati kao stručne u višim razredima OŠ. Svatko tko odgovorno i moralno radi svoj posao zaslužuje da ga se zaštiti i da mu se omogući da radi ono za što se školovao. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 16 | Ana Vine | PRAVILNIK | Za program grafički dizajner trebalo bi nadopuniti odgovarajuću vrstu obrazovanja s diplomirani inženjer grafičke tehnologije (magistar inženjer grafičke tehnologije) s Grafičkog fakulteta u Zagrebu, osobito obzirom na to da tamo postoji i smjer dizajn grafičkih proizvoda. Obzirom na nastavni program koji se može iščitati i ovdje http://www.isvu.hr/javno/hr/vu128/nasprog/2014/nasprog.shtml navedenu vrstu obrazovanja trebalo bi ubaciti kod predmeta: računalstvo, grafički dizajn, grafička tehnologija, teorija oblikovanja, fotografika, grafičke tehnike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 17 | Sonja Vuk | PRAVILNIK | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI Ilica 85, Zagreb KLASA: 003-08/16-08/02 URBROJ: 251-77-16-2 Zagreb, 24. veljače 2016. KOMENTAR NA NACRT PRAVILNIKA O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU U skladu s odredbama članka 105. stavka 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. – ispravak, 90/11., 16/12., 86/12.,i 94/13 i 152/14.), poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. Stoga se za predmet Likovna kultura u osnovnoj školi nalaze zvanja koja odgovaraju svim trima kategorijama iz navedenog članka i specifičnostima proizašlim iz sveučilišnih studija na Sveučilištima u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci: - profesor likovne kulture - nastavnik likovne kulture koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom likovne kulture - magistar/magistra edukacije likovne kulture Likovan kultura: smjer nastavnički - magistar/magistra likovne pedagogije Likovna pedagogija: smjer nastavnički - magistar/magistra edukacije likovne kulture i likovnih umjetnosti Likovna kultura i likovna umjetnost - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Likovna kultura) Učiteljski studij s modulom Likovna kultura b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - diplomirani ili akademski kipar - diplomirni ili akademski slikar - magistar/magistra likovne pedagogije Likovna pedagogija c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije likovne kulture Likovan kultura - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaure) likovne kulture i likovnih umjetnosti Likovna kultura i likovna umjetnost - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaure) likovne pedagogije Likovn pedagogija Obrazovanje stručnog kadra odvija se na sveučilišnom diplomskom studiju Likovna kultura na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sveučilišnom diplomskom studiju Likovna kultura i likovna umjetnost na Umjetničkoj akademiji u Splitu, sveučilišnom diplomskom studiju Likovna kultura na Umjetničkoj akademiji u Osijeku te na sveučilišnom integriranom (preddiplomskom i diplomskom) studiju Likovna pedagogija na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Rijeci. Iz usporedbe navedenih programa vidi se da se predmeti kojima se stječu pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije izvode na diplomskom studiju, osim na integriranom (preddiplomskom i diplomskom) studiju Likovna pedagogija na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Rijeci. Stoga je potrebno iz Pravilnika izuzeti navedeno pod c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije likovne kulture Likovan kultura - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaure) likovne kulture i likovnih umjetnosti Likovna kultura i likovna umjetnost - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaure) likovne pedagogije Likovn pedagogija jer nije jasno navedeno kao iznimka proizašla iz članka 105. stavka 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Predlaže se izmjena navoda u Pravilniku tako da se jasno navede: iznimka je ukoliko se na slobodno radno mjesto ne javi osoba iz članka 105. stavka 6. točke a) Zakona, onda je moguće zapošljavanje osobe iz članka 105. stavka 6. točke c) Zakona. Nadalje, na navedenim sveučilišnim studijima stječu se teorijske i praktične kompetencije koje uključuju znanje iz područja povijesti umjetnosti, vizualnih komunikacija te pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke grupe predmeta, a u jednakoj mjeri radi se na stvaranju umjetničkog izraza. Studiji na Učiteljskim fakultetima s modulima Likovna kultura ne pružaju dostatne kvalifikacije u području samostalnog umjetničkog izražavanja te prenošenja osobnog stvaralačkog iskustva na poticanje stvaralaštva kod djece i mladih. Stoga je potrebno iz Pravilnika izuzeti navedeno pod - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Likovna kultura) Učiteljski studij s modulom Likovna kultura jer nije jasno navedeno kao iznimka proizašla iz članka 105. stavka 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Predlaže se izmjena navoda u Pravilniku tako da se jasno navede: iznimka je ukoliko se na slobodno radno mjesto ne javi osoba iz članka 105. stavka 6. točke a) Zakona, onda je moguće zapošljavanje osobe iz članka 105. stavka 6. točke b) Zakona. Zatim, u sve programe u Članku 9 Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu potrebno je dodati magistar edukacije likovne kulture. Doc.mr.art Sonja Vuk | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 18 | Doris Smolić | PRAVILNIK | Komentirala bih zaključak državnog skupa učitelja matematike održanog u Zadru (21.-23.3.2016.). Naglasila bih prije svega da ovaj državni skup nije imao za temu i kao niti jednu predviđenu točku donošenje ovog prijedloga što bi se iz napisanog moglo zaključiti. Ovaj prijedlog je došao u zadnjih 5 minuta skupa kada više nije bilo dovoljno vremena da se korektno raspravi. Kao učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika doživljavam ovo kao direktni napad na sebe i na svoju struku te na pokušaj da nam se retroaktivno ukidaju stečene kompetencije koje smo dobili studiranjem na priznatom fakultetu (ne na tečaju). Smatram da u Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika ne treba brisati: „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Navodi se da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje što bih demantirala popisom matematičkih kolegija (većinom dvosemestralnih) koji su se slušali i polagali na studiju: Elementarna matematika, Matematička analiza, Linearna algebra, Geometrija, Konstruktivna geometrija, Nacrtna geometrija te Kombinatorika i vjerojatnost. Istina je da je broj sati nastave matematike otprilike dvostruko manji od broja sati koje su slušali profesori matematike na PMF-u, ali je i otprilike dvostruko veći od broja sati koje su imali nastavnici matematike na bivšim pedagoškim akademijama. Ovime ne omalovažavam nastavnike matematike koji su studirali na dvogodišnjim studijima. Oni su čak postizali bolje rezultate na nekim nacionalnim ispitima (npr. 2007.) u usporedbi s učiteljima i profesorima koji imaju visoku stručnu spremu. Ove činjenice možete provjeriti u sljedećem dokumentu: Domović, V., Gracin, D. G., & Jurčec, L. (2012). Uporaba matematičkih udžbenika s obzirom na inicijalno obrazovanje učitelja. Sociologija i prostor/Sociology & Space, 50(2). URL: http://hrcak.srce.hr/89173 Nadalje navodi se da navedeni studij ne osigurava polaganje metodike nastave matematike što bih također demantirala. Na studiju se slušalo i polagalo: Metodika nastave matematike i Metodika početne nastave matematike. Ovdje bih spomenula i metodike ostalih nastavnih predmeta te široko pedagoško-psihološko obrazovanje koje je vrijedno i može se dobro implementirati u nastavu matematike viših razreda osnovne škole, obogatiti je i olakšati suodnos s drugim predmetima. Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ne polažu stručni ispit iz matematike ali isto tako niti profesori matematike i fizike ili matematike i informatike ne polažu stručni ispit iz oba predmeta što njihovu stručnost u niti jednom predmetu ne dovodi u pitanje. Uz dužno poštovanje prema stručnom kadru s PMF-a s kojim se ne želim, niti smatram da imam pravo izjednačavati, naglašavam da smo stručni samo za rad u osnovnim školama, ne u srednjim školam niti na fakultetima ni institutima na što niti ne pretendiram. Naglasila bih i kako učitelja s mojim akademskim stupnjem i nazivom nema puno ( po mojoj slobodnoj procjeni oko 200 u državi) i da nismo nikome prijetnja nego pomoć da se smanji potpuno nestručni kadar u nastavi matematike osnovne škole kojeg još uvijek ima. Na svakom natječaju na koji sam se javila bila sam jedini stručni kandidat. Sada imam 11 godina iskustva u nastavi matematike od 5. do 8. razreda i sudjelujem na svim dostupnim stručnim usavršavanjima i smatram da ne rušim kvalitetu nastave. Naglašavam da iznimno poštujem profesore s PMF-a, još više iskustvo nastavnika s bivših pedagoških studija i ne razumijem zbog čega se mene i učitelje s pojačanim predmetom ne može barem uvažavati kao kolege kad nas važeći zakoni i pravilnici smatraju stručnima. S poštovanjem Doris Smolić, diplomirana učiteljica s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika OŠ Poličnik | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 19 | ŽELJKO KRALJIĆ | PRAVILNIK | Pozdrav. Zadarska i međimurska perspektiva: http://emedjimurje.rtl.hr/obrazovanje/uh-ta-matematika-kad-je-i-ucitelj-savjetnik-nekompetentan Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 20 | Jasmina Trupković | PRAVILNIK | Imam potrebu osvrnuti se na netočan navod: " ... Navedeni studij ne osigurava npr. polaganje metodike nastave matematike te time diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika ne mogu potvrditi da imaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike...." Diplomira sam 2006. godine na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu s temom "Teorija skupova u nastavi matematike" iz kolegija Metodika nastave matematike. Taj isti kolegij uspješno položila 2005. kao i Metodiku matematike 2004. godine. Smatram da upravo mi učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz matematike imamo najveću kompetenciju za rad s djecom u osnovnoj školi koji smo od prve godine studiranja trebali obavljati i pedagošku praksu uz slušanja metodika matematike u nižim razredima kao i u višim. Problem je u kompetenciji osobe koja je pisala ovaj komentar. Stoga sam protiv brisanja diplomiranih učitelja s pojačanim programom matematika iz pravilnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 21 | Maja Tkalčević | PRAVILNIK | Poštovani, ne znam ni sama kako da započnem zbog prevelikog grča u želucu od cijele ove situacije. Učiteljica sam razredne nastave s pojačanim program iz nastavnog predmeta matematike s preko 11 godina radnog staža i ne, ne slažem se s prijedlogom brisanja diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom matematika kao stručnih za predavanje u osnovnoj školi. Ne samo zato što sam jedna od tih, po kolegama s PMF-a „nekompetentnih“ osoba, nego zato što to predstavlja degradaciju i omalovažavanje cijelog ljudskog roda. Pa zar se ponovno vraćamo u srednji vijek ovakvim ponašanjem? Kome i zašto mi uvijek smetamo? Pa dragi moji kolege jeste li vi uopće proučili koliko smo mi predmeta i sati matematike imali na fakultetu? Jeste li ikad ušli na sat jednoj takvoj „nekompetentnoj“ osobi i poslušali i vidjeli kako radi? Mi smo uvijek u poziciji da se moramo braniti ali zašto i čemu? Mi samo želimo raditi posao koji volimo i za koji smo se školovali. Jesmo li mi krivi što su uvedeni ti programi koje smo redovno odslušali 8 semestara i polagali u navedenom roku? To znači da ne priznajete ni profesore s fakulteta koji su nas podučavali? I što sada, kada nam sve ukinete? Oduzimate nama i našoj djeci kruh koji smo vrijedno i marljivo zaslužili isto kao i vi. Pa veliko vam hvala što imate srca to predložiti, a kamoli nagraditi to velikim pljeskom na Državnom skupu! I veliko hvala našem fakultetu koji se samo ograđuje od svega ovoga. Maja Tkalčević ponosna dipl. učiteljica s pojačanim predmetom matematika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 22 | Miljenka Župan | PRAVILNIK | Ja sam po struci pedagog i više od 40 godina, kroz svakodnevni rad u školi, pratim zbivanja u našem osnovnoškolskom obrazovnom sustavu. Ako pribrojim iskustva svoje majke koja je 38 godina bila srednjoškolski profesor, onda i duže. Reagiram na "javnu raspravu" o Prijedlogu Pravilnika o stručnoj spremi učitelja i nastavnika u osnovnoj i srednjoj školi, provedenu na stručnom skupu Matematička komunikacija, Zadar 2016., 21.-23.3.2016. - državni skup za učitelje i nastavnike matematike. Ovako postavljena "javna rasprava" meni osobno više liči na harangu protiv učitelja razredne nastave koji "uzimaju kruh našima" – koji su to "naši"? Strašno me kao pedagoga pogađa ovakav način "izbacivanja" ovih i onih iz Pravilnika. Da ne kažem, kad se pisao Pravilnik iz 1996.godine, nitko nije imao nikakvih primjedbi - svi su pljeskali. Sada bismo mi "izbacili" ljude s visokom stručnom spremom i dvo-predmetnim studijem bez nekih daljnjih argumenata. Kao prvo, za sada jedini argument je moguća konkurencija (učitelji - profesori, o čemu i vi sami govorite) u čemu zapravo nema ničega lošeg. Ukoliko osiguramo jednake uvjete, kroz konkurenciju dolaze do izražaja komparativne prednosti, pa će (na tržištu) ostati bolji i dokazat će se kvalitetniji. Nema razloga uklanjati unaprijed svaku mogućnost konkurentnog natjecanja. Kao drugo, ako prihvatimo da kroz ovako koncipirani pristup dopuštenim i mogućim kvalifikacijama za učitelja matematike u višim razredima, učitelji razredne nastave "uzimaju kruh" profesorima matematike, onda smo na sasvim prizemnim i primitivnim granama "borbe jačih i slabijih", karakterističnim za filozofiju prvobitnog kapitalizma iz 19. stoljeća. Od tih vremena je, hvala Bogu, prošlo gotovo 200 godina, pa je i filozofija i sociologija "malo" napredovala. Kao treće, kad govorimo o "ljubavi", matematiku uz razrednu nastavu studiralo je svojedobno jedva 10% studenata "dvopredmetne" razredne nastave. Tako je od prosječnih 75 studenata u prvoj/drugoj godini studija, matematiku izabiralo 3 - 5 studenata - ostali su se mahom opredjeljivali za "pojačani program" hrvatskog jezika (oko 70% studenata), povijest ili jezike (engleski ili njemački - preostalih oko 20% studenata). NISU SVI STUDENTI RAZREDNE NASTAVE STUDIRALI JOŠ I MATEMATIKU. Od ukupnog broja studenata "dvopredmetne" RN, matematiku je studiralo svega najviše do 10%, s tim da je završilo oko 5%. Studirali su, naime oni koji su htjeli studirati još i matematiku i dovoljno je znali da bi mogli pretpostaviti i očekivati da će je i završiti. Da, kad govorimo o ljubavi, mnogi od ovih "dvopredmetnih" učitelja razredne nastave nisu studirali na fakultetima sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i dr. iz sasvim prozaičnih razloga koji nemaju veze s ljubavlju: njihovi roditelji jednostavno nisu imali novaca za studij u sveučilišnom centru (izvan rodnog grada/mjesta - to košta mjesečno oko 2,5 do 3 000 kuna). Pogotovo što se radi o ratnim generacijama koje su za studij stasale 1992./93. godine. Tu ljubav i odabir slabo pomažu. No ipak, ne bih govorila o "ljubavi" ili "većem pravu na temelju odabira" kao argumentima jer to ima miris ne tako davne prošlosti koja je milijune zavila u crno u ime "ljubavi" i "odabira". Kao četvrto, mi smo kroz "nove pravilnike" "svašta" izbacili iz naše osnovne škole (a ta naša škola, ruku na srce, nije postala zbog toga baš nešto): učitelje sa završenom petogodišnjom preparandijom koji su u našu osnovnu školu donijeli radni odgoj i radnu školu, projektnu nastavu, zborove, kulturno-umjetnička društva, školske zadruge, metodiku "korak po korak" i onu koju svojataju Amerikanci - "head start" metodiku; izbacili smo učitelje s trogodišnjim tropredmetnim studijem razredne nastave i predmeta potrebnih za više razrede osnovne škole koji su u našu osnovnu školu donijeli školske laboratorije, tehnički i radni odgoj, učenje stranih jezika, radne i nastavne listiće i naloge, međupredmetnu korelaciju i integraciju . Kao peto, otvaranjem mogućnosti doškolovanja na određeni akademski stupanj, učitelji s "pojačanom" matematikom ne bi potvrdili svoje kompetencije - oni su ih potvrdili u svom radu tijekom 16 godina njihovog postojanja i rada u osnovnim školama --> daleko bolje bi bilo da steknu nove kompetencije i prošire do sada stečene kompetencije, naime one za koje bi se moglo pretpostaviti da studenti matematike stječu diplomiranjem na fakultetu (ako ih stječu). Doškolovanje učitelja kroz ciljane, osmišljene i organizirane, od strane države poticane oblike studiranja i stjecanja viših akademskih naslova (od onih stečenih na primarnom studiju) je u praksi hrvatske osnovne škole poznati proces, proveden u više navrata pa i 70.-tih i 80.-tih godina 20. stoljeća. Tada su učitelji RN srednje stručne spreme i nastavnici predmetne nastave s višom stručnom spremom (dvogodišnji studij) imali prilike steći višu, a onda i visoku (i predmetnu) stručnu spremu i mnogi su to iskoristili da bi od "seoskih uča" stasali u vrsne nastavnike i profesore pojedinih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi. Uostalom, doajeni hrvatske pedagogije, dr.V.Poljak, dr.P.Šimleša, dr. A.Vukasović - svi su oni počeli kao "seoski uče" s preparandijom i "dogurali" do doktorata i profesure na fakultetu. Naravno, kroz organizirane, društveno, zakonski i programski definirane i provedene oblike doškolovanja. S tim da godina doktorskog studija nije koštala između 8 i 20 000 kuna. E, takvo određenje stručnog usavršavanja uz mogućnosti vertikalne prohodnosti sustava i stvarnog stručnog napredovanja učitelja, bio bi "glavni zgoditak" hrvatskog školstva. Ovako, po sadašnjem sustavu, diplomirani učitelj bi morao najprije položiti državnu maturu, onda bi morao upisati redovno prvu godinu studija i čekati daljnjih pet godina da povremeno polaže ispite koje nije u svom temeljnom učiteljskom obrazovanju odslušao i položio. Dotle, naravno, ne može raditi jer ne može raditi i redovno studirati. I još bi bio izvan svoje domicilne sredine (morao bi studirati u nekom od sveučilišnih centara) za što, jasno, nema novaca - jer ne radi. Vertikalna i horizontalna prohodnost sustava kroz oblike stručnog osposobljavanja, usavršavanja i napredovanja (pa i doškolovanja) je "čarobna riječ" dobro organiziranog školstva. I za to bismo se trebali zalagati, onda bismo eventualno mogli početi razgovarati o tome "koga izbaciti - koga ostaviti". Dok to ne uspostavimo, morali bismo pripaziti da na kraju tog "izbacivanja" "mi" ne ostanemo zadnji pa da nikoga ne bude da nas brani kad nas budu izbacivali iz pravilnika i škola. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 23 | Vlatka Hrkać | PRAVILNIK | Ne mogu se oteti dojmu da se pitanje nekompetentnosti učitelja s pojačanim nastavnim predmetom iz matematike intenziviralo zadnjih godina te da je uvjetovano time što je tržište rada takvo da je puno većem broju profesora matematike rad u osnovnim školama najednom postao opcija... Ovakve rasprave služe da bi svi zainteresirani za temu mogli dati svoje mišljenje pa imamo priliku vidjeti da postoje raznorazna, ali duboko vjerujem da "brisanja" neće biti jer tako ispada da su cijele generacije vrijednih učitelja matematike stvorene isključivo kako bi privremeno pokrpali tadašnji nedostatak kadra. Nismo izjednačeni sa profesorima s PMF-a niti ćemo ikada biti jer smo kvalificirani isključivo za rad u osnovnoj školi i čvrsto vjerujem da će to tako i ostati, ali očito se moramo pomiriti s tim da napadi pojedinaca na našu stručnost neće prestati dok god postojimo i radimo te da nam nikakvo eventualno doškolovanje neće pomoći da u njihovim očima postanemo ravnopravni kolege. Srećom odluka nije na njima! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 24 | Antonela Czwik | PRAVILNIK | Državni skup učitelja i nastavnika matematike Zadar, 23.3.2016. Prilog otvorenom javnom savjetovanju o nacrtu PRAVILNIKA O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU Temeljno načelo na kojem se zasniva naš prilog javnom savjetovanju jest činjenica da dugoročno osiguranje kvalitete obrazovanja nastave matematike mogu osigurati jedino učitelji i nastavnici koji su kompetentni u području matematike kao akademskoj disciplini uz nužne kompetencije u području metodike nastave matematike. Mi, dolje potpisani učitelji i nastavnici matematike, upućujemo zaključak državnog skupa učitelja i nastavnika matematike održanog u Zadru od 21. do 23. ožujka 2016. kako ovaj nacrt Pravilnika treba nužno doraditi jer ne nudi garancije da će osoba koja posjeduje neka od navedenih obrazovnih razina prema nacrtu pravilnika osigurati kvalitetno učenje i poučavanje matematike. Želimo kvalitetne promjene u poučavanju, pomak sa sadržaja na ishod i primjenu, a za to nam treba veliko matematičko znanje i metodika matematike, koje se stiče tek diplomom profesora/magistra edukacije, matematike. Rad u školi, podučavanje, suradnja s učenicima i roditeljima zahtijevaju visoku razinu znanja matematike, ali izuzetno je važan i pedagoški pristup, ljubav prema tom zanimanju i prema djeci, prema učenicima Smatramo da bi uvijek pri zapošljavanju prednost ispred magistara matematike (s položenom pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom izobrazbom) trebali imati oni koji su završili nastavnički studij. Sukladno tome želimo istaknuti da nacrt Pravilnika treba nužno mijenjati u sljedećim segmentima: U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Iza „nastavnik matematike koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine“ dopisati „na jednopredmetnom ili dvopredmetnom studiju“. Obrazloženje: Naznačena dopuna nužna je radi pojašnjenja budući da su se na višim učiteljskim školama/učiteljskim akademijama obrazovali i dvopredmetni nastavnici matematike i još jednog predmeta. 2. Brisati: „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. Navedeni studij ne osigurava npr. polaganje metodike nastave matematike te time diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika ne mogu potvrditi da imaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike. Također diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ne polažu stručni ispit iz matematike i time ne mogu biti izjednačeni s profesorima matematike. 3. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 4. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi, navedeni studij ne osigurava polaganje metodike nastave matematike niti polažu stručni ispit iz matematike pa time ne mogu biti izjednačeni s profesorima ili magistrima edukacije matematike. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku „uz obavezno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i potrebno ga je steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje nužno za rad u školi a vezano za predmet matematika. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. 1. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike 2. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike 3. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Obrazloženje: Smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija u području matematike kao akademske discipline niti kompetencije u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave matematike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. U Članku 9., Nacrta stavka Strukovne škole, 10. OBRAZOVNI SEKTOR TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, program KONOBAR, nastavni predmet Gospodarska matematika, vrsta i razina obrazovanja: Diplomirani ekonomist, Profesor matematike, diplomirani inženjer matematike, Magistar ekonomije, Magistar oec.univ.spec.oec, Magistar teorijske matematike, Magistar edukacijske matematike i informatike, Magistar edukacijske matematike i fizike, Magistar edukacijske matematike. Brisati: Diplomirani ekonomist, Magistar ekonomije, Magistar oec.univ.spec.oec. Obrazloženje: Predmet Gospodarska matematika odnosi se na opće matematičke sadržaje a riječ "gospodarska" je oznaka da je samo dio nastavnog plana i programa predviđen za matematiku koja se može primijeniti u struci. POTPISI (222 učitelja i nastavnika matematike u osnovnim i srednjim školama) Mario Koritnik, Ana Benazić Jurčić , Anita Čorak, Maja Ivišić, Mirela Plavčić Jurković, Marko Višić, Mara Grašić, Mirjana Gaćina Bilin, Magdalena Jukić, Robert Milobar, Maja Balat, Sanja Ivanović, Irena Žagar-Božičević, Ivana Bubić, Ana Šimunović, Renata Pintar, Zvjezdana Jurić, Ljerka Jareb, Elen Markovčić, Snježana Bošnjak, Verena Dagmar Kušenić, Jelena Noskov, Lidija Lauš Leščan, Gordana Paić, Ljubica Jerković, Verica Savić, Ivona Han, Monika Peša, Karolina Brleković, Klaudija Barukčić, Anamaria Citkovic, Ljerka Jukić Matić, Sanja Janeš, Marijana Lopojda, Marija Špiranec, Mladen Brajica, Ivana Matić, Mateja Pantaler, Lahorka Havranek Bijuković, Ružica Mikić, Ivam Nađ, Sonja Eberling, Emira Martinić, Katica Govorko, Ana Rajković, Saša Knežević, Nataša Maričić, Sanja Loparić, Katarina Medved, Drago Govorko, Anita Bujas, Ivana Tkalčec, Ivan Benić, Melani Mihalec, Emir Agić, Jasmina Alilović, Željko Turkalj, Nina Šegvić, Kristian Golubić, Iva Leško Turkalj, Sanja Roklicer, Vlatka Miketinac- Vlašić, Sandra Štiks, Marina Gernhardt, Maja Škrlec, Rajna Franjo, Ana Kunosić, Jadranka Baržić, Helena Jurić, Iva Frlan Marčelja, Ina Pendić, Daria Novinc, Sanja Bimbi, Miranda Jovanović, Sonja Mudrić, Snežana Kranjec, Jasmina Mijanović Puđak, Tomislav Eržen, Nataša Lončarić, Lana Kovačić Švenda, Jadranka Perković, Sandra Božić, Zlatka Miculinić Mance, Jadranka Zebić, Olivera Đorđević, Ana Novaković, Manuela Žbulj, Antonia Miličić, Mirela Pešut, Monika Idlbek, Ivica Gregurec, Marija Štivić, Linda Božović, Paula Novaković, Anita Sučić, Marija Bokšić, Ana Baraba, Ante Toni Vrdoljak, Marina Mihanović Kundid, Marija Vrdoljak, Anka Cikojević, Suzi Radović, Minja Stepić, Marin Kanaet, Verica Blagus, Josipa Mitar, Sanja Bakalović, Gordana Grah, Marija Jurišić Šarlija, Vesna Seuček, Snježana Varga, Kristina Pijaca, Ivana Zlatar, Tanja Katunarić Tutman, Ana Mravak Obratov, Dražena Potočki, Sanja Grabusin, Anita Ivanovic Plic, Mirjana Bagarić, Suzana Ruzic Mateljan, Anita Medvidović Vrnoga, Suzana Jurin, Anita Midžić Topalović, Mihajlo Lerinc, Amalija Colić, Spomenka Roth, Ivana Polanović, Mateja Šafarić Novak, Željka Sente, Andrea Jurasović, Adela Buljac, VlatkaHižman-Tržić, Brankica Majdiš, Bernardica Bakula, Ljiljana Krišto, Slavica Jerkovic, Katica Leko, Tihana Kraml Kanaet, Petar Radanović, Ivana Gurović, Dubravka Kovač, Anđelka Marin, Filka Babić, Nikolina Jakovljević, Višnja Šuperba, Suzana Kustić, Ivana Šoše, Katarina Janči, Danijela Jakovac, Lucija Laća Lakoš, Barbara Celinić, Ivana Ćulav, Slavena Popić, Anita Grgurić, Marija Bazdan, Nikolina Crljenak, Danijela Sikirić, Maja Buhin Pandur, Natalija Buden, Vanda Louč, Gordana Družinec, Anita Mihanović, Neven Crnošija, Maja Novaković, Dubravka Crnošija, Ranko Vujević, Kristina Vučić, Željana Pavlović, Ana Zeman, Mirjana Matijević, Milena Bošnjak, Marijana Gladović, Gordana Senić, Damir Šišić, Mladen Zmazek, Ela Veža, Gordana Lović-Krstonošić, Ružica Soldo, Milena Pašić, Višnja Matošević, Marin Kečkiš, Amira Mahmutović Redžić, Deana Kuvačić, Željka Hanžek, Diego Tich, Ljerka Linić, Irena Bego, Melita Svaguša, Mario Matošević, Božica Borbaš, Ana Borbaš Bajivić, Lidija Lubina, Biljana Stipetić, Sandra Grgurić, Merica Ivanda, Manuela Brncic Dadic, Snježana Ćenan, Đurđica Srečec Majorinc, Svjetlana Anderluh, Biljana Kuhar, Marica Brzica, Gordana Divić, Sandra Štampar, Magdalena Srdarević, Sanja Nizić, Nikolina Bubica, Nedjeljka Kazija, Mateja Jurjako, Ruža Žužul, Alen Andrijić, Dario Mišanec, Ines Gracin, Snježana Šišić, Ivana Bencun, Jasna Kašik, Ana Ostojić, Denis Vujanović, Fili Šimić Krstulović, Tanja Paris, Nives Baranović, Jelena Udovičić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 25 | Vedran Utković | PRAVILNIK | Ne slažem se s time jer ukoliko ovo društvo namjerava poticati zapošljavanje mladih ljudi ne vidim razlog zašto tim visoko obrazovanim ljudima ne dati mogućnost rada ukoliko ne postoji zainteresiranost sa srodnih studija . Ne postoji nikakva indicija da će netko "manje obrazovan" nedovoljno se truditi da bi svoj posao obavljao sa imalo manjom predanošću i željom da učenike na najbolji mogući način obrazuje i odgoji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 26 | Petra Markanović | PRAVILNIK | Poštovani, Po zanimanju sam učitelj razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom matematike. Zaposlena sam na radnom mjestu učitelja matematike 10 godina. U protekle tri godine sudjelovala sam s učenicima kojima predajem na mnogim natjecanjima i postigla iznimne rezultate. Iza mene su u protekle tri godine prva mjesta na županijskom natjecanju iz matematike s učenicima 8. i 5. razreda. Ove godine 3., 5. i 16. mjesto u županiji s učenicima 6. razreda, dva državna natjecanja s učenicima 8. razreda ( 2014.g. ) i 5. razreda (2015. g. ), srebrna medalja 2014. godine na ekipnom natjecanju Lucko gdje se natjecalo više od osamdeset škola s područja Grada Zagreba i okolice, 5. mjesto (2014.g.) i 6. mjesto (2015.g. ) na Festivalu matematike u Puli, 3. mjesto (2014.g. ) i 4. mjesto (2015.g.) na natjecanju Klokan bez granica, organizacija Večeri matematike s ciljem popularizacije matematike, tri godine obnašanja dužnosti voditelja škole, poznavanje znakovnog jezika, organizacija humanitarne akcije prikupljanja darova za dolesnu djecu bolnice u Bistri, višegodišnje stručno osposobljavanje kroz razna predavanja namijenjana učiteljima matematike. Učenici kojima predajem vole matematiku i uspješno nastavljaju školovanje u prestižnim zagrebačkim gimnazijama. Pitam se zbog čega moja postignuća nekima nisu dovoljna i zašto moje zvanje bez obzira na ostverena postignuća nije kompetentno. Žao mi je što se dopustilo da se na državnom skupu za učitelje i nastavnike matematike u Zadru javno degradiralo naše zvanje. Nismo to zavrijedili. Petra Markanović | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 27 | Damir Agičić | PRAVILNIK | Na sjednici Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održanoj 24.III.2016. razmotren je prijedlog Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu. Dolje su navedeni prijedlozi što treba korigirati, odnosno promijeniti. Označeni su slovima u boldu. NAPOMENA: U komentarima koji su vidljivi na internetskoj javnoj raspravi ima nekoliko opsežnih komentara u kojima se traži da se dopusti rad u nastavi povijesti i osobama koje su završile studijski program za učitelje razredne nastave (diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Povijest). Odsjek za povijest smatra da to nikako ne treba dopustiti budući da osobe koje su na nekoliko mjesta u zemlji tijekom nekoliko godina mogle studirati taj „pojačani program“ zapravo nisu studirale povijest, nego su imale tek po nekoliko kolegija/predmeta iz povijesti. Svojedobno je bilo predviđeno da te osobe mogu predavati povijest u petom i šestom razredu, ali u jednoj sasvim drukčije zamišljenoj organizaciji školskog sustava. U postojećem Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u čl. 105. takvi se svršeni stručnjaci niti ne spominju, dakle nema zakonske osnove da im se dopusti da predaju povijest u osnovnoj školi. OSNOVNA ŠKOLA 19. Povijest a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - profesor povijesti - profesor povijesti i geografije / TREBA DODATI: profesor geografije i povijesti - nastavnik povijesti koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - nastavnik povijesti i geografije / TREBA DODATI: nastavnik geografije i povijesti koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - magistar/magistra edukacije povijesti Povijest Povijest (dvopredmetni) smjer: nastavnički - magistar/magistra edukacije povijesti i geografije / TREBA DODATI: magistar/magistra edukacije geografije i povijesti Povijest i geografija: smjer nastavnički - magistar/magistra edukacije biologije i geografije / TREBA BRISATI ( Biologija i geografija: smjer nastavnički) b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - diplomirani povjesničar - magistar povijesti Povijest (dvopredmetni): smjer istraživački Povijest (dvopredmetni): smjer znanstveni Povijest c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti Povijest (dvopredmetni)/ TREBA DODATI: Povijest (jednopredmetni) GIMNAZIJE I SREDNJE ŠKOLE 19) povijest: Ovdje treba staviti na prvome mjestu: magistar/magistra edukacije povijesti magistar/magistra edukacije povijesti i geografije magistar/magistra edukacije geografije i povijesti Potom treba staviti ovo što jest sada: magistar/magistra povijesti profesor povijesti diplomirani povjesničar | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 28 | Milan Čunko | PRAVILNIK | Predlažem da se iz SVIH programa izbiše mag. muz. bez naziva struke i obvezno unese struka (npr. magistar muzike violinist, magistar muzike violist, magistar muzike violončelist, i sl.). Isto tako program viola u osnovnoj školi kao i kod srednje škole mora biti navedeno po partituri, odmah poslije violine. ZA VIOLINU U stručnom smislu predlažem da violinu u osnovnoj i srednjoj glazbenoj školi može predavati magistar muzike violinist, diplomirani violinist, akademski muzičar violinist, profesor violine i sl. Isto tako predlažem da violinu u OSNOVNOJ glazbenoj školi može predavati magistar muzike violist, diplomirani violist, akademski muzičar violist, profesor violist i sl. ZA VIOLU U stručnom smislu predlažem da violu u osnovnoj i srednjoj glazbenoj školi može predavati magistar muzike violist, diplomirani violist, akademski muzičar violist, profesor viole i sl. Isto tako predlažem da violu u OSNOVNOJ glazbenoj školi može predavati magistar muzike violinist, diplomirani violinist, akademski muzičar violinist, profesor violine i sl. KONTRABAS Predlažem da kontrabas u osnovnoj glazbenoj školi uz magistra muzike kontrabasista, diplomiranog kontrabasista, akademskog muzičara kontrabasista, profesora kontabasa i sl. MOŽE predavati i violončelist (magistar muzike violončelist, diplomirani violončelist, akademski muzičar violončelist, profesor violončela i sl.) Srdačno red. prof. Milan Čunko Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu 22. ožujka 2016. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 29 | Ana Mrša | PRAVILNIK | Poštovani, Naravno da svi znamo tko ima veće kompetencije, to uopće nije upitno i tko ima prednost pri zapošljavanju. Izbrisati nekoga iz Zakona znači izbrisati njegovo cjelokupno školovanje i njegovo postojanje kao živog bića. Je li to uopće moguće?! Zar je moguće da se visko obrazovani ljudi tako izražavaju. Ako mislite da vas kao profesore ljudi dovoljno ne cijene onda se zapitajte zašto, što vi sami možete napraviti da podignete svoj ugled u društvu, ali ne da pritom gazite i omalovažavate druge ljude. Dajte u raspravu što treba mijenjati u tehničkoj organizaciji školskog sustava pa ćete vidjeti zašto su naši učenici toliko loši, a nije uopće stvar u nastavnom planu i programu. I napravite konstruktivna rješenja o raspodjeli posla među djelatnicima svake struke, da svatko dobije svoje zaduženje posla koje će biti u skladu s odgovarajućom stručnom spremom. Tu itekako treba truda i vremena uložiti i sve dobro posložiti, a najlakše je napisati „briše se...“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 30 | Antonija Mastelić Milanović | PRAVILNIK | Hvala kolegi Željku Kraljiću. Ovdje objavljujem svoj mail poslan danas višoj savjetnici Antoneli Czwyk Marić nakon održanog skupa. Poštovana kolegice, Počet ću ovaj mail doslovnim prijepisom sljedećeg: Želimo vam puno dobrog druženja i dobrog raspoloženja. Nadamo se da će program skupa i teme zadovoljiti vaše interese i pomoći vam u daljnjem kreativnom i predanom radu u skladu sa novim promjenama koje očekujemo reformom koja je u tijeku. U ime svih viših savjetnika matematike srdačno vas pozdravljam do susreta u Zadru Antonela Czwyk Marić, prof. viša savjetnica za Matematiku Bilo je zaista dobrog druženja i raspoloženja zahvaljujući pojedinim izvrsnim predavačima. Program i teme skupa bile su sadržajne s velikim naglaskom na promjenama koje su pred nama. Osobno pozdravljam svaku promjenu koja je ozbiljno mišljenja i razrađena i svaka čast svim ljudima koji su i još uvijek rade na puno većem zadatku nego što katkada ljudi misle. Kao što su nam i sami naglašavali više puta, najbolje ćemo i sami doprinijeti i biti dio promjene ako se uključimo i čitamo jednom, opet i ponovno, dio po dio. Posljednje minute skupa srušile su sve gore citirano. Prvo, zašto u programu nije navedena točka da će biti javna rasprava? Ako nije, zašto nije službeno dopunjen i najavljen raspored uvrštavanjem te točke? Osobno ste iskoristi trenutak praznog hoda i započeli. Iskorišteni trenutak ne može se niti nazvati javnom raspravom jer po zakonu nije bilo predviđeno dovoljno vremena, a da bi rasprava bila široka i sadržajna previše ograničenja mora se izbjegavati, a vi nam ih i u ovom dopisu dajete (do 24.3.2016. do 12 sati ujutro). Ne bih rekla da gromki pljesak o brisanju diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom matematika nije bio usmjeren protiv same struke. I mi smo se svojom slobodnom voljom i izborom obrazovali za rad u osnovnoj školi i prema ambicijama odabirali pojačani predmet, nesretnog li naziva. I mi osjećamo moralnu potrebu da zaštitimo našu profesiju i zaslužimo društveni status koji nam pripada i adekvatno priznanje naše visoke stručnosti i kompetencija. Antonija Mastelić Milanović dipl. učitelj s pojačanim predmetom matematika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 31 | ŽELJKO KRALJIĆ | PRAVILNIK | Pozdrav. Drago mi je što se u članku 13. Matematika nalaze diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika. Prema ovim učiteljima ne gleda se blagonaklono, što potvrđuje i nedavni zadarski državni skup gdje se čak oštro i nedvosmisleno traži da se ovi učitelji potpuno izbrišu iz Pravilnika (http://mat-komunikacija-zd2016.weebly.com/). U zadarskom zaključku piše: 'Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje.' Od 2011. godine sam bio učitelj mentor, od veljače ove godine sam učitelj savjetnik, u srpnju 2011. izabran sam u naslovno nastavno zvanje predavača na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, bio sam mentor državnom prvaku Tonku Sabolčecu u 7. i 8. razredu, niz godina sam član Županijskog povjerenstva i svake godine sudionik s djecom na županijskom natjecanju, predavač na više državnih i županijskih matematičkih skupova, predavač u Centru izvrsnosti iz matematike u Maloj Subotici, objavio niz radova u metodičkom časopisu Matematika i škola, snimio na zamolbu ogledni primjerak sata koji su analizirali na državnom skupu učitelji savjetnici i bavio se tko zna još sve čime u proteklih petnaestak godina - i sada mi iz Zadra poručuju da nisam kompetentan. A zašto? Jer nisam nisam završio PMF. Kadar s PMF-a ima svaku prednost u zapošljavanju što je sasvim logično, ali zašto se oni stavljaju u poziciju da odlučuju o nečijoj kompetenciji, znanju i neznanju? Uz ostalo sam i predsjednik Školskog odbora - kod matematike je najveći problem jer nema adekvatnog kadra, s PMF-a se nitko ne javlja, i učitelji s pojačanim predmetom matematika nisu problem, nego rješenje. Upravo se u matematici događa da zaposlimo nekoga nestručnog koji odlazi čim se ukaže bolje prilika pa opet idemo ispočetka. I onda se događa da djeca od 5. do 8. razreda izredaju 5 ili 10 učitelja, a od toga je većina nestručna. A misli li tko na tu djecu kada se traži izuzeće učitelja s pojačanim programom matematika iz Pravilnika? S poštovanjem, Željko Kraljić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 32 | Romana Singolo Mahnić | PRAVILNIK | Poštovani, Željeli bi upozoriti na neke od nedostatka koje smo uočili u obrazovnom sektoru Poljoprivreda, prehrana i veterina. U zanimanju Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje: - dipl. ing. agr. – agroekonomija - izostavljen je iz predmeta poljoprivredna botanika, temelji bilinogojstva/osnove biljne proizvodnje, tloznanstva i uređenje tala/tloznanstvo, opće ratarstvo, opće voćarstvo i vinogradarstvo, motori i traktori, specijalno ratarstvo, specijalno voćarstvo, specijalno vinogradarstvo, povrćarstvo, mehanizacija u biljnoj proizvodnji, zaštita bilja, sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja, ustrojstvo rada u biljnoj proizvodnji. - dipl. ing. agr. – mehanizacija - izostavljen je iz predmeta motori i traktori, mehanizacija u biljnoj proizvodnji - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža - izostavljen je iz predmeta motori i traktori, mehanizacija u biljnoj proizvodnji, zaštita bilja, sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja, ustrojstvo rada u biljnoj proizvodnji. U zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija - izostavljen je iz predmeta poljoprivredna botanika, temelji vrtlarstva, cvjećarstvo, povrćarstvo, zaštita bilja, tržište, zaštita čovjekova okoliša, osnove voćarstva i vinogradarstva - dipl. ing. agr. – ratarstvo - izostavljen je iz predmeta temelji vrtlarstva, zaštita čovjekova okoliša - dipl. ing. agr. – mehanizacija - izostavljen je iz predmeta vrtlarski strojevi - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža - izostavljen je iz predmeta zaštita bilja i tržišta - dipl. ing. agr. – voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo - izostavljen je iz predmeta tržište. U zanimanju Poljoprivredni tehničar opći: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta poljoprivredna botanika, temelji bilinogojstva/osnove biljne proizvodnje, tloznanstvo i uređenje tala/tloznanstvo, ratarstvo, stočarstvo/opće stočarstvo, govedarstvo, sitno stočarstvo, ribogojstvo, konjogojstvo, voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, povrćarstvo, poljoprivredna mehanizacija/mehanizacija u biljnoj proizvodnji, motori i traktori, mehanizacija u stočarstvu, mehanizacija u poljoprivrednoj proizvodnji, zaštita bilja, tržište - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža – izostavljen je iz predmeta poljoprivredna mehanizacija/mehanizacija u biljnoj proizvodnji, motori i traktori, mehanizacija u poljoprivrednoj proizvodnji, zaštita bilja, tržište - dipl. ing. agr. – voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo – izostavljen je iz predmeta tržište. U zanimanju Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavaljen je iz predmeta zaštita bilja, bilinogojstvo s tloznanstvom/osnove biljne proizvodnje, tloznanstvo, poznavanje poljoprivrednih kultura, strojevi i alati, ustrojstvo rada u poljoprivrednoj apoteci, ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji, zaštita čovjekova okoliša, repromaterijal u poljoprivredi, poljoprivredna botanika - dipl. ing.agr. – vrtlarstvo i oblikiovanje pejzaža – izostavljen je iz predmeta zaštita bilja, poznavanje poljoprivrednih kultura, strojevi i alati, skladištenje poljoprivrednih proizvoda, zaštita čovjekova okoliša, repromaterijal u poljoprivredi - dipl. ing. agr. – voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo – izostavljen je iz predmeta poznavanje poljoprivrednih kultura, skladištenje poljoprivrednih proizvoda, zaštita čovjekova okoliša, repromaterijal u poljoprivredi - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta strojevi i alati - dipl. ing. agr. – ratarstvo – izostavljen je iz predmeta skladištenje poljoprivrednih proizvoda U zanimanju Ratar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta temelji bilinogojstva, tloznanstvo i uređenje tala, ratarstvo/opće ratarstvo, motori i traktori, mehanizacija u ratarstvu/mehanizacija u biljnoj proizvodnji, zaštita ratarskih kultura, ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji/ustrojstvo rada u poljoprivrednoj tehnologiji - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža – izostavljen je iz predmeta motori i traktori, mehanizacija u ratarstvu/mehanizacija u biljnoj proizvodnji, ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji/ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta motori i traktori, mehanizacija u ratarstvu/mehanizacija u biljnoj proizvodnji U zanimanju Voćar-vinogradar-vinar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, vinogradarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu/mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža izostavljen je iz predmeta mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu, zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu U zanimanju Vrtlar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta temelji vrtlarstva, mehanizacija u vrtlarstvu, cvjećarstvo, zaštita bilja - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta mehanizacija u vrtlarstvu U zanimanju Cvjećar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta cvjećarstvo U zanimanju Poljoprivredni gospodarstvenik: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, povrćarstvo, mehanizacija, zaštita bilja, stočarstvo, tržište, ustrojstvo rada u cvjećarnici - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta mehanizacija - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža – izostavljen je iz predmeta mehanizacija U zanimanju Stočar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta stočarstvo, motori i traktori - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta motori i traktori, mehanizacija u stočarstvu Nelogičnosti se očituju u samome pravilniku. Tako se isti program za određeni predmet može predavati u jednom ali ne može u drugom zanimanju (npr. zaštita čovjekovog okoliša, motori i traktori, itd.). U nekim smjerovima nije predviđeno da dipl. ing. agr. – agroekonomist može predavati tržište ili ustrojstvo rada, područje za koje se posebno školovao, dipl. ing. agr. – mehanizacija – motore i traktore, itd. Takvih primjera ima dosta. Neprihvatljivi su nam prijedlozi da kemijska struka može predavati predmete poput zaštite bilja i sl., jer za navedeni predmet potrebno je imati dodatnih znanja i vještina iz područja agronomije osim pukog poznavanja kemije. Slično je i s prijedlogom da kem. tehnolozi predaju predmete poput povrćarstva. Tehnologija prerade povrća sasvim je nešto drugo od tehnologije proizvodnje. Osim toga potrebno je poznavati građu bilja, sistematiku i dr. Kao što je kolega Tomislav Kakša prethodno naveo izostavljena su pojedina zanimanja. Srdačan pozdrav Nastavnici agronomskih strukovnih predmeta (Međužupanijsko stručno vijeće za županije 1., 2., 4.,18. i 21.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 33 | Antonija Mastelić Milanović | PRAVILNIK | Ne bih rekla da gromki pljesak na Državnom stručnom skupu za učitelje i nastavnike matematike održanom u Zadru od 21. do 23. ožujka 2016. o brisanju diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom matematika nije bio usmjeren protiv same struke. Tema skupa bila je "Matematička komunikacija", no čini se kako je komunikacija bila jednostrana. Rasprava o stručnom nazivlju nije bila najavljena u okviru programa samog skupa, a onda kada je spontano ubačena nije bilo dovoljno vremena za samu raspravu. Nije bilo poštivanja pravnih standarda. Stoga na kraju nije sve baš dobro iskomunicirano. I mi smo se svojom slobodnom voljom i izborom obrazovali za rad u osnovnoj školi i prema ambicijama odabirali pojačani predmet, nesretnog li naziva. I mi osjećamo moralnu potrebu da zaštitimo našu profesiju i zaslužimo društveni status koji nam pripada i adekvatno priznanje naše visoke stručnosti i kompetencija. Antonija Mastelić Milanović dipl. učitelj s pojačanim predmetom matematika 11 godina radnog staža u osnovnoj školi | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 34 | Mirjana Štrok | PRAVILNIK | Poštovani, nekoliko tjedana pratim raspravu i uistinu me zaprepaste zahtjevi da se iz određenih stavaka brišu određena zvanja. Diplomirana sam učiteljica s pojačanim programom iz predmeta Hrvatski jezik. Trinaest godina radim na mjestu učiteljice Hrvatskog jezika u osnovnoj školi. Radim s učiteljima, profesorima, nastavnicima, magistrima. U potpunosti se slažem s komentarom profesora Denisa Karanušića (od 28. veljače 2016., 19:50). Diploma zaista ne osigurava kvalitetno poučavanje. Ima dobrih i loših profesora, dobrih i loših učitelja. Nadam se da ćete uvažiti sve komentare onih koji se bore za svoja prava stečena diplomom. S poštovanjem Mirjana Štrok | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 35 | Doris Smolić | PRAVILNIK | Smatram da je prof. Denis Karanušić ( komentar od 28.2.2016.) dao dobar i konstruktivan komentar o onome o čemu najviše raspravljamo. Trebamo svi zajedno pronaći polazište u jednom takvom pozitivnom komentaru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 36 | Ivana Zrinščak | PRAVILNIK | Poštovani, diplomirana sam učiteljica sa pojačanim programom iz matematike. Radim u osnovnoj školi 10 godina i nikada u svojoj praksi nisam naišla na poteškoće zbog toga što nisam završila pmf. Radim s kolegama s pmf-a i super surađujemo. Mislim da nije nikako kriterij stručnosti i kompetentnosti naš fakultet već naša želja, sposobnost, trud koji ulažemo svaki dan u sebe i naš posao da što bolje naučimo djecu matematiku. I ne samo to, već da svojim primjerom i osobom pokažemo što znači biti pravedan, pošten učitelj koji stvarno voli svoj posao. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 37 | Josip Vrbanec | PRAVILNIK | Poštovani, U tekstu Nacrta o odgovarajućoj vrsti učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, članak 9. u dijelu koji se odnosi na osnovne i srednje glazbene škole kao osnovno treba: • uskladiti nazivlje do sada priznatih akademskih titula i koje se sada stječu završetkom preddiplomskog i diplomskog studija na visokoškolskim glazbenim ustanovama i to primijeniti na sve programe; • s posebnom pažnjom usporediti nastavne studije – listu predmeta sa brojem sati nastave po semestrima, odnosno nastavne planove i programe, posebno programe Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija na svim visokoškolskim glazbenim ustanovama u Republici Hrvatskoj i na osnovu toga odrediti kompetentnost predavanja određenih nastavnih predmeta u glazbenim školama. Naime kod teoretičara ima najviše prijepora tko sve može predavati određeni nastavni predmet npr. solfeggio, teorija glazbe, dirigiranje, čitanje i sviranje partitura, skupno muziciranje itd.; • nisu predviđeni nastavnici općeobrazovnih predmeta za one učenike koji ostvaruju cjelovito obrazovanje u glazbenoj školi (muzički razred). Isto se odnosi i na plesne škole; • nisu predviđeni stručni suradnici knjižničari i psiholozi u glazbenim ustanovama. Prijedlozi: Korepeticija pod točkom 22) osnovnoj i točkom 33) u srednjoj glazbenoj školi: • magistar muzike klavira; profesor klavira; akademski muzičar klavirist; diplomirani muzičar klavirist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij klavira; • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, uz uvjet da ima završeno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije). U Nacrtu je predloženo da korepeticiju mogu raditi i orguljaši, a u javnoj raspravi ima prijedloga da to mogu raditi i čembalisti. Smatramo da navedeni za to nemaju dovoljno kompetencija. Obrazloženje: Orguljaši i čembalisti već tijekom srednjoškolskog obrazovanja nastavu klavira imaju u smanjenom obimu (kao teoretičari). Na visokoškolskoj ustanovi čembalisti nemaju nastavu klavira, a orguljaši imaju osjetno manju satnicu u odnosu na glavni predmet klavir (vidjeti nastavne planove i programe za srednje škole i nastavne studije – listu predmeta u visokoškolskim glazbenim ustanovama). Skupno muziciranje pod točkom 21) za osnovnu glazbenu školu (Zbor, orkestar ili komorna glazba) i pod točkom 31) za srednju glazbenu školu Skupno muziciranje (Zbor, orkestar ili komorna glazba), odvojiti skupine skupnog muziciranja (posebno zbor, posebno orkestri i posebno komorna glazba): ZBOR • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; • magistar muzike pjevač, profesor solo pjevanja; akademski muzičar solo pjevanja i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij pjevanja; ORKESTAR GUDAČKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja; • magistar muzike violinist, violist, violončelist, kontrabasist; profesor violine, viole, violončela; kontrabasa i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gudačkih glazbala; ORKESTAR PUHAČKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike flautist, oboist, klarinetist, saksofonist; fagotist; kornist; trubač; trombonist; tubist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij puhačkih glazbala; ORKESTAR SIMFONIJSKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike violinist, violist, violončelist, kontrabasist; profesor violine, viole, violončela; kontrabasa i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gudačkih glazbala; • magistar muzike flautist, oboist, klarinetist, saksofonist; fagotist; kornist; trubač; trombonist; tubist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij puhačkih glazbala; ORKESTAR HARMONIKAŠKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar harmonike; profesor harmonike i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij harmonike; • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; ORKESTAR GITARA • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike gitarist, prof. gitare; akademski muzičar gitarist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gitare; ORKESTAR TAMBURAŠKI I MANDOLINE • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; KOMORNA GLAZBA • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja; Ovisno o sastavu komornog ansambla za: • gudački ansambl nastavnik gudačkog (glazbala magistar muzike, profesor, akademski muzičar i sl. kao kod Gudačkog orkestra); • puhački ansambl nastavnik puhačkog glazbala (magistar muzike, profesor, akademski muzičar i sl. kao kod Puhačkog orkestra); • klavirski duo, četveroručno, šesteroručno, osmeroručno, magistar muzike klavira, profesor klavira, akademski muzičar klavirist i sl.; • gitarski ansambl magistar muzike gitarist, profesor gitare, akademski muzičar gitarist i sl.;kao kod Gitarskog orkestra • harmonikaški ansambl magistar muzike harmonikaš, profesor harmonike, akademski muzičar harmonikaš i sl.; kao kod Harmonikaškog orkestra • tamburaški ili mandolinski ansambl magistar glazbene pedagogije, teorije glazbe, i sl. sa završenom srednjom školom tambura ili mandoline; kao kod Tamburaškog i Mandolinističkog orkestra GRADNJA I RESTAURACIJA GLAZBALA Skupinu nastavnih predmeta pod točkama 34) Uvod u gradnju glazbala; 35) Gradnja glazbala; 36) Poznavanje materijala i tehnologija obrade; 37) Popravak glazbala i 38) Akustika glazbala • magistar muzike, profesor, akademski muzičar, diplomirani glazbenik i sl. (Violina; Viola; Violončelo; Kontrabas; Gitara); • magistar; profesor sa završenim programima Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija; uz uvjet da ima završeno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije) i da je u srednjoškolskom obrazovanju stekao zvanje/zanimanje, graditelj i restaurator glazbala. Obrazloženje: Predložena stručna sprema nastavnika koji održavaju nastavu Graditeljima i restauratorima drvenih žičanih glazbala je zbog toga je za to zvanje u Republici Hrvatskoj nema visokoškolskog obrazovanja. U nacrtu nisu predviđeni STRUČNI SURADNICI Knjižničar • magistar muzikologije; magistar teorije glazbe; magistar muzike kompozicije; magistar muzike dirigent; magistar glazbene pedagogije i ostale inačice sa završenim programima Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije) i uz obvezno polaganje stručnog ispita iz knjižničarstva Obrazloženje: Knjižničar u glazbenim školama obvezno mora imati visoko glazbeno obrazovanje zbog toga jer u ovoj specijalnoj knjižnici uz knjižnu građu (knjige o glazbi), postoji i druga građa nototeka, fonoteka i zbirka glazbala, za koju on vodi kompletnu skrb. Psiholog/Pedagog • stručnu spremu psihologa/pedagoga predvidjeti kao u gimnazijama OPĆEOBRAZOVNI PREDMETI za učenike koji cjelovito obrazovanje ostvaruju u glazbenim ili plesnim školama obvezni predmeti su: Hrvatski jezik; Engleski ili Njemački jezik;Talijanski jezik; Latinski jezik; Likovna umjetnost; Psihologija; Filozofija; Povijest; Geografija; Etika / Vjeronauk; Informatička pismenost; Matematika; Tjelesna i zdravstvena kultura Izborni predmeti su: Biologija; Kemija; Fizika; Sociologija i sa dodatnim satima Hrvatski jezik i Matematika • stručnu spremu nastavnika predvidjeti kao u gimnazijama Srdačno Josip Vrbanec, prof. Ravnatelj Glazbene škole Pavla Markovca | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 38 | Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci | PRAVILNIK | Poštovani, U programu: kiparski dizajner pod rednim brojem 1) kiparska tehnologija treba dodat zvanje; diplomirani inžinjer kemijske tehnologije, pod rednim brojem 2) industrijski dizajn treba dodat zvanje; diplomirani produkt dizajner. U Programu: aranžersko-scenografski dizajner pod rednim brojem 1) treba promjenit naziv predmeta u dekorativno crtanje i slikanje umjesto dekorativno crtanje i oblikovanje te dodat zvanje; akademski slikar. S poštovanjem, ravnatelj: Damir Šegota | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 39 | Sandra Brajnović | PRAVILNIK | Konkretno vas molim : u SEKTORU EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACJA potrebno je dodati rečenicu kao i kod svih drugih sektora : U okvirnim nastavnim planovima i programima u Obrazovnom sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija propisani su kadrovski uvjeti osim: i onda navesti ono što je već navedeno kod Ekonomista i Poslovnog tajnika i dodati : PRODAVAČ – predmet - PRAKTIČNA NASTAVA (na radnom mjestu ): STRUKOVNI UČITELJ– preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij ekonomije ili trgovine s pedagoškim kompetencijama I SURADNIK U NASTAVI - Srednja stručna sprema trgovačkog smjera (prodavač ili komercijalist) i pedagoške kompetencije (ovo je izostavljeno u Izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa – Prodavač koji se nalazi u prilogu i na stranicama MZOS-a.) Nama kao školi je izuzetno bitno jer možemo konkurirati za Centar kompetentnosti prema Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje budući imamo Radionicu za praktičnu nastavu i stoga imamo zaposlene strukovne učitelje i suradnike u nastavi. Gore navedeno je u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi članak 105. stavak 8. i 9. kao i sa Zakonom o strukovnom obrazovanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 40 | Slavko Markušić | PRAVILNIK | Bilo bi korisno da komentar prof. Denisa Karanušića ( komentar od 28.2.2016.)pročitaju svi sudionici ove javne rasprave budući da je u njemu iskazana bit onoga o čemu mi raspravljamo. S poštovanjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 41 | Milan Čunko | PRAVILNIK | Srdačno red. prof. Milan Čunko Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu 22. ožujka 2016. Ovo dolje je tvoj tekst koji trebaš staviti u prozorčić Opći komentar!! Predlažem da se iz SVIH programa izbiše mag. muz. bez naziva struke i obvezno unese struka (npr. magistar muzike violinist, magistar muzike violist, magistar muzike violončelist, i sl.). Isto tako program viola u osnovnoj školi kao i kod srednje škole mora biti navedeno po partituri, odmah poslije violine. ZA VIOLINU U stručnom smislu predlažem da violinu u osnovnoj i srednjoj glazbenoj školi može predavati magistar muzike violinist, diplomirani violinist, akademski muzičar violinist, profesor violine i sl. Isto tako predlažem da violinu u OSNOVNOJ glazbenoj školi može predavati magistar muzike violist, diplomirani violist, akademski muzičar violist, profesor violist i sl. ZA VIOLU U stručnom smislu predlažem da violu u osnovnoj i srednjoj glazbenoj školi može predavati magistar muzike violist, diplomirani violist, akademski muzičar violist, profesor viole i sl. Isto tako predlažem da violu u OSNOVNOJ glazbenoj školi može predavati magistar muzike violinist, diplomirani violinist, akademski muzičar violinist, profesor violine i sl. KONTRABAS Predlažem da kontrabas u osnovnoj glazbenoj školi uz magistra muzike kontrabasista, diplomiranog kontrabasista, akademskog muzičara kontrabasista, profesora kontabasa i sl. MOŽE predavati i violončelist (magistar muzike violončelist, diplomirani violončelist, akademski muzičar violončelist, profesor violončela i sl.) Srdačno red. prof. Milan Čunko Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu 22. ožujka 2016. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 42 | Kerol Kovačević | PRAVILNIK | Poštovani, molim da se magisri inžinjeri agronomije sa položenim pedagoško-psihološkim kompetencijama uvrste za predavanje prirode, biologije i kemije u osnovnim školama jer su odslušali i položili brojne predmete koji im omogućavaju takve kompetencije. Zapravo je najvažnije omogućiti izvanredno polaganje razlikovnih ispita između srodnih fakulteta tako da se ponuda tržišta rada uskladi sa potrebama prakse.Agronomi često rade na zamjenama u školama iz navedenih predmeta, ali ih zakon uvijek zaobilazi te su kao biotehnološki obrazovani stručnjaci marginalizirani kao predavači , osim za usko specijalizirane poljoprivredne škole kojih ima nedovoljno. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 43 | Dino Blažević | PRAVILNIK | Poštovani, molim da se u pravilnik uvrste magistri inženjeri elektrotehnike sa smjerom komunikacije i informatika (s položenim pedagoškim kompetencijama) za predavanje predmeta Računalstvo, te predmeta Informatika i u osnovnim i u srednjim školama. Takvi ljudi su itekako sposobni i kompetentni za rad u osnovnim i srednjim školama, čak stručniji od učitelja razredne nastave s pojačanom informatikom! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 44 | Petar Smajić | PRAVILNIK | Pravilnik je u ovoj formi neprihvatljiv što se tiče dijela o strukovnom i umjetničkom obrazovanju. Predlažem da se u svim sektorima pa i u umjetničkom području koristi ista formulacija (kao što u nekima već i jest), a ona glasi: "u svim okvirnim planovima i programima u obrazovnom sektoru _______ propisani su kadrovski uvjeti". Razlozi za to su sljedeći: - u predloženom Nacrtu javljaju se predmeti iz starih nastavnih programa koji se više i ne koriste - gotovo svi aktualni okvirni nastavni planovi i programi imaju točno propisane kadrovske uvjete za svaki predmet, pogotovo novi eksperimentalni planovi i programi - svi budući novi nastavni planovi i programi, odnosno budući novi strukovni kurikulumi obavezno moraju propisati kadrovske uvjete za svaki predmet - članci koji se odnose na općeobrazovne predmete moraju biti u predloženoj formi, ali obzirom na nove akademske nazive u visokom obrazovanju potrebno ih je dopuniti i eventualno popraviti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 45 | Prirodoslovna škola Karlovac | PRAVILNIK | Poštovani, uvidom u nacrt novog pravilnika u dijelu koji se odnosi na Obrazovni sektor poljoprivreda, prehrana i veterina primijećeni su sljedeći nedostaci: - u obrazovnom programu za zanimanje prehrambeni tehničar nalazi se popis nastavnih predmeta od kojih većina ne odgovara nazivima izmjenjenog i dopunjenog posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa. Naime, od 13. lipnja 2011. u primjeni je Odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o Izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa za zanimanje prehrambeni tehničar. Predlažem da se prema navedenoj Odluci uvrsti popis obveznih i izbornih strukovnih predmeta, potrebna zvanja nastavnika, a između predloženih i dipl.inž. kemijske tehnologije. - za područje prehrane treba dodati zanimanje tehničar nutricionist - za međustrukovno područje treba dodati zanimanje agroturistički tehničar Nadam se da ćete uvažiti prijedloge. S poštovanjem, Nenad Klasan | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 46 | Željana Pnjak | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da bi u pravilnik trebali uvrstiti magistre biologije i ekologije mora s položenim PPDMO programom kao stručne osobe za predavanje predmeta Biologija i Priroda u OŠ i predmeta Biologija u SŠ. Ljudi s navedenim zanimanjima imaju položeni strucni ispit i zaposleni su trajno u OŠ ili SŠ, neki su pred polaganjem stručnog ispita ili u procesu stručnog osposobljavanja. Nadam se da ćete uvažiti ovaj prijedlog. Lp | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 47 | Višnja Popović | PRAVILNIK | Poštovani, Pod točom 26. Posebni programi za djecu s teškoćama u razvoju u posebnim razrednim odjelima ili odgojno obrazovnim skupinama, trebalo bi dodati i predmetne profesore, kao i do sada, posebno specifične kao što su glazbena kultura ili tjelesna kultura, kako bi svi učenici bili jednako i najstručnije obuhvaćeni radom.( do sada su to bili predmetni učitelji i nastavnici određenog predmeta sa defektološkim dodatkom) a u dijelu strunih suradnika dodati stručne suradnike zdravstvene radnike, obzirom da su to učenici s višestrukim zdravstvenim teškoćama te je stručnjak u tom području neophodan( velike zdravstvene teškoće koje onemogućavaju noramaln rad ukoliko nema stručne osobe - zdravstvenog radnika- u blizini, kao što su : medicinski tehničar, fizioterapeut,kineziterapeut i radni terapeut) Sukladno i kurikularnoj reformi i mogućnosti rehabilitacija kao takvih, bez kojih učenici s teškoćama ne mogu imati kvalitetno obrazovanje. Nadalje kod dijela 27. programi produženog stručnog postupka za djecu s teškoćama u razvoju treba dodati prof. kineziologe ( prof. tjelesne i zdravstvene kulture,nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture/fizičke kulture,magis. kineziologije))za rad na kineziterapiji,sportu i sportskim aktivnostima, kao što je to uspostavljeno u onim odgojno obrazovnim ustanovama koje financira Ministarstvo Socijalne skrbi, kako bi se omogućio najkvalitetniji i najsveobuhvatniji stručni rad za učenike s teškoćama, obzirom na njihove specifičnosti i potrebe.To su stručnjaci koji već sada rade u odgojno obrazovnim ustanovama i posjeduje ogromno i stručno iskustvo u radu s učenicima s teškoćama, koje treba iskoristiti na dobrobit svih, a najviše učenika. Vidim da u dijelu strukovnih škola nemate dio za učenike s teškoćama , što znači da ih potpuno izostavljate iz odgojno obrazovnih ustanova koje su do sada odgajale i obarzovale učenike za pomoćna zanimanja? Srdačan pozdrav V.Popović | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 48 | Veljko Valentin Škorvaga | PRAVILNIK | Poštovani, u članku 9. Glazbene i plesne škole, u osnovnim i srednjim glazbenim školama kod zanimanja učitelj/nastavnik tambura, trebalo bi pisati magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenim studijem tambure ili srednjom glazbenom školom glavni predmet tambure. Sve druge varijante su loše i u praksi se nisu pokazale dobre. Mišljenja sam da bi za trenutno zaposlene osobe (do 50 god. starosti) koje nemaju gore navedene uvjete trebalo uvesti obvezu izvanrednog završetka srednje glazbene škole glavni predmet tambure, u nekom razumnom roku, što bi ujedno bilo kvalitetno stručno usavršavanje, a siguran sam i kvalitativni pomak u radu s učenicima. Ako se u drugim strukama može uvjetovati radno mjesto izmijenjenom vrstom obrazovanja, jer struka napreduje, ne vidim razlog zašto u obrazovanju štitimo one koji ne ulažu u svoju edukaciju, jer tko ne zadovoljava novo propisane zakonske norme mora odstupiti s toga mjesta i gubi kompetencije. U osnovnim glazbenim školama kod zanimanja učitelj gitare, trebalo bi dodati uz sve navedeno magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenom srednjom glazbenom školom glavni predmet gitara. Ako škola posljednjih 5 godina na to radno mjesto nije zaposlila stručnu osobu može na neodređeno, uz suglasnost Ministra koja vrijedi samo za tu školu, zaposliti osobu koja zadovoljava gore navedene uvjete. Razlog je veliki problem nedostatka učitelja gitare u manjim sredinama koji se ovim brojem osoba koji završavaju studij gitare neće popuniti u idućih 20 godina. U osnovnim glazbenim školama kod zanimanja učitelj klavira, trebalo bi dodati uz sve navedeno magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenom srednjom glazbenom školom glavni predmet klavir. Ako škola posljednjih 5 godina na to radno mjesto nije zaposlila stručnu osobu može na neodređeno, uz suglasnost Ministra samo za tu školu, zaposliti osobu koja zadovoljava gore navedene uvjete. Razlog je veliki problem nedostatka učitelja klavira u manjim sredinama koji se ovim brojem osoba koji završavaju studij klavira neće popuniti u idućih 20 godina. Sve ostalo predloženo uz pravopisne ispravke je u redu. Srdačan pozdrav. Veljko Valentin Škorvaga, ravnatelj Glazbene škole Požega | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 49 | ŽELJKA OBROVAC | PRAVILNIK | Kao diplomirani inženjer prehrambene tehnologije s položenim stručnim ispitom iz kemije, potpisujem sve što je napisao gosp. Mario Nosić u prethodnom komentaru. Ovim Nacrtom Pravilnika naše zvanje je podcijenjeno i degradirano u odnosu na diplomirane inženjere biotehnologije i diplomirane inženjere kemijske tehnologije jer smo odslušali i položili apsolutno identične vrste kemija s vježbama i odslušali jednak broj sati istih. Nezamislivo mi je da kada odslušaš i položiš : Opću kemiju,Vježbe iz opće kemije, Stehiometriju, Opću i anorgansku kemiju,Vježbe iz opće i anorganske kemije , Analitičku kemiju, Vježbe iz Analitičke kemije, Fizikalnu kemiju, Vježbe iz fizikalne kemije, Termodinamiku s tehnološkim operacijama, Organsku kemiju I, Vježbe iz organske kemije I, Organsku kemiju II, Vježbe iz organske kemije II, Biokemiju I, Vježbe iz biokemije I , Biokemiju II, Vježbe iz biokemije II, Kemiju hrane, Biokemiju hrane i položiš stručni ispit iz kemije, odjednom postaneš "nestručan" za predavanje kemije u OŠ i SŠ. S poštovanjem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 50 | Mario Nosić | PRAVILNIK | PREHRAMBENI PREDMETI/ POZNAVANJE ROBE I PREHRANA/ KEMIJA/ BIOLOGIJA Poštovani, u nacrtu ovog pravilnika sam uočio niz nepravilnosti vezanih za kompetencije zanimanja diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. U obrazovnom sektoru br.10 (turizam i ugostiteljstvo) nedostaje čitav niz predmeta za zanimanja konobar, slastičar, kuhar, turističko- hotelijerski komercijalist i hotelijersko -turistički tehničar. Uopće se ne navode predmeti prema klasičnom programu za navedena zanimanja ( Poznavanje robe i prehrana kao ni Biologija s higijenom i ekologijom), kao ni predmeti prema JMO za navedena zanimanja ( Tehnologija zanimanja, Higijena, Enologija s gastronomijom i dr.) za koje su kompetentni diplomirani inženjeri prehrambene tehnologije. Isto tako se ne navodi ni predmet, koji se predaje u programu za hotelijersko- turističkog tehničara ( Prehrana i poznavanje robe) za koji je također kompetentan diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Isto tako je zanimanje diplomirani inženjer prehrambene tehnologije, u ovom nacrtu, izostavljeno kao struka koja može predavati kemiju u osnovnoj školi, a u trenutno važećem pravilniku se navodimo.U gimnazijama su diplomirani inženjeri prehrambene tehnologije također izostavljeni (tj.potcjenjeni) kao mogući nastavnici kemije (osim u 3. i 4. razredu prirodoslovne gimnazije), što nije u redu jer je u svim gimnazijama dopušteno predavati kemiju diplomiranim inženjerima kemijske tehnologije i diplomiranim inženjerima biotehnologije, a te struke imaju potpuno jednak opseg odslušanih i položenih kolegija iz kemije kao i diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Zato nema opravdanja zašto nismo na popisu struka za kemiju u gimnazijama (osim u 3. i 4. razredu prirodoslovne gimnazije koja ima pojačanu (!) kemiju s laboratorijskim vježbama). Isto tako diplomirani inženjer prehrambene tehnologije može predavati kemije u programu za prehrambene tehničare, tehničare nutricioniste, kemijske tehničare i ekološke tehničare koji imaju puno opširnije (!) i zahtjevnije (!) kemije od samo dva sata teorije u gimnazijama (jer imaju pored puno većeg broja sati teorije i laboratorijske vježbe iz svih vrsta kemije (opće, anorganske, organske, fizikalne, analitičke i biokemije)). Ako u gimnazijma biologiju može predavati diplomirani inženjer biotehnologije onda obavezno treba biti uvršten i diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Kemije su na Prehrambeno- biotehnološkom fakultetu u Zagrebu i Prehrambeno- tehnološkom fakultetu u Osijeku, PRIJE uvođenja bolonjskog sustava, bile opširnije nego na studiju za profesore kemije (i bolonjskim studijima na prehrambenim fakultetima) i treba napomenuti da fizikalna kemija koju su slušali studenti prehrambenih fakulteta nije mogla biti slabija od fizikalne kemije na FKIT-u u Zagrebu ili KTF-u u Splitu jer su prehrambeni inženjeri imali termodinamiku kao poseban predmet. Poznato je da je određeni broj diplomiranih inženjera prehrambene tehnologije doktorirao kemiju na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu u Zagrebu i da su mnogi od njih, bili ili su još uvijek , uspješni sveučilišni profesori kemije na raznim fakultetima pa zar to nije dovoljan dokaz o kompetentnosti diplomirnih inženjera prehrambene tehnologije za predavanje kemije u osnovnim i srednjim školama (gimnazijama i strukovnim)??? (Kemije su u bolonjskom sustavu, na prehrambenim fakultetima, reducirane pa i o tome treba voditi računa prilikom navođenja struka s odgovarajućom vrstom obrazovanja za kemiju jer, prema opširnosti, nisu iste kemije koje je imao dipl. ing. prehrambene tehnologije ili mag. ing. prehrambene tehnologije). S poštovanjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 51 | Petra Vuletin | PRAVILNIK | _ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 52 | Tomislav Kakša | PRAVILNIK | Poštovani, u pregledu vezano za sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede primijećeni su nedostaci, te na osnovu njih predlažem izmjene i dopune. Isto tako trebalo bi usporediti zvanja između srodnih i istih institucija, npr. Agronomski fakultet u Zagrebu – Poljoprivredni fakultet u Osijeku i to za sve sektore srednjoškolskog obrazovanja, ali i za osnovnoškolsko obrazovanje. Od četverogodišnjih programa u sektoru poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede navode se slijedeći programi: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE, , POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR, POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI, te nedostaju: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR STOČAR, POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT, TEHNIČAR POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE. (Poveznica: http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353) Isto tako nedostaju noviji programi, a koje je potrebno ubaciti: 1. program AGROTEHNIČAR koji objedinjuje i mijenja programe: Poljoprivredni tehničar opći, Poljoprivredni tehničar stočar i Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje ((Poveznica: http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353) 2. program AGROTURISTIČKI TEHNIČAR koji predstavlja kvalitetnu nadopunu postojećem sustavu obrazovanja u poljoprivredi, turizmu i ugostiteljstvu. Ta su obrazovna područja ujedinjena u tom novom nastavnom programu kao što su i ujedinjena u planu gospodarskog razvoja Hrvatske. (poveznica:http://www.asoo.hr/UserDocsImages/Nastavni%20planovi%20i%20programi%201-9/1/agroturisticki_tehnicar.pdf) U četverogodišnjem programu POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta STOČARSTVO te nastavnog predmeta MEHANIZACIJA U BILJNOJ PROIZVODNJI, pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 U trogodišnjem programu STOČAR, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta MEHANIZACIJA U STOČARSTVU pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 U trogodišnjem programu POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta MEHANIZACIJA, pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 53 | Suzana Košak | PRAVILNIK | Poštovani, u članku 4. trebali biste upisati još jedan važan pojam NASTAVNIK/ICA RAZREDNE NASTAVE jer po Vašem Nacrtu takve osobe ne postoje na papiru, ali ih u stvarnosti ima. Osim što ih niste uvrstili u članak 4., tim istima niste ni omogućili da se dodatno obrazuju u RH kako biste im pomogli ostvariti pravo na stjecanje visoke stručne spreme po koju su neki ravnatelji i neki učitelji išli u dragu nam Bosnu i Hercegovinu. Imate uvid u točan broj takvih NASTAVNIKA /ICA jer postoji centralni obračun plaća u kojem je za svakog točno napisana pripadajuća stručna sprema. Ako niste znali, ti isti NASTAVNICI sada imaju po dvadesetak / tridesetak godina radnog iskustva (i više), spremni su se dodatno školovati u RH, ali koga briga za jednu ranjivu skupinu u društvu bez obzira o kojoj se skupini radi, jer je naše hrvatsko društvo prepuno ranjivih skupina koje se zbog nebrige i nestručnosti uvijek izgube negdje u nekom novom, važećem sustavu. Liljana Kralj | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 54 | Darko Miloknoja | PRAVILNIK | Poštovani ! Vezano uz članak 14. i potrebne kompetencije za predavanje Informatike. Više je nego žalosno ljude koji su izdržali najveći teret uvođenja Informatiku u školstvo, učitelje PTO, pogotovo one koji su u sustavu izbaciti s popisa stručnih osoba. Učitelje ne samo koji su godinama vodili učenike na informatička natjecanja nego osvajali i prva mjesta proglasiti nestručnima. Učitelje koji su zaslužili status mentora i savjetnika informatike proglasiti nestručnima. Još je jadniji sustav tko je jamio, jamio je. Kao što sam napisao neki od tih učitelja dobili su gore navedene statuse a njihove kolege koji su za isto sakupili potrebne bodove i zatražili napredovanja, više ne mogu, jer su nestručni. Sada još treba eliminirati njihove kompetencije za predavanje informatike. Većina tih ljudi održava informatičke sustave u školama ali polako već posustaju provocirani ovakvim mjerama. Uštedili smo školama nemala sredstva za održavanje informatičke opreme. Integriramo nastavu tehničke kulture (robotike) i informatike. Kad nešto ne radi opet zovu nas. Ne treba li posebno naglasiti koje su kompetencije ljudi koji su tehnički potkovani. Ljudi koji su se svojim odabirom zanimanja odlučili već u prvom koraku za rad s učenicima, a ne zato što što nisu imali posla u svom zanimanju. Stalnim usavršavanjem u sustavu što je najvažnije za nastavu ti učitelji su i podučavali svoje kolege. Prođe li ova glupost i mi ćemo postati stvarno nestručni i nećemo više raditi poslove za koje nemamo kompetencije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 55 | Ivana Curic | PRAVILNIK | Obzirom da za svako radno mjesto postoji više vrsta stručnih naziva i titula koje su odgovarajuće za obavljanje posla, što se događa u slučaju otvorenog natječaja za zapošljavanje kada primimo više zamolbi i svatko od kandidata ima odgovarajuću stručnu spremu (po ovome popisu)? Dali netko od njih ima prednost u odnosu na druge kandidate po svojoj spremi? Recimo, magistar edukacije engleskog jezika se javi na natječaj za posao učitelja engleskoga jezika u osnovnoj školi ali i magistra primarnog obrazovanja s pojačanim engleskim jezikom se isto javi. Ima li netko prioritet sa svojom diplomom? Preporučujem da se u ovaj pravilnik stavi 2-3 rečenice o tome, odnosno jesu li izjednačeni u potpunosti. Navedena situacija zbunjuje dosta djelatnika i mnogi ne znaju kako postupiti prilikom zapošljavanja i razmatranja zamolbi. Ovaj dodatak bi olakšao posao a svi bi se mogli pozvati na ovaj pravilnik i na tu rečenicu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 56 | Dijana Novak | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 57 | Tamara Jozinović | PRAVILNIK | Poštovani. Javljam se kao magistra informatologije koja je zvanje stekla na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Smatram da se u Pravilnik treba uvesti zvanje informatologa kao kompetentno za stručne suradnike knjižničare s obzirom da informatolozi imaju dovoljan broj ECTS bodova pri završetku studija vezanih uz poslovanje knjižnica. Također smatram da bi trebalo naglasiti da samo knjižničari, bibliotekari te informatolozi mogu raditi u knjižnicama. Trebalo bi u Pravilnik uvesti da nitko osim navedenih zanimanja ne može raditi u knjižnicama uz polaganje dopunskog studija knjižničarstva. Čemu onda studiji bibliotekarstva, knjižničarstva i informatologije ako bilo koja osoba koja ima završeno visoko obrazovanje može raditi u knjižnici uz obvezu polaganja knjižničarskih predmeta na nekom dopunskom studiju?! Nadam se da će konačno ovo biti uvedeno u pravilnik kako bi svi koji su završili (ili će tek završiti) navedene studije imali jasnu sliku koje su im mogućnosti zapošljavanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 58 | Sandra Kovacic | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 59 | Sanela Tot | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 60 | Denis Karanušić | PRAVILNIK | Pregledavši Vaš nacrt pravilnika kao i dodane komentare na isti uočavam kako pojedine institucije, fakulteti, pojedinci uzimaju sebi za pravo biti jedini nositelji poučavanja u osnovnoj i srednjoj školi. Težimo kvaliteti poučavanja, ali ne zaboravimo da nije jedina kvaliteta obrazovanja imati formalnu stručnost završivši pojedine fakultete. Iz moje vlastite prakse rada u srednjoškolskom obazovanju doživljavam iz dana u dan nekvalitetno poučavanje pa čak i nestručno od osoba koje imaju odgovarajuću visoku stručnu spremu. Danas je, više nego ikad, znanje toliko dostupno na svim razinama da ograničavanje samo na pojedinu struku i na pojedinu visokoobrazovnu ustanovu ugrožava interdisciplinarost koja je u EU prisutna i kod obrazovanja u osnovnom i srednjoškolskom sustavu. Kvaliteta i kompetencije u EU su daleko više istaknute od samog završenog fakulteta i upravo te i takve kompetencije jamče kvalitetu. Npr. u Švedskoj stručnost se provjerava bez obzira na završeni fakultet. Svakako da prednost ili primat imaju osobe koje su završile fakultet koji "garantira" da će i u nastavi pokazati stručnost, kvalitetu i kompetenciju. Na kraju držim da se ostave ili dodaju pojedine interdisciplinarne stručne spreme i da se dade naglasak na stručnost prenošenja znanja i na vještine rada s učenicima kako kaže i naša stara narodna poslovica: "Nije znanje, znanje znati, već je znanje, znanje dati. S poštovanjem, Denis Karanušić, prof. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 61 | Vanja Horvat | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 62 | Ana Marciuš | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 63 | Ana Slavica | PRAVILNIK | Poštovani, mislim da je iz popisa zanimanja učitelja i nastavnika informatike nepravedno izostavljeno zvanje dipl.oecc - informatički smjer. (informacijski sustavi) - i za one koji su diplomirali prije 1991., jer je i tada Ekonomski fakultet u Zagrebu - informatički smjer davao odlična informatička znanja. Iako je osnovno zvanje dipl ekonomist, kroz dvije godine informatičkog usmjerenja smo dobili informatička znanja kroz sljedeće kolegije: Osnove informatike, Teorija sistema, Teorija informacija, Organizacija elektroničke obrade podtaka, Organizacija datoteka, Simulacija ekonomskih modela, Operacijska istraživanja, Informacijski sistemi, Projektiranje informacijskih sistema, Programiranje i programski jezici ( kroz 4 semestra)... Smatram da smo stekli dovoljno kompetencija za rad u osnovnoj i srednjoj školi, a mnogi su to i dokazali u dosadašnjem radu - posebno u nastavi programiranja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 64 | silvana pešut vitasović | PRAVILNIK | Tehnička kultura je nastavni predmet koji ukljućuje temeljna politehnička znanja. Prema tome dipl. ing. odnosno magistri su više nego elokventni za obaljanje ovog posla, jedina mana im je možda preeduciranost u nekim područjima. Silvana Pešut Vitasović | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 65 | Odsjek za povijest umjetnosti FFZG | PRAVILNIK | Poštovani, ovim putem Vam se obraćamo kako bismo izložili svoje primjedbe i stajališta na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu ima dugu tradiciju i krovnu poziciju u obrazovanju budućih predmetnih nastavnika koji su kompetentni izvoditi nastavu iz srednjoškolskoga predmeta Likovna umjetnost i drugih srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Od 2008. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti izvodi se novi diplomski studij nastavničkoga smjera kojim se stječe titula magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti. Stoga je u nacrtu Pravilnika potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti dodati u sljedeće segmente: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja • Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture, točka 8) povijest struke • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke • Članak 9., Program: grafički dizajner, točka 4) povijest struke • Članak 9., Program: industrijski dizajner, točka 7) povijest struke • Članak 9., Program: modni stilist, točka 9) osnove estetike Mišljenja smo da je u prva dva gore navedena segmenta Pravilnika [Članak 6., točka 14; Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1] potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti staviti na prvo mjesto u predviđenoj tablici. Naime, cjelokupni program kojim se ova titula stječe usmjeren je upravo na stjecanje teorijskoga znanja iz svih polja povijesti umjetnosti i temeljitih nastavničkih kompetencija. Primjerice, studenti nastavničkoga smjera diplomskoga studija povijesti umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu tijekom diplomskoga studija stječu minimalno 60 ECTS iz pedagoških/nastavničkih kompetencija, od čega 30 ECTS metodike struke povijesti umjetnosti/likovne umjetnosti. Prema tako razrađenome programu, izrazito usmjerenome upravo na metodiku struke, ovaj program nudi temeljite i široke kompetencije svojim studentima te se time ističe ispred svih ostalih obrazovnih institucija u Hrvatskoj koje također nude srodne kadrove. Smatramo također da bi uz pojedine titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradi obavezno trebala stajati napomena »uz stečene metodičke i didaktičko-psihološko-pedagoške kompetencije«. To se prije svega odnosi na one titule iz kojih se ne može iščitati je li osoba tijekom školovanja stekla spomenute kompetencije. Radi se o sljedećim titualama: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: diplomirani povjesničar umjetnosti, magistar povijest umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: magistar povijesti umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti. • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja: diplomirani povjesničar umjetnosti • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke: diplomirani povjesničar umjetnosti (titula je vjerojatno greškom navedena dva puta pa bi to trebalo ispraviti) Također, ovim putem želimo istaknuti da se, pri preciziranju odgovarajuće vrste obrazovanja u ovom Pravilniku, treba pozornost obratiti i na to da su predmeti Likovna kultura (u osnovnoj školi) i Likovna umjetnost (srednja škola, gimnazijski program; srodni predmeti u stručnim školama) svojim nastavnim sadržajima i metodologijom posve različiti te da između njih ne postoji izražena vertikala obrazovanja kao što je to prisutno kod većine predmeta. Njihove specifičnosti odražavaju se i na razini obrazovanja nastavnoga kadra – tako su akademije likovnih umjetnosti više usmjerene na obrazovanje u osnovnoj školi (ali s dodatnim kompetencijama i za srednju školu), a filozofski fakulteti na srednjoškolsko obrazovanje. Stoga molimo da se uz sljedeće titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradu obavezno stavi napomena »uz stečene kompetencije iz metodike struke povijesti umjetnosti / likovne umjetnosti«: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: magistar/magistra likovne kulture, profesor likovne kulture • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: profesor likovne kulture, profesor likovnog odgoja. Potaknuti komentarima napisanima na navedenoj mrežnoj stranici na kojoj je objavljen nacrt Pravilnika, htjeli bismo upozoriti na potrebu dodatnoga opreza u njegovim daljnjim korekcijama. Naime, pojedini napisani komentari idu u pravcu toga da se titule magistar/magistra primijenjenih umjetnosti i magistar/magistra likovne pedagogije uvrste kao moguće razine obrazovanja (titule) za izvođenje pojedinih srednjoškolskih teorijskih predmeta iz likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti. Moramo pritom naglasiti da program Diplomskog sveučilišnog studija Primijenjenih umjetnosti koji se izvodi na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci uopće ne sadrži kolegije pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkih kompetencija te ne nudi temelj kojim bi se taj prijedlog mogao udovoljiti. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nastavnik predmetne nastave u srednjoj školi mora imati odgovarajuće pedagoške kompetencije (čl. 105, stavka 7.). Kako navedeni program kojom se stječe titula magistar/magistra primijenjenih umjetnosti ne omogućava pedagoške kompetencije ona zasigurno ne bi smjela biti navedena u bilo kojim poslovima u kojima se ovakve kompetencije zahtijevaju, a zasigurno nikako u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 5, točka 27; čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti. Također, program Diplomskog sveučilišnog studija Likovna pedagogija na istoj Akademiji nudi kolegije nastavničkih kompetencija, ali su oni vezani izričito za osnovnoškolski predmet Likovna kultura i kao takvi ne daju potrebne kompetencije za predavanje predmeta Likovna umjetnost (gimnazije, strukovne škole) i srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Prema spomenutom članku Zakona (čl. 105, stavka 7.). navedeni program kojim se stječe titula magistar/magistra likovne pedagogije također ne zadovoljava potrebne pedagoške kompetencije (metodiku struke). Iz svega navedenoga vidljivo je da su magistri likovne pedagogije kompetentni za predavanje predmeta Likovna kultura u osnovnim školama i stručnih predmeta u umjetničkim i strukovnim školama, ali ne mogu biti navedeni kao zanimanja u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti). Obzirom na provedeno reprogramiranje sustava visokoga obrazovanja uvođenjem novih reformiranih programa i važnost preciznog definiranja kompetencija, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija unutar hrvatskog visokoobrazovnoga sustava, izuzetno nam je važno da titule koje se odnose na srednjoškolski predmet Likovna umjetnost i srodne teorijske predmete budu iskazane na pravilan način. Stoga ljubazno molimo da naše stručno stajalište razmotrite s posebnom pozornošću i uvažite iskazane primjedbe u doradama novoga Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. S poštovanjem, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 66 | Sunčana Simichen | PRAVILNIK | Udruga Alumni klub Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci U ime članova obraćam se kao predsjednica udruge Alumni klub Akademije primijenejnih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci jer se nisam mogla registrirati kao Udruga unatoč svim unesenim točnim podacima. Imam primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu i to u članku 5. točka 24., u članku 6. točka 14. i Strukovne škole te na članak 9. Naime na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti temeljem izdanih dopusnica MZOS-a, a nazivi koji se stječu završetkom istih uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine 50/2015). Smatram da zanimanje magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Zbog navedenih razloga smatram da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u srednjim školama, strukovnim školama i umjetničkim školama u području likovne umjetnosti i svim srodnim područjima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 67 | Dražen Košmerl | PRAVILNIK | Poštovani, Smatramo da je nacrt dosta konfuzan i sa dosta pogrešnih naziva. Iz nacrta svakako treba izostaviti naziv magistar muzike jer on otvara mogućnost da osoba s bilo kojim završenim studijskim programom glazbene akademije može predavati sve glazbene predmete. Opaska za predmet Glazbena kultura – svakako izostaviti opciju razredna nastava s pojačanim glazbenim. U Hrvatskoj je četiri studija Glazbene pedagogije i dovoljno je kadra iz te oblasti, kao i teoretičara i muzikologa koji mogu predavati ovaj predmet. Opaska za predmet Harmonika – svakako ujednačiti status sa ostalim instrumentima, dakle taj predmet može predavati isključivo akademski glazbenik-harmonikaš/magistar klasične harmonike. U Hrvatskoj već više od 20 godina postoji studij Klasične harmonike, koji je do danas obrazovao više od 50 akademskih glazbenika-harmonikaša. Dražen Košmerl, Muzička akademija u Puli | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 68 | Maja Juković | PRAVILNIK | Poštovani, predlažem da se uvede u Pravilnik da nastavnički smjerovi imaju prioritet pri zapošljavanju u osnovnim i srednjim školama. Događa se da pored nastavnika koji se prijavio na natječaj, školski odbor zaposli inženjera jer on također udovoljava uvjetima natječaja, a Pravilnikom nije propisano da bilo koja od navedenih stručnih sprema ima prednost pri zapošljavanju. U tom kontekstu se postavlja pitanje svrhe nastavničkih smjerova jer ostale stručne spreme u pravilu mogu sudjelovati na tržištu rada u realnom sektoru ekonomije. S druge strane obrazovni stručnjaci se primarno školuju za rad u obrazovnom sustavu i time bivaju diskriminirani. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 69 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Ivana Lučića 3 10000 Zagreb Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta otvorilo je 25. siječnja 2016. na portalu e-Savjetovanja javnu raspravu o Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Vijeće Filozofskoga fakulteta raspravljalo je o Nacrtu Pravilnika na svojoj sjednici od 18. veljače 2016. te na osnovi očitovanja pojedinih odsjeka podnosi sljedeći ZAHTJEV Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu dolazi u javnu raspravu u trenutku kada su okolnosti u hrvatskome znanstveno-istraživačkom i obrazovnom prostoru znatno izmijenjene i to (i) stupanjem na snagu nekoliko novih zakona; (ii) dovršetkom ciklusa vanjskoga vrjednovanja visokih učilišta te (iii) provođenjem bitnih reformi obrazovnoga sustava. Iz Nacrta Pravilnika razvidno je da se velik dio odredaba Nacrta Pravilnika odnosi i na discipline koje se proučavaju i poučavaju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, ustanovi s najduljom tradicijom znanstveno-istraživačkoga i nastavnoga rada u Republici Hrvatskoj. Od ukupno 24 osnovnoškolska predmeta te 27 srednjoškolskih predmeta koji se navode u Nacrtu Pravilnika njih 15, odnosno 17 predmetom su sveučilišnih studija i znanstvenih istraživanja na 23 odsjeka Filozofskoga fakulteta. Budući da je u proteklome razdoblju nemjerljivo porastao broj raznovrsnih studijskih programa koji iz različitih perspektiva, ponajviše interdisciplinarno, sagledavaju pojedina područja i predmete, očekivane su i intencije nositelja studijskih programa da se za različite vrste sveučilišnoga obrazovanja osiguraju što bolje prilike na tržištu rada. Takva raznolikost i brojnost programa, dobrodošla je s gledišta napretka u istraživanjima ili u dijalogu među disciplinama, ali ne smije dovesti do neravnoteže u tradicionalno kvalitetno ustrojenim studijima koji već desetljećima obrazuju nastavnike za pojedine predmete u osnovnoj i srednjoj školi. Filozofski fakultet, na temelju jednoglasne odluke Fakultetskoga vijeća, iskazuje podršku svim zahtjevima iznesenim i obrazloženim u očitovanjima odsjeka Filozofskoga fakulteta o Nacrtu Pravilnika koja su i objavljena na mrežnoj stranici e-Savjetovanja u okviru javne rasprave. Pojedine odredbe Nacrta Pravilnika neprihvatljive su iz sljedećih razloga: 1) Zakonsko-pravni razlozi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Pritom se, međutim, podrazumijeva da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja sljedećih zakonskih i pravnih odredaba i sukladnosti s njima: - U članku 105., stavku 7. Zakona o odgoju i obrazovanju propisuje se: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ - Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009.) meritorno se utvrđuju posebnost i razdvojenost pojedinih disciplina, primjerice filozofije kao znanstvenoga polja u odnosu na druga polja u području društvenih i humanističkih znanosti, etike kao znanstvene grane u polju filozofije ili kroatistike kao znanstvene grane znanstvenoga polja filologije u odnosu na druge znanstvene grane u istome području, što je temelj za izvođenje i akreditaciju sveučilišnih studijskih programa. 2) Znanstveno-istraživački i nastavni razlozi Nije prihvatljivo da diplomirani učitelji i magistri osnovnoga obrazovanja s pojačanim programom iz određenih/odabranih predmeta poučavaju u višim razredima osnovne škole jer nemaju dovoljno stručnih znanja i nisu kvalificirani za izvođenje pojedinih predmeta. Stručnost u pojedinome predmetu pretpostavlja završetak odgovarajućega sveučilišnog studija koji sadržajem i opsegom ima jasno definiranu jezgru struke/predmeta u odgovarajućem znanstvenom području i polju. Takav studij izvodi se u jedinstvu znanstveno-istraživačkoga i nastavnoga rada odgovarajućega broja nastavnika izabranih u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenim područjima, poljima i granama za koji je matična ustanova nadležna, sukladno Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009.) Naprotiv, studiji koji su pretežito interdisciplinarno ustrojeni svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu sukladni ni istovrsni studijskim programima s jasno utvrđenom – sadržajem i opsegom – jezgrom struke te se ne mogu komutativno koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave u pojedinim predmetima. 3) Nekonzistentnost Nacrta Nekonzistentnost Nacrta očituje se u pogrešno navedenim akademskim nazivima i u nepotpunim popisima akademskih naziva te odgovarajućih temeljenih studijskih programa pri čemu svakom predmetu vrlo često ne odgovara njegova referentna znanstvena disciplina. S obzirom na velik broj pogrešaka i propusta u Nacrtu Pravilnika uočenih u segmentima koji se odnose na poučavanje predmeta, npr. Hrvatski jezik, Engleski jezik, Ruski jezik, Likovna kultura, Informatika, Filozofija, Etika, razvidno je da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH prilikom sastavljanja predloženoga Nacrta Pravilnika nije konzultiralo odgovarajuće sveučilišne sastavnice koje provode studijske programe koji se u Nacrtu Pravilnika navode. Kao zainteresiran dionik s najvećim brojem studijskih programa za predmete koji su navedeni u nacrtu Pravilnika, izražavamo žaljenje što Ministarstvo nije zatražilo mišljenje akademske zajednice jer se time mogao izbjeći niz netočnih i nepotpunih informacija te neprihvatljivih prijedloga. Uostalom, Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata u čl. VI. predviđa takvu mogućnost pa smatramo propustom to što ju Ministarstvo nije iskoristilo. Zaključak i zahtjev Iako uvažavamo potrebu donošenja pravilnika u području odgovarajućih zvanja nastavnika i učitelja, s obzirom na navedene primjedbe te osobito imajući u vidu vrlo bitne aktualne reformske procese u području obrazovanja, zahtijevamo od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da odgodi donošenje Pravilnika, razmotri primjedbe i prihvati prijedloge Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao najsnažnijega i najzastupljenijega dionika u obrazovanju nastavnika za predmetnu nastavu u osnovnoj i srednjoj školi. To bi omogućilo kvalitetniju pripremu Nacrta Pravilnika, izmjenu postojećih neopravdanih prijedloga, doradu nekonzistentnih i ispravak netočnih navoda u Nacrtu. I konačno, takav izmijenjeni i dorađeni Pravilnik bio bi usklađen s recentnim zakonskim propisima te bi pratio tijek reformi, a na dobro cjelokupnoga hrvatskog obrazovnog sustava. U Zagrebu 25. veljače 2016. DEKAN Prof. dr. sc. Vlatko Previšić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 70 | Ana Zlatunić | PRAVILNIK | Poštovani, kao i ostali kolege diplomirani crkveni glazbenici – profesori crkvene glazbe, smatram da smo nepravedno i, iskreno se nadam, slučajno i nenamjerno izostavljeni iz popisa predavača u osnovnim i srednjim općeobrazovnim školama te osnovnim i srednjim glazbenim školama. Temeljem popisa položenih predmeta smatram da imamo itekako dobre kompetencije za rad u navedenim institucijama. S nadom u pozitivan ishod, srdačno Vas pozdravljam! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 71 | BOŠKA MUNIVRANA DERVIŠBEGOVIĆ | PRAVILNIK | U članku 5. u stavku 27. treba dodati: fonetičar- rehabilitator slušanja i govora; te u točki 3. istog stavka (27.) treba dodati profil stručnjaka: profesor fonetike/diplomirani fonetičar/magistar fonetike – rehabilitator slušanja i govora. Također u članku 8. u stavku 3. treba dodati: fonetičar- rehabilitator slušanja i govora. Obrazloženje: Nastavnim usmjerenjem fonetičar rehabilitator slušanja i govora obrazuju se stručnjaci za rad u ustanovama za dijagnostiku i rehabilitaciju osoba oštećena sluha i govora te u posebnim školama za takvu djecu. Zatim za praćenje slušnog i govornog statusa i razvoja djece u predškolskim i školskim ustanovama da se na vrijeme otkriju slušne i govorne teškoće i da se djecu uputi na rehabilitaciju te za kontinuirano praćenje djece s ugrađenom umjetnom pužnicom. Njihove kompetencije podrazumijevaju, osim rehabilitacije slušanja i govora, praćenje slušnog i govornog statusa i razvoja djece u predškolskim i školskim ustanovama da se na vrijeme otkriju slušne i govorne teškoće i da se djecu uputi na rehabilitaciju te su posebno kompetentni za kontinuirano praćenje djece i odraslih osoba s ugrađenom umjetnom pužnicom te kompetencije za razvoj programa i građe za slušno govornu dijagnostiku osoba s teškoćama slušanja i govora. U osnovnoj školi Poliklinike SUVAG, u Zagrebu, u individualnom procesu rehabilitacije slušanja i govora, rade stručnjaci nekoliko profila: fonetičari, logopedi i defektolozi. Svi oni pacijentima s poremećajima slušanja i govora, govorno-jezičnim teškoćama i teškoćama komunikacije, pružaju zdravstvene usluge primjenjujući iste rehabilitacijske postupke prema načelima Verbotonalne (VT) metode. Velik broj naših učenika se integrira u redovne osnovne škole, a također nastave školovanje u raznim srednjim školama. Budući da kao stručnjaci, fonetičari, sudjeluju u procesu obrazovanja djece s teškoćama slušanja i govora dok se nalaze u osnovnoj školi Poliklinike SUVAG, nema razloga da ne budu i stručni suradnici u osnovnim i srednjim školama. Poliklinika SUVAG je ustanova poznata diljem svijeta, ne samo na ovim našim prostorima, po svojoj jedinstvenoj metodi rehabilitacije slušanja i govora. Svoj postanak duguje originalnoj znanstvenoj misli akademika Petra Guberine i njegovih suradnika fonetičara, lingvista, liječnika, glazbenih i plesnih pedagoga, učitelja i drugih. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 1961. godine utemeljio je Katedru za primijenjenu i teorijsku fonetiku kao posve novi studij, proizašao iz potrebe za obrazovanjem stručnjaka koji će u svom radu moći primjenjivati polazišta tako različitih disciplina kao što su lingvistika, stilistika, književnost, scenska umjetnost, glazba, pokret, neuroznanost, otorinolaringologija, psihologija, akustika… Time je s jedne strane ostvareno dovoljno kvalitetno polazište za daljnji razvoj i primjenu verbotonalnog sistema, a s druge utemeljen fonetski pristup u razumijevanju gramatike, književnosti, stilistike i ostalih sastavnica hrvatskog književnog jezika, kasnije je osnivanjem škole govorništva, studij fonetike još upotpunjen. Zbog ovog originalnog, multidisciplinarnog pristupa, program studija fonetike Zagrebačkog sveučilišta uskoro postaje u svijetu poznat kao “Zagrebačka škola fonetike“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 72 | Marjan Krajna | PRAVILNIK | Uvaženi, koristim priliku predložiti nadopunu s obzirom da je u tijeku izmjena i dopuna „ Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu“ Kak sva zanimanja traže adekvatnu stručnu spremu te adekvatan stručno pedagoški kadar predložio sam neke nadopune. Želja nam je imati Pravilnik koji omogućava zapošljavanje osobama s adekvatnom stručnom spremom. Smatramo da stručna sprema treba biti navedena slijedom kompetencija po principu primarne vrste obrazovanja za određeni predmet, a potom navesti i ostale odgovarajuće vrste obrazovanja. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Budući da je prema postojećim zakonskim propisima poslodavac dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme ponuditi nadopunu satnice, stručna sprema propisana na ovaj način, otvara mogućnost da, na primjer, nastavnik klavira može izvodi nastavu solfeggia i sl. U osnovnim plesnim školama za nastavnika predmeta : 1) klasični balet: sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije plesač klasičnog baleta (za škole suvremenog plesa); plesač klasičnog baleta s umjetničkom plesačkom scenskom praksom (za školu klasičnog baleta) plesač klasičnog baleta s umjetničkom plesačkom scenskom praksom 2) povijesni plesovi: sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije plesač klasičnog baleta s umjetničkom plesačkom scenskom praksom 3) karakterni plesovi: sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije plesač klasičnog baleta s umjetničkom plesačkom scenskom praksom 4) osnove klasičnog baleta: plesač klasičnog baleta plesač klasičnog baleta s umjetničkom plesačkom scenskom praksom 5) ritmika: plesač suvremenog plesa plesač edukacijskog smjera 6) ples: plesač suvremenog plesa plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom; plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom 7) suvremeni ples: plesač suvremenog plesa plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom; plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom 8) Glazbena kultura (solfeggio): magistar/magistra teorije glazbe ( magistar mus.) magistar teorije magistra glazbene teorije profesor teoretskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) magistra glazbene kulture magistra glazbene pedagogije profesor glazbene kulture magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-dirigent diplomirani glazbenik - dirigent magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar teorije glazbe i magistar muzikologije diplomirani glazbenik - kompozitor (skladatelj) magistar/magistra muzike (kompozicija; primijenjena kompozicija; kompozicija s teorijom) 9) klavir: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistra muzike-klavir profesor glasovira ( profesor klavira) diplomirani glazbenik - glasovirač magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-orgulje diplomirani glazbenik - orguljaš magistar/magistra muzike ( magistar mus.) 10) korepeticija: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-klavira akademski muzičar klavirist; profesor klavira profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra teorijskih glazbenih predmeta ( magistar mus.) profesor glazbene kulture magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) 11) funkcionalna tjelesna tehnika: plesač suvremenog plesa plesač edukacijskog smjera 12) glazbena umjetnost: profesor teorijskih glazbenih predmeta profesor glazbene kulture magistar/magistra glazbene teorije magistar/magistra glazbene pedagogije magistar/magistra glazbene kulture 13) ritmika i glazba: magistar/magistra glazbene teorije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene kulture sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene pedagogije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra muzike (kompozicija; primijenjena kompozicija; kompozicija s teorijom) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera plesač suvremenog plesa profesor glazbene kulture/teorijskih glazbenih predmeta U osnovnim glazbenim školama: 1) solfeggio: magistar/magistra teorije glazbe ( magistar mus.) profesor eoretskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) profesor glazbene kulture magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-dirigent magistar kompozicije diplomirani glazbenik - kompozitor (skladatelj) diplomirani glazbenik - dirigent 2) teorija glazbe: magistar/magistra teorije glazbe ( magistar mus.) profesor teoretskih glazbenih predmeta magistar/magistra muzike ( magistar mus.) diplomirani glazbenik - kompozitor (skladatelj) magistar kompozicije profesor glazbene kulture magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-dirigent diplomirani glazbenik - dirigent magistar/magistra muzikologije ( magistar muscol.) diplomirani glazbenik - muzikolog 3) klavir: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-klavir profesor glasovira ( profesor klavira) diplomirani glazbenik - glasovirač (klavirist) magistar/magistra muzike ( magistar mus.) diplomirani glazbenik - orguljaš magistar/magistra muzike ( magistar mus.) - čembalo 4) harfa: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) diplomirani glazbenik - harfist akademski muzičar harfist profesor harfe magistar muzike-harfa 5) violina: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor violine akademski muzičar violinist magistar muzike-violina diplomirani glazbenik - violinist 6) violončelo: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor violončela akademski muzičar violončelist magistar muzike-violončelo diplomirani glazbenik - violončelist 7) kontrabas: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor kontrabasa akademski muzičar kontrabasist magistar muzike-kontrabas diplomirani glazbenik - kontrabasist 8) gitara: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) akademski muzičar kontrabasist magistar muzike-kontrabas profesor gitare diplomirani glazbenik - gitarist 9) oboa: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) diplomirani glazbenik - oboist profesor oboe akademski muzičar oboist; magistar muzike-oboa 10) flauta i blokflauta: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor flaute akademski muzičar flautist magistar muzike-flauta diplomirani glazbenik - flautist 11) klarinet: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor klarineta akademski muzičar klarinetist magistar muzike-klarinet diplomirani glazbenik - klarinetist 12) saksofon: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor saksofona akademski muzičar saksofonist magistar muzike-saksofon diplomirani glazbenik - saksofonist 13) fagot: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor fagota akademski muzičar fagotist magistar muzike-fagot diplomirani glazbenik - fagotist 14) korno (rog) magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor korna (roga) akademski muzičar hornist (kornist) magistar muzike-rog diplomirani glazbenik - kornist 15) truba: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor trublje akademski muzičar trubač magistar muzike-truba diplomirani glazbenik - trubač 16) trombon: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor trombona (pozaune) akademski muzičar trombonist magistar muzike-trombon diplomirani glazbenik - trombonist diplomirani glazbenik (limeno puhaće glazbalo), uz uvjet da svira i trombon - provjera vještine sviranja trombona obvezna 17) tuba (bariton, helikon): magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor tube diplomirani glazbenik (limeno puhaće glazbalo), uz uvjet da svira i tubu - provjera vještine sviranja tube obvezna magistar muzike-tuba diplomirani glazbenik - tubist 18) udaraljke: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor udaraljki akademski muzičar udaraljkaš magistar muzike-udaraljke diplomirani glazbenik - udaraljkaš 19) harmonika: HARMONIKA 1. Magistar muzike -harmonika / akademski glazbenik harmonikaš/Profesor harmonike OBRAZLOŽENJE: Mišljenja smo da se radno mjesto učitelja harmonike mora izjednačiti sa svim ostalim instrumentima s obzirom da u Republici Hrvatskoj postoji akademski studij harmonike i da stručnog kadra iz godine u godinu ima sve više. Zbog nedostatka stručnog pedagoškog kadra prilikom zapošljavanja naročito u manjim sredinama vrlo je teško dobiti i nastavnika drugih struka te se ne traži iz tog razloga snižavanje kriterija potrebnih kompetencija za to radno mjesto. Ovaj Pravilnik ima za svrhu prije svega postaviti stručne kompetencije u glazbenom obrazovanju. 2) TAMBURE 1. Magistar muzike - tambure ili akademski glazbenik tamburaš Profesor tambura – od trenutka kada se studij otvori u Republici Hrvatskoj 2. Osobe s akademskim stupnjem obrazovanja iz tambure iz tambure, mandoline, domre, trzalačkih instrumenata, stečenim izvan Republike Hrvatske, uz uvjet priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije sukladno važećim zakonskim propisima 3. Magistar muzike ili profesor glazbe neovisno o smjeru pod uvjetom da ima tambure završene na razini srednje škole Mišljenja sam da je upozavanje studenata s tamburama u okviru studija Glazbene kulture kao i svih ostalih nedovoljno što se konstantno pokazuje u praksi prilikom zapošljavanja i radu tih učitelja u glazbenim školama. Zato se predlaže Magistar muzike ili profesor glazbe neovisno o smjeru pod uvjetom da ima tambure završene na razini srednje škole. 21) Skupno muziciranje (Zbor, orkestar ili komorna glazba) magistar/magistra teorije glazbe ( magistar mus) zbor - profesor teoretskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) zbor - profesor glazbene kulture magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar kompozicije diplomirani glazbenik - kompozitor (skladatelj) magistar/magistra muzike ( magistar mus.) diplomirani glazbenik - dirigent magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor pjevanja magistar muzike-solo pjevač magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-dirigent orkestar - profesor glazbe (gudač, duhač ili harmonikaš, ovisno o vrsti orkestra) (gudački, duhački, harmonikaški) diplomirani glazbenik (gudač, duhač ili harmonikaš, ovisno o vrsti orkestra) magistar/magistra muzike ( magistar mus.) diplomirani glazbenik - dirigent 22) korepeticija: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-klavir akademski muzičar- klavirist magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistra muzike-orguljaš akademski muzičar - orguljaš magistar/magistra muzike ( magistar mus.) dirigent magistar/magistra muzike ( magistar mus.) 23) viola: magistar/magistra muzike (Violina; Viola) U srednjim plesnim školama za nastavnika predmeta : 1) ples: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač suvremenog plesa s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem (Umjetnički, Kineziološki, Pedagoški-društvenog usmjerenja) uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom 2) ples Laban: plesač suvremenog plesa s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem (Umjetnički, Kineziološki, Pedagoški-društvenog usmjerenja) uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom 3) ritmika: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač suvremenog plesa s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem (Umjetnički, Kineziološki, Pedagoški-društvenog usmjerenja) uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač edukacijskog smjera 4) suvremena plesna tehnika: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom diplomirani plesač ili plesač suvremenog plesa s umjetničkom scenskom praksom uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom 5) klasični balet: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač klasičnog baleta uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač klasičnog baleta (za škole suvremenog plesa) plesač klasičnog baleta s umjetničkom plesačkom scenskom praksom (za školu klasičnog baleta) 6) povijest plesa: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa magistar/magistra muzikologije magistar/magistra etnologije magistar/magistra povijesti umjetnosti magistar/magistra sociologije plesač klasičnog baleta uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom magistar/magistra dramaturgije; magistar/magistra komparativne književnosti 7) narodni plesovi: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač narodnih plesova; plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova (za Školu za klasični balet-obavezno) plesač narodnih plesova uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom 8) kinetografija: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač edukacijskog smjera 9) osnove koreografske kompozicije sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom plesač edukacijskog smjera s koreografskom scenskom praksom 10) metodika suvremenog odgojnog plesa: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa magistar/magistra primarnog obrazovanja sa završenim programom plesač edukacijskog smjera plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom 11) pedagogija: magistar/magistra pedagogije profesor pedagogije 12) anatomija: doktor/doktorica medicine doktor medicine profesor biologije 13) glazbena umjetnost: magistar/magistra teorije glazbe ( magistar mus.) profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) profesor glazbene kulture magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar glazbe-kompozitor akademski muzičar - kompozitor magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzikologije akademski muzičar - dirigent magistra glazbene kulture 14) glasovir: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-klavir akademski muzičar- - klavirist magistar/magistra muzike ( magistar mus.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 73 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | PRAVILNIK | Primjedbe Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Muzička akademija je u siječnju 2014. godine, na zahtjev MZOSa, dostavila popis vrste obrazovanja (studijskih programa) i usporedbu starih sa novim zvanjima i studijskim programima koje nudi Muzička akademijae Sveučilišta u Zagrebu. Smatramo da je taj popis relevantan za područja obuhvaćena članak 5, točka 23, Glazbena kultura, članak 6, točka 8, Glazbena umjetnost, te članak 9 Glazbene i plesne škole u domeni obrazovanja koje nudi naša visokoškolska institucija, stoga ne bismo komentirali kvalifikaciju svaki pojedini predmet. Upozoravamo da su sukladno Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/2007) te Integriranome popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica koje je objavio Rektorski zbor (NN 50/2015) području 7.03 Glazbena umjetnost, akademski nazivi vezani uz polja, odnosno grane (magistar/magistra muzike, magistar/magistra glazbene pedagogije), a ne studijske programe (npr. magistra muzike-klavir) stoga je nužno da se uz oznaci akademskog stupnja naznači studijski program koji nudi potrebne kompetencije za predavanje pojedinog predmeta u nastavi. Primjerice: kao nastavnik klavir u osnovnoj glazbenoj školi može raditi magistar/magistra muzike (mag.mus.) koji je završio Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Studij za instrumentaliste; smjer: Klavir (sa završenim Pedagoškim modulom predmeta), odnosno odgovarajući studij na drugim visokoškolskim ustanovama. Ujedno smatramo da je nužno odrediti prednost pri odabiru zaposlenika, prema našem popisu oni su posloženi prema redoslijedu prednosti tj. prvo označeni ima najbolje stručne kompetencije za određeni predmet. Primjerice u osnovnim glazbenim školama kao nastavnici klavira prednost imaju kandidati koji su završili studij klavira, zatim oni sa završenim studijem orgulja ili čembala. U prijedlogu Pravilnika to nije razvidno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 74 | Paško Županović | PRAVILNIK | U Splitu, 24.2.2016. Otvoreno pismo Ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH Poštovani Ministre, cijenjene kolegice i kolege, cijenjeni građani, na stranicama središnjeg državnog portala [1] objavljen je nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu (u daljnjem tekstu Nacrt). On nudi rješenja koja nisu u skladu niti s postojećim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi [2] niti s idejama Cjelovite kurikularne reforme [3] koja proizlazi iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije [4]. Ovaj Nacrt je izuzetno važan za budućnost Hrvatske, međutim on vrvi nelogičnostima i pogreškama i kao takav nije prihvatljiv. Zbog toga predlažemo da se povuče. Nacrt sadrži: a) dijelove koji bi bitno narušili kvalitetu obrazovanja, b) pogreške u povezivanju kvalifikacije nastavnika i nastavnih predmeta. Uz to, neki studijski programi iz Popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica Rektorskog zbora [5], nisu uvršteni u Nacrt. Pod a) Najlošiji dio Nacrta je izjednačavanje diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom i magistara odgovarajućeg predmeta. Njihove kvalifikacije koje proizlaze iz ishoda učenja bitno se razlikuju, što se već na prvi pogled vidi iz broja ECTS bodova studijskih kolegija povezanih s odgovarajućim nastavnim predmetom. Neki nastavni programi diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom nisu dostupni javnosti. Za ilustraciju ove tvrdnje navodimo primjer predmeta Priroda koji se u Nacrtu isključivo povezuje s pojačanim predmetom Prirodoslovlje. Program studija diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja, na koji se Nacrt poziva, nije moguće vrednovati jer nije dostupan javnosti. Usvajanje ovakvog pravilnika dovelo bi do toga da školovanje osnovnoškolskih nastavnika na sveučilišnim prirodoslovnim studijima postane nepotrebno. To je suprotno nastojanjima izraženim u Strategiji obrazovanja znanosti i tehnologije, koja predviđa razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike, odnosno jačanju STEM (Science Technology Engineering Mathematics) područja. U tom smislu NOK [6] predviđa da se potrebna znanja iz prirodoslovlja definiraju prvenstveno kroz predmetne kurikulume sljedećih predmeta: priroda i društvo, priroda, geografija, biologija, kemija, fizika. Postoji ogroman prostor da se gradivo tih predmeta poveže i osuvremeni. Primjerice, iz Nastavnog plana i programa za osnovne škole [7], već je na prvi pogled vidljivo da predmet Priroda, koji se trenutno poučava u 5. i 6. razredu osnovne škole, a za kojeg se u preambuli kaže da pridonosi stvaranju učenikove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u svijetu, zapravo to ne čini. Stavak (3) članka (3) Nacrta ozbiljno dovodi u pitanje smisao Pravilnika, jer dopušta nestručnim osobama da drže nastavu, budući da glasi: Iznimno od stavka 1. ovog članka poslove nastavnika mogu obavljati i osobe s drugom vrstom obrazovanja ako je to propisano nastavnim planom/kurikulumom. Nužno je u članak 3 ugraditi odredbu po kojoj nastavu određenog predmeta mogu držati samo nastavnici koji su položili metodike dotičnog predmeta. Članak 11 ima intenciju zadržati neodgovarajući nastavni kadar bez njihovog doškolovanja. Da bi se to izbjeglo predlaže se da on glasi: Osobe koje se na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika zateknu u radnom odnosu na neodređeno radno vrijeme u osnovnoškolskoj ili srednjoškolskoj ustanovi, a nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Pravilnikom, trebaju u roku od 5 godina steći kvalifikaciju u skladu s ovim Pravilnikom. Pod b) Glede pogrešaka u povezivanju kvalifikacije nastavnika i nastavnih predmeta kao primjer navodimo predmet Fizika. Po nacrtu Pravilnika, predmet Fizika u osnovnoj školi mogu predavati i profesori matematike što je sasvim suprotno članku 105. stavka 6. točke a) spomenutog zakona [2]. Važno je napomenuti da magistri matematike na sveučilištima u Rijeci, Splitu i Zagrebu ne stječu niti jedan ECTS bod iz fizike, i sami tim nisu osposobljeni za stručno izvođenje nastave fizike. Kao primjer kompetentnih kvalifikacija koje se nalaze u Integriranom popisu akademskih naziva i kratica [5], a nisu uvrštene u Nacrt navodimo magistra edukacije fizike i matematike i prvostupnika fizike i matematike koji nedostaju u Nacrtu u dijelu koji se odnosi na osnovnu školu i to za predmete matematiku i fiziku, te magistra edukacije matematike i fizike koji nije navedene u Nacrtu u dijelu koji se odnosi na srednju školu i to za predmete matematiku i fiziku. Nacrt je nepregledan jer se u njemu nepotrebno koriste nazivi akademskih titula koje se više ne dodjeljuju, a koje su prema Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju izjednačene s titulom magistra. Primjeri: magistar primarnog obrazovanja i diplomirani učitelj razredne nastave, magistar edukacije i profesor te magistar inženjer i diplomirani inženjer. Ostale primjedbe i pogreške u Nacrtu nalaze se u prilozima koji slijede. Navedene, i dolje priložene, činjenice ozbiljno dovode u pitanje stručnost autora Nacrta, koji u dokumentu nisu niti navedeni. Pozivanje na programe koji nisu dostupni, dovodi u pitanje javnost rasprave. Ukratko naš zaključak je: Povući Nacrt iz javne rasprave. Reference - poveznice: [1] E– savjetovanja https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=2638 [2] Zakon o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi http://www.propisi.hr/print.php?id=8361 [3] Cjelovita će kurikularna reforma http://www.kurikulum.hr/osnovne-postavke-kurikularne-reforme [4] Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html [5] Integrirani popis akademskih naziva i kratica http://www.rektorski-zbor.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Tijela_sluzbe/Rektorski_zbor/dokumenti/Integrirani_popis_akademskih_naziva_i_kratica_2015_novo.pdf [6] Nacionalni okvirni kurikulum http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13571 [7] Nastavni plan i program za osnovnu školu http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20542 Ovo pismo potpisuje skupina sveučilišnih nastavnika sa sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, koja radi na projektu izrade prijedloga Hrvatskog kvalifikacijskog okvira za nastavnike STEM područja. • Izv. prof. dr. sc. Ivica Aviani (Odjel za fiziku, PMF, Sveučilište u Splitu) • Red. prof. dr. sc. Paško Županović (Odjel za fiziku, PMF, Sveučilište u Splitu) • Red. prof. dr. sc. Franjo Sokolić (Odjel za fiziku, PMF, Sveučilište u Splitu) • Izv. prof. Vanja Radolić (Odjel za fiziku, Sveučilište u Osijeku) • Dr. sc. Nataša Erceg (Odjel za fiziku, Sveučilište u Rijeci) • Doc.dr.sc. Berislav Marković, (Odjel za kemiju, Sveučilište u Osijeku) • Doc. dr. sc. Renata Odžak (Odjel za kemiju, PMF, Split) • Doc. dr. sc. Ljerka Jukić Matić (Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku) • Damir Purković, prof. (Odsjek za politehniku, FF, Sveučilište u Rijeci) • Izv. prof. dr. sc. Branko Vuković (Odjel za fiziku, Sveučilište u Osijeku) • Izv. prof. dr. sc. Krešimir Pavlina (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, FF, Sveučilište u Zagrebu) • Doc. dr. sc. Darija Marković (Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku) • Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana-Šepić (Odjel za fiziku, Sveučilišta u Rijeci) • Doc.dr.sc. Filip Stević (Odjel za biologiju, Sveučilišta u Osijeku) • Dr. sc. Irena Labak (Odjel za biologiju, Sveučilišta u Osijeku) • Mr. sc. Slavko Petrinšak(Odjel za fiziku, Sveučilište u Osijeku) • Dr. sc. Senka Blažetić (Odjel za biologiju, Sveučilišta u Osijeku) • Doc.dr.sc. Antonela Paladin, (Odjel za biologiju, PMF, Sveučilište u Splitu) • Doc.dr.sc. Mirko Ruščić, (Odjel za biologiju, PMF, Sveučilište u Splitu) • Red.prof.dr. sc. Sanja Seljan (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, FF, Sveučilište u Zagrebu) Naslovljeno: 1. Ministru znanosti obrazovanja i sporta RH 2. Predsjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu 3. Uredništvu Jutarnjeg lista 4. Dekanu PMFST 5. Dekanu PMFZG 6. Pročelniku Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci 7. Pročelniku Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci 8. Pročelniku Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci 9. Dekanu Filozofskog fakulteta u Rijeci 10. Dekanu Filozofskog fakulteta u Splitu 11. Dekanu Filozofskog fakulteta u Zagrebu 12. Pročelniku Odjela za fiziku Sveučilišta u Osijeku 13. Pročelniku Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku 14. Pročelniku Odjela za kemiju Sveučilišta u Osijeku 15. Pročelniku Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku PRILOZI RADNA GRUPA ZA FIZIKU Primjedbe vezane za predmet Fizika su navedene u glavnom tekstu kao primjeri. RADNA GRUPA ZA KEMIJU Članak 5. / 16. Priroda • Predmet Priroda ne bi smjeli predavati 'učitelji razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem'. Predmet Priroda je temelj za učenje predmeta Biologija, Kemija i Fizika u nastavku školovanja, te zahtjeva specifična znanja iz biologije, kemije te dijelom fizike. Ova znanja su u dovoljnom obimu i na primjeren način (razvijanje znanstvenog pogleda na svijet, praktičan rad u laboratoriju), od trenutno raspoloživih kadrova, stekli jedino kadrovi navedeni pod 17. Priroda i Biologija. Kompetencije učitelja razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem za izvođenje nastave iz predmeta Priroda, posebno su upitne ako se sagledaju u svjetlu predviđene kurikularne reforme. Članak 5. / 18. Kemija / a) • 'Profesori biologije i geografije' ne bi smjeli predavati Kemiju Pretpostavljamo da se radi o pogrešci koju treba ispraviti jer profesori biologije i geografije nemaju odgovarajuću vrstu obrazovanja. • Potrebno je navesti i zvanje 'profesor fizike i kemije', odnosno 'magistar edukacije fizike i kemije'. Članak 6. / 12. Kemija • 'Diplomirani inženjeri biotehnologije' ne bi smjeli predavati Kemiju. Diplomirani inženjeri biotehnologije (ili prehrambene tehnologije) ne mogu se smatrati kompetentnima za izvođenje općih kemijskih predmeta tj. predmeta Kemija, kako u osnovnoj, tako i u srednjim školama. Svi temeljni predmeti kemije na studiju Biotehnologije (i Prehrambene tehnologije) su deficitarni u sadržaju i obvezama u odnosu na one koji se održavaju na Prirodoslovno-matematičkim fakultetima, na preddiplomskom studiju i diplomskom studiju za magistre edukacije kemije. Primjerice, na studijima Biotehnologija i Prehrambena tehnologija, kolegij Uvod u kemiju i kemijsku analizu u kojemu se obrađuju sadržaji Opće kemije, Anorganske kemije i Analitičke kemije, izvodi se u trajanju od 158 sati i opterećenju od 12 ECTS. Za usporedbu, na PMF-u u Splitu, se samo kolegiji Opća kemija I i II izvode u opsegu od 210 sati i opterećenju od 20 ECTS-a. Organska kemija na studiju Biotehnologije održava se kroz 75 sati i nosi 6 ECTS-a, dok je na PMF-u u Splitu za Organsku kemiju (Organska kemija I i II, s Praktikumom) predviđeno 180 sati i 16,5 ECTS. Slično je sa Fizikalnom kemijom, pa i Biokemijom. Napominjemo da se Anorganska kemija i Analitička kemija, na PMF-u u Splitu, izvode kao zasebni kolegiji sa relativno velikim nastavnim opterećenjem. Mišljenja smo da se ova vrsta obrazovanja može smatrati odgovarajućom samo za izvođenje stručnih kemijskih predmeta u pripadajućim strukovnim školama. • 'Diplomirani inženjeri odnosno magistri/magistre inženjeri/inženjerke kemijske tehnologije ne bi smjeli predavati Kemiju. Slično kao i u slučaju diplomiranih inženjera biotehnologije, diplomirani inženjeri kemijske tehnologije su tijekom studija u odnosu na magistre edukacije kemije imali manje nastavno opterećenje svih temeljnih kemijskih kolegija. Kao primjer, ponudit ćemo usporedbu tih kolegija sa splitskog PMF-u na kojem se obrazuju magistri edukacije kemije i splitskog KTF-a na kojem se obrazuju kemijski tehnolozi. Sadržaji Opće kemije se na PMF-u u Splitu izvode u ukupnom opsegu od 210 sati i 20 ECTS-a, a na KTF-u u Splitu je za taj kolegij predviđeno 105 sati s opterećenjem od 9 ECTS-a. Jedan od temeljnih kemijskih kolegija – Biokemija, koji se na PMF-u u Splitu izvodi kroz 195 nastavnih sati (21 ECTS) potpuno je izostavljen u programima nekih smjerova kemijske tehnologije, dok je u drugima obuhvaćen satnicom od 90 nastavnih sati (9 ECTS). U Nacrtu pravilnika se ne vodi računa o evidentno različitim kompetencijama pojedinih profila kemijskih tehnologa. Primjerice, na KTF-u postoje tri smjera kemijske tehnologije na preddiplomskoj razini (Kemijsko inženjerstvo, Zaštita okoliša i Prehrambena tehnologija) i tri smjera na diplomskoj razini (Materijali, Mediteranske kulture i Zaštita okoliša). Osoba koja završi program, kemijskog inženjerstva i program Materijali, te stekne zvanje magistra/inženjera kemijskog inženjerstva uopće ne posjeduje kompetencije iz jednog od temeljnih područja kemije – biokemije, jer taj predmet nije u programima tih studija. Osoba s takvim zvanjem ne može kvalitetno izvoditi predmet Kemija u srednjim školama, poglavito u gimnazijama. U skladu s prethodnim, mišljenja smo da se diplomirani inženjeri kemijske tehnologije mogu smatrati kompetentnima za izvođenje stručnih kemijskih predmeta u odgovarajućim strukovnim školama. Članak 6. / Strukovne škole • Predlagatelj treba uskladiti popis predmeta u strukovnim školama s novim obrazovnim programima. U pravilniku se u više slučajeva navode predmeti koji se po novim programima više ne izvode (npr. u programu za zanimanje Prehrambeni tehničar). čl. 6. t….. U strukovnim školama za profile poljoprivredni tehničar vrtlar i poljoprivredni tehničar opći, voćar-vinogradar-voćar, vrtlar, poljoprivredni gospodarstvenik: Profesor kemije i magistar edukacije kemije kvalificiran je da predaje Zaštitu bilja i Zaštitu čovjekove okoline, a ne samo inženjeri/ magistri agronomije, biologije i kemijske tehnologije, pa bi navedene profesore/magistre edukacije trebalo uključiti u popis. čl.6. t.3 Strukovne škole, Obrazovni sektor geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija: za sve struke se navode inženjeri/profesori/magistri kemije i kemijske tehnologije, ali se ne navode magistri edukacije kemije. Ne spominje se da svi navedeni trebaju imati dodatnu nastavu iz metodike kemije i pedagoških predmeta. Osim toga, neprecizan je sljedeći tekst: „Profesor kemije (ili bilo koji dvopredmetni studiji)“. Potrebno je navesti da je riječ o dvopredmetnim studijima u kojima je jedna od struka kemija, a ne bilo koji „dvopredmetni studiji“, jer neprecizan pravilnik omogućava kojekava tumačenja! ČL.6. koristi se izraz “magistar edukacijske matematike i informatike“, što je netočno. Treba pisati „magistar edukacije matematike i informatike“, kao što se za sve ostale akademske nazive iz područja edukacije koristi izraz „magistar edukacije nekog predmeta“, a ne koristi se izraz “magistar edukacijske….“. čl. 9. Program : dizajner metala, 2) tehnologija materijala: Uz diplomiranog inženjera kemije, treba dodati magistar kemije i magistar edukacije kemije. čl. 11. Mislim da je socijalno korektno da osobe koje su zatečene na radnom mjestu u skladu s predhodnim zakonima i pravilnicima zadrže svoje radno mjesto, ako i nisu u skladu s novim pravilnikom, ali uz obvezu da steknu dodatno obrazovanje iz pedagoških kolegija i metodike kemije u razumnom roku ako imaju namjeru predavati kemiju u periodu dužem od pet godina. Čl.6, t 1: Začudo, odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave biologije, ne spominje se nepostojeći profesor biologije i geografije, koji međutim može predavati kemiju u osnovnoj školi! RADNA GRUPA ZA BIOLOGIJU 16. Priroda Predlaže se sljedeća tablica. a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - profesor biologije - profesor biologije i kemije - profesor biologije i geografije - nastavnik prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - nastavnik domaćinstva, prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - magistar/magistra edukacije biologije i kemije Biologija i kemija: smjer nastavnički - magistar/magistra edukacije biologije i geografije Biologija i geografija: smjer nastavnički b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - diplomirani inženjer biologije - magistar/magistra biologije Biologija: smjer znanstveni - magistar/magistra molekularne biologije Molekularna biologija - diplomirani inženjer molekularne biologije magistar/magistra biologije i ekologije mora Biologija i ekologija mora magistar/magistra ekologije i zaštite prirode Ekologija i zaštita prirode magistar/magistra eksperimentalne biologije Eksperimentalna biologija magistar/magistra zaštite okoliša Zaštita prirode i okoliša c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije Biologija: smjer znanstveni - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije i kemije Biologija i kemija Prema Nacrtu Pravilnika predmet Priroda u 5. i 6. razredu osnovne škole mogu predavati samo diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja. Smatramo da diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja nisu kompetentni predavati predmet Prirodu budući da tijekom svog obrazovanja nisu adekvatno obučeni kako bi imali širinu znanja potrebnog za predavanje kolegija Priroda. Stručnim kadrom koji je kompetentan predavati Prirodu smatramo osobe koje navodimo pod točkama a), b) i c). Osobe pod kategorijom b) i c) moraju imati dodatno pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičkim obrazovanjem, s naglaskom na položenu metodiku biologije, kemije ili fizike na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. Osobe pod kategorijom c) mogu predavati predmet Prirodu jedino ukoliko se na natječaj ne javi nitko sa kompetencijama navedenim pod a) i b). 17. Priroda i Biologija Predlaže se sljedeća tablica. a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - profesor biologije - profesor biologije i kemije - profesor biologije i geografije - nastavnik prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - nastavnik domaćinstva, prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - magistar/magistra edukacije biologije i kemije Biologija i kemija: smjer nastavnički b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - diplomirani inženjer biologije - diplomirani inženjer molekularne biologije - magistar/magistra biologije Biologija: smjer znanstveni - magistar/magistra molekularne biologije Molekularna biologija Komentar: Smatramo da se kategorija 17. Priroda i Biologija preimenuje u samo Biologija, jer su ta dva predmeta međusobno različita, a Priroda je već objašnjenja pod kategorijom 16. Brisati magistra/magistru edukacije biologije i geografije pod kategorijom a) jer ne postoji prema postojećim vrstama studija. Osobe pod kategorijom b) i c) moraju imati dodatno pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičkim obrazovanjem, s naglaskom na položenu metodiku biologije na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. Brisati kategoriju c) jer prvostupnici ne posjeduju dovoljno kompetencija za predavanje nastave Biologije. RADNA GRUPA ZA INFORMATIKU 14. Informatika Prijedlog je da se ne navode konkretne dvopredmetne kombinacije, jer ih je nemoguće prebrojiti (samo FF zagreb ima preko 40 programa i svaki se može kombinirati sa svakim). Predlaže se sljedeća tablica. a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - magistar edukacije informatike Informatika; smjer: nastavnički – jednopredmetni Informatika; smjer: nastavnički (dvopredmetni: s matematikom, tehnikom, fizikom, pedagogijom…); magistar edukacije informacijskih znanosti Informacijske znanost: smjer: nastavnički - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) Učiteljski studij s modulom Informatika Samo u razrednoj nastavi (članak 105, stavak 5 Zakona) b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - magistar matematike Matematika, smjer računarski ili informatika - magistar inženjer računarstva Računarstvo - magistar inženjer elektrotehnike Smjerovi:, računarska tehnika, telekomunikacije i informatika - Magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije - magistar informacijskih znanosti Informacijske znanost: smjer istraživački - magistar informatike Informatika c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni prvostupnik (baccalaureu) informatike Informatika – jednopredmetna Informatika – dvopredmetna Informacijski sustavi Sveučilišni prvostupnik informacijskih znanosti Informacijske znanosti - sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) računarstva Računarstvo 11) informatika: Predlaže se sljedeća tablica a) sukladno članku 105. stavka 7. Zakona - magistar edukacije informatike Informatika; smjer: nastavnički – jednopredmetni Informatika; smjer: nastavnički (dvopredmetni: s matematikom, tehnikom, fizikom, pedagogijom…); - magistar edukacije informacijskih znanosti Informacijske znanost: smjer: nastavnički Svi niže navedeni trebaju imati DPPI (pedagoške kompetencije min. 55 ECTS) - magistar/magistra informacijskih znanosti Informacijske znanosti: smjer: istraživački - magistar matematike Matematika, smjer računarski - magistar inženjer računarstva Računarstvo - magistar inženjer elektrotehnike Smjerovi:, računarska tehnika, telekomunikacije i informatika - Magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije - magistar informacijskih znanosti Informacijske znanost: smjer istraživački - magistar informatike Informatika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 75 | IVANA CVITAN | PRAVILNIK | Poštovani, u nacrtu Pravilnika nema riječi o zdravstvenim smjerovima (farmaceutski i sanitarni tehničar). Molimo da u razmatranje uzmete stručnost diplomiranog inženjera prehrambene tehnologije za držanje nastave iz sljedećih predmeta, za koje su stručni dipl.ing.biotehnologije: Uvod u laboratorijski rad, Opća kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Pretrage voda i Biokemija. Za navedene predmete smatram da je dipl.ing.prehrambene tehnologije stručan i sposoban isto kao dipl.ing.biotehnologije i dipl.ing.kemijske tehnologije. Molimo Vas da razmotrite ovaj prijedlog i omogućite izjednačavanje prehrambenog inženjera s inženjerom biotehnologije, s obzirom na, u potpunosti jednak opseg odslušanih i položenih kolegija iz gore navedenih područja. Lijep pozdrav. Aktiv nastavnika stručnih predmeta Medicinske škole u Šibeniku | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 76 | dr. sc. Tetyana Fuderer, izv. prof., Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu | PRAVILNIK | ODSJEK ZA ISTOČNOSLAVENSKE JEZIKE I KNJIŽEVNOSTI FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU I. Lučića 3 dr. sc. Tetyana Fuderer, izv. prof., pročelnica Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu upućuje primjedbe i prijedloge na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu: PRIJEDLOZI IZMJENA čl. 5., st. 5. i 12. Nacrta Pravilnika: Prijedlog novog teksta: Članak 5., st. 5. a) profesor ruskog jezika i književnosti magistar / magistra edukacije rusistike b) magistar / magistra rusistike c) --- OBRAZLOŽENJE: U čl. 5. pod t. 5. „Ruski jezik“ navodi se da ruski jezik u osnovnoj školi može predavati sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) rusistike, što proturječi programu preddiplomskog sveučilišnog studija Ruskog jezika i književnosti (dvopredmetni) za koji je MZOŠ izdao dopusnicu (Klasa: UP/I-602-04/05-16/218; URBROJ: 533-07-05-2). Članak 5., st. 12. a) profesor odgovarajućeg jezika i književnosti magistar / magistra edukacije odgovarajućeg jezika b) magistar / magistra odgovarajućeg jezika c) --- OBRAZLOŽENJE: U čl. 5. pod t. 12. „Ostali jezici“ navodi se da ostale jezike u osnovnoj školi može predavati sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea), što, u slučaju ukrajinskog jezika koji se izvodi u osnovnim školama (a može se izvoditi i u srednjim školama) kao jezik nacionalne manjine, proturječi programu preddiplomskog sveučilišnog studija Ukrajinskog jezika i književnosti (dvopredmetni) za koji je MZOŠ izdao dopusnicu (Klasa: UP/I-602-04/05-16/509; URBROJ: 533-07-05-2). Članak 6., st. 21. - magistar / magistra edukacije rusistike - magistar / magistra rusistike - magistar / magistra ruskog jezika i književnosti - diplomirani rusist - profesor ruskog jezika i književnosti OBRAZLOŽENJE: Smatramo da u čl. 6. koji se odnosi na odgovarajuće vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama pod t. 21. „Ruski jezik“ treba dodati magistar / magistra edukacije rusistike i magistar / magistra rusistike. PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI: Članak 6. U čl. 6. narušena je logika navođenja odgovarajućih vrsta i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. Budući da je prema "Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje" na srednjoškolskoj razini predviđena nastava manjinskih jezika predlažemo da se, kao i u čl. 5., uvrsti točka „Ostali jezici“ pod kojom će biti navedene odgovarajuće vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 77 | Romsko nacionalno vijeće | PRAVILNIK | U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu nije određena stručna sprema za učitelje i nastavnike koji će držati nastavu iz predmeta Njegovanje jezika i kulture romske nacionalne manjine (model C), a čiji je kurikulum u izradi. Ovaj bi Pravilnik trebao propisati vrstu obrazovanja za nastavnike koji će predavati ovaj predmet. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 78 | Danijel Eskeričić | PRAVILNIK | Postoji li stručna osoba u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta koja može tumačiti kompetentnost učitelja? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 79 | Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu | PRAVILNIK | SVEUČILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET U SPLITU ODSJEK ZA FILOZOFIJU Prof. dr. sc. Mislav Kukoč, pročelnik Odsjeka Split, 25. veljače 2015. Prijedlog izmjena čl. 6. st. 3., 4. i 5. Pravilnika: Prijedlog novog teksta: Članak 6. 3) etika: magistar filozofije magistar edukacije filozofije diplomirani filozof profesor filozofije 4) etika i kultura: magistar filozofije magistar edukacije filozofije diplomirani filozof profesor filozofije 5) filozofija: magistar filozofije magistar edukacije filozofije diplomirani filozof profesor filozofije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 80 | Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu | PRAVILNIK | Odsjek za filozofiju Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Sinjska 2, 21000 Split Split, 25. veljače 2016. Uključujući se u javnu raspravu članovi Vijeća Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, na svojoj 5. redovitoj sjednici ak. god. 2015/2016. održanoj 25. veljače 2016. godine razmotrili su Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, te predložili izmjene glede filozofije i filozofske grupe predmeta: etika, etika i kultura (čl. 6. Nacrta Pravilnika). Naš prijedlog je da predmete filozofija, etika i etika i kultura mogu predavati samo nastavnici u stručnom zvanju: magistar filozofije, magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije. Obrazloženje: Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, upućen u javnu raspravu, propisujući odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave filozofskih predmeta Filozofija, Etika i Etika i kultura iz nerazumljivih razloga dezavuira kako navedene filozofske predmete tako i sveučilišni studij filozofije koji jedini pruža stručne i pedagoške kompetencije za izvođenje nastave iz spomenutih predmeta. Naime, za razliku od drugih predmeta koje, prema čl. 6. Nacrta Pravilnika, mogu predavati samo nastavnici s odgovarajućom stručnom kvalifikacijom (npr. sociologiju diplomirani sociolog magistar sociologije, profesor sociologije, a jednako se određuje i za psihologiju, povijest, povijest umjetnosti itd.), prema istome filozofiju bi mogli predavati ne samo filozofi (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) nego i politolozi (diplomirani politolog), sociolozi (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije), teolozi (diplomirani teolog), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog)!? Dok Nacrt Pravilnika ispravno određuje da logiku, kao jednu od temeljnih filozofijskih disciplina, smiju predavati samo filozofi, na drugoj strani, etiku, također temeljnu filozofijsku disciplinu, prema istome, mogu predavati osobe različitih profila i kvalifikacija, uz jedino kompetentne filozofe (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) i teolozi (diplomirani teolog, diplomirani kateheta), religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog) te kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog). Pridružujući se sukladnim stavovima Hrvatskog filozofskog društva i drugih odsjeka za filozofiju hrvatskih sveučilišta, nastavnici i studenti Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu traže da se u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, filozofija dovede u ravnopravan položaj s ostalim studijima i strukama, na način da filozofiju i druge filozofske predmete (Logika, Etika, Etika i kultura) smiju predavati isključivo nastavnici s odgovarajućim kompetencijama: magistar filozofije, magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije. Vijeće Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu Prof. dr. sc. Mislav Kukoč, pročelnik Odsjeka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 81 | Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK | Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu uključuje se u javno savjetovanje o Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu, sa sljedećim primjedbama i prijedlozima: 1. Predlažemo da se, kao i do sada, omogući diplomiranim crkvenim glazbenicima predavanje Glazbene kulture u osnovnoj školi te da se slijedom navedenog u članku 5. nacrta Pravilnika u rubrici 23. Glazbena kultura navede i „diplomirani crkveni glazbenik“. 2. Budući da je nekadašnji diplomski studij crkvene glazbe sadržajno obuhvaćen integriranim studijem glazbene pedagogije na Muzičkoj akademiji, predlažemo da se diplomiranim crkvenim glazbenicima omogući: - predavanje Solfeggia i Teorije glazbe u osnovnim glazbenim i plesnim školama te da se slijedom navedenog u članku 9. nacrta Pravilnika, Osnovne glazbene škole u rubrici 1. Solfeggio i rubrici 2. Teorija glazbe te u istom članku Osnovne plesne škole u rubrici 8. Glazbena kultura (solfeggio) navede „diplomirani crkveni glazbenik“. - predavanje glazbene umjetnosti u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama, osnovnim plesnim školama, srednjim plesnim školama te srednjim glazbenim školama, te slijedom navedenog u nacrtu Pravilnika članku 6. rubrici 8. Glazbena umjetnost, Članku 9. Osnovna plesna škola, rubrici 12. Glazbena umjetnost, čl. 9. Srednja plesna škola, rubrici 13. Glazbena umjetnost te čl. 9. Srednja glazbena škola, rubrici 1. Glazbena umjetnost navede i „diplomirani crkveni glazbenik“. - predavanje skupnog muziciranja (zbor) u osnovnim glazbenim školama te srednjim glazbenim školama te slijedom navedenog u nacrtu Pravilnika u članku 9. Osnovna glazbena škola, rubrici 21. Skupno muziciranje (zbor, orkestar, komorna glazba) te članku 9. Srednja plesna škola, rubrici 31. Skupno muziciranje (zbor) navede i „diplomirani crkveni glazbenik“ - predavanje solfeggia s osnovama ritma u srednjim plesnim školama te slijedom navedenog u nacrtu Pravilnika u članku 9., rubrici 24. Solfeggio s osnovama ritma navede i „diplomirani crkveni glazbenik“ 3. Predlažemo da se u članku 6. nacrta Pravilnika u rubrici 26. Vjeronauk navede i „magistar/magistra religijske pedagogije i katehetike“ s obzirom na činjenicu da je studijski program Religiozne pedagogije i katehetike zamijenjen novim studijskim programom Religijske pedagogije i katehetike. Sukladno tomu, promijenjen je i akademski naziv. 4. Predlažemo da se i u članku 5. nacrta Pravilnika, rubrici 25. Vjeronauk, u kojoj se navode vrste obrazovanja za predavanje Vjeronauka u osnovnoj školi, unese identičan sadržaj iz rubrike 26. Vjeronauk članka 6. nacrta Pravilnika, s navedenom dopunom iz točke 3. ovog dopisa, točnije da se pobroje sljedeći akademski nazivi: „ 25. Vjeronauk u skladu s Ugovorima Vlade RH i vjerskih zajednica i odredbama članka 105. stavka 6. Zakona. diplomirani kateheta diplomirani teolog diplomirani vjeroučitelj magistar/magistra katehetike profesor vjeronauka magistar/magistra religiozne pedagogije i katehetike magistar/magistra religijske pedagogije i katehetike magistar/magistra teologije 5. Predlažemo da se rubrike 3. Etika, 4. Etika i kultura i 5. Filozofija 6. članka prihvate kako je navedeno u nacrtu Pravilnika. Dekan Prof. dr. sc. Tonči Matulić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 82 | Jere Bilan | PRAVILNIK | Gdje su Pomorske škole u ovom pravilniku? Jere Bilan, dipl. ing. strojarstva; Pomorska škola Zadar | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 83 | Zdravka Tekić -Dadić | PRAVILNIK | Rok za javno savjetovanje treba produžiti i dati vremena struci da se uključi u sastavljanje prijedloga Pravilnika. Dakle, bez rasprave na stručnim viijećima pojedinih područja, nedopustivo je donositi ovako važne odluke.Što se tiče orguljaša i čembalista koji predaju klavir i primaju se na radna mjesta profesora klavira na neodređeno vrijeme, oni nemaju kompetencija za to; počevši od selekcije na prijemnom ispitu (svi znamo kako je teško proći prijemni ispit na klavirskom odjelu, koliko je jaka konkurencija i koliko je talenta, rada i ulaganja potrebno), do toga da se radi o tri potpuno različita instrumenta, od postave ruke do načina dobivanja tona. Prema tome bi i klaviristi mogli predavati orgulje i čembalo, a nikom nije ni palo na pamet da to stavi u prijedlog Pravilnika! Stručnog kadra u našoj struci ima dovoljno: svake godine diplomira dvadesetak klavirista na akademijama u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Osijek). Gdje će raditi ako im mjesta zauzmu orguljaši i čembalisti? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 84 | Emilia Domazet | PRAVILNIK | Primjedba na članak 5. stavka 27.točka 4. / Stručni suradnik knjižničar U RH postoje tri fakulteta (Zagreb, Osijek, Zadar) na kojima se već godinama školuju knjižničari/bibliotekari koji nakon 5 godina školovanja dobivaju diplomu mag. knjižničarstva/bibliotekarstva, te ujedno stječu kompentencije za rad u bilo kojoj vrsti knjižnice. S obzirom na navedeno nedopustivo je, a samim time i degradirajuće za jednu struku da i dalje postoji odredba kojom se dopušta zapošljavanje nestručnog osoblja. To je sljedeća odredba: - završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja. Uvrštavajući gore navedenu odredbu omogućavate da se zapošljava nestručno osoblje bez kompentencija koje mag. knjižničarstva/bibliotekarstva stječe kroz svih 5 godina studija. S poštovanjem, Emilia Domazet | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 85 | Umjetnička škola Franje Lučića | PRAVILNIK | Svakako je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike bez dodatnih pojašnjenja jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Budući da je prema postojećim zakonskim propisima poslodavac dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme ponuditi nadopunu satnice, stručna sprema propisana na ovaj način otvara mogućnost, a možda i stvara obvezu, rada nastavnika neprimjerenih kvalifikacija u pojedinim nastavnim predmetima. Ukoliko se zadrži naziv (što je, s obzirom na naslove zvanja diplomaca Muzičke akademije, vjerojatno) treba ga kod svakog pojedinog predmeta pojasniti na sljedeći način: Magistar muzike sa završenim diplomskim studijem (naziv odgovarajućeg smjera). ČLANAK 9. GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE OSNOVNE PLESNE ŠKOLE: 1) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Kao i u svim nastavničkim zanimanjima, težimo što obrazovanijem kadru. 1-4. Prva četiri navedena studija obuhvaćaju studij klasičnog baleta Sveučilišta u Zagrebu i druge studije baleta izvan Republike Hrvatske. Na taj način su obuhvaćene sve nostrificirane diplome plesača i pedagoga klasičnog baleta. 5. Navedeni studiji su pedagoškog usmjerenja te su pedagoška nadgradnja plesnog obrazovanja. Zbog nepostojanja studija plesa u Republici Hrvatskoj do prije tri godine, neki plesni pedagozi završili su navedene studije kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. U Osnovnoj školi suvremenog plesa taj se nastavni predmet zove Klasični balet. Ovaj se predmet po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuje od predmeta Klasični balet u Osnovnoj školi za klasični balet. Izvođenje nastave navedenog predmeta zahtijeva međutim jednake kompetencije kao i za izvođenje nastave Klasičnog baleta u Školi za klasični balet. 2) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Povijesni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz povijesnih plesova. 3) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Karakterni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz karakternih plesova. 4) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Osnove klasičnog baleta je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. . Ovaj se predmet po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuje od predmeta Klasični balet u Osnovnoj školi za klasični balet. Izvođenje nastave navedenog predmeta zahtijeva međutim jednake kompetencije kao i za izvođenje nastave Klasičnog baleta u Školi za klasični balet. 5) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa i Scenski plesač tijekom školovanja, kroz nastavne sadržaje predmeta Ritmika i Ritmika i glazba, stječu potrebne kompetencije za izvođenje nastave tog predmeta. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač suvremenog plesa, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno u 1. i 2. razredu, a 1 sat tjedno u 3. i 4. razredu. Prema Nastavnom planu i progamu za zavnje Scenski plesač, kroz nastavni predmet Ritmika i glazba 2 sata tjedno 1.- 4.razreda. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač edukacijskog smjera, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno 1. – 4. razreda. 6) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ples dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 7) SUVREMENI PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Suvremeni ples dio je Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu suvremenog plesa. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 8) GLAZBENA KULTURA (SOLFEGGIO) U osnovnim plesnim školama ne postoji nastavni predmet Glazbena kultura! 8) SOLFEGGIO 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Solfeggio je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu klasičnog baleta. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Solfeggioa i sl.. 9) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Prema važećim Nastavnim planovima i programima svih plesnih škola naziv nastavnog predmeta je Glasovir. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu glasovira i sl.. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra čembala. Obrazovanje čembalista, kao i orguljaša ( koji su navedeni kao stručni kadar) proizlazi iz klavirskog obrazovanja, te navedeni glazbenici prolaze iste nastavne sadržaje kao i klaviristi. Nadalje, čembalisti su navedeni kao stručne osobe za predavanje klavira u glazbenim školama te nema razloga da ne budu stručni i u plesnim školama. 10) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući i nazivi) - ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Magistar muzike obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara opciju rada vrlo nestručnog kadra, pa bi se tako moglo protumačiti da je magistar solo pjevanja stručni kadar za korepeticiju u plesnoj školi. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. Također je za nastavu Ritmike i glazbe važno da se omogući nastavnicima Područja glazba da ujedno i korepetiraju Područje ritmiku jer je Nastavnim planom i programom predviđeno da se korelacija tih dvaju područja najviše ostvaruje kroz usku suradnju dvaju nastavnika umjesto da se uvodi i treći, kao korepetitor. Važno je da je magistar glazbene pedagogije ,koji izvodi korepeticiju, u svom srednjoškolskog obrazovanju završio klavirski ili teorijski smjer. 11) FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 5. Scenski plesač s položenom metodikom 6. Plesač edukacijskog smjera 7. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Funkcionalna tjelesna tehnika je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom , Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 12) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 13) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područje Ritmika i nastavnog područje Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika i glazba dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa. Posebnost tog predmeta je u tome što se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu izvode dva nastavnika, svaki u svom području, plesač i glazbenik, koji usko surađuju i zajednički ocjenjuju učenika. Potrebno je izostaviti magistra muzike ( glazbena teorija, glazbena kultura, glazbena pedagogija i kompozicija) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera, jer ta struka obuhvaća zapravo dvije struke i takvih nastavnika nema (osim iznimno). Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. U SREDNJIM PLESNIM ŠKOLAMA: 1) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2) PLES LABAN 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Predmeti Ples, Ples Laban i Ritmika dio su Nastavnog plana i programa srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Scenski plesač s položenom metodikom tijekom svog školovanja kroz usvojene nastavne sadržaje stječe potrebne kompentencije za izvođenje nastave navedenih predmeta. Zbog nepostojanja studija plesa, do prije tri godine, mnogi plesni pedagozi završili su studije drštvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. 4) SUVREMENA PLESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Diplomirani plesač suvremenog plesa 5. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 6. Scenski plesač s položenom metodikom 7. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Plesač edukacijskog smjera OBRAZLOŽENJE: Suvremene plesne tehnike dio su obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 5) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti prvostupnika suvremenog plesa, jer oni nisu educirani za izvođenje nastave klasičnog baleta . Klasični balet u srednjoj školi logično se nastavlja na nastavne sadržaje osnovne škole i obrađuje sadržaje koje je spomenuti nastavni kadar usavršio kroz svoje obrazovanje. 6) POVIJEST PLESA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 3. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 4. Magistar/magistra povijesti umjetnosti 5. Magistar/magistra muzikologije 6. Magistar/magistra dramaturgije 7. Magistar/magistra komparativne književnosti 8. Magistar/magistra etnologije 9. Magistar/magistra socijologije 10. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 15. Plesač edukacijskog smjera sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 16. Plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 17. Scenski plesač s sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 18. Plesač edukacijskog smjera 19. Plesač suvremenog plesa 20. Scenski plesač OBRAZLOŽENJE: Povijest plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih struka i smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 7) NARODNI PLESOVI 1. Plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. Plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti sveučilišnog prvostupnika suvremenog plesa, jer se na studiju suvremenog plesa narodni plesovi ne obrađuju. 10) METODIKA SUVREMENOG ODGOJNOG PLESA 1. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Scenski plesač s položenom metodikom OBRAZLOŽENJE: Metodika suvremenog odgojnog plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. 12) ANATOMIJA 1. Doktor/doktorica medicine 2. Prvostupnik fizioterapije 3. Profesor biologije OBRAZLOŽENJE: Prvostupnik fizioterapije ima potrebne kompetencije za izvođenje nastave iz područja anatomije lokomotornog sustava, ozljeda i njihove prevencije. 13) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Nastavnom planu i programu srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 14) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave glasovira u srednjoj plesnoj školi. 15) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave karakternih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 16) MODERNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem dr uštvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 9. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 10. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Scenski plesač s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti naziv plesač koreograf, jer takvo zvanje ne postoji u Republici Hrvatskoj. Predlažemo uvrštavanje svih zvanja u području klasičnog baleta ili suvremenog plesa, koji su stekli kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom. 17) KLASIČNA PODRŠKA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Klasične podrške u srednjoj školi za klasični balet. 18) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Povijesnih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 24) SOLFEGGIO S OSNOVAMA RITMA 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti koji osposobljavaju nastavnika za predavanje Solfeggia s osnovama ritma. Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio. 26) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 1. Prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik klasičnog baleta 3. Diplomirani plesač klasičnog baleta 4. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 5. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 6. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Osnove klasičnog baleta u srednjoj školi za klasični balet. 27) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) -ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio i Glasovir. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. 28) TEHNIKA KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Tehnika klasičnog baleta dio je Nastavnog plana i programa za srednju plesnu školu za zvanje scenski plesač. Stoga predlažemo gore navedene struke , koje imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Tehnike klasičnog baleta . 29) TEHNIKA SUVREMENOG PLESA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Diplomirani plesač suvremenog plesa 5. Plesač edukacijskog smjera 6. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 7. Scenski plesač s položenom metodikom 8. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Tehnika suvremenog plesa dio je obrazovanja svih g | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 86 | Igor Vlajnić | PRAVILNIK | Poštovani! Komentar kolegice Martine Belković i kolegice Kiš-Žuvela prema mom mišljenju predstavlja jedan od pametnih, stručnih i kompetentnih komentara na ovom forumu. Naglašavam da je rasprava o glazbenim predmetima podijeljena na više članaka pa je možda najlogičnije komentirati ovdje. Kao osoba koja nije u pedagoškoj djelatnosti, ali uz posjedovanje pedagoške struke i radnog iskustva u istoj, govorim i komentiram temeljem radnog iskustva u glazbenoj izvedbenoj umjetnosti. Mislim da je svima u obrazovanju važno shvatiti motive nas koji smo na tržištu rada za koje se obrazuju naša djeca. Stoga najdobronamjernije apeliram na mjerodavne da potpuno ignoriraju kritičnu masu, cirkularna pisma, mobiliziranje prosvjetara na terenu po principu "nas je više, bit će više lajkova", te da se vode argumentima i stručnom logikom. Glazbeno obrazovanje ima za konačni cilj pripremu učenika za najviše razine učenja (visokoškolske ustanove). Bez obzira je li neki učitelj ili nastavnik u školi tijekom studija imao neki predmet, ne znači da je isti učitelj ili nastavnik kompetentan za predavanje tog predmeta u školi! Naime, studijski programi usmjeravaju studente u jednom ili dva pravca temeljem čega neki predmeti bivaju glavni, a neki sporedni. Nije moguće i nije prihvatljivo da sporedni predmeti na nekom studiju budu temelj kompetencije budućem obrazovnom djelatniku. Iz navedenog razloga smatram da su pedagozi usmjereni pedagogiji (osnovna škola), a ostali studenti na Muzičkoj akademiji usmjereni na stručni aspekt koji je primaran i srednjoj školi. Postojeći prijedlozi o "hijerarhiji" ili tzv. prednosti pri zapošljavanju nažalost su loši i neproduktivni jer se odnose samo na određeni trenutak u kojem se netko zapošljava. Prema postojećim propisima, u slučaju nepostojanja stručne osobe, ravnatelj škole može (prema mom saznanju) privremeno povjeriti predavanje nekog predmeta osobi koja zakonski nije stručna. Ali, to mora tako i ostati. Ako je hijerarhija navedena ovako kako se predlaže u nekim komentarima moguć je npr. scenarij u kojem stručnija osoba ne može biti zaposlena jer je mjesto pripalo manje stručnoj osobi možda nekoliko mjeseci ranije. I takvo stanje onda postaje trajno. Smatram i predlažem da se hijerarhija u tom smislu mora revidirati početkom svake školske godine, kako bi uvijek iznova pokrenuli proces optimalne raspodjele stručnog kadra u školi. Na ovaj način usmjerit ćemo djelatnike na područje njihove najveće kompetencije jer će tamo ostvariti i trajniju sigurnost zaposlenja, a naša će djeca dobiti najstručnije predavače. Nadalje, rasprava se vodila i o crkvenim glazbenicima koji su, možda opravdano, željeli svoje mjesto pronaći u općeobrazovnoj osnovnoj školi. Takvi argumenti mogu imati uporište u stvarnosti. Ali predlagati iste stručnjake za rad u srednjoj glazbenoj školi predstavlja znatnu diskrepanciju između potreba školstva i realnosti obrazovanja na fakultetu. Bojim se da je adekvatno sagledavanje stvarnosti i prihvaćanje istine moguće samo osobama s višim razinama znanja. Za primjer mogu navesti sreću nekog sportaša koji postigne dobar rezultat. Njegova sreća i mišljenje o sebi svakako je pozitivno. Ali u momentu kad susretne svjetskog rekordera mora prihvatiti da su mu sposobnosti ograničene. Ili će napredovati/vježbati (učiti!) dalje na višoj razini, ili neće moći biti prvak. Slično je i u obrazovanju. Naravno da netko tko je položio predmet niže razine smatra da je dobar i stručan, ali on zasigurno ne zna koliko manje zna od nekoga tko je završio višu razinu. Stoga svi argumenti takvih stručnjaka o svojim kompetencijama naprosto ne mogu biti relevantni. Možda je uputno, kako je i predloženo, pogledati razine predmeta na fakultetu: kako može solfeggio predavati osoba koja je imala C-razinu ako postoje osobe koje su imale A-razinu? Kao dirigent, potpuno argumentirano i stručno naglašavam da predmet dirigiranje u srednjoj školi treba i mora predavati isključivo dirigent. Osnovni argument je činjenica da srednja glazbena škola priprema učenike za prijemni ispit čak i iz dirigiranja. Ako takvu pripremu vodi pedagog ili crkveni glazbenik, postavlja se opravdana bojazan da će učenik biti zakinut za nužno potrebno znanje. Jednako tako, skupno muziciranje u srednjoj školi treba biti povjereno dirigentu. Međutim, sve dok u listi stručnih osoba stoje osobe koje to nisu (kao zbog izvanrednih situacija) mi ćemo u stvarnosti imati nestručne predavače koji su metodom nasljedstva jednom zaposleni i više nema načina da se dovede stručnija osoba. Još jednom molim da se revizija takve hijerarhije vrši početkom svake školske godine u tjednom zaduženju. U protivnom, zalažem se za potpuno brisanje manje stručnih razina znanja iz određenih predmeta. Ili jedno, ili drugo. Napominjem da zaposlenje nikome neće biti ugroženo izbacivanjem nekih stručnjaka jer su zaposleni po važećim pozitivnim propisima u trenutku zaposlenja. U konačnici važno je znati da sam svjedok u struci kako nam iz škola izlaze učenici sa sve manjim znanjem stečenim u obrazovanju. Ne jedna stručna studija to potvrđuje. Mislim da ovaj pravilnik može učiniti kobnu pogrešku ukoliko ne primjeni ove napomene i zadrži princip "svi mogu sve" ili princip "nas je više, vas je manje". Nće nam pomoći nikakva kurikularna reforma ukoliko najčvršće ne zauzmemo stav predavati našoj djeci mogu samo najstručniji i najkompetentniji, a onima koji to nisu takva mogućnost, nažalost, mora biti uskraćena. To je surova, ali jedina održiva stvarnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 87 | Osnovna umjetnička škola Matka Brajše Rašana | PRAVILNIK | Poštovani, obzirom da nam je svima cilj da u svim nastavničkim zanimanjima imamo što obrazovaniji kadar, željeli bismo da ovaj Pravilnik zaista pruži mogućnost zapošljavanja osobama sa završenim adekvatnim studijima za navedena radna mjesta. Smatramo da stručna sprema treba biti navedena redoslijedom kompetencija po principu primarne vrste obrazovanja za određeni predmet, a potom navesti i ostale odgovarajuće vrste obrazovanja. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Budući da je prema postojećim zakonskim propisima poslodavac dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme ponuditi nadopunu satnice, stručna sprema propisana na ovaj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor flaute izvodi nastavu solfeggia i sl. ČLANAK 5. 23) GLAZBENA KULTURA 1. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 2. Magistar muzikologije - Diplomirani muzikolog 3. Magistar glazbene teorije - Profesor teorijskih glazbenih predmeta 4. Magistar muzike (kompozitor) – Akademski muzičar kompozitor 5. Magistar muzike (dirigent) – Akademski muzičar dirigent 6. Magistar crkvene glazbe OBRAZLOŽENJE: Obzirom da na područje RH ima dovoljno kadra sa završenim adekvatnim studijima potrebnim za predavanje predmeta Glazbena kultura, smatramo da učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom glazbena kultura treba izostaviti jer se njihovo znanje ne može mjeriti s ostalim gore navedenim studijima. ČLANAK 6. 8) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar muzikologije - Diplomirani muzikolog 2. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 3. Magistar glazbene teorije - Profesor teorijskih glazbenih predmeta 4. Magistar muzike (kompozitor) – Akademski muzičar kompozitor 5. Magistar muzike (dirigent) – Akademski muzičar dirigent ČLANAK 9. GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE OSNOVNE PLESNE ŠKOLE: 1) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 2) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 3) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 4) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 5) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7) SUVREMENI PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8) GLAZBENA KULTURA (SOLFEGGIO) U osnovnim plesnim školama ne postoji nastavni predmet Glazbena kultura! 8) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 9) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist OBRAZLOŽENJE: Obrazovanje čembalista, kao i orguljaša (koji su navedeni kao stručni kadar) proizlazi iz klavirskog obrazovanja, te navedeni glazbenici prolaze iste nastavne sadržaje kao i klaviristi. Nadalje, čembalisti su navedeni kao stručne osobe za predavanje klavira u glazbenim školama te nema razloga da ne budu stručni i u plesnim školama. 10) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist 4. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 5. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 6. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 7. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture (samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini) 8. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. Također je za nastavu Ritmike i glazbe važno da se omogući nastavnicima Područja glazba da ujedno i korepetiraju Područje ritmiku jer je Nastavnim planom i programom predviđeno da se korelacija tih dvaju područja najviše ostvaruje kroz usku suradnju dvaju nastavnika umjesto da se uvodi i treći, kao korepetitor. Važno je da je magistar glazbene pedagogije, koji izvodi korepeticiju, u svom srednjoškolskog obrazovanju završio klavirski ili teorijski smjer. 11) FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 5. Scenski plesač s položenom metodikom 6. Plesač edukacijskog smjera 7. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 13) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područje Ritmika i nastavnog područje Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika i glazba dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa. Posebnost tog predmeta je u tome što se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu izvode dva nastavnika, svaki u svom području, Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. U OSNOVNIM GLAZBENIM ŠKOLAMA: 1) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 2) TEORIJA GLAZBE 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 3) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist 4) HARFA 1. Magistar muzike -harfa / Akademski muzičar harfist i profesor harfe 5) VIOLINA 1. Magistar muzike -violina / Akademski muzičar harfist i profesor harfe VIOLA – Treba ubaciti ovdje! – umjesto broja 23! 1. Magistar muzike -viola / Akademski muzičar violist i profesor viole 6) VIOLONČELO 1. Magistar muzike -violončelo / Akademski muzičar violončelist i profesor violončela 7) KONTRABAS 1. Magistar muzike -kontrabas / Akademski muzičar kontrabasist i profesor kontrabasa 8) GITARA 1. Magistar muzike -gitarist / Akademski muzičar gitarist i profesor gitare 9) OBOA 1. Magistar muzike -oboist / Akademski muzičar oboist i profesor oboe 10) FLAUTA I BLOKFLAUTA 1. Magistar muzike -flautist / Akademski muzičar flautist i profesor flaute 11) KLARINET 1. Magistar muzike -klarinetist / Akademski muzičar klarinetist i profesor klarineta 12) SAKSOFON 1. Magistar muzike -saksofonist / Akademski muzičar saksofonist i profesor saksofona 13) FAGOT 1. Magistar muzike -fagotist / Akademski muzičar fagotist i profesor fagota 14) KORNO (ROG) 1. Magistar muzike -kornist / Akademski muzičar kornist i profesor korna (roga) 15) TRUBA 1. Magistar muzike -trubač / Akademski muzičar trubač i profesor trube 16) TROMBON 1. Magistar muzike -trombon / Akademski muzičar trombonist i profesor trombona 17) TUBA 1. Magistar muzike -tuba / Akademski muzičar tubist i profesor tube 18) UDARALJKE 1. Magistar muzike -udaraljke / Akademski muzičar udaraljkaš i profesor udaraljki 19) HARMONIKA 1. Magistar muzike -harmonika / Profesor harmonike OBRAZLOŽENJE: Smatramo da se radno mjesto učitelja harmonike mora izjednačiti sa svim ostalim instrumentima, obzirom da u Republici Hrvatskoj postoji studij Klasične harmonike i da stručnog kadra iz godine u godinu sve više ima. Kod zapošljavanja u manjim gradovima vrlo je teško dobiti i profesora saksofona, gitare, udaraljki i dr. pa se ne traži iz tog razloga snižavanje kriterija potrebnih kompetencija za to radno mjesto. Ovaj Pravilnik ima za svrhu postaviti stručne kompetencije za budućnost, a ne voditi se trenutnim stanjem na tržištu rada. 20) TAMBURE 1. Magistar muzike -tambure ili Profesor tambura – od trenutku kada se studij otvori u Republici Hrvatskoj 2. Osobe s akademskim stupnjem obrazovanja iz tambure stečenim izvan Republike Hrvatske, uz uvjet priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije sukladno važećim zakonskim propisima 3. Magistar muzike ili profesor glazbe neovisno o smjeru pod uvjetom da ima tambure završene na razini srednje škole 21) SKUPNO MUZICIRANJE (Zbor) 1. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 3. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 4. Magistar muzike -solopjevač – Akademski glazbenik solopjevač i profesor solo pjevanja 21) SKUPNO MUZICIRANJE (Orkestar ili komorna glazba) 1. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar muzike (gudač, duhač ili harmonikaš, ovisno o orkestru) – Akademski glazbenik i profesor instrumenta (gudači, duhački, harmonike – ovisno o orkestru) 22) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir / Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje / Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo / Diplomirani glazbenik čembalist 4. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent 23) VIOLA – Treba ubaciti između točke 5 i 6, odnosno između violine i violončela U SREDNJIM PLESNIM ŠKOLAMA: Navodimo samo predmete koji su povezani s glazbom: 13) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 14) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave glasovira u srednjoj plesnoj školi. 19) NARODNI NAPJEVI 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 3. Magistar muzikologije / Diplomirani muzikolog uz uvjet da je slušao folklornu glazbu 24) SOLFEGGIO S OSNOVAMA RITMA 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti koji osposobljavaju nastavnika za predavanje Solfeggia s osnovama ritma. Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio. 36) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područja Ritmika i nastavnog područja Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Riječ je o posebnosti Nastavnog plana i programa za srednju plesnu školu za zvanje scenski plesač. Nastavni predmet se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu, svaki u svom području, izvode dva nastavnika plesač i glazbenik, koji usko surađuju i zajednički ocjenjuju učenika. Potrebno je izostaviti magistar muzike( glazbena teorija, glazbena kultura, glazbena pedagogija i kompozicija) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera, jer ta struka obuhvaća zapravo dvije struke i takvih nastavnika nema (osim iznimno). Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. 39) OSNOVE VOKALNE TEHNIKE 1. Magistar muzike (solo pjevanje, pjevanje, dirigent, kompozicija s teorijom, kompozicija) 2. Magistar glazbene teorije – Profesor teorijskih glazbenih predmeta U SREDNJIM GLAZBENIM ŠKOLAMA: 1) GLAZBENA UMJETNOST – Ne postoji kao predmet! 2) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 3. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor OBRAZLOŽENJE: Magistri glazbene pedagogije, odnosno Profesori glazbene kulture, sukladno programu studija, nemaju dovoljne kompetencije za stručno provođenje nastave predmeta Solfeggio u srednjim glazbenim školama. 3) HARMONIJA 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4) POLIFONIJA 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 5) POVIJEST GLAZBE 1. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 6) GLAZBENI OBLICI 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 7) ČITANJE I SVIRANJE PARTITURA 1. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 8) DIRIGIRANJE 1. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 9) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 10) – 30) Stručna sprema na isti način kao i u Osnovnoj glazbenoj školi: Može se zaposliti na neodređeno vrijeme samo osoba sa završenim studijem glavnog predmeta na akademskoj razini 31) Isti uvjeti kao u točki 21) u osnovnim glazbenim školama 33) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir / Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent Ravnateljica: Melita Lasek Satterwhite, mag.mus. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 88 | Silvija Valand | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da se u članku 9. koji se odnosi na osnovne glazbene škole za predmet klavir treba brisati diplomirani orguljaš i mag. muzike čembalist, naravno i opći naziv mag. muzike. Riječ je o 3 potpuno različita instrumenta, s različitim tehnikama sviranja, koji studij upisuju i bez završene srednje škole iz predmeta klavir. Na studiju se rade potpuno različita stilska razdoblja, i veći fokus im je na teorijskim predmetima nego na nastavi klavira. Nakon završetka studija kompetentniji su nastavnika predmeta harmonija, nego za klavir. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 89 | Martina Belković | PRAVILNIK | Poštovani! Stručno vijeće učitelja i nastavnika teorijskih glazbenih predmeta Grada Zagreba, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije predlaže sljedeće izmjene: Članak 5. 23. Glazbena kultura mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture, mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, diplomirani muzikolog, prof. muzikologije; mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor; mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent; prof. crkvene glazbe, dipl. crkveni glazbenik s položenim pedagoškim predmetima sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica glazbene pedagogije, diplomirani učitelj s pojačanim predmetom glazbena kultura Objašnjenje: diplomirani učitelji s pojačanim predmetom glazbena kultura ne mogu imati prednost pred kadrovima koji su diplomirali na muzičkim akademijama i prije toga pohađali šest godina osnovnu i četiri godine srednju glazbenu školu. Dirigenti i kompozitori s položenim pedagoškim modulom sigurno su kompetentni predavati ovaj predmet jer tijekom visokoškolskog obrazovanja stječu jednake kompetencije kao teoretičari. Članak 6. 8) Glazbena umjetnost mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, diplomirani muzikolog, prof. muzikologije mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent prof. crkvene glazbe, dipl. crkveni glazbenik s položenim pedagoškim modulom Članak 9. Glazbene i plesne škole Osnovne plesne škole 8) Glazbena kultura (Solfeggio) mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije 10) Korepeticija mag. muzike (klavir), akademski muzičar klavirist, prof. klavira mag. muzike (orgulje), akademski muzičar orguljaš mag. muzike (čembalo), akademski muzičar čembalist mag. muzike (dirigent), akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent mag. muzike (kompozitor), akademski muzičar kompozitor, diplomirani muzičar kompozitor mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture Komentar: prednost bi trebali imati klaviristi, orguljaši i čembalisti, nakon njih dirigenti, pa kompozitori i teoretičari te glazbeni pedagozi. Orguljaši i čembalisti smiju predavati klavir te su sigurno jednako kompetentni za izvođenje korepeticije kao i klaviristi. 12) Glazbena umjetnost Napomena: predmet ne postoji u osnovnim plesnim školama, već u srednjima; točan je naziv predmeta Glazbena kultura u Nastavnom planu po programu Ane Maletić je pogrešno upisan naziv predmeta (u planu piše “umjetnost”, a u programu “kultura”) 13) Ritmika i glazba Kompetencije za područje Glazba: mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, magistar.magistra glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta , diplomirani muzičar dirigent Napomena: potrebno je odvojiti kompetencije za dva područja (Ritmika i Glazba) Osnovne glazbene škole 1) Solfeggio mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije Objašnjenje: prema važećem Pravilniku iz 1996. i muzikolozi smiju predavati Solfeggio u osnovnoj glazbenoj školi, a i po kompetencijama to zaslužuju budući da u okviru pedagoškoga modula slušaju sve relevantne predmete. 2) Teorija glazbe mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije 20) Tambure Svi diplomirani kadrovi s muzičkih akademija koji su završili srednju glazbenu školu (glavni predmet - tambure) te su u sklopu studija imali predmet tambure 2 godine. Skupno muziciranje Zbor mag. muzike (dirigent), akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom i modulom Vođenje ansambla mag. muzike (pjevači) Orkestar mag. muzike (dirigent), akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent magistri muzike, prof. glazbe, akademski muzičari gudači, puhači ili harmonikaši - ovisno o vrsti orkestra mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture Napomena: predlažemo odvojiti kompetencije za Zbor, Orkestar i Komornu glazbu 22) Korepeticija mag. muzike (dirigent), akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent mag. muzike (klavirist), dipl. glazbenik - glasovirač (klavirist), prof. glasovira (klavira) mag. muzike (orguljaš), dipl. glazbenik - orguljaš mag. muzike (čembalist), dipl. glazbenik - čembalist Objašnjenje: čembalisti imaju gotovo isti studijski program kao orguljaši te smiju predavati i klavir kao nastavni predmet pa stoga smatramo da mogu biti i korepetitori Srednje plesne škole 13) Glazbena umjetnost mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije 19) Narodni napjevi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije uz uvjete određene Nastavnim planom i programom: mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture 22) Povijest glazbe i plesa mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije uz uvjete određene Nastavnim planom i programom: mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture 23) Glazbeni i plesni folklor mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije 24) Solfeggio (s osnovama ritma) mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije 25) Obvezno glazbalo (tambura i druga pučka glazbala) Svi dipl. s muzičkih akademija koji su završili srednju glazbenu školu - glavni predmet: tambure te su u sklopu studija imali predmet tambure 2 godine 27) Korepeticija akademski muzičar klavirist mag. muzike (orguljaš) mag. muzike (čembalist) mag. muzike (dirigent), akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor), akademski muzičar kompozitor, diplomirani muzičar kompozitor mag. glazbene pedagogije, magistar.magistra glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture Komentar: isto kao i za osnovne plesne škole pod 10): prednost bi trebali imati klaviristi, orguljaši i čembalisti, nakon njih dirigenti, pa kompozitori i teoretičari te glazbeni pedagozi 36) Ritmika i glazba Kompetencije za područje Glazba: mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent Napomena: potrebno je odvojiti kompetencije za dva područja (Ritmika i Glazba) 39) Osnove vokalne tehnike akademski muzičar – pjevač ako imaju završen srednjoškolski program pjevanja: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim modulom Vođenje ansambla Srednje glazbene škole 1) Glazbena umjetnost mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture Komentar: predmet ne postoji u srednjoj glazbenoj školi, već u osnovnoj glazbenoj školi prema programu funkcionalne muzičke pedagogije! 2) Solfeggio mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent uz uvjete određene Nastavnim planom i programom: mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture Objašnjenje za t. 2, 3 i 4: dirigenti tijekom studija slušaju sva tri teorijska glazbena predmeta predmeta (solfeggio, harmoniju i polifoniju) na istoj razini kao i teoretičari i kompozitori 3) Harmonija mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent Objašnjenje: vidi pod 2) 4) Polifonija mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent Objašnjenje: vidi pod 2) 5) Povijest glazbe mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije 6) Glazbeni oblici / Analiza glazbenih oblika mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent 7) Čitanje i sviranje partitura mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture 8) Dirigiranje mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom i modulom Vođenje ansambla, (dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije Objašnjenje: u sklopu modula Vođenje ansambla muzikolozi slušaju predmete Dirigiranje 1 i 2, kao i teoretičari i glazbeni pedagozi 29) Tambure Svi dipl. s muzičke akademije koji su završili srednju glazbenu školu (glavni predmet: tambure) te su u sklopu studija imali predmet tambure 2 godine 31) Skupno muziciranje Zbor mag. muzike (dirigent) uz položen pedagoški modul, akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (pjevanje, solo pjevanje) mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom i modulom Vođenje ansambla Orkestar mag. muzike (dirigent), akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent magistri muzike, prof.i glazbe, akademski muzičari gudači, puhači ili harmonikaši - ovisno o vrsti orkestra Napomena: predlažemo odvojiti kompetencije za Zbor, Orkestar i Komornu glazbu! 33) Korepeticija mag. muzike (klavirist), prof. klavira (glasovira), dipl. glazbenik glasovirač (klavirist) mag. muzike (orguljaš), dipl. glazbenik orguljaš, prof. orgulja mag. muzike (čembalist), dipl. glazbenik čembalist, prof. čemabala mag. muzike (dirigent), akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent Objašnjenje: ako čembalisti i orguljaši mogu predavati klavir, kako onda ne mogu korepetirati? U Pravilniku nedostaju predmeti koji se predaju u Glazbenom učilištu Elly Bašić u srednjoj glazbenoj školi: Metodika solfeggia mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije Tradicijske glazbe mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture Osnove glazbene informatike mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor Vježbe iz kompozicije mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor Komorna glazba za teorijski smjer mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta Općenita napomena za skraćene nazive korištene u komentarima i objašnjenjima: teoretičari = skraćeni naziv za: mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta pedagozi = skraćeni naziv za: mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture dirigenti = skraćeni naziv za: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent kompozitori = skraćeni naziv za. mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor muzikolozi = skraćeni naziv za: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije Voditeljica: Martina Belković | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 90 | Mirela Birčić | PRAVILNIK | Nadopuna teksta da se iza članka 10 dodaje novi članak koji glasi: Osnovna glazbena škola u kojoj, zbog nemogućnosti zapošljavanja učitelja određenog instrumenta na neodređeno radno vrijeme, radi osoba koja nema odgovarajuću stručnu spremu, po proteku 5 ili više godina od dana zapošljavanja može zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme. OBRAZLOŽENJE: Prihvaća se i podržava inicijativa Ministarstva obrazovanja i sporta koja je navedena u Pravilniku, da u osnovnim glazbenim školama na neodređeno radno vrijeme budu zaposlene osobe sa završenim i odgovarajućim stupnjem stručne spreme. Međutim, ovdje ističemo stanje u osnovnim glazbenim školama u manjim sredinama gdje je u određenim situacijama, tj. za određene instrumente nemoguće dobiti stručnu spremu koja je predložena u Pravilniku, a to je zvanje akademski glazbenik i/ ili magistar instrumenta, što je potpuno razumljivo s obzirom da za određene instrumente stručno obrazovanje završava vrlo mali broj ljudi. Od osoba koje završe visoko glazbeno obrazovanje većina u pravilu ostaje raditi u školama većih gradova ili raznim kulturnim institucijama (kazalište, simfonijski orkestar itd.) To je jedan od razloga zbog kojeg osnovne glazbene škole nemaju mogućnosti zaposliti visokoobrazovani kadar. Zbog toga se u osnovnim glazbenim školama zapošljavaju osobe sa završenom srednjom glazbenom školom na određeno vrijeme. Svakih pet mjeseci škola je dužna raspisivati natječaj za zaposlenje osoba sa odgovarajućom stručnom spremom te sa svakim novim raspisanim natječajem, škola gubi znatna financijska sredstva, a na natječaj se ne javlja nitko sa uvjetima koje predviđa ovaj Pravilnik. Tako u pojedinim školama rade osobe koje imaju pet ili više godina radnog staža na određeno vrijeme, kvalitetni su radnici te ih škola i dalje zadržava na njihovom radnom mjestu. Postoje škole u kojima su djelatnici sa srednje stručnom spremom osvojili visoke državne i međunarodne nagrade. Nadalje, ističe se problem koji je vezan za osobe zaposlene na određeno vrijeme, a to je egzistencijalna nesigurnost. Smatramo da bi omogućavanjem zaposlenja na neodređeno uvelike poboljšali kvalitetu rada tih djelatnika, a samim time povećali standarde vezane za cjelokupno osnovno glazbeno obrazovanje. Dakle, predlažemo da se u Pravilniku nadopuni odredba koja će omogućiti da u osnovnim glazbenim školama, osobama koje rade pet ili više godina bez prekida, daje mogućnost zapošljavanja na neodređeno radno vrijeme u onoj školi u kojoj su radnici stekli dosadašnji radni staž. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 91 | Jelena Lončar | PRAVILNIK | Poštovani, Pregledavajući novi prijedlog pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu primjećujem da članak 5. točka 16. i 17. ne sadrže stručnu spremu diplomirani inženjer biologije i ekologije mora. Ja sam dip. ing. biologije i ekologije mora sa završenom pedagoško-pdihološkom skupinom predmeta ( DPPO). Trenutno živim i radim u Zadru kao i nekoliko mojih kolega sa završenim istim smjerom, te imam trajno zaposlenje u školskoj ustanovi. U Zadru je zanimanje učitelja biologije i prirode deficitarno. Uz Vaše odobrenje na prošlom sam roku uspješno položila stručni ispit iz biologije. Zbog moje ali i budućnosti svih polaznika smjera dip. ing. biologije i ekologije mora, nadam se da ćete uvažiti ovaj zahtjev. Srdačan pozdrav, Jelena Lončar | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 92 | Ana Ernoić - Milošević | PRAVILNIK | Osvrt na pravilnik Srednja škola „Arboretum Opeka“ u ime dipl. ing. agr. smjer Vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža Prema novoj nomenklaturi ovaj studijski smjer Agronomskog fakulteta u Zagrebu navodi se kao magistar inženjer hortikulture. Kod nekih nastavnih predmeta uvrštena je kao zadovoljavajuća razina obrazovanja samo smjer VOP, a kod nekih samo mag.ing.hort. što se prepoznaje kao dva različita smjera, a radi se samo o staroj i novoj nomenklaturi, pa bi to trebalo ispraviti i nadopuniti. Smatramo da navedeni smjer VOP/mag.ing.hort. treba dodati kod slijedećih predmeta prema smjerovima: Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje – Opće ratarstvo; Opće voćarstvo i vinogradarstvo; Motori i traktori; Mehanizacija u biljnoj proizvodnji; Zaštita bilja; Sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja; Ustrojstvo rada u biljnoj proizvodnji; Praktična nastava Poljoprivredni tehničar vrtlar – Zaštita bilja; Osnove voćarstva i vinogradarstva napomena: smatramo da za provođenje teorijske i praktične nastave Aranžiranja cvijeća treba biti zastupljeni smjer VOP/mag.ing.hort. sa verificiranim dodatnim specifičnim kompetencijama u vještinama aranžiranja za ovaj predmet Poljoprivredni tehničar opći – Zaštita bilja; Opće voćarstvo i vinogradarstvo; Poljoprivredna mehanizacija; Tržište; Praktična nastava Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut – Zaštita bilja; Poznavanje poljoprivrednih kultura; Strojevi i alati; Skladištenje poljoprivrednih proizvoda; Zaštita čovjekov okoliša; Repromaterijal u poljoprivredi; Praktična nastava Ratar – Opće ratarstvo; Motori i traktori; Mehanizacija u biljnoj proizvodnji Voćar, vinogradar, vinar – Opće voćarstvo i vinogradarstvo; Mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu; Zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu; Praktična nastava Cvjećar – napomena: smatramo da za provođenje nastave u predmetima Praktična nastava i Aranžiranje treba biti zastupljeni smjer VOP/mag.ing.hort. ili smjerovi koji su na fakultetu odslušali kolegije Cvjećarstvo i Dendrologiju ali za provođenje nastavnih sadržaja potrebne su i dodatne verificirane specifične kompetencije u vještinama aranžiranja. Aranžiranje kao kolegij nije zastupljen na fakultetu pa je za nastavnike nužno da kroz dodatno obrazovanje steknu potrebne kompetencije za provođenje nastavnih sadržaja ovih predmeta. Poljoprivredni gospodarstvenik – Osnove voćarstva i vinogradarstva; Tržište; Mehanizacija, Praktična nastava Ana Ernoić - Milošević | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 93 | Sveučilište u Rijeci | PRAVILNIK | Smatramo da ovaj Pravilnik ne treba donositi dok ne budu poznati ishodi projekata financiranih od strane Europskog socijalnog fonda kojima se uređuju standardi zanimanja i standardi kvalifikacija nastavničke profesije u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (npr. projekt STEMp - Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike na temeljima razvoja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 94 | Jasna Krstović | PRAVILNIK | Poštovani šaljem Vam mišljenje NVOO: 24. veljače 2016. Mišljenje NVOO o Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu Mislimo da je predloženi nacrt Pravilnika utemeljen na ideji uvažavanja zatečenog stanja kojeg karakterizira velika raznolikost u razinama i vrstama obrazovanja stručnih djelatnika za rad u osnovnoj i srednjoj školi i učeničkom domu. Nacionalno vijeće smatra da se obzirom na navedeni propis s pozicije njegove važnosti za cijeli sustav, a u pogledu predmeta normiranja, potrebno založiti za pristup u izradi provedbenog propisa koji bi implicirao njegovu razvojnu perspektivu, a koju u predloženom nacrtu Pravilnika ne vidimo. Podsjećamo da se u aktualnom trenutku nacionalne obrazovne politike događaju (barem) dva značajna procesa. Nacionalno vijeće stoga preporučuje predlagatelju da povuče prijedlog nacrta Pravilnika i pokrene postupak izrade novog nacrta provedbenog akta o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i odgajatelja u školskoj ustanovi i učenitkom domu koji će dugoročno utvrditi jasne uvjete i prioritete u zasnivanju radnog odnosa u odgojnoobrazovnim ustanovama odnosno koji neće biti podložan stalnim prijeporima u njegovoj provedbi. CIJELI TEKST MOŽETE NAĆI NA ADRESI: http://nvoo.hr/wp-content/uploads/2013/09/Mis%CC%8Cljenje-NVOO_nacrt-Pravilnika-o-odgovarajuc%CC%81oj-vrsti-obrazovanja.pdf | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 95 | Antonija Brodarec | PRAVILNIK | Poštovani, molim da se iz članka 5. stavke 2. - Stručni suradnici u osnovnoj školi moraju imati sljedeću vrstu obrazovanja točke 4. koja se odnosi na stručne suradnike knjižničare ukloni tekst „završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja“, jer je uvredljiv za knjižničarsku struku. Potpuno je neprihvatljivo da se na radno mjesto knjižničara zapošljavaju ljudi sa neodogovarajućom visokom stručnom spremom. Tržište rada vrvi diplomiranim knjižničarima koji se nemaju priliku zaposliti jer se na radna mjesta stručnih suradnika - knjižničara u osnovnim i srednjim školama zapošljavaju osobe koje nemaju završen studij bibliotekarstva (knjižničarstva), već se umjesto toga primaju razni učitelji hrvatskog jezika i ostali koji nemaju nikakve veze sa knjižničarskom strukom. Ako smatrate da jedan učitelj može biti knjižničar uz obvezu da stekne 60 ECTS-a iz temeljnih predmeta knjižničarstva, onda nema razloga da studij bibliotekarstva uopće postoji. Tako se može gledati i na druge struke. Ako stručni suradnici pedagozi i stručni suradnici psiholozi mogu biti jedino osobe koje su stekle visoku stručnu spremu iz polja pedagogije ili psihologije, a to je navedeno u istom članku i stavci, onda ne vidim kako se knjižničare, koji su također stručni suradnici, može tako diskriminirati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 96 | Rudolf Scitovski | PRAVILNIK | Primjedbe na Pravilnik unosim kao pojedinac (prof. dr. sc. Rudolf Scitovski- prorektor za znanost Sveučilišta u Osijeku) jer mi sustav ne dozvoljava da primjedbe unesemo kao Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Uzevši u obzir veliki broj pogrešaka i nedosljednosti smatramo da ovaj Pravilnik treba detaljno doraditi i produljiti vrijeme za podnošenje primjedbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 97 | Ena Javor | PRAVILNIK | Poštovani, javljam se radi izmjene Pravilnika što se tiče knjižničarske struke. Naime, nastavnici hrvatskoga jezika konstantno se zapošljavaju na radna mjesta knjižničara pa predlažemo izmjenu da se samo diplomirani knjižničari mogu zaposliti na radno mjesto knjižničara. Ukoliko je nemoguće, onda molim da se uvede da se i na mjesto nastavnika hrvatskoga jezika može zaposliti osoba koja je završila knjižničarstvo. S tim problem knjižničarska struka bori se godinama. Hrvatski jezik i knjižničarstvo nisu ista zanimanja niti slična. Smatramo da je krajnje vrijeme da se to izmijeni! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 98 | Osnovna škola Ludbreg | PRAVILNIK | Dajmo primjedbu vezanu na osnovne glazbene škole: Za učitelja harmonike navedena su samo dvije mogućnosti: prof. harmonike i magistar muzike-harmonika. U sadašnjem pravilniku ima i prof. glazbe ili dipl. glazbenik neovisno o smjeru, koji je program harmonike završio na razini srednje stručne spreme, prof. glazbe i dipl. glazbenik (neovisno o smjeru) koji je imao harmoniku kao predmet u sklopu studija. U našoj školi u glazbenom odjelu dosta je radnih mjesta koja se već dvije godine odobravaju na jednu školsku godinu, pa nismo mogli zaposliti na neodređeno vrijeme neke od učitelja. Jedan od slučajeva je da je učitelj ostavio rad na neodređeno u Zagrebu i došao raditi u našu školu jer se je očekivalo da će se, nakon jedne godine rada na određeno i nastavka daljnje potrebe, odobriti rad na neodređeno a to se nije dogodilo. Navedeni učitelj je prof, glazbene kulture i ima završenu Glazbenu školu Blagoja Berse Zagreb gdje je stekao srednju školsku spremu – glazbenik harmonikaš. Sad ispada da ga više nećemo moći zaposliti duže od 5 mjeseci i to ako se netko ne javi s uvjetima koje predlažete. Smatramo da bi svakako trebalo proširiti predloženo sa dosadašnjim mogućnostima. To se odnosi i na ostale predmete u osnovnim glazbenim školama obzirom da je vrlo teško dobiti bilo kakve kadrove, pogotovo u manjim sredinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 99 | Unione Italiana | PRAVILNIK | Predlažemo dopune kako slijedi: Članak 4. U tekstu dodati: Poslove učitelja razredne nastave u osnovnim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine obavljaju učitelji razredne nastave, diplomirani učitelji razredne nastave, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom i magistri primarnog obrazovanja koji su stekli stručnu spremu na jeziku talijanske nacionalne manjine. Članak 5. Točka 6. U tekstu dodati: Poslove učitelja talijanskog jezika u osnovnim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine obavljaju profesori talijanskog jezika i književnosti, nastavnici talijanskog jezika i magistri edukacije talijanskog jezika i književnosti koji su stekli stručnu spremu na jeziku talijanske nacionalne manjine. Članak 6. Točka 24 U tekstu dodati: Poslove profesora talijanskog jezika u srednjim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine obavljaju profesori talijanskog jezika i književnosti i magistri edukacije talijanskog jezika i književnosti koji su stekli stručnu spremu na jeziku talijanske nacionalne manjine. Članak 10. U tekstu dodati: Na radnom mjestu učitelja, nastavnika, profesora ili stručnog suradnika u osnovnim i srednjim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine mogu se zaposliti i osobe koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u matičnoj državi Italiji uz rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije i bez ishodovanja dodatnih priznavanja inozemne stručne kvalifikacije u svrhu pristupa reguliranoj profesiji za rad na radnom mjestu učitelja, nastavnika, profesora ili stručnog suradnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 100 | Glazbena škola Slavonski Brod | PRAVILNIK | Poštovane kolege, javljam se u svezi članka 9. koji se odnosi na glazbene i plesne škole. Dano je puno dobrih sugestija, ali je isto tako i proliveno dosta bespotrebne žuči. Nije mi jasno zašto se "glođemo" umjesto da zbijemo redove i napokon se predstavimo javnosti kao profesionalci i složna grupacija? Svakako treba srediti nazive, titule i zvanja te korigirati netočno navedene akademske nazive i izbaciti nepotpune nazive (npr. magistar muzike bez specifikacije završenog studija). Dva komentara su me se osobito dojmila - jedan je od gospođe Sanje Kiš Žuvela, a drugi od Glazbenog učilišta Elly Bašić. U našoj struci je puno različitih zanimanja, a opet vrlo sličnih. Imati znanje i znati ga prenijeti učenicima je vrlo zanimljiva kategorija o kojoj bi se svašta moglo reći. Znam da nisu svi teoretski odsjeci jednako teški, ali znam da nisu ni svi studenti jednako sposobni i motivirani. Zbog toga mi se izuzetno sviđa prijedlog gospođe Kiš Žuvela i stupnjevanje koje je ona navela u tom prijedlogu. Nitko ne umanjuje znanje i vrijednost jednog magistra muzike - kompozitora, dirigenta ili teorije glazbe, ali stvarnost se ne može gledati iz kuta Zagreba i velikih gradova. Zašto to govorim? Ravnatelj sam SGŠ u gradu koji je šesti po veličini u RH. Redovno, svakih pet mjeseci (strogo po Zakonu), raspisujem natječaj za teoretske predmete. Nikada mi se nije javio niti jedan dirigent, niti jedan kompozitor, a profesori teoretskih predmeta se ponekad jave, ali čisto informativno jer očekuju bolje mjesto u nekom većem gradu. Mi u manjim sredinama smo sretni ako nam se jave profesori glazbene kulture odnosno mag. glazbene pedagogije i moram priznati da među njima ima sjajnih ljudi sa ogromnim znanjem i odličnim rezultatima. Tragedija je u tome što ti ljudi ne mogu ostvariti radni odnos na neodređeno vrijeme jer ne udovoljavaju sadašnjem Pravilniku o vrsti stručne spreme koji je još uvijek na snazi. Problem je i sa instrumentima tipa gitare i harmonike gdje se upisuje jako mali broj studenata na Muzičke akademije. Mi u "provinciji" smo presretni ako možemo u osnovnoškolskom obrazovaju dobiti magistra muzike bilo kojeg teoretskog smjera sa završenom srednjom glazbenom školom harmonike ili gitare. Mislim da tu ideju svako treba podržati jer već sada u Slavoniji nam nedostaje dvadesetak profesora gitare. Svakako treba navesti da je profil akademskog muzičara kontrabasiste odnosno magistra muzike - kontrabas zalutao o OGŠ pod točkom br, 8 GITARA. Što se tiče TAMBURE koja je napravila veliki pomak u zadnjih dvadesetak godina, svakako treba napraviti stupnjevanje i prvenstveno dati prednost magistrima muzike bilo kojeg teoretskog smjera sa završenom SGŠ tambure, a tek onda prof. glazbene kulture/mag. glazbene pedagogije koji su imali tamburu u toku studija. Dodatnih prijedloga i ideja ima još, ali se neću ponavljati jer su mnogi kolege o tome već dovoljno rekli. Nadam se da je ovo dobar put da napokon napravimo reda u svojoj struci na zadovoljstvo svih nas, a najviše na zadovoljstvo onih koji su svoj život posvetili glazbi i prenošenju svog znanja novim generacijama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 101 | Ružica Zucić | PRAVILNIK | Ružica Zucić, dipl. ing. prof. Savjetnik, voditeljica MSV, Poštovani, obraćam se u ime Međužupanijskog stručnog vijeća poljoprivredne struke za 14. i dio 16. županije u sastavu Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci. Obrtničko industrijska škola Županja, Srednja škola Ilok, Srednja strukovna škola Vukovar i Srednja škola Dalj.. Smatramo da su uslijed promjena naziva i titula nakon završenog fakulteta dogodili propusti pa neki nazivi nisu uvršteni u ovaj Pravilnik. Nedostaje zvanje mag. ing. povrćarstva i cvjećarstva, stečeno na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. U prijedlogu Pravilnika nedostaju zanimanja: Poljoprivredni tehničar stočar, Tehničar poljoprivredne mehanizacije, Agroturistički tehničar ( međustrukovno zanimanje) i eksperimentalni Agrotehničar pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja. U prijedlogu Pravilnika nedostaju izborni predmeti za zanimanja u poljoprivrednoj struci pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja. Za predmet Promet i vožnja ( u zanimanju Poljoprivredni tehničar opći i biljne proizvodnje) zbog sadržaja vezanih za poljoprivrednu mehanizaciju – kao vrstu i razinu obrazovanja dodati diplomirani inženjer agronomije smjer mehanizacija poljoprivrede i magistar inženjer agronomije-mehanizacije Predmet Tržište za zanimanje Poljoprivredni tehničar opći navedeni su diplomirani inženjer agronomije i magistar inženjer agronomije dok je kod istog predmeta za zanimanje Poljoprivredni tehničar vrtlar upisan samo magistar inženjer agronomije i treba dodati diplomirani inženjer agronomije U zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar za predmet Zaštita čovjekova okoliša dodati diplomirani inženjer agronomije smjer ratar Cvjećarstvo, nije naveden mag.ing.povrćarstva i cvjećarstva, mag. ing. agronomije smjer bilinogojstvo Vrtna tehnika nije naveden mag.ing.povrćarstva i cvjećarstva Povrćarstvo, nije naveden mag.ing.agronomije smjer bilinogojstvo i mag. ing. povrćarstva i cvjećarstva Aranžiranje cvijeća nije naveden mag.ing. povrćarstva i cvjećarstva Uz navod diplomirani inženjer agronomije ukoliko nisu navedeni smjerovi naglasiti da se radi o svim Opće voćarstvo i vinogradarstvo, primjedba da ne može predavati dipl. ing. ratarstvo, niti predmet Ratarstvo može predavati dipl ing.voćarstvo i vinogradarstvo Motori i Traktori nije naveden mehaničar poljoprivredne mehanizacije Povrćarstvo- nije naveden mag. ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing.povrćarstva i cvjećarstva Zaštita bilja- nije naveden mag.ing.bilinogojstva Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut, Repromaterijali u poljoprivredi, nije naveden dipl.ing.stočarstva i mag. ing. agronomije smjer zootehnika Zaštita čovjekova okoliša, nije naveden mag. ing. agronomije smjer bilinogojstva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 102 | Ana Ernoić - Milošević | PRAVILNIK | Poštovani! Stručno vijeće Srednje škole „Arboretum Opeka“ Marčan uključuje se u Javnu raspravu sa sljedećim prijedlozima i zaključcima: 1. . Kod nekih zanimanja i predmeta uz navod Diplomirani inženjer agronomije nisu navedeni smjerovi pa nije sasvim jasno da li se radi o svim smjerovima ili ne, pa smatramo da bi to trebalo naglasiti. 2.U prijedlogu Pravilnika nedostaju izborni predmeti za zanimanja u poljoprivrednoj struci pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja. 3. U prijedlogu Pravilnika nedostaju zanimanja: Agroturistički tehničar ( međustrukovno zanimanje) i eksperimentalni program Agrotehničar pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja 4. U zanimanju Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje za predmet Opće ratarstvo, u zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar za predmet Temelji vrtlarstva, u zanimanju Poljoprivredni tehničar opći za 2. razred, za predmet Ratarstvo, u zanimanju Vrtlar za predmet Temelji vrtlarstva, te u zanimanju Ratar za predmet opće ratarstvo treba dodati diplomirani inženjer agronomije, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo (jer kolegij Opća proizvodnja bilja sa 5 sati predavanja + 2 sata vježbi i više nego pokrivaju nastavne cjeline i sadržaje nastavnih predmeta Opće ratarstvo i Temelji vrtlarstva), te 5. U zanimanju Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje za predmet Sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja treba dodati diplomirani inženjer agronomije, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo i smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo(jer kolegiji Oplemenjivanje bilja i Genetika pokrivaju nastavne cjeline i sadržaje nastavnog predmeta Sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja). 6. U zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar i Poljoprivredni tehničar opći za predmet Tržište treba dodati idiplomirani inženjer agronomije, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo i smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo (jer kolegiji Ekonomika poljoprivrede, Troškovi i kalkulacije, Ekonomika VVV proizvodnje i Agrarna sociologijapokrivaju nastavne cjeline i sadržaje nastavnog predmeta Tržište). 7. U zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar za predmet Zaštita čovjekova okoliša dodati diplomirani inženjer agronomije smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo i smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo. 8. U zanimanju Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut za predmete Ustrojstvo rada u poljoapoteci / Ustrojstvo rada u poljoprivredi treba dodati diplomirani inženjer agronomije smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo i smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo. 9. U zanimanju Ratar za predmet Ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji / Ustrojstvo rada u poljoprivredi treba dodati diplomirani inženjer agronomije smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo i smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo. Nadalje za Diplomirane inženjere agronomije smjer bilinogojstvo, agroekonomika, mehanizacija Za program Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje Predmeti: Poljoprivredna botanika - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Temelji bilInogojstva, molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Osnove biljne proizvodnje - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Tloznanstvo i uređenja tala molim dodati dipl.ing. agronomije smjer mehanizacija, bilinogojstvo, agroekonomika, Tloznanstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Opće ratarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Opće voćarstvo i vinogradarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Povrćarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Motori i traktori molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Specijalno ratarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Specijalno voćarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Specijalno vinogradarstvo - - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Mehanizacija u biljnoj proizvodnji molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Sjemenarstvo sa osnovama oplemenjivanja - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije,Vinarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije Za program Poljoprivredni tehničar vrtlar Predmeti: Poljoprivredna botanika molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Temelji vrtlarstva - - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Cvjećarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije,Vrtlarski strojevi molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Povrćarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing.agroekologije, Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Tržište - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Osnove voćarstva i vinogradarstva - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Zaštita čovjekova okoliša molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije Za program: Poljoprivredni tehničar opći Predmeti :Poljoprivredna botanika molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo,Temelji bilinogojstva molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Osnove biljne proizvodnje molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Tloznanstvo i uređenja tala molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Tloznanstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Ratarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Stočarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Opće stočarstvomolim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Govedarstvo , Sitno stočarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Ribogojstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Povrćarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Poljoprivredna mehanizacija molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u biljnoj proizvodnjimolim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Motori i traktori molim dodati dipl.ing.agronomijesmjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u stočarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u poljoprivrednoj proizvodnji molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, specijalno voćarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Vinogradarstvo/ opće voćarstvo i vinogradarstvo, specijalno vinogradarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Povrćarstvo- molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Vinogradarstvo- molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Tržište - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvoi mag.ing agroekologije Za program: Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut Predmeti: Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Bilinogojstvo s tloznanstvom molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Osnove biljne proizvodnje molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Tloznanstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji - - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Skladištenje poljoprivrednih proizvoda - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Poznavanje poljoprivrednih kultura molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Strojevi i alati molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Zaštita čovjekova okoliša molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Repromaterijal u poljoprivredi molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Poljoprivredna botanika molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije Za program Ratar Predmeti: Temelji bilinogojstva molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Tloznanstvo i uređenje talamolim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Ratarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Opće ratarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Motori i traktori molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u ratarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u biljnjoj proizvodnji molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Zaštita ratarskih kultura molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo Ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji/ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvoi mag.ing agroekologije Za program Voćar-vinogradar-vinar Predmeti: Voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo - proizvodnji - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Vinogradarstvo/ opće voćarstvo i vinogradarstvo/specijalno vinogradarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing.agronomijesmjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije Za program Vrtlar Predmeti: Temelji vrtlarstva - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Mehanizacija u vrtlarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Povrćarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvoi mag.ing agroekologije, Cvjećarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvoi mag.ing agroekologije, Dendrološke vrste za aranžiranje molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije Za program Cvjećar Predmeti: Cvjećarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Dendrološke vrste za aranžiranjemolim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo Za program Stočar Predmeti: Stočarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Motori i traktori molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u stočarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Za program Poljoprivredni gospodarstvenik Predmeti: Voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo - proizvodnji - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Vinogradarstvo i vinarstvo/vinarstvo- molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Povrćarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvoi mag.ing agroekologije, Mehanizacija molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Stočarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Tržište - molim dodati dipl.ing. agronomijesmjer bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo Voditeljca Ana Ernoić – Milošević | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 103 | Nikola Kramar | PRAVILNIK | Poštovani, nekoliko riječi od osobe koja je aktivni sudionik u odgojno-obrazovnom procesu, polju folklorne pedagogije, nastavnika narodnih plesova. U Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja,nastavnika,odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, navedeno je nekoliko spornih točaka, za koje se nadam da će biti dopunjene. Trenutno u Hrvatskoj postoje dva kvalificirana nastavnika narodnih plesova koji su položili Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu, te s time stekli pravo izvedbe nastave narodnih plesova, kao i srodnih nastavnih predmeta iz polja folklorne umjetnosti. Novo otvoreni Preddiplomski (BA) sveučilišni studiji iz područja plesne umjetnosti nije uvrstio folklor kao jedan od smjerova, kao niti nastavni kolegij, stoga sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije nije kvalificiran za izvođenje nastave u području narodnih plesova i običaja. Članak 9 Glazbene i plesne škole Srednje plesne škole Čl.9, SPS, broj 7. NARODNI PLESOVI 1. Plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova ( 2. Plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti sveučilišnog prvostupnika suvremenog plesa i sveučilišnog prvostupnika baletne pedagogije, jer novo otvoreni Preddiplomski (BA) sveučilišni studiji iz područja plesne umjetnosti nije uvrstio folklor kao jedan od smjerova, kao niti nastavni kolegij, stoga sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije nije kvalificiran za izvođenje nastave u području narodnih plesova i običaja. Također, potrebno je izostaviti i plesač narodnih plesova uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom, jer prema važećem nastavnom planu i programu nisu propisani specifični uvjeti. Čl.9, SPS broj 12. ANATOMIJA 1. Doktor/doktorica medicine 2. Prvostupnik fizioterapije 3. Profesor biologije OBRAZLOŽENJE: Prvostupnik fizioterapije ima potrebne kompetencije za izvođenje nastave iz područja anatomije lokomotornog sustava, ozljeda i njihove prevencije. Prije otvaranja Preddiplomskog sveučilišnog studija iz područja plesa, veliki broj plesača baleta, suvremenog plesa i narodnih plesova su završavali studij fizioterapije jer se tamo upravo proučava ljudsko tijelo u pokretu. Prema nastavnom programu studija fizioterapije, vidljivo je da su prvostupnici fizoterapije možda upravo i najkvalificiraniji za predavanje nastavnog predmeta anatomije u srednjim plesnim školama. Čl.9, SPS, broj 20. OSNOVE KOREOGRAFIJE 1. plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. dodati plesač-koreograf sa scenskim iskustvom na području narodnih plesova i folklorne koreografije OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Osnove koreografije se izvodi na smjeru plesač narodnih plesova, te je zbog razloga ranije navedenih sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije i sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa potrebno izbaciti, kao i plesač uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom jer istim nije utvrđeno. Folklorna koreografija (etnokoreologija) je zasebna cjelina u okviru koreologije, te je specifična grana nastala u prošlom stoljeću, poznata kao Zagrebačka škola folklorne koreografije. dr.Ivan Ivančan i prof. Zvonimir Ljevaković su postavili točna načela Zagrebačke škole koreografije, koja se razlikuje uvelike od klasične koreografske forme u klasičnom baletu ili suvremenom plesu. Čl.9, SPS, broj 21. LIKOVNI FOLKLOR (NARODNE NOŠNJE) 1. diplomirani etnolog 2. magistar/magistra etnologije 3. plesač sa scenskim iskustvom u području narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: U nastavnom planu i programu veliki dio zauzima i primjena narodnih nošnji na sceni i njihovo pravilno oblačenje. Smatram da plesač narodnih plesova koji posjeduje scensko iskustvo je sposoban, obučen i kvalificiran za predavanje predmeta Narodnih nošnji. Čl.9, SPS, broj 23. GLAZBENI I PLESNI FOLKLOR 1. diplomirani etnolog 2. magistar/magistra etnologije 3. magistar/magistra muzikologije (isključivo uz specijalizaciju iz područja etnomuzikologije) 4. plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Glazbeni i plesni folklor obuhvaća u sebi gradivo koje je skup znanja iz područja folkloristike, te s toga smatram da bi trebalo proširiti listu o odgovarajućoj spremi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 104 | Marina Jandrijević | PRAVILNIK | Ovaj NACRT PRAVILNIKA nije u skladu s Zakonom o odgoju i obrazovanju u OŠ i SŠ. Čl. 105. stavak 6. a, b i c te 7. i 8. stavak daju mogućnost zasnivanja radnog odnosa s osobama koje imaju završen preddiplomski STRUČNI STUDIJ i specijalistički dipl. STRUČNI STUDIJ odgovarajuće vrste, a kako ste Vi iz nacrta pravilnika "izbacili" STRUČNE STUDIJE, to ste te osobe DISKRIMINIRALI. Tim gore što ste isforsirali razrednu nastavu s pojačanim iz.... i INFORMATIKE i mogućnost rada u predmetnoj nastavi u OŠ, a zna se s kakvim ne/znanjem dolaze učenici u SŠ. Očekivati je bilo da ćete tu pogrešku ispraviti. Time je već učinjena velika šteta u nastavi. Njihova razina je razredna nastava od 1.-4. razreda. Pošto se pozivate na Zakon o odgoju i obrazovanju u OŠ i SŠ nadam se da ćete ovaj DISKRIMINIRAJUĆI odnos ispraviti. S poštovanjem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 105 | Andreja Bartolić | PRAVILNIK | Poštovani, U čl.5 st. (1) točka 27 nedostaju slijedeći stručni nazivi koji se odnose na socijalne pedagoge: Profesor socijalne pedagogije i Diplomirani socijalni pedagog Isti je nedostatak uočen u čl. 5 st. (2) točka 3 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 106 | Tamara Jerčić | PRAVILNIK | Poštovani, Željela bih ukazati na propuste i nelogičnosti u dijelu koji se odnosi na plesne škole, posebno klasični balet te predmete vezane uz isto. Naime nije jasno iz kojeg razloga se ne priznaje visoko obrazovanje, odnosno završeni fakulteti pedagoškog usmjeranja isključivo kod spomenutih zanimanja!? Dakle, svi koji smo stekli potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje te radimo kao nastavnici klasičnog baleta nemamo pravo na visoku stručnu spremu, a kao nastavnici ritmike imali bi puno pravo na spomenuto.Postavlja se pitanje – u čemu je razlika? Nadalje, u svim nastavnim zanimanjima teži se što obrazovanijem kadru. To se odnosi i na osnovne i na srednje škole.Smatram da je potrebno prednost dati visokoobrazovanim pedagozima (ako ih ima). Nepotrebno je raditi razliku između osnovne plesne škole i svih ostalih osnovnih glazbenih i općeobrazovnih škola, za koje se traži isključivo visoka stručna sprema. Obzirom na navedeno, slobodna sam dati osvrt na Pravilnik, sa objašnjenjima. ČLANAK 9. GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE OSNOVNE PLESNE ŠKOLE: 1) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Kao i u svim nastavničkim zanimanjima, težimo što obrazovanijem kadru. 1-4. Prva četiri navedena studija obuhvaćaju studij klasičnog baleta Sveučilišta u Zagrebu i druge studije baleta izvan Republike Hrvatske. Na taj način su obuhvaćene sve nostrificirane diplome plesača i pedagoga klasičnog baleta. 5. Navedeni studiji su pedagoškog usmjerenja te su pedagoška nadgradnja plesnog obrazovanja. Zbog nepostojanja studija plesa u Republici Hrvatskoj do prije tri godine, neki plesni pedagozi završili su navedene studije kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. Nastavnim planom i programom za srednje škole suvremene plesne umjetnosti navedeni studiji su i propisani te se navedene stručne spreme priznaju kao visoke za rad nastavnika suvremenog plesa. Nema razloga iz te prakse izdvajati baletne pedagoge te nastavnicima klasičnog baleta koji su također visoko obrazovani ne priznati navedene studije. 1) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije je. Prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik klasičnog baleta 3. Diplomirani plesač klasičnog baleta 4. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 5. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 6. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Povijesni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz povijesnih plesova. 2) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Karakterni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz karakternih plesova. 3) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Osnove klasičnog baleta je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. . Ovaj se predmet po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuje od predmeta Klasični balet u Osnovnoj školi za klasični balet. Izvođenje nastave navedenog predmeta zahtijeva međutim jednake kompetencije kao i za izvođenje nastave Klasičnog baleta u Školi za klasični balet. 4) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa i Scenski plesač tijekom školovanja, kroz nastavne sadržaje predmeta Ritmika i Ritmika i glazba, stječu potrebne kompetencije za izvođenje nastave tog predmeta. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač suvremenog plesa, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno u 1. i 2. razredu, a 1 sat tjedno u 3. i 4. razredu. Prema Nastavnom planu i progamu za zavnje Scenski plesač, kroz nastavni predmet Ritmika i glazba 2 sata tjedno 1.- 4.razreda. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač edukacijskog smjera, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno 1. – 4. razreda. 5) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ples dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 6) SUVREMENI PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Suvremeni ples dio je Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu suvremenog plesa. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 7) GLAZBENA KULTURA (SOLFEGGIO) U osnovnim plesnim školama ne postoji nastavni predmet Glazbena kultura! 8) SOLFEGGIO 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Solfeggio je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu klasičnog baleta. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Solfeggioa i sl.. 8) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Prema važećim Nastavnim planovima i programima svih plesnih škola naziv nastavnog predmeta je Glasovir. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu glasovira i sl.. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra čembala. Obrazovanje čembalista, kao i orguljaša ( koji su navedeni kao stručni kadar) proizlazi iz klavirskog obrazovanja, te navedeni glazbenici prolaze iste nastavne sadržaje kao i klaviristi. Nadalje, čembalisti su navedeni kao stručne osobe za predavanje klavira u glazbenim školama te nema razloga da ne budu stručni i u plesnim školama. 9) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući i nazivi) - ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Magistar muzike obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara opciju rada vrlo nestručnog kadra, pa bi se tako moglo protumačiti da je magistar solo pjevanja stručni kadar za korepeticiju u plesnoj školi. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. Također je za nastavu Ritmike i glazbe važno da se omogući nastavnicima Područja glazba da ujedno i korepetiraju Područje ritmiku jer je Nastavnim planom i programom predviđeno da se korelacija tih dvaju područja najviše ostvaruje kroz usku suradnju dvaju nastavnika umjesto da se uvodi i treći, kao korepetitor. Važno je da je magistar glazbene pedagogije ,koji izvodi korepeticiju, u svom srednjoškolskog obrazovanju završio klavirski ili teorijski smjer. 10) FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 5. Scenski plesač s položenom metodikom 6. Plesač edukacijskog smjera 7. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Funkcionalna tjelesna tehnika je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 11) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 12) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područje Ritmika i nastavnog područje Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika i glazba dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa. Posebnost tog predmeta je u tome što se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu izvode dva nastavnika, svaki u svom području, plesač i glazbenik, koji usko surađuju i zajednički ocjenjuju učenika. Potrebno je izostaviti magistra muzike ( glazbena teorija, glazbena kultura, glazbena pedagogija i kompozicija) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera, jer ta struka obuhvaća zapravo dvije struke i takvih nastavnika nema (osim iznimno). Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. U SREDNJIM PLESNIM ŠKOLAMA: 1) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2) PLES LABAN 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Predmeti Ples, Ples Laban i Ritmika dio su Nastavnog plana i programa srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Scenski plesač s položenom metodikom tijekom svog školovanja kroz usvojene nastavne sadržaje stječe potrebne kompentencije za izvođenje nastave navedenih predmeta. Zbog nepostojanja studija plesa, do prije tri godine, mnogi plesni pedagozi završili su studije drštvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. 4) SUVREMENA PLESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Diplomirani plesač suvremenog plesa 5. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 6. Scenski plesač s položenom metodikom 7. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Plesač edukacijskog smjera OBRAZLOŽENJE: Suvremene plesne tehnike dio su obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 5) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti prvostupnika suvremenog plesa, jer oni nisu educirani za izvođenje nastave klasičnog baleta . Klasični balet u srednjoj školi logično se nastavlja na nastavne sadržaje osnovne škole i obrađuje sadržaje koje je spomenuti nastavni kadar usavršio kroz svoje obrazovanje. 6) POVIJEST PLESA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 3. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 4. Magistar/magistra povijesti umjetnosti 5. Magistar/magistra muzikologije 6. Magistar/magistra dramaturgije 7. Magistar/magistra komparativne književnosti 8. Magistar/magistra etnologije 9. Magistar/magistra socijologije 10. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 15. Plesač edukacijskog smjera sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 16. Plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 17. Scenski plesač s sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 18. Plesač edukacijskog smjera 19. Plesač suvremenog plesa 20. Scenski plesač OBRAZLOŽENJE: Povijest plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih struka i smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 7) NARODNI PLESOVI 1. Plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. Plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti sveučilišnog prvostupnika suvremenog plesa, jer se na studiju suvremenog plesa narodni plesovi ne obrađuju. 10) METODIKA SUVREMENOG ODGOJNOG PLESA 1. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Scenski plesač s položenom metodikom OBRAZLOŽENJE: Metodika suvremenog odgojnog plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. 12) ANATOMIJA 1. Doktor/doktorica medicine 2. Prvostupnik fizioterapije 3. Profesor biologije OBRAZLOŽENJE: Prvostupnik fizioterapije ima potrebne kompetencije za izvođenje nastave iz područja anatomije lokomotornog sustava, ozljeda i njihove prevencije. 13) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Nastavnom planu i programu srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 14) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave glasovira u srednjoj plesnoj školi. 15) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave karakternih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 16) MODERNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 9. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 10. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Scenski plesač s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti naziv plesač koreograf, jer takvo zvanje ne postoji u Republici Hrvatskoj. Predlažemo uvrštavanje svih zvanja u području klasičnog baleta ili suvremenog plesa, koji su stekli kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom. 17) KLASIČNA PODRŠKA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Klasične podrške u srednjoj školi za klasični balet. 18) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Povijesnih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 24) SOLFEGGIO S OSNOVAMA RITMA 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti koji osposobljavaju nastavnika za predavanje Solfeggia s osnovama ritma. Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio. 26) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 1. Prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik klasičnog baleta 3. Diplomirani plesač klasičnog baleta 4. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 5. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 6. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Osnove klasičnog baleta u srednjoj školi za klasični balet. 27) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) -ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio i Glasovir. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. 28) TEHNIKA KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Tehnika klasičnog baleta dio je Nastavnog plana i programa za srednju plesnu školu za zvanje scenski plesač. St | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 107 | Iva Novak | PRAVILNIK | Čitajući nacrt Pravilnika, uočila sam niz nelogičnosti ne koje bih htjela skrenuti pozornost. Naime, budući da se diplomirani inženjeri prehrambene tehnologije navode u sektoru Poljoprivreda, prehrana, veterina, smjer Prehrambeni tehničar kao kompetentni stručnjaci za Opću i anorgansku kemiju, Fizikalnu kemiju, Analitičku kemiju, Organisku kemiju i Biokemiju, ne vidim zašto ne bi mogli predavati kemiju u osnovnoj školi. Molim da se uvrste kao kompetentni stručnjaci za Kemiju u osnovnim školama kao što je to bilo i do sad te ostalim strukovnim školama. U obrazvovnom sektoru Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija, potrebno je na mjestima gdje su navedeni magistri inženjeri prehrambenog inženjerstva uvrstiti i diplomirane inženjere prehrambene tehnologije. Svugdje gdje su navedeni diplomirani inženjeri biotehnologije potrebno je uvrstiti i diplomirane inženjere prehrambene tehnologije i obrnuto. U sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija, smjer Ekonomist za predmet Tehnologija s ekologijom potrebno je navesti i diplomirane inženjere prehrambene tehnologije. Iako se taj predmet u tom smjeru ne predaje već pet godina, smatram da ga je potrebno ponovno uvrstiti u nastavni plan i program. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 108 | Maja Slaviček | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 109 | Alen Matušek | PRAVILNIK | Ne vidim razloga zašto ne dopustiti diplomiranim crkvenim glazbenicima rad u osnovnim školama. Dobro su obrazovani i u školama već uspješno rade, a jamačno imaju veću stručnu kompetenciju nego diplomirani učitelji s pojačanom glazbenom kulturom (time ne kanim umanjiti njihovu vrijednost). Stoga smatram da diplomirane crkvene glazbenike treba uvrstiti u popis vrsti obrazovanja predmetnih učitelja glazbene kulture u osnovnim školama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 110 | Elizabeth Hedl | PRAVILNIK | Poštovani, u Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjoj školi nema uvrštenog zanimanja Stručni prvostupnik, inženjer mehatronike. Savjetujem da uvrstite ovo zanimanje kako bi se po završetku studija mogli zaposliti uz određene pedagoške kompetencije u obrazovnim ustanovama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 111 | Librarian | PRAVILNIK | Poštovani, moram ukazati na propust pri definiranju stručne spreme osnovnoškolskog stručnog suradnika knjižničara. Naime, smatram nedopustivim da uz brojne studije bibliotekarstva u Hrvatskoj i veliki broj diplomiranih knjižničara niste predvidjeli promjenu Pravilnika kako bi upravo ti stručnjaci bili zapošljavani, a ne nestručno osoblje (razni profesori jezika, učiteljice i slično) koje nema nikakvo bibliotekarsko obrazovanje niti radno iskustvo. I dalje stoji da je moguće zaposliti nestručnu osobu uz uvjet prekvalificiranja u roku 3 godine. Ova "rupa" u zakonu omogućava političke malverzacije kojima sam osobno svjedočila pri čemu se zapošljavaju kćerke pročelnica i sdp ovih zastupnika, hdz-ovke, profesorice jezika koje nisu ni dana provele u knjižnici niti imaju ni upisan, a kamoli završen studij bibliotekarstva, a na natječajima se odbijaju kandidati sa višegodišnjim iskustvom u knjižnici i nekoliko diploma, među kojima je i za diplomiranog bibliotekara. Kvalificirani kandidati nemaju zakonsku osnovu buniti se na ovu nepravdu inspekciji ukoliko zakon dopušta zapošljavanje nekvalificiranog osoblja i ne postavlja čak ni klauzulu o prednosti jednih kandidata pred drugima. Smatram da izbrisati tu jednu stavku u zakonu nije veliki posao da bi mogao biti slučajan propust te Vas pozivam na Vašu savjest, stručnost i humanost da ćete biti dio promjene koja će donijeti novu nadu poštenja u svijet. Nećete promijeniti sudbinu samo nekolicine stručnjaka koji će napokon dobiti šansu za posao, već i generacijama njihovih učenika - jer ako odaberete kvalitetnu osobu koja će voditi učenike kroz svijet, dobit ćete bolje učenike i bolje ljude. Dopustiti zapošljavanje uhljeba koji će samo prosjediti svoje vrijeme jednako je traćenju mogućnosti novih generacija djece i to je razlog zašto nam je država u stanju u kakvom jeste. Hvala na čitanju dugog posta i vjerujem u Vas i da ima nade u promjenu na bolje, a sva moć i odgovornost je u Vašim rukama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 112 | Ivana Borovnjak | PRAVILNIK | Poštovani, Pridružujem se komentaru člana Hrvatskog dizajnerskog društva, Branimiru Paškvanu, te u ime zajednice dizajnera napominjem kako bi sljedeće trebalo staviti na razmatranje: Članak 9 Zanimanje diplomirani dizajner/magistar dizajna trebalo biti uvršteno u čitav niz programa i predmeta za Strukovne škole jer su isti za te predmete nesumnjivo barem jednako kvalificirani kao i dipl. ing. arhitekture u nekim, odnosno prof. likovne kulture/ akademski slikar u drugim slučajevima. Predlažem nadopunu za sljedeće programe, odnosno predmete: Program: Likovna umjetnost Predmeti: tehničko crtanje, pismo, teorija oblikovanja Program: dizajner unutrašnje arhitekture Predmeti: projektiranje interijera, osnove zanatskih radova, industrijska proizvodnja i perspektiva Program: aranžersko scengrafski dizajner Predmeti: plastično oblikovanje, aranžersko scenografske tehnike, oblikovanje prostora, povijest struke Program: grafički dizajner Predmeti: ilustracija, grafičke tehnike, grafičke tehnologije Program: slikarski dizajner Predmeti: slikarsko projektiranje, reklamno slikanje, perspektiva Program: Dizajner tekstila Predmeti: projektiranje Program: fotografski dizajner Predmeti: fotografski dizajn Program: dizajner metala Predmeti: povijest struke Program: dizajner keramike Predmeti: povijest struke Program: industrijski dizajner Predmeti: oblikovanje interijera, projektiranje Program: modni stilist Predmeti: teorija dizajna, kultura življenja, prostor i modni dizajn Također pod čl. 5 točka 24 (Likovna kultura) smatram da dipl. dizajner/mag dizajna ima kompetencije za održavanje predmetne nastave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 113 | Glazbena škola Alberta Štrige Križevci | PRAVILNIK | u čl.5, br. 23a - Glazbena kultura, smatramo da diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom glazbene kulture nema ni približne kompetencije profesora glazbene kulture/magistra glazbene pedagogije/magistra glazbene teorije/magistra muzikologije. čl. 9 - GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE - u osnovnim plesnim školama t.9 - klavir t.10 - korepeticija - predlažemo dodati - magistar muzike - čembalist/profesor čembala ( na studiju isti program klavira kao orguljaš! ) t.12 - glazbena umjetnost - dodati: magistar muzikologije/profesor muzikologije OSNOVNE GLAZBENE ŠKOLE t.1 - dodati: magistar muzikologije/profesor muzikologije t.8 - gitara - izbaciti : magistar muzike - kontrabas/akademski muzičar kontrabasist t 19 - harmonika : dodati magistar muzike ( bilo koji smjer ) uz uvjet završene srednje škole glavni predmet - harmonika t. 20 - tambure - kod svih bi trebalo biti navedeno: "koji je imao tambure kao predmet u sklopu studija najmanje dvije godine" - treba dodati : s obaveznom završenom srednjom školom ( završetak 2008. i kasnije ) - glavni predmet Tambure t.21 - skupno muziciranje - orekstar , dodati ( i tamburaški orkestri postoje u školama!) - uvjeti kao za nastavnika tambure t.22 - korepeticija - dodati: dirigent, čembalist SREDNJE PLESNE ŠKOLE t 14 - dodati magistar/profesor čembala t 27 - dodati magistar/profesor dirigent, orguljaš, čembalist SREDNJE GLAZBENE ŠKOLE t1 - predmet Glazbena umjetnost nije u nastavnom planu i programu t28 - predmet Harmonika - dodati magistar muzike ( bilo koji smjer) s uvjetom završene srednje škole harmonike - za zaposlene u srednjim školama do 1998.g. t 29 - predmet Tambure - kod svih bi trebalo biti navedeno: "koji je imao tambure kao predmet u sklopu studija najmanje dvije godine" - treba dodati : s obaveznom završenom srednjom školom ( završetak 2008. i kasnije ) - glavni predmet Tambure t 31. - skupno muziciranje - treba dodati : ORKESTAR - magistar/profesor glazbe gudač, duhač, harmonikaš - ovisno o vrsti orkestra i za tamburaški orkestar - uvjeti kao za nastavnika tambure t 33 - korepeticija - dodati magistar/profesor čembala Glazbena škola Alberta Štrige Križevci | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 114 | Katina Bracanović | PRAVILNIK | Poštovani, Predlažem da u Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja, stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu dopuni izmjenama: 23. Glazbena kultura Sukladno čl. 105. st.6. točke a) Zakona diplomirani crkveni glazbenik čl. 6 Srednje škole - za nastavnika glazbene umjetnosti diplomirani crkveni glazbenik čl. 9 Glazbene i plesne škole - za nastavnika predmeta 8) Solfeggio diplomirani crkveni glazbenik 9) Glasovir diplomirani crkveni glazbenik 10) Korepeticija diplomirani crkveni glazbenik 12) Glazbena umjetnost diplomirani crkveni glazbenik Osnovne glazbene škole 1) Solfeggio diplomirani crkveni glazbenik 2) Teorija glazbe diplomirani crkveni glazbenik 3) Glasovir diplomirani crkveni glazbenik 21) Skupno muziciranje ( Zbor, orkestar i ansambli) diplomirani crkveni glazbenik 22) Korepeticija diplomirani crkveni glazbenik Srednje plesne škole 13) Glazbena umjetnost diplomirani crkveni glazbenik 39) Osnove vokalne tehnike diplomirani crkveni glazbenik Srednje glazbene škole: 1) Glazbena umjetnost diplomirani crkveni glazbenik 5) Povijest glazbe diplomirani crkveni glazbenik 8) Dirigiranje diplomirani crkveni glazbenik S poštovanjem, Katina Bracanović | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 115 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | PRAVILNIK | Smatramo da su • pravo svih učenika na kvalitetno obrazovanje i • dugoročno osiguranje kvalitete obrazovanja glavna načela na kojima se mora temeljiti ovaj Pravilnik. U tome smislu čvrstog smo stava: • da diplomirani učitelji/učiteljice razredne nastave, odnosno magistri/magistre primarnog obrazovanja s pojačanim predmetima ili predmetnim modulima nemaju kompetencije potrebne za vođenje predmetne nastave u višim razredima osnovne škole, što je razvidno iz dostupnih nastavnih planova i programa njihovog studija • da se dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje može steći isključivo na fakultetima, odnosno sveučilišnim odjelima koji imaju dopusnice za izvođenje sveučilišnih diplomskih i sveučilišnih integriranih nastavničkih studija odgovarajuće struke • da se inicijalna licenca za zvanje učitelja ili nastavnika pojedinog predmeta smije steći isključivo polaganjem stručnog ispita iz tog predmeta te • da se u završnim i prijelaznim odredbama osobama koje su zatečene na radnim mjestima za koje nemaju potrebne kompetencije u skladu s predmetnim Pravilnikom omogući rok ne duži od pet godina u kojemu moraju steći potrebne kvalifikacije. Uz to, tekst Pravilnika potrebno je stilski i tehnički ujednačiti: • tako da njegova organizacija (oblikovanje tablica, broj stupaca u njima i sl.) bude ista za sve članke od 5. do 9. • tako da nazivi predmeta u svim člancima od 5. do 9. budu zapisani ili velikim ili malim početnim slovom. Predlažemo da to bude veliko početno slovo. • tako da redoslijed navođenja predmeta bude usklađen u svim člancima od 5. do 9. – ili u svima prema odgojno-obrazovnim područjima ili u svima abecedno. Predlažemo da, gdje god je to moguće, redoslijed bude prema odgojno-obrazovnim područjima, kako je to u članku 5. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 116 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | PRAVILNIK | Nadam se da će svi stari pravilnici na istu temu biti stavljeni izvan snage kako se njima ne bi moglo manipulirati kao što se sada manipulira, a u svrhu zapošljavanja nestručnih osoba koje su na neki način podobne. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 117 | Danijela Matijević Šimić | PRAVILNIK | Članak 4. Učitelj razredne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja: - učitelj razredne nastave - diplomirani učitelj razredne nastave - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom - magistar/magistra primarnog obrazovanja Učiteljski studij ili Učiteljski studij na hrvatskom i talijanskom jeziku Poštovani, što je s nama učiteljima razredne nastave koji smo vođeni željom i entuzijazmom za što više znanja i stručnog usavršavanja završili Poslijediplomski stručni studij „Suvremena osnovna škola“- ZAŠTO NAS UPORNO ZABORAVLJATE????? Zašto MAGISTRA NASTAVE I ORGANIZACIJE U OSNOVNOJ ŠKOLI nema nigdje na popisu????? Zašto nemamo prednost u natječajima za ravnatelje škola?????? Jako je puno ovoga „ZAŠTO“ , a nitko ne želi dati pozitivan odgovor.... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 118 | Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" | PRAVILNIK | Nacrtom Pravilnika nije obuhvaćeno izvođenje osnovnoškolskih i srednjoškolskih posebnih programa za učenike s teškoćama u razvoju u ustanovama socijalne skrbi čiji je osnivač Ministarstvo socijalne politike i mladih te nije jasno tko može izvoditi predmetnu nastavu u višim razredima osnovne i srednje strukovne škole, koja je potrebna stručna sprema stručnih učitelja, niti je navedeno tko su stručni suradnici u posebnim ustanovama za obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju, iako u Zakonu o socijalnoj skrbi, NN 157/13, 152/14, 99/15, čl. 163., st. 1. stoji „U domovima socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska može se provoditi program osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja pod uvjetima koje propisuje ministar nadležan za obrazovanje.“ Članci koji propisuju potrebnu stručnu spremu u Nacrtu su djelomično ili potpuno ispušteni. Vrijedeći Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu u članku 3. navodi odgovarajuću stručnu spremu učitelja razredne i predmetne nastave i stručnih suradnika te ga je potrebno uvrstiti i u novi Pravilnik, uz nadopunu novim zvanjima. Nadalje, dosadašnjim Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu člancima 50., 51., 52. i 53. propisana je stručna sprema potrebna za izvođenje nastave općih i stručnih predmeta u posebnim programima srednje strukovne škole, stručna sprema stručnog učitelja i ostalih djelatnika uključujući stručne suradnike (npr. pedagog prema dosadašnjem Pravilniku može biti i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila). Sadržaj navedenih članaka potrebno je uvrstiti u Pravilnik uz nadopunu novim zvanjima. Također, pojedina zvanja edukacijsko-rehabilitacijskih stručnjaka pogrešno su navedena (npr. profesor defektologije umjesto profesor defektolog) ili posve ispuštena (npr. diplomirani defektolog – nastavnik razredne nastave) što je potrebno detaljno provjeriti i ispraviti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 119 | Zajedničko vijeće općina | PRAVILNIK | ZVO Vukovar, 24.02.2016. SUGESTIJE NA PRAVILNIK O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA PRAVILNIKA U OKVIRU JAVNE RASPRAVE 1. U čl. 2. st. 5. Pravilnika iza st. 5. Dodaje se st. 6. Koji glasi: „Ukoliko učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji predaju u osnovnoj i srednjoj školi s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine, moraju prije prijema na radno mjesto proći testiranje o poznavanju materije koje provodi savjetnik - nadzornik nacionalne manjine u suradnji sa sustručnjakom. 2. U čl. 4. Pravilnika iza t. „ – učitelj razredne nastave“ dodaje se t. „ – učitelj razredne nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina“. 3. U članku 5. st. 1. iza t. 6. dodaje se t. 7. koja glasi: 7. Srpski jezik a) sukladno čl. 105. st. 6. t. a) Zakona: - profesor srpskog jezika i književnosti - profesor srpske književnosti i jezika - profesor srpsko-hrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti koji je diplomirao do 1991. godine, s temeljnim studijem srpskog jezika i književnosti - profesor komparativne književnosti sa teorijom književnosti - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom srpskog jezika - magistar/magistra srpskog jezika i književnosti - magistar/magistra srpske književnosti i jezika - doktor srpskog jezika i književnosti - doktor srpske književnosti i jezika Dosadašnja t. 7. postaje t. 8. i tako redom do t. 27. koja postaje t. 28. 4. U čl. 6. iza t. 24. dodaje se t. 25. koja glasi: 25) srpski jezik: - profesor srpskog jezika i književnosti - profesor srpske književnosti i jezika - profesor srpsko-hrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti* *koji je diplomirao do 1991. godine, s temeljnim studijem srpskog jezika i književnosti - profesor komparativne književnosti sa teorijom književnosti - magistar/magistra srpskog jezika i književnosti - magistar/magistra srpske književnosti i jezika - doktor srpskog jezika i književnosti - doktor srpske književnosti i jezika Dosadašnja t. 25. postaje t. 26., dosadašnja t. 26. postaje t. 27., a t. 27. postaje t. 28. 5. U čl. 10. iza st. 1. dodaje se st. 2. koji glasi: „Izuzetno od st. 1. osobe koje su pripadnici nacionalne manjine, a stekle su odgovarajuću kvalifikaciju u matičnoj državi, mogu se zaposliti na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u osnovnoj školi ili srednjoškolskoj ustanovi.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 120 | MAJA BREULJ | PRAVILNIK | Poštovani, Međužupanijsko stručno vijeće (Obrazovni sektor Poljoprivreda, prehrana i veterina) broji 58 nastavnika iz 25 škola iz 4 županije (virovitičko-podravske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske) uključujući se u Javnu raspravu donijelo je slijedeće zaključke vezane za predloženi Pravilnik: 1. Nacrt Pravilnika je prilično nejasan, zbunjujuć i manjkav radi slijedećeg: U Hrvatskoj srednje škole imale su mogućnost izbora modela obrazovanja: jedinstvenog modela obrazovanja (JMO) ili tzv. klasičnog modela (A ili B četverogodišnje ili trogodišnje trajanje). Predmeti se razlikuju kod navedenih modela obrazovanja kod zanimanja PEKAR, MESAR, KUHAR, KONOBAR, SLASTIČAR, te je nejasno zašto se u predloženom Pravilniku traži očitovanje samo za predmete iz B modela za gore navedena zanimanja? Što će biti s predmetima koji nisu navedeni u predloženom Pravilniku kod istih zanimanja (pekar, kuhar, mesar ...) iz tzv. JMO modela obrazovanja prema kojem pojedine srednje škole u Hrvatskoj rade? Popis odgovarajuće vrste obrazovanja za nastavnike u srednjoškolskoj ustanovi naveden je u Pravilniku o stručnoj spremi (NN br. 1/1996 i NN br.80/1999), a u predloženom Pravilniku u članku 12. napisano je: Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (NN br 1/1996. i NN br.80/1999.) Sukladno gore navedenom ostaju brojna otvorena pitanja vezana za pojedine predmete i stručnu spremu nastavnika u srednjem školstvu. 2. U pojedinim sektorima nisu navedena sva zanimanja npr. tehničar nutricionist, agroturistički tehničar za koja bi trebala biti navedena stručna sprema vezana za predmete. 3. Planovi i programi kod pojedinih zanimanja izmijenjeni su prije par godina (kod prehrambenog tehničara), a u nacrtu Pravilnika su napisani predmeti koji su po starom planu i programu. 4. Prijedlozi za dopunu odgovarajuće stručne spreme u osnovnoj školi za izvođenje nastave-predmet Kemija-dopuniti dipl.inž.prehrambene tehnologije i dipl.inž.biotehnologije 5. Dopuniti Popis odgovarajuće vrste obrazovanja za nastavnike u srednjoškolskoj ustanovi kod izvođenja nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama: predmet Kemija kod gimnazijskog programa i u strukovnim školama dodati dipl.inž. prehrambene tehnologije 6. Kod obrazovnog sektora Poljoprivreda, prehrana i veterina kod zanimanja: poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje, poljoprivredni tehničar opći, voćar-vinogradar-vinar, poljoprivredni gospodarstvenik kod nastavnog predmeta Vinarstvo dodati dipl.inž. prehrambene tehnologije i dipl.inž. biokemijske tehnologije. 7. Kod obrazovnog sektora Poljoprivreda, prehrana i veterina kod zanimanja Prehrambeni tehničar kod svih stručnih predmeta dodati dipl.inž biokemijske tehnologije 8. Kod zanimanja mlinar, pekar, mesar, konditor, rukovatelj prehrambenim strojevima, mljekar kod predmeta Tehnologija zanimanja i Praktična nastava dodati dipl. inž. biokemijske tehnologije 9. Kod obrazovnog sektora Ekonomija, trgovina i poslovna administracija kod zanimanja ekonomist kod predmeta Tehnologija s ekologijom treba dodati dipl. inž. prehrambene tehnologije i dipl.inž. biokemijske tehnologije. Nejasno je zašto nisu navedena i druga zanimanja (komercijalist, prodavač, poslovni tajnik). 10. Kod obrazovnog sektora Turizam i ugostiteljstvo kod zanimanja: hotelijersko-turistički tehničar, turističko-hotelijerski komercijalist kod predmeta: Kuharstvo sa slastičarstvom i Praktična nastava treba dodati dipl.inž.prehrambene tehnologije i dipl.inž biokemijske tehnologije s položenim majstorskim ispitom: majstor kuhar i majstor slastičar, isto tako i kod zanimanja konobar i kuhar kod predmeta Kuharstvo dodati dipl.inž. prehrambene tehnologije i dipl.inž. biokemijske tehnologije s položenim majstorskim ispitom-majstor kuhar, te kod zanimanja kuhar kod predmeta Praktična nastava dodati dipl.inž. prehrambene tehnologije i dipl.inž. biokemijske tehnologije s položenim majstorskim ispitom-majstor kuhar, a kod zanimanja slastičar kod predmeta Praktična nastava (slastičarstvo) dodati dipl.inž.prehrambene tehnologije i dipl.inž.biokemijske tehnologije s položenim majstorskim ispitom-majstor slastičar. 11. Prema važećim Planovima i programima prema kojima rade mnoge škole u sektoru Poljoprivrede, prehrane i veterine, sektoru Ekonomije i trgovine i u sektoru Turizma i ugostiteljstva koji nisu predstavljeni u ovom nacrtu Pravilnika kod predmeta vezanih za sadržaje prehrane, kemije hrane, kvalitete hrane, prerade prehrambenih sirovina, pripremu hrane, sastava prehrambene robe smatramo da bi kod predmeta s prethodno navedenim sadržajima trebalo uvrstiti i akademske nazive temeljem ranije stečenog stručnog naziva Fakulteta (dipl.inž .preh. tehnologije, dipl.inž. biokemijske tehnologije i dr.) i sadašnje nove akademske nazive koji se stječu na PTF Osijek i PBF Zagreb, te u suradnji s navedenim fakultetima utvrditi na osnovu stečenih znanja i kompetencija na fakultetima koje predmete i sadržaje mogu predavati oni koji su te fakultete završili uvažavajući sva druga stručna zvanja navedena kod pojedinih predmeta, a ne da jedni druge istiskujemo. 12. Krenula je kurikularna reforma obrazovanja koja će donijeti brojne promjene vezane za spajanje možda pojedinih sektora, promjene postojećih planova i programa budući su mnogi zastarjeli, promjene naziva predmeta i njihovih sadržaja zato nam nije jasno zašto se sada išlo u prijedlog ovog nacrta Pravilnika čijim bi stupanjem na snagu prestali biti važeći Pravilnici o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu /NN br 1./1996. i NN br. 80/1999.) u kojima je puno toga već odrađeno vezano za stručnu spremu i predmete iz novih planova i programa koji su sada u primjeni, a u predloženom nacrtu Pravilnika navedeni su stari planovi i programi koji se kod pojedinih zanimanja uopće ne primjenjuju. 13. Mišljenja smo da bi trebalo više dobre volje, bolje suradnje i koordinacije nadležnog tijela koje je predložilo ovaj nacrt Pravilnika s ASOO, HOK, Ministarstvom poduzetnišva, nadležnim fakultetima iz svih navedenih sektora kako bi se izradio novi kvalitetni Pravilnik o stručnoj spremi jer se ništa dobro ne može napraviti nabrzinu i opet će se za par godina ići u izmjene i dopune, a mi u školama zbog toga ispaštamo. Lijep pozdrav, Voditeljica Međužupanijskog stručnog vijeća Maja Breulj, dipl.inž. prehrambene tehnologije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 121 | OŠ Dr.Branimira Markovića | PRAVILNIK | Smatramo da diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetima HJ, matematika, EJ, NJ, informatika, geografija, glazbena kultura i likovna kultura nikako ne mogu biti izjednačeni sa prof. ili mag. dotičnih predmeta. Kod fizike, povijesti, tehničke kulture i tjelesne i zdravstvene kulture to nije dozvoljeno i smatramo da je to ispravno. Diplomirani učitelji sa pojačanim predmetom trebali bi izvoditi nastavu samo u razrednoj nastavi od 1.-4. razreda, a nikako u predmetnoj nastavi od 5.-8. razreda. Smatramo da Nacrt Pravilnika u tom pogledu narušava dignitet struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 122 | Škola za balet i ritmiku | PRAVILNIK | Uvidom u Nacrt pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, u dijelu koji se odnosi na plesne škole, uočili smo nelogičnosti te smo slobodni skrenuti Vam pažnju na njih. U većini nastavnih predmeta izostavljeno je zvanje Scenski plesač. Navedeno zvanje stječe se završetkom Škole za balet i ritmiku u Zagrebu i Umjetničke škole Franje Lučića u Velikoj Gorici. Scenski plesač s položenom metodikom osposobljen je za izvođenje nastave u plesnim školama jer je tijekom svojeg obrazovanja stekao potrebne kompetencije, koje su istovjetne zanimanju plesača edukacijskog smjera i plesača suvremenog plesa s položenom metodikom. Iz našeg obrazloženja, vidljivo je da u Pravilniku ne treba izostaviti niti jedno od navedenih zvanja. Dugi niz godina u plesnim školama nastavu pojedinih predmeta izvode plesni pedagozi koji su svoje visokoškolsko obrazovanje stekli izvan Republike Hrvatske. Osnutkom studija u podrčju plesne umjetnosti na Akademiji dramskih umjetnosti, od sljedeće školske godine biti će dostupan po prvi puta i visokobrazovani kadar školovan u Republici Hrvatskoj. Smatramo da Pravilnik treba dati prednost visokoobrazovanom kadru te isto tako ostaviti mogućnost zapošljavanja kadra i sa srednjom stručnom spremom. Vođeni tim smjernicama, sastavili smo osvrt na Nacrt Pravilnika po nastavnim predmetima uz kratka obrazloženja. ČLANAK 9. GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE OSNOVNE PLESNE ŠKOLE: 1) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Kao i u svim nastavničkim zanimanjima, težimo što obrazovanijem kadru. 1-4. Prva četiri navedena studija obuhvaćaju studij klasičnog baleta Sveučilišta u Zagrebu i druge studije baleta izvan Republike Hrvatske. Na taj način su obuhvaćene sve nostrificirane diplome plesača i pedagoga klasičnog baleta. 5. Navedeni studiji su pedagoškog usmjerenja te su pedagoška nadgradnja plesnog obrazovanja. Zbog nepostojanja studija plesa u Republici Hrvatskoj do prije tri godine, neki plesni pedagozi završili su navedene studije kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. Nastavnim planom i programom za srednje škole suvremene plesne umjetnosti navedeni studiji su i propisani te se navedene stručne spreme priznaju kao visoke za rad nastavnika suvremenog plesa. Nema razloga iz te prakse izdvajati baletne pedagoge te nastavnicima klasičnog baleta koji su također visoko obrazovani ne priznati navedene studije. Predmet klasični balet dio je Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu suvremenog plesa kao i Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu klasičnog baleta. Ti se predmeti po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuju, ali izvođenje nastave navedenih predmeta zahtijeva jednake kompetencije. 2) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Povijesni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz povijesnih plesova. 3) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Karakterni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz karakternih plesova. 4) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Osnove klasičnog baleta je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. . Ovaj se predmet po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuje od predmeta Klasični balet u Osnovnoj školi za klasični balet. Izvođenje nastave navedenog predmeta zahtijeva međutim jednake kompetencije kao i za izvođenje nastave Klasičnog baleta u Školi za klasični balet. 5) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa i Scenski plesač tijekom školovanja, kroz nastavne sadržaje predmeta Ritmika i Ritmika i glazba, stječu potrebne kompetencije za izvođenje nastave tog predmeta. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač suvremenog plesa, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno u 1. i 2. razredu, a 1 sat tjedno u 3. i 4. razredu. Prema Nastavnom planu i progamu za zavnje Scenski plesač, kroz nastavni predmet Ritmika i glazba 2 sata tjedno 1.- 4.razreda. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač edukacijskog smjera, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno 1. – 4. razreda. 6) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ples dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 7) SUVREMENI PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Suvremeni ples dio je Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu suvremenog plesa. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 8) GLAZBENA KULTURA (SOLFEGGIO) U osnovnim plesnim školama ne postoji nastavni predmet Glazbena kultura! 8) SOLFEGGIO 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Solfeggio je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu klasičnog baleta. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Solfeggioa i sl.. 9) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Prema važećim Nastavnim planovima i programima svih plesnih škola naziv nastavnog predmeta je Glasovir. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu glasovira i sl.. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra čembala. Obrazovanje čembalista, kao i orguljaša ( koji su navedeni kao stručni kadar) proizlazi iz klavirskog obrazovanja, te navedeni glazbenici prolaze iste nastavne sadržaje kao i klaviristi. Nadalje, čembalisti su navedeni kao stručne osobe za predavanje klavira u glazbenim školama te nema razloga da ne budu stručni i u plesnim školama. 10) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući i nazivi) - ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Magistar muzike obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara opciju rada vrlo nestručnog kadra, pa bi se tako moglo protumačiti da je magistar solo pjevanja stručni kadar za korepeticiju u plesnoj školi. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. Također je za nastavu Ritmike i glazbe važno da se omogući nastavnicima Područja glazba da ujedno i korepetiraju Područje ritmiku jer je Nastavnim planom i programom predviđeno da se korelacija tih dvaju područja najviše ostvaruje kroz usku suradnju dvaju nastavnika umjesto da se uvodi i treći, kao korepetitor. Važno je da je magistar glazbene pedagogije ,koji izvodi korepeticiju, u svom srednjoškolskog obrazovanju završio klavirski ili teorijski smjer. 11) FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 5. Scenski plesač s položenom metodikom 6. Plesač edukacijskog smjera 7. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Funkcionalna tjelesna tehnika je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 12) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 13) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područje Ritmika i nastavnog područje Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika i glazba dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa. Posebnost tog predmeta je u tome što se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu izvode dva nastavnika, svaki u svom području, plesač i glazbenik, koji usko surađuju i zajednički ocjenjuju učenika. Potrebno je izostaviti magistra muzike ( glazbena teorija, glazbena kultura, glazbena pedagogija i kompozicija) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera, jer ta struka obuhvaća zapravo dvije struke i takvih nastavnika nema (osim iznimno). Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. U SREDNJIM PLESNIM ŠKOLAMA: 1) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2) PLES LABAN 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Predmeti Ples, Ples Laban i Ritmika dio su Nastavnog plana i programa srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Scenski plesač s položenom metodikom tijekom svog školovanja kroz usvojene nastavne sadržaje stječe potrebne kompentencije za izvođenje nastave navedenih predmeta. Zbog nepostojanja studija plesa, do prije tri godine, mnogi plesni pedagozi završili su studije drštvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. 4) SUVREMENA PLESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Diplomirani plesač suvremenog plesa 5. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 6. Scenski plesač s položenom metodikom 7. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Plesač edukacijskog smjera OBRAZLOŽENJE: Suvremene plesne tehnike dio su obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 5) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti prvostupnika suvremenog plesa, jer oni nisu educirani za izvođenje nastave klasičnog baleta . Klasični balet u srednjoj školi logično se nastavlja na nastavne sadržaje osnovne škole i obrađuje sadržaje koje je spomenuti nastavni kadar usavršio kroz svoje obrazovanje. 6) POVIJEST PLESA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 3. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 4. Magistar/magistra povijesti umjetnosti 5. Magistar/magistra muzikologije 6. Magistar/magistra dramaturgije 7. Magistar/magistra komparativne književnosti 8. Magistar/magistra etnologije 9. Magistar/magistra socijologije 10. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 15. Plesač edukacijskog smjera sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 16. Plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 17. Scenski plesač s sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 18. Plesač edukacijskog smjera 19. Plesač suvremenog plesa 20. Scenski plesač OBRAZLOŽENJE: Povijest plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih struka i smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 7) NARODNI PLESOVI 1. Plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. Plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti sveučilišnog prvostupnika suvremenog plesa, jer se na studiju suvremenog plesa narodni plesovi ne obrađuju. 10) METODIKA SUVREMENOG ODGOJNOG PLESA 1. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Scenski plesač s položenom metodikom OBRAZLOŽENJE: Metodika suvremenog odgojnog plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. 12) ANATOMIJA 1. Doktor/doktorica medicine 2. Prvostupnik fizioterapije 3. Profesor biologije OBRAZLOŽENJE: Prvostupnik fizioterapije ima potrebne kompetencije za izvođenje nastave iz područja anatomije lokomotornog sustava, ozljeda i njihove prevencije. 13) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Nastavnom planu i programu srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 14) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave glasovira u srednjoj plesnoj školi. 15) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave karakternih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 16) MODERNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 9. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 10. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Scenski plesač s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti naziv plesač koreograf, jer takvo zvanje ne postoji u Republici Hrvatskoj. Predlažemo uvrštavanje svih zvanja u području klasičnog baleta ili suvremenog plesa, koji su stekli kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom. 17) KLASIČNA PODRŠKA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Klasične podrške u srednjoj školi za klasični balet. 18) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Povijesnih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 24) SOLFEGGIO S OSNOVAMA RITMA 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti koji osposobljavaju nastavnika za predavanje Solfeggia s osnovama ritma. Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio. 26) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 1. Prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik klasičnog baleta 3. Diplomirani plesač klasičnog baleta 4. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 5. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 6. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Osnove klasičnog baleta u srednjoj školi za klasični balet. 27) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) -ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio i Glasovir. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 123 | ŽELJKO MILNOVIĆ | PRAVILNIK | EKONOMIST-NISU UZETI NOVI EKONOMSKI PREDMETI. TKO JE PRAVIO POPIS EKONOMSKIH PREDMETA NEZNAM, ALI ZNAM DA JE NAPISAO STARE KOJI SE NE PREDAJU VIŠE. POSTOJI NOVI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA EKONOMISTE I EKSPERIMENTALNI. EKONOMSKI PREDMETI SU: -OSNOVE EKONOMIJE STATISTIKA POSLOVNE KOMUNIKACIJE KOMUNIKACIJSKO PREZENTACIJSKE VJEŠTINE -RAČUNOVODSTVO -MARKETING -BANKARSTVO I OSIGURANJE -TRŽIŠTE KAPITALA PODUZETNIŠTVO -VJEŽBENIČKA TVRTKA DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE -PRAVNO OKRUŽENJE POSLOVANJA -INFORMATIKA -IZBORNI PREDMETI | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 124 | MIRKO KUFNER | PRAVILNIK | Poštovani, u prijedlogu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja u programu poljoprivreda-prehrana-veterina nedostaje cijeli program za zanimanje agroturistički tehničar. Smatram da bi u programu cvjećar trebao diplomirani inženjer općeg smjera poljoprivrede moći predavati sve stručne nastavne predmete i praktičnu nastavu, a u smjeru voćar-vinogradar-vinar predmete vinarstvo, te promet i vožnju. Također smatram da bi u programima poljoprivredni tehničar opći smjer, poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje i poljoprivredni tehničar fitofarmaceut diplomirani inženjer općeg smjera poljoprivrede trebao moći predavati sve stručne nastavne predmete i praktičnu nastavu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 125 | Emir Kazaferović | PRAVILNIK | Nacrt pravilnika o stručnoj spremi nije usuglašen s Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (čl.6 točka 6,7,8) i to na području vrste programa koji se provodi u PRO. Pravilnikom je definirano da u PRO se mogu provoditi redovni i posebni programi a nacrta Pravilnika o stručnoj spremi to ne prepoznaje u čl.5 točka 26. Predlažemo da se u toj točki 26 izmjeni naziv ( Programi za djecu s teškoćama u razvoju u posebnim razrednim odjelima ili odgojno obrazovnim skupinama) i nadopuni na način da se prepiše prednje navedeni stavci čl.6 : "Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke i redoviti program uz individualizirane postupke može se provoditi i u PRO kada su učeniku, s obzirom na vrstu teškoća i specifičnost funkcioniranja koje ugrožavaju njegovu osobnu sigurnost ili sigurnost drugih učenika, potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja, a provode ga učitelji/nastavnici koji izvode nastavu i u redovitom nastavnom odjelu." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 126 | Marija Vrtlar | PRAVILNIK | Poštovani, prema 6. stavku članka 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08…152/14) iz kojeg proizlazi ovaj nacrt Pravilnika, nastavnički smjer odgovarajućeg nastavnog predmeta prioritetan je u odnosu na ostale. Studijski program odgovarajuće vrste spada pod točku b) uz uvjet stjecanja pedagoških kompetencija. "(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka." Zanima me što zakonopisci podrazumijevaju pod studijskim programom odgovarajuće vrste? Znači li to da osoba b) ne mora uopće završiti odgovarajući nastavni predmet? Odnosi li se to, primjerice, na inženjera elektrotehnike s položenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem koji želi predavati Matematiku? Je li taj inženjer elektrotehnike sa stečenim pedagoškim kompetencijama u istom položaju kao osoba koja je studirala nenastavnički studij matematike, dakle odgovarajućeg nastavnog predmeta, te stekla iste pedagoške kompetencije? Po logici stvari diplomirani inženjer ili magistar matematike sa stečenim pedagoškim kompetencijama trebao bi biti ravnopravan s profesorom matematike (što je i svrha dodatnog pedagoškog obrazovanja), a ne s osobom koja uopće nije studirala predmet koji predaje. Studij odgovarajuće vrste očito nije isto što i studij odgovarajućeg nastavnog predmeta, stoga osobe koje su završile odgovarajući nastavni predmet nenastavničkoga smjera sa stečenim pedagoškim kompetencijama trebaju biti u skupini a) i to bi se trebalo odnositi na sve nastavne predmete u osnovnoj školi. Jedina razlika između, primjerice, diplomiranog profesora hrvatskog jezika i diplomiranog kroatista sa završenim dopunsko pedagoškim-psihološkim-didaktičkim-metodičkim obrazovanjem jest u tome što je taj kroatist pedagošku skupinu predmeta položio naknadno. Isto bi se moglo primijeniti na diplomirane angliste, talijaniste, povjesničare, geografe i ostale koji su studirali odgovarajući nastavni predmet te naknadno završili dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje. Svrstavanje osoba ovog profila u alineju b) dovodi mnoge kompetentne prosvjetne radnike s položenim stručnim ispitom i radnim iskustvom u degradirani položaj. Štoviše, gube prednost rada u osnovnoj školi, a izgledi da dobiju posao minimalni su, jer će se uvijek na natječaj prijaviti osoba sa završenim nastavničkim smjerom koja ima prednost. Zar smisao dodatnog pedagoškog obrazovanja nije dovesti jedne i druge u ravnopravan položaj? Je li ovdje zaista riječ o degradiranju osoba koji su završili nenastavnički smjer odgovarajućeg nastavnog predmeta i dodatno pedagoško obrazovanje ili o rupici u Zakonu između izraza ''studij odgovarajućeg nastavnog predmeta'' i ''studij odgovarajuće vrste''? Kako za koga, odnosno ovisno o tome tko čita Zakon i kako ga želi protumačiti. U svakom je slučaju, stavak 6. članka 105. Zakona dvosmislen i nedorečen u alinejama a) i b). Čitajući ovaj nacrt Pravilnika koji bi trebao biti u skladu sa Zakonom, zaključujem da je vaša logika u članku 5. bila sljedeća: svrstati nastavničke smjerove i zvanje učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima u alineju a), sve nenastavnike u b), a sve prvostupnike u c). Kako je moguće da osoba koja studira odgovarajući nastavni predmet (ili predmete) s dodatnim pedagoškim obrazovanjem nije u ravnopravnom položaju s osobom koja je završila nastavnički smjer te nema prednost pred učiteljem razredne nastave? Učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom ne može biti u ravnopravnom položaju s nastavnicima i magistrima odgovarajućih nastavnih predmeta u predmetnoj nastavi, budući da nisu na istoj razini znanja i stručnosti, što se jasno može vidjeti iz popisa kolegija koje su jedni i drugi odslušali na fakultetu. Kompetencije i stručnost učitelja razredne nastave jesu i trebaju ostati u okviru razredne nastave koju ne bi smjeli nadilaziti. Još veća nelogičnost i neusklađenost nacrta Pravilnika sa Zakonom (čl. 105., st. 6.) vidljiva je u sljedećim stavcima članka 5.: 13. a) Matematiku može predavati magistar/magistra edukacije fizike i filozofije 15. a) Fiziku može predavati profesor matematike 18. a) Kemiju može predavati profesor biologije i geografije 19. a) Povijest može predavati magistar/magistra edukacije biologije i geografije. Navedeni stavci potvrđuju neusklađenost sa Zakonom jer otvaraju mogućnost da osoba predaje predmet koji uopće nije studirala, dakle završila je studij neodgovarajućeg nastavnog predmeta. Napominjem i to da su ova zanimanja, među ostalim, navedena u alineji a), stoga imaju prednost pred magistrima i inženjerima koji su završili studij odgovarajućeg nastavnog predmeta. Valja upozoriti i na to da ni u jednom stavku članka 5. (tj. ni za jedan nastavni predmet u osnovnoj školi) u alinejama b) nije navedeno što piše u 6. st. čl. 105 Zakona, a to jest da svi magistri i inženjeri trebaju steći pedagoške kompetencije (odnosno završiti potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje). Sličan slučaj je i u članku 6. za srednje škole, no ipak se za pokoji nastavni predmet navodi potvrda o dopunskom pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju. Konačno, pitanje koje moram ovdje postaviti jest što će biti sa spornim člankom Zakona kad ovaj Pravilnik, koji je očito s njim neusklađen, stupi na snagu? Logično bi bilo da se i on izmijeni, zar ne? Moji prijedlozi: -uvrstiti zvanja osoba koje su završile studij odgovarajućeg nastavnog predmeta sa stečenim pedagoškim kompetencijama u alineju a), budući da trebaju biti u ravnopravnom položaju s osobama koje su završile nastavnički studij odgovarajućeg nastavnog predmeta -navesti zvanje diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom u alineji b), s naglaskom na tome da bi osobe tog zvanja trebale predavati pojačani predmet samo u nižim razredima -promijeniti članak 105. Zakona. Nadam se da će moji prijedlozi biti uvaženi. S poštovanjem, Marija Vrtlar, diplomirani kroatist i anglist sa stečenim pedagoškim kompetencijama | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 127 | Zdravstvena iveterinarska škola Dr.Andrije Štampara vInkovci | PRAVILNIK | Poštovani, molim dopunu u Sektoru poljoprivrede, prehrane i veterine i to na način da se navedeni sektor dopuni zanimanjem veterinarski tehničar. Učenici se u navedenom zanimanju obrazuju već više od 30 godina, trenutno u 11 strukovnih škola u Hrvatskoj. S obzirom da zanimanje veterinarski tehničar nije navedeno u ovom nacrtu Pravilnika ne možemo stavljati prijedloge i mišljenja o potrebnim kompetencijama nastavnika. Zahvaljujem! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 128 | Branka Pavoković | PRAVILNIK | Poštovani, U prijedlogu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja u programu poljoprivreda-prehrana-veterina primjećeno je: nedostaje cijeli program za zanimanje agroturistički tehničar. U programu poljoprivredni gospodarstvenik predmete mehanizacija i zaštita bilja trebali bi moći predavati diplomirani inženjeri smjera ratarstvo i smjera voćar-vinogradar-vinar. U programu cvjećar trebao bi diplomirani inženjer općeg smjera moći predavati sve stručne nastavne predmete , a u smjeru voćar-vinogradar-vinar predmete vinarstvo, te promet i vožnju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 129 | Tihomir Vranić | PRAVILNIK | U prijedlogu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja primjećeno je da nedostaje u sektoru poljoprivreda cijeli program za zanimanje agroturistički tehničar. U programu poljoprivredni gospodarstvenik predmete mehanizacija i zaštita bilja trebali bi moći predavati diplomirani inženjeri smjera ratarstvo i voćarstva-vinogradarstva-vinarstva. U programu cvjećar trebao bi diplomirani inženjer općeg smjera moći predavati sve stručne nastavne predmete , a u smjeru voćar-vinogradar-vinar predmete vinarstvo, te promet i vožnju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 130 | DIANA BRATIČEVIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, dala bih primjedbe na dio Pravilnika koji se odnosi na strukovne škole, obrazovni sektor ekonomija, trgovina i poslovna administracija: a) nisu obuhvaćena sva usmjerenja (nedostaju, primjerice smjer Komercijalist i Prodavač) b) za navedena usmjerenja nisu navedeni svi stručni predmeti (tako za smjer Poslovni tajnik stoji samo jedan stručni predmet) c) za neke predmete potrebno je izmijeniti/nadopuniti koje struke može biti predavač (tako u usmjerenju Ekonomist, predmet Poslovne komunikacije može predavati i diplomirani ekonomist koji je u svom obrazovanju imao predmet Daktilografija/Poslovne komunikacije i koji je položio prva 4 modula ECDL programa, a ne samo dipl. oecc koji je završio smjer poslovne informatike) Zahvaljujem! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 131 | Zlatko Erjavec | PRAVILNIK | Poštovani, nakon pročitanog prijedloga Pravilnika smatram potrebnim ukazati na nekoliko činjenica. 1. Članak 105. stavak 6 a) Zakona jasno izriče da se odnosi na „studijske programe nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta“, što prvenstveno podrazumijeva nekadašnje profesore odgovarajućeg nastavnog predmeta (npr. profesor kemije), odnosno današnje magistre edukacije odgovarajućeg nastavnog predmeta – bilo jednopredmetnog ili dvopredmetnog studija (npr. magistar edukacije matematike i fizike), pri čemu se podrazumijeva da su tijekom svojeg studija uz stručne predmete i pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (PPDMO), u okviru zadnje navedenog imali metodiku nastave odgovarajućeg predmeta. Zadnje spomenuto je posebno bitno jer metodika predmeta je specifična za svaki pojedini predmet. Uz ovakvo, meni jedino logično tumačenje, diplomirani učitelji razredne nastave i magistri primarnog obrazovanja nikako ne spadaju u kategoriju „nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta“ jer je njihovo primarno obrazovanje razredna nastava. Ne diskutirajući potrebu omogućavanja učiteljima razredne nastave (odnosno magistrima primarnog obrazovanja) mogućnost specijalizacije i pristupa predmetnoj nastavi, još jednom ponavljam da ne spadaju u stavak 6 a). Nastavno na prvo navedeno, nejasno je na koji način su se uopće na Popisu određenih predmeta našla zvanja koja tu nikako ne spadaju, npr. mag. edukacije fizike i filozofije (na popisu zvanja za Matematiku) ili profesor politehnike (na popisu zvanja za Informatiku) kada je poznato da tijekom svojeg obrazovanja nisu slušali metodike predmeta sa popisa na kojem se nalaze i samim time nisu kompetentni za izvođenje nastave iz tih predmeta. 2. U dijelu u kojem se Pravilnik oslanja na članak 105. stavak 6 b) – „studijski programi odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili ...“ uz PPDMO s najmanje 55 ECTS-a, također bi trebalo eksplicitno navesti da se metodika u okviru PPDMO-a odnosi na metodiku odgovarajućeg predmeta, a ne na neku „opću“ metodiku (kakva ne postoji) ili na metodiku „neodgovarajućeg“ predmeta. 3. Što se Popisa odgovarajućih studijskih programa za pojedine predmete tiče, stječe se dojam da nije bilo dovoljno sistematičnosti kod izrade istih i da na popisima ima dosta grešaka, pri čemu je najveći nered na predmetu informatika. Čini se da je popis za informatiku napravljen spajanjem dosad važećeg popisa i popisa studijskih programa svrstanih u domenu Sektorskog vijeća za Informacije i komunikacije (a taj popis nije niti potpun niti točan, iako je napravljen u najboljoj namjeri :). Moj je prijedlog da se za sve predmete trenutno dostupni popis usporedi sa „Integriranim popisom akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica“. Ta usporedba ne zahtijeva visoku predmetnu stručnost osobe koja bi to napravila, a ukoliko bi bilo spornih programa (vjerujem da bi se radilo o manjem broju), njihovu prikladnost mogli bi odrediti stručnjaci pojedinih predmeta npr. stručnjaci uključeni u kurikularnu reformu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 132 | Bruna Dadić | PRAVILNIK | Poštovani, obraćam se u ime Županijskog vijeća stručnjaka edukacijsko rehabilitacijskog profila Splitsko dalmatinske županije. Imamo primjedbu na članke 26. i 27. u kojima se nabrajaju stručnjaci našeg profila koji mogu raditi na određenim radnim mjestima: posebni razredni odjeli i stručni suradnici. Smatramo da su uslijed promjena naziva i titula nakon završenog fakulteta dogodili propusti pa neki nazivi nisu uvršteni u ovaj Pravilnik. Tako se u članku 27. nigdje ne spominje zvanje: Profesor socijalni pedagog Imamo primjedbu i na članak 26. Posebni programi izostavljen je naziv dipl.defektolog-socijalni pedagog, odnosno različiti nazivi tog edukacijsko rehabilitacijskog profila, a radi se o stručnjacima koji su najkompetentniji za teškoće koje pokrivaju spektar problema u ponašanju, tj. za djecu s hiperaktivnim ponašanjem, teškoćama u socijalizaciji, emocijama, komunikaciji, pažnji i sl.( ADHD, autizam....), a koji su također uključeni u posebne programe odgoja i obrazovanja. Molim da iste uvrstite, kao što se nalaze u točki 27. ( program produženog stručnog postupka; stručni suradnici edukacijsko-rehabilitacijskog profila). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 133 | BRANKA KINKELA STUPAC | PRAVILNIK | Poštovani, Molim Vas da kao stručnjake s odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja razmotrite smjer diplomiranog sanitarnog inženjera s potvrdom o PPDMO. Prema nastavnom planu i programu odslušanih predmeta iz područja biologije, ekologije i kemije smatram da diplomirani sanitarni inženjer s potvrdom PPDMO zaslužuje svoje mjesto u novom Pravilniku kao učitelj u osnovnim školama. Naprotiv, godinama izvodimo nastavu s mnogo truda, koristimo nove tehnologije te se stručno osposobljavamo. Određenom broju kolega omogućeno je polaganje stručnog ispita i zasnivanje radnog odnosa, dok drugima nije. Ovim Vas putem kao stručnjake molim da se upoznate s nastavnim planom i programom smjera diplomirani sanitarni inženjer te na temelju istog donesete korektno i konačno rješenje navedenog višegodišnjeg problema . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 134 | Borjanka Smojver | PRAVILNIK | Poštovani, ljubazno molim da se u članak 5. - kemija, pod b) uvrsti diplomirani inženjer biotehnologije, odnosmo diplomirani inženjer prehrambene tehnologije kao i novo nazivlje inženjera koji su završili Prehrambeno-biotehnološki fakultet po Bolonji. Navedeni su, prema dosadašnjem Pravilniku, obavljali poslove učitelja kemije u osnovnoj školi. Podržavam prijedlog Pravilnika da prednost pri zapošljavanju imaju profesori, odnosno magistri edukacije kemije (pod a), ali vas molim da ne isključujete mogućnost zapošljavanja gore navedenih i to pod opcijom b). Prilažem popis kemijskih predmeta i broj nastavnih sati koji je odslušao diplomirani inženjer biotehnologije: Opća i anorganska kemija I - 6 sati tjedno Vježbe iz opće i anorganske kemije I - 2 sata tjedno Kemijsko računanje - 2 sata tjedno Opća i anorganska kemija II - 3 sata tjedno Vježbe iz opće i anorganske kemije II - 2 sata tjedno Analitička kemija I - 3 sata tjedno Vježbe iz Analitičke kemije I - 7 sati tjedno Analitička kemija II - 3 sata tjedno Organska kemija I - 5 sati tjedno Organska kemija II - 5 sati tjedno Vježbe iz Analitičke kemije II - 8 sati tjedno Vježbe iz organske kemije - 12 sati tjedno Fizikalna kemija I - 4 sata tjedno Vježbe iz fizikalne kemije I - 3 sata tjedno Biokemija I - 3 sata tjedno Tehnološke operacije I - 3 sata tjedno Vježbe iz tehnoloških operacija II - 3 sata tjedno Fizikalna kemija II - 4 sata tjedno Vježbe iz fizikalne kemije II - 3 sata tjedno Biokemija II - 3 sata tjedno Vježbe iz biokemije II - 8 sati tjedno Tehnološke operacije II - 3 sata tjedno Vježbe iz Tehnoloških operacija II – 5 sati tjedno | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 135 | Nikolina Miletić | PRAVILNIK | Poštovani, diplomirana sam kostimografkinja Tekstilno-tehnološkog fakulteta s akademskim nazivom Magistra inženjerka tekstilnog i modnog dizajna i imam završen program Pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke naobrazbe. Obraćam Vam se s zamolbom da se moja struka, koja je isključivo umjetnička izjednači s kolegama umjetničkih Akademija. Kako je ministarstvo odobrilo umjetnički studij (što nigdje u diplomi ni ne piše) i program koji kroz 5 godina studiranja sadrži predmete poput: Crtanja i slikanja, Povijesti umjetnosti, Moderne umjetnosti i dizajna, Nacrtne geometrije, Povijesti tekstila i odjeće, Modnog dizajna, Tekstilnog dizajna, Likovnog uzrokovanja tekstila, Modne ilustracije, Etnologije, Crtanja povijesnog tekstila i kostima, Sociologije kulture, Vizualnog jezika, Teorije mode, Crtanje i slikanje povijesnog kostima, Scenskog modeliranja, Kulture spektakla, Bojadisanja tekstila, Povijesti drame i kazališta, Osnova kazališne produkcije, itd., smatram da bi se trebalo uskladiti u zakonu da je to umjetnička struka. Konkretan razlog mog javljanja je poradi zamolbe, tj. mogućnosti izmjene zakona za zapošljavanje za učitelje likovne kulture u osnovnim i strukovno-umjetničkim školama. Sramotno je da uz umjetnički program koji sam prošla i s položenim pedagoškim kompetencijama zakonski pred mnom prednost imaju kolege s Akademije likovnih umjetnosti (koji nisu studirali likovnu edukaciju) s 3 ili 5 godina završenog fakulteta bez pedagoške izobrazbe, i to čak i za predavanje moje struke. Da stvar bude gora prednost posjeduje i Pedagoški fakultet koji je za rani i predškolski odgoj. Likovnu kulturu predaju pojedinci koji nisu podobni te oni kojima nedostaje sati za punu satnicu dok ja zakonski nisam stručna i pred mnom mogu raditi i pojedinci koji posjeduju diplome drugih zemalja. Fakultet sam završila na račun Republike Hrvatske, tj. bez plaćanja, smatram da bi ista trebala omogućiti zaposlenje osoba kojima je financirala školovanje. Zamoljavam Vas da uvažite moju primjedbu. S štovanjem, Nikolina Miletić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 136 | Josipa Gaurina | PRAVILNIK | Poštovani, molim Vas da uzmete u obzir magistre biologije i ekologije mora za predavati nastavne predmete Prirodu i Biologiju uz prethodno odrađen program PPDMO. Neki od njih su u procesu stručnog osposobljavanja ili su ga odradili. Isto tako neki su položili stručni ispit, a u ovom prijedlogu novog pravilnika ih nema kao učitelje i nastavnike koji mogu raditi u OŠ ili SŠ. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 137 | Filip Bonev | PRAVILNIK | Poštovani, Nacrt pravilnika smatram diskriminirajućim. Specijalistički diplomski stručni studiji se niti ne spominju. Članak 105., stavak 6., točka b, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi "Studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije)." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 138 | Josip Razum | PRAVILNIK | Poštovani, u nastavku navodim svoje primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu, kao i svoje prijedloge. 1. primjedba: U članku 5. stavku 1. Nacrta Pravilnika smatram nepavilnim to što stoji napisano da učitelj kemije u osnovnoj školi između ostalih, može imati i sljedeću vrstu obrazovanja – prof. biologije i geografije. Mislim da se ta vrsta obrazovanja ne može tumačiti kao odgovarajuća vrsta, prema članku 105., stavak 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Nije logičan ni poredak po kojem navedena vrsta obrazovanja stoji ispred svih dolje navedenih. Istodobno, uopće ne navodite – prof. fizike i kemije. 2. primjedba: U članku 5. stavku 1. Nacrta Pravilnika smatram nepavilnim to što stoji napisano da učitelj fizike u osnovnoj školi između ostalih, može imati i sljedeću vrstu obrazovanja – prof. matematike (na prvome mjestu). To je pretpostavljam, lapsus calami (copy – paste). Trebalo bi pisati - prof. fizike. 3. primjedba: U članku 6. Nacrta Pravilnika smatram nepavilnim poredak kojim su navedena zvanja koja znače odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za nastavnika kemije u srednjoškolskoj ustanovi (vidljivo je kod drugih predmeta, poput biologije da poredak nije abecedni nego logičan). Nije logično da se prvo navode zvanja stečena na istraživačkom smjeru studija (diplomirani inženjer kemije, odnosno magistar kemije), a tek nakon toga zvanje stečeno na nastavničkom smjeru studija (profesor kemije). Istovremeno zvanje magistar edukacije kemije se niti ne spominje kao mogućnost. Vaša prvo navedena zvanja mogu se tumačiti kao odgovarajuća vrsta obrazovanja, prema članku 105., stavak 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, uz uvjet da kandidat ima potrebne pedagoške kompetencije, odnosno odgovarajuće pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje. Kandidati sa zvanjem - profesor kemije, odnosno magistar edukacije kemije to već imaju, jer su završili odgovarajući smjer na studiju koji ih primarno priprema za odgojno-obrazovnu djelatnost, a to je nastavnički smjer. Zbog svega navedenog, predlažem sljedeći poredak: 1. profesor kemije, 2. magistar edukacije kemije, 3. diplomirani inženjer kemije, 4. magistar kemije, 5. diplomirani inženjer kemijske tehnologije, 6. diplomirani inženjer biotehnologije ... 4. primjedba: Neologčan poredak zvanja za nastavnika fizike u srednjoškolskoj ustanovi (nije moje područje, ali primjetih). Mogu navesti slične argumente kao i za kemiju. Poznato je da postoji izražen deficit osoba s odgovarajućom vrstom obrazovanja za nastavu kemije i fizike u srednjim školama (profesori, odnosno magistri edukacije), ali to nije logičan argument da ih se u ovom Nacrtu pravilnika navodi kao pričuvnu mogućnost ili ih se uopće ne navodi. Smatram da je po tom pitanju važeći Pravilnik logičniji. U vjeri da će navedene primjedbe biti proanalizirane, a navedeni argumenti uvaženi kako bi se radna mjesta u državnim službama popunjavala nakompetentnijim osobama, sve u svrhu napretka drage nam domovine Republike Hrvatske, Srdačno Vas pozdravljam. U Zagrebu, 23. veljače 2016. Josip Razum, prof. (profesor kemije), nastavnik kemije i biokemije u Školi za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 139 | katica kašikić | PRAVILNIK | Poštovani, čitajući ovaj nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu primječujem da ponovno nije prepoznata titula stručnog specijalista. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 105 stoji: (7) poslove nastavnika predmetne nastave može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije. (8) Poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Prema gore navedenom proizlazi da ovaj nacrt Pravilnika nije usklađen sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi što se protivi Ustavu Republike Hrvatske, članku 5, u kojem stoji: “U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi u skladu sa zakonom i Ustavom.“ MZOS je već upoznat s problemom neprepoznatljivosti akademske titule stručni specijalist u trenutno važećem Pravilniku o stručnoj spremi nastavnika te neusklađenosti tog Pravilnika sa Zakonom o odgoju i obrazovanju. Rečeno je kako će ta neusklađenost biti uređena novim Pravilnikom, no sudeći po ovom nacrtu, to se neće dogoditi. I ovaj nacrt Pravilnika izostavlja mogućnost zapošljavanja u školi kadra koji je završio diplomski specijalistički stručni studij te je jasno da se radi o subjektivnom i neargumentiranom odabiru pojedinih studija dok se druge diskriminira i zanemaruje. Zanima me, kao stručnog specijalista sa diplomom Veleučilišta u Karlovcu, zašto MZOS izdaje dozvole za rad institucijama koje obrazuju kadar po programu koji je ono samo odobrilo da bi se nakon uloženog truda i novca susretali sa bezbrojnim nedorečenostima, neusklađenostima i problemima, jer takva situacija nikomu ne koristi. Naše društvo deklarativno podržava i potiče prekvalifikacije i cjeloživotno obrazovanje i učenje, ali ispada da polaznici takvih programa ne znaju što mogu očekivati. Molim Vas da ispravite uočene nedostatke u ovom nacrtu Pravilnika kako bi bio usklađen sa Zakonom o odgoju i obrazovanju na koji se pozivate te kako se više ne bi diskriminiralo osobe koje su završile diplomske specijalističke stručne studije. S poštovanjem, Katica Kašikić, struč.spec.oec. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 140 | Branimir Paškvan | PRAVILNIK | Poštovani, Smatram da bi zanimanje diplomirani dizajner/magistar dizajna trebalo biti uvršteno u čitav niz programa i predmeta pod člankom 9. Za Strukovne škole jer su isti za te predmete nesumnjivo barem jednako educirani kao i dipl. ing. arhitekture u nekim odnosno prof. likovne kulture/ akademski slikar u drugim slučajevima. Program: dizajner unutrašnje arhitekture predmeti: projektiranje interijera, osnove zanatskih radova, povijest struke, industrijska proizvodnja, perspektiva Program: Likovna umjetnost Predmeti: tehničko crtanje, pismo, teorija oblikovanja Program: aranžersko scengrafski dizajner Predmeti: plastično oblikovanje, aranžersko scenografske tehnike, oblikovanje prostora, povijest struke, Program: grafički dizajner Predmeti: grafičke tehnike; grafičke tehnologije, Program: slikarski dizajner Predmeti: slikarsko projektiranje, reklamno slikanje, perspektiva, Program: Dizajner tekstila Predmeti: projektiranje, Program: fotografski dizajner Predmeti: fotografski dizajn, Program: dizajner metala Predmeti: povijest struke Program: dizajner keramike Predmeti: povijest struke Program: industrijski dizajner Predmeti: oblikovanje interijera, projektiranje, Program: modni stilist Predmeti: teorija dizajna, kultura življenja, prostor i modni dizajn Također pod čl. 5 točka 24 (Likovna kultura) matram da bi dipl. dizajner/mag. Dizajna bio posve kompetentan za održavanje predmetne nastave. Zahvaljujem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 141 | Sandra Humić | PRAVILNIK | Predlažem da se diplomirane inženjere kemijske tehnologije s potrebnim pedagoškim kompetencijama uvrsti na popis Pravilnika kao odgovarajuća stručna sprema za izvođenje nastave u nastavnim predmetima koji su nastavnim planom i programom srodni kemiji u srednjim strukovnim školama kao npr. Primijenjena kemija, Kemija hrane, Tehnološke operacije, Račun u struci, Tehnološke operacije i procesi, Biokemija te Analiza i kontrola kvalitete hrane. Pravilnik u području Strukovne škole, u obrazovnom sektoru Poljoprivreda, prehrana, veterina ne navodi program Agroturistički tehničar kao i Tehničar nutricionist, a koji se provode u školama te smatram da trebaju biti uvršteni u ovaj Pravilnik zajedno s pripadajućim nastavnim predmetima te vrstom i razinom obrazovanja. Navedeni program Prehrambeni tehničar je izmijenjen te gotovo niti jedan nastavni predmet više nije pod nazivom kako su navedeni u ovom Pravilniku. Predlažem da se program Prehrambeni tehničar izmijeni prema posljednjim izmjenama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 142 | Marina Kopri | PRAVILNIK | Kao prvo, svakako je neprihvatljivo magistra muzike - bez specifikacije diplomskog studija (instrumenta) - navesti kao odgovarajuću vrstu obrazovanja za gotovo svaki predmet u osnovnim glazbenim školama. Naziv ''magistar muzike'' (kada govorimo o instrumentalistima) u pravilniku treba biti specificiran određenim smjerom, kako ne bi bilo zabune ili nepravilnosti prilikom provođenja natječaja i zapošljavanja. Taj uopćeni naziv ''magistra muzike'' svakako bi trebalo izbjegavati. Druga primjedba ide u smjeru predavača saksofona. Naime, ako je prihvatljivo da profesor kontrabasa predaje gitaru, možda bi mogli navesti i da u osnovnim školama profesor klarineta može predavati saksofon (posebno u školama s manjim brojem učenika gdje punu satnica klarineta i saksofona predaje jedna osoba). Diplome se svakako poštuju, no ponekad je potrebno napraviti iznimnku zbog specifičnosti situacija u manjim sredinama. Ista se paralela može povući i s profesorima roga i eufonija/tenora. Treća primjedba odnosi se na članak 9. točka 21. Pravilnika. Naime, kod skupnog muziciranja nigdje nije spomenut tamburaški orkestar. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 143 | Sanja Malević | PRAVILNIK | Poštovani! Županijsko vijeće 14. županije Obrazovni sektor Poljoprivrede, prehrane i veterine s pripadajućim školama Srednja strukovna škola Antuna Horvata Đakovo, Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek, Srednja škola Našice, Srednja škola Donji Miholjac i Srednja škola Valpovo, koje broji 39 članova uključujući se u Javnu raspravu donijelo je sljedeće prijedloge i zaključke: 1. U prijedlogu Pravilnika nedostaju zanimanja: Poljoprivredni tehničar stočar, Tehničar poljoprivredne mehanizacije, Agroturistički tehničar ( međustrukovno zanimanje) i eksperimentalni Agrotehničar pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja. 2. U prijedlogu Pravilnika nedostaju izborni predmeti za zanimanja u poljoprivrednoj struci pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja. 3. Za smjer mehaničar poljoprivredne mehanizacije (OBRAZOVNI SEKTOR STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA) za predmete Tehnologija poljoprivredne proizvodnje, Motori i traktori, Poljoprivredni strojevi, Praktična nastava kao vrstu i razinu obrazovanja potrebno je navesti i dodati diplomirani inženjer agronomije smjer mehanizacija poljoprivrede i magistar inženjer agronomije-mehanizacije što je usklađeno s nastavnim planom i programom 4. Za predmet Promet i vožnja ( u zanimanju Poljoprivredni tehničar opći i biljne proizvodnje) zbog sadržaja vezanih za poljoprivrednu mehanizaciju – kao vrstu i razinu obrazovanja dodati diplomirani inženjer agronomije smjer mehanizacija poljoprivrede i magistar inženjer agronomije-mehanizacije 5. Na popis zvanja potrebnih za rad na mjestu nastavnika nužno je uvrstiti zvanje diplomirani inženjer agronomije - smjer zaštita bilja u predmete Bilinogojstvo, Tloznanstvo, Ratarstvo, Specijalno vinogradarstvo, Povrćarstvo, Sjemenarstvo, Skladištenje poljoprivrednih kultura, Cvjećarstvo, Dendrologija, Tržište, Zaštita čovjekova okoliša i Praktična nastava u svim programima iz ovog obrazovnog sektora. 6. U zanimanju Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje za predmet Opće voćarstvo i vinogradarstvo upisan je diplomirani ing. agronomije smjer ratar. Analogno tome predmetu Opće ratarstvo treba dodati Diplomirani inženjer agronomije, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo; 7. Ujednačiti kod svih zanimanja ukoliko se radi o istom predmetu tj. o istim ili sličnim sadržajima jednaku stručnu spremu. Predmet Tržište za zanimanje Poljoprivredni tehničar opći navedeni su diplomirani inženjer agronomije i magistar inženjer agronomije dok je kod istog predmeta za zanimanje Poljoprivredni tehničar vrtlar upisan samo magistar inženjer agronomije i treba dodati diplomirani inženjer agronomije. 8. U zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar za predmet Zaštita čovjekova okoliša dodati diplomirani inženjer agronomije smjer ratar 9. Uz navod diplomirani inženjer agronomije ukoliko nisu navedeni smjerovi naglasiti da se radi o svim pripadajućim i odgovarajućim smjerovima npr. kod predmeta Repromaterijali u poljoprivredi, Poznavanje poljoprivrednih kultura, Skladištenje poljoprivrednih proizvoda, Zaštita čovjekova okoliša, Praktična nastava. 10. U zanimanju Poljoprivredni gospodarstvenik u predmet Mehanizacija dodati Diplomirani inženjer agronomije smjer voćar-vinar-vinogradar i ratar, a u predmet Zaštita bilja Diplomirani inženjer agronomije smjer ratar 11. U zanimanju Vrtlar u predmetima Mehanizacija i Zaštita bilja dodati Diplomirani inženjer agronomije, smjer ratarstvo i opći smjer | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 144 | Snježan Hasnaš | PRAVILNIK | Poštovani. Prijedlog ovog nacrta pravilnika ostavlja mjesta sumnji da je sročen s namjerom da se obezvrijedi filozofija kao metodološka i kao metodička disciplina. Pod pretpostavkom da se htjelo doista predložiti neko poboljšanje, uvjerenja sam da trebam istaknuti nekoliko očiglednih općenitosti prepoznatljivih svakom tko se bavi filozofijom i etikom, bilo pedagoški bilo znanstveno. Dakle, prijedlog ovog nacrta previđa da metoda filozofskog istraživanja obuhvaća sva spomenuta zvanja i njihova područja (politologija, sociologija, etika, kroatologija, teologija, religiologija) i ne može biti svedena na bilo koje od njih. Metodički i metodološki to znači sužavanja područja bavljenja filozofijom i etikom. Pojedina zvanja također jesu suprotstavljena filozofiji te sa svojih partikularnih područja također ne mogu biti dovoljno utemeljena kako bi sagledala, ponovno, metodološki i metodički, širinu sve one problematike koju zastupa bavljenje filozofskom problematikom i filozofskom disciplinom etike. Smisao bavljenja filozofijom nije, metodički i metodološki, utemeljen samo povijesno već i predmetom filozofije te ničim drugim. Literatura o tome je preobilna. Apeliram na autore ovog nacrta da se posavjetuju s bilo kojim upućenim filozofom/filozofkinjom koji će joj, putem literature i filozofske stručne javnosti ukazati na ove, zapravo, unutar filozofskih stručnih krugova, općenito jasne pretpostavke bez kojih nema nikakvog stručno utemeljenog odnosa prema filozofiji. Odbijanjem uvažavanja, na prvom mjestu, filozofije kao zasebne discipline izvan okvira partikularnih zvanja kao što su politolozi, sociolozi, teolozi, profesori hrvatske kulture, kroatolozi, profesori religijske kulture i religiozi odbija se prepoznati stručnost filozofa da se bave filozofijom i etikom prije svih koji to nisu te nikakvim stečenim zvanjem za to ne mogu biti stručni u odnosu na obrazovane filozofe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 145 | Davor Brđanović | PRAVILNIK | Ispričavam se. Komentar sam prebacio u članak 9. gdje mu je i mjesto. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 146 | Graditljska, prirodoslovna i rudarska škola | PRAVILNIK | KEMIJA / BIOLOGIJA / MIKROBIOLOGIJA Na 19.str. pod predmetom BIOLOGIJA je lijepo navedeno da mag. educ. biol. i kem. može predavati taj predmet u gimnazijama i stručnim školama, dok pod predmetom KEMIJA nije navedeno. Nadalje, ako je novo "imenovanje" titula uvršteno pod biologijom, trebalo bi biti uvršteno svugdje gdje priše samo prof. biologije, samo prof. kemije i prof. biol. i kem. kao npr. u prehrambenim tehničarima pod SVIM navedenim vrstama kemija. Pod predmetom BIOKEMIJA kod preh. tehničara nije naveden profil prof. biologije, što smatram da bi svakako trebao biti naveden kao i mag.educ.biol. i kem. (ako nije naveden). Također pod predmetom MIKROBIOLOGIJA nedostaje mag.educ. biol. i kem. Kod KEMIJSKIH I EKOLOŠKIH tehničara također nije naveden profil mag.educ. biol. i kem., te u KEM.LABORATORIJU na području ekologija- opet nema mag.educ. biol. i kem. Negdje zna pisati "bilo koji dvopredmetni studij" što je ok... ali su navedeni opet samo profesori... kao npr. pod općomi anorganskom kemijom, organskom kemijom, pa pod predmetom ispitivanje materijala. Tu su i smjerovi kao što su: PROIZVOĐAČ STAKLA I PROIZVOĐAČ GUME. Prof. kemije kao profil predavača piše 2puta, i opet nema mag.educ. biol. i kem., a imaju i predmet Kemija s vježbama gdje također ne piše. 1. Kod prehrambenog tehničara u predmetima Primijenjena kemija, Račun u struci i Biokemije treba još dopisati za kadrovske uvjete i prof. kemije, dipl. ing. kemije, prof. biologije i kemije te prof. fizike i kemije. 2. Kod tehničara nutricionista u predmetima Humana fiziologija, Ekologija i Botanika treba dodati još i prof. biologije i kemije; nadalje, primijetio sam da u predmetima Zaštita na radu, higijena i sanitacija, Tehnologija vode te Ekološka proizvodnja hrane piše za kadrovski uvjet i prof. kemije. Smatram da se onda treba dodati i dipl. ing. kemije te prof. biologije i kemije. Primjedba da kod prehrambenih tehničara fali diplomirani inženjer kemije. Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije EKOLOŠKI TEHNIČAR predmet JEDINIČNE OPERACIJE- dopuniti s dipl.inz. prehrambene tehnologije i magistar injženjer prehrambenog inženjerstva (ako sam dobro napisala, tako piše u istom kurikulumu kod drugih predmeta, gdje može predavati) predmet MIKROBIOLOGIJA -dopuniti s dipl.inz. prehrambene tehnologije i magistar injženjer prehrambenog inženjerstva TEHNIČAR ZA LOGISTIKU I ŠPEDICIJU predmet POZNAVANJE ROBE -dopuniti s dipl.inz. prehrambene tehnologije i magistar injženjer prehrambenog inženjerstva POMOĆNI KUHAR- predmet HIGIJENA -dopuniti s dipl.inz. prehrambene tehnologije i magistar injženjer prehrambenog inženjerstva TURISTIČKO - HOTELIJERSKI KOMERCIJALIST KONOBAR KUHAR SLASTIČAR u tim smjerovima kod predmeta KUHARSTVO uopće nema prehrambeni inženjer već su samo ekonomisti i VKV kuhari Osnovna škola Priroda – obavezno dodati prof. biologije i prof. biologije i kemije (naveden samo učiteljski smjer s pojačanim prirodoslovljem) Gimnazija Kemija – dodati prof. biologije i kemije Strukovne škole POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE Poljoprivredna botanika – dodati prof. biologije i kemije POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR Poljoprivredna botanika – dodati prof. biologije i kemije Zaštita čovjekova okoliša - dodati prof. biologije i kemije i prof. biologije POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI Poljoprivredna botanika – dodati prof. biologije i kemije POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT Poljoprivredna botanika – dodati prof. biologije i kemije Zaštita čovjekova okoliša - dodati prof. biologije i kemije i prof. biologije PREHRAMBENI TEHNIČAR Opća i anorganska kemija - dodati prof. biologije i kemije Fizikalna kemija - dodati prof. biologije i kemije Analitička kemija - dodati prof. biologije i kemije Organska kemija- dodati prof. biologije i kemije Biokemija- dodati prof. biologije i kemije KEMIJSKI LABORANT Ispitivanje materijala - dodati prof. biologije i kemije Tehnologija struke - dodati prof. biologije i kemije PROIZVOĐAČ STAKLA Kemija s vježbama - dodati prof. biologije i kemije Tehnologija stakla - dodati prof. biologije i kemije KOŽAR Poznavanje materijala - dodati prof. biologije i kemije SREDNJE PLESNE ŠKOLE Anatomija – dodati prof. biologije i kemije Dodatne napomene: Nacrt je prilično manjkav. Neki smjerovi u srednjoškolskom obrazovanju uopće nisu navedeni (npr. tehničar nutricionist, rudarski tehničar, geološki tehničar). Plan i program za prehrambenog tehničara izmijenjen je prije četiri godine, a u nacrtu se predmeti navode prema starom. Za smjer kemijski tehničar naveden je jedan jedini predmet! Primjedbe i prijedlozi dopuna u Nacrtu PRAVILNIKA o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu Osnovna škola .1. U Čl.5 kod nastavnog predmeta kemije ( u dijelu b) ) treba dopuniti diplomiranim inženjerom prehrambene tehnologije- prema trenutno važećem Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) gdje je zastupljeno navedeno zanimanje. Srednja škola Gimnazije 1. U Čl. 6 kod nastavnog predmeta biologije naveden je diplomirani inženjer biotehnologije pa bi trebalo dopuniti s diplomiranim inženjerom prehrambene tehnologije budući da se radi o istom završenom fakultetu i istom zvanju samo što je smjer drugačiji ( dip. inž. prehrambene tehnologije-smjer preh. inženjerstvo i dipl. ing. preh. tehnologije-smjer biokemijsko inženjerstvo). 2. U Čl. 6 kod nastavnog predmeta kemije također je naveden samo dipl. inž. biotehnologije- treba dopuniti s dipl inž. prehrambene tehnologije ( razlog naveden prethodno). Na svim mjestima gdje se predviđa dipl. inž. prehrambene tehnologije ili mag. inž. prehrambene tehnologije MORA DOSLJEDNO PISATI I DIPL. INŽ. BIOTEHNOLOGIJE, u svim predmetima prhrambene, poljoprivredne i kemijske struke. 3.Sva mjesta koja se dopunjavaju s dipl inž. prehrambene tehnologije, svakako treba dopuniti s istovjetnim- magistar inženjer techn. aliment. (magistar prehrambenog inženjerstva) Strukovne škole Nacrt Pravilnika za strukovne škole je pogrešan i nepotpun. ZA NEKA JE ZANIMANJA NAVEDEN STARI PROGRAM KOJI SE NE IZVODI VEĆ GODINAMA, tako da su predmeti koji se predaju PREMA KATALOGU IZ 1996/97.drugačiji. Neka zanimanja za koja se učenici već duži niz godina školuju uopće nisu navedena. Nacrt bi trebalo ispraviti važećim Planovima i programima na osnovu pravovaljane dokumentacije Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ili navesti za sve sektore kao što je navedeno u nekim sektorima : U svim okvirnim nastavnim planovima i programima propisani su kadrovski uvjeti. 1. Za zanimanje prehrambeni tehničar naveden je stari program iz 1996., a postoji novi Nastavni plan i program po kojem se školuju svi prehrambeni tehničari u Republici Hrvatskoj i u kojem je adekvatno naveden nastavni kadar. 2. Kod kemijskih tehničara i ekoloških tehničara naveden je dipl. inž. biotehnologije i magistar prehrambenog inženjerstva, a vjerojatno je greškom ispušten dipl. inž. prehrambene tehnologije što je istovjetno zanimanje, pa je potrebna dopuna. Sukladno tome, potrebna je i dopuna kod zanimanja kemijski laborant u predmetima tehničko crtanje i elementi strojeva i ekologija i također u zanimanjima proizvođač gume i kožar. 3. Kod zanimanja ekonomist, u predmetu tehnologija s ekologijom naveden je dipl. inž. biotehnologije-potrebno je dopuniti dipl. inž. prehrambene tehnologije. 4. Zanimanje tehničar nutricionist nije navedeno u Nacrtu Pravilnika , a učenici se za to zanimanje u Republici Hrvatskoj školuju duži niz godina. Za navedeno zanimanje postoje propisani kadrovski uvjeti koje bi trebalo dopuniti. Prijedlog izmjena i dopuna naveden je u zasebnom dokumentu. U članku 6. pravilnika "Strukovne škole, 3. OBRAZOVNI SEKTOR GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA" treba dodati tekst: "U svim okvirnim nastavnim planovima i programima podsektora Geologija, rudarstvo, nafta propisani su kadrovski uvjeti" U članku 5. Pravilnika, točka 15 (Fizika) b) treba dodati tekst: "diplomirani inženjer rudarstva, diplomirani inženjer strojarstva " ili cijelu točku 15b) izmijeniti u "diplomirani inženjer tehničkih fakulteta" U članku 5. Pravilnika, točka 16 (Priroda) b) treba dodati tekst: "diplomirani inženjer geologije, diplomirani inženjer geologije i geografije" U članku 5. Pravilnika, točka 20 (Geografija) b) treba dodati tekst: "diplomirani inženjer geologije i geografije" U članku 5. Pravilnika, točka 21 (Tehnička kultura) b) treba dodati tekst: "diplomirani inženjer rudarstva, diplomirani inženjer geologije, diplomirani inženjer strojarstva " ili cijelu točku 21b) izmijeniti u "diplomirani inženjer tehničkih fakulteta" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 147 | Udruga bivših studenata i prijatelja visoke tehničke škole u Bjelovaru | PRAVILNIK | Poštovani, Predlažemo da se Stručni studij mehatronike koji pripada znanstvenom polju strojarstva, uvrsti u „Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu“, kako bi stručnim prvostupnicima (baccalaureus) inženjerima mehatronike bilo omogućeno uz odgovarajuće pedagoške kompetencije da se zaposle u obrazovnim ustanovama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 148 | Obrtnička škola Bjelovar | PRAVILNIK | Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjoj školi pisan je 1999. god. Do danas imamo niz novih zanimanja koja su proizašla iz otvorenih visokih škola i veleučiliša. Ta nova zanimanja nisu uvrštena u spomenuti pravilnik a svakako bi trebala biti. Npr. Stručni prvostupnik-Inženjer mehatronike nije uvršten u pravilnik, iako to zanimanje na tržištu rada postoji barem 4 godine. Smatramo da bi navedeno zanimanje trebalo biti uvršteno u pravilnik i da takav kadar može npr. držati praktičnu nastavu u srednjim školama u sektorima strojarstva i elektrotehnike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 149 | Igor Vlajnić | PRAVILNIK | Moj treći i nadam se posljednji komentar u raspravi. Isprike ako je netko povrijeđen. Ali: 1. Nitko se ne mora bojati za svoj posao ako je zaposlen prema dosadašnjim pravilnicima. To je uvijek bilo tako, i tako je predviđeno ovim pravilnikom. 2. Jednako tako, ne bi bilo ni pošteno da sada osobe koje su u sustavu trpe zbog promjene pravilnika - ali ni oni koji studiraju. Ako je netko upisao neki studij nije u redu da sada tijekom studija promjenom pravilnika ostane bez mogućnosti zaposlenja. Ovo su dugoročne i ozbiljne promjene - predlažem neko razdoblje prilagodbe. 3. Međutim, upravo zbog toga, pravilnik treba predstavljati "idealno stanje" i uvrštavati samo najviše razine kompetencija, a ne biti napisan po principu "svi sve"! 4. Na taj način se potiču fakulteti da podižu razinu i kvalitetu studijskih programa kako bi im diplomanti bili konkurentni, a studenti se potiču na upis viših razina i boljih fakulteta. Onda sve ima nekog smisla. Dosta je više snižavanja razina znanja i kompetencija i degradiranja onih koji nešto završe. Ako je netko i bio fantastičan student, činjenica da studira neki sporedni program mu ne daje za pravo da predaje u školi. Ali, i dalje svi možemo na kavicu. Prvo posao, onda zabava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 150 | Marija Veraja | PRAVILNIK | Poštovani, na popisu zvanja potrebnih za rad na radnom mjestu nastavnika u srednjim strukovnim školama iz predmeta gospodarska matematika stoji da ga mogu predavati diplomirani ekonomisti. Mislim da oni nisu kompetentni za predavanje matematike, što zbog nedovoljnih kolegija na fakultetima, što zbog kompleksnosti ionako najomraženijeg predmeta. Također, učenici u strukovnim školama zahtijevaju bolju metodičku obrazovanost, što ekonomisti u svom visokom obrazovanju nikad nisu imali. Mislim da bi taj predmet trebali predavati samo profesori bilo matematike same ili u kombinaciji s nekim drugim predmetom. Svakako je važno da se radi o kvalificiranim profesorima matematike! Ispada da za najsporniji predmet oko kojeg se vežu najveći problemi imamo najlabavije kriterije zapošljavanja. Bez obzira što ispred riječi matematika stoji riječ gospodarska, i dalje je to matematika. Davanje drugog imena predmetu je samo stvaranje sive zone u zakonu ne bi li se moglo lakše manipulirati radnim mjestima. To što imamo puno nezaposlenih ekonomista, ne znači da im treba na silu stvarati radna mjesta. Profesori matematike na svom studiju imaju i fiziku, pa nisu kompetentni predavati taj predmet. Ovaj dio pravilnika koji se odnosi na gospodarsku matematiku će dovesti do još većeg pada kvalitete nastave matematike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 151 | Suzana Mikulec | PRAVILNIK | Poštovani, u članku 4. trebali biste nadopisati još jedan važan pojam NASTAVNIK/ICA RAZREDNE NASTAVE jer po Vašem Nacrtu takve osobe ne postoje na papiru, ali ih u stvarnosti ima.Osim što ih niste uvrstili u članak 4., tim istima niste ni omogućili da se dodatno obrazuju u RH kako biste im pomogli ostvariti pravo na stjecanje visoke stručne spreme po koju su neki ravnatelji i neki učitelji išli u dragu nam Bosnu i Hercegovinu. Imate uvid u točan broj takvih NASTAVNIKA /ICA jer postoji centralni obračun plaća u kojem je za svakog točno napisana pripadajuća stručna sprema.Ako niste znali, ti isti NASTAVNICI sada imaju po dvadesetak godina radnog iskustva i spremni su se dodatno školavati u RH, ali koga briga za jednu ranjivu skupinu u društvu bez obzira o kojoj se skupini radi, jer je naše hrvatsko društvo prepuno ranjivih skupina koje se zbog nebrige i nestručnosti uvijek izgube negdje u nekom sustavu. Bože, čuvaj Hrvatsku ! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 152 | Melita Mataković-Rožić | PRAVILNIK | Uz dužno poštovanje kolegi Vlajniću, ja na ničem ne inzistiram samo predlažem i uključila sam se u ovo savjetovanje iz istog razloga, jer nas je malo i nemamo kritičnu masu koja bi lako mogla nešto promijeniti. U potpunosti se slažem da bi kompozitori i dirigenti trebali biti na popisu stručnih predavača Glazbene kulture u osnovnim i srednjim školama. Što se kavice u Vlaškoj tiče (iako ovo savjetovanje ne bi trebalo biti za osobna vrijeđanja, jer smo svi u sličnoj situaciji), ne pijem kavu, i u Vlaškoj sam provela vrijeme svog studija (1996.-2001. godine) na 3. katu KBF-a puno puta od 7 do 22 sata trudeći se na predavanjima, znojeći i vježbajući klavir i orgulje. I otkad radim stručno se usavršavam i usavršavati ću se bez obzira na kojem radnom mjestu završila nakon prihvaćanja ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 153 | Mario Dumančić | PRAVILNIK | Poštovani, Učiteljski fakulteti u Republici Hrvatskoj obrazuju učitelje s pojačanim predmetom Informatike. Tijekom svog studiranja studenti slušaju respektabilnu količinu kvalitetnih informatičkih kolegija koji im daju specifične, stručne kompetencije i znanja iz područja Informacijski i komunikacijskih znanosti. Temeljem toga smatram da im treba omogućiti rad u cjelokupnoj Osnovnoj školi a ne samo u niži razredima Osnovne škole. Posebice je važno naglasiti da studenti slušaju metodičke kolegije iz Informacijskih i komunikacijskih znanosti u puno većem obimu nego neki drugi programi. Potrebno je ovdje naglasiti da Učiteljima iz pojačanoga predmeta Informatike nedostaju metodička iskustva (ali ne i znanja) rada u višim razredima. Taj nedostatak je razumljiv jer iako posjeduju ta znanja ne smiju formalno ulaziti u nastavu viših razreda. No ovaj nedostatak može se vrlo brzo ukloniti novim kolegijem u okviru fakultetskog obrazovanja. Smatram da učitelji s pojačanim predmetom Informatike mogu kvalitetno unaprijediti informatičko obrazovanje u cjelokupnoj Osnovnoj školi. Lijepi pozdrav! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 154 | Maja Erak | PRAVILNIK | Poštovani, poljoprivredni fakulteti u RH nude pregršt smjerova za koje je propisano što koji smjer može predavati u srednjim školama. Rukovodeći se tim preporukama normu mogu „napuniti“ samo nastavnici u velikim poljoprivrednim školama što je u maloj školi „nemoguća misija“. Stoga predlažem da uvjet za zaposlenje ne bude smjer nego završeni poljoprivredni fakultet. Kroz nastavni plan i program tijekom školovanja na agronomskom fakultetu studenti obrade sva područja poljoprivrede. Kad se zateknu u školi, nastavnici stečeno iskustvo sa fakulteta nadograđuju i šire radom pri čemu stječu nove kompetencije i stručnost potrebnu za rad u nastavi bez obzira na završeni smjer. (npr. sektor ekonomije uglavnom traži dipl. ekonomistu, i sve nove verzije titula, bez naglaska na smjer). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 155 | Ante Sudec | PRAVILNIK | Cijenjene kolegice i kolegice, ova rasprava je očito izrazito loše pripremljena od strane Tijela koja stoje iza Nacrta, kao i što se kreće u izrazito pogrešnom smjeru. Ne mogu se oteti dojmu da se radi o napadu na pojedine struke, a bez zakonski potkrijepljenih argumenata. Vidljivo je da se najviše prašine podiglo zbog mogućnosti predavanja prirode i biologije u osnovnoj školi. Najviše se napadaju učitelji s prirodoslovljem. U čemu je problem?! Fakultet je imao Dopusnicu za obrazovanje kadra (rn + neki predmet); dakle njemački jezik, hrvatski jezik, matematika, engleski jezik, glazbena kultura, povijest, geografija, likovna kultura i prirodoslovlje. Činjenica je da smo tada obrazovali dotični kadar zbog deficita struke. Ljudi su se obrazovali za rad u rn i u predmetu (kao što neki dvopredmetno mogu studirati, kao što i oni koji su inženjerski smjer odabrali umjesto nastavničkog, pa svejedno mogu raditi uz položenu pedagošku grupu predmeta u nastavi itd.). Dakle tu smo odmah riješili pitanje kome je gdje lakše tražiti posao (jer su komentari da učitelji imaju više opcija, što je i čovjeku prosječne inteligencije jasno da i nije baš tako, pa smatram da nije potrebno objašnjavati navedenu tvrdnju obzirom da bi ovdje trebao biti prisutan viši kvocijent inteligencije). Nadalje, najspornije je tzv prirodoslovlje. Iako je ovdje razvidno da neki koriste wikipediu i google prevoditelj prilikom terminoloških okršaja, no činjenica je da su ti ljudi bili školovani za mogućnost rada u nastavi prirode i biologije u osnovnoj školi. Iako to google ne definira tako jer se pod terminom prirodoslovlja smatra priroda, biologija, kemija, fizika pa čak i matematika. Tko normalan bi ljude mogao školovati da pokrivaju sve ove izrazito zahtjevne znanstvene discipline odjedanput. I problem je nastao u trenutku kad su ti ljudi bili educirani u kolegijima iz prirode i biologije (citologija, genetika, geobotanika, botanika, zoogeografija, zoologija.......), a fizike i kemije su imali toliko da ih se pripremi na korelaciju s navedenim predmetima. Najžalosnije je što su se ovdje javno oglasili profesori koji su im temeljne kompetencije prenosili (za zapitati se o kvaliteti i imenu istih), a sad ti isti dotične osporavaju. Dolazimo do zaključka da ti isti očito nisu imali potrebne kompetencije, ali to očito nije ni bilo bitno dokle god je bio honorar osiguran, ili?Još žalosnije je da sad ti isti pišu vrlo pogrešne komentare i u ime društava. No, obzirom da to govori dovoljno za sebe vratimo se na činjenice. Problem je jedini nastao u tome što tim ljudima nisu upisali na diplomu da su završili prirodu i biologiju nego prirodoslovlje. Svjesni ste da fakultet to nije napravio svojevoljno već uz dozvolu MZOS-a i Nacionalnog vijeća? Dakle, njihov propust, ali vidljivo iz indeksa da ne govorimo o nikakvim fizikama i kemijama ili što se sve već ovdje "podrazumijeva". Što sad s tim ljudima? Uzmemo im diplome, damo im samo pravo rada u rn? Njihovi kolege s pojačanom matematikom, hrvatskim jezikom, engleskim jezikom itd. će ostati raditi, a ove ljude idemo oštetiti?! Znate li uopće da se radi o svega 250 ljudi u RH s toliko spornim stečenim zvanjem? Znate li da njih svega 15-20 radi u predmetnoj nastavi? Znate li da je zadnji student u navedeno zvanje bio upisan 2003.? Znate li da je svega njih nekoliko ostalo nezaposleno (ili rade u rn, ili su otišli u inozemstvo ili rade na nekim drugim poslovima)? Pa protiv koga se dižete i tko vam zapravo toliko smeta? Iz ovakve konverzacije, koja je ovdje prisutna, dolazimo do dva zaključka. 1. Biologija je očito najzahtjevniji predmet za poučavati, jer se nigdje nije diglo toliko prašine kao oko mogućnosti predavanja prirode i biologije (i to isključivo protiv učitelja s prirodoslovljem). Samo što se onda postavlja i pitanje zašto je u satnici toliko zakinuta, ako je već ona najzahtjevnija (a pid ima u 5.r manje od izbornih predmeta). Isto tako je zanimljivo što nitko ne osporava npr. pojačanu matematiku, hrvatski jezik, engleski jezik (oni su imali dovoljno dobar program ili?). Nitko od kolega nije tako popljuvao svoje kolege kao što su to napravili kolege iz prirode i biologije. Ovdje je automatski vidljivo i zašto djelomično status prosvjete u društvu i jest takav. Počnite od sebe. 2. Očito nekad cijenjen fakultet ima hiperprodukciju svog kadra pa je normalno da njih guraju da bi im osigurali radna mjesta. Zaboravili ste da je radnih mjesta malo, a inženjere koje školuju naknadno pretvaraju u nastavnike koji rade i u oš, u sš, na fakultetima jer rijetki pronalaze posao u ponekoj industriji koja je ostala. Gospodarstvo RH je u lošem stanju i razumljivo je da se svi ti silni diplomanti nemaju gdje zaposliti i na kraju idu na (za sad) sigurniju varijantu, a to je zapošljavanje u državnim sferama (školama). Isto tako školujete ekologe i ina zvanja za koje radno tržište nije dovoljno razvijeno, pa na kraju i oni završe u školama. Naravno da postaje sve tješnje jer su tu i oni koji su s namjerom završili nastavnički smjer. Naravno da štite one koji im donose posao, svoje studente, što je sasvim razumljivo, pa ispada da su im najveći problem učitelji prirodoslovci. U redu, maknimo njih 15-20 koliko ih radi, iz škola i zaposlimo kadar koji dotični navode kao isključive. S kim ćete se idući put obračunavati, kad maknete ovih 20 ljudi (na razini RH). Postaje vam jasnije koliko je ovo sve dalje sve veća lakrdija? I još besramno ucjenjujete ove ljude koji su svoje školovanje kvalitetno, odgovorno i savjesno završili. To je vic ili? Tražite legalan način da ih maknete? Jeste provjerili kako ti ljudi doista rade? Garancija kvalitetnog rada je svaka druga titula, a da nije dipl. uč. s prirodoslovljem ? Učitelje s prirodoslovljem pokupili smo s ceste? Ponavljam, zanimljivo je kako su svi ostali učitelji s pojačanim programima cijenjeni i neosporavani, dakle ovdje je očito prisutno šikaniranje samo određenih ljudi od strane pojedinaca koji sjede u radnim skupinama, a dolaze iz redova koji osporavaju prirodoslovce. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 156 | Matej Bošnjak | PRAVILNIK | Poštovani, predlažem da se zvanje stručni prvostupnik (baccalaureus)inženjer mehatronike sa potrebnim pedagoškim kompetencijama uvrsti u Pravilnik kao odgovarajuća vrsta obrazovanja za izvođenje praktične nastave u strukovnim školama u području strojarstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 157 | Marko Gajer | PRAVILNIK | Predlažem da se: Magistri/magistre inženjeri/inženjerke strojarstva, sa potrebnim pedagoškim kompetencijama, uvrste na popis Pravilnika kao odgovarajuća stručna sprema za izvođenje nastave tehničke kulture u osnovnoj školi. Izbacivanjem navedene stručne spreme sa popisa kako sada stoji u prijedlogu Pravilnika, priječi se mladim stručnjacima strojarstva da budu u skoroj budućnosti dio kvalitetnog kadra osnovnih škola. PS: Posebno držim ispravnim komentar od Filozofskog fakulteta u Rijeci, Odsjek za politehniku, koji nedvojbeno definira odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja Tehničke kulture za potrebe rada u osnovnoj školi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 158 | Igor Vlajnić | PRAVILNIK | Poštovanje svima. Iako, naravno, nisam stručnjak na svim područjima o kojima se ovdje raspravlja mislim da ipak ne bismo trebali miješati "idealno stanje" i praksu koja je rezultat lošeg stanja na tržištu rada. Naime, ovaj Pravilnik, kao i svaki drugi trebao bi određivati "ono što bi trebalo biti". A onda, ukoliko to nije moguće ispuniti, ostaviti prostor da se proces nastave nesmetano odvija i sa osobama koje nisu stručne, ali na privremenoj bazi. Ja se recimo čudim kolegici Mataković-Rožić koja inzistira da crkveni glazbenici predaju solfeggio u osnovnoj glazbenoj školi, Uz dužno poštovanje, studij na ICG-u je ipak jedna nedovoljna razina. Ali, bolje da ne ulazimo u takve rasprave. Ukoliko nema kadra, a to je posebno izraženo u manjim sredinama, neka predaju ljudi koji moraju. Međutim, ukoliko takva mogućnost ne bude izvanredno stanje, nego predviđena pravilnikom, onda urušavamo sustav i relativiziramo studije. Nije prihvatljivo stanje u kojem svatko može sve. Ako je netko izabrao da bude crkveni glazbenik, onda neka to i bude, Jer ako kompozitori i dirigenti, kao najjači studiji na Muzičkoj akademiji, nisu stručni predavati glazbeni u osnovnoj i srednjoj školi, onda mislim da su crkveni glazbenici još manje stručni za solfeggio. A za sve one koji kažu da je razlika u studijskim programima mala, neka onda jednostavno upišu studij na Muzičkoj akademiji: razlike bi trebale biti minimalne, a ukoliko se uredno polože, čak nakon prve godine nema ni školarine... Prema tome, to nije teško. A složit ćemo se da i nešto novo naučiti nije loše, zar ne? Nije problem u nazivima kolegija na fakultetu, nego o razinama znanja i godinama pripremanja, vježbanja, znojenja, truda, rada i mučenja koje se onda nikako ne smije i ne može izjednačiti sa kavicom u Vlaškoj. Uz dužno poštovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 159 | Melita Mataković-Rožić | PRAVILNIK | Diplomirala sam 2001. godine na Institutu za crkvenu glazbu "Albe Vidaković" pri KBF-u u Zagrebu i stekla zvanje Diplomirani crkveni glazbenik. Kolege koji su diplomirali 2002. dobili su još i naziv Profesor crkvene glazbe. U prošlom (još važećem) Pravilniku bili smo navedeni kao kompetentni za održavanje nastave Glazbene kulture u osnovnim školama. Ne znam zašto nas nema i u ovom Pravilniku. Zašto više nisam kompetentna održavati nastavu Glazbene kulture nakon završene srednje glazbene škole klavira; između ostalih predmeta, odslušane i položene opće i razvojne psihologije, pedagogije, metodike glazbene nastave, metodike klavira, odslušanih hospitacija i održanih oglednih sati, položenog stručnog ispita i 15 godina rada te stručnog usavršavanja na stručnim skupovima u školi i izvan nje? Isto tako predlažem da se Profesor crkvene glazbe uvrsti i u Osnovne glazbene škole - Glazbena kultura (solfeggio). Time nikako ne želim omalovažiti kolege koji su završili bilo koji studij/ smjer Muzičke akademije koji su navedeni kao stručni predavači i koji svakako trebaju imati prednost pri zapošljavanju; ali dati mogućnost crkvenim glazbenicima da se zaposle ili barem nadopune satnicu i u glazbenoj školi. Tu naročito mislim na manje sredine gdje je teško naći stručnu osobu, a i punu satnicu Glazbene kulture u općeobrazovnoj osnovnoj školi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 160 | Marko Prpić | PRAVILNIK | Kod većine predmeta nedostaju titule postignute bolonjskim procesom studiranja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 161 | Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci | PRAVILNIK | Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci 19. veljače 2016. Primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu Opći komentar Na Akademiji primijenjenih umjetnosti od 2005. godine izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti temeljem izdanih dopusnica MZOS-a, a nazivi koji se stječu završetkom istih uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine 50/2015), i to: Preddiplomski sveučilišni studij Likovne pedagogije – sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) likovne pedagogije Preddiplomski studij Primijenjenih umjetnosti - sveučilišni prvostupnik /prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)primijenjenih umjetnosti Diplomski sveučilišni studij Likovne pedagogije – magistar/magistra likovne pedagogije Diplomski sveučilišni studij Primijenjenih umjetnosti – magistar/magistra primijenjenih umjetnosti Od navedenih studija i akademskih naziva Nacrt je naveo samo u čl.5. pod točkom 24. Likovna kultura za učitelje u osnovnim školama magistre i prvostupnike likovne pedagogije. Osim što je i ovo navedeno, kao vrsta obrazovanja rad u osnovnim školama, nepotpuno, propušteno je u potpunosti biti navedeno kao vrsta obrazovanja za rad u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. Komentari i nadopune na članke U čl. 5. točka 24. ad b) treba dodati - magistar/magistra primijenjene umjetnosti (jer se radi o studijskom programu koji je uz potrebno stečene pedagoške kompetencije odgovarajuća vrsta obrazovanja) U čl.5. točka 24. ad c) treba dodati - sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) primijenjenih umjetnosti (jer se radi o studijskom programu koji je uz potrebno stečene pedagoške kompetencije odgovarajuća vrsta obrazovanja) U čl.6. točka 14. Likovna umjetnost treba dodati - magistar/magistra likovne pedagogije - magistar/magistra primijenjenih umjetnosti U istom članku 6. pod Strukovne škole ad 5.) za zanimanja Grafički tehničar treba dodati - magistar/magistra likovne pedagogije - magistar/magistra primijenjenih umjetnosti U čl.9. treba dodati - magistar/magistra likovne pedagogije - magistar/magistra primijenjenih umjetnosti u slijedeće programe: Likovna umjetnost Kiparski dizajner Dizajner unutrašnje arhitekture točke Aranžersko-scenografski dizajner Grafički dizajner Slikarski dizajner Dizajner odjeće Dizajner metala Dizajner keramike Industrijski dizajner tajnica Akademije Zvjezdana Nikolić, mag.iur. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 162 | Vesna Hajsan-Dolinar, dr.sc. | PRAVILNIK | Potaknuta novim nacrtom navedenog pravilnika kao dugogodišnji djelatnik škole i ravnateljica škole izražavam nezadovoljstvo izbacivanjem struka, koje su ne samo u našoj školi već i u mnogim školama u cijeloj našoj domovini, donijele mnogo rezultata u radu s učenicima, a izražavaju se kroz rezultate postignute na državnim natjecanjima. Diplomirani inženjeri tehničkih struka (strojarstva, graditeljstva, tekstilne- tehnologije, ...) nisu po novom nacrtu pravilnika predviđeni prenositi znanja kod nastavnog predmeta tehničke kulture, kao ni ekoinženjeri, ali ni ekolozi koji su završili FKIT u okviru nastavnog predmeta kemije ili biologije. Upravo su ta zanimanja ostvarivala vrhunske rezultate na osobnim razinama naših učenika kroz mnogobrojna natjecanja i sl. Ukoliko usporedimo nastavni plan tehničkih fakulteta i nastavni plan tehničke kulture jasno je da diplomirani inženjeri i magistri tehničkih struka po ostvarenim ECTS bodovima zadovoljavaju uvjete za učitelja tehničke kulture kao i diplomirani ekoinženjeri/ekolozi za učitelje kemije i biologije sukladno kao što nacrt pravilnika omogućuje učiteljima s pojačanim predmetima. Nadam se da će autori pravilnika uvidjeti naputke koji dolaze iz struke/škole i da će pružiti mogućnost visokoobrazovanim mladim ljudima da ostanu raditi i živjeti u Republici Hrvatskoj kako bi sudjelovali u odgoju i obrazovanju hrvatskih budućih naraštaja te se nadam da ih nećemo potjerati van granica. (Konkretno, učitelj savjetnik tehničke struke, autor udžbenika po novom pravilniku ne bi trebao raditi u osnovnoj školi). Predlažem dopunu starog pravilnika s novim akademskim nazivima i nitko neće biti oštećen, a najmanje učenici. ravnateljica OŠ Žakanje, Vesna Hajsan-Dolinar | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 163 | Građevinska tehnička škola - Rijeka | PRAVILNIK | Poštovani, javljamo se zbog nekih nelogičnosti u vezi s nacrtom Pravilnika. U Građevinskoj tehničkoj školi u Rijeci obrazujemo učenike za smijer Dizajner unutrašnje arhitekture te u tu svrhu imamo i zaposlene nastavnike iz područja likovnih umjetnosti. U članku 6. točka 14. (gimnazije, strukovne i umjetničke škole) i u članku 9. program likovna umjetnost, vezano za sve točke, nije navedena struka MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE, koju, kao nastavnika, i mi zapošljavamo u našoj školi. Nadamo se da se radi samo o nenamjernom previdu i da će to biti ispravljeno. Srdačan pozdrav, Građevinska tehnička škola u Rijeci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 164 | IRA BECK | PRAVILNIK | U svezi čl. 5. ad 10 - latinski jezik, jednako tako čl. 6. ad 13, podržavam u potpunosti kolegicu Martinič-Jerčić i kolegu Tonćija Maleša, koji uostalom govore u ime svih kl. filologa, odnosno nastavnika latinskog jezika s odgovarajućom stručnom spremom, radnim iskustvom u školama i drugim institucijama i tijelima vezanim uz obrazovanje ili znanstvenu djelatnost u relevantnom području. Zapravo je sramotno da se omalovažavaju godine i sati naobrazbe za obavljanje zadaće nastavnika kl. jezika i kompletnog odgajatelja humanističke orijentacije. Javnost se u nedavnoj prošlosti zgražala jer su u školama strane jezike predavali konobari i sl. djelatnici, a ovo nije nimalo drugačije. Onda bi netko s tečajem pružanja prve pomoći i ulične reanimacije mogao raditi u ekipi hitne medicine, zašto bi studirao i specijalizirao medicinu tog područja? Ira Beck, prof. lat. jezika i rimske književnosti i grčkog jezika i grčke književnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 165 | Melita Čoga | PRAVILNIK | Poštovani, s obzirom da je otvorena javna rasprava o nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika i odgajatelja u školskim ustanovama i učeničkim domovima, obraćam Vam se da bih ukazala na određene probleme tj. neusklađenost odobrenih programa u visokom obrazovanju koji rezultiraju bezvrijednim diplomama i ne mogućnošću apliciranja na određena radna mjesta. Primjedba se odnosi na popis odgovarajuće vrste obrazovanja članak 3. Točka (b, c) za učitelje likovne kulture u osnovnim školama i strukovnim umjetničkim školama. Naime ministarstvo je odobrilo diplomski studij Kostimografije na Tekstilno – tehnološkom fakultetu koji je po svom programu umjetnički studij ( što nigdje u diplomi ne piše). Svih pet godina fakulteta preddiplomski studij i diplomski studij Kostimografije u programu ima : Uvod u povijest umjetnosti, Akt crtanje i slikanje, Crtanje i slikanje, Likovno projektiranje, Povijest tekstila i odjeće, Psihologiju odijevanja, Socijologiju kulture, Etnografiju, Osnove metrike boje, Ilustraciju, Povijest drame i kazališta, Bojadisanje tekstila, Scenografiju, Scensko modeliranje, Kulturu spektakla, Likovno projektiranje odjeće i tekstila itd. Iz programa je vidljivo da je program likovno umjetnički te da bi diplome magistra Kostimografije ( u diplomi piše magistra ing. Tekstilnog modnog dizajna smjer Kostimografija) trebalo uskladiti u sustavu i dodati u pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja za učitelje i nastavnike Likovne kulture u osnovnim i strukovnim školama. Pogotovo ako je kroz program cijeloživotnog obrazovanja položen i program Pedagoško nastavničkih kompetencija te je stečeno 60 ECTS bodova i kompetencije za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Program pedagoško nastavničkih kompetencija se sastoji od (Temeljna znanja o odgoju i obrazovanju, Didaktika, Obrazovanje kroz povijest, Socijologija obrazovanja, Socijalno-etička načela i prakse u odgojno obrazovnom sustavu, Psihologija učenja i pamćenja, Psihologija djetinjstva i adolescencije, Prakse komunikacije, Medijska kultura, Metodika obrazovnog područja ili nastavnog predmeta i Metodičke vježbe). Apsurdno je da sa šest godina studija nemamo mogućnost raditi kao učitelji likovnog i prednost imaju mnogi čiji je program istih kompetencija ili čak i manje kompetentan. Neusklađenost sustava visokog obrazovanja govori nam da s nekom diplomom možeš raditi svugdje, a s nekom nigdje iako imaju istu razinu kompetencije. Nadam se da će te razmotriti primjedbu i srdačno Vas pozdravljam Melita Čoga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 166 | DIJANA ZADROVIĆ | PRAVILNIK | Na radnom mjestu učitelja razredne nastave novim Pravilnikom nije propisano da može raditi učitelj razredne nastave-prof.defektolog(VSS).Kako znamo da je u redovnim školama sve više učenika sa teškoćama u učenju ovakvo zvanje i više je nego poželjno,pa je vrlo štetno za učenike da se i to zvanje ne prizna tj.da se prof.defektologu,koji je ujedno i učitelj razredne nastave ne prizna VSS. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 167 | Đurđa Trupinić | PRAVILNIK | Poštovani, u članku 4. koji govori o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja razredne nastave izostavljeno je zvanje nastavnik razredne nastave koje se u sustavu obrazovanja u Republici Hrvatskoj stjecalo sve do 1991./92. akademske godine. Unaprijed zahvaljujem na uvažavanju ukazanog propusta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 168 | Ana Budić | PRAVILNIK | Slažem se sa već viđenim komentarima vezanima za kvalifikacije potrebne za predavanje Tehničke kulture te se nadam da se neće dozvoliti propust izostavljanja diplomiranih inženjera tehničke struke kao kompetentnih učitelja Tehničke kulture u osnovnoj školi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 169 | Marin Mustapić | PRAVILNIK | Poštovani, trebalo bi ostaviti mogućnost predavanja Tehničke kulture u osnovnoj školi diplomiranim inženjerima tehničke struke te na taj način proširiti paletu mogućnosti predavanja istoga predmeta u osnovnoj školi jer je ovim nacrtom pravilnika jako smanjena mogućnost obavljanja posla učitelja tog predmeta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 170 | Zlatko Bukvić | PRAVILNIK | u članku 5. trebalo bi dodati da stručni suradnik bude i socijalni radnik, a posebno se to odnosi na ustanove koje provode školovanje učenika s većim teškoćama u razvoju po posebnim programima. Mnogi od tih učenika ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, potrebno je za neke osigurati smještaj u udomiteljske obitelji. U slučaju da izostane kao stručni suradnik, smatram potrebnim definirati rad socijalnih radnika u nadležnim centrima za socijalnu skrb i njihova zaduženja za konkretne škole na području gdje djeluju (ako nije regulirano nekim drugim propisom). Nadalje, stručni suradnik u posebnoj ustanovi odgoja i obrazovanja za učenike s većim teškoćama na mjestu pedagoga može biti i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, smjer edukacijska rehabilitacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 171 | Srednja škola - Centar za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK | Đana Baftiri Srednja škola-Centar za odgoj i obrazovanje Zagreb, Zagorska 14 Ovim Pravilnikom ispuštene su posebne ustanove u sustavu srednjeg školstva pod ingerencijom MZOS. Ranijim Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu iz 1996.godine, bilo je obuhvaćeno i navedeno područje. Također se ne navodi odgovarajuća stručna sprema nastavnika koji izvode poseban program u inkluzivnim uvjetima (trenutno osim edukacijsko - rehabilitacijskog stručnjaka program izvode i predmetni nastavnici te strukovni učitelji). Edukacijsko-rehabilitacijski stručnjaci izvode nastavu u posebnim razredima i odgojno-obrazovnim skupinama po posebnom programu u osnovnim školama ( nacrt ovog pravilnika), stoga je potrebno uvrstiti istovjetno i za srednje škole. Edukacijsko-rehabilitacijski stručnjaci su prema dosadašnjem pravilniku mogli ravnopravno izvoditi nastavu tehnologije zanimanja (jedini strukovni predmet kroz sve tri godine obrazovanja), kao i nastavnici (inženjeri struke). Prema nacrtu novog pravilnika nije jasno tko će moći izvoditi nastavu u opće-obrazovnim i strukovnim predmetima u posebnom programu, jer su pomoćna zanimanja koja rade po posebnim programima – jednostavno ispuštena. Također, u posebnom programu nije naveden izvoditelj praktične nastave u školskoj radionici tj. nisu definirane vrsta i stupanj potrebne stručne spreme. Program produženog stručnog postupka se osim u osnovnoškolskom, izvodi i u srednjoškolskom programu, a na njega se također ovdje zaboravilo. Budući je istovjetan program za učenike s teškoćama u razvoju obuhvaćen u osnovnim školama (članak 5.st.1., točka 27.) potrebno je navesti isti i za srednje škole. Napominjem da su u navedenoj točci ispušteni određeni smjerovi edukacijsko-rehabilitacijskih stručnjaka, odnosno da je pogrešno napisan njihov naziv: a) Profesor defektologije - treba zamijeniti s prof.defektolog b) ispušten je diplomirani defektolog-nastavnik razredne nastave (naveden je diplomirani defektolog-učitelj razredne nastave za kojeg bi trebalo provjeriti je li to točan naziv) c) ispušten profesor rehabilitator- molimo dopuniti popis U članku 8. navode se stručni suradnici u srednjoškolskoj ustanovi, gdje je ispušten stručni suradnik logoped. U članku 8. su pogrešno napisani pojedini nazivi stručnih suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog smjera. Trebalo bi navesti sva tri smjera stručnjaka (ERF) te za svaki od njih napisati točne nazive (npr.u stavku 3. ovog članka navodi se netočan naziv profesor defektologije umjesto profesor defektolog), a ispušten je profesor rehabilitator. Također napominjem da su na radnom mjestu stručnih suradnika pedagoga u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama dosadašnjim pravilnikom bili zapošljavani edukacijsko-rehabilitacijski stručnjaci (prof. defektolozi i ostali nazivi). Potrebno bi bilo i nadalje ostaviti kao jednu od mogućnosti, da osim stručnjaka pedagoga, postoji opcija zapošljavanja i edukacijsko-rehabilitacijskog stručnjaka (profesor defektolog i svi ostali navedeni nazivi) na radnom mjestu pedagoga za posebne osnovne i srednjoškolske ustanove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 172 | Vanda Cegledi | PRAVILNIK | Bilo bi dobro razmotriti kvalifikacije za nastavnike koji mogu raditi u glazbenim školama, Prijedlog Pravilnika je prije svega ne jasan. Praksa pokazuje da mag.mus i prof.glasovira ne rado predaju nastavu : glasovir obvezatno , glasovir fakultativno i glasovir kao izborni predmet te tu nastavu uglavnom održavaju nastavnici koji su završili glazbenu pedagogiju ili grupu teorijskih predmeta. Stoga molim, da se razmotri mogućnost da nastavu glasovira u ovom slučaju mogu predavati i nastavnici sa završenom srednjom školom, glazbenik klavirist i završenom glazbenom pedagogijom, glazbenom kulturom ili nekim drugim teorijskim smijerom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 173 | Maria Žižić | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da je izuzetno važno da se u pravilnik uvrste diplomirani inženjeri tehničke struke kao mogući nastavnici Tehničke kulture u osnovnoj školi kao što to vrijedi po trenutnom pravilniku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 174 | Daniela Šincek | PRAVILNIK | Očitovanje Odsjeka za psihologiju FFOS-a na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja, a u dijelu u kojem se regulira područje djelovanja psihologa: Predlažemo da se Nacrt ujednači na način da se, kao što je navedeno na str. 21 (odgovarajuća vrsta obrazovanja za predavača srednjoškolskog predmeta Psihologija - diplomirani psiholog, magistar/magistra psihologije, profesor psihologije) na isti način odgovarajuće vrsta obrazovanja navedu za predmet Poslovna psihologija s komunikacijom koji se spominje uz tri zanimanja u pravilniku (navedeno je Profesor psihologije, Magistar psihologije, treba stajati diplomirani psiholog, magistar/magistra psihologije, profesor psihologije) Potpuno treba promijeniti odrednicu uz predmet Socijalna psihologija i marketing jer je navedeno da tu nastavu može predavati magistar edukacije psihologije, a u Integriranom popisu akademskih naziva i kratica iz 2015 godine nije naveden takav naziv, odnosno nijedan studij psihologije u RH ne dodjeljuje takvo zvanje svojim diplomantima. Stoga i na tom mjestu treba navesti "diplomirani psiholog, magistar/magistra psihologije, profesor psihologije" Lijep pozdrav, Daniela Šincek | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 175 | Hrvoje Jurić | PRAVILNIK | 8. veljače 2016. Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uputio je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, sljedeći dopis: Poštovani gospodine ministre Šustar, poštovana gospođo ravnateljice Žarković-Pečenković, dana 25. siječnja 2016. na mrežnoj stranici „e-Savjetovanja“ (https://esavjetovanja.gov.hr) objavljen je „Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu“, a rasprava o njemu otvorena je do 25. veljače 2016. Neugodno smo iznenađeni odredbama u Nacrtu Pravilnika koje se tiču predmeta Filozofija i Etika. Obraćamo vam se stoga s izjavom i zahtjevom da razmotrite i uvažite naše primjedbe te da u tom smislu revidirate postojeći Nacrt Pravilnika. U spornim odredbama Nacrta Pravilnika koji propisuje odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave pojedinih predmeta, u članku 6., stavku 5., predviđeno je da srednjoškolski predmet Filozofija, uz filozofe (magistre filozofije, diplomirane filozofe i profesore filozofije), predaju i politolozi (diplomirani politolozi), sociolozi (diplomirani sociolozi, magistri/magistre sociologije i profesori sociologije), teolozi (diplomirani teolozi), kroatolozi (profesori hrvatske kulture i diplomirani kroatolozi) te religiolozi (profesori religijske kulture i diplomirani religiolozi). Nadalje, u članku 6., stavku 3. Nacrta Pravilnika, predviđeno je da bi Etiku, uz filozofe (magistri filozofije, diplomirani filozofi, profesori filozofije), smjeli predavati i teolozi (diplomirani teolozi, diplomirani katehete), kroatolozi (profesori hrvatske kulture, diplomirani kroatolozi) i religiolozi (profesori religijske kulture, diplomirani religiolozi). Navedene su odredbe Nacrta Pravilnika, duboko smo uvjereni, stručno, znanstveno i pravno neutemeljene i neprihvatljive zbog toga što su: (1.) protivne znanstveno-nastavnim razlozima: (1.1.) Filozofija je etablirana disciplina u znanstvenom polju s jasno određenim granicama njezina predmeta i pripadajućom metodologijom. Shodno tomu, nastavni planovi i programi filozofije, odnosno kurikulski ustroj izvođenja nastave filozofije u srednjim školama neminovno podrazumijevaju uvažavanje identiteta, strukture i kompetencija filozofije kao znanstvene discipline. (1.2.) Svrhu i ciljeve nastave filozofije odnosno kompetencijski standard i očekivane ishode moguće je postići samo na temelju uspješno svladanih preddiplomskih i diplomskih studijskih programa filozofije. Drugi studiji (npr. oni koji obrazuju i osposobljavaju politologe, sociologe, teologe, kroatologe i religiologe) svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu sukladni ni istovrsni studijskim programima filozofije, te se ne mogu komutativno koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Eventualni, periferni i dekontekstualizirani kolegiji u nefilozofskim studijskim programima, koji mogu sadržavati pokoju filozofsku crtu, najčešće su izbornog statusa, u skladu s naravi dotičnih studija. (1.3.) Etika je, kao i logika, u strukturiranju znanstvenih polja i grana, baš kao i u izvođenju nastave na svim razinama, oduvijek bila sastavni dio filozofije. Samo uspješno svladani studijski programi filozofije omogućuju srednjoškolskom profesoru da ispuni svrhu i ciljeve nastavnog programa, odnosno kurikularna očekivanja i ishode. (2.) protivne zakonsko-pravnim razlozima: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Pritom se, međutim, podrazumijeva da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja sljedećih zakonskih i pravnih odredaba i sukladnosti s njima: (2.1.) U članku 105., stavku 7. Zakona o odgoju i obrazovanju propisuje se: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ (2.2.) Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, br. 118/2009.) meritorno se utvrđuje posebnost i razdvojenost filozofije kao discipline (polja) u odnosu na druge discipline (polja) u području društvenih i humanističkih znanosti. (3.) protivne kulturno-tradicijskim razlozima: Stručno zastupljena nastava filozofije afirmirala se u hrvatskoj kulturnoj i obrazovnoj tradiciji na srednjoškolskoj, preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini obrazovanja. Studijski programi filozofije izvode se na sedam visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. To jamči stručnu i kadrovsku zadovoljivost svih društvenih potreba za nastavnicima filozofije, etike i logike. Stoga je nedopustivo angažiranje nestručnjaka u izvođenju nastave iz navedenih predmeta u srednjim školama. Shodno svim iznesenim razlozima, kao i radi unutarnje konzistentnosti Nacrta Pravilnika (gdje svakom predmetu u pravilu odgovara njegova referentna znanstvena disciplina: povijesti – povijest, psihologiji – psihologija, sociologiji – sociologija, itd.), za izvođenje nastave predmeta Filozofija i Etika treba propisati sljedeće vrste i razine obrazovanja: Filozofija: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi; Etika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. Molimo vas da razmotrite naše primjedbe i argumente te da prihvatite naše prijedloge, odnosno da izmijenite navedene odredbe Nacrta Pravilnika, koje smatramo iznimno štetnima za kvalitetu srednjoškolske nastave, kao i za položaj i razvoj filozofije kao znanstvenog polja humanističkih znanosti u okviru cjelokupnog sustava obrazovanja. S poštovanjem, pročelnik Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Igor Mikecin | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 176 | Višnja Vlahek Sokač | PRAVILNIK | U nacrtu se ne navodi profesor kemije i fizike koji jednako pravno može predavati i kemiju i fiziku ili samo kemiju ili samo fiziku. Smjer zahvalan ali očito izgubljen. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 177 | Jasmina Vuković | PRAVILNIK | U članku 5., stavak (1) u točki 27. dva puta je naveden profesor defektologije što je nepostojeće zvanje, postoji profesor defektolog pa onda iza toga smjer. Umjesto profesor defektologije treba napisati: u prvom slučaju profesor defektolog-bez smjera, a u drugom slučaju-profesor defektolog-smjer rehabilitacije jer je taj smjer ispušten, a naveden samo socijalni pedagog i logoped. Znači-nitko nema diplomu na kojoj piše profesor defektologije, to je greška i konzultirajte Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet jesu li ikad izdali diplomu s ovakvim nazivom zvanja. Prijedlog ovakvog pravilnika nije u skladu sa Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti NN 124/11. U članku 5. stavak (2) točka 3. gdje se reguliraju zvanja stručnih suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila, opet je naveden profesor defektologije koji NE POSTOJI, a ispušten je PROFESOR DEFEKTOLOG SMJER REHABILITACIJA koji je educiran za rad s učenicima s intelektualnim teškoćama, tjelesnim invaliditetom, oštećenjem vida, poremećajima iz autističnog spektra te za cijeli niz djelatnosti sukladno Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti NN 124/11, koji kaže: I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuje sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na magistre edukacijske rehabilitacije primjenjuju se i na osobe koje su završile visokoškolsko obrazovanje na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, odnosno Fakultetu za defektologiju kao redoviti ili izvanredni studij, a prema prethodnim programima studija za smjer defektolog – učitelj, defektolog – odgajatelj, defektolog – opći smjer, defektolog – rehabilitator ili su završili dvopredmetni studij defektologije, ako im je jedan od predmetnog studija bilo područje: mentalna retardacija, oštećenje vida, oštećenje sluha ili tjelesno oštećenje. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na magistre edukacijske rehabilitacije primjenjuju se na odgovarajući način i na sveučilišne prvostupnike edukacijske rehabilitacije koji sudjeluju u procesu pružanja edukacijsko-rehabilitacijskih usluga. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod. Članak 2. Edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost čine pojedinačno ili skupno usmjereni edukacijsko-rehabilitacijski postupci te mjere utemeljene na načelima i spoznajama edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti i prakse koja obuhvaća: – rano otkrivanje – rano uočavanje rizika za moguće odstupanje od tipičnog razvoja, okolinskih prepreka i drugih nepovoljnih čimbenika te upućivanje na dijagnostiku, – timsku dijagnostiku – sudjelovanje u interdisciplinarnom dijagnostičkom timu, – procjenu potreba za podrškom, procjenu u svrhu izrade individualiziranih programa poticanja, osobno usmjerenih i obiteljski usmjerenih planova podrške, procjenu profesionalnih interesa i sposobnosti, – ranu intervenciju – program rane intervencije usmjeren na poticanje određenih razvojnih područja u cilju ublažavanja i prevencije daljnjih razvojnih teškoća i stvaranjem većih mogućnosti za uključivanje u redovite oblike odgoja i obrazovanja, odnosno prevenciju institucionalizacije. Provodi se u obitelji i podrazumijeva individualizirani obiteljski program podrške (neposredan rad s djetetom, savjetovanje i edukacija roditelja), posredovanje i sudjelovanje u tranzicijskom programu, – promicanje prava djece s teškoćama u razvoju i njihovih roditelja, kao i osoba s invaliditetom u zajednici – javni rad usmjeren na upoznavanje i senzibilizaciju javnosti za podizanje razine svijesti o pravima osoba s invaliditetom te primjenu načela izjednačavanja mogućnosti na sljedećim područjima djelovanja: a) promicanje važnosti obiteljskog života, b) naglašavanje preduvjeta za neovisno življenje u zajednici, c) promicanje dostupnosti redovitog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju i podrške koja im je potrebna, d) promicanje kvalitetnije zdravstvene zaštite djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, e) promicanje jednakog pristupa socijalnim uslugama za osobe s invaliditetom, f) promicanje pristupačnosti u zajednici uklanjanjem prostornih prepreka i omogućavanjem pristupa informacijama, g) izjednačavanje mogućnosti studenata s invaliditetom u sustavu visokog obrazovanja, h) promicanje aktivne participacije osoba s invaliditetom u području profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i rada, i) promicanje zaštite osoba s invaliditetom i ostvarivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugim osobama, j) promicanje razvitka i afirmacije kreativnih mogućnosti osoba s invaliditetom u svrhu ravnopravnog uključivanja u kulturni život, k) promicanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u svim oblicima javnog života i svim procesima političkog odlučivanja, l) promicanje razvoja odgovarajućih uputa, obrazovanja i sredstava potrebnih za sudjelovanje u rekreativnim, športskim aktivnostima i razonodi za osobe s invaliditetom, m) promicanje značaja djelovanja udruga osoba s invaliditetom i učinkovite suradnje između tijela državne vlasti i organizacija civilnog društva, a s ciljem smanjivanja socijalne isključenosti, n) promicanje dostupnosti istraživanja i podatka za unapređenje i sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim segmentima društvenog života u svrhu poboljšanja kvalitete njihova života na multidisciplinaran način, o) promicanje međunarodne suradnje i praćenje međunarodnih programa razvoja, uključivanjem osoba s invaliditetom u donošenje odluka koje se odnose na ostvarivanje njihovih prava, – edukacijsko-rehabilitacijske individualne i/ili grupne postupke i programe: bazična perceptivno-motorička stimulacija, poticanje perceptivno-motoričkog razvoja, rehabilitacija igrom, poticanje senzorne integracije, rehabilitacija putem pokreta, peripatologija, primijenjena analiza ponašanja, strukturirani programi s vizualnom podrškom, sustavi augmentativne i alternativne komunikacije, uključujući znakovni i slikovni jezik i Braillovo pismo, kognitivne strategije učenja, tehnike individualnog i grupnog poučavanja, poticanje razvoja kognitivnih, praktičnih i socijalnih kompetencija, poticanje harmoničnih odnosa s vršnjacima, poticanje osobnog i socijalnog razvoja u grupi, poticanje razvoja prirodnog kruga podrške (obitelj, rodbina, prijatelji, poznanici itd.), spolni odgoj i edukacija, osnaživanje za samozastupanje, programi podrške u sustavu zapošljavanja te organiziranog stanovanja, modeli osobno i obiteljski usmjerenog planiranja podrške, programi profesionalnog razvoja, tranzicijski programi, metode kreativne terapije i art/ekspresivih terapija, metode komplementarnih terapija, kao i široki spektar drugih rehabilitacijskih postupaka u području rehabilitacijske medicine, psihosocijalne onkologije, asistivne i rehabilitacijske tehnologije, – odgojno-obrazovni rad s djecom s većim teškoćama u razvoju, uključujući predškolski odgoj, osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, profesionalnu izobrazbu i radno osposobljavanje te cjeloživotno učenje odraslih osoba s invaliditetom, – koordinaciju podrške u različitim sustavima u svrhu zastupanja, upućivanja i praćenja korisnika, – edukacijsko-rehabilitacijsku superviziju – podršku u unaprjeđenju profesionalnih kompetencija i poboljšavanju usluga koje se pružaju korisnicima, – konzultaciju/savjetovanje – oblik podrške djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, – suradnju – dobrovoljna, ravnopravna, formalna i neformalna, zajedničkim ciljevima usmjerena aktivnost radi ostvarivanja primjerene podrške i produktivnog rješavanja potreba djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, – timski rad – sudjelovanje u donošenju zajedničke odluke na temelju multidisciplinarne procjene o klasifikaciji teškoće, primjerenom obliku rane intervencije, školovanja, profesionalnog obrazovanja i radnog osposobljavanja, zapošljavanja i sl., – edukacijske aktivnosti – uključuju naobrazbu pojedinaca i skupina u ovladavanju općim i specifičnim edukacijsko-rehabilitacijskim znanjima i vještinama u cilju stjecanja profesionalnih kompetencija edukacijsko-rehabilitacijske naobrazbe, – edukacijsko-rehabilitacijska stručna i znanstvena istraživanja – uključuju temeljna, primijenjena i razvojna istraživanja u svrhu produbljivanja spoznaja na području edukacijsko-rehabilitacijske znanosti i unapređenja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, – edukacijsko-rehabilitacijsku evaluaciju – evaluacija svih edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka, programa i načina djelovanja, povezana sa sustavima stručne i znanstvene dijagnostike i procjene. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 178 | OŠ "Matija Gubec" Cernik | PRAVILNIK | Potrebno je u čl. 4. uvrstiti "Nastavnik razredne nastave", jer u sadašnjem sustavu obrazovanja još uvijek radi, na radnom mjestiu učitelja razredne nastave, velik broj nastavnika razredne nastave. Napominjemo da se sve do akademske 1991./92. godine upisivao studij po završetku kojega se stjecao naziv "Nastavnik razredne nastave". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 179 | Anamarija Friganović Goić | PRAVILNIK | Svakako izjednačiti različite nazive u računarstvu, imate diplomirani inženjer računalstva i računarstva, tamo gdje je diplomirani informatičar dodati dipl inž računarstva kao i gdje je magistar inženjer računarstva te inženjer elektrotehnike, smjer računarska tehnika - to je sad jednako dipl inž računarstva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 180 | Ante Milić | PRAVILNIK | Smatram da velika redukcija koja je vezana za radno mjesto učitelja Tehničke kulture u usporedbi sa sadašnjim pravilnikom nije dobra te smatram da bi trebalo i dalje ostaviti priliku da osobe koje su završile inženjerski smjer tehničke struke mogu predavati Tehničku kulturu u osnovnoškolskome obrazovanju. Ovakvom mjerom mogao bi se pojaviti deficit radnih mjesta vezan za učitelje ovoga predmeta jer je jako malen broj ljudi koji bi pokrio ova mjesta u budućnosti s obzirom na trenutni trend školovanja na politehnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 181 | Dubravka Karakaš | PRAVILNIK | Čitajući ove komentare , u kojima je vidljivo da se svatko bori za svoje radno mjesto, osjećam potrebu iskazati svoje mišljenje. Kao diplomirani inženjer biologije( s pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem ) radim u OŠ. Pritom, ne smatram da pri zapošljavanju trebam imati prednost pred profesorima biologije i kemije, te profesorima biologije. Smatram da su oni stekli najbolje kompetencije tijekom studija. I još mi jedna stvar nije jasna, zbog čega se ovim Pravilnikom navodi Priroda 2 puta i to kao zaseban predmet, a onda opet u sklopu Biologije. Očito je da se ovim razdvajanjem Prirode ide na ruku učiteljima razredne nastave s pojačanim Prirodoslovljem pri zapošljavanju. Zbog čega bi učitelji razredne nastave imali više kompetencija za Prirodu od profesora biologije i kemije/profesora biologije, a istovremeno profesori bilo kojeg predmeta ne bi bili kompetentni za predavanje u razrednoj nastavi? Nemam ništa protiv da i učitelji razredne nastave, u slučaju nedostatka profesorskog kadra, konkuriraju za Prirodu, ali nikako kao jedini kandidati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 182 | evica kozera | PRAVILNIK | Poštovani, imam sljedeće primjedbe: 1. u čl. 9.programa Dizajner unutrašnje arhitekture pod red. brojem 3 navodi se predmet KONSTRUKCIJE I METALI, što nije točno. Pravi naziv predmeta je KONSTRUKCIJE I MATERIJALI te je potrebno dodati i diplomiranog inženjera drvne tehnologije/magistra drvne tehnologije kako je i po još važećem pravilniku budući se prema programu odrađuju nastavne jedinice vezane najviše za drvo i drvne konstrukcije. 2.u čl. 9.programa Dizajner unutrašnje arhitekture pod red. brojem 5 u predmetu Izrada unikatnog namještaja navodi se diplomirani inženjer šumarstva uz majstorski stolarski ispit što apsolutno NE odgovara potrebama programa budući na Šumarskom fakultetu se obrazuju studenti u šumarskom (prirodnom ) smjeru te smjeru drvne tehnologije te stoga umjesto navedenog potrebno je napisati diplomirani inženjer drvne tehnologije/magistar drvne tehnologije BEZ potrebe polaganja majstorskog ispita kao što stoji i za navedenog inženjera/magistra arhitekture gdje se ne navodi majstorski stolarski ispit. Dakle, potrebno je definirati da je potreban diplomirani inženjer drvne tehnologije/magistar drvne tehnologije, a NE diplomirani inženjer šumarstva koji ne može predavati prema svom stručnom znanju u ovom programu koji nije vezan za uzgoj šume. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 183 | Florijan Mihaljević | PRAVILNIK | Poštovani, čitajući ovaj prijedlog pravilnika naišao sam na jednu bitnu ne usklađenost sa samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Točnije, radi se o velikom propustu gdje se selektivno uzimaju dijelovi članaka navedenog Zakona, i propuštaju slučajno ili namjerno uvrstiti članci u potpunosti. Kako bi se ispravili uočeni nedostaci, u nastavku citiram članak Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U članku 105. navedenog Zakona stoji: (6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. (7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije. (8) Poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Iz navedenog je vidljivo kako su u Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu selektivno odabrane samo određene vrste studija, dok se ostale zanemaruju. Temeljem ovih članaka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi daje se mogućnost da radni odnos zasnuje i osoba koja je završila preddiplomski stručni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće struke. S druge strane, čitajući ovaj Nacrt pravilnika koji ni u jednom članku ne spominje stručni studij i specijalistički diplomski struučni studij, pa vas molim da to ispravite, kako se i dalje ne bi diskriminirale osobe koje su završile preddiplomske stručne studije i specijalističke diplomske stručne studije. Osim toga kako bi Nacrt, a kasnije i Pravilnik bio usklađen sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Apeliram tim više, što se kroz cijeli nacrt pozivate na Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a u ključnim dijelovima nacrta propuštate uvrstiti ovako važne dijelove članaka koji su njihov sastavni dio! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 184 | Slađana Milješić Ćićić | PRAVILNIK | Poštovani! Zašto se među navedenim predmetima ne nalazi i predmet Srpski jezik, koji se poučava u školama u kojima se nastava odvija na srpskom jeziku (model A, Modeli B i C)? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 185 | Marko Vučetić | PRAVILNIK | Poštovani, kako je predloženim Nacrtom Pravilnika za filozofsku grupu predmeta (Filozofija, Etika i Logika), osim Logike koju mogu predavati isključivo filozofi (magistri filozofije, diplomirani filozofi i profesori filozofije), predviđeno da ih mogu predavati i ne-filozofi, molimo vas da izmijenite Nacrt Pravilnika u dijelu koji se odnosi na navedene predmete. Prihvaćanjem predloženog Nacrta Pravilnika došlo bi, primjerice, kada je riječ o srednjoškolskom predmetu Etika, do redefiniranja etike koja bi, budući bi je predavali i ne-filozofi, postala od filozofije otuđena disciplina te bi, prema tome, prestala biti ono što jest postajući svojom negacijom. No, kako je etika genuino filozofijska refleksija o moralu i jedna od temeljnih filozofijskih disciplina nije je, stoga, moguće razmatrati izvan cjeline, dakle njene pripadnosti filozofiji. Razumijevanje suvremenih etičkih pozicija i argumentacijskih sklopova nije moguće bez razumijevanja misaonog nasljeđe i odnosa prema njemu, te je stoga nužno poznavanje povijesti filozofije, odnosno čitanje djela klasične i suvremene filozofije. Znanja iz filozofijske antropologije potrebna su ne samo zbog razumijevanja i promišljanja antropoloških pretpostavki etike, nego i promišljanja etičkih implikacija antropoloških pitanja i vice versa. Pitanja metaetike pretpostavljaju spoznaje iz epistemologije i ontologije. Da bavljenje etikom bez filozofijskog obrazovanja vodi negaciji etike moguće je ilustrirati nizom primjera, od kojih ističemo tek one koji pokazuju najelementarnije nepoznavanje: nerazlikovanje etike i morala (etička pitanja, etički problemi i etičke teorije, ne znače moralna pitanja, moralne probleme, nego ona pitanja koja pripadaju etici kao filozofiji morala), poistovjećivanje, tj. nerazlikovanje principa i pravila, te nerazlikovanje između „zlatnog pravila“ i etičkih normi kao što je, primjerice „kategorički imperativ“. Unutarnja nekonzistentnost predloženog Nacrta Pravilnika dolazi do izražaja kod srednjoškolskog predmeta Logika kojem, budući da ga mogu predavati isključivo filozofi (nije potrebno redefiniranje), nije narušen unutarnji identitet. Ukoliko predlagatelj smatra da filozofiju (prvenstveno Filozofiju i Etiku) mogu uz filozofe predavati sociolozi, kroatolozi, teolozi, religiolozi, politolozi i katehete, očito se polazi od nelegitimne pretpostavke da sociologija, kroatologija, teologija, religiologija, politologija i katehetika jesu filozofije, jer da nisu, nestaje razložnost zbog koje bi sociolozi, kroatolozi, teolozi, religiolozi, politolozi i katehete mogli predavati filozofiju. Pretpostavka je nelegitimna jer bi onda i filozofija bila upravo sociologija, kroatologija, teologija, religiologija, politologija i katehetika, a to Nacrt Pravilnika osporava već kada navodi tko sve može predavati, primjerice Sociologiju i Vjeronauk. Zanimljivo je da bi se načelom reciprociteta tu očekivali i filozofi, no njih tamo, srećom, nema. Postavlja se sljedeće pitanje: zašto se ona prava koja su drugima dana u filozofiji, uskraćuju filozofima kada se radi o onim strukama koja su, sudeći prema predloženom Nacrtu Pravilnika, prethodno izjednačena s filozofijom? Odgovor je jednoznačno jasan: zato što postoji razlika između filozofije i ostalih znanosti ili, kada je riječ o nastavi, postoji bitna razlika između filozofske grupe predmeta i onih predmeta koji ne pripadaju toj grupi. Stoga molimo Predlagatelja da navedeno načelo primjeni bez iznimke, jer, ukoliko to ne učini, evidentno nije vođen načelom nego nečim od načela različitim. Nadalje, ukoliko Predlagatelj smatra da se Nacrt Pravilnika ne odnosi nužno na vezu između znanstvenih područja i školskih predmeta (iako mi tome ne vidimo racionalnog uporišta, jer bi tada nastava učenike usmjeravala prema realitetu kojekakvih pravilnika, a ne prema realitetu znanosti), valja upozoriti i na nekonzistentnost glede, zakonom propisanih, nastavničkih kompetencija. Naime, da bi netko mogao biti nastavnikom određene struke, konkretno filozofije (Filozofija, Logika, Etika), uz studij struke (dakle, filozofije), treba ostvariti određeni broj ECTS-a iz kolegija općih nastavničkih kompetencija (kod jednopredmetnih studija to iznosi 30 ECTS-a, a kod dvopredmetnih 15 ECTS-a ili, jasnije rečeno, jedan semestar studija) i nastavničkih kompetencija struke (kod jednopredmetnih studija to iznosi 30 ECTS-a, a kod dvopredmetnih 15 ECTS-a ili, jasnije rečeno, jedan semestar studija). Kako i ovom uvjetu, kada je riječ o filozofskoj grupi predmeta, udovoljavaju isključivo filozofi, smatramo da niti po jednoj osnovi razložnosti nastavu iz srednjoškolskih predmeta Filozofija, Logika i Etika, ne može predavati nitko – jer za to, jednostavno, nema kompetencija – osim filozofa. Konačno, mogućnost da Etiku i Filozofiju mogu predavati i oni koji nisu završili studij filozofije, nije u suglasju s odredbama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Kompetencije i ishodi učenja potrebni za stjecanje kvalifikacije jasno su formulirani u programima studija filozofije u Republici Hrvatskoj. To uključuje i potrebno prosječno utrošeno vrijeme iskazano u ECTS bodovima (čl.4.) U čl. 2. Zakona stoji da se „kvalifikacije dokazuju diplomom koju izdaje ovlaštena pravna osoba“. U ovom slučaju to su Filozofski fakulteti hrvatskih Sveučilišta, odnosno Odjel za filozofiju Sveučilišta u Zadru. Slijedom navedenog, molimo Predlagatelja da razmotri gore navedene argumente i da izmjeni odredbe koje se odnose na filozofsku grupu predmeta na način da Filozofiju, Logiku i Etiku mogu predavati isključivo filozofi (magistri filozofije, diplomirani filozofi i profesori filozofije). S poštovanjem, Prof. dr. sc. Iris Tićac, pročelnica Odjela za filozofiju Doc. dr. sc. Marko Vučetić, zamjenik pročelnice Odjela | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 186 | Josip Gregurić | PRAVILNIK | Poštovani, čitajući ovaj prijedlog pravilnika naišao sam na jednu bitnu ne usklađenost sa samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, u samom članku 105. Kako taj članak propisuje tko sve može zasnivati radni odnos, na temelju toga članka se daje mogućnost da radni odnos zasnuje i osoba koja je završila preddiplomski stručni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće struke. Čitajući ovaj prijedlog pravilnika ni u jednom članku se ne spominju stručni studiji, pa vas molim da to ispravite te da se i dalje ne diskriminiraju osobe koje su završile preddiplomske stručne studije i specijalističke diplomske stručne studije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 187 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK | Podržavam ovaj Nacrt pravilnika, a osobito dio koji se odnosi na vrstu obrazovanja potrebnu za stručne suradnike školske knjižničare jer se po prvi puta decidirano zahtijeva određena struka, a ne kao do sada kada se dešavalo da su diplomirani knjižničari na natječaju zakonski izjednačeni s bilo kojom drugom VSS - pa čak i s razrednom nastavom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 188 | HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU | PRAVILNIK | Kao strukovna udruga koja okuplja profesionalne filozofe i ljude koji se bave filozofijom (HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU) dužni smo reagirati na sadržaj Nacrta pravilnika i pokušati zaštititi dignitet struke i kvalitetu nastave Filozofije i Etike u srednjim školama. Naime, nacrtom ovog pravilnika predviđeno je da, pored filozofa, Filozofiju smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 5. Nacrta); da Etiku smiju predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 3. Nacrta); te da Etiku i kulturu smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 4. Nacrta). Smatramo da su ove stavke Nacrta očito pogrešne, da potencijalno imaju dalekosežne negativne posljedice po školski sustav u cjelini, a i da su uvredljive za ljude koji rade u struci filozofije kao i za struku filozofije u cjelini. Nije nam jasno kako se tako očita pogreška mogla potkrasti, čak i u fazi izrade nacrta. Smatramo da: 1. Filozofiju smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 2. Etiku smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 3. Etiku i kulturu smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Svoj stav temeljimo na: i) Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ii) Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost iii) Činjenici da je etika filozofska disciplina i da se etiku može sustavno studirati samo u okviru studija filozofije. iv) Činjenici da u Hrvatskoj filozofija predstavlja legitimnu i respektabilnu znanstvenu disciplinu s dugom i bogatom tradicijom, te činjenici da u Hrvatskoj postoji više visokoškolskih ustanova koje izvode sveučilišni studij filozofije i izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije. i) U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) od 30.12.2014. Dio XI. Članak 105. stavak 7. stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Ova je odredba sasvim jasna, logična i prirodna: X može predavati samo onaj tko je diplomirao X! Naprosto nije jasno kako bi itko drugi mogao predavati X. Jasno je da filozofiju može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Iako je stvar potpuno očita ona je ujedno i vrlo ozbiljna. Naime, ako bi se zakonom propisalo da ljudi koji su diplomirali jednu struku smiju držati nastavu iz neke druge struke, to bi naprosto bio početak urušavanja ukupnog školskog sustava. ii) Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, 118/09) od 22.9.2009. Nacionalnog vijeća za znanost relevantan je u ovom kontekstu zato što jasno odjeljuje filozofiju od drugih srodnih disciplina. Filozofija jest srodna nekim drugim disciplinama kao što su psihologija, sociologija, itd. no ni u kom slučaju nije njima istovjetna. Filozofija je naprosto zasebna disciplina koja se zasebno studira i zasebno predaje. Pravilnikom Nacionalnog vijeća Filozofija je navedena kao polje (6.01) u području Humanističkih znanosti (6.) Sociologija (5.05.) i Politologija (5.03.) uopće nisu polja u području Humanističkih znanosti (6). One su polja u području Društvenih znanosti (5). Teologija (6.02.) i Religiologija (6.09.) polja su koja su različita od polja Filozofije (6.01). Napominjemo da ova taksonomija nije površna, arbitrarna i čisto administrativna, već duboka i sadržajna. Ona odražava stvarno grupiranje u znanstvene discipline. Pored toga, ova taksonomija na snazi je već godinama i ne može ju se zanemariti kada se određuje tko što smije predavati u srednjoj školi zato što se upravo u skladu s njom izrađuju studijski programi i određuju kompetencije onih koji te studije završe. Zbog toga ona doista pokazuje tko je za što osposobljen i tko može što predavati. Iako se na nizu studija filozofski kolegiji predaju kao izborni ili kao opći kolegiji, sasvim je jasno tko jest a tko nije diplomirao filozofiju i sasvim je jasno tko jest a tko nije kvalificiran da drži nastavu iz filozofije i filozofskih predmeta u srednjim školama. iii) Navedeni Pravilnik Nacionalnog vijeća jasno navodi i da Etika (6.01.08) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01), isto kao što i Logika (6.01.01) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01). Pravilnik tu sasvim točno odražava činjenicu da su se tijekom vremena Psihologija i Sociologija izdvojile iz Filozofije i postale samostalne discipline a da su Etika i Logika ostale filozofske discipline. Budući da kod nas, a ni u svijetu, ne postoje zasebni studiji Etike i Logike, Etika i Logika studiraju se u okviru studija Filozofije. Zbog toga su samo oni koji imaju diplomu Filozofije kvalificirani da predaju Etiku i Logiku! Niti jedna druga diploma nije garancija da je onaj tko je ima ikada slušao etiku. U svim drugim studijima etika može ali ne mora biti dio studija, dok u filozofiji etika mora biti dio studija. Etika je bitni dio studija filozofije. Zbog toga etiku može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. U predmetima Etika I do Etika IV doista ima različitih sadržaja no ipak okosnicu tih predmeta čini upravo etika. A etika je, pored logike, epistemologije i metafizike, jedan od četiri konstitutivna predmeta na svakom studiju filozofije. Stoga, budući da se etika sistematski studira samo na studiju filozofije, predmete Etika I do Etika IV može predavati samo onaj koji je diplomirao filozofiju. iv) U Hrvatskoj se sveučilišna nastava filozofije odvija od 1662. kada je s radom počeo Filozofski studij Zagrebačkog kolegija. Danas u Hrvatskoj postoje dodiplomski, diplomski i postdiplomski studiji filozofije, a sveučilišna nastava filozofije odvija se na sedam visokoškolskih institucija: (1) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 1874. (http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/) (2) na Odjelu za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zadru od 1961. (http://www.unizd.hr/Default.aspx?alias=www.unizd.hr/filozofija&) (3) na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove s pravom javnosti od 1989. (http://www.ffdi.hr) (4) na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studijia od 1993. (https://www.hrstud.unizg.hr/filozofija) (5) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci od 1998. (http://www.ffri.uniri.hr/hr/odsjeci-i-katedre/filozofija.html) (6) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu od 2005. (http://www.ffst.unist.hr/odsjeci/filozofija) (7) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku od 2004. (http://www.ffos.unios.hr/filozofija) Na tim institucijama održava se nastava filozofije i one izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije ili magistra edukacije iz područja filozofije. Dakle, filozofija je u Hrvatskoj razvijena i visokoškolski sustav u Hrvatskoj producira kompetentni nastavnički kadar za predmete Filozofija, Logika, Etika te Etika i kultura. Stoga doista nema potrebe da te predmete predaje bilo tko drugi osim onoga tko ima diplomu filozofije, a i samo onaj tko ima diplomu filozofije ima kompetencije potrebne da predaje te predmete. Na osnovi navedenih razloga predlažemo da se u Nacrtu pravilnika u Članku 6. brišu stavci 3, 4 i 5. kako sada stoje i da se umjesto njih navede: profesor filozofije, diplomirani filozof, magistar filozofije. profesor filozofije diplomirani filozof magistar filozofije Predsjednik HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU Boran Berčić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 189 | Osnovna škola Josipa Matoša Vukovar | PRAVILNIK | Članak 27 (2)- stručni suradnik stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Potrebno je razdvojiti stručne suradnike edukacijsko-rehabilitacijskog profila kroz posebne članke (ili podčlanke) na edukacijske rehabilitatore, logopede i socijalne pedagoge i u skladu s tim navesti potrebnu stručnu spremu kako je predloženo. Na taj način će se izbjeći situacija da se u škole u kojima je potreban edukacijski rehabilitator zaposli logoped ili socijalni pedagog i obrnuto. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 190 | Osnovna škola Josipa Matoša Vukovar | PRAVILNIK | Članak 26. - Posebni programi za djecu s teškoćama. Razdvojiti vrste teškoća i u skladu s tim nazive potrebne stručne spreme ovisno o vrsti teškoće. Npr. učenici s oštećenjem vida:profesor defektolog, smjer oštećenje vida; učenici s motoričkim teškoćama: profesor defektolog, smjer tjelesna invalidnost, itd. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 191 | Nenad Kuzmanović | PRAVILNIK | Poštovani, u Članku 9. Glazbene i plesne škole nacrta ovog pravilnika u prijedlogu za osnovne škole za 3) klavir, dodao bih da je stručna osoba i profesor/ica glazbene kulture odnosno mag. muzike glazbene pedagogije, pod uvjetom da ima završenu srednju glazbenu školu odjel za klavir. Naime, veliki nedostatak stručnog pedagoškog kadra za učitelja/učiteljicu klavira treba nadomjestiti što stručnijim osobama, jer je završenih diplomiranih pijanista premalo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 192 | Udruga za promicanje filozofije | PRAVILNIK | Dana 9. veljače 2016. Udruga za promicanje filozofije uputila je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, dopis sljedećeg sadržaja: Poštovani, imajući u vidu da je jedan od statutarnih ciljeva Udruge za promicanje filozofije i „zaštita interesa filozofije kao struke i filozofa kao stručnih djelatnika“, te briga za „unaprjeđenje filozofskog obrazovanja na srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini“ smatramo da smo dužni očitovati se u javnoj raspravi o Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu (u nastavku Nacrt pravilnika). U ime svojih članova i filozofske struke u cjelini moramo izraziti svoje odlučno neslaganje s Nacrtom pravilnika u dijelu (članak 6, stavak 5), gdje se kao odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave filozofije u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama uz zvanja magistar filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije navode i diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture, diplomirani religiolog. Prijedlog da predmetnu nastavu filozofije mogu izvoditi i osobe koje nisu završile diplomski studij filozofije protivan je odredbi Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14), članak 105, stavak 7, gdje stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Isti prigovor moramo uputiti i na prijedlog iznesen u članku 6, stavcima 3 i 4, gdje se kao odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave etike te etike i kulture u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama uz zvanja magistar filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije navode i diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture, diplomirani religiolog, diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije. Uvažavajući posebnost i vrijednost znanstvenog i obrazovnog rada na poljima politologije, sociologije, teologije, hrvatske kulture i religiologije moramo istaknuti da stručna sprema koja se dobiva završenim diplomskim studijem iz tih disciplina nije odgovarajuće vrste za izvođenje nastave iz predmeta filozofija. Razlike između predmeta kojim se bave i načina i metoda na koji se tim predmetima bave navedene znanosti dobro su poznate i kao takve priznaje ih i hrvatski visokoobrazovni i znanstveni sustav (usp. Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama i Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru). Iako i drugi studiji uključuju neke filozofijske sadržaje, samo diploma o završenom studiju filozofije jamči da je osoba tijekom studija osposobljena predavati sadržaje iz povijesti filozofije i filozofskih disciplina (metafizike, epistemologije, logike, estetike, etika) koji se nalaze u nastavnim programima filozofije i etike u srednjim školama. Neuvažavanjem tih činjenica ovaj Nacrt pravilnika ugrožava standarde odgoja i obrazovanja srednjoškolskog sustava Republike Hrvatske. Apeliramo na mjerodavne da izmjene Nacrt pravilnika i isprave očite pogreške, te propišu da je jedina odgovarajuća vrsta obrazovanja za izvođenje predmetne nastave filozofije i etike u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama završen sveučilišni diplomski studij filozofije. S poštovanjem, dr. sc. Davor Pećnjak Predsjednik Udruge za promicanje filozofije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 193 | Tonči Peranić | PRAVILNIK | . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 194 | Tonči Peranić | PRAVILNIK | Poštovanje. Napominjem da u članku 6. stavak 14. (gimnazije, strukovne i umjetničke škole), te u članku 9. program likovna umjetnost, svi smjerovi, nije navedena odgovarajuća vrsta obrazovanja tj. nije upisana struka MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE. Nadam se da je to samo greška i da neće biti problema za sve magistre likovne pedagogije koji su u Rijeci na Akademiji primijenjenih umjetnosti završili taj smjer. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 195 | Andrej Ciglar | PRAVILNIK | Neznanje ili interes? Kako već i površan uvid u programe spomenutih studija ako ne i opća kultura pružaju nedvosmislen uvid da kroatolozi, sociolozi, teolozi etc. nemaju stručnu kompetenciju za izvođenje nastave filozofije, to se kao neizbježan nameće zaključak o poziciji novog pravilnika: Stručnost nam u obrazovanju nije potrebna! Etička konfuzija. Od početka nastave etike u RH. susrećemo se s dilemom; Etika jest filozofska disciplina, ali istovremeno je sadržaj etike kao nastavnog predmeta zamišljen izrazito interdisciplinarno i s naglašenom odgojnom komponentom. Stoga je mogućnost da etiku predaju nefilozofi, diskutabilno ali donekle razumljivo rješenje. No mogućnost da filozofiju predaju nefilozofi, (nastavnici bez stručne kvalifikacije) naprosto je zapanjujuća. Gašenje filozofije. U prijedlogu predstojeće reforme školstva u RH. predviđeno je smanjenje tjednog fonda sati nastave filozofije za 50%. Tjednom fondu od dva sata nastave oduzet će se jedan sat (kao i mnogim drugim predmetima) te će se ovim satima dobiti fond sati za "Izbornu košaricu" iz koje će učenici odabirati predmete "Od kojih neki danas i ne postoje u školskom sustavu." Sapienti sat. Kada se prijedlogu o stručnoj (ne)kvalificiranosti nastavnika filozofije doda ovaj drugi, o kvantitativnom polovljenju nastave ostaje nam da se zapitamo - Pa čiji je to interes? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 196 | ŽELJKA RAZMAN | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da je nepravedno da u kadrovske uvijete za kemiju u srednjim školama nije naveden profesor biologije i kemije.Da ne pričamo posebice kod medicinskih zanimanja koliko je korelacije između biologije i kemije i upravo je taj kadar najpotrebniji, ako ne i najstručniji, govorim to iz iskustva.Mi smo profesori biologije i profesori kemije!! Za to imamo diplomu i jednako smo polagali sve kolegije iz oba predmeta, da ne govorimo o praksi.Što će se dogoditi s profesorima biologije i kemije, kojih ima najveći broj po aktivima u cijeloj državi ako se ovaj prijedlog usvoji???Ovo je nepravda!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 197 | Goran Matoš | PRAVILNIK | Želio bih ovom prilikom upozoriti na (ne)namjeran propust izmještanja profesora informatologije sa tzv. a) liste na listu b) učitelja koji mogu predavati informatiku u osnovnim školama. Kao prvo, ne vidim razlog da se profesori informatologije maknu s osnovne liste na kojoj su izrijekom od 1996. godine. Drugo, sukladno multidisciplinarnosti koju bi informatika u obrazovanju trebala podupirati te sve više biti spona (ako ne i osnova) između različitih obrazovnih područja zašto se onda s liste isključuju stručnjaci koji u biti svog fakultetskog obrazovanja imaju načine prikupljanja, obrade, izlaganja i pohrane raznih vidova informacija? Spomenut ću ovdje nastavne sadržaje koji se kroz studij obrađuju od programiranja, algoritama i strukture podataka, projektiranja baza podataka, do računalne logike i računalnih mreža kao i mnoga druga područja koja su više nego dovoljna za nastavni sadržaj predviđen u osnovnoškolskom obrazovanju kao i općenito iznimno kvalitetan rad u osnovnoj školi! Iz osobnog iskustva moram spomenuti da se profesori informatologije jako dobro snalaze u razrednom okruženju, ponekad čak i bolje od profesora matematike i informatike, a vjerojatno stručnije od učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom informatike koji prema novom prijedlogu imaju prednost! Ovime želim doprinijeti kvalitetnijoj raspravi tim više što će prema smjernicama nadolazeće reforme trebati duplo više učitelja informatike nego što ih je sada kako bi kvalitetno pokrili program obrazovanja. Kako se danas ionako mali broj ljudi odlučuje za predavanje informatike u školama, a mlađima je to „odskočna daska“ za unosniji informatički posao, ovim se prijedlogom dezavuiraju ljudi koji imaju i znanje ali i pedagoške kompetencije, a mnogi od njih su i stručnjaci u Microsoftu, Cisco-u, SRCU, CARNetu te na visokim pozicijama u IT kompanijama u svijetu. Kao kuriozitet spomenuo bih da je i današnji rektor Sveučilišta u Zagrebu, dr. Boras, bio jedan od profesora na Katedri za informatologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu! Nadam se da će netko razmotriti gore napisano! Zahvaljujem! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 198 | Jadranka Busatto | PRAVILNIK | Poštovani, šaljem kratki opći komentar na ponuđene prijedloge za profesore filozofije i etike: obrazovanjem treba širiti temeljne vrijednosti, a jedna od njih, po Ustavu RH, svakako jeste sekularnost. Nemojmo tu ustavnu odredbu uporno, pa i ovom važnom prigodom, pretvarati u ukrasni dodatak. U tom smislu, predlažem da s liste predloženih osoba za predavača filozofije i etike, isključite kategorije diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 199 | Nada Gosić | PRAVILNIK | Poštovani, S obzirom da je riječ o Nacrtu Pravilnika smatram da je nužno istaknuti slijedeće: Objavljeni Nacrt je, kada je riječ o obrazovanju nastavnika Etike i Filozofije, izuzev naziva magistar filozofije, preuzeo potpuno identične nazive struka za ova dva predmeta iz ranijih dokumenata: Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško - psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu objavljenom u NN br. 1/96., od 5.1.1996., i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu objavljenog u NN br. 80/99 od 30.7. 1999. Uz to autorima Nacrta u formulaciji konačnog teksta dokumenta mogu pomoći i sljedeće činjenice: 1. u čl. 6. Nacrta izuzev promjene stručnog naziva magistra filozofije za predmet Etika svi ostali nazivi profesija, odnosno struke koje bi, prema Nacrtu, realizirale nastavu Etike ostale su iste. I to bez ikakve * koja bi određivala da je »*potrebno zatražiti stručno mišljenje fakulteta koji obrazuju nastavnički kadar za Etiku i filozofiju* kao što je slučaj s biologijom za koju je »potrebno zatražiti stručno mišljenje fakulteta koji obrazuju nastavnički kadar za biologiju (PMF Zagreb, PMF Split i Odjel za biologiju Osijek)« kao što to određuje točka 1 istog (6) članka Nacrta; 2. nastavnički kadar za Etiku i Filozofiju obrazovao se i obrazuje se na filozofskim fakultetima u Hrvatskoj, a uvid u njihove aktualne nastavne programe prema kojima se obrazuju nastavnici Etike i Filozofije ukazuje koliko vremena i i s koliko nastavnih sati se, uz stručne filozofske predmete, realizira i nastava Metodike nastave filozofije, prijeko potreban predmet za obavljanje posla nastavnika Etike i Filozofije u srednjim školama; 3. Nacrt koji će prerasti u Pravilnik za svakog nastavnika bit će polazni dokument koji im treba osigurati ugled, dignitet i integritet njihove struke. Temelji uvjet za to je uvažavanje i poštivanje stručnih kompetencija nastavnika koji su se obrazovali za učenje i poučavanje određenog predmeta. To se ne bi smjelo zanemariti u slučaju Etike i Filozofije; 4. slijedom navedenog u završnom dokumentu trebalo bi u pod točkom 3) Etika - pisati magistar filozofije, profesor filozofije, diplomirani filozof, te pod točkom 5) Filozofija - magistar filozofije, profesor filozofije, diplomirani filozof. S navedenim prijedlogom zadovoljio bi se kriterij prema kojem bi Filozofiju i Etiku predavale osobe koje su završile diplomski sveučilišne studij Filozofije, odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Filozofije. Nada Gosić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 200 | Ivana Matan | PRAVILNIK | Poštovani, u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u osnovnim i srednjim školama pod predmetom Priroda naveden je jedino učitelj razredne nastava s pojačanim prirodoslovljem, a profesori biologije, profesori biologije i kemije ne samo da nisu prvi navedeni, nego su izostavljeni. Podsjećam da je nastavni predmet Priroda obavezan predmet u 5. i 6. razredu osnovne škole i da ga predaju prvenstveno profesori biologije i profesori biologije i kemije, a da nastavni predmet Priroda i društvo je obavezan nastavni predmet u razrednoj nastavi, tj. od 1. do 4. razreda osnovne škole, te ga predaju diplomirani učitelji razredne nastave ili magistri primarne edukacije. Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) Studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddioplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) Studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog prddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) Preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) i b) ovoga stavka Prema postavci u prijedlogu Pravilnika za predmet Priroda navodi se najprije samo Priroda gdje je samo navedena razredna nastava s pojačanim prirodoslovljem, a zatim Priroda i Biologija u kojem nema razredne nastave pa se to može tumačiti da za Prirodu ima razredna nastava prednost za peti i šesti razred. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 201 | Maja Erceg | PRAVILNIK | Lijep pozdrav, mislim da je netko već zapazio i komentirao da su u čl.5. pod 19.(povijest) izostavljeni diplomirani učitelji s pojačanim predmetom povijest. Imam istu primjedbu i pitanje (kao i u već navedenom komentaru nekog korisnika), zašto su diplomirani učitelji s ostalim pojačanim predmetima uključeni, a s pojačanim predmetom povijesti izostavljeni ??? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 202 | Anita Lunić | PRAVILNIK | Poštovani, prema Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, članak 6., stavke 3- 5, predviđa se mogućnost da nastavu iz navedenih predmeta (Filozofija, Etika, Etika i kultura) izvode osobe sa sljedećim kvalifikacijama: magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije, diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. Na taj se način negira činjenica da je jedino osposobljeno nastavno osoblje za predavanje filozofije i etike magistar filozofije, diplomirani filozof, odnosno profesor filozofije. Kao što pokazuje Program nastavnog predmeta etika u srednjim školama objavljen na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a koji je obavezna smjernica svim profesorima etike u Republici Hrvatskoj, “ Za ostvarenje ovih zadaća potrebno je filozofsko obrazovanje nastavnika (…)“. Kako pak, s druge strane, pokazuje Nastavni program predmeta filozofija, etika je jedna od temeljnih filozofskih disciplina. Dakle, nesporno je da je i za etiku i za filozofiju nužno filozofsko obrazovanje. A takvo se, kao što je općepoznato, pruža upravo na studijima filozofije na nekoliko sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Ti studiji, osim što nude prilagođene pedagoške smjernice kroz kolegije poput Metodike nastave filozofije, ponekad uključuju i mogućnost izbora između nastavnog i znanstvenog smjera, a na osnovu čega se prilagođava i studijski program. U skladu s tom mogućnošću, osim kategorija magistar filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije, student filozofije može steći i titulu magistar edukacije filozofije. U prvom redu, molim dakle, da ispravite ovu nespretnu omašku i uključite i ovu kategoriju. Osim toga, a što je neusporedivo važnije, na osnovu činjenice da niti studij religije niti studij kroatistike ne uključuje filozofsko obrazovanje na način i u mjeri u kojoj bi to bilo usporedivo sa studijem pri Odsjecima za filozofiju, pozivam Vas da ispravite i drugu grešku i s liste osoba koje mogu predavati kako filozofiju, tako i etiku, isključite kategorije diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. Studij kroatistike ne uključuje niti podrazumijeva studij filozofije, kao što je sasvim očigledno iz usporedbe studijskih programa na svim fakultetima koji nude spomenute studije. S druge strane, teolozi i religiolozi također nemaju isti niti sličan program studija, a kako pokazuje i banalna činjenica da na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu ti studiji egzistiraju kao paralelni. Usporedba tih programa je također veoma lagana, ovdje se nalazi studij religijskih znanosti http://www.ffdi.hr/images/obavijesti/FFDI-program_religijske_znanosti_diplomski.pdf, a na sljedećem linku program studija filozofije: http://www.ffdi.hr/images/obavijesti/Microsoft%20Word%20-%20FFDI_filozofija_diplomski.pdf. Programe studija na Filozofskim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku itd je veoma lako naći na mrežnim stranicama fakultetâ. Relativizacija obrazovnog sustava koji jasno predviđa sadržaje, programe i međusobne odnose pojedinih znanosti i disciplina nije prikladno Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Stoga još jednom ponavljam: s liste osoba koje mogu predavati kako filozofiju, tako i etiku, potrebno je isključiti kategorije diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. U protivnom će se ova odluka tumačiti kao nagovještaj plana da se studij filozofije, majke humanističkih znanosti i kritičkog mišljenja, u cjelini marginalizira i omalovaži. Anita Lunić, magistra edukacije povijesti i magistra filozofije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 203 | Sanja Đurasević | PRAVILNIK | Članak 26. Posebni programi za djecu s teškoćama u razvoju u posebnim razrednim odjelima ili odgojno obrazovnim skupinama u skladu s programom odgoja i obrazovanja i vrstom teškoće učenika, nije predvidio posebne ustanove odgoja, obrazovanja i rehabilitacije učenika s većim teškoćama u razvoju. Također nije uvršten stručni naziv; profesor rehabilitator. Nejasno je tko može izvoditi predmetnu nastavu u posebnim ustanovama (sadašnji Pravilnik propisuje stručnu spremu iz članka 2. -tjelesna i zdravstvena kultura, glazbena, likovna kultura- uz dopunsko defektološko obrazovanje). S poštovanjem, Sanja Đurasević | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 204 | DRAGANA BALIĆ | PRAVILNIK | Odgovor na komentar gospodina Karla Juraka. Kroatistika podrazumijeva studij hrvatskoga jezika i književnosti dok kroatologija podrazumijeva studij hrvatskoga jezika, književnosti i KULTURE. Takvo, kako navodite, izmišljeno zanimanje, nije u jednakom odnosu sa studijem kroatistike s obzirom na to da kroatolozi usvajaju i znanja o znanstvenim dostignućima u različitim aspektima koji čine cjelinu kulture hrvatskoga naroda te je posvećen i primjeni tih spoznaja u različitim dijelovima društvenoga i kulturnoga života. Uvidom u plan i program studija kroatologije dobit ćete širu sliku o tomu što ona doista predstavlja. Nadalje, magistri edukacije kroatologije slušaju sljedeće predmete: Metodika nastave hrvatskoga jezika, Pravna uporišta i pedagoška dokumentacija, Medijska pedagogija, Školska pedagogija, Opća pedagogija, Razvojna psihologija, Nasilje u obitelji, Pedagoška psihologija, Udžbenik kao nastavno sredstvo, Mediji u nastavi, Motivacija u nastavnom procesu, Nastavne kompetencije u suvremenom kurikulumu, Odgojno-obrazovna integracija djece s teškoćama u razvoju, Pedagoški menadžment suvremene škole, Korelacijske vježbe iz predmetne metodike nastave, Filozofija odgoja te mnoge druge, kojima dokazuje svoju usmjerenost prema izvrsnom obrazovanju studenata za buduće profesore hrvatskoga jezika i književnosti. Takav je napredan nastavnički model jedinstven u Hrvatskoj te bi trebao biti uzorom svima drugima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 205 | Smail Hibeljić | PRAVILNIK | Poštovanje! Lijepo Vas molim provjerite još jednom 19. Povijest a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) da se uvrste diplomiranog učitelja RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta povijest, završili smo kao i ostali pojačani koji su uvršteni u ostale predmete, jedino nas nema, dio nas predaje već 10 i više godina. Već godinama vodimo bitke za titule i prava koja su nam obećana prije i za vrijeme studiranja, ali malo malo se otvara novi problemi koje nikako da riješimo. Nadam se da ćete uvažiti ovu primjedbu, možda Vam je promaklo, a možda, mada ne vjerujem, neke su diplome manje vrijede. Hvala i srdačan pozdrav.... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 206 | Kristina Bošnjak | PRAVILNIK | Poštovani, u članak19. točka a) treba uvrstiti diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta povijest koji su stekli diplomu s nazivom diplomiranog učitelja RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta povijest. Koliko vidim svi pojačani predmeti su uvršteni osim povijesti što nikako nije u redu. Nadam se da ćete ispraviti predloženi nacrt. S poštovanjem, Kristina Bošnjak | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 207 | Maja Okresa | PRAVILNIK | Poštovani, u članak19. točka a) treba uvrstiti diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta povijest koji su stekli diplomu s nazivom diplomiranog učitelja RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta povijest. S poštovanjem, Maja Okreša, učitelj RN s poj. pr. povijest Hvala! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 208 | Saša Korkut | PRAVILNIK | U članku 5., stavak 1., točka 22. a) potrebno je dodati "profesor fizičke kulture", kako bi se izbjegle eventualne nejasnoće kod ravnatelja, jer tako službeno stoji u diplomi velikog broja sadašnjih učitelja TZK. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 209 | Hrvatsko filozofsko društvo | PRAVILNIK | 4. veljače 2016. Hrvatsko filozofsko društvo uputilo je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, sljedeći dopis: Poštovani gospodine ministre, poštovana gospođo ravnateljice, obraćamo vam se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, o kojemu se do 25. veljače 2016. vodi javna rasprava koja je otvorena 25. siječnja 2016. Kao najstarija stručna udruga u polju filozofije, osnovana 1957. godine, ovim putem izražavamo svoje nezadovoljstvo onim dijelovima Nacrta Pravilnika koji propisuju odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave filozofskih predmeta Filozofija i Etika, predlažemo izmjene tih stavaka te vas molimo da predložene izmjene prihvatite. Naime, prema Nacrtu Pravilnika (čl. 6), predmet Filozofija smjeli bi predavati ne samo filozofi (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) nego i politolozi (diplomirani politolog), sociolozi (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije), teolozi (diplomirani teolog), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Taj prijedlog smatramo iznimno problematičnim jer poučavanje filozofije u srednjim školama zahtjevna je i odgovorna zadaća koja podrazumijeva posjedovanje kompetencija koje nastavnik može steći jedino studijem filozofije. Premda studenti politologije, sociologije, teologije, kroatologije i religiologije tijekom svoga studija vjerojatno stječu određena znanja iz filozofije, ta je poduka dijelom obrazovanja u jednom ne-filozofskom studiju i s obzirom na to je fragmentarna, a za poučavanje filozofije potrebna je sustavna filozofska naobrazba kao i u slučaju Sociologije ili Psihologije, gdje je kao odgovarajuća vrsta obrazovanja za izvođenje srednjoškolske nastave predviđen samo završen sveučilišni studij sociologije ili psihologije. Stoga predlažemo da se u rubrici „Filozofija“ u čl. 6 Nacrta Pravilnika navede isključivo „magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije“. Isto važi i za predmet Etika, koji se s nerazjašnjenom i/ili nezadovoljavajućom regulacijom suočava od njegova uvođenja u srednjoškolski kurikulum, o čemu se Hrvatsko filozofsko društvo više puta očitovalo i zahtijevalo redefiniranje nastavničkih kompetencija s obzirom na taj predmet. Prema Nacrtu Prijedloga, uz filozofe (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije), Etiku bi također smjeli predavati teolozi (diplomirani teolog, diplomirani kateheta), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Jednako kao Filozofija i Logika, srednjoškolski je predmet Etika filozofski predmet, jer je neosporno da je etika jedna od ključnih filozofskih disciplina od samih početaka filozofije, neodvojiva od cjeline filozofije, tako da je za poučavanje etike u srednjim školama nužno imati sustavnu filozofsku naobrazbu, a ne samo izvjesnu motivaciju i informacije stečene u okviru nekog drugog studija. Stoga predlažemo da se u rubrici „Etika“ u čl. 6 Nacrta Pravilnika navede samo „magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije“. S obzirom na činjenicu da trenutno u srednjim školama predmet Etika predaju i nastavnici koji nisu završili studij filozofije, ali imaju višegodišnje iskustvo u poučavanju Etike i pohađali su različite programe stručnog usavršavanja, predlažemo da se prethodno navedena odredba ne odnosi na njih, ali da se u novom Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu jasno navede da će od stupanja na snagu novog Pravilnika nastavu Etike moći izvoditi samo magistri filozofije, diplomirani filozofi, odnosno profesori filozofije. Ukratko, mišljenja smo da je filozofija temeljna humanistička disciplina i da se mora spriječiti mogućnost da se nastava filozofije „odrađuje“ u proizvoljnom obliku jer bi time ozbiljno trpjela kompetencija i dovela bi se u pitanje kakvoća nastave, a to je ono što suvremeno obrazovanje sebi zasigurno ne smije dopustiti. Ako bi se postupilo drugačije, bio bi to izraz nedosljednog i diskriminirajućeg tretiranja našeg poziva i struke. Molimo vas da razmotrite naše primjedbe i uvažite naše argumente te da izmijenite gore navedene stavke Nacrta Pravilnika kako je predloženo. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Zdravko Radman, v.r. predsjednik Hrvatskog filozofskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 210 | ŽELJKA OBROVAC | PRAVILNIK | Poštovani, s ovim nacrtom Pravilnika upoznat je vrlo mali broj ljudi koji rade u prosvjeti, tako da bi trebalo uputit predmet svim OŠ i SŠ da uključe svoje djelatnike u javnu raspravu. Mnoge postojeće struke u trenutno važećem Pravilniku su ukinute ovim nacrtom što bi u budućnosti moglo imati nesagledive posljedice za ljude koji već rade u školama s položenim stručnim ispitom. Niti jedno zvanje koje je bilo prisutno u trenutno važećem Pravilniku nije se trebalo izbrisat iz nacrta novog Pravilnika već isključivo dopuniti novim zvanjima prema Bolonjskom procesu obrazovanja. Prosvjetnim djelatnicima su vec dosad ukinuta brojna prava, smanjene drastično plaće, nikad kao dosad nismo bili toliko marginalizirani, a sad će nama koji smo već u sustavu s položenim stručnim ispitom biti upitna budućnost ako postanemo tehnološki viškovi. Niti ćemo biti u mogućnosti natjecat se za nova radna mjesta u prosvjeti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 211 | Karlo Jurak | PRAVILNIK | Predlaže se da filozofiju i etiku mogu predavati kateheti, "religiolozi", teolozi i "kroatolozi" čime se samo besramno pokazuje galopirajući trend klerikalizacije humanistike (napose filozofije koja je i u istom sektoru s teologijom), pri čemu je ovaj put dodana i izmišljena disciplina "kroatologija" koja nema veze ni s hrvatskim jezikom i književnošću (za što se sasvim dobro obučavaju kroatisti), a kamoli s etikom i filozofijom. Naprosto je nemoguće vidjeti ni predvidjeti koji bi bili racionalni argumenti za proturivanje religiozno-teoloških disciplina u nastavu filozofije i etike, a kamoli "kroatologije". Ovo samo pokazuje u kako sramotnom smjeru ide obrazovni sustav čija pojedina područja drže pojedini moćnici u uskoj vezi s klerom i bastionima nacionalno-identitetske politike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 212 | Ivona Tabak | PRAVILNIK | Stručni suradnik knjižničar: mislim da je potpuno neprihvatljivo da se s obzirom na broj diplomiranih knjižničara u Hrvatskoj ostavi bilo kakva mogućnost dodatne kvalifikacije i zapošljavanja nestručnih osoba. Bilo bi razumljivo da postoji nedostatak kvalificiranih stručnih suradnika knjižničara, međutim to nije slučaj. Tužno je vidjeti da osobe koje studiraju 5 godina uz dodatnu godinu polaganja pedagoških predmeta nemaju prednost pri zapošljavanju pred primjerice učiteljem hrvatskog jezika ili razredne nastave. Na taj se način omalovažava knjižničarska struka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 213 | Ana Rumek | PRAVILNIK | Molim da javnu raspravu stavite i na stranice Ministarstva. Na taj način bi se više ljudi (kojima je to od izuzete važnosti) uključilo u raspravu.Hvala. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 214 | Draženko Turek | PRAVILNIK | S obzirom na relativno slab interes za studij nastavničkog smjera politehnike kojemu svjedočimo već duže vrijeme, osjetno reduciranje opsega inženjerskih zvanja koja se smatraju adekvatnim za obavljanje poslova učitelja tehničke kulture (sa svih inženjerskih zvanja iz područja tehničkih znanosti prema važećem pravilniku, ''samo'' na područje elektrotehnike, elektronike i informacijske tehnologije) mogao bi prouzrokovati pomanjkanje učiteljskog kadra za nastavu tehničke kulture. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 215 | Danilo Milanković | PRAVILNIK, Članak 1. | Informatika Mislim da bi se na listi trebalo nalaziti zvanje: inženjer informatike uz uvjet pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 216 | Sanela Čukac | PRAVILNIK, Članak 1. | Poštovani, u nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu pridružujem se nekolicini komentara (prijedloga) o dopuni čl.6 točke 10 vezano uz hrvatski jezik. Potrebno je dodati titulu magistra edukacije kroatologije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 217 | Osnovna škola Milan Amruš | PRAVILNIK, Članak 1. | Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu KOMENTARI : Čl.1 st. 1 Dodati škole koje rade po posebnom programu jer one postoje i rade. Čl.2 Dodati da u redovnim školama, u posebnim razrednim odjelima u nastavi rade isključivo profesori rehabilitatori. Stručni suradnici edukacijski rehabilitatori pružaju podršku učenicima koji su uključeni u redovne razrede i njihovim učiteljima. Čl.26 Uvrstiti stručni naziv; profesor rehabilitator. Dodati da predmetnu nastavu u posebnim ustanovama može izvoditi isključivo profesor rehabilitator, a u predmetima T jelesna i zdravstvena kultura, glazbena, likovna kultura, tehnička kultura stručnjak tog profila - uz dopunsko defektološko obrazovanje. Čl.27 Iza riječi psiholog dodati - edukacijski rehabilitator za podršku učiteljima i učenicima u nastavi, socijalni pedagog za djecu s poremećajima u ponašanju i logoped za glasovno – govorne poremećaje. Produženi stručni postupak – izostaviti socijalne pedagoge i logopede za neposredan rad u produzenom stručnom postupku. Socijalni pedagozi isključivo obavljaju rad s učenicima koji imaju poremećaje u ponašanju, a logopedi rad s učenicima koji imaju teškoće u govorno-glasovnoj komunikaciji. Čl.27.st.2 Stručni suradnik stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Potrebno je razdvojiti stručne suradnike edukacijsko-rehabilitacijskog profila kroz posebne članke (ili podčlanke) na edukacijske rehabilitatore, logopede i socijalne pedagoge i u skladu s tim navesti potrebnu stručnu spremu i opis njihovog posla. Sva tri zvanja su stručnjaci edukacijskog rehabilitacijskog profila, no polazili su različite programe i osposobljeni su za različite vrste podrške učenicima. Na taj način će se izbjeći situacija da se u škole u kojima je potreban edukacijski rehabilitator zapošljavaju logopedi ili socijalni pedagozi. Zaposlenici OŠ "Milan Amruš", Slavonski Brod | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 218 | Vanda Novoselec | PRAVILNIK, Članak 1. | Poštovani! PRAVILNIK O STRUČNOJ SPREMI ZA GLAZBENE ŠKOLE je prepun nelogičnosti i dovodi sustav visokog obrazovanja (MA) pod veliki upitnik. Dakle, smatram da je pravilnik neusklađen s visokim obrazovnim sustavom i ne poštuje kompetencije pojedinih zvanja, a druge gura u sve moguće (mag. mus). Jesu li ovim pravilnikom svi navedeni subjekti stavljeni u ravnopravan položaj pri zapošljavanju ili će npr. za radno mjesto nast. gitare prednost imati prof. gitare ispred prof. kontabasa? Dakle navest ću samo neka, po meni loša rješenja: prof. kontrabasa može predavati gitaru ( a zašto onda ne i svi ostali? to bi bilo još ironičnije!), korepetirati može široka plejada kao i voditi komornu glazbu...i svi su pri tom u ravnopravnom položaju...U praksi mnogi violisti uspješno predaju violinu, violinisti violu, violončelisti kontrabas, međutim u ovim se slučajevima srodstvo instrumenata nije uzelo u obzir kao ni kompetencije nastavnika, dok se u nekim drugim slučajevima podrazumijeva stručnost u mnoštvu toga ( mag. mus., kontrabasist, prof. glazbene kulture, mag. gl. pedagogije itd.). U slučaju da se na natječaj ne javi stručna osoba, naravno da su ravnatelji zapošljavali kolege koji su se često pokazali stručnima i uspješnima, ali pravilnikom dopustiti ovoliku širinu je u najmanju ruku upitno i otvara veliki prostor manipulaciji pri zapošljavanju kao i što sam već navela, dovodi u pitanje sustav visokog obrazovanja, koji je do sada jasno i transparentno osposobljavao buduće proesore, sada magistre za određena radna mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 219 | Ante Milić | PRAVILNIK, Članak 1. | Smatram da velika redukcija koja je vezana za radno mjesto učitelja Tehničke kulture u usporedbi sa sadašnjim pravilnikom nije dobra te smatram da bi trebalo i dalje ostaviti priliku da osobe koje su završile inženjerski smjer tehničke struke mogu predavati Tehničku kulturu u osnovnoškolskome obrazovanju. Ovakvom mjerom mogao bi se pojaviti deficit radnih mjesta vezan za učitelje ovoga predmeta jer je jako malen broj ljudi koji bi pokrio ova mjesta u budućnosti s obzirom na trenutni trend školovanja na politehnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 220 | Ana Lopac Gros | PRAVILNIK, Članak 1. | U razredima od 1 do 4 predaju diplomirani učitelji razredne nastave. Ipak posotji mogućnost da TZK, glazbeni predaju nastavnici koji su obuhvaćeni ovim pravilnikom. Pitanje je gdje je regulirano tko smije predavati od 1 do 4? Zašto oni kojima ovaj pravilnik će dopustiti predavanje npr. matematike, hrvatskog jezika te ostalih predmeta ne bi mogao kao i nastavnik TZK-a, glazbenog odgoja predavati u "nižim razredima". To se nigdje ne spominje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 221 | Spomenka Hardi | PRAVILNIK, Članak 1. | Ispričavam se, komentar je prebačen u 15. točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 222 | Sandra Brajnović | PRAVILNIK, Članak 2. | U stavku 2 članka 2. ovoga pravilnika stoji kako su Nastavnici u srednjoškolskoj ustanovi predmetni nastavnik, strukovnii učitelj, suradnik u nastavi i odgajatelj u učeničkom domu s odgovarajućom vrstom obrazovanja. Međutim, nigdje se u Pravilniku ne navodi koju vrstu obrazovanja moraju imati strukovni učitelji i suradnici u nastavi za pojedine sektore. Npr. u podsektoru Trgovina za zanimanje Prodavač trebamo strukovne učitelje i suradnike u nastavi koji su u prijašnjem Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu bili propisani. (npr. za suradnika u nastavi konkretno minimalno SSS trgovačkog ili komercijalnog smjera i položena pedagoško-psihološka izobrazba). Mislim da u ovom Pravilniku to nedostaje za svaki sektor. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 223 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK, Članak 2. | S obzirom na činjenicu kako se termin «stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskog profila» odnosi na tri ravnopravna stručnjaka – edukacijskog rehabilitatora, logopeda i socijalnog pedagoga – predlažemo da se tako i navedu. Radi se o tri različita profesionalna identiteta i tri različita stručnjaka koji se bave različitim poslovima i različitim populacijama što je utemeljeno na specifičnim kompetencijama koje se razvijaju tijekom visokoškolskog obrazovanja na tri zasebna studijska programa (Rehabilitacija/Edukacijska rehabilitacija; Logopedija; Socijalna pedagogija). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 224 | Mirko Marković | PRAVILNIK, Članak 2. | Članak 2. potrebno je nomotehnički dotjerati i ujednačiti, kako je to usklađeno u stavkama 1; 2 i 3, uskladiti stavku 4 i 5. U članku 2. stavka. 5. Pravilnika, I Prijedlog da se način utvrđivanja udovoljavanja posebnim zakonskim odredbama kojima se uređuje odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, zbog složenosti regulira odnosno propiše posebnim Pravilnikom. ili umjesto riječi udovoljiti ''posebnim zakonskim odredbama'' zamijeniti riječima ''Zakonu o odgoju na jeziku i pismu nacionalnih manjina''. II Prijedlog Iza st. 5. dodaje se st. 6. koji glasi: „Učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji predaju u osnovnoj i srednjoj školi u kojima se nastava ne izvodi u potpunosti na jeziku i pismu nacionalnih manjina ili se izvodi u manjem dijelu na jeziku i pismu nacionalnih manjina, moraju udovoljavati Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. III Prijedlog Iza st. 6. dodaje se st.7. koji glasi: Učitelji i nastavnici u osnovnoj i srednjoj školi s nastavom jezika i kulture nacionalnih manjina (nastava u modelu C) moraju udovoljavati Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 225 | Srpsko kulturno društvo Prosvjeta | PRAVILNIK, Članak 2. | U članku 2. stavak 5. trebalo bi dodati da odgojno obrazovni rad u školskoj ustanovi s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine mogu obavljati učitelji, nastavnici i stručni suradnici iz reda nacionalne manjine koji potpuno vladaju jezikom nacionalne manjine, te isti imaju prednost pri zasnivanju radnog odnosa, odnosno učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji nisu iz redova nacionalne manjine, ali potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine. Stavak 5. članka 2. trebao bi definirati tko i na koji način utvrđuje udovoljavaju li učitelji, nastavnici i stručni suradnici posebnim zakonskim odredbama kojima se uređuje odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 226 | Valentina Vukadinović | PRAVILNIK, Članak 2. | Stavak 5. članka 2. Potrebno je dodati da odgojno obrazovni rad u osnovnim i srednjim školama koje provode nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine mogu obavljati učitelji, nastavnici, profesori i stručni suradnici koji su iz reda nacionalne manjine te potpuno vladaju jezikom i pismom, odnosno učitelji, nastavnici, profesori i stručni suradnici koji nisu pripadnici nacionalne manjine ali potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine. Potrebno je utvrditi postupke i proceduru provjeravanja poznavanja jezika i pisma nacionalne manjine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 227 | Maja Matić | PRAVILNIK, Članak 2. | Stavak 5. članka 2. trebalo bi dodati da odgojno obrazovni rad u školskoj ustanovi s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine mogu obavljati učitelji, nastavnici i stručni suradnici iz reda nacionalne manjine koji potpuno vladaju jezikom nacionalne manjine, odnosno učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji nisu iz redova nacionalne manjine, ali potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine. Takođe bi trebalo odrediti i postupak, proceduru, način utvrđivanja pomoću kojeg bi se poznavanje jezika i pisma nacionalne manjine moglo provjeriti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 228 | BOJAN LAZIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Stavak 5. članka 2. treba dodatno razraditi na neki od sljedećih načina: 1. definirati u ovom članku na koji se način utvrđuje udovoljavaju li učitelji, nastavnici i stručni suradnici posebnim zakonskim odredbama kojima se uređuje odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina; ili 2. dodati stavak 6. koji glasi: "Način utvrđivanja udovoljavanja posebnim zakonskim odredbama iz stavka 5. ovoga članka propisuje se posebnim Pravilnikom"; nakon toga bi trebalo dodati i stavak 7. koji bi glasio: "Pravilnik iz stavka 6. ovoga članka donosi ministar uz suglasnost Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog Pravilnika." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 229 | OŠ Koprivnički Bregi | PRAVILNIK, Članak 2. | U točki 4. dobro bi bilo dodati da takve osobe imaju pravo i polagati stručni ispit iz vjeronauka jer do sada im Agencija za odgoj i obrazovanje to nije omogućavala. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 230 | Marina Trbus | PRAVILNIK, Članak 2. | nije dovoljno da je osoba odobrena od nadležnih vjerskih institucija, bilo bi potrebno da ipak ima položene pedagoške i metodičke predmete | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 231 | Veronika Kapelari Horvat | PRAVILNIK, Članak 2. | Što znači, tj. kako to protumačiti, učitelj predmetne nastave s odgovarajućom vrstom obrazovanja? Vrlo je nedorečeno i nejasno....Jesu li to profesori ili inženjeri bez ili sa položenim pedagoškim predmetima , a koji su odlučili raditi u OŠ , ili učitelji RN s pojačanim predmetom koji rade u OŠ? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 232 | MATIJA HRŽENJAK | PRAVILNIK, Članak 2. | Nije jasno definirano koji dokumenti se smatraju verifikacijom dostatne osposobljenosti za izvođenje vjeronauka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 233 | Vlatka Švast | PRAVILNIK, Članak 3. | U čl. 3. st. 3 iza riječi "poslovi" dodati "učitelja i" kako bi se proširio izbor struke za obavljanje poslova i za učitelje u osnovnim školama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 234 | MIRNA VITKOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 3. | Obzirom na veliki broj dvopredmetnih studija u slobodnim kombinacijama čije diplome niste pokrili Pravilnikom, predlažem da se ne navode kombinacije predmeta. Konkretan problem sam uočila kod informatike koja se fiksno kombinira sa matematikom i fizikom i to je navedeno, ali nema slobodnih kombinacija sa jezicima, filozofijom, pedagogijom... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 235 | Ljiljana Zelenić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, uočili smo da u članku 4. ovog Nacrta nedostaje zvanje nastavnik razredne nastave. Diploma nastavnik razredne nastave stjecala se do akademske godine 1990./91., a velik broj zaposlenih učitelja s navedenom diplomom radi na poslovima učitelja razredne nastave. Uvjereni smo da se radi o propustu koji će biti ispravljen uvrštavanjem navedenog zvanja u Pravilnik.Vjerojatno je riječ samo o terminologiji, no trebao bi biti upisan i taj naziv. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 236 | Rudolf Scitovski | PRAVILNIK, Članak 4. | Predlažemo da se u popis doda magistar primarnog obrazovanja s pojačanim predmetom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 237 | OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, uočili smo da u članku 4. ovog Nacrta nedostaje zvanje nastavnik razredne nastave. Diploma nastavnik razredne nastave stjecala se do akademske godine 1990./91., a velik broj zaposlenih učitelja s navedenom diplomom radi na poslovima učitelja razredne nastave. Uvjereni smo da se radi o propustu koji će biti ispravljen uvrštavanjem navedenog zvanja u Pravilnik. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 238 | Talijanska osnovna škola - Scuola elementare italiana "Bernardo Benussi" Rovinj-Rovigno | PRAVILNIK, Članak 4. | Članak 4. U tekstu dodati: Poslove učitelja razredne nastave u školama na jeziku i pismu (talijanske) nacionalne manjine obavljaju učitelji razredne nastave, diplomirani učitelji razredne nastave, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom i magistri/magistre primarnog obrazovanja koji su stekli stručnu spremu na jeziku (talijanske) nacionalne manjine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 239 | Verica Lukačević | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, još uvijek veliki broj učitelja razredne nastave u osnovnim školama čine učitelji po zvanju nastavnici razredne nastave. Većina ih je napredovala u zvanje učitelj mentor i savjetnik. Prijedlogom Pravilnika (u članku 4.) su degradirani i onemogućena im je promjena radnoga mjesta iako do umirovljenja imaju dvadesetak godina. Vjerujem u ispravak ovoga propusta i srdačno Vas pozdravljam. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 240 | Karmela Marić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, u članku 4. za učitelje razredne nastave u osnovnoj školi nisu uvršteni učitelji koji su završili obrazovanje do 1990./91. god. i stekli diplomu nastavnik razredne nastave. Molim Vas da primjedbu uvažite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 241 | Alenka Njegovac | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovanje, svakako treba uskladiti naziv struke sa onim što piše na diplomama, jer niti na jednoj diplomi ne piše s pojačanim predmetom, nego piše s pojačanim programom .... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 242 | Vesna Car | PRAVILNIK, Članak 4. | Prvostupnik može predavati u predmetnoj nastavi, ali ne i u razrednoj nastavi? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 243 | Antonela Czwik | PRAVILNIK, Članak 5. | U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Iza „nastavnik matematike koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine“ dopisati „na jednopredmetnom ili dvopredmetnom studiju“. Obrazloženje: Naznačena dopuna nužna je radi pojašnjenja budući da su se na višim učiteljskim školama/učiteljskim akademijama obrazovali i dvopredmetni nastavnici matematike i još jednog predmeta. 2. Brisati: „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. Navedeni studij ne osigurava npr. polaganje metodike nastave matematike te time diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika ne mogu potvrditi da imaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike. Također diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ne polažu stručni ispit iz matematike i time ne mogu biti izjednačeni s profesorima matematike. 3. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 4. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi, navedeni studij ne osigurava polaganje metodike nastave matematike niti polažu stručni ispit iz matematike pa time ne mogu biti izjednačeni s profesorima ili magistrima edukacije matematike. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku „uz obavezno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i potrebno ga je steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje nužno za rad u školi a vezano za predmet matematika. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. 1. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike 2. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike 3. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Obrazloženje: Smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija u području matematike kao akademske discipline niti kompetencije u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave matematike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. POPIS učitelja i nastavnika matematike osnovnih i srednjih škola suglasnih s navedenim Mario Koritnik, Ana Benazić Jurčić , Anita Čorak, Maja Ivišić, Mirela Plavčić Jurković, Marko Višić, Mara Grašić, Mirjana Gaćina Bilin, Magdalena Jukić, Robert Milobar, Maja Balat, Sanja Ivanović, Irena Žagar-Božičević, Ivana Bubić, Ana Šimunović, Renata Pintar, Zvjezdana Jurić, Ljerka Jareb, Elen Markovčić, Snježana Bošnjak, Verena Dagmar Kušenić, Jelena Noskov, Lidija Lauš Leščan, Gordana Paić, Ljubica Jerković, Verica Savić, Ivona Han, Monika Peša, Karolina Brleković, Klaudija Barukčić, Anamaria Citkovic, Ljerka Jukić Matić, Sanja Janeš, Marijana Lopojda, Marija Špiranec, Mladen Brajica, Ivana Matić, Mateja Pantaler, Lahorka Havranek Bijuković, Ružica Mikić, Ivam Nađ, Sonja Eberling, Emira Martinić, Katica Govorko, Ana Rajković, Saša Knežević, Nataša Maričić, Sanja Loparić, Katarina Medved, Drago Govorko, Anita Bujas, Ivana Tkalčec, Ivan Benić, Melani Mihalec, Emir Agić, Jasmina Alilović, Željko Turkalj, Nina Šegvić, Kristian Golubić, Iva Leško Turkalj, Sanja Roklicer, Vlatka Miketinac- Vlašić, Sandra Štiks, Marina Gernhardt, Maja Škrlec, Rajna Franjo, Ana Kunosić, Jadranka Baržić, Helena Jurić, Iva Frlan Marčelja, Ina Pendić, Daria Novinc, Sanja Bimbi, Miranda Jovanović, Sonja Mudrić, Snežana Kranjec, Jasmina Mijanović Puđak, Tomislav Eržen, Nataša Lončarić, Lana Kovačić Švenda, Jadranka Perković, Sandra Božić, Zlatka Miculinić Mance, Jadranka Zebić, Olivera Đorđević, Ana Novaković, Manuela Žbulj, Antonia Miličić, Mirela Pešut, Monika Idlbek, Ivica Gregurec, Marija Štivić, Linda Božović, Paula Novaković, Anita Sučić, Marija Bokšić, Ana Baraba, Ante Toni Vrdoljak, Marina Mihanović Kundid, Marija Vrdoljak, Anka Cikojević, Suzi Radović, Minja Stepić, Marin Kanaet, Verica Blagus, Josipa Mitar, Sanja Bakalović, Gordana Grah, Marija Jurišić Šarlija, Vesna Seuček, Snježana Varga, Kristina Pijaca, Ivana Zlatar, Tanja Katunarić Tutman, Ana Mravak Obratov, Dražena Potočki, Sanja Grabusin, Anita Ivanovic Plic, Mirjana Bagarić, Suzana Ruzic Mateljan, Anita Medvidović Vrnoga, Suzana Jurin, Anita Midžić Topalović, Mihajlo Lerinc, Amalija Colić, Spomenka Roth, Ivana Polanović, Mateja Šafarić Novak, Željka Sente, Andrea Jurasović, Adela Buljac, VlatkaHižman-Tržić, Brankica Majdiš, Bernardica Bakula, Ljiljana Krišto, Slavica Jerkovic, Katica Leko, Tihana Kraml Kanaet, Petar Radanović, Ivana Gurović, Dubravka Kovač, Anđelka Marin, Filka Babić, Nikolina Jakovljević, Višnja Šuperba, Suzana Kustić, Ivana Šoše, Katarina Janči, Danijela Jakovac, Lucija Laća Lakoš, Barbara Celinić, Ivana Ćulav, Slavena Popić, Anita Grgurić, Marija Bazdan, Nikolina Crljenak, Danijela Sikirić, Maja Buhin Pandur, Natalija Buden, Vanda Louč, Gordana Družinec, Anita Mihanović, Neven Crnošija, Maja Novaković, Dubravka Crnošija, Ranko Vujević, Kristina Vučić, Željana Pavlović, Ana Zeman, Mirjana Matijević, Milena Bošnjak, Marijana Gladović, Gordana Senić, Damir Šišić, Mladen Zmazek, Ela Veža, Gordana Lović-Krstonošić, Ružica Soldo, Milena Pašić, Višnja Matošević, Marin Kečkiš, Amira Mahmutović Redžić, Deana Kuvačić, Željka Hanžek, Diego Tich, Ljerka Linić, Irena Bego, Melita Svaguša, Mario Matošević , Božica Borbaš, Ana Borbaš Bajivić, Lidija Lubina, Biljana Stipetić, Sandra Grgurić, Merica Ivanda, Manuela Brncic Dadic, Snježana Ćenan, Đurđica Srečec Majorinc, Svjetlana Anderluh, Biljana Kuhar, Marica Brzica, Gordana Divić, Sandra Štampar, Magdalena Srdarević, Sanja Nizić, Nikolina Bubica, Nedjeljka Kazija, Mateja Jurjako, Ruža Žužul, Alen Andrijić, Dario Mišanec, Ines Gracin, Snježana Šišić, Ivana Bencun, Jasna Kašik, Ana Ostojić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 244 | Slavko Markušić | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, javljam se u vezi s očitovanjem PMF-a kojim navedeni smatra da se „dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje može steći isključivo na fakultetima, odnosno sveučilišnim odjelima koji imaju dopusnice za izvođenje sveučilišnih diplomskih i sveučilišnih integriranih nastavničkih studija odgovarajuće struke; da se inicijalna licenca za zvanje učitelja ili nastavnika pojedinog predmeta smije steći isključivo polaganjem stručnog ispita iz tog predmeta te; da se u završnim i prijelaznim odredbama osobama koje su zatečene na radnim mjestima za koje nemaju potrebne kompetencije u skladu s predmetnim Pravilnikom omogući rok ne duži od pet godina u kojemu moraju steći potrebne kvalifikacije“. Ukoliko ovo stupi na snagu-pišem kao roditelj učiteljice RN s pojačanim prirodoslovljem koja će morati steći navedene kompetencije s obzirom na to da se učitelje s pojačanim predmetom prirodoslovlje smatra nestručnima za predmete Priroda i Biologija, zanima me na koji je način onda zamišljeno i predviđeno stjecanje SAMO navedenog za osobe koje rade na radnom mjestu učitelja na neodređeno, a za koje imaju potpuno neodgovarajuću vrstu obrazovanja. To se posebno odnosi na područja gdje je manja satnica pa se zbog iste nisu javljale stručne osobe, već su se na neodređeno zapošljavale nestručne osobe, a uvidom u Centralni obračun plaća sasvim je lako doći do podataka o tim djelatnicima. Navodim primjer: profesor povijesti i filozofije s 20 godina radnog iskustva radi na neodređeno na radnom mjestu učitelja povijesti i geografije u osnovnoj školi. Podsjećam da je i, u ne tako davno vrijeme, sukladno odredbama članka 105. stavka 14. Zakona o odgoju i obrazovanju, do 2012. godine kada je isti brisan, bilo navedeno da „iznimno, kad postoji potreba, ministar može, na zahtjev ravnatelja škole, rješenjem odobriti izvođenje nastave iz određenog nastavnog predmeta osobi s odgovarajućom razinom obrazovanja neodgovarajuće vrste, ako je ona završila obrazovanje iz tog nastavnog predmeta na nižoj studijskoj razini od propisane razine obrazovanja ili ako je ispunila studijske obveze u najmanje četiri semestra iz tog nastavnog predmeta na visokom učilištu (o čemu se uz zahtjev prilaže i potvrda visokog učilišta) i to isključivo za rad u školi koja najmanje tri godine nije uspjela na tim poslovima zaposliti osobu koja ima propisanu razinu i vrstu obrazovanja.“ Jesu li učitelji s pojačanim predmetom prirodoslovlje i inženjeri u ravnopravnom položaju stjecanja traženih kompetencija s nekim tko ima potpuno neodgovarajuću vrstu obrazovanja? Isto tako, zanima me tko će snositi troškove stjecanja kompetencija koje je naveo PMF ukoliko to stupi na snagu. Nadalje, kako je moguće nekoga uvjetovati unatrag ( retrogradno) dok su se ranijim Pravilnicima, pa čak i u ovom Nacrtu, prihvaćala zatečena stanja i zakonski se štitila posebnim odredbama. Što na to kaže pravna struka - pravnici u Ministarstvu ? Takav primjer je i rad učitelja/nastavnika s višom stručnom spremom koje se nije uvjetovalo dodatnim školovanjem, kao ni polaganjem stručnog ispita, a to nisu osobe koje do mirovine imaju manje od pet godina. Osim učitelja, u toj su kategoriji tajnici, računovođe, ali i ravnatelji od kojih su neki po diplome visoke stručne spreme otišli i u Bosnu i Hercegovinu (kao i brojna druga zvanja koja se u susjednoj državi završava u rekordnom roku od dvije godine i nostrifikacijom diploma pravno priznaje u Republici Hrvatskoj). Prema sadašnjem Prijedlogu Pravilnika ispada da diplome Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nisu prošle "nostrifikaciju". Važno je i napomenuti da se ovdje govori o nekompetentnosti „pojačanih“ učitelja, a isti postaju mentorima i savjetnicima. Ili se pak ovdje riječ nestručni i nekompetentni odnosi samo na „prirodoslovce“ koji su (prema iskazanim mišljenjima nekih prekompetentnih) očito ispijali kave dok su njihovi kolege S POJAČANIM ( matematika, hrvatski ...) marljivo stjecali svoju kompetentnost. Kakva je ovo nelogičnost? KAKO STE DALI ODOBRENJE ZA ZAPOŠLJAVANJE ISTIH KAO STRUČNJAKA, DOZVOLILI IM POSTATI SAVJETNICIMA, MENTORIMA, IZDAVALI IM POHVALNICE I ZAHVALNICE ZA USPJEŠAN RAD ( ČITAJ USPJEHE NA NATJECANJIMA IZ BIOLOGIJE), A GLE SAD NAKON 10-15 GODINA RADA PROGLAŠAVATE IH NEKOMPETENTNIMA? Razmislite o odgovoru na ovo pitanje kad budete određivali tekst Pravilnika! Je li to ZAKONSKI i u skladu sa zaštitom ljudskih prava i dostojanstva? Kako neki navode, prirodoslovci su „znanstveno“ oštetili učenike? Zašto ih se ovdje proziva kao najveće štetočine? Zar nije sramota da prosvjetni djelatnici uopće na taj način komuniciraju? Je li ovo tehnika „zavadi, pa vladaj“? Osobno smatram većinu učitelja RN s pojačanim prirodoslovljem ( one koje poznajem) marljivim, savjesnim, odgovornim i ništa manje stručnim radnicima (u osnovnoj školi) za rad u nastavi prirode i biologije od njihovih kolega s PMF-a koji jednako tako dobro rade svoj posao.Naravno da za sve njih prvenstveno vrijedi zadovoljavanje jednog uvjeta ,a to je da vole svoj posao i da ga rade predano i s voljom. Sramota je što prirodoslovce ovako podcjenjujete i omalovažavate, te pokušavate maknuti s radnih mjesta. Možda da pravnici odgovore na pitanje o zakonitosti takvog postupka. S poštovanjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 245 | Suzana Košak | PRAVILNIK, Članak 5. | Pozdravljamo inicijativu da se jasno i transparentno definira odgovarajuća vrsta obrazovanja potrebna za zapošljavanje u školskim ustanovama. Željeli bismo naglasiti da sukladno važećem Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN, 47/1996. i 56/2001.), diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom mogu izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi. Usprkos zakonskoj regulativi, česti su pritisci i kršenja tih prava, a sa sličnim se problemom susrećemo i danas. Zato smo mišljenja da bi trebalo uvažiti stručnost nastavničkog kadra koji nas je pripremao za našu visoku stručnu spremu te valjanost i zakonitost programa učiteljskih fakulteta koji su nam izdavanjem diploma priznali stjecanje prava koja nam pripadaju po propisima. Koliko smo do sada uspjeli pročitati, veći dio tzv. pojačanih predmeta je ispravno uvršten u prijedlog ovog Pravilnika , osjećamo se dužnima upozoriti da su kolege diplomirani učitelji/ce s pojačanim predmetom povijest izostavljeni iz čl. 5.19 te da su diplomirani učitelji/ce s pojačanim predmetom prirodoslovlje izostavljeni iz čl. 5.17 i ponovo primorani ispočetka dokazivati svoju stručnost u predmetima prirode i biologije iz jednostavnog razloga što su im u to vrijeme nadležne institucije dodijelile pogrešno zvanje. Kako se ni jedan od programa više ne može upisati (ne zbog nestručnosti nas koji smo već završili te neki i radimo taj predmet već više od deset godina pa čak i postali učitelji-mentori ili savjetnici, već zbog popunjavanja potrebnih kvota), radi se o dugoročno gledano relativno malom broju osoba. Predlažemo da se svi diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom dodaju pod opcije a) u skladu s važećim zakonima i načelima pravednosti. Također, kako bi se prava svih diplomiranih učitelji i učiteljica s pojačanim predmetima u potpunosti ispoštovala, potrebno je i u članku 11. jasno definirati da osobe koje nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom, a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice u tim predmetima i u slučaju gubitka i smanjenja istih. Ako smo bili stručni do sada, propisno se i redovito stručno usavršavali, ne vidimo zašto bi nam ta stručnost trebala biti dovedena u pitanje prilikom eventualnog gubitka dijela ili cijele satnice. Stručno vijeće učitelja razredne nastave OŠ Hodošan | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 246 | Kristina Vrabec | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, javljam se u vezi s očitovanjem PMF-a kojim navedeni smatra da se „dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje može steći isključivo na fakultetima, odnosno sveučilišnim odjelima koji imaju dopusnice za izvođenje sveučilišnih diplomskih i sveučilišnih integriranih nastavničkih studija odgovarajuće struke; da se inicijalna licenca za zvanje učitelja ili nastavnika pojedinog predmeta smije steći isključivo polaganjem stručnog ispita iz tog predmeta te; da se u završnim i prijelaznim odredbama osobama koje su zatečene na radnim mjestima za koje nemaju potrebne kompetencije u skladu s predmetnim Pravilnikom omogući rok ne duži od pet godina u kojemu moraju steći potrebne kvalifikacije“. Ukoliko ovo stupi na snagu, a i sama ću morati steći navedene kompetencije s obzirom na to da se učitelje s pojačanim predmetom prirodoslovlje smatra nestručnima za predmete Priroda i Biologija, zanima me na koji je način onda zamišljeno i predviđeno stjecanje SAMO navedenog za osobe koje rade na radnom mjestu učitelja na neodređeno, a za koje imaju potpuno neodgovarajuću vrstu obrazovanja. To se posebno odnosi na područja gdje je manja satnica pa se zbog iste nisu javljale stručne osobe, već su se na neodređeno zapošljavale nestručne osobe, a uvidom u Centralni obračun plaća sasvim je lako doći do podataka o tim djelatnicima. Navodim primjer: profesor povijesti i filozofije s 20 godina radnog iskustva radi na neodređeno na radnom mjestu učitelja povijesti i geografije u osnovnoj školi. Podsjećam da je i, u ne tako davno vrijeme, sukladno odredbama članka 105. stavka 14. Zakona o odgoju i obrazovanju, do 2012. godine kada je isti brisan, bilo navedeno da „iznimno, kad postoji potreba, ministar može, na zahtjev ravnatelja škole, rješenjem odobriti izvođenje nastave iz određenog nastavnog predmeta osobi s odgovarajućom razinom obrazovanja neodgovarajuće vrste, ako je ona završila obrazovanje iz tog nastavnog predmeta na nižoj studijskoj razini od propisane razine obrazovanja ili ako je ispunila studijske obveze u najmanje četiri semestra iz tog nastavnog predmeta na visokom učilištu (o čemu se uz zahtjev prilaže i potvrda visokog učilišta) i to isključivo za rad u školi koja najmanje tri godine nije uspjela na tim poslovima zaposliti osobu koja ima propisanu razinu i vrstu obrazovanja.“ Jesu li učitelji s pojačanim predmetom prirodoslovlje i inženjeri u ravnopravnom položaju stjecanja traženih kompetencijama s nekim tko ima potpuno neodgovarajuću vrstu obrazovanja? Isto tako, zanima me tko će snositi troškove stjecanja kompetencija koje je naveo PMF ukoliko to stupi na snagu. Nadalje, kako je moguće nekoga retrogradno uvjetovati dok su se ranijim Pravilnicima, pa čak i u ovom Nacrtu, prihvaćala zatečena stanja i zakonski se štitila posebnim odredbama. Takav primjer je i rad učitelja/nastavnika s višom stručnom spremom koje se nije uvjetovalo dodatnim školovanjem, kao ni polaganjem stručnog ispita, a to nisu osobe koje do mirovine imaju manje od pet godina. Osim učitelja, u toj su kategoriji tajnici, računovođe, ali i ravnatelji od kojih su neki po diplome visoke stručne spreme otišli i u Bosnu i Hercegovinu (kao i brojna druga zvanja koja se u susjednoj državi završava u rekordnom roku od dvije godine i nostrifikacijom diploma pravno priznaje u Republici Hrvatskoj). Važno je i napomenuti da se ovdje govori o nekompetentnosti „pojačanih“ učitelja, a isti postaju mentorima i savjetnicima. Ili pak se ovdje riječ nestručni i nekompetentni odnosi samo na „prirodoslovce“ koji su očito ispijali kave dok su njihovi kolege S POJAČANIM marljivo stjecali svoju kompetentnost. Kakav je ovo nesrazmjer? Kako ste dali odobrenje za zapošljavanje istih kao stručnjaka, a sad se mišljenje mijenja? To je zakonski i u skladu ljudskih prava i dostojanstva? Uvidjeli ste da su ti ljudi, kako neki navode, „znanstveno“ oštetili učenike? Zašto ih se ovdje proziva kao najveće štetočine? Zar nije sramota da prosvjetni djelatnici uopće na taj način komuniciraju? Je li ovo tehnika „zavadi, pa vladaj“? Osobno se smatram marljivim, savjesnim, odgovornim i ništa manje stručnim radnikom (u osnovnoj školi) za rad u nastavi prirode i biologije od svojih kolega. Sramota je što nas ovako podcjenjujete i omalovažavate, te na vrlo legalan način pokušavate maknuti s radnih mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 247 | Smail Hibeljić | PRAVILNIK, Članak 5. | Ovakav stav Sindikata Preporod, koji dio svojih članova stavlja u nepovoljniji položaj od ostalih, dovoljno govori o zaštiti članova, sreća da nisam u tom sindikatu, odmah bih se ispisao. Učitelji s pojačanim su kompetentni predavati u osnovnoj školi što im je omogućavao zakon kada su studirali i koji je još uvijek na snazi. Nadam se da će članovi ovog tima koji odlučuje o ovom Nacrtu, uzeti u obzir trud koji upravo ti učitelji daju od sebe da bi dokazali da su kompetentni. Isto tako stavovi nekih fakulteta i osoba koji ukazuju da učitelji s pojačanim programom iz pojedinih predmeta nisu dovoljno kompetenti za predmetnu nastavu (napominjem da nedostaju i učitelji s pojačanim programom iz predmeta povijest), stvarno svašta govori, tko je predavao tim tzv. pojačanim, upravi ti profesori i dolazili su sa tih fakulteta, tada je sve bilo uredu, međutim sada više to nije dobro. Mogli su odmah zabraniti takav studij. Ne zboravimo ti tzv. pojačani, koji strašno upadaju u oči, odobreni su od strane Ministarstva, kojima i u diplomi piše da im pripadaju sva prava, zgarantirana tadašnjim zakonima i pravilnicima. Ispravljam navod kako smo imali samo neke kolegije, što nije istina imali smo ispite kao i na filozofskom, isti profesri, MZOS je povećalo i satnicu. Negdje navedeno da nemamo ni metodiku. Imali smo metodiku i to ne samo iz toga predmeta tzv. pojačanog koji vidim da je dijelu kolega najveći trn u oku i najveći problem školstva, a što se metodike tiče (znam za povijest, ali i za druge predmete), bila je puno jača, o praksi da ne govorim od jedno ili dvopredmetnih sudija. Svi koji rade u predmetnoj nastavi su zaposleni zato što su se dokazali da doista rade kako treba, metodički i znanjem. Dobro znamo da bilo koji završen fakultet nije dovoljan za bilo koje radno mjesto, ako djelatnici sami i dalje ne nastave ulagati u svoje znanje, samostalno ili stručnim usavršavanjima. Nadam se da oni koji trebaju i odlučuju, razumiju i da će uvažiti ovaj stav, da će pobijediti zdrav razum, a ne da jači poraze slabije. Hvala. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 248 | Andrea Feher | PRAVILNIK, Članak 5. | Osjećam se dužnom napomenuti da Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu-PREPOROD ni na koji način nije provjerio mišljenje svojeg članstva pa stoga mislim da se ni njegovi komentari od 24.02.2016 u 11:36 i 11:37 ne bi smjeli razmatrati jer ne odražavaju stav osoba koje bi isti trebao zastupati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 249 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK, Članak 5. | Članak 5., točka 27., Stavak 2) (stručni suradnici osnovna škola) S obzirom na činjenicu kako se termin «stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskog profila» odnosi na tri ravnopravna stručnjaka – edukacijskog rehabilitatora, logopeda i socijalnog pedagoga – predlažemo da se tako i navedu. Radi se o tri različita profesionalna identiteta i tri različita stručnjaka koji se bave različitim poslovima i različitim populacijama što je utemeljeno na specifičnim kompetencijama koje se razvijaju tijekom visokoškolskog obrazovanja na tri zasebna studijska programa (Rehabilitacija/Edukacijska rehabilitacija; Logopedija; Socijalna pedagogija). Na mjestu gdje se navode stručni suradnici u osnovnoj školi predlažemo stručnjake edukacijsko-rehabilitacijskog profila navesti zasebno kako slijedi. Istovremeno molimo i dopunu dosadašnjih nazivlja koji su izjednačeni s novim akademskim nazivima kako slijedi. To znači da će stajati: 1) edukacijski-rehabilitator - profesor - defektolog - diplomirani defektolog-odgajatelj predškolske djece - diplomirani defektolog-nastavnik razredne nastave -profesor defektolog-opći smjer -profesor defektolog-smjer rehabilitacija -profesor rehabilitator -magistar edukacijske rehabilitacije 2) logoped - profesor -defektolog - diplomirani defektolog-logoped - profesor defektolog-smjer logopedija - profesor logoped - magistar logopedije 3) socijalni pedagog - profesor - defektolog -diplomirani socijalni pedagog -diplomirani defektolog-socijalni pedagog -profesor defektolog-smjer poremećaj u ponašanju -profesor socijalni pedagog -magistar socijalne pedagogije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 250 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK, Članak 5. | Točka 27. Uz nazive stručnjaka edukacijskog rehabilitatora, logopeda i socijalnog pedagoga dodati specifično s kojim populacima se produženi stručni postupak provodi: Edukacijski rehabilitator (Program produženog stručnog postupka za učenike s teškoćama u razvoju koje proizlaze iz motoričkih, intelektualnih ili oštećenja vida, odnosno iz kombinacije više vrsta navedenih oštećenja) Logoped (Program produženog stručnog postpka za učenike sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija) i teškoćama jezično-govorne komunikacije, teškoćama socijalne komunikacije i oštećenjem sluha) Socijalni pedagog (Program produženog stručnog postupka za učenike s teškoćama kojima su problemi u ponašanju (teškoće u ponašanju i poremećaji u ponašanju) primarni izvor potrebe za dodatnom stručnom podrškom) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 251 | Mirko Marković | PRAVILNIK, Članak 5. | U članku 5. stavak 1. točka 9. Južnoslavenski jezici i književnost Pitanje: za koga je namijenjena točka, odnosno u kojoj je osnovnoj ili srednjoj školi je to nastavni predmet. Ujedno postavljamo pitanje zašto nema srpskog jezika budući da su Srbi najbrojnija nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj, ima najviše učenika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, a postoji (i treba biti) pod 6. predmet: Talijanski jezik, 7. Češki jezik, 8. Mađarski jezik. U članku 5. stavak 1. točka 12. Ostali jezici Prijedlog je da se definiraju koji su to „ostali jezici“ sukladno Ustavu Republike Hrvatske i UZPNM koji definiraju pripadnike nacionalnih manjina. - Problem. Nacrt predloženog Pravilnika ne regulira pitanje izvođenja nastave jezika i kulture nacionalnih manjina /nastava po modelu C / - Prijedlog: svakako uvrstiti novi stavak koji bi regulirao tko sve može izvoditi nastavu jezika i kulture nacionalne manjine u razrednoj, predmetnoj nastavi u OŠ, a tko u srednjoj školi. Prijedlog: Rješenje slično članku 2. u Pravilniku o uvjetima i postupku izbora učitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu. Svakako u Pravilniku (dok ne bude izvršeno ''licenciranje'' treba biti vidljiv uvjet da učitelj, nastavnik, stručni suradnik koji predaje u nastavi u bilo kojem modelu nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina mora znati jezik i pismo dotične nacionalne manjine koje treba provjeriti Povjerenstvo školske ustanove uz stručnu pomoć nadležnog savjetnika/ice za manjinski jezik. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 252 | Dijana Kirić | PRAVILNIK, Članak 5. | Komentar Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu - PREPOROD ne bi se trebao uzimati u obzir jer to nije stav svih članova. Stav članova nije provjeren. Ako je to komentar i mišljenje neke osobe neka se potpiše svojim imenom i prezimenom i stane iza svog komentara, a ne da se skriva iza organizacije. Smatram da se osobe koje rade u sustavu ne može nakon toliko godina jednostavno otpisati i reći im da ako izgube posao više nisu stručne za rad koji obavljaju već pet, deset ili više godina. Uvedite neku provjeru stručnosti, dajte ljudima priliku za doškolovanje ako je potrebno ili nešto slično. No dajte ljudima priliku da zadrže svoj posao i nastave raditi što već godinama rade. Ionako svi znamo da se najviše stručnosti i znanja stekne praksom, radom i razgovorom s kolegama te daljnjim stručnim usavršavanjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 253 | Sandra Balent | PRAVILNIK, Članak 5. | Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu-PREPOROD bi trebao biti nepristran. U svezi njihovog navoda od 24.02.2016 u 11:36 i 11:37 nije kontaktirao svoje članstvo i nije provjerio njihovo mišljenje te stoga mislim da se njihov komentar ne bi smio uzeti u obzir jer ne odražava stav osoba koje bi isti trebao zastupati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 254 | Kristina Vrabec | PRAVILNIK, Članak 5. | Osjećam se dužnom napomenuti da Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu-PREPOROD ni na koji način nije provjerio mišljenje svojeg članstva pa stoga mislim da se ni njegovi komentari od 24.02.2016 u 11:36 i 11:37 ne bi smjeli razmatrati jer ne odražavaju stav osoba koje bi isti trebao zastupati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 255 | Denis Kirić | PRAVILNIK, Članak 5. | Osjećam se dužnim napomenuti da Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu-PREPOROD ni na koji način nije provjerio mišljenje svojeg članstva pa stoga mislim da se ni njegovi komentari od 24.02.2016 u 11:36 i 11:37 ne bi smjeli razmatrati jer ne odražavaju stav osoba koje bi isti trebao zastupati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 256 | Rudolf Scitovski | PRAVILNIK, Članak 5. | Smatramo da je Članak 5. Pravilnika neprihvatljiv utoliko što u ravnopravan položaj za radno mjesto učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi stavlja diplomiranog učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom i profesora s magistrom edukacije istog. Nadalje, sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) određenog predmeta, prema istom članku, može biti učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi, no u programu svog obrazovanja isti nisu stekli pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije za to radno mjesto (tek na diplomskoj razini ih stječu). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 257 | Školski sindikat PREPOROD | PRAVILNIK, Članak 5. | - osobe pod točkom b) Magistri kroatistike i kroatologije, diplomirani anglisti i magistri engleskog jezika kao i ostalih stranih jezika pod ovom točkom kao i svi ostali magistri i diplomirani znanstvenici iz točke b trebali bi biti premješteni pod točku a ukoliko su do trenutka donošenja ovog Pravilnika već stekli potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje. Naime, mišljenja smo da su to itekako stručne osobe u svojima područjima, jednako stručne kao i osobe koje su završile nastavnički smjer (pod točkom a) te ukoliko imaju i položenu razliku pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkih predmeta nema zapreke da im se omogući da budu ravnopravni prilikom zapošljavanja s osobama iz točke a. Ovo stoga što postoje u sustavu osobe koje godinama rade na određeno, po zamjenama i u međuvremenu su uložile vrijeme i trud te položile pedagošku razliku predmeta te bi sada bilo nepravedno takvim osobama oduzeti mogućnost zaposlenja u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi. Ova promjena se ne bi odnosila na one osobe iz točki b koje nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika nemaju stečeno potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 258 | Školski sindikat PREPOROD | PRAVILNIK, Članak 5. | - osobe pod točkom a) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom (bilo kojim, odnosi se na sve pojačane predmete) ne bi smjeli biti u istoj skupini (pod točkom a) s profesorima konkretnog predmeta (hrvatski jezik, strani jezici, povijest, geografija...) i tako otvarati mogućnost ravnateljima škola da na natječaju zaposle i/ili daju prednost kod zapošljavanja na mjesto učitelja predmetne nastave učitelja razredne nastave. Namjera donošenja ovog Pravilnika trebala bi biti jačanje stručnosti u školama i davanje prednosti struci, a ne obrnuto. Predlažemo da se učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom prebaci pod točku b,dakle ukoliko se na natječaj ne javi osoba iz točke a, onda se može zaposliti njih. Ovo sve odnosi se samo na buduća zapošljavanja, osobe koje su već u sustavu zaposlene na neodređeno vrijeme, ostaju na svojim radnim mjestima, kako to Pravilnik i predviđa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 259 | Hrvatsko biološko društvo (HBD) | PRAVILNIK, Članak 5. | U ime HBD-a i biološke struke moramo izraziti svoje neslaganje s Nacrtom pravilnika u nekoliko segmenata. Smatramo da je ovim Prijedlogom grubo zakinuta biološka struka, posebice nastavnici biologije i biologije-kemije. Naše se primjedbe odnose na: - članak 5, stavak 1, točka 16. Priroda te točka 17. Priroda i Biologija - članak 6. točka 1. Biologija U oba navedena članka se kao odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave u osnovnoj i srednjoj školi uz zvanja vezana uz edukaciju bioloških sadržaja navode kao ravnopravna i zvanja koja ne posjeduju odgovarajuće kompetencije za izvođenje kvalitetne nastave. Uz navedene članke dodat ćemo u kometare naše nove prijedloge. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 260 | DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ | PRAVILNIK, Članak 5. | Mislim da bi diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika, trebao predavati u razrednoj nastavi u školama u kojima postoji informatika od prvog razreda i to samo u razrednoj nastavi. Učitelj predmetne nastave s razlogom ne može predavati u razrednoj nastavi, a vjerujem da bi trebalo biti i obratno. Ako je primarni cilj edukacija za rad s djecom kroz razrednu nastavu, ne vidim razlog zašto onda bilo koji nastavnik razredne nastave, a ne samo onaj s pojačnim predmetom, ne bi mogao predavati bilo koji predmet u predmetnoj nastavi. Planovi koji su dostupni na webu pojedinih fakulteta pokazuju da se radi o minimalnoj razlici u predmetima. Na kraju se svodi da pojeidni učitelji imaju više sati tog predmeta u tjednom zaduženju nego što su ga slušali tijekom studija. Iz iskustva mogu reći da sam se susreo s učiteljima s pojačanom informatikom koji niti ne znaju da je Excel proračunska tablica, nego ga nazivaju onim što ima crte. Činjenica je da u slučajevima gdje informatiku u predmetnoj nastavi izvodi osoba s pojačanom informatikom, nastava se ne izvodi dovoljno kvalitetno a učenici u srednju školu iz takvih učionica dolaze nepripremljeni i bez znanja o osnovnim pojmovima. Svake godine provodim anketu baš da bih mogao usporediti znanje učenika s kojim dolaze na informatiku i pokazuje se da je gotovo sve ovo navedeno pravilo. Mislim da bi to trebalo vrijediti za sve predmete, a ne samo informatiku. Ne prozivam sve, ali sve što iznosim je moje osobno iskustvo koje drugačije ne mogu opisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 261 | Olja Dijanosic | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Zgranuta nekim od pročitanih komentara o mojoj nekompetenciji i "općenitosti" željela bih samo reći da je osoba čije je zvanje magistra primarnog obrazovanja tijekom studija koji je trajao od srpnja 2010. do srpnja 2115. (UFZG, ods. Čk) odslušala i položila mnoge dodatne kolegije s područja jezika i književnosti, baš kao i njeni kolege koji su tog srpnja 2010. odabrali informatiku za svoj pojačani predmet. Zašto smo to činili? Da biste nas vi danas blatili tražeći brisanje našeg zvanja iz alineje (Društvo profesora hrvatskoga jezika)? Da biste nam brojili ECTS bodove i gurali pod nos kako mi imamo ovoliko, a vi ovoliko (Branimir Romac)? Ne, to smo radili jer smo trebali kako bismo postali Učitelji. Ono što Vi niste. Da ja izbrojim bodove koje ste vi ostvarili iz kolegija s područja znanosti kao što su: psihologija, didaktika, pedagogija, metodika? U osnovnim su škola djeca, a predaju im učitelji. Učitelji koju su puno kompetentniji u ophođenju s djecom i uopće boravku s djecom od vas. Nemojmo jedni drugima mazati oči, posve je evidentno da nas smatrate "kradljivcima radnih mjesta", bez obzira na ičiju kompetenciju i ECTSove. E pa smatramo i mi vas, pa što ćemo sad? Nemate pravo tražiti da se nas zakida za nešto što smo zaslužili samo kako biste se vi probili i to s takvim labavim argumentima. Da vas utješim, većina učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom ne želi predavati pojačani predmet. Nama je draže biti s mlađom djecom, cijeli dan boraviti u istom razrednom odjeljenju, biti prva osoba nakon roditelja svom učeniku. Dakle, da zaključim, apsolutno smo kompetentni, školovali smo se koliko je trebalo, ma školovat ćemo se i dalje ako treba, ali želimo biti Učitelji. A vama ćemo "krasti radna mjesta" svaki put kad se mjesto u razrednoj nastavi popuni jer je to pravednije nego da je Učitelj na cesti, a učitelj u razredu. Hvala najljepša, učiteljica Olja Dijanošić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 262 | Rudolf Scitovski | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | U Nacrtu Pravilnika sporna je odredba da poslove učitelja predmetne nastave Hrvatskoga jezika u osnovnoj školi, može obavljati magistar/magistra primarnoga obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik), a završio je/završila je Učiteljski studij s modulom Hrvatski jezik. Navedeno se ne podržava iz dvaju razloga: 1. na Integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim učiteljskim studijima u Zagrebu i Zadru koji imaju modul Hrvatski jezik, među ishodima učenja ne navode se kompetencije nositelja kvalifikacije za poučavanje u predmetnoj nastavi, pa tako ni kompetencije za poučavanje u nastavi Hrvatskoga jezika, već samo kompetencije za poučavanje u primarnom obrazovanju, odnosno u sustavu razredne nastave u osnovnoj školi. 2. magistru/magistri primarnoga obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik) dana je prednost pri zapošljavanju u odnosu na magistra/magistru kroatistike (Hrvatski jezik i književnost: smjer opći kroatistički), magistra/magistru kroatologije (Kroatologija: smjer znanstveni) sukladno članku 105. stavka 6. točke b). Magistar/magistra kroatistike (Hrvatski jezik i književnost: smjer opći kroatistički) i magistar/magistra kroatologije (Kroatologija: smjer znanstveni) završetkom studija, a za razliku od magistra/magistre primarnoga obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik), stječe kompetencije za izvođenje poslova učitelja predmetne nastave (dakle i nastave Hrvatskoga jezika) kako je opisano u navedenom članku Zakona, no ipak nema prednost pri zapošljavanju. Dakle, nastavu hrvatskoga jezika i književnosti ne bi trebali izvoditi polaznici studija koji među svojim temeljnim ishodima nemaju jasno definirane ishode koji se tiču nastave i njezinih metodičko-psihološko-pedagoško-didaktičnih aspekata. Zanimanja kao što su diplomirani kroatolog, profesor hrvatske kulture ili diplomirani komparatist književnosti (profesor komparativne književnosti) ne bi trebala biti izjednačena s profesorom hrvatskog jezika i književnosti niti bi oni koji su stekli navedena zanimanja trebali raditi u školama. Potonje od navedenih zanimanja – diplomirani komparatist književnosti (profesor komparativne književnosti) stječe se na studiju komparatistike koji je u odnosu na studij hrvatskoga jezika i književnosti potpuno različito ustrojen; kompartisti uopće nemaju jezikoslovnih kolegija, što je nemoguće nadoknaditi, kako se u Nacrtu Pravilnika predlaže, razlikovnim ispitom (i to samo na Filozofskome fakultetu u Zagrebu!). Iz navedenoga proizlazi da izvođač nastave hrvatskoga jezika i književnosti treba imati jednu od sljedećih vrsta stručne spreme: • magistar/magistra edukacije hrvatskoga jezika i književnosti na nastavničkom smjeru • profesor hrvatskoga jezika i književnosti profesor jugoslavenskih jezika i književnosti, koji je diplomirao do 1991. godine, s temeljnim studijem hrvatskog jezika i književnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 263 | Anita Fabić | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Poštovani, pohvaljujem što je napokon u članak 5. točka 1. (Hrvatski jezik) Nacrta ovoga Pravilnika uvršten naziv magistar/magistra edukacije kroatologije – mag. educ. croat. (Kroatologija: smjer nastavnički) te magistar/magistra kroatologije – mag. croat. (Kroatologija: smjer znanstveni), čime je ispravljena dugogodišnja nepravda nanesena diplomiranim kroatolozima koji su stekli ovaj akademski naziv, što će im konačno omogućiti zapošljavanje u osnovnim školama. U dopunskoj ispravi koja se izdaje uz diplome kroatologa navodi se da kolegiji koji se izvode na sveučilišnom studiju kroatologije kvalificiraju kroatologe za rad u odgojno-obrazovnim ustanovama. Također, budući da su jezična baština i hrvatski književni te standardni jezik stožerni dijelovi hrvatske kulture, na sveučilišnom studiju kroatologije izvodi se velik broj kolegija posvećen njima. Kroatolozi stoga posjeduju znanja o relevantnim činjenicama iz hrvatske jezične i književnojezične povijesti, dijalektologije i standardologije. Prema dopunskoj ispravi o studiju kroatologije studenti koji su stekli akademske nazive magistar/magistra edukacije kroatologije, odnosno magistar/magistra kroatologije osposobljeni su samostalno prenositi znanja o hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi na način primjeren osnovnoškolskoj, srednjoškolskoj i gimnazijskoj razini obrazovanja. Lijep pozdrav, Anita Fabić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 264 | Mihael Ružić | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Poštovani, smatram da su magistri primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom apsolutno kompetentni za održavanje nastave Hrvatskog jezika u predmetnoj nastavi . Naime, iako imaju manji broj ECTS bodova vezanih uz sam hrvatski jezik od profesora (čemu je razlog drugačija preraspodjela bodova zbog većeg broja kolegija u svakom semestru) obujmom obrađenog gradiva zadovoljavaju sve kriterije za rad u predmetnoj nastavi što dokazuje i njihova diploma te njezin dodatak. Dapače, s obzirom na vrlo bitnu odgojnu komponentu koju nosi rad u osnovnoj školi, ono što bismo mogli smatrati prednošću magistara primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom jest velik broj kolegija vezanih uz samu pedagogiju, psihologiju, didaktiku i metodiku. Znanja stečena na tim kolegijima u kombinaciji sa znanjima stečenim na kolegijima već navedenog modula predstavljaju vrlo dobar argument za zadržavanje magistara primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom u članku 1. stavka 5. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 265 | Tomislav Vodička | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Poštovani, vezano uz članak 5., točku 1., alineju a) Nacrta Pravilnika, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu u potpunosti podržavaju prijedlog sukladno kojemu se magistrima edukacije kroatologije priznaje pravo na zasnivanje radnog odnosa sukladno članku 105., stavku 6., alineji a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Uzimajući u obzir da je riječ o osobama koje su završile preddiplomski i diplomski studij u trajanju od pet godina, odnosno u ukupnom radnom opterećenju od 300 ECTS bodova, željeli bismo napomenuti kako tijekom svoga studija te iste osobe slušaju i polažu najmanje 165 ECTS-a na "jezičnim" kolegijima, na što još valja pridodati i obveznih 60 ECTS-a iz pedagoško-didaktičko-metodičke grupe predmeta koje studenti diplomskoga studija kroatologije stječu tijekom svojega obrazovanja. Svi detaljni podaci o kolegijima u više su navrata dostavljani resornome Ministarstvu, pa tako i tijekom razdoblja e-savjetovanja. Jednako tako, svi zainteresirani pojedinci mogu dobiti na uvid popis i opis obveznih kolegija, ishoda učenja i kompetencija koji se stječu završetkom studija kroatologije, pa na temelju sadržaja postojećeg studijskog programa, akreditiranoga sukladno zakonskim propisima, zaključiti u kojoj je mjeri kroatologija filološki studij i mogu li kroatolozi raditi i u osnovnim školama. Stav Uprave Hrvatskih studija i Odjela za kroatologiju, a nakon opsežnih razgovora unutar akademske zajednice i implementiranih izmjena studijskoga programa u zadnjih deset godina, jest da za to ne postoje prepreke i da naši studenti udovoljavaju svim uvjetima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 266 | Marija Požgajec | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatskog jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 267 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | NADOPUNA 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Hrvatski jezik 2. Kod magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik)/Učiteljski studij s modulom Hrvatski jezik, DODATI: *Modul je razvidan iz Dopunske isprave o studiju | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 268 | Marija Vrtlar | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Poštovani, nigdje u stavku 1. članka 5. nije navedeno zvanje diplomirani kroatist, odnosno akademski naziv koji se izdavao na diplomama prije usvajanja bolonjskog procesa. Taj naziv odgovara novom akademskom nazivu magistar hrvatskog jezika i književnosti prema Pravilniku o izjednačavanju akademskih i stručnih naziva koji je donio Filozofski fakultet u Splitu. http://www.ffst.unist.hr/images/50013762/Pravilnik%20i%20izjednacavanju%20ranije%20stecenih%20akademskih%20%20i%20strucnih%20naziva%20s%20nazivima%20stecenim%20prema%20ZZDVO.pdf Također, u stavku 1. nije navedena nužnost stjecanja pedagoških kompetencija (dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje) što je zakonski preduvjet za rad u školi. Svrha dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja jest dovesti diplomirane kroatiste u ravnopravan položaj s diplomiranim profesorima hrvatskog jezika, stoga bi zvanje diplomirani kroatist sa stečenim pedagoškim kompetencijama trebalo biti uvršteno u alineju a). Nadam se da ćete uvažiti moj prijedlog. Lijep pozdrav, Marija Vrtlar, dipl. kroatist i anglist sa stečenim pedagoškim kompetencijama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 269 | Marlena Vičević | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Smatram da to što je Sabor Društva profesora hrvatskog jezika donio odluku da se magistri kroatologije izbrišu iz Pravilnika već govori dovoljno. Ne mislim da je pravedno da mi uzima mjesto netko tko nema ni približne kompetencije koje se stječu na Filozofskom fakultetu. Filozofski fakultet u Zagrebu je najstarija ustanova. Dovoljno je znati da tu predaju stručnjaci koji su autori svih relevantnih gramatika i pravopisa. Prošle godine je održana 140. obljetnica kroatistike na Sveučilištu u Zagrebu. Na Filozofski fakultet upisuju se isključivo najbolji maturanti s prosjekom višim od 4,00 ostvarenim u najboljim hrvatskim gimnazijama te izvrsnim rezultatima postignutim na državnoj maturi. Ja sam jedna od onih 140 maturanata koji su dobili odličnu ocjenu, a maturu je polagalo više od 39 000 maturanata. Na studij kroatistike bilo je prijavljeno 800 maturanata, a primljeno je 80. Ostali najbolji, osim Zagreba, studiraju u Rijeci, Osijeku, Zadru i Splitu. Oni s prosjekom oko 3,00 , koji nisu primljeni ni na jedan od navedenih filozofskih fakulteta, upisali su kroatologiju. Želite li da budućim generacijama drugorazredni „stručnjaci“ predaju materinski jezik? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 270 | Marko Prpić | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | S obzirom na to da se hrvatska književnost i hrvatski standardni jezik kao sociolingvistička kategorija ne mogu valjano predavati bez poznavanja cjelokupne hrvatske kulture, upravo studij hrvatske kulture (kroatologije) osposobljava ponajbolji nastavnički kadar za izvođenje hrvatske nastave u inozemstvu, osobito za lektorate, ali i za nastavu hrvatskoga jezika u zemlji! Kolegiji studija kroatologije (http://www.hrstud.unizg.hr/kroatologija/nastavni_plan/prediplomski_studij http://www.hrstud.unizg.hr/kroatologija/nastavni_plan/diplomski_studij) svestrano obrađuju hrvatsku kulturu, s naglaskom na cjelokupnu književnost (hrvatsku, svjetsku, dječju) i jezik. Uz to, nastavnički je smjer organiziran tako da daje sva potrebna stručna znanja za rad u nastavi, a edukacijski blok od 60 ECTS bodova osposobljava kroatologe za rad u školama. Osim toga, Hrvatski studiji imaju trajnu dopusnicu za programe na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, pa tako i za nastavnički smjer na diplomskoj razini. Također, kroatologija je u novom Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, 78/2008), uvedena kao znanstveno polje u interdisciplinarnom području. Studij kroatologije je vrijedan i osposobljava stručan nastavnički kadar, što podrazumijeva i osnovne i srednje škole. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 271 | Sanja Horvatić | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Sabor Društva profesora hrvatskoga jezika 30. siječnja 2016. donio je odluku da se magistri kroatologije i magistri edukacije kroatologije izbrišu iz Pravilnika budući da su završili kulturološki studij, a ne filološki. Replika: Da, kroatologija jest kulturološki studij, a i te kako važan segment kulture jest jezik (molim da netko iz Ministarstva zaviri u program studija kroatologije, a svakako i članovi Društva profesora hrvatskoga jezika jer ovakvu odluku sigurno ne bi sastavili da su pogledali program; jezik se radi na svim godinama studija, sigurna sam dovoljno za rad u osnovnoj i srednjoj školi). Mnogi kroatolozi stekli su zanimanje nastavnika Hrvatskoga jezika polaganjem stručnoga ispita iz Hrvatskoga jezika (nitko ne kaže da su svi kroatolozi bili jednako dobri na stručnom ispitu i da su svi dobri nastavnici, no isto to vrijedi i za kroatiste, komparatiste i sva druga nastavnička zanimanja). Izjavom "nametanje osoba drugih struka ne smije se odobriti ovim Pravilnikom" Društvo profesora hrvatskoga jezika diskriminira profesore kroatologije (i druge), a na to nema nikakvo pravo. Dakle, nitko ne tvrdi da su kroatistika i kroatologija pojmovi jednakoga značenja, ali program studija kroatologije (pogotovo nastavnički) definitivno pokazuje da kroatolozi mogu podučavati i osnovnoškolce i srednjoškolce hrvatskomu jeziku i književnosti. Dapače, temelji nacionalnih humanističkih disciplina, u suodnosu s europskima, daju kroatolozima potrebnu širinu u nastavničkom radu. Takva širina nužna je nastavnicima Hrvatskoga jezika (i književnosti). Sanja Horvatić, prof. kroatologije i filozofije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 272 | Društvo profesora hrvatskoga jezika | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Društvo profesora hrvatskoga jezika odlukom Sabora Društva od 30. siječnja 2016. zahtijeva: 1. da se izbriše zvanje iz alineje a) magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik) budući da smatra učitelje razredne nastave koji obavljaju poslove učitelja Hrvatskoga jezika u predmetnoj nastavi nestručnim osobama i nestručnom zamjenom. b) da se magistri kroatologije i magistri edukacije kroatologije izbrišu iz Pravilnika budući da su završili kulturološki studij, a ne filološki, c) da se za srednje školstvo uvrste nova zvanja: magistar hrvatskoga jezika i književnosti i magistar edukacije hrvatskoga jezika i književnosti. Nametanje osoba drugih struka ne smije se odobriti ovim pravilnikom. Kroatolozi mogu predavati etiku i filozofiju, a kroatisti (profesori i magistri hrvatskoga jezika ne smiju) pa je nezakonito dopuštati da ti stručnjaci predaju filološki predmet - Hrvatski jezik u osnovnoj i srednjoj školi. Učitelji razredne nastave, primjerice, mogu polagati stručni ispit iz Tjelesne i zdravstvene kulture, a onda predavati Hrvatski jezik u predmetnoj nastavi, što je nedopustivo.Tijekom studija učitelji razredne nastave stječu kao prvostupnici samo 38 bodova iz Hrvatskoga jezika, a kroatisti 180 pa se nestručni kadar ne smije izjednačiti sa stručnim. dr. sc. Srećko Listeš, predsjednik Društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 273 | Florijan Mihaljević | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Poštovani, čitajući ovaj prijedlog pravilnika naišao sam na jednu bitnu ne usklađenost sa samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Točnije, radi se o velikom propustu gdje se selektivno uzimaju dijelovi članaka navedenog Zakona, i propuštaju slučajno ili namjerno uvrstiti članci u potpunosti. Kako bi se ispravili uočeni nedostaci, u nastavku citiram članak Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U članku 105. navedenog Zakona stoji: (6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. (7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije. (8) Poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Iz navedenog je vidljivo kako su u Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu selektivno odabrane samo određene vrste studija, dok se ostale zanemaruju. Temeljem ovih članaka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi daje se mogućnost da radni odnos zasnuje i osoba koja je završila preddiplomski stručni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće struke. S druge strane, čitajući ovaj Nacrt pravilnika koji ni u jednom članku ne spominje stručni studij i specijalistički diplomski struučni studij, pa vas molim da to ispravite, kako se i dalje ne bi diskriminirale osobe koje su završile preddiplomske stručne studije i specijalističke diplomske stručne studije. Osim toga kako bi Nacrt, a kasnije i Pravilnik bio usklađen sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Apeliram tim više, što se kroz cijeli nacrt pozivate na Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a u ključnim dijelovima nacrta propuštate uvrstiti ovako važne dijelove članaka koji su njihov sastavni dio! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 274 | Florijan Mihaljević | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Poštovani, čitajući ovaj prijedlog Pravilnika naišao sam na jednu bitnu ne usklađenost sa samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Točnije, radi se o velikom propustu gdje se selektivno uzimaju dijelovi članaka navedenog Zakona, i propuštaju slučajno ili namjerno uvrstiti članci u potpunosti. Kako bi se ispravili uočeni nedostaci, u nastavku citiram članak Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U članku 105. navedenog Zakona stoji: (6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. (7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije. (8) Poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Iz navedenog je vidljivo kako su u Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu selektivno odabrane samo određene vrste studija, dok se ostale zanemaruju. Temeljem ovih članaka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi daje se mogućnost da radni odnos zasnuje i osoba koja je završila preddiplomski stručni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće struke. S druge strane, čitajući ovaj Nacrt pravilnika koji ni u jednom članku ne spominje stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, pa vas molim da to ispravite, kako se i dalje ne bi diskriminirale osobe koje su završile preddiplomske stručne studije i specijalističke diplomske stručne studije. Osim toga kako bi Nacrt, a kasnije i Pravilnik bio usklađen sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Apeliram tim više, što se kroz cijeli nacrt pozivate na Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a u ključnim dijelovima nacrta propuštate uvrstiti ovako važne dijelove članaka koji su njihov sastavni dio! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 275 | Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Iako je "famoznom" izmjenom zakona učiteljima s pojačanim predmetima omogućeno izvođenje predmetne nastave, praksa pokazuje kako takav profil učitelja (barem kad je u pitanju nastava nekih predmeta, poput Informatike, ali i Hrvatskog jezika) nije primjerena. Stoga se postavlja sljedeće pitanje: ako učitelj razredne nastave, koji elemente jednog predmeta tek malo bolje poznaje (a nikako na primjerenoj razini) može izvoditi predmetnu nastavu, zašto onda učitelji predmetne nastave ne bi mogli izvoditi razrednu nastavu? Dakle, ovim komentarom želim usmjeriti pažnju ka ukidanju spomenute izmjene u legislativi ili ovakvih studija, jer oni ne vode višoj kakvoći nastave, već su isključivo usmjereni na širenje "lepeze" i mogućnosti upošljavanja učitelja razredne nastave tj. opravdavaju njihovu hiperprodukciju (koja očigledno nije strateški opravdana). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 276 | Melita Mardešić | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Degradacija profesije: kroatolozi i profesori hrvatske kulture izgleda da mogu podučavati sve predmete unatoč tome što je na stranicama studija lijepo objašnjeno za što se osposobljavaju. Kroatolozi i njima srodni izgleda, dalo bi se zaključiti da tako smatra kreator ovog nacrta, da su stručni za sve humanističke predmete pa bi bilo vrijedno, čime bi se iznimno uštedilo, da se ovo zvanje proglasi zaštićenim unutar našeg obrazovnog sustava i jedinim važećim za predmete kao što su etika, etika i kultura (što bi trebalo biti nešto novo?), filozofija i eto, hrvatski jezik. Našlo bi se i još područja jer je moguće da u ovom nacrtu nisu svugdje navedeni. Što je pisac ovog nacrta time htio reći, bilo bi dobro da to i kaže. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 277 | Veronika Kapelari Horvat | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Kolega Romac, nemojte smatrati da učitelji RN s modulom hrvatski jezik oduzimaju profesorima radno mjesto...Ako ste željeli raditi u OŠ, mogli ste upisati RN i još modul hrvatski jezik, gdje bi ste , između ostalog , dobili mnogo više saznjanja o metodici , didaktici i ostalim vrlo važnim stvarima koje su potrebne da bi ste mogli predavati u OŠ... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 278 | Branimir Romac | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Nedopustivo je da se ovim Nacrtom pravilnika izjednačavaju profesori/magistri edukacije hrvatskoga jezika i književnosti s diplomiranim učiteljima/magistrima primarnoga obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik). Diplomirani učitelji/magistri primarnoga obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik) nisu stručni za izvođenje nastave hrvatskoga jezika u višim razredima osnovne škole jer su njihovi studijski programi usmjereni uglavnom na razrednu nastavu. Za primjer se može uzeti Plan i program Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu (modul: Hrvatski jezik) i Hrvatskoga jezika i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zadru. Studenti Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu kroz 12 predmeta koji su povezani s hrvatskim jezikom stječu svega 38 od 180 ECTS bodova predviđenih programom za prve tri godine studija. Za razliku od Učiteljskoga studija u Zagrebu, studenti Hrvatskoga jezika i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zadru u prve tri godine studija stječu 180 ECTS bodova iz 30-ak predmeta koji su povezani s hrvatskim jezikom. Pitam se, kako možete dopustiti da učenicima predaje nestručan kadar kada ima i više nego dovoljno nezaposlenih profesora/magistara edukacije hrvatskoga jezika i književnosti? Biste li dopustili da vam mozak operiraju doktori opće medicine s pojačanim programom iz neurokirurgije? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 279 | Miljenka Župan | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, U ČLANKU 5. U TOČKAMA 1., 2., 4., 13., 14. 16. (PRIRODA), 19., 20., 23. I 24. (PREMDA SE ovo o čemu pišem i što predlažem ČINI SITNICOM) PREDLAŽEM DA SE NAZIVLJE U PRAVILNIKU USKLADI S IZDANIM DIPLOMAMA jer bi iz ove "sitnice" (nesklada između onog što piše u pravilniku i onog što piše u diplomama učitelja) mogli nastati NESAGLEDIVI PROBLEMI za učitelje razredne nastave koji su diplomirali razrednu nastavu s pojačanim predmetom, a koji su se, u međuvremenu, itekako dokazali u praksi. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: tekst/titula u Pravilniku trebao bi glasiti: "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike) - ovo zato što tako piše u diplomama tih učitelja, pa moraju ući u Pravilnik jer rade već više od 15 godina u našim školama. VAŽNA NAPOMENA: Do uvođenja bolonjskog procesa i novog zakona o visokoškolskom obrazovanju, učitelji razredne nastave studirali su dvopredmetno (razrednu nastavu i još jedan predmet) i dobivali odgovarajuće naslove/titule diplomiranog učitelja s formulacijom o predmetu koji su studirali uz razrednu nastavu. U dodiplomskim potvrdama diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom/programom iz hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike, pisalo je (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PREDMETOM . . ."; U DIPLOMAMA diplomiranih učitelja s programom navedenih predmeta piše (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike). Zbog ovakvog nesklada u formulacijama u zakonu, pravilnicima i diplomi, neki su učitelji imali velikih problema u procesu polaganja stručnog ispita, u priznavanju stručne spreme (viša ili visoka) i sličnih problema - sve sam to vidjela u 36 godina rada kao pedagog. Zato predlažem usklađivanje nazivlje iz Zakona, Pravilnika i stečenih diploma, izdanih od strane ovlaštenih fakulteta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 280 | Vesna Car | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Do sad su svi bili ravnopravni unutar jedne točke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 281 | Vedrana Jurašinović | Članak 5., 1. Hrvatski jezik | Smatram da bi se trebalo pojasniti, u odabiru kandidata za određeno radno mjesto ( u ovom slučaju učitelja hrvatskog jezika u osnovnoj školi ), može li poslodavac sam birati između ponuđenih struka unutar jedne točke ( primjerice između sedam Pravilnikom propisanih struka unutar točke a ) ili poredak unutar jedne točke znači hijerarhiju koja se u odabiru kandidata mora poštivati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 282 | Dijana Gašparac | Članak 5., 2. Engleski jezik | Učitelji RN s pojačanim programom iz predmeta Engleski jezik itekako su stručni za osnovnu školu jer su metodički kompetentni za rad s djecom osnovnoškolske dobi. Pokazuju to i brojna napredovanja u zvanju. Viši savjetnici koji obavljaju uvid u nastavu radi napredovanja itekako mogu potvrditi stručnost spomenutih učitelja. Radim 15 godina u osnovnoj školi, bila sam učitelj mentor, a sada sam učitelj savjetnik. Stojim iza svog rada , stručnosti. Radim ovaj posao sa srcem i dušom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 283 | Adela Tompoš | Članak 5., 2. Engleski jezik | Poštovani! Zašto je učiteljima bilo omogućeno studiranje određenog predmeta uz razrednu nastavu, s naznakom da će moći predavati taj predmet u osnovnoj školi, da bi se ih sad (nakon toliko godina rada) smatralo nekompetentnima za predavanje istog? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 284 | Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu | Članak 5., 2. Engleski jezik | Odsjek za anglistiku Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb Očitovanje o „NACRTU PRAVILNIKA O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU“ u dijelu koji se tiče predmeta Engleski jezik, Članak 5, stavak (1), točka 2.: 1. U Članku 5, stavak (1), točka 2. Engleski jezik – smatramo da bi nastavnici engleskog jezika koji su diplomirali na tzv. Pedagoškoj akademiji do 1991. godine – engleski jezik mogli predavati samo od 1. do 4. razreda osnovne škole, s obzirom na činjenicu da je tu, prema podacima na mrežnim stranicama Učiteljskog fakulteta, bila riječ o izobrazbi pedagoških djelatnika za rad u početnim razredima, tj. u razrednoj nastavi, dok je sam studij predmetne nastave prekinut 1976. godine te se od tada provodi na matičnim fakultetima. Četverogodišnji učiteljski studij na Učiteljskoj akademiji uveden je 1992. godine, a od 1998. četverogodišnji stručni učiteljski studij s pojačanim predmetom, koji obrazuje diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom Engleski jezik, pred kojima bi također prednost pri zapošljavanju za održavanje predmetne nastave u višim razredima osnovne škole (dakle, od 5. do 8. razreda) trebali imati oni koji su završili studij engleskog jezika na matičnom (Filozofskom) fakultetu, a u skladu s Člankom 105, stavcima (6) i (7) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.) Ne dovodimo u pitanje kompetencije magistara primarnog obrazovanja s engleskim jezikom stečene na integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju Učiteljski studij s engleskim jezikom, uvedenom 2005. godine. 2. Protivimo se ideji da engleski jezik na bilo kojoj razini predaju prvostupnici engleskog jezika i književnosti jer za to nisu kvalificirani. Naime, na preddiplomskoj razini nemaju niti jedan predmet iz područja tzv. pedagoških kompetencija, niti ih mogu steći naknadno u obimu 55 ects-a, jer je to predviđeno nakon završene diplomske razine studija. K tome, ishodi učenja preddiplomskog studija ne predviđaju takvu kompetenciju. S obzirom na to da su svi studiji engleskog jezika u Hrvatskoj oblika 3+2, nejasno je na koga bi se odnosila točka c. u Članku 105, stavak (6) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koja kaže: „(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila (…) c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka.“ 3. Velik broj naziva studija engleskog jezika krivo je naveden u tablici te nudimo ispravne nazive uz napomenu da nigdje u Republici Hrvatskoj ne postoji jednopredmetni preddiplomski studij engleskog jezika. Nazivi Anglistika i Engleski jezik i književnost odnose se na isti studij. Prema predbolonjskome sustavu, po završetku studija engleskog jezika i književnosti zvanje diplomiranog anglista stjecalo se odabirom tzv. znanstvenog smjera, a ne nastavničkog. U skladu s navedenim, donosimo ispravke krivo napisanih naziva smjerova i studija te dajemo svoj prijedlog navođenja vrsta obrazovanja za predavanje predmeta Engleski jezik u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu: Članak 5 (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja: 2. Engleski jezik a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona : - magistar/magistra edukacije engleskog jezika i književnosti Engleski jezik i književnost (jednopredmetni): smjer nastavnički Engleski jezik i književnost (dvopredmetni): smjer nastavnički - profesor engleskog jezika i književnosti Engleski jezik i književnost (jednopredmetni): smjer nastavnički Engleski jezik i književnost (dvopredmetni): smjer nastavnički -magistar/magistra primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom) Učiteljski studij s engleskim jezikom - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom (Engleski jezik) – samo za nastavu od 1. do 4. razreda - nastavnik engleskog jezika (koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine) – samo za nastavu od 1. do 4. razreda b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - magistar/magistra engleskog jezika i književnosti Engleski jezik i književnost (jednopredmetni): smjer: lingvistički/prevoditeljski/književno-kulturološki; Engleski jezik i književnost (dvopredmetni): smjer: lingvistički/prevoditeljski/književno-kulturološki; - diplomirani anglist Engleski jezik i književnost (jednopredmetni): smjer: znanstveni Engleski jezik i književnost (dvopredmetni): smjer: znanstveni c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) engleskoga jezika i književnosti Engleski jezik i književnost (dvopredmetni) – vidi napomenu br. 2 Članak 6. Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama smatra se: 2) Engleski jezik: - magistar/magistra edukacije engleskog jezika i književnosti - profesor engleskog jezika i književnosti - magistar/magistra engleskog jezika i književnosti - diplomirani anglist Zaključak: S obzirom na velik broj formalnih pogrešaka novog Pravilnika uočenih samo u segmentu koji se odnosi na podučavanje engleskog jezika, razvidno je da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH prilikom sastavljanja prijedloga novog Pravilnika nije stupilo u kontakt s odgovarajućim sastavnicama Sveučilišta koja provode programe na koje se novi Pravilnik oslanja. Također smatramo da bi Ministarstvo trebalo uvesti primjereniju praksu oglašavanja javnih rasprava, poglavito kad je riječ o pravilnicima koji obuhvaćaju sve znanstveno-obrazovne institucije u RH i koji po svojoj naravi utječu na prethodne, sadašnje i buduće generacije znanstveno-obrazovnog kadra. U Zagrebu, 25. veljače 2016. dr. sc. Irena Zovko Dinković, izv. prof. pročelnica Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 285 | Katarina Kralj | Članak 5., 2. Engleski jezik | Poštovani! Najprije, mislim da nema smisla uspoređivati Učiteljski studij s engleskim jezikom i druge studije engleskog jezika, te dovoditi u pitanje njihovu kvalitetu. Mislim da je pogrešno jedan ili drugi nazivati boljim ili vrijednijim. Ipak, kao studentica Učiteljskog fakulteta također želim stati u obranu našeg studija. Doc. dr. sc. Narančić-Kovač i kolegice navele su već mnoštvo činjenica koje dovoljno govore u prilog tome. Svaki naš student potvrdit će kako je u studij potrebno uložiti zaista puno truda, pogotovo kad je riječ o praksi koju provodimo u školama, od samog početka studija. Dobivamo zaista odlične prilike postati kompetentni i kvalitetni učitelji što se često kasnije ne prepoznaje ili se nepravedno omalovažava. Ipak, pitam se jesu li u našoj zemlji potvrde na papiru zaista postale važnije od prave kvalitete i osobnosti učitelja, svime što on sa sobom nosi u razred u kojem će raditi? Vidi li se kvaliteta učitelja isključivo u tome, ili možda ipak u njegovom cjelokupnom stavu prema profesiji, posvećenosti i spremnosti na stalno učenje i usavršavanje? Htjela bih vjerovati da prava vrijednost i kompetencije ipak leže u tome. Bez obzira jesmo li završili Filozofski ili Učiteljski fakultet. Hvala na pažnji! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 286 | Jasmina Hamer | Članak 5., 2. Engleski jezik | Nije mi jasna polemika oko stručnosti diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom jer su oni neupitno stručni za posao učitelja engleskoga jezika u osnovnoj školi.Oni valjda smetaju onima koji se boje njihove stručnosti jer su se u školama pokazali kao respektabilna konkurencija.Osim što na Učiteljskom fakultetu stječu odlične metodičke, didaktičke, psihološke, pedagoške i druge kompetencije za koje su, na žalost učenika, zakinuti studenti drugih nastavničkih smjerova još su stekli odlično znanje engleskoga jezika koje su u mogućnosti adekvatno prenijeti učenicima.Filozofski fakultet mogao bi se zapitati kako je moguće da njihovi studenti nakon 5 godina studiranje engleskog jezika nisu niti jednom posjetili zemlju čiji jezik studiraju.Meni kao ravnatelju to je veliki minus pri zapošljavanju.Ionako biram kadar za školu tako da sagledam potencijalnog kandidata za učitelja iz puno više kutova nego što je to samo matična struka.Zlonamjerni bi, po tom principu,mogli početi raditi razlike između zagrebačkog, riječkog, osječkog, zadarskog i ostalih sveučilišta ili bi se moglo osporiti profesorima engleskog jezika da predaju rano učenje engleskog u razrednoj nastavi, što mnogi u našim školama čine, sigurno vrlo kvalitetno.Stavljanje u povlašteni položaj jedne skupine učitelja engleskog jezika u odnosu na drugu diskriminirajuće je i nije demokratski jer se s gore navedenog aspekta svakoj skupini može naći neka zamjerka. Konkurencija je poželjna i dobra a motivacija, cjeloživotno učenje i rad ionako su najvažnije odlike dobrog učitelja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 287 | MAJA KOREN KOZINA | Članak 5., 2. Engleski jezik | Slažem se da se na komentar doc. dr. sc. Smiljane Narančić- Kovač nema mnogo toga za dodati, no moram naglasiti da se školski sustav nikako ne oštećuje zapošljavanjem učitelja engleskog jezika, već se isključivo obogaćuje. Nitko ne može osporavati kvalitetu pomno promišljenog programa jedinstvenog Učiteljskog studija s engleskim jezikom nakon što ga je proučio jer jasno prikazuje širinu i dubinu svih 40 engleskih kolegija. Kada bismo krenuli logikom osporavanja kompetencija i vještina učitelja engleskog jezika za rad u osnovnoj školi mogli bismo početi zadirati i u prostor metodičke osposobljenosti profesora koji sigurno nisu jednako pripremljeni za rad s djecom. Zbog navedenog smatram da se ne bi trebalo jednoj akademskoj populaciji dati prednost pred drugom. Također bi se u obzir mogla uzimati i uspješnost svakog studenta (trajanje studiranja i ocjene) ako bismo ušli dublje u problematiku toga koliko je tko sposoban raditi na poslu učitelja engleskog jezika. Za posao učitelja nije dovoljno posjedovati znanje, potrebno ga je znati i prenositi, stoga stručnost učitelja engleskog jezika uopće nije upitna. Program je kvalitetno osmišljen za rad sa specifičnom skupinom djece koja zahtijeva poseban pristup, a kako svi znamo da se društvo zajedno s pedagoškim, socijološkim, psihološkim, didaktičkim i metodičkim pristupima mijenja i napreduje ne čudi činjenica da je osmišljen i proveden u praksu upravo jedan takav studij. Osobama koje su studirale isključivo engleski jezik teško je prihvatiti da netko tko je završio Učiteljski studij ima potpuno pravo raditi u osnovnoj školi od 1. do 8. razreda jer na posao učitelja gledaju samo kroz ono na što je stavljen naglasak tijekom njihovog studija, a to su jezik i kultura. Također valja istaknuti da se program Učiteljskog studija što se tiče jezika i kulture ne razlikuje bitno od studija engleskog jezika na Filozofskom fakultetu te također traje 5 godina, obuhvaća, ponavljam, 40 kolegija, zahtjevan je i detaljan, a provodi ga izuzetno uspješan, stručan i vrhunski kadar. Učitelji i profesori trebali bi imati jednaka prava pri zapošljavanju, a dalje sve ovisi o konkretnoj osobi, njenom iskustvu, radišnosti i stručnom usavršavanju. I profesori i učitelji engleskog jezika imaju svoje specifične kompetencije, vještine i sposobnosti, a one su u presjeku. Zahvaljujem na pažnji i nadam se da će se moji komentari uvažiti! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 288 | Maja Kelemen | Članak 5., 2. Engleski jezik | Program 835, tj. učiteljski studij s engleskim jezikom nije tečaj engleskog i ljudi to ne studiraju samo da bi poboljšali svoje jezične vješine. Dokaz broj jedan je kolegica studentica na mojoj godini godini koja je native speaker engleskog jezika i ne treba joj nikakav daljnji tečaj, nego studira taj program da bude osposobljena za posao nastavnika engleskog jezika u osnovnoj školi. Svi smo valjda svjesni toga da nije dovoljno biti dobar u nečemu da bi se moglo raditi s djecom. Razumijem da samo oni koji studiraju i koji su radili taj program mogu razumjeti o čemu se točno radi i kako izgleda edukacija (nadam se) budućih nastavnika engleskog jezika u osnovnoj školi na Učiteljskom fakultetu, ali za one koji ne znaju, mogu pogledati red predavanja i syllabuse kolegija na službenim stranicama Fakulteta te vidjeti da osim što se radi na usavršavanju jezičnih vještina, postoje i metodike i stručno-pedagoška praksa na engleskom, kolegiji vezani za književnost na engleskom jeziku i kolegiji vezani za anglosaksonske kulture. Ispiti na kolegijima iz engleskog jezika ne prolaze se bez barem 70% točnosti. Dakle, radi se o promišljenom studiju, ne o tečaju, ne o ljudima koji su ovdje navedeni slučajno i koji žele drugima oteti posao da bi si popunili satnicu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 289 | Helena Horžić | Članak 5., 2. Engleski jezik | Dragi svi, Nakon komentara prof. Narančić Kovač malo toga se može dodati, ali ono što vam studenti Učiteljskog studija i engleskog jezika mogu poručiti jest da naš studij nije ni približno "pojačan" engleski jezik već praktički dvopredmetni studij uzevši u obzir satnicu i obaveze. Nakon pet godina studiranja gramatike, lingvistike, kulture, itd. engleskog jezika smatrat ću se kompetentnom držati nastavu u svim razredima osnovne škole. Tko misli drugačije neka malo bolje pogleda kolegije i satnicu dostupnu na stranicama UFZG prije nego što sudi ovako napamet. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 290 | Rudolf Scitovski | Članak 5., 2. Engleski jezik | U članku 5. stavak 1., točka 2.a) predlažemo da se doda: magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom engleski jezik) - Učiteljski studij s modulom engleski jezik | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 291 | MAJA KOREN KOZINA | Članak 5., 2. Engleski jezik | Replicirala bih kolegici koja je Učiteljski studij s engleskim jezikom nazvala studijem razredne nastave s ''pojačanim engleskim'' pa čak i 'dopunskom nastavom engleskog jezika''. Dopunska nastava je pojam koji je usko vezan uz nastavu u školi, a opis programa studija razredne nastave s engleskim jezika u cijelosti je iznijela profesorica Narančić Kovač te ga vrijedi pročitati. Također se ne slažem s time da su profesori engleskog jezika potlačeni zbog učitelja razredne nastave i engleskog jezika jer svaki profesor ima široke mogućnosti što se tiče rada. Realno, mnogo šire od učitelja tako da ne vidim kako bi učitelj mogao ugroziti profesora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 292 | Petra Friščić | Članak 5., 2. Engleski jezik | Žalosno je da se akademski građani nakon 5 godina studiranja i diplome u rukama moraju svakodnevno nanovo dokazivati. Profesorica Narančić Kovač je detaljno iznijela razloge koji dovoljno govore o našem studiju. O kompetencijama koje smo stekli nakon fakultetskog obrazovanja najbolje govore primjeri iz prakse. Smatram da smo kvalitetno educirani da bismo predavali engleski jezik djeci od najranije dobi do 8. razreda osnovne škole i to bi trebalo stajati na našim diplomama kao i u ovom Pravilniku. Svakako treba usuglasiti pravilnike i zakone kako bi se izbjegle komplikacije i zablude u vezi našeg obrazovanja i kompetencija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 293 | Julija Perhat | Članak 5., 2. Engleski jezik | Poštovani, obraćam Vam se u vezi problema koji već dulje vremena postoji, a odnosi se na ovaj Pravilnik te Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Naime, u ovom Pravilniku kao i u Zakonu stoji da Engleski jezik u osnovnim školama mogu predavati profesori/magistri Engleskog jezika, ali i učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom Engleskog jezika. Smatram da postoji jaz između jednog i drugog. Da pojasnim, u osnovnoj školi postoji razredna nastava organizirana od 1.-4. razreda te predmetna nastava od 5.-8. razreda. Učitelji razredne nastave završili su studij za izvođenje razredne nastave (dakle od 1.-4. razreda), dok su magistri Engleskog jezika završili upravo studij Engleskog jezika čine su postali kompetentni predavati Engleski jezik u svim razredima osnovnih i srednjih škola. Izjednačavanjem učitelja razredne nastave (magistra primarnog obrazovanja) s pojačanim predmetom i magistra edukacije Engleskog jezika čini se trostruka šteta; 1. šteti se dignitetu struke magistara Engleskog jezika, 2. izravno se šteti magistrima Engleskog jezika te samom studiju Engleskog jezika, 3. šteti se školskom sustavu u cjelini. Da pojasnim tvrdnju navedenu pod točkom 1. Naime, nije jasno kako se može izjednačiti nekoga tko je završio pojačani predmet Engleskog (dopunsku nastavu Engleskog) i nekoga tko je završio studij Engelskog jezika. Time se šalje jasna poruka da se studij Engleskog jezika ne cijeni dovoljno što je uvredljivo za sve one koji su ga upisali i završili te one koji će ga tek upisati/završiti. Ne bismo trebali zakonom izjednačavati nekoga tko je završio razrednu nastavu s onim tko je završio studij danog predmeta jer nije isto završiti, primjerice, par kolegija Engleskog (koliko god da ih je bilo) i cijeli studij Engleskog jezika čime se postaje magistar Engleskog jezika i književnosti, a ovim Pravlinikom i Zakonom šalje se upravo takva poruka. To dvoje trebalo bi jasno razlikovati jer to i jesu dvije različite stvari! Apropo točke 2., ukoliko se izjednačava nekoga tko je završio samo pojačani predmet iz Engleskog i nekoga tko je završio studij Engleskog jezika, to ima dalekosežne posljedice jer se time šalje poruka da studij Engleskog jezika ne daje nikakvu prednost pri zapošljavanju negoli završenih par kolegija Engleskog jezika i dopunska isprava. Postavlja se pitanje isplati li se uopće upisivati studij Engleskog jezika, a pretpostavljajući da se većina studenata školuje za buduće profesore, ukoliko time neće imati nikakvu prednost pred učiteljima razredne nastave. Ne isplati li se onda više upisati razrednu nastavu s pojačanim predmetom te si time kasnije uvelike uvećati šanse za zaposlenje? Da pojasnim zašto uvećati: zato što na jednu školu u prosjeku dolazi otprilike tri nastavnika/profesora Engleskog jezika, dok isto tako na jednu školu dolazi otprilike osam učitelja razredne nastave. Doista, magistri Engleskog jezika jedini mogu predavati u srednjim školama, no ukoliko znamo koliko se u prosječnom gradu nalazi osnovnih, a koliko srednjih škola (i dalje imajući na umu da na jednu školu u prosjeku dolaze tri učitelja/nastavnika Engleskog), matematika je prilično jasna. Dakle, očito je da su magistri Engleskog jezika u nepovoljnijem položaju od onih koji su završili razrednu nastavu s pojačanim Engleskim jer oni mogu raditi i kao predmetni profesori Engleskog jezika od 1.-8. razreda i kao učitelji u razrednoj nastavi (imaju na raspolaganju veći broj radnih mjesta), iako su završili samo razrednu nastavu, a magistri Engleskog jezika mogu raditi samo kao učitelji/nastavnici Engleskog jezika. Jasno je da više šansi za zaposlenje imaju oni koji završe razrednu nastavu s pojačanim predmetom te da se u tom slučaju budućem studentu više isplati upisati razrednu nastavu s pojačanim predmetom nego studij Engleskog jezika. Nadalje, školskom sustavu se šteti u cjelini na način da je veoma opasno zakonom propisati da netko tko je diplomirao jednu struku može predavati drugu struku koju nije diplomirao! Ako je X diplomirao X, on može predavati X. Ako je X diplomirao Y, on ne može predavati X već Y! Jasna hijerarhija mora postojati inače nam prijeti urušavanje sustava u cjelini jer se netko (primjerice magistar Engleskog jezika) može s pravom pitati zašto on ne bi mogao predavati u razrednoj nastavi ukoliko je (a jest) položio pedagoške predmete. Ako je netko završio razrednu nastavu taj ne bi smio predavati u predmetnoj nastavi ili, barem, ne bi smio imati izjednačenu mogućnost zapošljavanja (onaj tko je završio pripadajući studij danog predmeta trebao bi imati prednost jer se nikakva dodatna isprava o završenim kolegijima iz danog pojačanog predmeta ne bi trebala izjednačavati sa završenim cijelim studijem istog). Dakle, moram zaključiti kako bi učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom Engleski doista mogli predavati Engleski jezik od 1.-4. razreda osnovne škole, ali nikako ne i Engleski jezik u predmetnoj nastavi od 5. – 8. razreda. U tom bi slučaju magistri Engleskog jezika trebali imati jasnu prednost. Stoga, iz navedenih razloga, predlažem sljedeće: učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom mogu predavati Engleski jezik od 1. – 4. razreda kao i magistri Engleskog jezika. Dalje, učitelji razredne nastave mogu predavati i u predmetoj nastavi Engleskog jezika, ali samo ukoliko se na natječaj ne javi osoba koja je završila odgovarajući studij Engleskog jezika (dakle, magistar Engleskog jezika). Odnosno, magistri Engelskog jezika zakonski bi trebali imati prednost pri zapošljavanju od učitelja razredne nastave, a za posao učitelja Engleskog jezika u osnovnim školama. Ne ulazim ovime koliko je pojedini učitelj razredne nastave imao uspjeha ili neuspjeha sa svojim učenicima jer to nije tema niti predmet rasprave. Ovdje se radi o stečenoj diplomi i pravu predavanja pojedinog predmeta koje je netko s odgovarajućom diplomom stekao ili nije stekao. Završna napomena kolegama koji navode vlastite primjere: ponukana vašim primjerima, nudim i svoj gdje kao magistra Engleskog jezika i književnosti već četiri godine ne mogu pronaći zaposlenje, dok se istovremeno zapošljavaju (na istom natječaju) učitelji razredne nastave. Jasno je da u tom slučaju ne nedostaje stručnog kadra već se zaposlenik odabire iz nekih drugih razloga u koje ovdje neću, niti želim, ulaziti. U nadi da ćete uvažiti ovaj prigovor, zahvaljujem se na vremenu i pažnji! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 294 | MAJA KOREN KOZINA | Članak 5., 2. Engleski jezik | Magistra sam primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom). Radim u tri državne škole, imam punu satnicu te radim i honorarno u školi stranih jezika. Radim s djecom različitih uzrasta, od 3. godine života do učenika 8.razreda. Ne vidim zašto bi netko osporavao moje kompetencije, moje sposobnosti i moju stručnost, osobito ako uzmemo u obzir metodičku potkovanost koju sam stekla studirajući na Učiteljskom fakultetu. Naravno da magistri primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom) mogu i trebaju raditi u cijeloj osnovnoj školi jer su završili studij tijekom kojega su osposobljeni za to, što je vidljivo u ispisu položenih engleskih kolegija kojih je bilo oko 40 i u opisu kompetencija koji dolazi uz diplomu. U mom slučaju, to je vidljivo i u mojem radu, a poznajem i puno kolega s istim zvanjem poput mojega te za njih mogu reći isto! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 295 | Smiljana Narančić Kovač | Članak 5., 2. Engleski jezik | Da bi se izbjegla daljnja nagađanja o kompetencijama magistara primarnoga obrazovanja sa stranim jezikom i o učiteljima s „pojačanim“ nastavnim predmetom i relativno česte paušalne ocjene, donosim neke informacije o njihovu studiju, tj. o smjeru stranoga jezika u okviru učiteljskoga studija koji se izvodi i studira usporedno s programom općega petogodišnjega sveučilišnoga učiteljskoga studija. Program Učiteljskoga studija s engleskim jezikom petogodišnji je integrirani učiteljski studij na kojemu se uz opće učiteljske kompetencije stječu i kompetencije za poučavanje engleskoga jezika u cijeloj osnovnoj školi. Studij je jedinstven jer je riječ o studentskoj populaciji koja se istodobno osposobljava za nastavni rad i nastavu različitih predmeta s učenicima mlađe školske dobi, tj. za rad s djecom. Ta je dobna skupina specifična i zahtjeva poseban pristup za koji studenti drugih nastavničkih fakulteta svojom pedagoškom izobrazbom nisu uvijek dovoljno dobro pripremljeni. Predmeti smjera engleski jezik (i njemački jezik), osobito kroz nastavu metodičkih kolegija i prakse, nadograđuju spomenute opće učiteljske kompetencije dodatno osposobljavajući studente za nastavu stranoga jezika i rad s učenicima dobne skupine od 6/7 do 14/15 godina, dakle i u višim razredima osnovne škole. Sve kompetencije stečene tijekom studija opisane su u dopunskoj ispravi koja se izdaje uz diplomu i koja sadrži popis svih kolegija koje su studenti slušali i ocjena koje su postigli na ispitima. Segment sveučilišnoga studija engleskoga jezika na Učiteljskome fakultetu traje pet godina. Studenti slušaju ukupno 40 jednosemestralnih kolegija na smjeru engleski jezik, tj. prosječno 4 semestralno, i polažu 35 ispita (3-4 po semestru), a mnogi biraju i diplomski rad iz nekoga od tih kolegija i pišu ga i brane na engleskom jeziku. Od 40 kolegija petnaest (15) je jezičnih. Dvanaest (12) je posvećeno unaprjeđivanju jezičnih vještina i ukupne jezične kompetencije samih studenata, a tri potiču razvoj temeljnih filoloških znanstvenih kompetencija i omogućuju upoznavanje s osnovnim lingvističkim pojmovima na engleskome jeziku. Na polovici studija polaže se još i dodatni ispit na kojemu se provjeravaju stečene jezične vještine i kompetencije. Četiri (4) su kolegija posvećena upoznavanju s teorijskim osnovama i razvijanju temeljnih istraživačkih kompetencija u području primijenjene lingvistike, psiholingvistike i istraživanja procesa učenja i poučavanja engleskoga jezika s posebnim naglaskom na rano učenje i jezični razvoj u adolescenciji. Sedam (7) je kolegija posvećeno upoznavanju kultura i književnosti engleskoga govornoga područja, s posebnim naglaskom na kulturu djetinjstva s jedne strane, a na dječju književnost, slikovnicu i književnost za mladež s druge strane. Svi kolegiji uključuju osnovne teorijske aspekte obrađivane tematike i upoznavanje s temeljnim teorijskim pristupima, čime se otvara mogućnost daljega usavršavanja studenata u području, primjerice, dječje književnosti ili u području interdisciplinarnoga studija o djetetu i djetinjstvu (child and childhood studies). Četrnaest (14) je kolegija iz područja metodike nastave engleskoga jezika, a oni pokrivaju osnove znanstvenoga pristupa tome interdisciplinarnome području i osobito veliku pozornost posvećuju različitim praktičnim aspektima poučavanja engleskoga jezika u ranoj i osnovnoškolskoj dobi, tj. pripremanju studenata za zanimanje učitelja engleskoga jezika, i to usporedno s razvijanjem kompetencija za zanimanje razrednoga učitelja u nižim razredima i primarnome obrazovanju općenito. Od navedenih je četrnaest kolegija sedam praktičnih, posvećenih metodičkim vježbama i školskoj praksi u nastavi engleskoga jezika. Uz uvodni teorijski kolegij šest preostalih bavi se zasebnim aspektima metodike nastave engleskoga jezika s djecom mlađe i starije osnovnoškolske dobi. Na nastavi koja se odvija na engleskome jeziku (kao i sve druge obveze vezane uz ovaj studijski smjer) studenti provedu najmanje 1500 kontakt sati tijekom trajanja cijeloga studija, tj. prosječno 10 sati tjedno. Pritom zasluže najmanje 98 ECTS bodova. To znači da se za svoj poziv i za svoje zanimanje budući učitelji pripremaju kontinuirano i intenzivno, ali i ciljano, upravo za nastavu engleskoga jezika osnovnoškolskoj populaciji. Na smjeru engleskoga jezika predaje ukupno petnaest nastavnika koji su se specijalizirali za pojedina područja, od toga osam u znanstveno-nastavnim zvanjima, još dvije doktorice znanosti i pet nastavnika u nastavnim zvanjima, od kojih je jedan magistar specijalist za nastavu stranoga jezika i izvorni govornik. Opisani sveučilišni studij upisuje studente od 2005. godine. Nastavlja se na iskustva stručnoga učiteljskoga studija s engleskim jezikom koji se studirao prije toga, a od novoga se studija razlikuje po tome što je trajao 4 godine (kao većina drugih predbolonjskih studija) i što nije uključivao razvoj osnovnih znanstvenih i istraživačkih kompetencija nego je bio usmjeren na stručne kompetencije učiteljske profesije. Međutim, taj se studij bitno ne razlikuje od sveučilišnoga po rasponu obuhvaćenih tematskih i disciplinarnih područja, profesionalnim aspektima i ciljevima i po načinu osposobljavanja studenata za poziv učitelja engleskoga jezika i praktičan rad. Stoga su diplomirani učitelji s „pojačanim“ nastavnim predmetom jednako dobro osposobljeni za rad u osnovnoj školi, kao i studenti bolonjskoga studija. Na Učiteljskom se fakultetu nikada nije održavao „tečaj“ engleskoga jezika za učitelje, samo izvanredni dopunski učiteljski studij doškolovanja za koji su polaznici odabrani prema visokim kriterijima, uz uvjet dobroga poznavanja engleskoga jezika. Mnoge od polaznica toga studija, kao uostalom i polaznice i polaznici redovitoga studija koji su diplomirali u ovih dvadesetak godina, danas su među najuspješnijim učitelji(ca)ma engleskoga jezika čiji učenici osvajaju visoka mjesta na natjecanjima, savjetnice/i su i voditelji(ce) aktiva, inovatori(ce) u nastavi, autori(ce) udžbenika i članice/ovi različitih povjerenstava uključujući i aktivno sudjelovanje u pripremi reforme kurikula. Jasno je da su naši učitelji engleskoga jezika najkorisniji upravo u ranoj, ili mlađoj školskoj dobi, i najviše bi pridonijeli uspjehu, recimo i to, u izvršavanju nacionalne zadaće ovladavanja engleskim jezikom cijele populacije kada bi se svi zaposlili kao učitelji engleskoga jezika od 1. do 6. razreda, jer je to osjetljiva dob za koju su upravo magistri primarnoga obrazovanja i diplomirani učitelji najbolje i najsvestranije pripremljeni. Međutim, oni su jednako tako dobro spremni raditi i sa starijim učenicima u osnovnoj školi i polučit će jednako dobre rezultate kao i drugi kompetentni stručnjaci u sustavu. Priznavanje stečenih kompetencija magistara primarnoga obrazovanja i diplomiranih učitelja vrijedan je korak naprijed koji našim akademskim građanima učiteljske profesije omogućuje zauzimanje odgovarajućega mjesta u hrvatskom obrazovnom sustavu, pravedne uvjete natjecanja na tržištu rada, a našem školskom sustavu odabir primjereno osposobljenih učitelja na odgovarajuća radna mjesta. Na kraju, umjesto zaključka. Studijski programi učitelja engleskoga jezika (kao uostalom i drugi programi našega fakulteta) kontinuirano se unaprjeđuju i inoviraju. Kao jedna od autorica studijskih programa o kojima je ovdje riječ i kao sveučilišna nastavnica koja izvodi nastavu na tim programima od samoga njihova početka, pozivam sve one koji svojim prijedlozima i sugestijama mogu još dodatno poboljšati obrazovanje učitelja engleskoga jezika, a u cilju općega dobra i što boljega i svestranijega obrazovanja u hrvatskoj školi, da mi se svakako jave. Kontakti se mogu naći u imeniku na službenim stranicama Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 296 | Dijana Kirić | Članak 5., 2. Engleski jezik | Prijedlog Pravilnika trebao bi sadržavati i titulu "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik" što je točna rečenica koja se nalazi na našim diplomama (iz 2006. godine). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 297 | Jasminka Habuš | Članak 5., 2. Engleski jezik | Smatram da bi trebalo sagledati i potrebe u školama. Velik broj ljudi koji su magistri s pojačanim predmetom rade na radnom mjestu učitelja engleskog jezika jer stručnjaka nema. Ako smo nestručni onda neka nam se barem omogući dodatna edukacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 298 | Denis Kirić | Članak 5., 2. Engleski jezik | Kako se zbog krive frazeologije u budućnosti ne bi našli u problemima koje danas imaju prirodoslovci, tekst "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom ( Engleski jezik )" bi trebalo zamijeniti s "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik" jer je to točna rečenica koja se nalazi na našim diplomama (moja je konkretno iz 2004. godine). Denis Kirić, dipl. uč., učitelj mentor | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 299 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Članak 5., 2. Engleski jezik | NADOPUNA 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik 2. Kod magistar/magistra primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom)/Učiteljski studij s engleskim jezikom, DODATI: *Program je razvidan iz Dopunske isprave o studiju | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 300 | Romina Licul | Članak 5., 2. Engleski jezik | Postoji veliki broj diplomiranih učitelja koji su studirali dvopredmetno (razrednu nastavu i još jedan predmet) te stekli naziv DIPLOMIRANI UČITELJ RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PREDMETOM (a ne programom) te sada u osnovnoj školi predaju taj drugi predmet. Kako će takav učitelj zadržati svoje radno mjesto ukoliko se ne uvažava njegova diploma, a već je godinama zaposlen u stalnom radnom odnosu? Hoće li se učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom ovim Pravilnikom uvažiti ili će mu biti pružena mogućnost doškolovanja? Smatram da se nazivom "pojačani predmet" stvara dojam nekakvog tečaja, dok bi pravi uvid u kolegije koji se slušaju na studiju pružio dojam dvopredmetnog studija. Nakon petnaest godina rada na poslovima učitelja engleskog jezik, voljela bih u Pravilniku pročitati za što sam se ja to zapravo školovala. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 301 | Marija Vrtlar | Članak 5., 2. Engleski jezik | Poštovani, u stavku 2. nije navedena nužnost stjecanja pedagoških kompetencija (dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje) što je zakonski preduvjet za rad u školi. Svrha dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja jest dovesti diplomirane angliste u ravnopravan položaj s diplomiranim profesorima engleskog jezika, stoga bi zvanje diplomirani anglist sa stečenim pedagoškim kompetencijama trebalo biti uvršteno u alineju a). Nadam se da ćete uvažiti moj prijedlog. Lijep pozdrav, Marija Vrtlar, dipl. kroatist i anglist sa stečenim pedagoškim kompetencijama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 302 | Sandra Balent | Članak 5., 2. Engleski jezik | Fakultet je imao dopusnice za izvođenje programa s pojačanim predmetima na Učiteljskim fakultetima . Programi su bili uvedeni zbog nedostatka kadra . Za svaki od programa MZOS je dalo odobrenje zajedno s NVZVOTR-om. Ljudi su se školovali i stjecali kompetencije za rad i u predmetnoj nastavi. Žalosno je da se sad ti ljudi, a neki već rade i preko deset godina, moraju opravdavati i dokazivati da smiju i mogu izvoditi nastavu toliko spornih predmeta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 303 | Katarina Magdić | Članak 5., 2. Engleski jezik | Poštovani, koliko vidim da svi nastavni predmeti imaju uključene i Diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom za pojedini nastavni predmet- Molim uvažiti i našu diplomu Diplomirani učitelj razredne nastave sa pojačanim predmetom iz tjelesne i zdravstvene kulture ili Magistra primarnog obrazovanja sa pojačanim predmetom iz tjelesne i zdravstvene kulture u nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura. Radimo na poslovima natavnika tjelesne i zdravstvene kulture sa navedenom diplomom. Hvala! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 304 | Kristina Stojšić | Članak 5., 2. Engleski jezik | Poštovani, smatram da engleski jezik ne može u osnovnim školama predavati osoba s završenim Učiteljskim studijem ili "pojačanim engleskim". Naime, veoma je jednostavno: sustav dovodite do apsurda. Ukoliko spomenutom dijelu date takvu mogućnost, onda je svakako logično da i ostalim predmetnim nastavcima date takve mogućnosti tečajevima i "pojačanih programa" gotovo pa svih nastavnih predmeta. Kolegica je gore spomenula da ne vidi problem ukoliko ima razinu C1 ili C2. Ja sam uvjerena da bi ja, kao i velik broj drugih, lako položila C2 razinu iz hrvatskog standardnog jezika. Usuđujuem se dalje tvrditi da bi velik broj profesora ili profesorica, učitelja ili učiteljica, nastavnika ili nastavnica hrvatskog jezika položio potrebnu razinu za održavanje svih predmeta razredne nastave ukoliko ih na to primorate. Dakle, da bi imali dovoljan broj sati, svi bi radili sve na temelju "pojačanih programa." Ukoliko sve uzmemo u obzir, složiti ćete se da to nije ni u čijem interesu. Dakle, moj prijedlog? Izostaviti sporni dio iz zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 305 | Magdalena Halajko | Članak 5., 2. Engleski jezik | Onda ni profesori engleskoga jezika ne bi trebali predavati u razrednoj nastavi. Ako mogu predavati hrvatski jezik i matematiku do četvrtoga razreda, a nisam završila ni studij hrvatskoga, ni matemtike, zašto ne bih mogla i engleski? Ako mi je od strane fakulteta koji me osposobljavao za izvođenje razredne nastave i engleskoga jezika 5 godina izdan dodatak diplomi u kojem piše da sam na C1 razini komunikacijskih kompetencija, da sam osposobljena za samostalno planiranje, primjenu i vrjednovanje programa nastave engleskoga jezika, zašto bi mi netko to osporavao? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 306 | Mihaela Globan Lisjak | Članak 5., 2. Engleski jezik | Zašto sam onda morala polaziti studij koji mi ne može omogućiti posao??? Dakle imam pravo tražit odšetu za to?? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 307 | Darko Đekić | Članak 5., 2. Engleski jezik | Diplomirani učitelj razredne nastave se pojačanim predmetom-Engleski jezik, NE MOŽE predavati engleski jezik!! Nemam potrebe objašnjavati!!! Vjerujem u stručnost ljudi koji su ovo priredili, ali uistinu su pretjerali ili se negdje putem malo pogubili. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 308 | Miljenka Župan | Članak 5., 2. Engleski jezik | U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, U ČLANKU 5. U TOČKAMA 1., 2., 4., 13., 14. 16. (PRIRODA), 19., 20., 23. I 24. (PREMDA SE ovo o čemu pišem i što predlažem ČINI SITNICOM) PREDLAŽEM DA SE NAZIVLJE U PRAVILNIKU USKLADI S IZDANIM DIPLOMAMA jer bi iz ove "sitnice" (nesklada između onog što piše u pravilniku i onog što piše u diplomama učitelja) mogli nastati NESAGLEDIVI PROBLEMI za učitelje razredne nastave koji su diplomirali razrednu nastavu s pojačanim predmetom, a koji su se, u međuvremenu, itekako dokazali u praksi. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: tekst/titula u Pravilniku trebao bi glasiti: "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike) - ov zato što tako piše u diplomama tih učitelja, pa moraju ući u Pravilnik jer rade već više od 15 godina u našim školama. VAŽNA NAPOMENA: Do uvođenja bolonjskog procesa i novog zakona o visokoškolskom obrazovanju, učitelji razredne nastave studirali su dvopredmetno (razrednu nastavu i još jedan predmet) i dobivali odgovarajuće naslove/titule diplomiranog učitelja s formulacijom o predmetu koji su studirali uz razrednu nastavu. U dodiplomskim potvrdama diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom/programom iz hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike, pisalo je (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PREDMETOM . . ."; U DIPLOMAMA diplomiranih učitelja s programom navedenih predmeta piše (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike). Zbog ovakvog nesklada u formulacijama u zakonu, pravilnicima i diplomi, neki su učitelji imali velikih problema u procesu polaganja stručnog ispita, u priznavanju stručne spreme (viša ili visoka) i sličnih problema - sve sam to vidjela u 36 godina rada kao pedagog. Zato predlažem usklađivanje nazivlje iz Zakona, Pravilnika i stečenih diploma, izdanih od strane ovlaštenih fakulteta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 309 | Rudolf Scitovski | Članak 5., 4. Njemački jezik | -magistar/magistra primarnog obrazovanja (s njemačkim jezikom): Naziv magistar/magistra primarnog obrazovanja (s njemačkim jezikom) je problematičan budući da u sustav osnovne škole službeno nije uveden termin „primarnog obrazovanja“, a koji se koristio prilikom izrade studijskih programa na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, i to s očekivanjem da će razdoblje od 1. do 6. razreda osnovne škole biti proglašeno fazom „primarnog obrazovanja“. Osnovna je škola i dalje jedinstvena organizacija s dva stupnja – razredna nastava (1. do 4. razred) i predmetna nastava (5. do 8. razred). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 310 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Članak 5., 4. Njemački jezik | NADOPUNA 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Njemački jezik 2. Kod magistar/magistra primarnog obrazovanja (s njemačkim jezikom)/ Učiteljski studij s njemačkim jezikom, DODATI: *Program je razvidan iz Dopunske isprave o studiju | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 311 | Sanja Artmagic | Članak 5., 4. Njemački jezik | Kao što je Suzana Klauški već rekla, do sada se članak 105. stavak 6. osnovnog Zakona tumačio svakako. Neki ravnatelji su prednost davali profesorima s Filozofskog fakulteta, iako su učitelji s Učiteljskog fakulteta s pojačanim njemačkim jezikom diplomiravši sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski Učiteljski studij koji uključuje studijski smjer nastavnog predmeta Njemački jezik završili studij nastavnog predmeta. Studij kojim se obrazuju predmetni nastavnici njemačkog jezika (tj. predmetni učitelji njemačkog jezika u osnovnoj školi) je studij nastavničkog smjera. Budući da se radi o sveučilišnom integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju završilili su studij na razini integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija. Na osnovu studijskih sadržaja iz područja pedagoško-psihološko-didaktičkih predmeta te studijskog smjera Njemački jezik, uključujući i opsežno metodičko obrazovanje učitelji s navedenog studija stječu kompetencije koje ih kvalificiraju specifično za obavljanje zadaća učitelja njemačkog jezika u osnovnoj školi od 1. do 8. razreda. Odslušani i položeni predmeti studijskog smjera Njemački jezik kao i temeljni predmeti zajedničkog dijela programa relevantni za rad u nastavi predmeta Njemački jezik u osnovnoj školi razvidni su iz Dopunske isprave o studiranju koja je sastavni dio diplome. Nadalje, kod Učiteljskog studija s njemačkim ili engleskim jezikom u dijelu programa koji se odnosi na strani jezik radi se o studijskom smjeru koji svojim opsegom i ishodima studiranja u potpunosti odgovara zahtjevima studija nastavnog predmeta i to sa specifičnim fokusom na osnovnu školu. Prema svemu napisanom, smatram da je krajnje vrijeme da se Učiteljski studij s njemačkim jezikom unese u novi pravilnik. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 312 | Suzana Klauški | Članak 5., 4. Njemački jezik | Poštovani, drago mi je što je u izradi novi pravilnik – Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Brojni ravnatelji su a) kategoriju članka 105 stavka 6 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN BROJ 152/2014) tumačili kao prednost profesora njemačkog/engleskog jezika i književnosti (ili magistra edukacije njemačkog/engleskog jezika) nad diplomiranim učiteljima razredne nastave s pojačanim programom iz njemačkog/engleskog jezika (ili magistra primarnog obrazovanja s njemačkim/engleskim jezikom na osnovnoškolskoj razini. Nacrt pravilnika vezan uz njemački/engleski jezik smatram pravednim. Mi, magistri s njemačkim/engleskim jezikom konačno ćemo postojati u zakonu koji će nadam se biti usvojen. Isto tako, smatram da bismo mi učitelji/profesori/magistri trebali prestati podcjenjivati jedni druge. Kako netko tko je studirao na Filozofskom fakultetu može znati kakav je studij na Učiteljskom fakultetu i još si uzeti za pravo proglasiti nekoga nedovoljno obrazovanim?! U osnovnim školama rade brojni diplomirani učitelji s pojačanim programom iz njemačkog/engleskog jezika i vrlo kvalitetno odrađuju svoj posao. Trebalo bi se znati da je učiteljski studij s njemačkim/engleskim jezikom itekako prilagođen osnovnoškolskom obrazovanju (1. -8.), posebice ranom učenju stranog jezika (1.-4 r.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 313 | Miljenka Župan | Članak 5., 4. Njemački jezik | U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, U ČLANKU 5. U TOČKAMA 1., 2., 4., 13., 14. 16. (PRIRODA), 19., 20., 23. I 24. (PREMDA SE ovo o čemu pišem i što predlažem ČINI SITNICOM) PREDLAŽEM DA SE NAZIVLJE U PRAVILNIKU USKLADI S IZDANIM DIPLOMAMA jer bi iz ove "sitnice" (nesklada između onog što piše u pravilniku i onog što piše u diplomama učitelja) mogli nastati NESAGLEDIVI PROBLEMI za učitelje razredne nastave koji su diplomirali razrednu nastavu s pojačanim predmetom, a koji su se, u međuvremenu, itekako dokazali u praksi. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: tekst/titula u Pravilniku trebao bi glasiti: "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike) - ov zato što tako piše u diplomama tih učitelja, pa moraju ući u Pravilnik jer rade već više od 15 godina u našim školama. VAŽNA NAPOMENA: Do uvođenja bolonjskog procesa i novog zakona o visokoškolskom obrazovanju, učitelji razredne nastave studirali su dvopredmetno (razrednu nastavu i još jedan predmet) i dobivali odgovarajuće naslove/titule diplomiranog učitelja s formulacijom o predmetu koji su studirali uz razrednu nastavu. U dodiplomskim potvrdama diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom/programom iz hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike, pisalo je (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PREDMETOM . . ."; U DIPLOMAMA diplomiranih učitelja s programom navedenih predmeta piše (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike). Zbog ovakvog nesklada u formulacijama u zakonu, pravilnicima i diplomi, neki su učitelji imali velikih problema u procesu polaganja stručnog ispita, u priznavanju stručne spreme (viša ili visoka) i sličnih problema - sve sam to vidjela u 36 godina rada kao pedagog. Zato predlažem usklađivanje nazivlje iz Zakona, Pravilnika i stečenih diploma, izdanih od strane ovlaštenih fakulteta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 314 | Talijanska osnovna škola - Scuola elementare italiana "Bernardo Benussi" Rovinj-Rovigno | Članak 5., 6. Talijanski jezik | Članak 5. Točka 6. U tekstu dodati: Poslove učitelja talijanskog jezika u osnovnim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine obavljaju profesori talijanskog jezika i književnosti, nastavnici talijanskog jezika i magistri/magistre edukacije talijanskog jezika i književnosti koji su stekli stručnu spremu na jeziku talijanske nacionalne manjine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 315 | Rudolf Scitovski | Članak 5., 8. Mađarski jezik | Smatramo da bi trebalo dodati kako osobe pod točkama 8.b) i 8.c) moraju imati dodatno pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičko obrazovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 316 | Bojana Kurlagić | Članak 5., 9. Južnoslavenski jezici i književnosti | Postoje učitelji koji su završili Učiteljski fakultet u Zagrebu s pojačanim nastavnim predmetom srpski jezik i kultura i rade u predmetnoj nastavi u manjinskim školama gdje se nastava odvija na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Molim Vas da i ovo zvanje uvrstite u Pravilnik. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 317 | Maja Matić | Članak 5., 9. Južnoslavenski jezici i književnosti | Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu do sada su tri generacije studenata završile stručni studij razredne nastave, položili sve propisane ispite, udovoljili svim drugim propisanim obvezama i stekli visoku stručnu spremu i stručno zvanje diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta srpski jezik. Diplomirani učitelji s pojačanim programom iz nastavnog predmeta srpski jezik rade i u razrednoj i u predmetnoj nastavi u sva tri ponuđena modela obrazovanja na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu (A, B i C). Molim da se i ovo zvanje uvrsti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 318 | Jelica Obućina | Članak 5., 9. Južnoslavenski jezici i književnosti | Osim magistra i sveučilišnih prvostupnika južnoslavenskih jezika i književnosti, postoje i diplomirani učitelji s pojačanim programom iz predmeta srpski jezik i kultura koji su stekli zvanje na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu i predaju srpski jezik u predmetnoj nastavi u osnovnim školama na kojima se nastava odvija na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Molim vas da i ovo zvanje uvrstite u članak 5. ovog Pravilnika. Hvala | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 319 | Marijan Vodopija | Članak 5., 10. Latinski jezik | Poštovani, u ime Udruge studenata latinskog jezika Res publica dužan sam dati komentar na nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu te apeliram da sastavljač Pravilnika obrati pažnju na članke 5. i 6. (br. 10 i 13) koji se tiču latinskog jezika. Kod članka 5., br. 10 treba uskladiti točke a) i b) tako da se pod obje točke uvrsti akademski naziv ''magistar/magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta'' umjesto zastarjele inačice ''magistar/magistra edukacije latinskog jezika''. Kod točke c) istog članka, potrebno je cijelu tablicu izbrisati jer se nastavničke kompetencije stječu tek na diplomskoj razini studija te sukladno tome prvostupnici nemaju potrebne kompetencije za vođenje nastave. Kod članka 6., br. 13 potrebno je iz tablice popisa zvanja kojima se povjerava predavanje latinskog jezika izbrisati stavku ''diplomirani kateheta'' jer nastavu ne mogu voditi oni koji imaju odslušan i položen latinski jezik kao pomoćni predmet u trajanju od jednog ili dva semestra jer nemaju potrebne kompetencije i znanja morfologije, sintakse i stilistike latinskog jezika te rimske književnosti koja bi prenosili na učenike nauštrb onih koji su završili studijski smjer latinskog jezika, rimske književnosti i/ili hrvatskog latiniteta u cjelokupnom trajanju od deset semestara (prediplomska i diplomska razina) U isti popis zvanja treba dodati akademski naziv ''magistar/magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta'' kojeg studenti Hrvatskih studija stječu po završetku diplomskog studija koji je pokrenut i odobren za izvođenje 2011. godine. Budući da je spomenuta stavka navedena u članku 5. pod točkom b), nema razloga da se ne navede i u članak 6, br. 13. S poštovanjem, Marijan Vodopija predsjednik Udruge studenata latinskog jezika Res publica | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 320 | Tomislav Vodička | Članak 5., 10. Latinski jezik | Poštovani, ovim putem Uprava Hrvatskih studija i Odjel za hrvatski latinitet traže dopunu točke 10., stavka a) na način da se uvrsti akademski naziv: magistar/magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta Riječ je o akademskom nazivu koji studenti stječu završetkom diplomskog studija Hrvatski latinitet, na nastavničkom smjeru. Akademski naziv naveden u ovome članku, ali pod stavkom b) odnosi se na znanstveni smjer prije spomenutog studija te smatramo da sukladno odredbama članka 105., stavka 6., točke b) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, jest na odgovarajućem mjestu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 321 | Irena Bratičević | Članak 5., 10. Latinski jezik | Poštovani, stav je Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da je iz članka 5, br. 10, nužno isključiti odredbu pod c), koja dopušta izvođenje osnovnoškolske nastave latinskoga jezika prvostupnicima. Budući da je na studijima latinskoga sva pedagoška, didaktička i metodička nastava koncentrirana isključivo na diplomskome studiju, prvostupnici ne stječu nikakve pedagoške kompetencije koje bi im omogućavale izvođenje nastave. Uime Odsjeka za klasičnu filologiju, doc. dr. sc. Irena Bratičević, pročelnica Odsjeka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 322 | Šime Demo | Članak 5., 10. Latinski jezik | Poštovani, ispred Odjela za hrvatski latinitet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dužan sam prizvati pažnju sastavljača Pravilnika na sljedeće: Ad čl. 5, br. 10. Latinski jezik, pod a) Umjesto "magistar/magistra edukacije latinskog jezika" treba stajati "magistar/magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta". Obrazloženje: Radi se o starijoj i sada nepostojećoj verziji istog akademskog naziva. Pod b) je on ažuriran, a vjerojatno greškom nije usklađen i pod a). Ad čl. 5, br. 10. Latinski jezik, pod c) Cijelu tablicu pod c) treba brisati. Obrazloženje: Na svim studijima latinskog jezika u Hrvatskoj nastavničke se kompetencije dobivaju tek završetkom diplomskog studija. Prema tome, prvostupnici nemaju tih kompetencija. Ad čl. 6, br. 13. Latinski jezik (i) Iz popisa zvanja kojima se povjerava predavanje latinskog jezika treba izbrisati stavku "diplomirani kateheta". Obrazloženje: Uključenje navedene stavke nema nikakvog stručnog opravdanja, već je zaostatak nesretne mjere iz vremena kada je postojao deficit kadra u latinističkoj struci. Tog deficita odavno više nema. Katehete ne dobivaju veću kompetenciju u području latinskog jezika i književnosti od, primjerice, grecista, romanista, povjesničara i drugih koji latinski slušaju, ako ga slušaju, kao pomoćni predmet u trajanju od jednog ili najviše dva semestra. Odredba je jednako ili manje smislena od odredbe koja bi dopuštala diplomiranim ekonomistima da predaju matematiku ili biolozima da izvode kirurške zahvate. Riječju, ona otvoreno ponižava latinističku struku i ugrožava kvalitetu nastavnog procesa. (ii) U isti popis zvanja treba uključiti stavku "magistar/magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta". Obrazloženje: Navedeno se zvanje stječe završetkom Diplomskog studija hrvatskog latiniteta na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (pokrenutog i odobrenog 2011.), koji, zajedno s prediplomskom razinom studija, studentima daje sve kompetencije potrebne za predavanje latinskog jezika i književnosti. Kolege koji su završili taj studij već su uključeni u nastavu u mnogim školama i inercija je sustava jedinim razlogom trenutačnoga nepostojanja rečene stavke u popisu. Ona je uključena u članak 5, a nema razloga da se ne uključi i u članak 6. S poštovanjem, doc. dr. sc. Šime Demo pročelnik Odjela za hrvatski latinitet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 323 | ZDRAVKA MARTINIĆ-JERČIĆ | Članak 5., 10. Latinski jezik | Moram reagirati na točku 10. c) ovog članka u kojoj piše da latinski jezik u osnovnim školama mogu predavati i prvostupnici (baccalaureus). Oni nemaju niti na jednom važećem studiju latinskog jezika (Zagreb FFZG, Zagreb HRSTUD, Zadar FF, Pula) odslušane i položene predmete iz pedagoške grupe, jer se ti predmeti svi slušaju na diplomskoj razini. Mada članak 105. dopušta zapošljavanje prvostupnika u slučaju da nema magistra ili kandidata neke druge diplomske razine u članku stoji da moraju imati 180ECTS bodova i 60 za pedagoške predmete. Oni to nemaju, odgovorno tvrdim, za predmet latinski jezik te kao takvi ne mogu biti kvalificirani za rad na bilo kojoj razini obrazovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 324 | Vilma Kotlar | Članak 5., 10. Latinski jezik | Studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Latinskog jezika i rimske književnosti na Sveučilištu u Zadru dobivaju titulu magistar/magistra latinskog jezika i književnosti. U tituli i nazivu studija nema oznake nastavničkog smjera, ali svi završeni studenti imaju 60 ECTS bodova nastavničkih kompetencija što je navedeno u dopunskoj ispravi o studiju. Jesu li ti studenti ravnopravni magistrima edukacije latinskog jezika ili magistri edukacije latinskog jezika imaju prednost u zapošljavanju? Smatram da bi ti studenti trebali biti ravnopravni, te da bi to u pravilniku trebalo biti jasno navedeno. Isto se ovo pitanje može postaviti i za sve druge studije na kojima je student stekao titulu koja u svom nazivu nema oznaku edukacije, ali ima stečenih 60 ECTS bodova nastavničkih kompetencija - jesu li oni ravnopravni magistrima edukacije u zapošljavanju? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 325 | Irena Bratičević | Članak 5., 11. Grčki jezik | Poštovani, stav je Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da je iz članka 5, br. 11, nužno isključiti odredbu pod c), koja dopušta izvođenje osnovnoškolske nastave grčkoga jezika prvostupnicima. Budući da je na studijima grčkoga sva pedagoška, didaktička i metodička nastava koncentrirana isključivo na diplomskome studiju, prvostupnici ne stječu nikakve pedagoške kompetencije koje bi im omogućavale izvođenje nastave. Uime Odsjeka za klasičnu filologiju, doc. dr. sc. Irena Bratičević, pročelnica Odsjeka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 326 | Ivana Caban Augustić | Članak 5., 12. Ostali jezici | Učiteljica sam razredne nastave sa pojačanom matematikom. Radim već punih 11 god. Smatram da sam dovoljno stručna da radim u osnovnoj školi od 5.-8.razreda. Već godinama se ne upisuju studenti za pojačanu matematiku, zbog čega strah i hajka na nas?! Pa nismo mi ti koji smo sebi tiskali diplome i dali dozvolu za rad!!! Protiv sam brisanja dipl. učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz bilo kojeg predmeta, ne samo matematike, jer svi smo mi itekako zaradili svoje diplome i jako dobro radimo svoj posao! LP, Ivana Caban Augustić, učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz matematike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 327 | Mirko Marković | Članak 5., 12. Ostali jezici | Prijedlog: napisati tj. definiraju koji su to „ostali jezici“ sukladno Ustavu Republike Hrvatske i UZPNM koji definiraju pripadnike nacionalnih manjina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 328 | ivana Mihek | Članak 5., 13. Matematika | Ne slažem se s brisanjem "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika". Smatram da su dovoljno kompetentni za rad u predmetnoj nastavi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 329 | Marina Mihanović Kundid | Članak 5., 13. Matematika | Mnogi učitelji razredne nastave „s pojačanom matematikom“ smatraju da profesori matematike nemaju dovoljno razvijenu razinu kompetencije kako bi procijenili njihovu kompetentnost za isto zanimanje, ali sami misle, samo misle da imaju dobar stav o području o kojem mogu znati dosta, ali ne koliko i profesor matematike. Zahvaljujući određenom profesoru, mislim da imam poprilično bogato znanje o književnosti. Da li to znači da je moje mišljenje ujedno i potvrda moje kompetencije za obavljanje poslova vezanih uz predmet Hrvatski jezik? Svaki specijalizirani doktor je morao proći opći dio školovanja u sklopu kojeg su se dotakli raznih područja. Sigurno jedan anesteziolog zna ponešto i o pedijatriji. Dragi učitelji razredne nastave „s pojačanom matematikom“, Vi ste se dotakli matematike, a mi profesori matematike smo je specijalizirali. Kao što bolesno dijete ne bih odvela anesteziologu, već pedijatru, isto tako dijete na nastavni sat matematike ne bih poslala učitelju razredne nastave „s pojačanom matematikom“, već diplomiranom profesoru matematike. Sram me što će ova država možda dozvoliti da moje dijete sutra matematiku podučava učitelj razredne nastave „s pojačanom matematikom“. Sram me što je moja diploma ovoj državi vic. P.s. Učitelji razredne nastave, imate poprilično važan zadatak. Odgojiti našu djecu, uvesti ih u sustav školovanja, biti ta spona igre i zbilje. No podučavanje matematike u predmetnoj nastavi, uistinu nije Vaš zadatak. Iza sebe imam završen PMF u Splitu u roku, vrlo dobar prosjek, s pohvalom fakulteta. Pohvalu i preporuke nakon položenog stručnog ispita iz matematike (koji je za mene bio nužan, ali ne i za učitelje razredne nastave „s pojačanom matematikom“). Sedam godina radnog staža u nastavi matematike i posao na puno neodređeno vrijeme, i svejedno sam iznervirana i povrijeđena ovim bijednim pokušajem izjednačavanja različitosti. Sličnost nije isto što i sukladnost. Barem nama diplomiranim profesorima matematike. Ne bi smjeli zakonom reći da su naša prava sukladna. Obavezno brisati Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 330 | Aleksandra Tonković | Članak 5., 13. Matematika | Smatram da su diplomirani učitelji s pojačanim programom iz matematike vrlo kompetentni u radu s djecom u osnovnoj školi. Iz kurikuluma fakulteta vidljivo je da je učiteljima pružena potrebna stručna izobrazba s naglaskom na pedagošku praksu i PEDAGOŠKU - PSIHOLOŠKU izobrazbu što je najbitnija odrednica za rad s djecom u osnovnoškolskom obrazovanju. Svako rušenje digniteta od strane kolega nije poželjno i ne pridonosi boljitku i pozitivnom ozračju u međuljudskim odnosima u odgojno - obrazovnoj ustanovi. Prema tome, podržavam i pozdravljam prijedlog ovog Pravilnika da diplomirani učitelji s pojačanim programom iz matematike budu uvršteni sukladno čl.105. stavka 5. pod točku a). mr.sc. Aleksandra Tonković, učiteljica matematike s 12 godina radnog iskustva u nastavi | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 331 | Ivana Marjanović | Članak 5., 13. Matematika | Ne brisati Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika. Ministarstvo je tada odobrilo te programe za obrazovanje učitelja s pojačanim predmetima. Prema tome, svaka daljnja rasprava o "nestručnosti" nema smisla. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 332 | Ivana Caban Augustić | Članak 5., 13. Matematika | Učiteljica sam razredne nastave sa pojačanom matematikom. Radim već punih 11 god. Smatram da sam dovoljno stručna da radim u osnovnoj školi od 5.-8.razreda. Već godinama se ne upisuju studenti za pojačanu matematiku, zbog čega strah i hajka na nas?! Pa nismo mi ti koji smo sebi tiskali diplome i dali dozvolu za rad!!! Protiv sam brisanja dipl. učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz bilo kojeg predmeta, ne samo matematike, jer svi smo mi itekako zaradili svoje diplome i jako dobro radimo svoj posao! LP, Ivana Caban Augustić, učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz matematike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 333 | Martina Razum Arapović | Članak 5., 13. Matematika | Članak 5. Slažem se sa svime što piše u nacrtu, ali se ne slažem s komentarima pojedinaca koji smatraju da neki nisu kvalificirani za rad u osnovnoj školi. Smatram da nisu stručni za ocjenjivanje stručnosti jer ne znaju kako ti ljudi rade. Isto tako Osnovna škola je ODGOJNO OBRAZOVNA ustanova, te prvo odgaja i onda poučava, a učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom su itekako kvalificirani za to. Lijepo bih molila da se ne stvara neka ogorčenost među kolegama i da si stavimo cilj zbog čega smo učitelji, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 334 | Igor Salopek | Članak 5., 13. Matematika | Poštovani Kao dipl. uč. razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom matematike, moram reći i svoj dio. U potpunosti me vrijeđa ovakav nastup pojedinih kolega koji nas hoće, karikiram, "izbrisati" iz sustava. Završili smo četverogodišnji studij kao i svi ostali i stekli kompetencije za radu isključivo u osnovnoj školi i kao takvoj mislim da smo i više nego dovoljno kompetentni. Tijekom svojih 9 godina rada u osnovnoj školi sudjelovao sam u županijskim i državnim skupovima, svake godine imam učenike na županijskim natjecanjima i zauzimamo uvijek dobra mjesta(među prvima), za razliku od svojih kolega u školi koji su po nekima ovdje "više stručniji" nego li ja, a ipak sam samo učitelj s pojačanom matematikom. Smatram da je vrijeme da se napokon okonča ova saga oko nas pojačanih i prizna nam se status kakav i zaslužujemo, visoko obrazovanih ljudi koji svoj posao rade maksimalno korektno, tj da se izjednačimo sa svima u osnovnoj školi. Mojih 5 centa... Igor Salopek "samo" diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 335 | Antonela Czwik | Članak 5., 13. Matematika | U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Iza „nastavnik matematike koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine“ dopisati „na jednopredmetnom ili dvopredmetnom studiju“. Obrazloženje: Naznačena dopuna nužna je radi pojašnjenja budući da su se na višim učiteljskim školama/učiteljskim akademijama obrazovali i dvopredmetni nastavnici matematike i još jednog predmeta. 2. Brisati: „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. Navedeni studij ne osigurava npr. polaganje metodike nastave matematike te time diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika ne mogu potvrditi da imaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike. Također diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ne polažu stručni ispit iz matematike i time ne mogu biti izjednačeni s profesorima matematike. Upisati pod 13.b) 3. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 4. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi, navedeni studij ne osigurava polaganje metodike nastave matematike niti polažu stručni ispit iz matematike pa time ne mogu biti izjednačeni s profesorima ili magistrima edukacije matematike. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku „uz obavezno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i potrebno ga je steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje nužno za rad u školi a vezano za predmet matematika. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. 1. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike 2. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike 3. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Obrazloženje: Smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija u području matematike kao akademske discipline niti kompetencije u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave matematike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. POPIS učitelja i nastavnika matematike iz osnovnih i srednjih škola suglasnih s ovim mišljenjem Mario Koritnik, Ana Benazić Jurčić , Anita Čorak, Maja Ivišić, Mirela Plavčić Jurković, Marko Višić, Mara Grašić, Mirjana Gaćina Bilin, Magdalena Jukić, Robert Milobar, Maja Balat, Sanja Ivanović, Irena Žagar-Božičević, Ivana Bubić, Ana Šimunović, Renata Pintar, Zvjezdana Jurić, Ljerka Jareb, Elen Markovčić, Snježana Bošnjak, Verena Dagmar Kušenić, Jelena Noskov, Lidija Lauš Leščan, Gordana Paić, Ljubica Jerković, Verica Savić, Ivona Han, Monika Peša, Karolina Brleković, Klaudija Barukčić, Anamaria Citkovic, Ljerka Jukić Matić, Sanja Janeš, Marijana Lopojda, Marija Špiranec, Mladen Brajica, Ivana Matić, Mateja Pantaler, Lahorka Havranek Bijuković, Ružica Mikić, Ivam Nađ, Sonja Eberling, Emira Martinić, Katica Govorko, Ana Rajković, Saša Knežević, Nataša Maričić, Sanja Loparić, Katarina Medved, Drago Govorko, Anita Bujas, Ivana Tkalčec, Ivan Benić, Melani Mihalec, Emir Agić, Jasmina Alilović, Željko Turkalj, Nina Šegvić, Kristian Golubić, Iva Leško Turkalj, Sanja Roklicer, Vlatka Miketinac- Vlašić, Sandra Štiks, Marina Gernhardt, Maja Škrlec, Rajna Franjo, Ana Kunosić, Jadranka Baržić, Helena Jurić, Iva Frlan Marčelja, Ina Pendić, Daria Novinc, Sanja Bimbi, Miranda Jovanović, Sonja Mudrić, Snežana Kranjec, Jasmina Mijanović Puđak, Tomislav Eržen, Nataša Lončarić, Lana Kovačić Švenda, Jadranka Perković, Sandra Božić, Zlatka Miculinić Mance, Jadranka Zebić, Olivera Đorđević, Ana Novaković, Manuela Žbulj, Antonia Miličić, Mirela Pešut, Monika Idlbek, Ivica Gregurec, Marija Štivić, Linda Božović, Paula Novaković, Anita Sučić, Marija Bokšić, Ana Baraba, Ante Toni Vrdoljak, Marina Mihanović Kundid, Marija Vrdoljak, Anka Cikojević, Suzi Radović, Minja Stepić, Marin Kanaet, Verica Blagus, Josipa Mitar, Sanja Bakalović, Gordana Grah, Marija Jurišić Šarlija, Vesna Seuček, Snježana Varga, Kristina Pijaca, Ivana Zlatar, Tanja Katunarić Tutman, Ana Mravak Obratov, Dražena Potočki, Sanja Grabusin, Anita Ivanovic Plic, Mirjana Bagarić, Suzana Ruzic Mateljan, Anita Medvidović Vrnoga, Suzana Jurin, Anita Midžić Topalović, Mihajlo Lerinc, Amalija Colić, Spomenka Roth, Ivana Polanović, Mateja Šafarić Novak, Željka Sente, Andrea Jurasović, Adela Buljac, VlatkaHižman-Tržić, Brankica Majdiš, Bernardica Bakula, Ljiljana Krišto, Slavica Jerkovic, Katica Leko, Tihana Kraml Kanaet, Petar Radanović, Ivana Gurović, Dubravka Kovač, Anđelka Marin, Filka Babić, Nikolina Jakovljević, Višnja Šuperba, Suzana Kustić, Ivana Šoše, Katarina Janči, Danijela Jakovac, Lucija Laća Lakoš, Barbara Celinić, Ivana Ćulav, Slavena Popić, Anita Grgurić, Marija Bazdan, Nikolina Crljenak, Danijela Sikirić, Maja Buhin Pandur, Natalija Buden, Vanda Louč, Gordana Družinec, Anita Mihanović, Neven Crnošija, Maja Novaković, Dubravka Crnošija, Ranko Vujević, Kristina Vučić, Željana Pavlović, Ana Zeman, Mirjana Matijević, Milena Bošnjak, Marijana Gladović, Gordana Senić, Damir Šišić, Mladen Zmazek, Ela Veža, Gordana Lović-Krstonošić, Ružica Soldo, Milena Pašić, Višnja Matošević, Marin Kečkiš, Amira Mahmutović Redžić, Deana Kuvačić, Željka Hanžek, Diego Tich, Ljerka Linić, Irena Bego, Melita Svaguša, Mario Matošević , Božica Borbaš, Ana Borbaš Bajivić, Lidija Lubina, Biljana Stipetić, Sandra Grgurić, Merica Ivanda, Manuela Brncic Dadic, Snježana Ćenan, Đurđica Srečec Majorinc, Svjetlana Anderluh, Biljana Kuhar, Marica Brzica, Gordana Divić, Sandra Štampar, Magdalena Srdarević, Sanja Nizić, Nikolina Bubica, Nedjeljka Kazija, Mateja Jurjako, Ruža Žužul, Alen Andrijić, Dario Mišanec, Ines Gracin, Snježana Šišić, Ivana Bencun, Jasna Kašik, Ana Ostojić, Denis Vujanović, Fili Šimić Krstulović, Tanja Paris, Nives Baranović, Jelena Udovičić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 336 | Antea Rukavina Ivanjko | Članak 5., 13. Matematika | Moj komentar se odnosi na mišljenje određenog broja matematičara sa skupa u Zadru. Baš smiješno da se jedan dio profesora buni na "pojačane". Struka koja se direktno s fakulteta zapošljava na neodređeno. Zar ništa ne govori o studiju kad su mnogi s PMF prešli na UA kako bi završili i radili u Osnovnoj školi. Shvatili da većina toga što se učilo na PMF-u nije potrebno za njihov rad s djecom u OŠ i prešli na "lakši studij", završili u roku, zaposlili se odmah i rade već preko deset godina. Stanje se uvelike promijenilo od uvođenja Bolonjskog procesa. Učiteljski fakulteti više ne mogu obrazovati učitelje matematike, a PMF se može završiti u roku 5 godina. Na UFZG se zadnja generacija "pojačane matematike" upisala 2002. Dakle, ne shvaćam zašto se netko toliko osjetio ugrožen da smatra da se određena stečena kvalifikacija mora brisati iz pravilnika. I još da se osvrnem na neke komentare: - nismo položili stručni ispit iz matematike - tome nismo mi krivi, dajte da položimo i sigurno ćemo položiti - nakon deset i više godina pokazujemo uspjehe, ali je li tako bilo na početku - većina nas ima didaktiku, metodiku i pedagogiju u malom prstu nakon studija upravo iz razloga jer smo slušali i polagali nekoliko metodika različitih predmeta (pa i metodiku "pojačanog" predmeta), a ako pogledate i usporedite bazično metodike imaju jako puno sličnosti; dosta ravnatelja blagonaklono gleda na "pojačane" upravo zbog iskustva rada u razredu Na kraju ću naglasiti ono što smatram bitnim: učitelj u školi radi s djecom, a djeca su cjelovite osobe, a ne samo oni koji uče vaš predmet. Mnogi naime zaboravljaju da u radu će im manje trebati logaritmi, derivacije, integrali, a više kako pristupiti djetetu, zainteresirati ga, povezati se sa zajednicom i okolinom u kojoj radite (suradnja s roditeljima i kolegama, lokalnim kulturnim društvima i sl). Mnogi s PMF-a misle da, kad dođu u školu, predaju samo matematiku, ali moraju shvatiti da oni uče djecu i ponašanju, kulturi, jeziku, higijeni (pogledajte što sve pišete u pripremu) i još mnogo drugoga. Po tome inženjeri nisu kompetentni jer imaju samo par sati pedagogije, psihologije, didaktike, metodike (ne smatram ih nekompetentnima). Nemojte se hvatati za svaku moju riječ, ali ako ćemo o tome što jesmo ili nismo učili tijekom studija onda nemojte prihvatiti razredništvo ili nemojte ići na izvanučioničku nastavu. Ako sve naučimo na studiju zašto onda postoji polaganje metodičkog dijela na stručnom ispitu? I što reći onda za onoga koji padne taj isti stručni? Čemu onda stručna usavršavanja? Molim vas da prestanete omalovažavati KOLEGE! I naravno da nam je loše kad se među sobom ne podržavamo. Nadam se da nisam nikoga uvrijedila, jer mi to nije bila namjera. S poštovanjem, diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 337 | Ivana Tuškan Mihalić | Članak 5., 13. Matematika | Učiteljica sam razredne nastave sa pojačanom matematikom. Radim već punih 11 god. Smatram da sam dovoljno stručna da radim u osnovnoj školi od 5.-8.razreda. Maksimalno dajem sve od sebe da tu djecu naučim što više, da usvoje potrebna znanja da daljnje školovanje. Svi koji smo završili taj pojačani predmet maksimalno dajemo sve od sebe i nismo zaslužili da nas ovako ponizuju i omalovažavaju i to državnom skupu matematike. Godinama idem na državne skupove, županijska vijeća, kongrese. Ulažem u svoj rad i trudit ću se i dalje. A na kraju za što???? Da nas obrišete!!!! To nitko nije zaslužio a pogotovo mi koji stvarno dajemo sve od sebe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 338 | Ana Hudin | Članak 5., 13. Matematika | Pitam se samo odakle tolika drskost i bahatost pojedinim profesorima i pojedincima koji se skrivaju iza naziva institucija da sebi uzimaju za pravo raspolagati tuđim pošteno stečenim zvanjem i tako bezobrazno omalovažavati Učiteljski fakultet kao lagan ( a pitam se kako bi to oni mogli znati kad ga nisu pohađali, a niti su pretjerano upućeni u nastavni program, a kamoli u njegovu težinu), a u stvari se samo radi o običnoj taštini iskompleksiranih pojedinaca. Degradirati nečiju stručnost koju zakoni i pravilnici već godinama priznaju i ne samo to nego je Ministarstvo priznalo pravo učiteljima r.n. s pojačanim predmetima da sudjeluju u predmetnoj nastavi (4.-8. razred). Pa nisu ljudi slova da se samo izbrišu!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 339 | Jurica Grzunov | Članak 5., 13. Matematika | S obzirom na sve veći broj učitelja razredne nastave koji konobare i rade slične poslove, te uzevši u obzir ovdje navedene komentare da prvostupnici matematike nisu kompetentni za rad u nastavi matematike u osnovnoj školi (a mislim da se onda prirodno nameće i pitanje za što su oni uopće kompetentni i tko je odlučio školovati kadar koji nije kompetentan za izvođenje nikakvih konkretnih poslova), predlažem da se na učiteljskom studiju, kao i na svim ostalim preddiplomskim studijima uvedu pojačani predmeti iz ugostiteljstva i konobarenja, jer je to nažalost jedina realna opcija za zapošljavanje većine tih mladih ljudi u doglednoj budućnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 340 | Marin Kanaet | Članak 5., 13. Matematika | kolegice Doris, nisam se referirao na vaš komentar nego na komentar kolege M. Juric koji je djelomično prenio ono što ste vi napisali. Ispričavam se što nisam bio dovoljno jasan. I naravno da uvažavam vaše iskustvo, ali i vaš rad. Mene više brine što će biti u budućnosti. I možda je pravo pitanje zašto se odobravaju pojačani programi? Koji je razlog tome? Ako netko misli raditi u razrednoj nastavi neka završi za to. Ako misli predavati matematiku ili povijest ili engleski jezik neka završi to. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 341 | Ivica Vlahović | Članak 5., 13. Matematika | Ne slažem se s brisanjem "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika". Studij je postojao i ljudi su ga završili!!! Ne upisujte takve smjerove u budućnosti ako smatrate da ljudi s takvom diplomom nisu kompetentni za rad u "višim" razredima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 342 | Doris Smolić | Članak 5., 13. Matematika | Prozvana sam u komentaru gospodina Marina Kanaeta kao kolegica koja je navela kolegije, ali sakrila broj sati. Pozivam kolegu da objavi taj šokantan podatak o broju sati. Tko je pažljivo čitao moj komentar s naslovnice Prijedloga pravilnika mogao je uočiti kako sam navela da je broj sati nastave matematike otprilike dvostruko manji od broja sati koje su slušali profesori matematike na PMF-u. Moglo se uočiti i da su kod nas dvije metodike: jedna za početnu nastavu matematike (1.-4. razreda osnovne škole) i druga za predmetnu razinu. Ako je na PMF- u postojalo više sati metodike nastave matematike to je razumljivo s obzirom da se stječu kompetencije za predavati ne samo u osnovnim već i u srednjim školama i na fakultetima s vrlo različitim izvedbenim planovima. Zahvaljujem gospodinu što barem uvažava naše iskustvo u nastavi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 343 | Ksenija Gačal | Članak 5., 13. Matematika | Ne slažem se da se briše iz čl.5 Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematike jer su ti učitelji stekli potrebne kompetencije za uspješno i kvalitetno izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi.Postojao je studij, ljudi su se upisali, platili, polagali ispite, završili, stekli zakonsko pravo da predaju matematiku u osnovnoj školi, ne u srednjoj! Uopće ne vidim zašto je netko time ugrožen? Zgrožena sam nenajavljenom raspravom na Državnom skupu u Zadru, koja nije bila na dnevnom redu.Je li to zakonski, profesionalno, kolegijalno i moralno? Na kraju skupa je učiteljima koji su se izjasnili da ne podržavaju Očitovanje s navedenog skupa rečeno da se to ne odnosi na nas koji već radimo,već na one koji trenutno završavaju Učiteljske fakultete, no iz njihovog se Priloga ovoj javnoj raspravi to nigdje ne vidi.(http://mat-komunikacija-zd2016.weebly.com/) A gdje su nestali potpisi kolega koji su nakon skupa potpisali da se ne slažu sa zaključkom skupa? Uopće mi nema smisla ovdje nabrajati čime sam sve dokazala u svojih 18 godina rada da mi je stalo dobro raditi i živjeti ono što radim.Niz Županijskih prvaka,tri Državna natjecanja,predavanja na županijskim aktivima na temu Primjeri iz prakse:Matematika u nastavi GOO-a, Županijsko povjerenstvo, niz organizacija natjecanja i voditeljstava stručnih aktiva u svojoj školi, raznih edukacija..i postadoh mentor. I što sad- doškolovanje? Kome će to doškolovanje omogućiti da bolje radi ono što radi u razredu, a puno toga i izvan njega, već više od 15 godina? Ili možda PMF vidi zgodnu priliku da organizira doškolovanja, iako smo svoje studije već jednom sami platili,a pretpostavljam da bismo morali opet? Ili će nam MZOS platiti ispite, putne troškove, kad nam je već omogućilo da "dobijemo" ove nevaljale diplome?Mislim da u našem sustavu treba mijenjati način zapošljavanja, prvo na određeno, tek onda na neodređeno. Sumnjam da će neki ravnatelj trajno zaposliti učitelja ili profesora s čijim radom nije zadovoljan. Niti ideja o licencama nije loša.Licenciranje bi trebalo biti poticajno svakom pojedincu, bez obzira na to što mu u diplomi piše. Da zaključim : NE SLAŽEM se s očitovanjem i mislim da to nije način da, kako se navodi : "...zaštitimo našu profesiju i zaslužimo društveni status koji nam pripada i adekvatno priznanje naše visoke stručnosti i kompetencija." Je li zakonski, profesionalno i moralno u redu, na jednom Državnom skupu NENAJAVLJENO, bez da je na dnevnom redu, uopće pokrenuti raspravu od strane viših savjetnika jedne skupine prosvjetnih radnika, a protiv dijela onih koji pripadaju, ili bi trebali pripadati toj istoj skupini??? S poštovanjem, lijepo Vas pozdravljam! Učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika, Ksenija Gačal, Čakovec | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 344 | Marin Kanaet | Članak 5., 13. Matematika | Vidim da su se mnogi našli uvrijeđeni zaključkom Državnog skupa iz matematike u Zadru. To je potpuno razumljivo s ljudske strane, no mislim da je bilo nužno donijeti zbog zaštite zvanja prof. matematike, prije svega, u budućnosti. Mogli bi nastaviti (polu)argumentirano raspravljati jesu li učitelji RN s pojačanom matematikom kompetentni ili ne, ali upravo oni koji se osjećaju prozvani su, koliko je meni poznato, sigurni na svom radnom mjestu jer nema retroaktivne primjene pravilnika. Ako se ne varam jedna od kolegica je popisala matematičke kolegije koje je polagala tijekom studija no prigodno je izostavljen onaj bitniji dio, a to je koliko sati tjedno je slušala određeni kolegiji. Do tog podatka je vrlo lako doći i poprilično je šokantan u usporedbi s onima na PMF-u ili Odjelima za matematiku. Najveća je pak razlika u metodici matematike koja se slušala ili se sluša 2 godine,a ne 2 semestra. Hvalevrijedni su rezultati koje učitelji RN s MAT postižu sa svojim učenicima. Još bolje rezultate postižu, sad već na izlasku, nastavnici matematike (VŠS). Glavni razlog? Iskustvo! Bilo bi žalosno da učitelj nakon 10 godina rada nema ništa za pokazati, za pohvaliti, za istaknuti... Pitanje je jesu li na prvim satima došli s jednakim kompetencijama kao i prof. matematike. Dolazimo do, po meni, najbitnije stvari. Budućnost. Ako ostane pravilnik kao što je prijedlog, u budućnosti će Učiteljski fakultet(i) otvarati programe s pojačanim predmetima (više programa-više mjesta-više sredstava) i doći ćemo u situaciju da će na jedno mjesto konkurirati dvije tek diplomirane osobe; profesor matematike i učitelj razredne nastave s pojačanom matematikom. Trebaju li oni biti u jednakom položaju? Valjda je svima jasno da ne. Ili većini... Što se tiče prvostupnika, mnogi se pitaju zašto im se dalo zvanje i zašto 3+2. Bilo je zanimljivih osvrta na to pitanje na skupu u Zadru. Meni je to ekvivalent gimnaziji. Što sa završenom gimnazijom, za što si osposobljen raditi? Očito je Bolgnja promašena, da ne govorim da je to postala, na nekim fakultetima, malo jača srednja škola. Prvostupnici matematike nemaju metodike, pedagogije, didaktike, psihologije i tu je kraj priči. Ali sve mi se čini da je to zapravo borba protiv vjetrenjača i da će se ići protiv struke. Nadam se da sam u krivu. Lp Lp | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 345 | Maja Tkalčević | Članak 5., 13. Matematika | Poštovani, ne znam ni sama kako da započnem zbog prevelikog grča u želucu od cijele ove situacije. Učiteljica sam razredne nastave s pojačanim program iz nastavnog predmeta matematike s preko 11 godina radnog staža i ne, ne slažem se s prijedlogom brisanja diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom matematika kao stručnih za predavanje u osnovnoj školi. Ne samo zato što sam jedna od tih, po kolegama s PMF-a „nekompetentnih“ osoba, nego zato što to predstavlja degradaciju i omalovažavanje cijelog ljudskog roda. Pa zar se ponovno vraćamo u srednji vijek ovakvim ponašanjem? Kome i zašto mi uvijek smetamo? Pa dragi moji kolege jeste li vi uopće proučili koliko smo mi predmeta i sati matematike imali na fakultetu? Jeste li ikad ušli na sat jednoj takvoj „nekompetentnoj“ osobi i poslušali i vidjeli kako radi? Mi smo uvijek u poziciji da se moramo braniti ali zašto i čemu? Mi samo želimo raditi posao koji volimo i za koji smo se školovali. Jesmo li mi krivi što su uvedeni ti programi koje smo redovno odslušali 8 semestara i polagali u navedenom roku? To znači da ne priznajete ni profesore s fakulteta koji su nas podučavali? I što sada, kada nam sve ukinete? Oduzimate nama i našoj djeci kruh koji smo vrijedno i marljivo zaslužili isto kao i vi. Pa veliko vam hvala što imate srca to predložiti, a kamoli nagraditi to velikim pljeskom na Državnom skupu! I veliko hvala našem fakultetu koji se samo ograđuje od svega ovoga. Maja Tkalčević ponosna dipl. učiteljica s pojačanim predmetom matematika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 346 | Marija Kljenak Vilovčević | Članak 5., 13. Matematika | Diplomirani sam učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika. Prije 10 godina kada sam se zaposlila i počela priprematiti za polaganje stučnog ispita doživjela sam veliko razočaranje kada sam shvatila da ne mogu polagati stučni ispit iz matematike. vjerujem da je dosta mojih kolegica s Učiteljskog fakulteta slično iskustvo doživjelo...Prosla sam i taj kamen spoticanja , položila stučni u rn no i dalje sam s velikom željom nastavila raditi u višim razredima osnovne škole. Sada nakon 11 godina radnog staža, kada iza sebe imam sudjelovanja sa svojim učenicima na niz županijskih natjecanja, DRŽAVNIH natjecanja, ekipnih natjecanja " Lucko ", Međunarodnih natjecanja " Klokan bez granica ", održanih Večeri matematike smatram se itekako KOMPETENTNOM osobom za rad u VIŠIM RAZREDIM OSNOVNE ŠKOLE. s poštovanjem Marija Kljenak Vilovčević | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 347 | Miljenka Župan | Članak 5., 13. Matematika | Ja sam po struci pedagog i više od 40 godina, kroz svakodnevni rad u školi, pratim zbivanja u našem osnovnoškolskom obrazovnom sustavu. Ako pribrojim iskustva svoje majke koja je 38 godina bila srednjoškolski profesor, onda i duže. Reagiram na "javnu raspravu" o Prijedlogu Pravilnika o stručnoj spremi učitelja i nastavnika u osnovnoj i srednjoj školi, provedenu na stručnom skupu Matematička komunikacija, Zadar 2016., 21.-23.3.2016. - državni skup za učitelje i nastavnike matematike. Ovako postavljena "javna rasprava" meni osobno više liči na harangu protiv učitelja razredne nastave koji "uzimaju kruh našima" – koji su to "naši"? Strašno me kao pedagoga pogađa ovakav način "izbacivanja" ovih i onih iz Pravilnika. Da ne kažem, kad se pisao Pravilnik iz 1996.godine, nitko nije imao nikakvih primjedbi - svi su pljeskali. Sada bismo mi "izbacili" ljude s visokom stručnom spremom i dvo-predmetnim studijem bez nekih daljnjih argumenata. Kao prvo, za sada jedini argument je moguća konkurencija (učitelji - profesori, o čemu i vi sami govorite) u čemu zapravo nema ničega lošeg. Ukoliko osiguramo jednake uvjete, kroz konkurenciju dolaze do izražaja komparativne prednosti, pa će (na tržištu) ostati bolji i dokazat će se kvalitetniji. Nema razloga uklanjati unaprijed svaku mogućnost konkurentnog natjecanja. Kao drugo, ako prihvatimo da kroz ovako koncipirani pristup dopuštenim i mogućim kvalifikacijama za učitelja matematike u višim razredima, učitelji razredne nastave "uzimaju kruh" profesorima matematike, onda smo na sasvim prizemnim i primitivnim granama "borbe jačih i slabijih", karakterističnim za filozofiju prvobitnog kapitalizma iz 19. stoljeća. Od tih vremena je, hvala Bogu, prošlo gotovo 200 godina, pa je i filozofija i sociologija "malo" napredovala. Kao treće, kad govorimo o "ljubavi", matematiku uz razrednu nastavu studiralo je svojedobno jedva 10% studenata "dvopredmetne" razredne nastave. Tako je od prosječnih 75 studenata u prvoj/drugoj godini studija, matematiku izabiralo 3 - 5 studenata - ostali su se mahom opredjeljivali za "pojačani program" hrvatskog jezika (oko 70% studenata), povijest ili jezike (engleski ili njemački - preostalih oko 20% studenata). NISU SVI STUDENTI RAZREDNE NASTAVE STUDIRALI JOŠ I MATEMATIKU. Od ukupnog broja studenata "dvopredmetne" RN, matematiku je studiralo svega najviše do 10%, s tim da je završilo oko 5%. Studirali su, naime oni koji su htjeli studirati još i matematiku i dovoljno je znali da bi mogli pretpostaviti i očekivati da će je i završiti. Da, kad govorimo o ljubavi, mnogi od ovih "dvopredmetnih" učitelja razredne nastave nisu studirali na fakultetima sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i dr. iz sasvim prozaičnih razloga koji nemaju veze s ljubavlju: njihovi roditelji jednostavno nisu imali novaca za studij u sveučilišnom centru (izvan rodnog grada/mjesta - to košta mjesečno oko 2,5 do 3 000 kuna). Pogotovo što se radi o ratnim generacijama koje su za studij stasale 1992./93. godine. Tu ljubav i odabir slabo pomažu. No ipak, ne bih govorila o "ljubavi" ili "većem pravu na temelju odabira" kao argumentima jer to ima miris ne tako davne prošlosti koja je milijune zavila u crno u ime "ljubavi" i "odabira". Kao četvrto, mi smo kroz "nove pravilnike" "svašta" izbacili iz naše osnovne škole (a ta naša škola, ruku na srce, nije postala zbog toga baš nešto): učitelje sa završenom petogodišnjom preparandijom koji su u našu osnovnu školu donijeli radni odgoj i radnu školu, projektnu nastavu, zborove, kulturno-umjetnička društva, školske zadruge, metodiku "korak po korak" i onu koju svojataju Amerikanci - "head start" metodiku; izbacili smo učitelje s trogodišnjim tropredmetnim studijem razredne nastave i predmeta potrebnih za više razrede osnovne škole koji su u našu osnovnu školu donijeli školske laboratorije, tehnički i radni odgoj, učenje stranih jezika, radne i nastavne listiće i naloge, međupredmetnu korelaciju i integraciju . Kao peto, otvaranjem mogućnosti doškolovanja na određeni akademski stupanj, učitelji s "pojačanom" matematikom ne bi potvrdili svoje kompetencije - oni su ih potvrdili u svom radu tijekom 16 godina njihovog postojanja i rada u osnovnim školama --> daleko bolje bi bilo da steknu nove kompetencije i prošire do sada stečene kompetencije, naime one za koje bi se moglo pretpostaviti da studenti matematike stječu diplomiranjem na fakultetu (ako ih stječu). Doškolovanje učitelja kroz ciljane, osmišljene i organizirane, od strane države poticane oblike studiranja i stjecanja viših akademskih naslova (od onih stečenih na primarnom studiju) je u praksi hrvatske osnovne škole poznati proces, proveden u više navrata pa i 70.-tih i 80.-tih godina 20. stoljeća. Tada su učitelji RN srednje stručne spreme i nastavnici predmetne nastave s višom stručnom spremom (dvogodišnji studij) imali prilike steći višu, a onda i visoku (i predmetnu) stručnu spremu i mnogi su to iskoristili da bi od "seoskih uča" stasali u vrsne nastavnike i profesore pojedinih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi. Uostalom, doajeni hrvatske pedagogije, dr.V.Poljak, dr.P.Šimleša, dr. A.Vukasović - svi su oni počeli kao "seoski uče" s preparandijom i "dogurali" do doktorata i profesure na fakultetu. Naravno, kroz organizirane, društveno, zakonski i programski definirane i provedene oblike doškolovanja. S tim da godina doktorskog studija nije koštala između 8 i 20 000 kuna. E, takvo određenje stručnog usavršavanja uz mogućnosti vertikalne prohodnosti sustava i stvarnog stručnog napredovanja učitelja, bio bi "glavni zgoditak" hrvatskog školstva. Ovako, po sadašnjem sustavu, diplomirani učitelj bi morao najprije položiti državnu maturu, onda bi morao upisati redovno prvu godinu studija i čekati daljnjih pet godina da povremeno polaže ispite koje nije u svom temeljnom učiteljskom obrazovanju odslušao i položio. Dotle, naravno, ne može raditi jer ne može raditi i redovno studirati. I još bi bio izvan svoje domicilne sredine (morao bi studirati u nekom od sveučilišnih centara) za što, jasno, nema novaca - jer ne radi. Vertikalna i horizontalna prohodnost sustava kroz oblike stručnog osposobljavanja, usavršavanja i napredovanja (pa i doškolovanja) je "čarobna riječ" dobro organiziranog školstva. I za to bismo se trebali zalagati, onda bismo eventualno mogli početi razgovarati o tome "koga izbaciti - koga ostaviti". Dok to ne uspostavimo, morali bismo pripaziti da na kraju tog "izbacivanja" "mi" ne ostanemo zadnji pa da nikoga ne bude da nas brani kad nas budu izbacivali iz pravilnika i škola. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 348 | Antonija Mastelić Milanović | Članak 5., 13. Matematika | Hvala svima koji se zalazu za nas. Ovdje objavljujem svoj mail poslan danas višoj savjetnici Antoneli Czwyk Marić nakon održanog skupa. Poštovana kolegice, Počet ću ovaj mail doslovnim prijepisom sljedećeg: Želimo vam puno dobrog druženja i dobrog raspoloženja. Nadamo se da će program skupa i teme zadovoljiti vaše interese i pomoći vam u daljnjem kreativnom i predanom radu u skladu sa novim promjenama koje očekujemo reformom koja je u tijeku. U ime svih viših savjetnika matematike srdačno vas pozdravljam do susreta u Zadru Antonela Czwyk Marić, prof. viša savjetnica za Matematiku Bilo je zaista dobrog druženja i raspoloženja zahvaljujući pojedinim izvrsnim predavačima. Program i teme skupa bile su sadržajne s velikim naglaskom na promjenama koje su pred nama. Osobno pozdravljam svaku promjenu koja je ozbiljno mišljenja i razrađena i svaka čast svim ljudima koji su i još uvijek rade na puno većem zadatku nego što katkada ljudi misle. Kao što su nam i sami naglašavali više puta, najbolje ćemo i sami doprinijeti i biti dio promjene ako se uključimo i čitamo jednom, opet i ponovno, dio po dio. Posljednje minute skupa srušile su sve gore citirano. Prvo, zašto u programu nije navedena točka da će biti javna rasprava? Ako nije, zašto nije službeno dopunjen i najavljen raspored uvrštavanjem te točke? Osobno ste iskoristi trenutak praznog hoda i započeli. Iskorišteni trenutak ne može se niti nazvati javnom raspravom jer po zakonu nije bilo predviđeno dovoljno vremena, a da bi rasprava bila široka i sadržajna previše ograničenja mora se izbjegavati, a vi nam ih i u ovom dopisu dajete (do 24.3.2016. do 12 sati ujutro). Ne bih rekla da gromki pljesak o brisanju diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom matematika nije bio usmjeren protiv same struke. I mi smo se svojom slobodnom voljom i izborom obrazovali za rad u osnovnoj školi i prema ambicijama odabirali pojačani predmet, nesretnog li naziva. I mi osjećamo moralnu potrebu da zaštitimo našu profesiju i zaslužimo društveni status koji nam pripada i adekvatno priznanje naše visoke stručnosti i kompetencija. Antonija Mastelić Milanović dipl. učitelj s pojačanim predmetom matematika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 349 | Antonija Mastelić Milanović | Članak 5., 13. Matematika | Ne bih rekla da gromki pljesak na Državnom stručnom skupu za učitelje i nastavnike matematike održanom u Zadru od 21. do 23. ožujka 2016. o brisanju diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom matematika nije bio usmjeren protiv same struke. Tema skupa bila je "Matematička komunikacija", no čini se kako je komunikacija bila jednostrana. Rasprava o stručnom nazivlju nije bila najavljena u okviru programa samog skupa, a onda kada je spontano ubačena nije bilo dovoljno vremena za samu raspravu. Nije bilo poštivanja pravnih standarda. Stoga na kraju nije sve baš dobro iskomunicirano. I mi smo se svojom slobodnom voljom i izborom obrazovali za rad u osnovnoj školi i prema ambicijama odabirali pojačani predmet, nesretnog li naziva. I mi osjećamo moralnu potrebu da zaštitimo našu profesiju i zaslužimo društveni status koji nam pripada i adekvatno priznanje naše visoke stručnosti i kompetencija. Antonija Mastelić Milanović dipl. učitelj s pojačanim predmetom matematika 11 godina radnog staža u osnovnoj školi | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 350 | Željka Mazalica | Članak 5., 13. Matematika | Pozdrav. Zahvaljujem kolegici Miljenki Župan. Drago mi je da se javio i netko tko nije matematičar i stao argumentirano uz nas. Bila sam sudionik Državnog skupa učitelja i nastavnika matematike u Zadru koji je održan od 21. do 23. ožujka 2016. g. I ne mogu reći da ona nesretna rasprava na kraju, ako se uopće može nazvati rasprava.... nije ostavila gorak trag....i onaj gromoglasni pljesak cijenjenih kolegica i kolega na pročitan prijedlog brisanja diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom matematika kao stručnih za predavanje u osnovnoj školi. Vjerujte mi, nije bilo nimalo ugodno. Doživljavam ovo kao direktni napad na sebe i na svoju struku te na pokušaj da nam se retroaktivno ukidaju stečene kompetencije koje smo dobili studiranjem na priznatom fakultetu. Mi smo studirali 4 godine, i svojom voljom i svojim izborom se obrazovali za rad u osnovnoj školi. Smatram da je naše znanje i pedagoško-psihološka naobrazba itekako neprocjenjiva za rad s djecom u osnovnoj školi. Tijekom mojih 12 godina staža rada kao učiteljica matematike redovito sudjelujem u stručnim usavršavanjima, redovito imam učenike na Županijskim natjecanjima, jedne godine čak i na Državnom. A samo sam diplomirani učitelj s pojačanim predmetom matematika. Smatram da je konačno došlo vrijeme da nam se prizna naša visoka stručnost i kompetencija i adekvatan položaj u društvu. S poštovanjem, Željka Mazalica dipl.učiteljica s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika 12 godina staža u osnovnoj školi | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 351 | MATE JURIC | Članak 5., 13. Matematika | Na prvi pogled mi je bilo zanimljivo pratiti napade pojedinih osoba i institucija kojima se omalovažava stručnost stečena na drugim studijima. Međutim, u ovako ozbiljnoj raspravi to prelazi granicu ne samo razine akademske komunikacije već i granicu temeljnog ljudskog poštivanja drugih osoba. Pojedini profesori i grupe profesora koje se skrivaju iza naziva institucija ohrabrene svojom brojnošću i moćnijom pozicijom vrlo komotno sebi uzimaju za pravo raspolagati tuđim teško stečenim profesionalnim statusom, kao i životnom egzistencijom koja se ostvaruje putem prava na rad. Priznate stručne kompetencije i višegodišnje iskustvo u nastavi čine važan dio identiteta svakog nastavnika. Degradiranje nečije stručnosti koju zakoni i pravilnici već preko 10 godina priznaju je potpuno neprimjereno, čak bih se usudio reći nezrelo i bezobrazno jer se radi o pokušaju vlastite samoaktualizacije putem omalovažavanja drugih. Neznanje, tj. nepoznavanje nastavnog plana tuđeg studija ne može biti opravdanje za omalovažavanje tog studija. Primjerice, pojedini profesori hrvatskog jezika, engleskog jezika, matematike (i drugih predmeta) glasno izražavaju svoj stav da Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta nemaju dovoljno kompetencija za predmetnu nastavu u OŠ. Mnogi se osjećaju uvrijeđeni time što njihov predmet u OŠ može predavati netko s titulom „razredne nastave“. Takvo ponašanje je dijelom razumljivo zbog toga što je titula vrlo nespretno sročena, navodi na zaključak o stručnosti samo za razinu 1.-4. razreda, iako je iz nastavnih planova studija očito da se radi o znatno opsežnijem obuhvatu stručnih predmeta i za više razrede OŠ. Upravo na temelju analize nastavnih programa Ministarstvo je priznalo pravo učiteljima r.n. s pojačanim predmetima da sudjeluju u predmetnoj nastavi (4.-8. razred). Gospodin Kraljić je u svom komentaru naveo stranicu Stručnog skupa matematičara: http://mat-komunikacija-zd2016.weebly.com/ na kojoj je niz komentara učitelja. Između ostalog navedeni su konkretni nazivi matematičkih kolegija (većinom dvosemestralnih) koje su imali Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Matematika: Elementarna matematika, Matematička analiza, Linearna algebra, Geometrija, Konstruktivna geometrija, Nacrtna geometrija, Kombinatorika i vjerojatnost, Metodika nastave matematike i Metodika početne nastave matematike Iz tog popisa bi svima trebalo biti jasno da učitelji razredne nastave s pojačanom matematikom imaju kompetencije koje su znatno više od kompetencija potrebnih za prva 4 razreda osnovne škole. Mislim da uvrijeđenost profesora dijelom proizlazi iz pogrešne percepcije kako se radi o izjednačavanju stručnosti profesora i učitelja. Njihovo rješenje je jednostavno brisanje i zabrana rada slabijima od sebe. Isto tako bi njih mogao izbrisati neki budući moćnik koji će smatrati da u nastavi smiju raditi samo osobe s doktoratom. To je prirodan slijed s obzirom da su nekad nastavnici matematike imali samo srednju stručnu spremu, pa višu i konačno fakultet. Matematiku u OŠ potpuno kompetentno i kvalitetno predaju ne samo profesori nego i učitelji s pedagoških akademija (2-godišnji studij), što potvrđuju rezultati s natjecanja njihovih učenika. U usporedbi s VSŠ učiteljima matematike, učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom (4-godišnji studij) su imali približno dvostruko više sati nastave iz stručnih predmeta matematike, kao i iz metodike nastave matematike (Izvor: http://hrcak.srce.hr/89173). Stoga, itekako su kompetentni za rad u predmetnoj nastavi u OŠ. Naravno, nisu kompetentni za rad u srednjim školama i na drugim radnim mjestima gdje se traži viša razina matematike. Ukidanjem opcije Diplomiranim učiteljima razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Matematika da rade kao predmetni nastavnici matematike samo bi se povećao broj nestručnih nastavnika koji mogu imati bilo kakvu razinu (ne)stručnosti. Ministarstvo je iniciralo studij razredne nastave s pojačanim različitim predmetima zato jer je u to vrijeme postojao manjak pojedinih nastavnika. Manjak postoji i danas, ali takav studij više ne postoji zbog lobiranja s moćnijih fakulteta. Koliko mi je poznato po zakonu profesor ima (i treba imati) prednost pri zapošljavanju, a učitelji s pojačanim predmetom su drugi izbor. Dakle, profesori se ne bi trebali osjećati ugroženo zbog postojanja relativno malog broj učitelja razredne nastave s pojačanom matematikom. Ukoliko nema učitelja s pojačanim predmetom tada su izbor potpuno nestručne osobe. To što pojedini ravnatelj zaposli koga hoće je potrebno prijaviti inspekcijama, a ne nasilno ukidati stručnost svim učiteljima koji su pošteno stekli svoje diplome s pojačanim predmetima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 352 | Miljenka Župan | Članak 5., 13. Matematika | Ovaj se puta moram predstaviti. Ja sam Miljenka Župan, profesor pedagogije s 36 godina radnog staža u struci, sve godine u osnovnoj školi (točnije u dvije osnovne škole, u svakoj po 18 godina). Radila sam prije prvog zapošljavanja kao suradnik centra za socijalnu skrb i preko raznih udruženja (tako se to u moje doba zvalo) s djecom i mladima, te kao suradnik u vrtićima. Morala sam se predstaviti i javiti se jer me je prenerazila krvožednost i niska razina kolega učitelja i sveučilišnih profesora. Tko to može tražiti da "...se "nekoga" (u ovom slučaju diplomirane učitelje razredne nastave i matematike) briše iz Pravilnika . . ." Pa nitko nije sam izmislio svoj studij niti je "dugom cijevi" prisilio Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta da mu prizna visoku stručnu spremu i da prije toga prizna program studija i odobri izdavanje diploma. Ova me haranga na učitelje razredne nastave s dodanim predmetom podsjeća na harangu protiv pedagoga u ranim 90.-tim godinama. Kome smetaju ti učitelji? Oni su se "debelo" dokazali u praksi, djeca uredno i uspješno završavaju osnovne i srednje škole, nastavljaju studij, niti jedna inspekcija nije ustanovila da su nekompetentni, učenici na inicijalnim testovima u srednjim školama imaju prosječan uspjeh - nema nikakvih bitnih razlika u uspješnosti učenika s obzirom da li su imali učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom/programom ili profesora matematike. Možda su ti učitelji didaktički i metodički nekompetentni? Nakon četverogodišnjeg studija kompletne razredne nastave, sa svim psihologijama, metodikama i didaktikama? Čisto sumnjam - ni to nije dokazano u praksi. Ovakva haranga, još i potaknuta sa sveučilišta i fakulteta, podjseća me i na harangu protiv studija razredne nastave na visokoškolskom stupnju. Koliki su javno plakali da će takvi (valjda "prenaučeni" ili "prestručni") učitelji "upropastiti našu dječicu" (ovo je doslovan citat iz jednih dnevnih novina u vrijeme uvođenja četverogodišnjeg studija razredne nastave). Ne razumijem zašto je potrebno "brisanje iz Pravilnika"? Pa ovakvi su učitelji odavno u Zakonu (čak i u ZOOOSŠ), Državnom pedagoškom standardu, Nacionalnom obrazovnom kurikulumu i Nastavnom planu i programu. Sad ćemo sve to mijenjati da bi "izbacili stotinjak "uljeza" iz sistema"? I to je posao i razina sveučilišnih profesora? "Izbacivati učitelje iz Pravilnika" - šta je ovo, dječji vrtić i dječica iz ulice pa se svađamo - u stilu vrati mi moje krpice ja se s tobom više neću igrati. Ne bi li bilo bolje malo ozbiljnije shvatiti ovo javno savjetovanje od samo prilike da "nekome podvalim" ili se osvetim? Ne bi li bilo bolje da doista promislimo kakvu i koju razinu hoćemo u svojoj osnovnoj školi koja je pred izazovom ne samo 21. nego 22. i svih daljnjih stoljeća (da smo u 20.stoljeću mislili na 21. i 22. stoljeće, danas bi nam svima bilo bolje i ne bismo se dogovarali koga ćemo izbaciti a koga ćemo zadržati u "klanu dobrih djevojčica iz 7.c" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 353 | Josipa | Članak 5., 13. Matematika | Poštovani, Jasno mi je da je svakom od vas baš vaš fakultet i vaša titula najbitnija. Ali kad ste većinom složni oko toga da razredna nastava sa pojačanim predmetima i prvostupnici (ispričavam se jer sam vjerojatno nekoga i zaboravila) ne bi trebali predavati matematiku nigdje, dajte onda i nekakav prijedlog za rješenje što s ljudima koji imaju tu struku... Ne zaboravite pritom da su i oni se trudili i učili jednako kao i vi da bi dobili svoju diplomu. Još pitanja za sve vas: Čemu onda postoje ti isti studiji? Čemu postoji preddiplomski studij recimo matematike i informatike,a ne postoji OBVEZA da se nastavi školovanje na diplomskom studiju(dakle, stavljeno je na izbor studentima da li će završiti samo 3 godine ili svih 3+2)? Što sa tim studijima? Zašto se ne ukinu programi 3+2 i jednostavno ne stavite da svaki fakultet traje 5 godina jer ne vidim svrhu te 3godine? S druge strane, razmislite zašto su neka zanimanja deficitarna? Sa nekih fakulteta izlazi stotine diplomiranih studenata svaku godinu, dok sa nekih izlazi puno manje...Koliko godišnje studenata izgubi godinu na tim fakultetima koja su deficitarna? Zbog čega, tj. zbog koga gube godine? Koliko studenata odlazi sa naših fakulteta u susjednu državu, jer im je ostao jedan ispit koji ne mogu riješiti na tom fakultetu? Neki su zaboravili da su i oni bili nekad studenti i da nije sve crno-bijelo. Znam da neke stvari nisu fer, ali ne možemo se praviti da razredna nastava s pojačanim predmetima, te prvostupnici ne postoje. Treba postojati hijerarhija pri zapošljavanju, ali nisam zato da se pravimo da ti ljudi ne postoje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 354 | Paula Novaković | Članak 5., 13. Matematika | Smatram da treba dodati magistar EDUKACIJE matematike i fizike, a ne samo magistar matematike i fizike. Isto tako mislim da kod diplomiranog inženjera matematike treba dodati uz uvjet da položi pedagoške predmete. Odnosno, to bi trebao biti uvjet za sve koji nisu završili profesorski smjer na pmf-u. Isti uvjet bih dodala i za prvostupnike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 355 | Paula Novaković | Članak 5., 13. Matematika | Treba OBAVEZNO izbrisati ovaj dio da su s profesorima matematike izjednačeni diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematike i magistri edukacije fizike i filozifije. Ja sam sigurna da oni znaju gradivo osnovne škole, ali znaju ga i učenici kada završe MIOC, sigurna sam da znaju i diplomirani arhitekti, geodeti ali nisu zbog toga kompetentni za predavanje u školi. S ovakvim zakonom možete slobodno i ukinuti fakultet pmf jer nema smisla upisati tako težak fakultet kada možete završit za učiteljicu s pojačanom matematikom i raditi isti posao. Ovaj dio za magistra fizike i filozofije ne treba ni komentirati, nadam se da je svima jasno da to nema smisla. Ja, sa zvanjem magistar edukacije matematike smatram se jednako tako kompetentnom za biti učiteljica, nastavnica fizike, pa dobro mi je išla i kemija...najbolje bi bilo da ukinemo fakultete pa predajemo što nam padne na pamet jer se ovo svodi na to. I onda se čudimo kako imamo tako oše učenike, pa kako ih nećemo imati kada im predaju profesori kojima je najteži zadatak iz matematike na fakultetu u rangu s prosječnim zadatkom srednjoškolca u gimnaziji. Molim Vas, ne budite smiješni, poštujte našu struku jer je ovo što se predložili zbilja lakrdija. I pogledajte samo tko su oni koji se slažu s Vama, pa naravno samo učitelji jer su oni ispali najpametniji, izabrali su lagan fakultet i sada se rugaju svima nama koji smo itekako učili da bismo došli do svoje diplome, a imaju i zašto. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 356 | Marina G. | Članak 5., 13. Matematika | Ne slažem se s brisanjem "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika". Smatram da su dovoljno kompetentni za rad u predmetnoj nastavi. Taj studij je postojao, ljudi su diplomirali i ne bi bilo u redu sada odlučivati o njihovim sudbinama na ovakav način. U slučaju uvođenja dodatnog školovanja takvim zaposlenicima, zanima me tko bi to trebao financirati? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 357 | Ina Pendić | Članak 5., 13. Matematika | Slažem se sa svime što je naveo Odjel za Matematiku, Sveučilište u Rijeci: U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. 2. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 3. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku potrebnog dodatnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje potrebno za rad u školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. Obrazloženje: Smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. U tom smislu izražavamo svoje neslaganje s odredbom članka 105. stavka 6. točke c) Zakona koja omogućuje zapošljavanje prvostupnika na poslovima nastavnika matematike u osnovnoj školi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 358 | Sanja Bimbi | Članak 5., 13. Matematika | Slažem se sa Sandrom Božić: Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika" koji nikako ne može biti u natječaju izjednačen s profesorom matematike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 359 | Sandra Božić | Članak 5., 13. Matematika | Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika" koji nikako ne može biti u natječaju izjednačen s profesorom matematike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 360 | ŽELJKO DUJMOVIĆ | Članak 5., 13. Matematika | Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 13. Matematika , c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - bachelor matematike i fizike - 240 ECTS bodova (pedagoški) Naime, to je akademski naziv stečen na tuzemnim i inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa nastavničkog smjera Matematika i fizika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 361 | ŽELJKO DUJMOVIĆ | Članak 5., 13. Matematika | Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 13. Matematika , a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona treba da sadrži akademski naziv: - magistar matematike i fizike – 300 ECTS bodova (pedagoški) Naime, to su akademski nazivi stečeni na tuzemnim i na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa (nastavničkog). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 362 | Martina Lelak | Članak 5., 13. Matematika | Poštovani, javljam se u vezi jučerašnjeg očitovanja PMF-a kojim navedeni smatra da se dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje može steći isključivo na fakultetima, odnosno sveučilišnim odjelima koji imaju dopusnice za izvođenje sveučilišnih diplomskih i sveučilišnih integriranih nastavničkih studija odgovarajuće struke; da se inicijalna licenca za zvanje učitelja ili nastavnika pojedinog predmeta smije steći isključivo polaganjem stručnog ispita iz tog predmeta te; da se u završnim i prijelaznim odredbama osobama koje su zatečene na radnim mjestima za koje nemaju potrebne kompetencije u skladu s predmetnim Pravilnikom omogući rok ne duži od pet godina u kojemu moraju steći potrebne kvalifikacije. Ukoliko bi ovo u budućnosti postalo pravno važeće, a sukladno tome trebala bih steći navedeno, zanima me tko će snositi troškove navedenog? S poštovanjem, Martina Lelak, učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika s 12 godina radnog iskustva na mjestu učitelja matematike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 363 | Hrvatsko matematičko društvo | Članak 5., 13. Matematika | Hrvatsko matematičko društvo Bijenička 30 10000 Zagreb Zagreb, 25. veljače 2016. Prilog otvorenom javnom savjetovanju o nacrtu PRAVILNIKA O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU Hrvatsko matematičku društvo kao krovna strukovna organizacija svih matematičara u Republici Hrvatskoj uključuje se u otvoreno javno savjetovanje vezano uz vrtu obrazovanja učitelja i nastavnika matematike. Temeljna načelo na kojem se zasniva naš prilog javnom savjetovanju jest činjenica da dugoročno osiguranje kvalitete obrazovanja nastave matematike mogu osigurati jedino nastavnici koji su kompetentni u području matematike kao akademskoj disciplini te u području metodike nastave matematike. Stoga smatramo da pravilnik treba nužno doraditi jer u mnogim svojim dijelovima ne nudi garancije da će osoba koja posjeduje neka od navedenih obrazovanih razina prema nacrtu pravilniku ima navedene kompetencije. Posebno želimo naglasiti da je dvojben onaj dio pravilnika koji se odnosi na nastavu matematike i informatike u višim razredima osnovne škole. Sukladno tome želimo istaknuti da nacrt Pravilnika treba mijenjati u sljedećim segmentima: 1. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike 2. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike 3. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Prijedlog: brisati u potpunosti jer navedeni prvostupnici ne posjeduju odgovarajuću razinu naobrazbe koja garantira kompetentnost niti u području matematike kao akademske discipline niti području metodike nastave matematike. 5. diplomirani inženjer matematike 6. magistar/magistra matematike 7. magistar/magistra računarstva i matematike Prijedlog: nadopuniti tekstom „uz obavezno pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanjem (60 ETCS) pri čemu na metodiku nastave matematike otpada barem 30 ECTS bodova ostvarenih na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“ jer gore navedene razine obrazovanje u svojim programima ne posjeduju nikakvo pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanjem . 8. diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika Prijedlog: brisati u potpunosti jer učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika nemaju kompetencije u području matematike kao akademske discipline, a upitna je razina naobrazbe u području metodike nastave matematike. Eventualno se diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika može izjednačiti s razinama obrazovanja u stavcima 9. do 21. ako bi se kao dodatni uvjet od 60 ECTS bodova ostvarenih na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike. U tih 60 ECTS bodova na metodiku nastave matematike otpada 30 ECTS bodova, a ostalih 30 ECTS bodova odnose na neke temeljne sadržaje iz područja matematike kao akademske discipline. Također važno je istaknuti da predloženi nacrt pravilnika je prepun i grešaka formalne prirode. Tako je, na primjer, u potpunosti neujednačeno navođenje nazivlja za oba spola. No navodimo i jedan prijedlog poboljšanja teksta: • nepotrebno je kod nazivlja magistar edukacije matematike, magistar edukacije matematike i informatike, magistar edukacije matematike i fizike te magistar fizike i matematike u desnoj koloni išta pisati 23. magistar/magistra edukacije fizike i filozofije Prijedlog: brisati u potpunosti jer magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema kompetencije u niti području matematike kao akademske discipline niti u području metodike nastave matematike. Također važno je istaknuti da predloženi nacrt pravilnika je prepun i grešaka formalne prirode. Tako je, na primjer, u potpunosti neujednačeno navođenje nazivlja za oba spola. No navodimo i jedan prijedlog poboljšanja teksta: • nepotrebno je kod nazivlja magistar edukacije matematike, magistar edukacije matematike i informatike, magistar edukacije matematike i fizike te magistar fizike i matematike u desnoj koloni išta pisati Na kraju ističemo da Hrvatsko matematičko društvo podržava sve ostale priloge ovom javnom savjetovanju koje je na istim temeljima posvećeno svim drugim predmetima prema nastavnim planovima u osnovnim i srednjim školama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 364 | Tomislav Pavlović | Članak 5., 13. Matematika | Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika, dodati kao kompetentnu osobu za predavača predmeta matematika magistra edukacije fizike i informatike pošto je on isto kompetentan kao magistar edukacije fizike i infomatike da predaje matematiku u osnovnoj školi . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 365 | Sveučilište u Rijeci | Članak 5., 13. Matematika | U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. 2. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 3. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku potrebnog dodatnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje potrebno za rad u školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. Obrazloženje: Smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. U tom smislu izražavamo svoje neslaganje s odredbom članka 105. stavka 6. točke c) Zakona koja omogućuje zapošljavanje prvostupnika na poslovima nastavnika matematike u osnovnoj školi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 366 | Slavko Markušić | Članak 5., 13. Matematika | Dakle Prirodoslovno matematički fakultet i učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika smatra nestručnim i nedostojnim za predavanje matematike u OŠ. Naravno da oni mogu izraziti svoje mišljenje i favorizirati kadar koji oni školuju , što je i razumljivo ali važeći PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O STRUČNOJ SPREMI I PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKOM OBRAZOVANJU UČITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U OSNOVNOM ŠKOLSTVU (NN 56/2001.) kaže upravo suprotno , odnosno da učitelji RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika mogu u OŠ predavari odgovarajući predmet (matematika). Kad Ministarstvo uvažilo njihovu primjedbi i svi matematičari školovani na Učiteljskim fakultetima preko noći bi postali nestručni. "Pojačani" matematičari javite se i kontrirajte ovoj netočnoj tvrdnji o Vašoj nestručnosti. Još se stignete i Vi očitovati . Također je potrebno da se u ovu raspravu POD HITNO uključi i Učiteljski fakultet koji je školovao "pojačane" matematičare i ostale . Ispada da su otškolovali hrpu nestručnog kadra koji radi u osnovnim školama 15 godina i svojim radom prijeti urušavanju kompletnog sustava kvalitete nastave matematike i ostalih predmeta koje predaje kadar s Učiteljskog fakulteta. Stvarno velika panika! S poštovanjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 367 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | Članak 5., 13. Matematika | Predmet 13. Matematika a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona • nastavnik matematike: Iza „koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine“ dodati nastavak „na jednopredmetnom ili dvopredmetnom studiju“. Naznačena dopuna nužna je radi pojašnjenja budući da su se na višim učiteljskim školama/učiteljskim akademijama obrazovali i dvopredmetni nastavnici matematike i još jednog predmeta, najčešće fizike. • diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika nemaju kompetencije u području matematike kao akademske discipline niti u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Program njihovog studija orijentiran je na primarno obrazovanje, a ne na predmetnu nastavu matematike. Uz to, prema postojećoj zakonskoj regulativi i djelatnoj praksi takvi učitelji inicijalnu licencu za rad u osnovnoj školi ne stječu polaganjem stručnog ispita za stjecanje zvanja učitelja matematike, već za stjecanje zvanja učitelja razredne nastave. • magistar/magistra matematike i fizike: Potrebno je dopuniti riječju „edukacije“, tako da glasi „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“, što je akademski naziv koji se stječe završetkom integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Matematika i fizika; smjer: nastavnički na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije fizike i filozofije: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema kompetencije u području matematike kao akademske discipline niti u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. • magistar/magistra edukacije fizike i matematike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Rijeci. b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona Smatramo da je desni stupac tablice za svaki od akademskih naziva: • diplomirani inženjer matematike • magistar/magistra matematike • magistar/magistra računarstva i matematike potrebno dopuniti tekstom „s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i potrebno ga je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje u području matematike mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polje matematike, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz matematičko obrazovanje u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj i srednjoj školi. c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona Smatramo da treba obrisati cijele retke za akademske nazive: • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike. Uvidom u studijske programe za stjecanje ovih akademskih naziva lako se vidi da sveučilišni prvostupnici/e (edukacije) matematike (i fizike/informatike) nemaju dovoljne kompetencije u području matematike kao akademske discipline niti ikakve kompetencije u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Studijski programi su dostupni na mrežnim stranicama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci i Odjela za matematiku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, a cijela skupina metodičkih predmeta poučava se na diplomskoj sveučilišnoj razini. Iako Zakon dozvoljava mogućnost zapošljavanja prvostupnika kao predmetnih učitelja, smatramo da se navedena odredba mora primjenjivati vrlo oprezno i selektivno, uvažavajući specifičnosti svakog pojedinog predmeta i studijskog programa. Trenutni studijski programi nisu koncipirani tako da preddiplomska razina osigurava kompetencije za rad u osnovnoj, a diplomska za rad u srednjoj školi, niti je takva podjela u polju matematike uopće moguća. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave matematike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 368 | Marina Crvelin | Članak 5., 13. Matematika | Kako magistar/magistra filozofije i fizike može predavati matematiku? Da niste pogriješili pri pisanju teksta pa umjesto pod fiziku ih stavili ovdje, jer tamo ih niste naveli, pa ispravite to!? I gdje ima taj fakultet u RH? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 369 | Rudolf Scitovski | Članak 5., 13. Matematika | Primjedbe na članak 5. stavak 1. točke 13. Nacrta Pravilnika 1.diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika : Na temelju analize programa studija kojim se stječe naziv Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika (informatika) smatramo da ta kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih (informatičkih) kompetencija za izvođenje nastave matematike (informatike) u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. 2. magistar/magistra matematike i fizike S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“, tj. magistar/magistra edukacije matematike i fizike 3. magistar/magistra edukacije fizike i filozofije Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija da predaje matematiku u osnovnoj školi. 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike U Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“ br. 50/2015.) koji je donio Rektorski zbor: Akademski naziv Sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike ne postoji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 370 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Članak 5., 13. Matematika | NADOPUNA 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Matematika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 371 | Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku | Članak 5., 13. Matematika | - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike (Matematika i fizika) U Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN br. 50/15.), koji je donio Rektorski zbor, akademski naziv Sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike ne postoji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 372 | Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku | Članak 5., 13. Matematika | c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Koristimo ovu priliku kako bi izrazili svoje neslaganje s odredbom članka 105. stavka 6. točke c) Zakona koja omogućuje zapošljavanje prvostupnika matematike na poslovima nastavnika matematike u osnovnoj školi, na neodređeno vrijeme. Naime, smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. Spomenutu zakonsku odredbu smatramo prikladnom u slučaju nedostupnosti adekvatnih kadrova uz potpisivanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Navedeni stav možemo argumentirati vrlo opširno ukoliko bude potrebno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 373 | Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku | Članak 5., 13. Matematika | - magistar/magistra edukacije fizike i filozofije (Fizika i filozofija: smjer nastavnički) - Ne slažemo se jer magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija da predaje matematiku u osnovnoj školi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 374 | Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku | Članak 5., 13. Matematika | - magistar/magistra matematike i fizike (Matematika i fizika: smjer nastavnički) - S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. Trebalo bi provjeriti da nije slučajno štamparska pogreška. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 375 | Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku | Članak 5., 13. Matematika | - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika - Ne slažemo se jer je prvotni prijedlog bio da se ovaj slučaj dopusti samo u razrednoj nastavi, no trenutno važeći članak 105. stavak 6. Zakona, ne razlikuje predmetnu nastavu pri razrednoj nastavi od predmetne nastave u višim razredima, stoga pruža mogućnost zloupotrebe. Na temelju analize programa studija kojim se stječe naziv Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika (informatika) smatramo da ta kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih (informatičkih) kompetencija za izvođenje nastave matematike (informatike) u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 376 | Alen Palijaš | Članak 5., 13. Matematika | Nikad nisam čuo za dvopredmetni studij fizike i filozofije. To su dva različita područja koja se studiraju na dvije različite visokoškolske ustanove. U Hrvatskoj se, koliko znadem, ne mogu kombinirati studiji kao što je to u ovom slučaju navedeno, kombinacija prirodnih i humanističkih znanosti. Ova stavku je potrebno ukloniti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 377 | Miljenka Župan | Članak 5., 13. Matematika | U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, U ČLANKU 5. U TOČKI 13.i 13.b) trebalo bi dodati naznaku potrebnog dodatnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja za magistre i inženjere matematike, odnosno računarstva i matematike. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: tekst u rubrici potrebnog smjera/obrazovanja u Pravilniku trebao bi glasiti: "diplomirani inženjer matematike", odnosno "magistar/magistra matematike", odnosno "magistar/magistra računarstva i matematike" odnosno "magistar/magistra matematike i fizike - "s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama)". VAŽNA NAPOMENA: Logično je da se pedagoške kompetencije traže od nastavnika u srednjim školama jer se radi o nastavnicima u odgojno-obrazovnom procesu i radu s djecom; zato je još logičnije, i samo po sebi razumljivo, da pedagoške kompetencije još više trebaju učitelju koji radi s još mlađom djecom od one u srednjim školama - s učenicima viših razreda osnovne škole. Za učitelje osnovne škole pedagoške kompetencije još su važnije od samog stupnja stručnih kompetencija jer se radi o ODGOJNO-obrazovnom procesu s djecom na mlađim uzrastima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 378 | Miljenka Župan | Članak 5., 13. Matematika | U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, U ČLANKU 5. U TOČKAMA 1., 2., 4., 13., 14. 16. (PRIRODA), 19., 20., 23. I 24. (PREMDA SE ovo o čemu pišem i što predlažem ČINI SITNICOM) PREDLAŽEM DA SE NAZIVLJE U PRAVILNIKU USKLADI S IZDANIM DIPLOMAMA jer bi iz ove "sitnice" (nesklada između onog što piše u pravilniku i onog što piše u diplomama učitelja) mogli nastati NESAGLEDIVI PROBLEMI za učitelje razredne nastave koji su diplomirali razrednu nastavu s pojačanim predmetom, a koji su se, u međuvremenu, itekako dokazali u praksi. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: tekst/titula u Pravilniku trebao bi glasiti: "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike) - ovo zato što tako piše u diplomama tih učitelja, pa moraju ući u Pravilnik jer rade već više od 15 godina u našim školama. VAŽNA NAPOMENA: Do uvođenja bolonjskog procesa i novog zakona o visokoškolskom obrazovanju, učitelji razredne nastave studirali su dvopredmetno (razrednu nastavu i još jedan predmet) i dobivali odgovarajuće naslove/titule diplomiranog učitelja s formulacijom o predmetu koji su studirali uz razrednu nastavu. U dodiplomskim potvrdama diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom/programom iz hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike, pisalo je (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PREDMETOM . . ."; U DIPLOMAMA diplomiranih učitelja s programom navedenih predmeta piše (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike). Zbog ovakvog nesklada u formulacijama u zakonu, pravilnicima i diplomi, neki su učitelji imali velikih problema u procesu polaganja stručnog ispita, u priznavanju stručne spreme (viša ili visoka) i sličnih problema - sve sam to vidjela u 36 godina rada kao pedagog. Zato predlažem usklađivanje nazivlja iz Zakona, Pravilnika i stečenih diploma, izdanih od strane ovlaštenih fakulteta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 379 | Vladimir Marjanović | Članak 5., 13. Matematika | Pod a) zadnji red piše "magistar/magistra edukacije fizike i filozofije". Pretpostavljam da je to stavljeno omaškom? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 380 | Milka Ivanlić | Članak 5., 14. Informatika | Diplomirani sam učitelj s pojačanim programom iz predmeta informatika te informatiku predajem u osnovnoj školi. Smatram da se ovo zvanje treba nalaziti na popisu zvanja koja mogu predavati informatiku u osnovnoj školi jer osobe s navedenim zvanjem su itekako kompetentne za rad na mjestu učitelja informatike u osnovnoj školi što dokazuju svojom diplomom i stalnim stručnim usavršavanjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 381 | Ana Budojević | Članak 5., 14. Informatika | U potpunosti sam protiv brisanja učitelja s pojačanim znanjem iz programa pojedinih predmeta iz ovog pravilnika. Kvaliteta poučavanja nije zajamčena isključivo završetkom pojedinog fakulteta. Svatko od nas, tko se odlučio biti učiteljem odabrao je i cjeloživotno učenje, a završetak fakulteta samo je prvi korak. Kvalitetno obrazovanje učenicima pružit će oni koji svoj posao obavljaju s ljubavlju i redovito se usavršavaju. Kako bi se zajamčila kvaliteta obrazovanja nužno je uvesti licenciranje i liječničku provjeru psihofizičke sposobnosti za rad! Svatko od nas iza sebe ima određene rezultate koji su izvrstan pokazatelj kompetentnosti! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 382 | Damir Poljak | Članak 5., 14. Informatika | Sam naziv magistar primarnog obrazovanja s modulom informatika govori da smo kompetentni za rad u OŠ jer imamo odslušanih i položenih pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkih kolegija jako puno i sam Učiteljski fakultet nas priprema za rad s učenicima u OŠ. Također smo imali i Metodiku informatike te smo održavali nastavu informatike u OŠ kroz javne i individualne satove. Ako je MZOS dalo dopusnicu Učiteljskom fakultetu za izvođenjem nastave informatike u OŠ, a iz dopunske isprave je vidljivo da možemo predavati informatiku od 1. do 8. razreda OŠ ne vidim zašto bismo sada bili izostavljeni iz novog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 383 | Slavica Horvat | Članak 5., 14. Informatika | Učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta informatika, kao i drugih predmeta je i više nego kompententan za rad u osnovnoj školi i predmetnoj nastavi. Za vrijeme svog studija odslušao je i odradio svu metodiku, metodologiju i potrebnu praksu. Ne vidim niti jedan konkretan razlog za brisanje Učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta informatike tako i drugih predmeta osim osobnih i pojedinačnih stavova. Ako smatrate da netko u Vašoj školi ili okolini ne radi dobro svoj posao i samim time ga povezujete s određenim fakultetom radije budite čovjek i kolega ite mu pomognite da se usavršava i savjetom ga VI (veliki znalci i metodičari) usmjerite. PROTIV BRISANJA UČITELJA RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMIM IZ NASTAVNOG PREDMETA INFORMATIKE, MATEMATIKE, HRVATSKOGA JEZIKA, LIKOVNE KULTURE, NJEMAČKOGA JEZIKA, ENGLESKOGA JEZIKA, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 384 | Josipa | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, pročitala sam razno razne komentare i odlučila napisati sljedeće: Kako netko može tražiti da se izbrišu svi prvostupnici smatrajući da oni nisu kompetentni za rad u školi? Da li su po vama uopće kompetenti za rad igdje u "svojoj struci"(navodnici su tu pošto ne znam u koju struku bi nas svrstali uopće s obzirom da nas neki uopće ne priznaju)? Čemu onda postoji preddiplomski studij koji traje 3 godine? Zašto se onda umjesto programa 3+2 ne napravi 5+0 i problem svima riješen? Ali nije način da se itko pravi da prvostupnici ne postoje. Također isti ti prvostupnici možda(a većina jesu) nastavljaju studij nastavničkog smjera, ali istovremeno žele raditi jer možda drugačije ne mogu financirati studij. Prvostupnici sa PMF-a, nebitno iz kojeg grada, sigurno nisu degradiranje Vaše cijenjene struke, jer su se i za tu diplomu morali dobro potruditi i proliti puno znoja, a to govorim iz iskustva. Žao mi je što neki misle drugačije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 385 | Sandra Adžaga | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, smatram da u članku 5., stavak 1. točke 14.b) Nacrta Pravilnika treba dodati: - diplomirani inženjer matematike, smjer računarstvo. Ako u pravilniku već postoji - magistar/magistra računarstva i matematike, onda treba dodati i akademski naziv koji je bio prije uvođenja bolonjskog procesa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 386 | Branko Raičković | Članak 5., 14. Informatika | 14. Informatika Poštovani Potrebno je nadopuniti: a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - nastavnik matematike | koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine i voditelj kompjuterske učionice (ZZŠ). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 387 | ŽELJKO DUJMOVIĆ | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 14. Informatika , potrebno je dopuniti akademskim nazivima: kod a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona - magistar informatike i tehnike (nastavnički) i kod b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona - magistar inženjerske informatike – 300 ECTS bodova Uz ovo zvanje potrebna je i stečena pedagoško-psihološka naobrazba. Naime, to su akademski nazivi stečeni na tuzemnim i na inozemnim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 388 | Adela Stilin | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom informatika iz stavka 14., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magistar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu informatike u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s informatikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu informatika. Te dodatne kompetencije u potpunosti zadovoljavaju uvjete (domene) nove kurikularne reforme - e-društvo, digitalna pismenost i komunikacija, informacije i digitalna tehnologija, računalno razmišljanje i programiranje. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom informatika, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 14., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). Također želim dodati da je naziv studijskog programa: Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij i da smo tijekom studija imali Metodiku informatike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 389 | Krešimir Varga | Članak 5., 14. Informatika | Članak 5. – stavak 14. (Informatika) – točka a) Uvrštavanje sljedećih zvanja: - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika te - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) u navedenu kategoriju u potpunosti je oprečno s odredbama članka 105. – stavka 6. – točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama po kojem „poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog studija“. Polaznici koji su stekli navedena zvanja nisu završili studijski program nastavničkog smjera ODGOVARAJUĆEG nastavnog predmeta, niti imaju minimalne stručne kompetencije u području informatike za izvođenje predmetne nastave u višim razredima osnovne škole (opseg ECTS bodova informatičkih predmeta na učiteljskim fakultetima je daleko manji od ukupnog broja ECTS-a za jednu studijsku godinu), što je vidljivo iz dostupnih nastavnih planova i programa navedenog studija. Članak 5. – stavak 14. (Informatika) – točka b) Uzevši u obzir članak 105. – stavak 6. – točka b) Zakona, u okviru pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja, polaznici bi trebali položiti i metodiku odgovarajućeg nastavnog predmeta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 390 | Edita Brljak | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, magistar/magistra primarnog obrazovanja s modulom informatika i diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika svakako trebaju ostati u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu u članku 5. stavka 14. (sukladno članku 105. stavka 6.točke a Zakona o odgoju i obrazovanju) jer imaju sva potreba znanja i kompetencije za izvođenje nastave informatike od 1. do 8. razreda OŠ što je vidljivo iz dopunske isprave dobivene od strane fakulteta. Nepravedno ih se želi diskriminirati neutvrđeno tvrdeći da nisu dovoljno kompetentne. Smatram da titula nije sama po sebi najvažnija, nego učitelj kao osoba koji treba biti motiviran, željan i voljan svoje znanja prenijeti učenicima i razvijati njihove potencijale. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 391 | Nenad Frouth | Članak 5., 14. Informatika | Profesori politehnike (ranije PTO-a) bili su nositelji uvođenja izbornog predmeta "Informatika" proizašlog iz predmeta "Tehnička kultura" u osnovnim školama prije dvadesetak godina. Stekli se solidne kompetencije na studiju, a zatim se uz dugogodišnje radno iskustvo i redovno stručno usavršavali. Od samih začetaka pojave informatičke tehnologije u školama do danas korišteni su i kao volonteri na poslovima održavanja informatičkih učionica i cjelokupne informatičke opreme i mrežne infrastrukture u školama. Nerijetko su i svojim softverskim rješenjima unapređivali nastavu i olakšavali izvođenje administrativnih poslova u školi. Stoga smatram deplasiranim dovođenje u pitanje kompetencija profesora politehnike ili PTO-a za izvođenje nastave informatike u osnovnim školama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 392 | BRANKO PLEADIN | Članak 5., 14. Informatika | S obzirom na to da u srednjim školama nastavu "Računalstva" može izvoditi "diplomirani inženjer elektrotehnike" te usporedbom programskog sadržaja informatike i računalstva u srednjoj školi s programskim sadržajem informatike u osnovnoj školi, smatram da je nužno u kadrovske uvjete uvrstiti i "diplomirani inženjer elektrotehnike", a ne samo "diplomirani inženjer računalstva". Kao što piše u prijedlogu kadrovskih uvjeta za strukovne škole (dalje u ovom tekstu), u svim okvirnim nastavnim planovima i programima u Obrazovnom sektoru elektrotehnika i računalstvo propisani su kadrovski uvjeti. U tim programima za predmet "Računalstvo" kadrovski uvjeti definiraju "diplomiranog inženjera elektrotehnike" bez obzira na završeni smjer. Samim time što je program nastave informatike i računalstva u srednjoj školi opsežniji i napredniji, ne vidim razloga zašto bi u ovom slučaju "diplomirani inženjer elektrotehnike" bio izostavljen. Uostalom, programski sadržaji koje propisuju okvirni planovi i programi za predmet "Informatika" u osnovnoj školi traže učiteljske kompetencije koje imaju i "diplomirani inženjer elektrotehnike" i "diplomirani inženjer računalstva", budući da je na prve 2 godine studija i za jedno i za drugo zvanje jednak (ili vrlo sličan) program fakultetskog obrazovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 393 | Saša Mladenović | Članak 5., 14. Informatika | Zvanja koja se navode - profesor politehnike, - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika te - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom informatika) nisu u skladu sa odredbama Članka 105. stavka 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi s obzirom da polaznici nisu završili studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija. Navedeni završeni studijski programi nisu koncipirani kao dvopredmetni studiji struka ili kao nastavnički studiji odgovarajućeg nastavnog predmeta. Uvidom u dostupne programe, te njihovom analizom, vidljivo je kako je opseg ECTS bodova predmeta struke (informatike) manji od broja ECTS-a za jednu studijsku godinu Zakonom propisane razine obrazovanja nastavnika odgovarajućeg nastavnog predmeta. S obzirom da se u desnom stupcu izrijekom navode i studijski programi, potrebno je sustavno analizirati studijske programe koji se trenutno izvode ili su se izvodili u Republici Hrvatskoj jer navedeni popis ne sadrži sve relevantne studijske programe. S obzirom da se u desnom stupcu izrijekom navode i studijski programi, potrebno je sustavno analizirati studijske programe koji se trenutno izvode ili su se izvodili u Republici Hrvatskoj jer navedeni popis ne sadrži sve relevantne studijske programe. Stjecanje potrebnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja s najmanje 55 ECTS-a nužno je urediti i ujednačiti. Za održavanje predmetne nastave polaznici trebaju obavezno odslušati i polagati metodiku nastave predmeta i to isključivo pri visokim učilištima koji su akreditirani za izvođenje studijskih programa nastavničkog usmjerenja predmetne struke. Samo u slučajevima kada u Republici Hrvatskoj ne postoji akreditirano visoko učilište za izvođenje studijskog programa nastavničkog usmjerenja predmeta (koji se primjerice izvode u nekim strukovnim školama) stjecanje potrebnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja s najmanje 55 ECTS-a može organizirati i drugo akredirirano visoko učilište. Opisani postupak doveo bi do ujednačavanja kvalitete u navedenom području. Navedeni postupak treba primijeniti i na predmet informatika, koji za razliku od primjerice predmeta: matematika, strani jezici, fizika, likovni odgoj i drugih nije reguliran na navedeni način. Uz navođenje odgovarajuće vrste obrazovanja, treba jasno odrediti uvjete za pristupanje polaganju stručnih ispita za predmetnog nastavnika. Povjerenstva za stručne ispite pri AZZO-u imaju različitu praksu. Posebno se ističe problem predmeta informatika koji je i u ovom slučaju diskriminiran u smislu da praksa dokida potrebu za provođenjem studijskih programa nastavničkog smjera informatika bilo kao jednopredmetnog ili kao dvopredmetnog studijskog programa. Uključivanje osoba s razinom obrazovanja navedenom u Članku 105. stavak 6. točka c) u sustav obrazovanja treba biti iznimka i to kao privremena mjera, bez mogućnosti polaganja stručnog ispita jer se prema načelu pravne sigurnosti osobe koje su u sustavu obrazovanja zatečene u određenom statusu štite. Navedenim se legaliziraju nestručne zamjene što bi mogao biti poseban problem kod deficitarnih nastavničkih zanimanja, a čime se opet dokida potreba za provođenjem diplomskih studija nastavničkog usmjerenja. Umjesto navedenog predlaže se dati rok od primjerice 3 godine u kojima bi zaposlena osoba trebala završiti odgovarajući diplomski studij, a sukladno predmetu za čije je održavanje zadužena. Umjesto dvije godine koliko regularno traje diplomski studij predlaže se tri jer se radi o osobama koje su zaposlene pa se imaju tretirati kao izvanredni studenti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 394 | Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu | Članak 5., 14. Informatika | Sukladno članku 105. stavak 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 152/14) poslove nastavnika informatike može obavljati magistar/magistra edukacije informacijskih znanosti, studij Informacijske znanosti: smjer nastavnički (mag.educ.inf). Također poslove učitelja predmetne nastave informatike u osnovnoj školi može obavljati profesor informatologije sukladno članku 105. stavka 6 točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 152/14) te zbog toga je nužno pridodati popisu navedenu predbolonjsku kvalifikaciju. Prema članku 105. stavak 6. točka b). poslove učitelja predmetne nastave informatike sukladno navedenom zakonu u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je stekla predbolonjsku kvalifikaciju diplomiranog informatologa uz naknadno stjecanje pedagoških kompetencija. Sukladno članku 105. stavak 6. točka c) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila „preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije...“ Sukladno ovoj točki poslove nastavnika informatike može obavljati sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informacijskih znanosti (univ. bacc. inf.) kako glasi akademski naziv prema Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 50/2015). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 395 | Fakultet organizacije i informatike | Članak 5., 14. Informatika | Članak 105. stavak 6. točka a): Zvanja • profesor politehnike, • diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika te • magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom informatika) nisu u skladu sa odredbama Članka 105. stavka 6. točke a) Zakona jer polaznici nisu završili studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija. Završeni studijski programi nisu koncipirani kao dvopredmetni studiji struka. Uvidom u programe može se vidjeti opseg ECTS bodova predmeta struke (informatike) manji od broja ECTS-a za jednu studijsku godinu. S obzirom da se u desnom stupcu navode i studijski programi, predlažemo da se uz zvanje: „magistar/magistra edukacije informatike“ unese i naziv studijskog programa koji se izvodi na Fakultetu organizacije i informatike: Informatika u obrazovanju. Članak 105. stavak 6. točka b): S obzirom da se u desnom stupcu navode i studijski programi, predlažemo da se: - uz zvanje: „diplomirani informatičar“ unese naziv studijskog programa: Informacijski sustavi; - uz zvanje „magistar/magistra informatike“ unese naziv studijskih programa: Informacijsko i programsko inženjerstvo, i Baze podataka i baze znanja; Stjecanje potrebnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije) trebalo bi urediti i ujednačiti. Za nastavu informatike bi polaznici trebali obavezno odslušati i polagati metodiku nastave informatike i to na fakultetima koji izvode studijske programe nastavničkog usmjerenja te struke. Jedino se tako može ujednačiti kvaliteta u tom području. Za predmete matematika, strani jezici, fizika, likovni i ostale to nije u pitanju – jedino kod informatike to nije uređeno iako postoji metodika nastave informatike! Uz navođenje odgovarajuće vrste obrazovanja, trebalo bi jasno odrediti tko može polagati stručni ispit za nastavnika predmeta. Povjerenstva za struče ispite pri AZZO-u imaju različitu praksu. Predmet informatika je i u ovom segmentu diskriminiran. Članak 105. stavak 6. točka c): S obzirom da se u desnom stupcu navode i studijski programi, predlažemo da se: - uz zvanje: „sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike“ unese naziv studijskog programa: Organizacija poslovnih sustava. Uključivanje osoba s razinom iz Članka 105. stavak 6. točka c) u sustav obrazovanja bi trebalo biti iznimka i svakako u statusu na ograničeno vrijeme trajanja, bez mogućnosti polaganja stručnog ispita. Ove su primjedbe dane imajući u vidu da su Završnim i prijelaznim odredbama ovog Pravilnika zaštićene osobe koje su u sustavu obrazovanja zatečene u određenom statusu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 396 | Enes Bektešević | Članak 5., 14. Informatika | U kvalifikacije za učitelje informatike treba dodati: Učitelji koji imaju potvrdu o osposobljenosti učitelja za vođenje informatičke učionice i rad s računalima u osnovnoj školi koju je izdao Zavod za unapređivanje školstva, nakon položenog ispita pred njihovim ispitnim povjerenstvom. Tkđ smatram da svi učitelji tehničkih fakulteta čija je satnica kolegija informatičkih znanosti ekvivalentna satnici kolegija navednih zvanja u prijedlogu pravilnika uz odgovarajuću pedagošku naobrazbu jesu stručni za poučavanje informatike u osnovnoj školi. npr. ja sam diplomirani inženjer elektrotehnike i osposobljeni učitelj za vođenje informatičke učione, a po Vašim navedenim kvalifikacijama ne mogu više predavati informatiku u osnovnim školama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 397 | Rudolf Scitovski | Članak 5., 14. Informatika | 6. Također, smatramo da je potrebno dodati i zvanja magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz dokaz o položenoj Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičkoj izobrazbi. Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja informatike, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 398 | Rudolf Scitovski | Članak 5., 14. Informatika | 1.profesor politehnike, magistar/magistrica informatologije: Smatramo da navedene struke treba izbaciti jer ne sadrže dovoljan broj informatičkih kompetencija. 2. diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika, magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) : Na temelju analize programa studija kojim se stječe naziv Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika (informatika) smatramo da ta kvalifikacija ne osigurava dovoljno informatičkih kompetencija za izvođenje nastave informatike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. 3. magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije informatike: U Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“ br. 50/2015.) koji je donio Rektorski zbor: Akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije informatike je netočno napisan – treba ispustiti zadnju riječ „informatike“. 4. - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka računalstva U Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“ br. 50/2015.) koji je donio Rektorski zbor: Treba popraviti naziv sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka računalstva u sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka računarstva. 5. Smatramo da bi pod točku a) trebalo dodati Profesor Fizike i Tehničke kulture s informatikom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 399 | Goran Hajdin | Članak 5., 14. Informatika | Iz Članka 5. stavak "14. Informatika" točka a) potrebno je izbaciti: profesor politehnike, diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika, magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) te zanemariti sve komentare koji predlažu dodavanje različitih tehničkih i drugih usmjerenja koja nisu informatika jer NISU završili studij odgovarajućeg predmeta. Analizom pojedinih studijskih programa koji se provode na učiteljskim fakultetima koji obrazuju magistre primarnog obrazovanja s modulom informatika razvidno je da navedeni magistri imaju svega 38 ECTS-a unutar struke ("informatičkih predmeta") što je daleko ispod minimalnih kompetencija. Ukoliko se prihvate komentari koji upućuju na dodavanje tehničke struke (i slični) u područje informatike dodatno će se smanjiti kvaliteta nastavnog procesa. U sklopu točke b) trebalo bi definirati da za izvođenje nastave informatike nastavnici u sklopu PPDMO moraju položiti METODIKU NASTAVE INFORMATIKE. Vezano uz točku c) mišljenja sam da osobama koje su završile samo prvostupničku razinu ne bi smjelo biti omogućeno trajno zapošljavanje u sustavu na neodređeno vrijeme. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 400 | Martina Boltižar | Članak 5., 14. Informatika | Imali smo metodiku informatike i razne kolegije kojima smo stekli kompetencije za rad. Kao učitelji razredne nastave (modul informatika) možemo predavati informatiku koja će ići od nižih razreda, kako nalaže kurikularna reforma. NADOPUNA Magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika)/Učiteljski studij s modulom Informatika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 401 | Ivana Vargek | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, smatram kako magistar/magistra primarnog obrazovanja s modulom informatika i diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika trebaju ostati u članku 5. stavka 14. Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu (sukladno članku 105. stavka 6.točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). Naime, gore navedeni tijekom svog studiranja slušaju brojne kolegije iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti koji im daju stručne kompetencije i znanja, što je navedeno i u njihovim dopunskim ispravama pod stavkom 5.2. profesionalni status: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag.prim.educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu informatike u cijeloj osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnog obrazovanja s informatikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole.“ Također, u stavku 4.2. navedene su dodatne kompetencije stečene na modulu informatika. Isto tako, potrebno je naglasiti i određenu prednost magistara primarnog obrazovanja s informatikom iz područja psihologije, pedagogije i metodike koja su od iznimne važnosti za uspješno predavanje u osnovnim školama. Budući da fakultet ima odobrenje MZOS-a za izdavanje ovakvih diploma, smatram da je kontradiktorno da nas se izostavi iz stavke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 402 | Martina Mazalik | Članak 5., 14. Informatika | Uzevši u obzir obrazovanje i kompetencije koje se stječu na Grafičkom fakultetu kroz predmete kao što su Informatika, Osnove računala i programiranje, Multimedijske komunikacije, Web dizajn, ne postoji nikakva prepreka da se u Pravilnik, na osnovu Zakona, članak 105, stavak 6b, uvrste i magistri inženjeri grafičke tehnologije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 403 | Zvonko Lovrić | Članak 5., 14. Informatika | Ako može u srednjoj školi, zašto ne može u osnovnoj školi predavati INFORMATIKU. Puni naziv je profesor proizvodno tehničkog odgoja, u Tk i sada predaje informatiku, počeli još sa DOS-om profesor PTO* *uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom te osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 404 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | Članak 5., 14. Informatika | Predmet 14. Informatika Prvi odjeljak (sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona) pogrešno je označen kao b), što bi u konačnom dokumentu trebalo ispraviti u a). a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona • profesor fizike i tehnike s informatikom: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom informatika nemaju kompetencije u području informatike/informacijskih znanosti/računarstva kao akademskih disciplina niti u području metodike nastave informatike, nužne za kvalitetno poučavanje informatike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi informatike u osnovnoj školi. Program njihovog studija orijentiran je na primarno obrazovanje, a ne na predmetnu nastavu informatike. Uz to, prema postojećoj zakonskoj regulativi i djelatnoj praksi takvi učitelji inicijalnu licencu za rad u osnovnoj školi ne stječu polaganjem stručnog ispita za stjecanje zvanja učitelja informatike, već za stjecanje zvanja učitelja razredne nastave. • magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika): Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Magistri/e primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) nemaju dovoljne kompetencije u području informatike/informacijskih znanosti/računarstva kao akademskih disciplina niti ikakve kompetencije u području metodike predmetne nastave informatike, nužne za kvalitetno poučavanje informatike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi informatike u osnovnoj školi. Program njihovog studija orijentiran je na primarno obrazovanje, a ne na predmetnu nastavu informatike. Uz to, prema postojećoj zakonskoj regulativi i djelatnoj praksi takvi učitelji inicijalnu licencu za rad u osnovnoj školi ne stječu polaganjem stručnog ispita za stjecanje zvanja učitelja informatike, već za stjecanje zvanja učitelja razredne nastave. b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona • diplomirani inženjer matematike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Odgovarajući desni stupac tablice potrebno je dopuniti tekstom „usmjerenja: Računarstvo, Matematička statistika i računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo“. Stručne/akademske kompetencije u području računarstva/informatike diplomiranih inženjera matematike navedenih usmjerenja više su nego dovoljne za kvalitetno vođenje predmetne nastave informatike u osnovnoj školi, a akademski naziv diplomiranog inženjera matematike računarskog usmjerenja ekvivalentan je akademskom nazivu magistra/magistre računarstva i matematike. Smatramo da je desni stupac tablice za svaki od akademskih naziva: • diplomirani inženjer matematike • diplomirani informatičar • diplomirani inženjer računarstva • magistar/magistra informatike • magistar/magistra inženjer/inženjerka računarstva • magistar/magistra računarstva i matematike • magistar/magistra informacijskih znanosti • magistar/magistra informatologije • magistar/magistra informatike • magistar/magistra politehnike i informatike • magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije potrebno dopuniti tekstom „s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko – metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave informatike/računarstva i potrebno ga je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera informatike/računarstva“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje u području informatike/računarstva mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u odgovarajućem području i polju znanosti budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz informatičko/računarsko obrazovanje u predmetnoj nastavi informatike u osnovnoj i srednjoj školi. • magistar/magistrica informatologije: Potrebno je riječ „magistrica“ zamijeniti riječju „magistra“, u skladu sa zakonskim odredbama. • magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije informatike: Potrebno je obrisati zadnju riječ „informatike“. c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona Smatramo da treba obrisati cijele retke za akademske nazive: • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike i tehnike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka računalstva • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Uvidom u studijske programe za stjecanje ovih akademskih naziva lako se vidi da sveučilišni prvostupnici/e nemaju dovoljne kompetencije u području računarstva/informatike kao akademskih disciplina niti ikakve kompetencije u području metodike nastave informatike, nužne za kvalitetno poučavanje informatike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi informatike u osnovnoj školi. Iako Zakon dozvoljava mogućnost zapošljavanja prvostupnika kao predmetnih učitelja, smatramo da se navedena odredba mora primjenjivati vrlo oprezno i selektivno, uvažavajući specifičnosti svakog pojedinog predmeta i studijskog programa. Trenutni studijski programi nisu koncipirani tako da preddiplomska razina osigurava kompetencije za rad u osnovnoj, a diplomska za rad u srednjoj školi, niti je takva podjela uopće moguća. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave informatike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 405 | Sveučilište u Zagrebu | Članak 5., 14. Informatika | U nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu u članku 5. definirani su učitelji predmetne nastave u osnovnoj školi. Pod točkom 14 članka 5. definira se nastavni predmet informatika. Sukladno članku 105. stavka 6 točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 152/14) poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila „studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog svečilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“. Sukladno ovoj točki, poslove nastavnika informatike može obavljati magistar/magistra edukacije informacijskih znanosti, smjer nastavnički (mag.educ.inf). Također poslove učitelja predmetne nastave informatike u osnovnoj školi može obavljati profesor informatologije sukladno članku 105. stavka 6 točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 152/14) te zbog toga molimo da se ta predbolonjska kvalifikacija pridoda navedenome popisu. Osoba koja je magistar/magistra informacijskih znanosti, smjer istraživački (mag.inf.) pripada članku 105. stavka 6 točka b). Sukladno članku 105. stavka 6 točka c) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila „preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije...“ Sukladno ovoj točki poslove nastavnika informatike može obavljati sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informacijskih znanosti (univ. bacc. inf.) kako glasi akademski naziv prema Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 50/2015). Zbog toga molimo da se taj naziv uvrsti u navedeni popis. Prema nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu u članku 6 definirane su vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. U navedeni članak za nastavni predmet informatika potrebno je, prema Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 50/2015), uvrstiti i magistra/magistru edukacije informacijskih znanosti (mag.educ.inf.), tj. osobu koja je završila Informacijske znanosti, nastavnički smjer te magistra/magistru informacijskih znanosti (mag.inf), tj. osobu koja je završila Informacijske znanosti, smjer istraživački, a u srednjoj školi mogu predavati nakon završenog diplomskog studija istraživačkog smjera te završene Dopunske pedagoško-psihološke izobrazbe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 406 | Katarina Barić | Članak 5., 14. Informatika | NADOPUNA 2. Magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika)/Učiteljski studij s modulom Informatika, DODATI: *Modul je razvidan iz Dopunske isprave o studiju | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 407 | Školski sindikat PREPOROD | Članak 5., 14. Informatika | S obzirom da postoji određeni broj osoba koje su završile fiziku i tehničku kulturu s informatikom, a u nacrt Pravilnika taj se smjer više ne spominje, smatramo da to može napraviti velike probleme navedenim osobama. U nacrtu Pravilnika spominje se profesor politehnike, a smjer fizika i tehnička kultura s informatikom upravo je nastao iz smjera fizika i politehnika uz nešto više kolegija informatike. Predlažemo da isto kao i za predmet fiziku gdje se nastavnicima fizike koji su diplomirali do 1991. omogućuje nesmetan rad tako i osobama s fizikom i tehničkom kulturom s informatikom potrebno je omogućiti i dalje nesmetano predavanje informatike te ih dodati u Pravilnik. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 408 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Članak 5., 14. Informatika | NADOPUNA 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika 2. Kod - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika)/Učiteljski studij s modulom Informatika, DODATI: *Modul je razvidan iz Dopunske isprave o studiju | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 409 | Marijana Škvorc | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani! Smatram da bi se u popis zanimanja nastavnika informatike za osnovu školu trebalo dodati i zvanje diplomirani inženjer (magistar) tehničke struke s položenom pedagoško-psihološkom naozbrazbom. Ovi fakulteti, uz položene pedagoške kompetencije, itekako daju nastavnku kompetencije koje su potrebne u nastavi Informatike u osnovnoj školi. Tim više što je informatika izuzeta kao posebni predmet iz nastave tehničke kulture. Nadalje, ima puno nastavnika, koji su trenutno u sustavu, na poslovima učitelja tehničke kulture i informatike. Što će biti s njima? Broj djece je u opadanju, satnica se smanjuje. To bi značilo da takav nastavnik koji je u sustavu 15-ak i/ili više godina neće moći konkurirati za posao u nekoj drugoj školi? Taj je nastavnik do sada vrijedno i marljivo radilo, ulagao u svoj osobni profesionalni rast i razvoj te stjecanje novih kompetencija, usavršavao se i napredovao u svom zvanju. Osim svoje diplome i položenoj stručnog ispita ti su učitelji položili ispit o osposobljenosti učitelja za vođenje informatičke učionice i rad s računalima u osnovnoj školi koju je izdao Zavod za unapređivanje školstva. Stoga molim da se u izmjene pravilnika unesu izmjene za nas koji smo u sustavu, da i dalje možemo dostojanstveno svojim radom, entuzijazmom, ljubavlju i predanošću izvršavati svoju plemenitu zadaću. Hvala! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 410 | Talijanska osnovna škola - Scuola elementare italiana "Bernardo Benussi" Rovinj-Rovigno | Članak 5., 14. Informatika | Članak 5. Točka 14. U tekstu pod točkom b) dodati i magistar poslovne ekonomije, smjer Poslovna informatika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 411 | Šime Smolić | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, smatram da bi u popis zanimanja nastavnika informatike morali staviti i zvanje magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 412 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | Članak 5., 14. Informatika | Na popis zvanja potrebnih za rad na radnom mjestu učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi iz predmeta INFORMATIKA (sukladno čl. 105., st. 6., točke b) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, nužno je uvrstiti i zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz dokaz o položenoj Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičkoj izobrazbi. Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije, te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja informatike, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Studijski programi navedenih studija, s detaljnim popisom i opisom svih predmeta, dostupni su na mrežnim stranicama Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku http://www.ffos.unios.hr/infoznanosti/studijski-programi Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet u Osijeku | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 413 | MIROSLAV HANIŽAR | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, stručna sprema "Profesor fizike i tehničke kulture s informatikom" nije navedena za predmete fiziku, tehničku kulturu i informatiku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 414 | Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku | Članak 5., 14. Informatika | Sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike i tehnike - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka računalstva - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Koristimo ovu priliku kako bi izrazili svoje neslaganje s odredbom članka 105. stavka 6. točke c) Zakona koja omogućuje zapošljavanje prvostupnika informatike na poslovima nastavnika informatike u osnovnoj školi, na neodređeno vrijeme. Naime, smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija za izvođenje nastave informatike u osnovnoj školi. Spomenutu zakonsku odredbu smatramo prikladnom u slučaju nedostupnosti adekvatnih kadrova uz potpisivanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Navedeni stav možemo argumentirati vrlo opširno ukoliko bude potrebno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 415 | Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku | Članak 5., 14. Informatika | - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka računalstva. Prema Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN br. 50/15.) potrebno je popraviti naziv, umjesto riječi "računalstva" napisati riječ "računarstva". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 416 | Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku | Članak 5., 14. Informatika | - magistar/magista injženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije informatike U Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN br. 50/15.) koji je donio Rektorski zbor, ne postoji navedeni akademski naziv. Naziv je netočno napisan, treba ispustiti zadnju riječ „informatike“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 417 | Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku | Članak 5., 14. Informatika | Sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - magistar/magista informatike (Organizacija poslovnih sustava) Smatramo da je Organizacija poslovnih sustava nepotrebna u opisu, stupanj kvalifikacije opravdava po nazivu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 418 | Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku | Članak 5., 14. Informatika | Sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) Ne slažemo se jer prvotni prijedlog je bio da se ovaj slučaj dopusti samo u razrednoj nastavi, no trenutno važeći članak 105. stavak 6. Zakona, ne razlikuje predmetnu nastavu pri razrednoj nastavi od predmetne nastave u višim razredima, stoga pruža mogućnost zloupotrebe. Na temelju analize programa studija kojim se stječe naziv Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika (informatika) smatramo da ta kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih (informatičkih) kompetencija za izvođenje nastave matematike (informatike) u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 419 | Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku | Članak 5., 14. Informatika | a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona - profesor politehnike b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona - - magisata/magistrica informatologije Ne slažemo se jer nemaju dovoljno informatičkih kompetencija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 420 | Stefano Vidotto Preden | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, U popisu zvanja koji mogu vršiti poslove učitelja informatike za OŠ nedostaje zvanje Mag. Oecc. Ekonomije smjer "Informatika". Tjekom svog petogodišnjeg obrazovanja položio sam 17 informatičkih predmeta (ispiti i predavači su isti kao i na preddiplomskom studiju na informatičkom fakultetu). Ti su predmeti: Ekonomska informatika, Osnove programiranja, Upravljanje računalnim sustavom, Baze podataka, Elektroničko poslovanje, Multimedijalni sustavi, Poslovni informacijski sustavi, Informatički praktikum, Sigurnost informacijskog sustava, Informacijski sustavi u potpori upravljanju i odlučivanju, Ekonomika informacijskih sustava, Ergonomija i upotreba računala, Dinamičke web aplikacije, Modeliranje i simulacija, Teorija informacija, ICT i društvo, te informacijski managment. Smatram da sam sa tim zvanjem stekao dovoljno znanja da budem učitelj informatike u osnovnoj školi. Bilo bi mi drago da se ubuduće i tim zvanjem može dobiti posao u osnovnim školama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 421 | DINKA ŠTIH CURIŠ | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu nedostaje zvanje profesor fizike i tehnike s informatikom (Fizički odsjek PMF- a u Zagrebu) koji je također stručan za izvođenje nastave informatike. Dinka Štih Curiš, prof. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 422 | Katarina Kolar | Članak 5., 14. Informatika | U popisu zvanja koji mogu vršiti poslove učitelja fizike za OŠ i SŠ, tehničke kulture i informatike u OŠ nije naveden smjer fizika i tehnička kultura s informatikom. Prema kompetencijama učitelj s tim zvanjem do sad je mogao vršiti navedene poslove, pa je moje pitanje: Jesu li se naše kompetencije nekim slučajem mijenjane? Ako jesu, kojim povodom i u kojoj mjeri? Lijepi pozdrav u očekivanju pozitivnog razvoja događaja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 423 | Draga Tomašek | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, uvidom u Nacrt Pravilnika nedostaje zvanje prof. fizike i tehničke kulture s informatikom. Visoku stručnu spremu i zvanje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom steklo je nekoliko stotina kolega na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Molim, nadopunite Pravilnik ovim zvanjem na mjestima: fizika OŠ, fizika SŠ, tehnička kultura OŠ, informatika OŠ, informatika SŠ! S poštovanjem, Draga Tomašek, prof. fizike i tehničke kulture s informatikom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 424 | Alenka Njegovac | Članak 5., 14. Informatika | Poštovanje, svakako treba nadopuniti da učitelji koji se na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika zateknu u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u školskoj ustanovi, a nemaju vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim Pravilnikom, nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta. Jer dio učitelja tehničke kulture odnosno dipl. inž. tehničke struke s položenom pedagoško-psihološkom i metodičkom skupinom predmeta, je ostao bez satnice kada je smanjena sa 3 sata ili 2 sata po razrednom odjeljenju na 1 sat počelo predavati izborni predmet informatika, naravno uz dodatnu edukaciju. Ne smije se zaboraviti da je u osnovnoj školi izborni predmet informatika izašla iz redovnog predmeta Tehničke kulture. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 425 | OŠ Matija Antun Reljković, Cerna | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, uočili smo da kod predmeta fizika, tehnička kultura i informatika nije navedena stručna sprema "Profesor fizike i tehničke kulture s informatikom", a koju su učitelji stekli na Odjelu za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 426 | Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike | Članak 5., 14. Informatika | U tekstu pod točkom a) treba dodati i stari profil Profesor PTO-a, koji je istoznačnica s Profesor politehnike. Uostalom, osobe navedenog profila (profesori PTO-a) su uveli i ustanovili osnovnoškolsku nastavu Informatike u RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 427 | Dražen Kostanjevac | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, stručna sprema "Profesor fizike i tehničke kulture s informatikom", koji smo završili na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, nije navedena za predmete fiziku, tehničku kulturu i informatiku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 428 | Danijel Perović | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani u navedenom pravilniku smjer profesor fizike i tehničke kulture s informatikom se ne navodi kao odgovarajuća vrsta obrazovanja učitelja niti za fiziku, niti informatiku, niti tehničku kulturu. Pošto nas ima dosta koji smo završili taj smjer na Odjelu za fiziku u Osijeku, nadamo se da će to biti ispravljeno. Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 429 | Luka Novaković | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, pregledom nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, uočio sam, nadam se slučajnu, pogrešku. Studirao sam na Odjelu za fiziku, Sveučilišta J.J.Strosmayer u Osijeku smjer FIZIKA I TEHNČKA KULTURA S INFORMATIKO. U navedenom pravilniku ovaj smjera se ne navodi kod odgovarajuće vrste obrazovanja učitelja niti za fiziku, niti informatiku, niti tehničku kulturu. Učitelja s ovakvim smiierom ima stotinjak i većina nas radi već desetak godina pretežno na području Slavonije. Apeliram na ovaj propust u nadi da će ubrzo biti otklonjen. Srdačan pozdra. Luka Novaković, prof.mentor | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 430 | Domagoj Bujadinović | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, uvidom u nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, U ČLANKU 5. U TOČKAMA vezanim za predmet informatiku učio sam jedan nedostatak koji može uvelike napraviti problem učiteljima informatike na području Slavonije. Naime u Osijeku pri Sveučilištu J.J. Strossmayera postoji Odjel za fiziku koji je imao smjer: Fizika i tehnička kultura s informatikom, s kojim je omogućeno predavati informatiku što i činim 10 godina u OŠ. Uvidom u nacrt pravilnika vidim da se ovaj smjer ne spominje u novom pravilniku, a smatram da to može napraviti velike probleme svima nama koji smo studirali na navedenom Odjelu za fiziku, a svakako je veliku broj nastavnika s takvim zvanjem na području Slavonije. U nacrtu Pravilnika spominje se profesor politehnike, a naš smjer fizika i tehnička kultura s informatikom upravo je nastavo iz smjera fizika i politehnika uz nešto više kolegija informatike. U zaključku predlažem da isto kao u 15. točki Fizika gdje ste omogućili nastavnicima fizike koji su diplomirali do 1991. omogućili nesmetan rad i predavanje tako i nama s fizikom i tehničkom kulturom s informatikom omogućite i dalje nesmetano predavanje informatike. Lijep pozdrav, Domagoj Bujadinović, prof. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 431 | MIRNA VITKOVIĆ | Članak 5., 14. Informatika | Potrebno je ili navesti sve kombinacije u kojima je bilo moguće steći titulu profesora/magistra edukacije informatike ili maknuti navedene kombinacije i ostaviti samo profesor/magistra edukacije informatike (podrazumijeva se da se odnosi jednako na profesora informatike i filozofije, magistra edukacije matematike i informatike, magistra edukacije informatike - jednopredmetni studij). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 432 | Miljenka Župan | Članak 5., 14. Informatika | U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, U ČLANKU 5. U TOČKAMA 1., 2., 4., 13., 14. 17. (PRIRODA), 19., 20., 23. I 24. (PREMDA SE ovo o čemu pišem i što predlažem ČINI SITNICOM) PREDLAŽEM DA SE NAZIVLJE U PRAVILNIKU USKLADI S IZDANIM DIPLOMAMA jer bi iz ove "sitnice" (nesklada između onog što piše u pravilniku i onog što piše u diplomama učitelja) mogli nastati NESAGLEDIVI PROBLEMI za učitelje razredne nastave koji su diplomirali razrednu nastavu s pojačanim predmetom, a koji su se, u međuvremenu, itekako dokazali u praksi. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: tekst/titula u Pravilniku trebao bi glasiti: "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike) - ov zato što tako piše u diplomama tih učitelja, pa moraju ući u Pravilnik jer rade već više od 15 godina u našim školama. VAŽNA NAPOMENA: Do uvođenja bolonjskog procesa i novog zakona o visokoškolskom obrazovanju, učitelji razredne nastave studirali su dvopredmetno (razrednu nastavu i još jedan predmet) i dobivali odgovarajuće naslove/titule diplomiranog učitelja s formulacijom o predmetu koji su studirali uz razrednu nastavu. U dodiplomskim potvrdama diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom/programom iz hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike, pisalo je (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PREDMETOM . . ."; U DIPLOMAMA diplomiranih učitelja s programom navedenih predmeta piše (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike). Zbog ovakvog nesklada u formulacijama u zakonu, pravilnicima i diplomi, neki su učitelji imali velikih problema u procesu polaganja stručnog ispita, u priznavanju stručne spreme (viša ili visoka) i sličnih problema - sve sam to vidjela u 36 godina rada kao pedagog. Zato predlažem usklađivanje nazivlje iz Zakona, Pravilnika i stečenih diploma, izdanih od strane ovlaštenih fakulteta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 433 | Miljenka Župan | Članak 5., 14. Informatika | U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, U ČLANKU 5. U TOČKAMA 1., 2., 4., 13., 14. 17. (PRIRODA), 19., 20., 23. I 24. (PREMDA SE ovo o čemu pišem i što predlažem ČINI SITNICOM) PREDLAŽEM DA SE NAZIVLJE U PRAVILNIKU USKLADI S IZDANIM DIPLOMAMA jer bi iz ove "sitnice" (nesklada između onog što piše u pravilniku i onog što piše u diplomama učitelja) mogli nastati NESAGLEDIVI PROBLEMI za učitelje razredne nastave koji su diplomirali razrednu nastavu s pojačanim predmetom, a koji su se, u međuvremenu, itekako dokazali u praksi. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: tekst/titula u Pravilniku trebao bi glasiti: "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike) - ov zato što tako piše u diplomama tih učitelja, pa moraju ući u Pravilnik jer rade već više od 15 godina u našim školama. VAŽNA NAPOMENA: Do uvođenja bolonjskog procesa i novog zakona o visokoškolskom obrazovanju, učitelji razredne nastave studirali su dvopredmetno (razrednu nastavu i još jedan predmet) i dobivali odgovarajuće naslove/titule diplomiranog učitelja s formulacijom o predmetu koji su studirali uz razrednu nastavu. U dodiplomskim potvrdama diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom/programom iz hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike, pisalo je (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PREDMETOM . . ."; U DIPLOMAMA diplomiranih učitelja s programom navedenih predmeta piše (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike). Zbog ovakvog nesklada u formulacijama u zakonu, pravilnicima i diplomi, neki su učitelji imali velikih problema u procesu polaganja stručnog ispita, u priznavanju stručne spreme (viša ili visoka) i sličnih problema - sve sam to vidjela u 36 godina rada kao pedagog. Zato predlažem usklađivanje nazivlje iz Zakona, Pravilnika i stečenih diploma, izdanih od strane ovlaštenih fakulteta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 434 | Krešimir Supanc | Članak 5., 14. Informatika | Profesor politehnike može predavati, a profesor fizike i politehnike nije naveden kao što je naveden za srednje škole. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 435 | Tomislav Cerinski | Članak 5., 14. Informatika | Jesu li prema ovome Pravilniku izjednačeni prof. informatike i dipl. uč. RN s pojačanom informatikom ili postoji prednost za zvanja pri zapošljavanju? Možda bi to trebalo još jednom proanalizirati? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 436 | Danijel Eskeričić | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, ako je u srednjim školama za predavanje Informatike, a u području elektrotehnike, potreba kvalifikacija diplomirani inženjer elektrotehnike* smjerovi računarska tehnika te telekomunikacije i informatika, zašto u osnovnim školama nije isključena važnost smjerova s obzirom da je bilo koji studij elektrotehnike iznimno jak u području informatike, a što svjedoče mnogobrojni kolegiji iz toga područja. Molio bih Vas da se naglase svi smjerovi koji su bili prije i koji su trenutno važeći na sveučilištima u RH za potrebne kvalifikacije pradavača Informatike u osnovnim školama, jer, ponavljam, kompetencije su i više nego zadovoljavajuće. Hvala. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 437 | Danijel Eskeričić | Članak 5., 14. Informatika | Poštovani, sukladno članku 105. s. 6 t. b) Zakona smatrali se magistar/magista injženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije informatike Elektrotehnika i informacijska tehnologija, Magistar inženjer elektrotehnike smjera Elektroenergetika s položenom Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom izobrazbom? Hvala. P.S. Ako da, potrebno je to naglasiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 438 | Matija Vidmar | Članak 5., 15. Fizika | Poštovani, smatram da profesori matematike i prvostupnici (bilo kojeg smjera) ne bi trebali biti na popisu jer nemaju dovoljne kompetencije sadržaja i metodike. Također, diplomirani inženjeri fizike i magistri/magistre fizike koji nisu nastavnički smjer trebali bi položiti pedagoške i metodičke kolegije. Na popisu nedostaju profesor fizike, fizike i kemije, fizike i tehnike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 439 | Marin Kanaet | Članak 5., 15. Fizika | Primjedba na članak 5. stavak 1. točke 13. Nacrta Pravilnika a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - profesor matematike Navedeno treba dopuniti te bi trebalo glasiti "profesor matematike i fizike". Diplomirani profesori matematike i fizike imaju sve kompetencije za rad na mjestu učitelja fizike u osnovnoj školi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 440 | Vlatka Miketinac- Vlašić | Članak 5., 15. Fizika | Na popisu nedostaje: profesor matematike i fizike. S popisa treba izbrisati profesora matematike koji nema uvid u metodiku fizike i ne može se ravopravno natjecati za mjesto nastavnika fizike odnosno može eventualno biti primljen na to mjesto tamo gdje nema stručnih kadrova. Nadalje treba brisati sve prvostupnike jer nemaju kompetencije koje se tiču metodike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 441 | Sandra Božić | Članak 5., 15. Fizika | Nedostaje profesor matematike i fizike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 442 | ŽELJKO DUJMOVIĆ | Članak 5., 15. Fizika | Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 15. Fizika , a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - magistar matematike i fizike – 300 ECTS bodova (pedagoški) Popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 15. Fizika , c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - bachelor matematike i fizike - 240 ECTS bodova (pedagoški) Naime, to su akademski nazivi stečeni na tuzemnim i na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa (nastavničkog). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 443 | Rudolf Scitovski | Članak 5., 15. Fizika | Primjedbe na članak 5. stavak 1. točke 15. Nacrta Pravilnika Točka a) Smatramo da je potrebno izbaciti zvanje profesora matematike te da treba dodati sve kombinacije dvopredmetnih studija fizike i ostalih predmeta koji se provode na visokim učilištima u RH te dodati sve kombinacije dvopredmetnih studija fizike i ostalih predmeta koji su se provodili na visokim učilištima u RH prije bolonjske reforme! Svakako dodati: profesor Fizike i Tehničke kulture s informatikom, profesor Fizike i kemije, … | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 444 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | Članak 5., 15. Fizika | Predmet 15. Fizika a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona • profesor matematike: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Profesor matematike nema kompetencije u području fizike kao akademske discipline niti ikakve kompetencije u području metodike nastave fizike, nužne za kvalitetno poučavanje fizike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi fizike u osnovnoj školi. • profesor fizike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i tehnike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i tehnike s informatikom: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona Smatramo da je desne stupce tablice za svaki od akademskih naziva: • diplomirani inženjer fizike • magistar/magistra fizike potrebno dopuniti tekstom „s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave fizike i potrebno ga je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera fizike“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje u području fizike mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polje fizike, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz predmetnu nastavu fizike u osnovnoj i srednjoj školi. c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona Smatramo da treba obrisati cijele retke za akademske nazive: • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizike i informatike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizike • sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) fizike i tehnike. Uvidom u studijske programe za stjecanje ovih akademskih naziva lako se vidi da sveučilišni prvostupnici/e nemaju dovoljne kompetencije u području fizike kao akademske discipline niti ikakve kompetencije u području metodike nastave fizike, nužne za kvalitetno poučavanje fizike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi fizike u osnovnoj školi. Studijski programi su dostupni na mrežnim stranicama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci i Odjela za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, a cijela skupina metodičkih predmeta poučava se na diplomskoj sveučilišnoj razini. Iako Zakon dozvoljava mogućnost zapošljavanja prvostupnika kao predmetnih učitelja, smatramo da se navedena odredba mora primjenjivati vrlo oprezno i selektivno, uvažavajući specifičnosti svakog pojedinog predmeta i studijskog programa. Trenutni studijski programi nisu koncipirani tako da preddiplomska razina osigurava kompetencije za rad u osnovnoj, a diplomska za rad u srednjoj školi, niti je takva podjela u polju fizike uopće moguća. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave fizike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 445 | Talijanska osnovna škola - Scuola elementare italiana "Bernardo Benussi" Rovinj-Rovigno | Članak 5., 15. Fizika | Članak 5. Točka 15. U tekstu pod točkom c) dodati sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) geofizike (univ.bacc.geophys) – Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 446 | Antonija Borovac | Članak 5., 15. Fizika | Profesor matematike ne može biti kompetentniji od osobe s diplomom profesora fizike koja nije ni navedena kao mogućnost. Je li to slučajan propust? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 447 | Sunčana Mumelaš | Članak 5., 15. Fizika | A profesor fizike i kemije? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 448 | MIROSLAV HANIŽAR | Članak 5., 15. Fizika | Poštovani, stručna sprema "Profesor fizike i tehničke kulture s informatikom" nije navedena za predmete fiziku, tehničku kulturu i informatiku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 449 | DINKA ŠTIH CURIŠ | Članak 5., 15. Fizika | Poštovani, u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu nedostaje zvanje profesor fizike i tehnike s informatikom (Fizički odsjek PMF- a u Zagrebu). Dinka Štih Curiš, prof | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 450 | Goran Pintarić | Članak 5., 15. Fizika | Poštovani, uvidom u Nacrt Pravilnika nedostaje zvanje prof. fizike i tehničke kulture s informatikom. Visoku stručnu spremu i zvanje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom steklo je nekoliko stotina kolega na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Molim, nadopunite Pravilnik ovim zvanjem na mjestima: fizika OŠ, fizika SŠ, tehnička kultura OŠ, informatika OŠ, informatika SŠ! U svakom slučaju, čestitam na kreiranju pravilnika koji ima više mjesta za ispravak od postojećeg. Goran Pintarić, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 451 | Katarina Kolar | Članak 5., 15. Fizika | U popisu zvanja koji mogu vršiti poslove učitelja fizike za OŠ i SŠ, tehničke kulture i informatike u OŠ nije naveden smjer fizika i tehnička kultura s informatikom. Prema kompetencijama učitelj s tim zvanjem do sad je mogao vršiti navedene poslove, pa je moje pitanje: Jesu li se naše kompetencije nekim slučajem mijenjane? Ako jesu, kojim povodom i u kojoj mjeri? Lijepi pozdrav u očekivanju pozitivnog razvoja događaja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 452 | Draga Tomašek | Članak 5., 15. Fizika | Poštovani, uvidom u Nacrt Pravilnika nedostaje zvanje prof. fizike i tehničke kulture s informatikom. Visoku stručnu spremu i zvanje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom steklo je nekoliko stotina kolega na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Molim, nadopunite Pravilnik ovim zvanjem na mjestima: fizika OŠ, fizika SŠ, tehnička kultura OŠ, informatika OŠ, informatika SŠ! S poštovanjem, Draga Tomašek, prof. fizike i tehničke kulture s informatikom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 453 | Boris Štimac | Članak 5., 15. Fizika | Nedostaju zvanja: profesor fizike, profesor matematike i fizike, profesor fizike i kemije, profesor fizike i politehnike. Nejasno je zašto je navedeno da fiziku u osnovnoj školi može predavati profesor matematike, a nije navedeno da fiziku može predavati npr. profesor fizike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 454 | Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike | Članak 5., 15. Fizika | Profesor matematike zasigurno nije profil kompetentan za izvođenje nastave fizike. U tekst bi (točka b ili c) trebalo dodati profile koji su nastavnički, a zasigurno kompetentniji za izvođenje nastave fizike od prvostupnika: "magistar/magistra edukacije politehnike i informatike", "profesor politehnike", profesor proizvodno-tehničkog obrazovanja", jer svi navedeni profili imaju nastavničke kompetencije iz tzv. STEM područja te prikladnu visokoškolsku podlogu sadržaja iz fizike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 455 | Dražen Kostanjevac | Članak 5., 15. Fizika | Poštovani, stručna sprema "Profesor fizike i tehničke kulture s informatikom", koji smo završili na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, nije navedena za predmete fiziku, tehničku kulturu i informatiku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 456 | Danijel Perović | Članak 5., 15. Fizika | Poštovani u navedenom pravilniku smjer profesor fizike i tehničke kulture s informatikom se ne navodi kao odgovarajuća vrsta obrazovanja učitelja niti za fiziku, niti informatiku, niti tehničku kulturu. Pošto nas ima dosta koji smo završili taj smjer na Odjelu za fiziku u Osijeku, nadamo se da će to biti ispravljeno. Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 457 | Luka Novaković | Članak 5., 15. Fizika | Poštovani, pregledom nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, uočio sam, nadam se slučajnu, pogrešku. Studirao sam na Odjelu za fiziku, Sveučilišta J.J.Strosmayer u Osijeku smjer FIZIKA I TEHNČKA KULTURA S INFORMATIKO. U navedenom pravilniku ovaj smjera se ne navodi kod odgovarajuće vrste obrazovanja učitelja niti za fiziku, niti informatiku, niti tehničku kulturu. Učitelja s ovakvim smiierom ima stotinjak i većina nas radi već desetak godina pretežno na području Slavonije. Apeliram na ovaj propust u nadi da će ubrzo biti otklonjen. Srdačan pozdra. Luka Novaković, prof.mentor | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 458 | Domagoj Bujadinović | Članak 5., 15. Fizika | Poštovani, uvidom u nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, U ČLANKU 5. U TOČKAMA vezanim za predmet informatiku učio sam jedan nedostatak koji može uvelike napraviti problem učiteljima informatike na području Slavonije. Naime u Osijeku pri Sveučilištu J.J. Strossmayera postoji Odjel za fiziku koji je imao smjer: Fizika i tehnička kultura s informatikom, s kojim je omogućeno predavati informatiku što i činim 10 godina u OŠ. Uvidom u nacrt pravilnika vidim da se ovaj smjer ne spominje u novom pravilniku, a smatram da to može napraviti velike probleme svima nama koji smo studirali na navedenom Odjelu za fiziku, a svakako je veliku broj nastavnika s takvim zvanjem na području Slavonije. U nacrtu Pravilnika spominje se profesor politehnike, a naš smjer fizika i tehnička kultura s informatikom upravo je nastavo iz smjera fizika i politehnika uz nešto više kolegija informatike. U zaključku predlažem da isto kao u 15. točki Fizika gdje ste omogućili nastavnicima fizike koji su diplomirali do 1991. omogućili nesmetan rad i predavanje tako i nama s fizikom i tehničkom kulturom s informatikom omogućite i dalje nesmetano predavanje informatike. Lijep pozdrav, Domagoj Bujadinović, prof. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 459 | Gordana Radić Labinjan | Članak 5., 15. Fizika | Poštovani, nedostaje zvanje profesor matematike i fizike, a svakako i profesor fizike (umjesto profesor matematike) te profesor fizike i politehnike. Potrebno je izvršiti nadopunu i izmjenu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 460 | Spomenka Hardi | Članak 5., 15. Fizika | Poštovani, nedostaje vam profesor matematike i fizike. Profesori, koji su dobili to zvanje, već više od 20 godina predaju fiziku. Također pretpostavljam da, umjesto profesora matematike, fiziku može predavati profesor fizike. Nadam se da je u pitanju slučajna pogreška. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 461 | Vedran Menđušić | Članak 5., 15. Fizika | Nedostaje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 462 | GORDANA DIVIĆ | Članak 5., 15. Fizika | Također fali i profesor matematike i fizike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 463 | Krešimir Supanc | Članak 5., 15. Fizika | Profesor fizike i politehnike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 464 | IVANA KATAVIĆ | Članak 5., 15. Fizika | Nedostaje profesor fizike i politehnike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 465 | Anica Hrlec | Članak 5., 15. Fizika | Poštovani, smatram da su Vam se za točku 15. Fizika dogodile velike pogreške: 1) profesor matematike nije kompetentan da poučava fiziku, te u prvom retku te tablice treba biti profesor fizike. 2) u popisu Vam fali profesor fizike - kemije, smjer koji su završili mnogi kolege. Molim Vas da ispravite propuste i pogreške. Anica Hrlec, voditeljica Nastavne sekcije Hrvatskog fizikalnog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 466 | Vesna Marić | Članak 5., 15. Fizika | Poštovani, naveli ste nastavničke smjerove (profesorske) i inženjerske koji mogu poučavati fiziku, no niste naveli smjer profesor fizike i profesor fizike i kemije. Radi li se u tom slučaju o propustu? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 467 | Tomislav Cerinski | Članak 5., 15. Fizika | Poštovani, je li ovo greška da fiziku može predavati profesor matematike? Zar ne bi trebalo pisati profesor fizike? (članak 5, fizika, 1. red tablice a) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 468 | Nataša Kletečki | Članak 5., 16. Priroda | ZSV biologije Zagrebačke županije: Beljak Lovorka, Bošnjak Petra, , Grgas Vladimira, Kelava Marija, Kletečki Nataša, Kupina Ramljak Andreja, Martinček Valentina, Mihaljević Ivka, Mezga Tamara, Pavlić Držanić Zlatka, Sedlar Marija, Rajšel Branimir, Topolnjak Ana, Turk Daliborka, Vlahović Diana. Smatramo da diplomirani učitelja razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem nema dovoljno predznanja da ga se izjednači sa ostalim stručnjacima koji su biologiju završili kao jednopredmetni ili dvopredmetni studij. Može ga se sukladno članku 105. Stavka 6. točke c Zakona izjednačiti sa prvostupnikom biologije ili biologije i kemije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 469 | Kerol Kovačević | Članak 5., 16. Priroda | Poštovani, nepojmljivo je da prof.agronomije ne mogu predavati prirodu u školi ,dok učitelji razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem to zakonski mogu. Ne želim detaljno opisivati predmete od opće i anorganske kemije,klimatologije,biokemije,pedologije- tloznanstvo,mikrobiologije,genetike,botanike,entomologije,fitopatologije i ostalih općih i stručnih prirodnih predmeta koje im zasigurno daju kompentencije za predavanje prirode. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 470 | Marija Šokec | Članak 5., 16. Priroda | Poštovani, nisam prirodnjak po struci ali radila sam u više škola i susrela vrijedne kolegice koje su diplomirale razrednu nastavu s pojačanim prirodoslovljem i niti u jednom trenutku nisam susrela njihovu nestručnost u radu. Što više dokazale su se kroz razne aktivnosti koje su vezane uz prirodu i biologiju i bilo bi nepravedno sada ih proglasiti nestručnima za biologiju jer i njihov studij je u određenom trenutku odobren zakonom. Slažem se i s onima koji su postavili pitanje što je s ostalim kolegama koji su završili razrednu nastavu s nekim drugim pojačanim predmetom? Do kojeg razreda oni mogu predavati? Kolegama treba odati priznanje za njihov trud i rad i dodati da prirodu i biologiju može predavati: Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 471 | Iva Brusač | Članak 5., 16. Priroda | Poštovani, smatram da osobe koje po Vašem Pravilniku nisu stručne obavljati ovaj posao, a rade ga duže od 8 godina, i to jako dobro, itekako zaslužuju biti uvrštene u ovaj Pravilnik. S obzirom da radna kolegica koja se našla u ovom problemu, izvrsno obavlja svoj posao, što pokazuju njezini rezultati na natjecanjima i u radu s djecom, mišljenja sam da se učitelji RN s pojačanim prirodoslovljem ne trebaju biti deklarirani kao nestručni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 472 | Antonio Stipan | Članak 5., 16. Priroda | Poštovani mislim da je glupost ograničavati osobe koje su završile RN sa bilo kojim pojačanim predmetom zvao se on priroda, biologija, PRIRODOSLOVLJE, engleski i matematika..., a sad rade u školama ili će raditi, jer nisu oni krivie što je to ministarstvo ili sveučilište tako nazvalo i predvidjelo ovakav ili onakav program, kao prvo vrlo vjerojatno velika večina nebi ni upisala te smjerove da im je rečeno da neče moči raditi i predavati prirodu i biologiju ili neki drugi predmet već samo RN, kao drugo raspravljati o njihovoj stručnosti je apsurdno s obzirom da su imali gotovo iste predmete onima prof.biologije, prof. biologije i kemije, prof. engleskog j., prof. matematike itd., istima nešto smanjenog obima ali su ih imali, i ne pričamo o njihovom radu u gimnazijama i srednjim školama već za rad u osnovnim školama, što im je bilo i rečeno pri odabiru i upisu studija. Po meni bi i članak 5. i članak 11. što se tiče RN s pojačanim predmetom ( bilo kako se on zvao) prilagoditi i uvrstiti sve te nastavnike učitelje jer su oni pošteno svoje odradili na fakultetima, a neki već i veći niz godina vrlo kvalitetno rade i žive za svoje zvanje, te to svoje znanje prenose na učenike. AKO SU MOGLI DO SAD I BILI OSPOSOBLJENI, NEZNAM ZAŠTO NE MOGU I U BUDUČNOSTI, pa nisu valjda sad odjednom nesposobni i needucirani. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 473 | Rudolf Scitovski | Članak 5., 16. Priroda | Primjedbe na članak 5. stavak 1. točke 16. Nacrta Pravilnika Smatramo da diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja nisu kompetentni predavati predmet Prirodu budući da tijekom svog obrazovanja nisu adekvatno obučeni kako bi imali širinu znanja potrebnog za predavanje kolegija Priroda. Stručnim kadrom koji je kompetentan predavati Prirodu smatramo osobe koje navodimo pod točkama a), b) i c), s tim da osobe pod kategorijom b) i c) moraju imati dodatno pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičkim obrazovanjem, s naglaskom na položenu metodiku biologije, kemije ili fizike na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. a) profesor biologije, profesor biologije i kemije, nastavnik prirode i biologije (koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine), nastavnik domaćinstva, prirode i biologije (koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine), magistar/magistra edukacije biologije i kemije b) diplomirani inženjer biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije, magistar/magistra biologije i ekologije mora, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra zaštite okoliša c) sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije, sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije i kemije, diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja Osobe pod kategorijom c) mogu predavati predmet Prirodu jedino ukoliko se na natječaj ne javi nitko sa kompetencijama navedenim pod a) i b). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 474 | Helena Tambolaš | Članak 5., 16. Priroda | Poštovani, nije li pomalo apsurdno voditi raspravu o (ne)stručnosti učiteljskog kadra (s pojačanim određenim predmetom - u ovom slučaju prirodoslovljem), 10 godina nakon njihovog diplomiranja i nakon 10 godina radnog iskustva? Zašto je uopće sporno da ti ljudi ne mogu predavati i prirodu i biologiju, ako su na fakultetima bili osposobljavani za to? Zašto su morali slušati i polagati kolegije vezane i uz prirodu i uz biologiju i uz kemiju? Nadam se samo da nije zbog toga kako bi netko "popunio" satnicu. Po komentarima se vidi da se stalno provlači termin "stručnost". Zašto su magistri/profesori biologije i kemije stručniji za izvođenje nastave od učitelja razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem (osim što im piše na "papiru"). Kolegica koja predaje prirodu i biologiju u našoj školi postiže izvrsne rezlutate na raznim natjecanjima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima - a nije stručna. Ironično, zar ne?! Ako RN s pojačanim prirodoslovljem nije kompetentna obavljati poslove učitelja prirode i biologije, zašto su prof. glazbene kulture, prof. tjelesne i zdravstvene kulture itd. stručni "puniti" si satnicu u 4. razredu? I još jedna stvar koja me ljuti jest ta da su u ovu raspravu uključeni profesori koji su određene (prirodoslovne) kolegije predavali na fakultetima upravo tim ljudima, tada studentima, kojima se ono ne priznaje. Zašto se tada nisu usuglasili i uputili ih da ne upisuju pojačano prirodoslovlje jer 10 godina kasnije jedva da će moći predavati prirodu, a kamoli biologiju. Stoga, ako se ostalim učiteljima RN s pojačanim određenim predmetom priznaje kompetentnost za izvođenje istog, smatram da bi se i učiteljima RN s pojačanim prirodoslovljem također trebalo priznati izvođenje nastave iz NP Priroda i Biologija i to naznačiti u Pravilniku da ne bi opet za par godina bilo "nismo znali". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 475 | Elizabeta Trepotec Marić | Članak 5., 16. Priroda | Budući da je učiteljima razredne nastave omogućen dvopredmetni studij razredne nastave i prirodoslovlja kroz dvije generacije (zadnja 2000 u Zagrebu) smatram apsurdnim da im se 16 godina nakon izdavanja diplome retroaktivno oduzmu njihova prava. Kolegica koja radi u mojoj školi predaje prirodu i biologiju stekla je zvanje učiteljice razredne nastave sa pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlja. Izuzetno je vrijedna, stručna i sposobna što je dokazala na puno razina (natjecanja iz biologije, prve pomoći, brojni natječaji, terenske nastave...) . Smatram da bi bilo izuzetno nepravedno obezvrijediti njezinu stručnost i rad. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 476 | DAVID JELENKOVIĆ | Članak 5., 16. Priroda | Predmet 16. Priroda Predmet priroda služi kao priprema za skupinu predmeta koje učenici dobivaju u 7. razredu (biologija, kemija, fizika). Da bi učenici uspješno bili pripremljeni za te predmete, Prirodu treba predavati osoba koja je upoznata s nastavnim sadržajem u 7. i 8. razredu te je stekla kompetencije na odgovarajućim studijima (17. Priroda/Biologija a) ). Također, diplomirani učitelji razredne nastave ne polažu stručni ispit za učitelja prirode/biologije već za učitelja razredne nastave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 477 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | Članak 5., 16. Priroda | Predmet 16. Priroda Predlažemo u cijelosti razdvojiti popise akademskih naziva za predmete Priroda i Biologija. Popis akademskih naziva za predmet Priroda predlažemo formulirati kako slijedi. a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona • diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Jedan od ciljeva predmeta Priroda jest pripremiti učenike za učenje samostalnih prirodoslovnih predmeta biologije, kemije i fizike. U Prirodi se počinju usvajati temeljni prirodoslovni koncepti i vrlo je važno da ih se učenicima predstavi na stručno korektan način. U suprotnom, nastaju miskoncepcije ili pogrešne predodžbe koje je kasnije, u nastavku poučavanja prirodoslovnih predmeta vrlo teško ispraviti. Stoga je važno da učitelji koji poučavaju Prirodu i sami dobro razumiju važne prirodoslovne koncepte, odnosno posjeduju značajno šire znanje i dublje razumijevanje materije od onoga što će se predstaviti učenicima. Učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja nemaju kompetencije u području biologije, kemije i fizike kao akademskih disciplina niti u području metodike nastave prirodoslovlja, nužne za kvalitetno poučavanje predmeta Priroda i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi prirodoslovlja u osnovnoj školi. Program njihovog studija orijentiran je na primarno obrazovanje, a ne na predmetnu nastavu prirodoslovlja. Uz to, prema postojećoj zakonskoj regulativi i djelatnoj praksi takvi učitelji inicijalnu licencu za rad u osnovnoj školi ne stječu polaganjem stručnog ispita za stjecanje zvanja učitelja prirode, već za stjecanje zvanja učitelja razredne nastave. • magistar/magistra edukacije biologije/i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom, kako je već predloženo za predmete 17. Priroda i biologija. • profesor biologije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom, kako je već predloženo za predmete 17. Priroda i biologija. • profesor biologije i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom, kako je već predloženo za predmete 17. Priroda i biologija. • profesor biologije i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom, kako je već predloženo za predmete 17. Priroda i biologija. • nastavnik prirode i biologije (koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine): Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom, kako je već predloženo za predmete 17. Priroda i biologija. • nastavnik domaćinstva, prirode i biologije (koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine): Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom, kako je već predloženo za predmete 17. Priroda i biologija. b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona Potrebno je dodati ovaj stavak i u njemu sljedeće akademske nazive, kako je to već dijelom predloženo za predmete 17. Priroda i biologija: • magistar/magistra eksperimentalne biologije • magistar/magistra ekologije i zaštite prirode • magistar/magistra molekularne biologije • magistar/magistra znanosti o okolišu • magistar/magistra biologije • diplomirani inženjer biologije • diplomirani inženjer molekularne biologije. Desni stupac tablice za svaki od navedenih akademskih naziva potrebno je dopuniti tekstom „s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave prirodoslovlja i potrebno ga je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera biologije, kemije i fizike“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Priroda mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polja biologije, kemije i fizike, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz predmetnu nastavu Prirode u osnovnoj i srednjoj školi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 478 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Članak 5., 16. Priroda | NADOPUNA 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 479 | OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC | Članak 5., 16. Priroda | Poštovani, predlažemo da zbog izbjegavanja problema u budućnosti, jasno navedete da diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje, a koji rade na neodređeno u nastavi prirode i biologije (stupanjem na snagu ovog Pravilnika) u budućnosti imaju pravo dopune satnice i u nastavnom predmetima prirode i biologije i da se vode kao stručne osobe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 480 | Ivica Inkret | Članak 5., 16. Priroda | Međužupanijsko stručno vijeće svih županija za strukovno područje geologije, rudarstva i nafte: U članku 5. točka 16) Priroda pod a) treba dodati: "profesor geografije i geologije" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 481 | Tanja Petrač | Članak 5., 16. Priroda | Županijsko stručno vijeće učitelja biologije Grada Zagreba, Centar-Sjever Hvala mjerodavnim institucijama, Hrvatskom biološkom društvu, Biološkom odsjeku Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu, što su iznijele svoje mišljenje i time se zauzele za očuvanje i poboljšanje kvalitete nastave biologije u školama. Podržavamo njihovo mišljenje te ističemo naše prijedloge: - Čl. 16. Priroda - u potpunosti korigirati brisanjem navedenih kadrovskih uvjeta- učitelja razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem- te ga zamijeniti sa svim smjerovima biologije (prof. biologije, prof. biologije i kemije, mag. edukacije biologije, mag. edukacije biologije i kemje, inženjeri molekularne biologije, inženjeri ekologije, mag. eksperimentalne biologije s obveznim položenim pedagoško- psihološkim- didaktičkim – metodičkim predmetima koje imaju nastavnički smjerovi). - Čl.17. Izostaviti predmet Priroda, ostaviti Biologija (jer je naveden u čl.16.)- ovdje ispraviti sljedeće: izostaviti prvostupnike u čl. 17. Pod c). Navesti sve kadrovske uvjete kao u ispravljenom čl.16. koje smo prethodno naveli. - Obrazloženje: Prijedloge korekcija temeljimo na uvjerenju da su navedeni kadrovski uvjeti nedovoljno kompetentni za predavanje u višim razredima osnovne škole. Prema našem saznanju , a nakon proučenih podataka dostupnih javnosti na Web-stranicama Učiteljskog fakulteta, a u usporedbi s njihovim javnim očitovanjem u okviru e- savjetovanja, uočavamo nepodudarnost podataka. Na stranici Učiteljskog fakulteta piše (citiramo): „Preddiplomski i diplomski studiji Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij (5 godina) • stječe se naziv magistar/magistra primarnoga obrazovanja … Završetkom sveučilišnoga učiteljskog studija student ima pravo izvoditi nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti na razini primarnoga obrazovanja. U Hrvatskoj se primarno obrazovanje odnosi na prva četiri razreda obveznoga školovanja, …“ Zaključak : Iz podataka navedenih na stranici Učiteljskog fakulteta zaključujemo da se programima pojačanih predmeta u sveučilišnom učiteljskom studiju učiteljima razredne nastave omogućilo poboljšanje kompetencija za predavanje pojedinih predmeta u razrednoj nastavi. U okviru učiteljskog studija nude se programi s engleskim i njemačkim jezikom ili modulima hrvatskog jezika, informatike, likovne kulture i odgojnih znanosti, koji osposobljavaju za poučavanje predmeta u razrednoj nastavi. Između ostalog je vidljivo da se više ne regrutira profil učitelj razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem tj. moguće je steći jedino titulu magistra primarnog obrazovanja i predavati u razrednoj nastavi. Svako drugačije tumačenje je zlouporaba i, nažalost, već se provodi u školama. Pri donošenju Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja treba uzeti u obzir navedene činjenice radi očuvanja i poboljšanja kvalitete nastave biologije te mogućnosti zapošljavanja učitelja biologije. ŽSV učitelja biologije Grada Zagreba, Centar- Sjever Očitovanje potpisima podržali učitelji biologije: Jasna Tonšetić, prof. biologije, uč. savjetnik Ivana Buljan, prof. biologije i kemije Lela Zadražil, prof. biologije , uč. savjetnik Jasminka Džapo, prof. biologije , uč. savjetnik Anica Banović, prof. biologije i kemije, uč. savjetnik M. Boromisa Mihaljević, prof. biologije i kemije Ivana Mareković, prof. biologije i kemije Anja Biruški, prof. biologije i kemije Helena Car, prof. biologije i kemije, uč. mentor Jasmina Starc, dr. medicine, uč. biologije Marija Mažar, prof. biologije i kemije Branka Resanović, nastavnik kemije i biologije Ivana Jadrijević, prof. biologije i kemije Nediljka Raič, uč.prirode i biologije Verica Gemić, prof. biologije Valentina Borak Martan, prof. biologije i kemije Natalija Ćelap, prof. biologije Renata Roščak, prof. biologije Nena Perišić, prof. biologije i kemije Kristina Gajski, prof. biologije Maja Šafranić, prof. biologije i kemije Sandra Penco, prof. biologije Sanja Irić Šironja, prof. biologije Nada Matanić, prof. biologije Vera Iličić, prof. biologije Nataša Breulj, prof. biologije i kemije Iva Krajačić Sokol, prof. biologije i kemije Josipa Broz, mag. biologije exp. Ana Ćurković, prof. biologije i kemije Sanja Červeny, prof. biologije i kemije Marina Jurić, prof. biologije i kemije Tatjana Polchert, prof. biologije Irena Radojčić, prof. biologije i kemije Ivana Ozimec, prof. biologije i kemije mr.sc. Suzana Stipković Ida Kauzlarić, prof. biologije i kemije Tanja Petrač, prof. biologije i kemije, voditeljica ŽSV-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 482 | Marko P | Članak 5., 16. Priroda | Svakako treba nadodati i magistar/magistra edukacije biologije koji su ovim putem izostavljeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 483 | Ante Sudec | Članak 5., 16. Priroda | Cijenjene kolegice i kolegice, ova rasprava je očito izrazito loše pripremljena od strane Tijela koja stoje iza Nacrta, kao i što se kreće u izrazito pogrešnom smjeru. Ne mogu se oteti dojmu da se radi o napadu na pojedine struke, a bez zakonski potkrijepljenih argumenata. Vidljivo je da se najviše prašine podiglo zbog mogućnosti predavanja prirode i biologije u osnovnoj školi. Najviše se napadaju učitelji s prirodoslovljem. U čemu je problem?! Fakultet je imao Dopusnicu za obrazovanje kadra (rn + neki predmet); dakle njemački jezik, hrvatski jezik, matematika, engleski jezik, glazbena kultura, povijest, geografija, likovna kultura i prirodoslovlje. Činjenica je da smo tada obrazovali dotični kadar zbog deficita struke. Ljudi su se obrazovali za rad u rn i u predmetu (kao što neki dvopredmetno mogu studirati, kao što i oni koji su inženjerski smjer odabrali umjesto nastavničkog, pa svejedno mogu raditi uz položenu pedagošku grupu predmeta u nastavi itd.). Dakle tu smo odmah riješili pitanje kome je gdje lakše tražiti posao (jer su komentari da učitelji imaju više opcija, što je i čovjeku prosječne inteligencije jasno da i nije baš tako, pa smatram da nije potrebno objašnjavati navedenu tvrdnju obzirom da bi ovdje trebao biti prisutan viši kvocijent inteligencije). Nadalje, najspornije je tzv prirodoslovlje. Iako je ovdje razvidno da neki koriste wikipediu i google prevoditelj prilikom terminoloških okršaja, no činjenica je da su ti ljudi bili školovani za mogućnost rada u nastavi prirode i biologije u osnovnoj školi. Iako to google ne definira tako jer se pod terminom prirodoslovlja smatra priroda, biologija, kemija, fizika pa čak i matematika. Tko normalan bi ljude mogao školovati da pokrivaju sve ove izrazito zahtjevne znanstvene discipline odjedanput. I problem je nastao u trenutku kad su ti ljudi bili educirani u kolegijima iz prirode i biologije (citologija, genetika, geobotanika, botanika, zoogeografija, zoologija.......), a fizike i kemije su imali toliko da ih se pripremi na korelaciju s navedenim predmetima. Najžalosnije je što su se ovdje javno oglasili profesori koji su im temeljne kompetencije prenosili (za zapitati se o kvaliteti i imenu istih), a sad ti isti dotične osporavaju. Dolazimo do zaključka da ti isti očito nisu imali potrebne kompetencije, ali to očito nije ni bilo bitno dokle god je bio honorar osiguran, ili?Još žalosnije je da sad ti isti pišu vrlo pogrešne komentare i u ime društava. No, obzirom da to govori dovoljno za sebe vratimo se na činjenice. Problem je jedini nastao u tome što tim ljudima nisu upisali na diplomu da su završili prirodu i biologiju nego prirodoslovlje. Svjesni ste da fakultet to nije napravio svojevoljno već uz dozvolu MZOS-a i Nacionalnog vijeća? Dakle, njihov propust, ali vidljivo iz indeksa da ne govorimo o nikakvim fizikama i kemijama ili što se sve već ovdje "podrazumijeva". Što sad s tim ljudima? Uzmemo im diplome, damo im samo pravo rada u rn? Njihovi kolege s pojačanom matematikom, hrvatskim jezikom, engleskim jezikom itd. će ostati raditi, a ove ljude idemo oštetiti?! Znate li uopće da se radi o svega 250 ljudi u RH s toliko spornim stečenim zvanjem? Znate li da njih svega 15-20 radi u predmetnoj nastavi? Znate li da je zadnji student u navedeno zvanje bio upisan 2003.? Znate li da je svega njih nekoliko ostalo nezaposleno (ili rade u rn, ili su otišli u inozemstvo ili rade na nekim drugim poslovima)? Pa protiv koga se dižete i tko vam zapravo toliko smeta? Iz ovakve konverzacije, koja je ovdje prisutna, dolazimo do dva zaključka. 1. Biologija je očito najzahtjevniji predmet za poučavati, jer se nigdje nije diglo toliko prašine kao oko mogućnosti predavanja prirode i biologije (i to isključivo protiv učitelja s prirodoslovljem). Samo što se onda postavlja i pitanje zašto je u satnici toliko zakinuta, ako je već ona najzahtjevnija (a pid ima u 5.r manje od izbornih predmeta). Isto tako je zanimljivo što nitko ne osporava npr. pojačanu matematiku, hrvatski jezik, engleski jezik (oni su imali dovoljno dobar program ili?). Nitko od kolega nije tako popljuvao svoje kolege kao što su to napravili kolege iz prirode i biologije. Ovdje je automatski vidljivo i zašto djelomično status prosvjete u društvu i jest takav. Počnite od sebe. 2. Očito nekad cijenjen fakultet ima hiperprodukciju svog kadra pa je normalno da njih guraju da bi im osigurali radna mjesta. Zaboravili ste da je radnih mjesta malo, a inženjere koje školuju naknadno pretvaraju u nastavnike koji rade i u oš, u sš, na fakultetima jer rijetki pronalaze posao u ponekoj industriji koja je ostala. Gospodarstvo RH je u lošem stanju i razumljivo je da se svi ti silni diplomanti nemaju gdje zaposliti i na kraju idu na (za sad) sigurniju varijantu, a to je zapošljavanje u državnim sferama (školama). Isto tako školujete ekologe i ina zvanja za koje radno tržište nije dovoljno razvijeno, pa na kraju i oni završe u školama. Naravno da postaje sve tješnje jer su tu i |