Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ivana Mihek Članak 5., 13. Matematika Ne slažem se s brisanjem "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika". Smatram da su dovoljno kompetentni za rad u predmetnoj nastavi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Helen-Marie Kerovec PRAVILNIK Poštovana gospodo s PMF-a, i svi ostali koji obezvređuju dvopredmetne studije razredne nastave i pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima. Zalažete se za kvalitetno obrazovanje? Po čemu to Vi ikome dajete toliko kvalitetnije obrazovanje od mene? Zato što ste imali više matematičkih, informatičkih i inih predmeta? Zato što ste, po Vašem mišljenju, tijekom studija stekli veću količinu znanja o pojedinom predmetu od nas? Pa da ste pokupili i svo znanje ovoga svijeta tijekom studija, znači li to nužno da to znanje znate i kvalitetnije prenijeti učenicima od mene? Po čemu? Imali ste jednu, maksimalno dvije metodike. Ja sam ih odslušala i položila tijekom studija 7. Od 7 različitih, kvalitetnih i cijenjenih profesora. Ili ni oni sad više ništa ne vrijede, zato što je većina u mirovini? Možda je samo jedna od tih metodika ulazila u rad s djecom u višim razredima, pa što? Jeste li ikad proveli i dana u nižim razredima i nešto naučili tu djecu? Garantiram Vam da to nekad zna biti puno, puno zahtjevnije od rada u višim razredima. A znam to jako dobro jer sam radila u nižim razredima jednako uspješno, kao što i sad radim u višim razredima. Pa ako sam dobra i kvalificirana za rad s djecom od 1.-4. razreda po čemu nisam kvalificirana za rad s djecom od 5.-8. razreda koja su na višem stupnju razvoja i često puno manje zahtjevna za rad? Ako ja ne obezvrijeđujem Vas i Vaše znanje, zašto Vi obezvrijeđujete mene? Što sam Vam toliko skrivila da me želite ostaviti bez kruha? Kome sam to stala na žulj radom u maloj seoskoj školi koju većina ionako ne može pronaći ni na karti Hrvatske? Kad sam dobila posao bila sam jedan jedini kandidat. Nitko od Vas uvaženih s „finim“, „kompetentnijim“ diplomama nije se javio za posao. Pa zašto sad odjednom nekom smetam? Nije mi dovoljno to što svake godine strahujem da ću smanjenjem razrednih odjela ostati bez dijela satnice koju neću imati gdje popuniti? Nije dosta to što roditelji i javnost često totalno obezvređuju nas, naš poziv i rad? Nego mi još i kolege s drugih fakulteta trebaju zabijati nož u leđa? Želite da upišemo doškolovanje da bi postali Vama „ravni“? Nemam ništa protiv proširivanja svojeg znanja. Radim na svojem stručnom usavršavanju otkad sam se zaposlila. No hoće li to nužno povećati moje kompetencije? Hoću li bolje znati objasniti djetetu kako koristiti npr. alate Microsoft Office-a ako odslušam još dodatnih satova programiranja ili nečeg sličnog? Teško, gospodo draga. Ali recimo da ipak udovoljim tom Vašem hiru. Tko će mi to platiti? Jer ja sam se svojeg fakulteta naplaćala kroz četiri godine studija. A Vi bi sad da opet nešto plaćam. I za to ste mi dali punih 5 godina. Izvrsno. Pretpostavljam da će mi novac pasti s neba u tom vremenu. Ili da dignem još jedan kredit? Vjerojatno sad mislite nešto u stilu da nije to Vaša briga. Pa i nije. Sama sam si kriva što sam odabrala „krivi“ fakultet jer su mi obećana određena prava prilikom zapošljavanja kad sam ga upisala. A lijepo mi je tata rekao da bi mi bolje bilo da odaberem „elitu“. Tužna sam i razočarana. Helen-Marie Kerovec, učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta informatike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Smail Hibeljić PRAVILNIK Poštovanje! Stavovi nekih fakulteta i osoba koji ukazuju da učitelji s pojačanim programom iz pojedinih predmeta nisu dovoljno kompetenti za predmetnu nastavu (napominjem da nedostaju i učitelji s pojačanim programom iz predmeta povijest), stvarno svašta govori, tko je predavao tim tzv. pojačanim, upravi ti profesori i dolazili su sa tih fakulteta, tada je sve bilo uredu, međutim sada više to nije dobro. Mogli su odmah zabraniti takav studij. Ne zboravimo ti tzv. pojačani, koji strašno upadaju u oči, odobreni su od strane Ministarstva, kojima i u diplomi piše da im pripadaju sva prava, zgarantirana tadašnjim zakonima i pravilnicima. Ispravljam navod kako smo imali samo neke kolegije, što nije istina imali smo ispite kao i na filozofskom, isti profesri, MZOS je povećalo i satnicu. Negdje navedeno da nemamo ni metodiku. Imali smo metodiku i to ne samo iz toga predmeta tzv. pojačanog koji vidim da je dijelu kolega najveći trn u oku i najveći problem školstva, a što se metodike tiče (znam za povijest, ali i za druge predmete), bila je puno jača, o praksi da ne govorim od jedno ili dvopredmetnih sudija. Svi koji rade u predmetnoj nastavi su zaposleni zato što su se dokazali da doista rade kako treba, metodički i znanjem. Dobro znamo da bilo koji završen fakultet nije dovoljan za bilo koje radno mjesto, ako djelatnici sami i dalje ne nastave ulagati u svoje znanje, samostalno ili stručnim usavršavanjima. Nadam se da oni koji trebaju i odlučuju, razumiju i da će uvažiti ovaj stav, da će pobijediti zdrav razum, a ne da jači poraze slabije. Hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Nataša Kletečki PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole ZSV biologije Zagrebačke županije: Beljak Lovorka, Bošnjak Petra , Grgas Vladimira, Kelava Marija, Kletečki Nataša, Kupina Ramljak Andreja, Martinček Valentina, Mihaljević Ivka, Mezga Tamara, Pavlić Držanić Zlatka, Sedlar Marija, Rajšel Branimir, Topolnjak Ana, Turk Daliborka, Vlahović Diana. Smatramo kako bi se uz predmet anatomija u plesnim školama trebalo dodati: prof. biologije i kemije, dipl.ing. biologije tj. svi smjerovi koji su odslušali anatomiju čovjeka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Marina Mihanović Kundid Članak 5., 13. Matematika Mnogi učitelji razredne nastave „s pojačanom matematikom“ smatraju da profesori matematike nemaju dovoljno razvijenu razinu kompetencije kako bi procijenili njihovu kompetentnost za isto zanimanje, ali sami misle, samo misle da imaju dobar stav o području o kojem mogu znati dosta, ali ne koliko i profesor matematike. Zahvaljujući određenom profesoru, mislim da imam poprilično bogato znanje o književnosti. Da li to znači da je moje mišljenje ujedno i potvrda moje kompetencije za obavljanje poslova vezanih uz predmet Hrvatski jezik? Svaki specijalizirani doktor je morao proći opći dio školovanja u sklopu kojeg su se dotakli raznih područja. Sigurno jedan anesteziolog zna ponešto i o pedijatriji. Dragi učitelji razredne nastave „s pojačanom matematikom“, Vi ste se dotakli matematike, a mi profesori matematike smo je specijalizirali. Kao što bolesno dijete ne bih odvela anesteziologu, već pedijatru, isto tako dijete na nastavni sat matematike ne bih poslala učitelju razredne nastave „s pojačanom matematikom“, već diplomiranom profesoru matematike. Sram me što će ova država možda dozvoliti da moje dijete sutra matematiku podučava učitelj razredne nastave „s pojačanom matematikom“. Sram me što je moja diploma ovoj državi vic. P.s. Učitelji razredne nastave, imate poprilično važan zadatak. Odgojiti našu djecu, uvesti ih u sustav školovanja, biti ta spona igre i zbilje. No podučavanje matematike u predmetnoj nastavi, uistinu nije Vaš zadatak. Iza sebe imam završen PMF u Splitu u roku, vrlo dobar prosjek, s pohvalom fakulteta. Pohvalu i preporuke nakon položenog stručnog ispita iz matematike (koji je za mene bio nužan, ali ne i za učitelje razredne nastave „s pojačanom matematikom“). Sedam godina radnog staža u nastavi matematike i posao na puno neodređeno vrijeme, i svejedno sam iznervirana i povrijeđena ovim bijednim pokušajem izjednačavanja različitosti. Sličnost nije isto što i sukladnost. Barem nama diplomiranim profesorima matematike. Ne bi smjeli zakonom reći da su naša prava sukladna. Obavezno brisati Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Nataša Kletečki PRAVILNIK, Strukovne škole ZSV biologije Zagrebačke županije: predlažemo da se uz zanimanja prehrambeni tehničat, ekološki tehničar, kemijski laborant, proizvođač stakla, proizvođač gume za sve predmete gdje piše da ih može predavati prof. kemije još doda i: prof. biologije i kemije, prof.kemije i fizike, magistar/magistra kemije, dipl.ing kemije. Kod zanimanja ekonomist za predmet Energetika treba dodati: prof. biologije i kemije. Kod zanimanja ekonomist za predmet Tehnologija s ekologijom treba dodati: prof. biologije i prof. biologije i kemije, dipl.ing .biologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Nataša Kletečki PRAVILNIK, Strukovne škole ZSV biologije Zagrebačke županije: Beljak Lovorka, Bošnjak Petra , Grgas Vladimira, Kelava Marija, Kletečki Nataša, Kupina Ramljak Andreja, Martinček Valentina, Mihaljević Ivka, Mezga Tamara, Pavlić Držanić Zlatka, Sedlar Marija, Rajšel Branimir, Topolnjak Ana, Turk Daliborka, Vlahović Diana. Smatramo kako je prof. biologije i kemije, dipl.ing biologije, dipl.ing ekologije koji je odslušao puno više ili jednako botaničkih kolegija kao i dipl.ing poljoprivrede kvalificiran za predavanje Poljoprivredne botanike i Zaštita čovjekova okoliša, ali i predmeta Tlo znanstvo i zaštita bilja, Cvjećarstvo, Dendrologija s rasadničarstvom (ako je isti predmet odslušali na studiju - diplomskom, specijalističkom ili poslijediplomskom). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Nataša Kletečki Članak 6., 1) biologija ZSV Zagrebačke županije: Dipl.ing biotehnologije može predavati samo u slučaju da je osoba već zaposlena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Nataša Kletečki Članak 5., 17. Priroda i biologija ZSV biologije Zagrebačke županije: U pravilnik treba dodati i smjer magistra/magistar ekologije i zaštite okoliša. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Nataša Kletečki Članak 5., 17. Priroda i biologija ZSV biologije Zagrebačke županije: Beljak Lovorka, Bošnjak Petra , Grgas Vladimira, Kelava Marija, Kletečki Nataša, Kupina Ramljak Andreja, Martinček Valentina, Mihaljević Ivka, Mezga Tamara, Pavlić Držanić Zlatka, Sedlar Marija, Rajšel Branimir, Topolnjak Ana, Turk Daliborka, Vlahović Diana. Smatramo kako bi se dipl. ing biologije, dipl.ing. molekularne biologije, dipl.ing ekologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra molekularne biologije, koja/ koji je u prebolonjskom procesu završio biologiju i stekla/stekao potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje, te položila/ položio stručni ispit trebao izjednačiti sa nastavničkim smjerovima i ostvariti prava sukladno članku 105.stavka 6 točke a) Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 Snjezana Tomac Lucic Članak 9., Program: grafički dizajner program Grafički dizajner Predmet odnosno nastavni sadržaj Tipografija, Grafičke tehnike i Grafički dizajn prema nastavnom programu Grafičkog fakulteta mogu predavati inžinjer/erke ili magistri/ice Grafičke tehnologije, a predmet Grafički dizajn inžinjer/erke ili magistri/ice Grafičke tehnologije - smjer grafički dizajn. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Nataša Kletečki Članak 5., 16. Priroda ZSV biologije Zagrebačke županije: Beljak Lovorka, Bošnjak Petra, , Grgas Vladimira, Kelava Marija, Kletečki Nataša, Kupina Ramljak Andreja, Martinček Valentina, Mihaljević Ivka, Mezga Tamara, Pavlić Držanić Zlatka, Sedlar Marija, Rajšel Branimir, Topolnjak Ana, Turk Daliborka, Vlahović Diana. Smatramo da diplomirani učitelja razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem nema dovoljno predznanja da ga se izjednači sa ostalim stručnjacima koji su biologiju završili kao jednopredmetni ili dvopredmetni studij. Može ga se sukladno članku 105. Stavka 6. točke c Zakona izjednačiti sa prvostupnikom biologije ili biologije i kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Milka Ivanlić Članak 5., 14. Informatika Diplomirani sam učitelj s pojačanim programom iz predmeta informatika te informatiku predajem u osnovnoj školi. Smatram da se ovo zvanje treba nalaziti na popisu zvanja koja mogu predavati informatiku u osnovnoj školi jer osobe s navedenim zvanjem su itekako kompetentne za rad na mjestu učitelja informatike u osnovnoj školi što dokazuju svojom diplomom i stalnim stručnim usavršavanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Aleksandra Tonković Članak 5., 13. Matematika Smatram da su diplomirani učitelji s pojačanim programom iz matematike vrlo kompetentni u radu s djecom u osnovnoj školi. Iz kurikuluma fakulteta vidljivo je da je učiteljima pružena potrebna stručna izobrazba s naglaskom na pedagošku praksu i PEDAGOŠKU - PSIHOLOŠKU izobrazbu što je najbitnija odrednica za rad s djecom u osnovnoškolskom obrazovanju. Svako rušenje digniteta od strane kolega nije poželjno i ne pridonosi boljitku i pozitivnom ozračju u međuljudskim odnosima u odgojno - obrazovnoj ustanovi. Prema tome, podržavam i pozdravljam prijedlog ovog Pravilnika da diplomirani učitelji s pojačanim programom iz matematike budu uvršteni sukladno čl.105. stavka 5. pod točku a). mr.sc. Aleksandra Tonković, učiteljica matematike s 12 godina radnog iskustva u nastavi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 Željko Dujmović Članak 6., 11) informatika: Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) točka 11) Informatika, potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - magistar informatike i tehnike To je akademski naziv koji se stjecao na Sveučilištu u Splitu (nastavnički smjer) i stječe se na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Tomislav Krvarić PRAVILNIK U članku 9. Glazbene i plesne škole u dijelu koji govori o srednjim glazbenim školama, odjeljak pod brojem 28) harmonika, treba biti nadopunjen i glasiti: akademski glazbenik profesor harmonike, magistar muzike (harmonika), tj. glasiti identično kao i u dijelu koji govori o osnovnim glazbenim školama (odjeljak pod brojem 19). Naime, Sukladno odredbi članka 14. stavka 3. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (Narodne novine, broj 107/07, 118/12; u daljnjem tekstu: Zakon), stručni naziv stečen završetkom četverogodišnjega sveučilišnog dodiplomskog studija, čijim završetkom se stječe visoka stručna sprema, izjednačen je s akademskim nazivom magistar/magistra uz naznaku struke. (poveznica na stranicu http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12205&sec=3456) U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu, su u svim predmetima u srednjoj glazbenoj školi, osim harmonike, navedene obje titule, akademski glazbenik profesor, kao i magistar muzike, a u harmonici samo magistar/magistra muzike (klasična harmonika). Stoga molim, kao što sam već i ranije spomenuo, da se predmet harmonika u srednjoj školi nadopuni i glasi: akademski glazbenik profesor harmonike, magistar muzike (klasična harmonika). Tomislav Krvarić, akademski glazbenik, prof. harmonike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Alen Palijaš PRAVILNIK, Strukovne škole U ovom Pravilnik nedostaje iznimno velik broj svih zanimanja koja se osposobljavaju u strukovnim školama čime nedostaje i iznimno velik broj predmeta koje se izvode u strukovnim školama (četverogodišnjim i trogodišnjim), a samim time nedostaje i definiranje tko je osposobljen za predavanje predmeta koji su definirani planom određenog srednjoškolskog zanimanja za koje se učenici osposobljavaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Ana Renje PRAVILNIK Imam dvanaest godina radnog staža u OŠ na mjestu nastavnika matematike. Dva puta sam bila na porodiljnom i u oba slučaja su me mijenjale nestručne osobe . Upravo gledam svoj indeks i kolegije : Filozofija odgoja, Pedagogija, Razvojna psihologija, Pedagoška psihologija, Didaktika, Specijalna pedagogija, Istraživanje odgoja i obrazovanja, Elementarna matematika, Matematička analiza, Linearna algebra, Metodika nastave matematike, Geometrija , Konstruktivna geometrija, Povijest matematike, Nacrtna geometrija, Kombinatorika i vjerojatnost,... Koliko ja znam svi na mojoj godini s pojačanim predmetom iz matematike su imali i diplomski rad iz matematike, a da ne govorim o satima i satima javnih predavanja!!!! I sada odjednom nismo više stručni ni kompetenti za rad u višim razredima OŠ. Tužno !!!!!!!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 Alen Palijaš Članak 9., Program: modni stilist U programu Modni stilist pod predmet 4) Kultura življenja i 9) Osnove estetike – dodati magistar edukacije filozofije i magistar filozofije (s položenim PPDMI). Filozofi mogu temeljem svoje upoznatosti s filozofskom granom – estetikom, učenicima prenijeti (grubo rečeno) filozofske ideje lijepog/ružnog, odnosa prema istom kroz stoljeća i ljudskim interpretacijama istog. Temeljem svojeg općeg obrazovanja filozofi su i osposobljeni predavati Kulturu življenja gdje filozofskim pristupom mogu učenicima prikazati sve filozofsko-etičke pristupe i mogućnost definicija kulture kao takve te kulture življenja kao njenim elementom i svime što ista obuhvaća. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 Alen Palijaš Članak 6., 22) sociologija: Pridodati i magistre edukacije filozofije i magistre filozofije uz položen PPDMI. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Ana Rendulić Članak 5., 24. Likovna kultura Stručni suradnik knjižničar Poštovani, kao magistra informatologije i diplomirana knjižničarka koja je položila stručni ispit za stručnog suradnika knjižničara pri Agenciji za odgoj i obrazovanje te dopunski stručni ispit za diplomiranog knjižničara pri Ministarstvu kulture smatram da bi moj akademski naziv, kao i nazive drugih akreditiranih studijskih programa koji su temeljno knjižničarski trebalo uvrstiti u tablicu. Smatram da bi na natječajima za posao moji kolege trebali biti ravnopravno razmotreni za radno mjesto stručnog suradnika knjižničara zajedno s ostalima kojima se u akademskim nazivima pojavljuje knjižničarstvo te dobiti priliku za stjecanje radnog staža potrebnog za pristupanje stručnom ispitu (uz uvjet PPDMI). Također bih naglasila kako se uvjeti za zaposlenje knjižničara trebaju uskladiti s Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Važniji je dio druga natuknica kojom se izričito govori da bilo tko tko nije kvalificiran, uz jedini uvjet da ima visoku stručnu spremu, može biti zaposlen na radno mjesto stručnog suradnika knjižničara te mu se daje rok od tri godine nakon zaposlenja za završetak studijskog programa koji traje najviše dvije godine. To ostavlja mjesto manipulacijama pri zapošljavanju te uskraćuje prava kvalificiranima. Takve odredbe dovode u pitanje opstanak same profesije. Ako je knjižničarstvo jedina struka u kojoj je dopustivo zapošljavati nekvalificirane osobe, možda bi se studijski programi koji osposobljavaju knjižničare trebali ugasiti ili obrazovati ljude samo prema potrebi, nakon što se već zaposle. Nadam se ipak da do toga neće doći i da će se spomenuta natuknica izbaciti iz Pravilnika. Lijep pozdrav, Ana Rendulić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 Ana Rendulić PRAVILNIK Stručni suradnik knjižničar Poštovani, kao magistra informatologije i diplomirana knjižničarka koja je položila stručni ispit za stručnog suradnika knjižničara pri Agenciji za odgoj i obrazovanje te dopunski stručni ispit za diplomiranog knjižničara pri Ministarstvu kulture smatram da bi moj akademski naziv, kao i nazive drugih akreditiranih studijskih programa koji su temeljno knjižničarski trebalo uvrstiti u tablicu. Smatram da bi na natječajima za posao moji kolege trebali biti ravnopravno razmotreni za radno mjesto stručnog suradnika knjižničara zajedno s ostalima kojima se u akademskim nazivima pojavljuje knjižničarstvo te dobiti priliku za stjecanje radnog staža potrebnog za pristupanje stručnom ispitu (uz uvjet PPDMI). Također bih naglasila kako se uvjeti za zaposlenje knjižničara trebaju uskladiti s Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Važniji je dio druga natuknica kojom se izričito govori da bilo tko tko nije kvalificiran, uz jedini uvjet da ima visoku stručnu spremu, može biti zaposlen na radno mjesto stručnog suradnika knjižničara te mu se daje rok od tri godine nakon zaposlenja za završetak studijskog programa koji traje najviše dvije godine. To ostavlja mjesto manipulacijama pri zapošljavanju te uskraćuje prava kvalificiranima. Takve odredbe dovode u pitanje opstanak same profesije. Ako je knjižničarstvo jedina struka u kojoj je dopustivo zapošljavati nekvalificirane osobe, možda bi se studijski programi koji osposobljavaju knjižničare trebali ugasiti ili obrazovati ljude samo prema potrebi, nakon što se već zaposle. Nadam se ipak da do toga neće doći i da će se spomenuta natuknica izbaciti iz Pravilnika. Lijep pozdrav, Ana Rendulić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 Mirena Maljković PRAVILNIK PROTIV BRISANJA DIPLOMIRANIH UČITELJA RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMIMA IZ NASTAVNOG PREDMETA INFORMATIKE, MATEMATIKE, HRVATSKOGA JEZIKA, LIKOVNE KULTURE, NJEMAČKOGA JEZIKA, ENGLESKOGA JEZIKA I PRIRODOSLOVLJA. Ova rasprava je apsurdna i sramotna! Žalosti me pomisao da smo kao kolege u vremenu koje je teško za nas prosvjetare umjesto ujedinjeni, razjedinjeni i to na ovakav način. Godinama slušam neargumentirane napade na našu kompetenciju. Prvo, ne možete nekome dati diplomu, koju je zaslužio znanjem i trudom i onda ju osporavati i to diskutabilnim argumentima. Drugo, godinama radimo po školama, s ponosom mogu reći da moje kolegice i kolege postižu zavidne rezultate na natjecanjima. Zapravo ne znam što je upitno u našoj stručnosti? Ako ćemo brojati metodike pa raspravljati tko je tu jači bojim se da bi druga strana izgubila. Ako bi gledali „znanje“ jeste li spremni polagati ispite i razmišljati tko će pobijediti. Što nam se točno osporava? Neću se spuštati na nivo da blatim kolege, ali sa sigurnošću mogu tvrditi da kolege koje su bile na istom radnom mjestu kao i ja sa drugih fakulteta nisu bili ništa kompetentnije od mene, nemojte misliti da se ja uzdižem, ali stojim iza svog rada. I tu ću stati. S druge strane ne razumijem motiv. Kako se može uopće povesti ova rasprava, a poznato je da matematičara manjka? Da će manjkati informatičara jer se informatika planira uvesti od prvog razreda osnovne škole. Stojim iza svakog kolegija kojeg sam položila, a koji me je pripremio da radim kao učiteljica informatike. Stojim iza svakog svog sata, a i gomile dodatnih poslova koje kao informatičar odrađujem u svojim školama. Ponosno stojim iza svoje struke, svaku skromnu kunu koju sam zaradila podučavajući djecu u svojoj skromnoj informatičkoj učionici sam zaradila časno, sa velikim zalaganjem, ljubavlju prema svojoj profesiji, sa željom da budućim generacijama prenesem prijeko potrebno informatičko znanje i kompetencije. Ponosna sam što svaki dan radim čuda u skromnim uvjetima. Što i zašto nam se osporava? Nadam se da će ova inicijativa propasti kao sramotni pokušaj da se diskreditira kvalitetan rad svih nas učitelja pojačanih predmeta! I da će zapravo biti poticaj da se sada, napokon, nakon godina neargumentiranog blaćenja, nama prizna ravnopravan status i da se zakonom to riješi! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 Alen Palijaš PRAVILNIK Poštovani, želio bih izraziti dva prijedloga koja bi omogućila mnogo lakše tumačenje i djelovanje u skladu s pravilnikom: 1) Uvođenjem Bolonjske reforme u hrvatskom visokoobrazovnom sustavu došlo je do promjena naziva struke stečene nakon završetka studija, samim time predbolonjski akademski nazivi se više ne izdaju. Svaki diplomirani ''predbolonjac'' je izjednačen s ''bolonjskim'' magistrom te time ima i pravo na izdavanje potvrda od strane fakulteta na kojem je diplomirao/la čime se potvrđuje kako im se ranije stečeni akademski naziv izjednačava s istovrsnim bolonjskim. Tako da je npr. predbolonjski naziv profesora sociologije izjednačen s magistrom edukacije sociologije. Budući da su u ovom pravilniku navedeni svi akademski nazivi, i predbolonjski i bolonjski, a u komentarima se vidi kako nisu navedeni svi, štoviše pojavljuju se i neki nazivi koji su doživjeli nekoliko promjena u nazivu i trajanju samog studija ili su se prestali izvoditi u tom obliku, smatram kako bi radi raščišćavanja te tzv. šume naziva, bilo poželjno kada bi se u pravilniku naveli samo bolonjski akademski nazivi; magistri i prvostupnici struke. Na ovaj način se nitko ne bi oštetio budući da svaka diplomirana osoba ima pravo na izjednačavanje titule s bolonjskom, a uklonila bi se ova, kao što sam već naveo, tzv. šuma svih postojećih naziva. 2) Bilo bi poželjno kada bi se u Pravilniku istaknulo da određene struke imaju prednost pri zapošljavanju u slučaju da se na određeno mjesto prijavilo više osoba sa završenim različitim studijima. Radi primjera ću uzeti predmet Kemija; smatram kako bi prednost trebali imati redoslijedom magistri edukacije kemije, magistri kemije s položenim PPDMI-jem, a tek zatim određeni ''industrijski'' usmjereni magistri poput magistara primijenjene kemije uz naravno položene PPDMI. To bi se trebalo primijeniti na sve druge struke gdje bi magistri edukacije određenog predmeta, tj. struke imali prednost. 3)Iako nije prijedlog, također moram izraziti vlastito mišljenje vezano uz učitelje razredne nastave s pojačanim programom određenog predmeta, koji je izazvao velik broj komentara i rasprava kako u ovoj javnoj raspravi tako i na mnogim internetskim forumima i društvenim mrežama. Naprosto mi je neshvatljivo zašto bi učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom sa pune satnice koju ima u prva četiri razreda OŠ želio predavati određen predmet na nepunoj satnici. Pretpostavljam da je osoba koja je odabrala učiteljski studij razredne nastave imala i namjeru predavati razrednu nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. Osobe koje su odlučile studirati za predmetnu nastavu – kemiju, matematiku, hrvatski, engleski ... imale su namjere predavati samo taj predmet u OŠ i SS. Stoga mi je nejasno zašto bi se netko s razrednom nastavom i pojačanim predmetom želio odreći pune satnice i konkurirati za radno mjesto koje donosi nepunu satnicu svim magistrima edukacije određenog predmeta koji su upisom studija imali namjeru predavati samo određen (najčešće jedan) predmet u OŠ i SŠ te su se samim studijem u njemu specijalizirale. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
25 Ivana Marjanović Članak 5., 13. Matematika Ne brisati Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika. Ministarstvo je tada odobrilo te programe za obrazovanje učitelja s pojačanim predmetima. Prema tome, svaka daljnja rasprava o "nestručnosti" nema smisla. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
26 Jasmina Fijala Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, U prošlom pravilniku je navedeno da tehničku kulturu u školama mogu predavati diplomirani inženjeri tehničkih struka. Problem sa inženjerima drvne tehnologije je kriva klasifikacija njihovog studija, kao što i većina ljudi zna i navodi. Svi tehnički fakulteti imaju slične osnovne inženjerske grupa predmeta na početku studija. Tek kasnije tijekom studija predmeti se mijenjaju u skladu sa studijem. Diplomirani inženjer je, prema tome, stručnjak za tehničku i tehnološku obradu drva. Često ga poistovjećuju sa šumarom, a to nema veze jedno s drugim. U ostalim zemljama EU, slični studijski programi su tehnički i nemaju takvih problema. Možemo uzeti za primjer Sloveniju s kojom imamo dugogodišnju suradnju i koja ima slične fakultete. Studij drvne tehnologije u Sloveniji je biotehnički studij, ali mogu predavati tehničku kulturu. U Hrvatskoj bi trebalo napraviti usporedbu strojarstva, drvne tehnologije, rudarstva i prometa. Svi ti studiji imaju slične predmete i svi se bave tehnikom i tehnologijom, samo su materijali različiti. Ako usporedimo nastavu tehničke kulture i tehničke studije vidjet ćemo da svaki studij pokriva određeno područje, što sve tehničke inženjere čini jednako kompetentnim za držanje nastave. Još jedan problem koji treba spomenuti je uvođenje bolonjski programa studiranja. Neki kolegiji su dodani, neki su izbačeni, a nekima je promijenjen naziv. Razlika sada izgleda veća nego u slučaju starih programa, ali to je samo zbog tih malih promjena. U osnovi, diplomirani inženjeri drvne tehnologije i dalje imaju jednake kompetencije i dalje su stručnjaci za tehničku i tehnološku obradu. Poslije svega napisanog, predlažem da se studij drvne tehnologije uvrstu u popis tehničkih studija jer po svim svojim karakteristikama toj skupini i pripada. Nije bitna zgrada u kojoj se studij održava, već kolegiji i programi koji se obrađuju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 Ivana Caban Augustić Članak 5., 13. Matematika Učiteljica sam razredne nastave sa pojačanom matematikom. Radim već punih 11 god. Smatram da sam dovoljno stručna da radim u osnovnoj školi od 5.-8.razreda. Već godinama se ne upisuju studenti za pojačanu matematiku, zbog čega strah i hajka na nas?! Pa nismo mi ti koji smo sebi tiskali diplome i dali dozvolu za rad!!! Protiv sam brisanja dipl. učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz bilo kojeg predmeta, ne samo matematike, jer svi smo mi itekako zaradili svoje diplome i jako dobro radimo svoj posao! LP, Ivana Caban Augustić, učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz matematike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
28 Ivana Caban Augustić Članak 5., 12. Ostali jezici Učiteljica sam razredne nastave sa pojačanom matematikom. Radim već punih 11 god. Smatram da sam dovoljno stručna da radim u osnovnoj školi od 5.-8.razreda. Već godinama se ne upisuju studenti za pojačanu matematiku, zbog čega strah i hajka na nas?! Pa nismo mi ti koji smo sebi tiskali diplome i dali dozvolu za rad!!! Protiv sam brisanja dipl. učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz bilo kojeg predmeta, ne samo matematike, jer svi smo mi itekako zaradili svoje diplome i jako dobro radimo svoj posao! LP, Ivana Caban Augustić, učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz matematike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
29 Ivana Maurus PRAVILNIK I JA SAM PROTIV BRISANJA UČITELJA RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMIM IZ NASTAVNOG PREDMETA INFORMATIKE, MATEMATIKE, HRVATSKOGA JEZIKA, GEOGRAFIJE, LIKOVNE KULTURE, NJEMAČKOGA JEZIKA, ENGLESKOGA JEZIKA. Smatram da su učitelji RN s pojačanim predmetom završili smjer koji je odobrilo Ministarstvo i nije u redu nakon par godina reći da je školovanje za taj smjer bilo uzalud. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
30 Martina Razum Arapović Članak 5., 13. Matematika Članak 5. Slažem se sa svime što piše u nacrtu, ali se ne slažem s komentarima pojedinaca koji smatraju da neki nisu kvalificirani za rad u osnovnoj školi. Smatram da nisu stručni za ocjenjivanje stručnosti jer ne znaju kako ti ljudi rade. Isto tako Osnovna škola je ODGOJNO OBRAZOVNA ustanova, te prvo odgaja i onda poučava, a učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom su itekako kvalificirani za to. Lijepo bih molila da se ne stvara neka ogorčenost među kolegama i da si stavimo cilj zbog čega smo učitelji, Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 Ana Budojević Članak 5., 14. Informatika U potpunosti sam protiv brisanja učitelja s pojačanim znanjem iz programa pojedinih predmeta iz ovog pravilnika. Kvaliteta poučavanja nije zajamčena isključivo završetkom pojedinog fakulteta. Svatko od nas, tko se odlučio biti učiteljem odabrao je i cjeloživotno učenje, a završetak fakulteta samo je prvi korak. Kvalitetno obrazovanje učenicima pružit će oni koji svoj posao obavljaju s ljubavlju i redovito se usavršavaju. Kako bi se zajamčila kvaliteta obrazovanja nužno je uvesti licenciranje i liječničku provjeru psihofizičke sposobnosti za rad! Svatko od nas iza sebe ima određene rezultate koji su izvrstan pokazatelj kompetentnosti! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
32 Ana Budojević PRAVILNIK U potpunosti sam protiv brisanja učitelja s pojačanim znanjem iz programa pojedinih predmeta iz ovog pravilnika. Kvaliteta poučavanja nije zajamčena isključivo završetkom pojedinog fakulteta. Svatko od nas, tko se odlučio biti učiteljem odabrao je i cjeloživotno učenje, a završetak fakulteta samo je prvi korak. Kvalitetno obrazovanje učenicima pružit će oni koji svoj posao obavljaju s ljubavlju i redovito se usavršavaju. Kako bi se zajamčila kvaliteta obrazovanja nužno je uvesti licenciranje i liječničku provjeru psihofizičke sposobnosti za rad! Svatko od nas iza sebe ima određene rezultate koji su izvrstan pokazatelj kompetentnosti! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
33 Damir Poljak Članak 5., 14. Informatika Sam naziv magistar primarnog obrazovanja s modulom informatika govori da smo kompetentni za rad u OŠ jer imamo odslušanih i položenih pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkih kolegija jako puno i sam Učiteljski fakultet nas priprema za rad s učenicima u OŠ. Također smo imali i Metodiku informatike te smo održavali nastavu informatike u OŠ kroz javne i individualne satove. Ako je MZOS dalo dopusnicu Učiteljskom fakultetu za izvođenjem nastave informatike u OŠ, a iz dopunske isprave je vidljivo da možemo predavati informatiku od 1. do 8. razreda OŠ ne vidim zašto bismo sada bili izostavljeni iz novog Pravilnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 Igor Salopek Članak 5., 13. Matematika Poštovani Kao dipl. uč. razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom matematike, moram reći i svoj dio. U potpunosti me vrijeđa ovakav nastup pojedinih kolega koji nas hoće, karikiram, "izbrisati" iz sustava. Završili smo četverogodišnji studij kao i svi ostali i stekli kompetencije za radu isključivo u osnovnoj školi i kao takvoj mislim da smo i više nego dovoljno kompetentni. Tijekom svojih 9 godina rada u osnovnoj školi sudjelovao sam u županijskim i državnim skupovima, svake godine imam učenike na županijskim natjecanjima i zauzimamo uvijek dobra mjesta(među prvima), za razliku od svojih kolega u školi koji su po nekima ovdje "više stručniji" nego li ja, a ipak sam samo učitelj s pojačanom matematikom. Smatram da je vrijeme da se napokon okonča ova saga oko nas pojačanih i prizna nam se status kakav i zaslužujemo, visoko obrazovanih ljudi koji svoj posao rade maksimalno korektno, tj da se izjednačimo sa svima u osnovnoj školi. Mojih 5 centa... Igor Salopek "samo" diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
35 Helena Krvarić PRAVILNIK PROTIV BRISANJA UČITELJA RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMIM IZ NASTAVNOG PREDMETA INFORMATIKE, MATEMATIKE, HRVATSKOGA JEZIKA, LIKOVNE KULTURE, NJEMAČKOGA JEZIKA, ENGLESKOGA JEZIKA. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
36 Slavica Horvat PRAVILNIK Učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta informatika, kao i drugih predmeta je i više nego kompententan za rad u osnovnoj školi i predmetnoj nastavi. Za vrijeme svog studija odslušao je i odradio svu metodiku, metodologiju i potrebnu praksu. Ne vidim niti jedan konkretan razlog za brisanje Učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta informatike tako i drugih predmeta osim osobnih i pojedinačnih stavova. Ako smatrate da netko u Vašoj školi ili okolini ne radi dobro svoj posao i samim time ga povezujete s određenim fakultetom radije budite čovjek i kolega ite mu pomognite da se usavršava i savjetom ga VI (veliki znalci i metodičari) usmjerite. PROTIV BRISANJA UČITELJA RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMIM IZ NASTAVNOG PREDMETA INFORMATIKE, MATEMATIKE, HRVATSKOGA JEZIKA, LIKOVNE KULTURE, NJEMAČKOGA JEZIKA, ENGLESKOGA JEZIKA. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
37 Slavica Horvat Članak 5., 14. Informatika Učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta informatika, kao i drugih predmeta je i više nego kompententan za rad u osnovnoj školi i predmetnoj nastavi. Za vrijeme svog studija odslušao je i odradio svu metodiku, metodologiju i potrebnu praksu. Ne vidim niti jedan konkretan razlog za brisanje Učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta informatike tako i drugih predmeta osim osobnih i pojedinačnih stavova. Ako smatrate da netko u Vašoj školi ili okolini ne radi dobro svoj posao i samim time ga povezujete s određenim fakultetom radije budite čovjek i kolega ite mu pomognite da se usavršava i savjetom ga VI (veliki znalci i metodičari) usmjerite. PROTIV BRISANJA UČITELJA RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMIM IZ NASTAVNOG PREDMETA INFORMATIKE, MATEMATIKE, HRVATSKOGA JEZIKA, LIKOVNE KULTURE, NJEMAČKOGA JEZIKA, ENGLESKOGA JEZIKA, Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
38 Matija Vidmar Članak 6., 6) fizika: Poštovani, smatram da bi na popisu trebali biti profesori fizike i informatike, fizike i kemije, fizike i tehnike, te fizike i matematike. Također, diplomirani inženjeri i magistri/magistre fizike koji nisu nastavnički smjer trebali mi položiti pegagoške i metodičke kolegije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
39 Matija Vidmar Članak 5., 15. Fizika Poštovani, smatram da profesori matematike i prvostupnici (bilo kojeg smjera) ne bi trebali biti na popisu jer nemaju dovoljne kompetencije sadržaja i metodike. Također, diplomirani inženjeri fizike i magistri/magistre fizike koji nisu nastavnički smjer trebali bi položiti pedagoške i metodičke kolegije. Na popisu nedostaju profesor fizike, fizike i kemije, fizike i tehnike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
40 Antonela Czwik PRAVILNIK, Članak 5. U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Iza „nastavnik matematike koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine“ dopisati „na jednopredmetnom ili dvopredmetnom studiju“. Obrazloženje: Naznačena dopuna nužna je radi pojašnjenja budući da su se na višim učiteljskim školama/učiteljskim akademijama obrazovali i dvopredmetni nastavnici matematike i još jednog predmeta. 2. Brisati: „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. Navedeni studij ne osigurava npr. polaganje metodike nastave matematike te time diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika ne mogu potvrditi da imaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike. Također diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ne polažu stručni ispit iz matematike i time ne mogu biti izjednačeni s profesorima matematike. 3. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 4. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi, navedeni studij ne osigurava polaganje metodike nastave matematike niti polažu stručni ispit iz matematike pa time ne mogu biti izjednačeni s profesorima ili magistrima edukacije matematike. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku „uz obavezno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i potrebno ga je steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje nužno za rad u školi a vezano za predmet matematika. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. 1. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike 2. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike 3. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Obrazloženje: Smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija u području matematike kao akademske discipline niti kompetencije u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave matematike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. POPIS učitelja i nastavnika matematike osnovnih i srednjih škola suglasnih s navedenim Mario Koritnik, Ana Benazić Jurčić , Anita Čorak, Maja Ivišić, Mirela Plavčić Jurković, Marko Višić, Mara Grašić, Mirjana Gaćina Bilin, Magdalena Jukić, Robert Milobar, Maja Balat, Sanja Ivanović, Irena Žagar-Božičević, Ivana Bubić, Ana Šimunović, Renata Pintar, Zvjezdana Jurić, Ljerka Jareb, Elen Markovčić, Snježana Bošnjak, Verena Dagmar Kušenić, Jelena Noskov, Lidija Lauš Leščan, Gordana Paić, Ljubica Jerković, Verica Savić, Ivona Han, Monika Peša, Karolina Brleković, Klaudija Barukčić, Anamaria Citkovic, Ljerka Jukić Matić, Sanja Janeš, Marijana Lopojda, Marija Špiranec, Mladen Brajica, Ivana Matić, Mateja Pantaler, Lahorka Havranek Bijuković, Ružica Mikić, Ivam Nađ, Sonja Eberling, Emira Martinić, Katica Govorko, Ana Rajković, Saša Knežević, Nataša Maričić, Sanja Loparić, Katarina Medved, Drago Govorko, Anita Bujas, Ivana Tkalčec, Ivan Benić, Melani Mihalec, Emir Agić, Jasmina Alilović, Željko Turkalj, Nina Šegvić, Kristian Golubić, Iva Leško Turkalj, Sanja Roklicer, Vlatka Miketinac- Vlašić, Sandra Štiks, Marina Gernhardt, Maja Škrlec, Rajna Franjo, Ana Kunosić, Jadranka Baržić, Helena Jurić, Iva Frlan Marčelja, Ina Pendić, Daria Novinc, Sanja Bimbi, Miranda Jovanović, Sonja Mudrić, Snežana Kranjec, Jasmina Mijanović Puđak, Tomislav Eržen, Nataša Lončarić, Lana Kovačić Švenda, Jadranka Perković, Sandra Božić, Zlatka Miculinić Mance, Jadranka Zebić, Olivera Đorđević, Ana Novaković, Manuela Žbulj, Antonia Miličić, Mirela Pešut, Monika Idlbek, Ivica Gregurec, Marija Štivić, Linda Božović, Paula Novaković, Anita Sučić, Marija Bokšić, Ana Baraba, Ante Toni Vrdoljak, Marina Mihanović Kundid, Marija Vrdoljak, Anka Cikojević, Suzi Radović, Minja Stepić, Marin Kanaet, Verica Blagus, Josipa Mitar, Sanja Bakalović, Gordana Grah, Marija Jurišić Šarlija, Vesna Seuček, Snježana Varga, Kristina Pijaca, Ivana Zlatar, Tanja Katunarić Tutman, Ana Mravak Obratov, Dražena Potočki, Sanja Grabusin, Anita Ivanovic Plic, Mirjana Bagarić, Suzana Ruzic Mateljan, Anita Medvidović Vrnoga, Suzana Jurin, Anita Midžić Topalović, Mihajlo Lerinc, Amalija Colić, Spomenka Roth, Ivana Polanović, Mateja Šafarić Novak, Željka Sente, Andrea Jurasović, Adela Buljac, VlatkaHižman-Tržić, Brankica Majdiš, Bernardica Bakula, Ljiljana Krišto, Slavica Jerkovic, Katica Leko, Tihana Kraml Kanaet, Petar Radanović, Ivana Gurović, Dubravka Kovač, Anđelka Marin, Filka Babić, Nikolina Jakovljević, Višnja Šuperba, Suzana Kustić, Ivana Šoše, Katarina Janči, Danijela Jakovac, Lucija Laća Lakoš, Barbara Celinić, Ivana Ćulav, Slavena Popić, Anita Grgurić, Marija Bazdan, Nikolina Crljenak, Danijela Sikirić, Maja Buhin Pandur, Natalija Buden, Vanda Louč, Gordana Družinec, Anita Mihanović, Neven Crnošija, Maja Novaković, Dubravka Crnošija, Ranko Vujević, Kristina Vučić, Željana Pavlović, Ana Zeman, Mirjana Matijević, Milena Bošnjak, Marijana Gladović, Gordana Senić, Damir Šišić, Mladen Zmazek, Ela Veža, Gordana Lović-Krstonošić, Ružica Soldo, Milena Pašić, Višnja Matošević, Marin Kečkiš, Amira Mahmutović Redžić, Deana Kuvačić, Željka Hanžek, Diego Tich, Ljerka Linić, Irena Bego, Melita Svaguša, Mario Matošević , Božica Borbaš, Ana Borbaš Bajivić, Lidija Lubina, Biljana Stipetić, Sandra Grgurić, Merica Ivanda, Manuela Brncic Dadic, Snježana Ćenan, Đurđica Srečec Majorinc, Svjetlana Anderluh, Biljana Kuhar, Marica Brzica, Gordana Divić, Sandra Štampar, Magdalena Srdarević, Sanja Nizić, Nikolina Bubica, Nedjeljka Kazija, Mateja Jurjako, Ruža Žužul, Alen Andrijić, Dario Mišanec, Ines Gracin, Snježana Šišić, Ivana Bencun, Jasna Kašik, Ana Ostojić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
41 Antonela Czwik PRAVILNIK, Strukovne škole U Članku 9., Nacrta stavka Strukovne škole, 10. OBRAZOVNI SEKTOR TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, program KONOBAR, nastavni predmet Gospodarska matematika, vrsta i razina obrazovanja: Diplomirani ekonomist, Profesor matematike, diplomirani inženjer matematike, Magistar ekonomije, Magistar oec.univ.spec.oec, Magistar teorijske matematike, Magistar edukacijske matematike i informatike, Magistar edukacijske matematike i fizike, Magistar edukacijske matematike. Brisati: Diplomirani ekonomist, Magistar ekonomije, Magistar oec.univ.spec.oec. Obrazloženje: Predmet Gospodarska matematika odnosi se na opće matematičke sadržaje a riječ "gospodarska" je oznaka da je samo dio nastavnog plana i programa predviđen za matematiku koja se može primijeniti u struci. POPIS učitelja i nastavnika matematike osnovnih i srednjih škola suglasnih s navedenim: Mario Koritnik, Ana Benazić Jurčić , Anita Čorak, Maja Ivišić, Mirela Plavčić Jurković, Marko Višić, Mara Grašić, Mirjana Gaćina Bilin, Magdalena Jukić, Robert Milobar, Maja Balat, Sanja Ivanović, Irena Žagar-Božičević, Ivana Bubić, Ana Šimunović, Renata Pintar, Zvjezdana Jurić, Ljerka Jareb, Elen Markovčić, Snježana Bošnjak, Verena Dagmar Kušenić, Jelena Noskov, Lidija Lauš Leščan, Gordana Paić, Ljubica Jerković, Verica Savić, Ivona Han, Monika Peša, Karolina Brleković, Klaudija Barukčić, Anamaria Citkovic, Ljerka Jukić Matić, Sanja Janeš, Marijana Lopojda, Marija Špiranec, Mladen Brajica, Ivana Matić, Mateja Pantaler, Lahorka Havranek Bijuković, Ružica Mikić, Ivam Nađ, Sonja Eberling, Emira Martinić, Katica Govorko, Ana Rajković, Saša Knežević, Nataša Maričić, Sanja Loparić, Katarina Medved, Drago Govorko, Anita Bujas, Ivana Tkalčec, Ivan Benić, Melani Mihalec, Emir Agić, Jasmina Alilović, Željko Turkalj, Nina Šegvić, Kristian Golubić, Iva Leško Turkalj, Sanja Roklicer, Vlatka Miketinac- Vlašić, Sandra Štiks, Marina Gernhardt, Maja Škrlec, Rajna Franjo, Ana Kunosić, Jadranka Baržić, Helena Jurić, Iva Frlan Marčelja, Ina Pendić, Daria Novinc, Sanja Bimbi, Miranda Jovanović, Sonja Mudrić, Snežana Kranjec, Jasmina Mijanović Puđak, Tomislav Eržen, Nataša Lončarić, Lana Kovačić Švenda, Jadranka Perković, Sandra Božić, Zlatka Miculinić Mance, Jadranka Zebić, Olivera Đorđević, Ana Novaković, Manuela Žbulj, Antonia Miličić, Mirela Pešut, Monika Idlbek, Ivica Gregurec, Marija Štivić, Linda Božović, Paula Novaković, Anita Sučić, Marija Bokšić, Ana Baraba, Ante Toni Vrdoljak, Marina Mihanović Kundid, Marija Vrdoljak, Anka Cikojević, Suzi Radović, Minja Stepić, Marin Kanaet, Verica Blagus, Josipa Mitar, Sanja Bakalović, Gordana Grah, Marija Jurišić Šarlija, Vesna Seuček, Snježana Varga, Kristina Pijaca, Ivana Zlatar, Tanja Katunarić Tutman, Ana Mravak Obratov, Dražena Potočki, Sanja Grabusin, Anita Ivanovic Plic, Mirjana Bagarić, Suzana Ruzic Mateljan, Anita Medvidović Vrnoga, Suzana Jurin, Anita Midžić Topalović, Mihajlo Lerinc, Amalija Colić, Spomenka Roth, Ivana Polanović, Mateja Šafarić Novak, Željka Sente, Andrea Jurasović, Adela Buljac, VlatkaHižman-Tržić, Brankica Majdiš, Bernardica Bakula, Ljiljana Krišto, Slavica Jerkovic, Katica Leko, Tihana Kraml Kanaet, Petar Radanović, Ivana Gurović, Dubravka Kovač, Anđelka Marin, Filka Babić, Nikolina Jakovljević, Višnja Šuperba, Suzana Kustić, Ivana Šoše, Katarina Janči, Danijela Jakovac, Lucija Laća Lakoš, Barbara Celinić, Ivana Ćulav, Slavena Popić, Anita Grgurić, Marija Bazdan, Nikolina Crljenak, Danijela Sikirić, Maja Buhin Pandur, Natalija Buden, Vanda Louč, Gordana Družinec, Anita Mihanović, Neven Crnošija, Maja Novaković, Dubravka Crnošija, Ranko Vujević, Kristina Vučić, Željana Pavlović, Ana Zeman, Mirjana Matijević, Milena Bošnjak, Marijana Gladović, Gordana Senić, Damir Šišić, Mladen Zmazek, Ela Veža, Gordana Lović-Krstonošić, Ružica Soldo, Milena Pašić, Višnja Matošević, Marin Kečkiš, Amira Mahmutović Redžić, Deana Kuvačić, Željka Hanžek, Diego Tich, Ljerka Linić, Irena Bego, Melita Svaguša, Mario Matošević , Božica Borbaš, Ana Borbaš Bajivić, Lidija Lubina, Biljana Stipetić, Sandra Grgurić, Merica Ivanda, Manuela Brncic Dadic, Snježana Ćenan, Đurđica Srečec Majorinc, Svjetlana Anderluh, Biljana Kuhar, Marica Brzica, Gordana Divić, Sandra Štampar, Magdalena Srdarević, Sanja Nizić, Nikolina Bubica, Nedjeljka Kazija, Mateja Jurjako, Ruža Žužul, Alen Andrijić, Dario Mišanec, Ines Gracin, Snježana Šišić, Ivana Bencun, Jasna Kašik, Ana Ostojić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
42 Antonela Czwik Članak 5., 13. Matematika U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Iza „nastavnik matematike koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine“ dopisati „na jednopredmetnom ili dvopredmetnom studiju“. Obrazloženje: Naznačena dopuna nužna je radi pojašnjenja budući da su se na višim učiteljskim školama/učiteljskim akademijama obrazovali i dvopredmetni nastavnici matematike i još jednog predmeta. 2. Brisati: „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. Navedeni studij ne osigurava npr. polaganje metodike nastave matematike te time diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika ne mogu potvrditi da imaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike. Također diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ne polažu stručni ispit iz matematike i time ne mogu biti izjednačeni s profesorima matematike. Upisati pod 13.b) 3. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 4. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi, navedeni studij ne osigurava polaganje metodike nastave matematike niti polažu stručni ispit iz matematike pa time ne mogu biti izjednačeni s profesorima ili magistrima edukacije matematike. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku „uz obavezno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i potrebno ga je steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje nužno za rad u školi a vezano za predmet matematika. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. 1. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike 2. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike 3. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Obrazloženje: Smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija u području matematike kao akademske discipline niti kompetencije u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave matematike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. POPIS učitelja i nastavnika matematike iz osnovnih i srednjih škola suglasnih s ovim mišljenjem Mario Koritnik, Ana Benazić Jurčić , Anita Čorak, Maja Ivišić, Mirela Plavčić Jurković, Marko Višić, Mara Grašić, Mirjana Gaćina Bilin, Magdalena Jukić, Robert Milobar, Maja Balat, Sanja Ivanović, Irena Žagar-Božičević, Ivana Bubić, Ana Šimunović, Renata Pintar, Zvjezdana Jurić, Ljerka Jareb, Elen Markovčić, Snježana Bošnjak, Verena Dagmar Kušenić, Jelena Noskov, Lidija Lauš Leščan, Gordana Paić, Ljubica Jerković, Verica Savić, Ivona Han, Monika Peša, Karolina Brleković, Klaudija Barukčić, Anamaria Citkovic, Ljerka Jukić Matić, Sanja Janeš, Marijana Lopojda, Marija Špiranec, Mladen Brajica, Ivana Matić, Mateja Pantaler, Lahorka Havranek Bijuković, Ružica Mikić, Ivam Nađ, Sonja Eberling, Emira Martinić, Katica Govorko, Ana Rajković, Saša Knežević, Nataša Maričić, Sanja Loparić, Katarina Medved, Drago Govorko, Anita Bujas, Ivana Tkalčec, Ivan Benić, Melani Mihalec, Emir Agić, Jasmina Alilović, Željko Turkalj, Nina Šegvić, Kristian Golubić, Iva Leško Turkalj, Sanja Roklicer, Vlatka Miketinac- Vlašić, Sandra Štiks, Marina Gernhardt, Maja Škrlec, Rajna Franjo, Ana Kunosić, Jadranka Baržić, Helena Jurić, Iva Frlan Marčelja, Ina Pendić, Daria Novinc, Sanja Bimbi, Miranda Jovanović, Sonja Mudrić, Snežana Kranjec, Jasmina Mijanović Puđak, Tomislav Eržen, Nataša Lončarić, Lana Kovačić Švenda, Jadranka Perković, Sandra Božić, Zlatka Miculinić Mance, Jadranka Zebić, Olivera Đorđević, Ana Novaković, Manuela Žbulj, Antonia Miličić, Mirela Pešut, Monika Idlbek, Ivica Gregurec, Marija Štivić, Linda Božović, Paula Novaković, Anita Sučić, Marija Bokšić, Ana Baraba, Ante Toni Vrdoljak, Marina Mihanović Kundid, Marija Vrdoljak, Anka Cikojević, Suzi Radović, Minja Stepić, Marin Kanaet, Verica Blagus, Josipa Mitar, Sanja Bakalović, Gordana Grah, Marija Jurišić Šarlija, Vesna Seuček, Snježana Varga, Kristina Pijaca, Ivana Zlatar, Tanja Katunarić Tutman, Ana Mravak Obratov, Dražena Potočki, Sanja Grabusin, Anita Ivanovic Plic, Mirjana Bagarić, Suzana Ruzic Mateljan, Anita Medvidović Vrnoga, Suzana Jurin, Anita Midžić Topalović, Mihajlo Lerinc, Amalija Colić, Spomenka Roth, Ivana Polanović, Mateja Šafarić Novak, Željka Sente, Andrea Jurasović, Adela Buljac, VlatkaHižman-Tržić, Brankica Majdiš, Bernardica Bakula, Ljiljana Krišto, Slavica Jerkovic, Katica Leko, Tihana Kraml Kanaet, Petar Radanović, Ivana Gurović, Dubravka Kovač, Anđelka Marin, Filka Babić, Nikolina Jakovljević, Višnja Šuperba, Suzana Kustić, Ivana Šoše, Katarina Janči, Danijela Jakovac, Lucija Laća Lakoš, Barbara Celinić, Ivana Ćulav, Slavena Popić, Anita Grgurić, Marija Bazdan, Nikolina Crljenak, Danijela Sikirić, Maja Buhin Pandur, Natalija Buden, Vanda Louč, Gordana Družinec, Anita Mihanović, Neven Crnošija, Maja Novaković, Dubravka Crnošija, Ranko Vujević, Kristina Vučić, Željana Pavlović, Ana Zeman, Mirjana Matijević, Milena Bošnjak, Marijana Gladović, Gordana Senić, Damir Šišić, Mladen Zmazek, Ela Veža, Gordana Lović-Krstonošić, Ružica Soldo, Milena Pašić, Višnja Matošević, Marin Kečkiš, Amira Mahmutović Redžić, Deana Kuvačić, Željka Hanžek, Diego Tich, Ljerka Linić, Irena Bego, Melita Svaguša, Mario Matošević , Božica Borbaš, Ana Borbaš Bajivić, Lidija Lubina, Biljana Stipetić, Sandra Grgurić, Merica Ivanda, Manuela Brncic Dadic, Snježana Ćenan, Đurđica Srečec Majorinc, Svjetlana Anderluh, Biljana Kuhar, Marica Brzica, Gordana Divić, Sandra Štampar, Magdalena Srdarević, Sanja Nizić, Nikolina Bubica, Nedjeljka Kazija, Mateja Jurjako, Ruža Žužul, Alen Andrijić, Dario Mišanec, Ines Gracin, Snježana Šišić, Ivana Bencun, Jasna Kašik, Ana Ostojić, Denis Vujanović, Fili Šimić Krstulović, Tanja Paris, Nives Baranović, Jelena Udovičić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
43 Antea Rukavina Ivanjko Članak 5., 13. Matematika Moj komentar se odnosi na mišljenje određenog broja matematičara sa skupa u Zadru. Baš smiješno da se jedan dio profesora buni na "pojačane". Struka koja se direktno s fakulteta zapošljava na neodređeno. Zar ništa ne govori o studiju kad su mnogi s PMF prešli na UA kako bi završili i radili u Osnovnoj školi. Shvatili da većina toga što se učilo na PMF-u nije potrebno za njihov rad s djecom u OŠ i prešli na "lakši studij", završili u roku, zaposlili se odmah i rade već preko deset godina. Stanje se uvelike promijenilo od uvođenja Bolonjskog procesa. Učiteljski fakulteti više ne mogu obrazovati učitelje matematike, a PMF se može završiti u roku 5 godina. Na UFZG se zadnja generacija "pojačane matematike" upisala 2002. Dakle, ne shvaćam zašto se netko toliko osjetio ugrožen da smatra da se određena stečena kvalifikacija mora brisati iz pravilnika. I još da se osvrnem na neke komentare: - nismo položili stručni ispit iz matematike - tome nismo mi krivi, dajte da položimo i sigurno ćemo položiti - nakon deset i više godina pokazujemo uspjehe, ali je li tako bilo na početku - većina nas ima didaktiku, metodiku i pedagogiju u malom prstu nakon studija upravo iz razloga jer smo slušali i polagali nekoliko metodika različitih predmeta (pa i metodiku "pojačanog" predmeta), a ako pogledate i usporedite bazično metodike imaju jako puno sličnosti; dosta ravnatelja blagonaklono gleda na "pojačane" upravo zbog iskustva rada u razredu Na kraju ću naglasiti ono što smatram bitnim: učitelj u školi radi s djecom, a djeca su cjelovite osobe, a ne samo oni koji uče vaš predmet. Mnogi naime zaboravljaju da u radu će im manje trebati logaritmi, derivacije, integrali, a više kako pristupiti djetetu, zainteresirati ga, povezati se sa zajednicom i okolinom u kojoj radite (suradnja s roditeljima i kolegama, lokalnim kulturnim društvima i sl). Mnogi s PMF-a misle da, kad dođu u školu, predaju samo matematiku, ali moraju shvatiti da oni uče djecu i ponašanju, kulturi, jeziku, higijeni (pogledajte što sve pišete u pripremu) i još mnogo drugoga. Po tome inženjeri nisu kompetentni jer imaju samo par sati pedagogije, psihologije, didaktike, metodike (ne smatram ih nekompetentnima). Nemojte se hvatati za svaku moju riječ, ali ako ćemo o tome što jesmo ili nismo učili tijekom studija onda nemojte prihvatiti razredništvo ili nemojte ići na izvanučioničku nastavu. Ako sve naučimo na studiju zašto onda postoji polaganje metodičkog dijela na stručnom ispitu? I što reći onda za onoga koji padne taj isti stručni? Čemu onda stručna usavršavanja? Molim vas da prestanete omalovažavati KOLEGE! I naravno da nam je loše kad se među sobom ne podržavamo. Nadam se da nisam nikoga uvrijedila, jer mi to nije bila namjera. S poštovanjem, diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
44 Sanja Janeš PRAVILNIK Matematiku od 5.-8. razreda osnovne škole trebala bi predavati samo osoba koja između ostalog ima zvanje magistar edukacije matematike, ili profesor matematike. Učitelji razredne nastave i prvostupnici nemaju potrebna znanja i kompetencije za kvalitetno poučavanje učenika viših razreda OŠ.Ne zaboravimo da želimo kvalitetno poučavanje iza kojeg stoji matematičko znanje i kompetencije uz jaku metodiku matematike. Učitelji razredne nastave s tzv. pojačanom matematikom trebali bi biti obavezni doškolovati se kako bi bila osigurana kvaliteta poučavanja. Sveučilište bi trebalo razmisliti o ukidanju prvostupništva za profesorske studije matematike te obavezno produljenje školovanja do magistra edukacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
45 Ivana Tuškan Mihalić Članak 5., 13. Matematika Učiteljica sam razredne nastave sa pojačanom matematikom. Radim već punih 11 god. Smatram da sam dovoljno stručna da radim u osnovnoj školi od 5.-8.razreda. Maksimalno dajem sve od sebe da tu djecu naučim što više, da usvoje potrebna znanja da daljnje školovanje. Svi koji smo završili taj pojačani predmet maksimalno dajemo sve od sebe i nismo zaslužili da nas ovako ponizuju i omalovažavaju i to državnom skupu matematike. Godinama idem na državne skupove, županijska vijeća, kongrese. Ulažem u svoj rad i trudit ću se i dalje. A na kraju za što???? Da nas obrišete!!!! To nitko nije zaslužio a pogotovo mi koji stvarno dajemo sve od sebe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
46 Ana Hudin Članak 5., 13. Matematika Pitam se samo odakle tolika drskost i bahatost pojedinim profesorima i pojedincima koji se skrivaju iza naziva institucija da sebi uzimaju za pravo raspolagati tuđim pošteno stečenim zvanjem i tako bezobrazno omalovažavati Učiteljski fakultet kao lagan ( a pitam se kako bi to oni mogli znati kad ga nisu pohađali, a niti su pretjerano upućeni u nastavni program, a kamoli u njegovu težinu), a u stvari se samo radi o običnoj taštini iskompleksiranih pojedinaca. Degradirati nečiju stručnost koju zakoni i pravilnici već godinama priznaju i ne samo to nego je Ministarstvo priznalo pravo učiteljima r.n. s pojačanim predmetima da sudjeluju u predmetnoj nastavi (4.-8. razred). Pa nisu ljudi slova da se samo izbrišu!!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
47 Snježana Šišić PRAVILNIK Nacrt Pravilnika treba nužno mijenjati u sljedećim segmentima: U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Iza „nastavnik matematike koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine“ dopisati „na jednopredmetnom ili dvopredmetnom studiju“. Obrazloženje: Naznačena dopuna nužna je radi pojašnjenja budući da su se na višim učiteljskim školama/učiteljskim akademijama obrazovali i dvopredmetni nastavnici matematike i još jednog predmeta. 2. Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatram da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. osim u slučaju nedostatka kadra na tom području. 3. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 4. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatram da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku „uz obavezno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i potrebno ga je steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje nužno za rad u školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. 1. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike 2. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike 3. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Obrazloženje: Smatram da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija u području matematike kao akademske discipline niti kompetencije u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave matematike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
48 Damir Belavić PRAVILNIK Reagiram na točku 13.Matematika. Kao prvo, mislim da bi trebalo dobro uskladiti nazive jer u Pravilniku piše - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika, a u većini naših diploma (naziv se promijenio nakon određene godine) piše: Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta matematika. Kao drugo, moram reagirati na netočne tvrdnje izrečene na Državnom skupu u Zadru ….Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje…. Smatram kako navedena tvrdnja da … ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija … nije potkrijepljena činjenicama. Jer iako je naziv titule (pojačani program iz predmeta) sročen vrlo loše, bilo bi dobro pogledati u plan i program tog studija pa tek onda izvoditi takve zaključke. Također puno učitelja (s pojačanim programom iz matematike) je vrlo uspješno u svom poslu što se može lako provjeriti sudjelovanjem na županijskim, državnim i raznim drugim natjecanjima te na stručnim skupovima. Uz to mnogi su napredovali u zvanje mentora i(li) savjetnika baš kao učitelji matematike. I na kraju, smatram da "brisati" učitelje koji vrijedno rade i koji su vrijedno završili odgovarajući studij nije redu prema svima nama koji odgovorno radimo svoj posao. I ne bi bilo u redu prema učenicima koji bi tada isto tako bili zakinuti jer je zanimanje učitelj matematike u osnovnoj školi deficitarno zanimanje. Damir Belavić, učitelj mentor, učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta matematika. Radim kao učitelj matematike u osnovnoj školi od 2003. godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
49 Jurica Grzunov Članak 5., 13. Matematika S obzirom na sve veći broj učitelja razredne nastave koji konobare i rade slične poslove, te uzevši u obzir ovdje navedene komentare da prvostupnici matematike nisu kompetentni za rad u nastavi matematike u osnovnoj školi (a mislim da se onda prirodno nameće i pitanje za što su oni uopće kompetentni i tko je odlučio školovati kadar koji nije kompetentan za izvođenje nikakvih konkretnih poslova), predlažem da se na učiteljskom studiju, kao i na svim ostalim preddiplomskim studijima uvedu pojačani predmeti iz ugostiteljstva i konobarenja, jer je to nažalost jedina realna opcija za zapošljavanje većine tih mladih ljudi u doglednoj budućnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
50 Marin Kanaet Članak 5., 13. Matematika kolegice Doris, nisam se referirao na vaš komentar nego na komentar kolege M. Juric koji je djelomično prenio ono što ste vi napisali. Ispričavam se što nisam bio dovoljno jasan. I naravno da uvažavam vaše iskustvo, ali i vaš rad. Mene više brine što će biti u budućnosti. I možda je pravo pitanje zašto se odobravaju pojačani programi? Koji je razlog tome? Ako netko misli raditi u razrednoj nastavi neka završi za to. Ako misli predavati matematiku ili povijest ili engleski jezik neka završi to. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
51 Biserka Papa - Neskusil Članak 5., 18. Kemija Svakako uključiti diplomirane inženjere tekstilno - kemijske tehnologije sa položenom pedagoškom grupom predmeta kao stručne za predavanje kemije u osnovnoj školi. S poštovanjem Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
52 Mira Jokic PRAVILNIK Smatram da se učitelje RN s pojačanim predmetom ne bi trebalo brisati kao stručne u višim razredima OŠ. Svatko tko odgovorno i moralno radi svoj posao zaslužuje da ga se zaštiti i da mu se omogući da radi ono za što se školovao. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
53 Ivica Vlahović Članak 5., 13. Matematika Ne slažem se s brisanjem "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika". Studij je postojao i ljudi su ga završili!!! Ne upisujte takve smjerove u budućnosti ako smatrate da ljudi s takvom diplomom nisu kompetentni za rad u "višim" razredima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
54 Ana Vine PRAVILNIK Za program grafički dizajner trebalo bi nadopuniti odgovarajuću vrstu obrazovanja s diplomirani inženjer grafičke tehnologije (magistar inženjer grafičke tehnologije) s Grafičkog fakulteta u Zagrebu, osobito obzirom na to da tamo postoji i smjer dizajn grafičkih proizvoda. Obzirom na nastavni program koji se može iščitati i ovdje http://www.isvu.hr/javno/hr/vu128/nasprog/2014/nasprog.shtml navedenu vrstu obrazovanja trebalo bi ubaciti kod predmeta: računalstvo, grafički dizajn, grafička tehnologija, teorija oblikovanja, fotografika, grafičke tehnike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
55 Biserka Papa - Neskusil Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, smatram da su novim prijedlogom Pravilnika nepravedno izostavljeni diplomirani inženjeri tehničke struke (uključeni samo neki), stoga što svi mi uspješno predajemo predmet Tehnička kultura u osnovnoj školi, uz završenu pedagošku grupu predmeta te položenim stručnim ispitom.Također je jako važno pitanje što će biti sa onima koji čekaju dopunu satnice ili postaju tehnološki višak a sada su stručni i zaposleni na neodređeno? Neki kolege su to već komentirali ali to je važno pitanje pa ga postavljam još jednom. S poštovanjem Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
56 Sonja Vuk PRAVILNIK SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI Ilica 85, Zagreb KLASA: 003-08/16-08/02 URBROJ: 251-77-16-2 Zagreb, 24. veljače 2016. KOMENTAR NA NACRT PRAVILNIKA O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU U skladu s odredbama članka 105. stavka 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. – ispravak, 90/11., 16/12., 86/12.,i 94/13 i 152/14.), poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. Stoga se za predmet Likovna kultura u osnovnoj školi nalaze zvanja koja odgovaraju svim trima kategorijama iz navedenog članka i specifičnostima proizašlim iz sveučilišnih studija na Sveučilištima u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci: - profesor likovne kulture - nastavnik likovne kulture koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom likovne kulture - magistar/magistra edukacije likovne kulture Likovan kultura: smjer nastavnički - magistar/magistra likovne pedagogije Likovna pedagogija: smjer nastavnički - magistar/magistra edukacije likovne kulture i likovnih umjetnosti Likovna kultura i likovna umjetnost - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Likovna kultura) Učiteljski studij s modulom Likovna kultura b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - diplomirani ili akademski kipar - diplomirni ili akademski slikar - magistar/magistra likovne pedagogije Likovna pedagogija c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije likovne kulture Likovan kultura - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaure) likovne kulture i likovnih umjetnosti Likovna kultura i likovna umjetnost - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaure) likovne pedagogije Likovn pedagogija Obrazovanje stručnog kadra odvija se na sveučilišnom diplomskom studiju Likovna kultura na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sveučilišnom diplomskom studiju Likovna kultura i likovna umjetnost na Umjetničkoj akademiji u Splitu, sveučilišnom diplomskom studiju Likovna kultura na Umjetničkoj akademiji u Osijeku te na sveučilišnom integriranom (preddiplomskom i diplomskom) studiju Likovna pedagogija na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Rijeci. Iz usporedbe navedenih programa vidi se da se predmeti kojima se stječu pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije izvode na diplomskom studiju, osim na integriranom (preddiplomskom i diplomskom) studiju Likovna pedagogija na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Rijeci. Stoga je potrebno iz Pravilnika izuzeti navedeno pod c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije likovne kulture Likovan kultura - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaure) likovne kulture i likovnih umjetnosti Likovna kultura i likovna umjetnost - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaure) likovne pedagogije Likovn pedagogija jer nije jasno navedeno kao iznimka proizašla iz članka 105. stavka 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Predlaže se izmjena navoda u Pravilniku tako da se jasno navede: iznimka je ukoliko se na slobodno radno mjesto ne javi osoba iz članka 105. stavka 6. točke a) Zakona, onda je moguće zapošljavanje osobe iz članka 105. stavka 6. točke c) Zakona. Nadalje, na navedenim sveučilišnim studijima stječu se teorijske i praktične kompetencije koje uključuju znanje iz područja povijesti umjetnosti, vizualnih komunikacija te pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke grupe predmeta, a u jednakoj mjeri radi se na stvaranju umjetničkog izraza. Studiji na Učiteljskim fakultetima s modulima Likovna kultura ne pružaju dostatne kvalifikacije u području samostalnog umjetničkog izražavanja te prenošenja osobnog stvaralačkog iskustva na poticanje stvaralaštva kod djece i mladih. Stoga je potrebno iz Pravilnika izuzeti navedeno pod - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Likovna kultura) Učiteljski studij s modulom Likovna kultura jer nije jasno navedeno kao iznimka proizašla iz članka 105. stavka 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Predlaže se izmjena navoda u Pravilniku tako da se jasno navede: iznimka je ukoliko se na slobodno radno mjesto ne javi osoba iz članka 105. stavka 6. točke a) Zakona, onda je moguće zapošljavanje osobe iz članka 105. stavka 6. točke b) Zakona. Zatim, u sve programe u Članku 9 Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu potrebno je dodati magistar edukacije likovne kulture. Doc.mr.art Sonja Vuk Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
57 Doris Smolić Članak 5., 13. Matematika Prozvana sam u komentaru gospodina Marina Kanaeta kao kolegica koja je navela kolegije, ali sakrila broj sati. Pozivam kolegu da objavi taj šokantan podatak o broju sati. Tko je pažljivo čitao moj komentar s naslovnice Prijedloga pravilnika mogao je uočiti kako sam navela da je broj sati nastave matematike otprilike dvostruko manji od broja sati koje su slušali profesori matematike na PMF-u. Moglo se uočiti i da su kod nas dvije metodike: jedna za početnu nastavu matematike (1.-4. razreda osnovne škole) i druga za predmetnu razinu. Ako je na PMF- u postojalo više sati metodike nastave matematike to je razumljivo s obzirom da se stječu kompetencije za predavati ne samo u osnovnim već i u srednjim školama i na fakultetima s vrlo različitim izvedbenim planovima. Zahvaljujem gospodinu što barem uvažava naše iskustvo u nastavi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
58 Ksenija Gačal Članak 5., 13. Matematika Ne slažem se da se briše iz čl.5 Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematike jer su ti učitelji stekli potrebne kompetencije za uspješno i kvalitetno izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi.Postojao je studij, ljudi su se upisali, platili, polagali ispite, završili, stekli zakonsko pravo da predaju matematiku u osnovnoj školi, ne u srednjoj! Uopće ne vidim zašto je netko time ugrožen? Zgrožena sam nenajavljenom raspravom na Državnom skupu u Zadru, koja nije bila na dnevnom redu.Je li to zakonski, profesionalno, kolegijalno i moralno? Na kraju skupa je učiteljima koji su se izjasnili da ne podržavaju Očitovanje s navedenog skupa rečeno da se to ne odnosi na nas koji već radimo,već na one koji trenutno završavaju Učiteljske fakultete, no iz njihovog se Priloga ovoj javnoj raspravi to nigdje ne vidi.(http://mat-komunikacija-zd2016.weebly.com/) A gdje su nestali potpisi kolega koji su nakon skupa potpisali da se ne slažu sa zaključkom skupa? Uopće mi nema smisla ovdje nabrajati čime sam sve dokazala u svojih 18 godina rada da mi je stalo dobro raditi i živjeti ono što radim.Niz Županijskih prvaka,tri Državna natjecanja,predavanja na županijskim aktivima na temu Primjeri iz prakse:Matematika u nastavi GOO-a, Županijsko povjerenstvo, niz organizacija natjecanja i voditeljstava stručnih aktiva u svojoj školi, raznih edukacija..i postadoh mentor. I što sad- doškolovanje? Kome će to doškolovanje omogućiti da bolje radi ono što radi u razredu, a puno toga i izvan njega, već više od 15 godina? Ili možda PMF vidi zgodnu priliku da organizira doškolovanja, iako smo svoje studije već jednom sami platili,a pretpostavljam da bismo morali opet? Ili će nam MZOS platiti ispite, putne troškove, kad nam je već omogućilo da "dobijemo" ove nevaljale diplome?Mislim da u našem sustavu treba mijenjati način zapošljavanja, prvo na određeno, tek onda na neodređeno. Sumnjam da će neki ravnatelj trajno zaposliti učitelja ili profesora s čijim radom nije zadovoljan. Niti ideja o licencama nije loša.Licenciranje bi trebalo biti poticajno svakom pojedincu, bez obzira na to što mu u diplomi piše. Da zaključim : NE SLAŽEM se s očitovanjem i mislim da to nije način da, kako se navodi : "...zaštitimo našu profesiju i zaslužimo društveni status koji nam pripada i adekvatno priznanje naše visoke stručnosti i kompetencija." Je li zakonski, profesionalno i moralno u redu, na jednom Državnom skupu NENAJAVLJENO, bez da je na dnevnom redu, uopće pokrenuti raspravu od strane viših savjetnika jedne skupine prosvjetnih radnika, a protiv dijela onih koji pripadaju, ili bi trebali pripadati toj istoj skupini??? S poštovanjem, lijepo Vas pozdravljam! Učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika, Ksenija Gačal, Čakovec Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
59 Marin Kanaet Članak 5., 15. Fizika Primjedba na članak 5. stavak 1. točke 13. Nacrta Pravilnika a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - profesor matematike Navedeno treba dopuniti te bi trebalo glasiti "profesor matematike i fizike". Diplomirani profesori matematike i fizike imaju sve kompetencije za rad na mjestu učitelja fizike u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
60 Doris Smolić PRAVILNIK Komentirala bih zaključak državnog skupa učitelja matematike održanog u Zadru (21.-23.3.2016.). Naglasila bih prije svega da ovaj državni skup nije imao za temu i kao niti jednu predviđenu točku donošenje ovog prijedloga što bi se iz napisanog moglo zaključiti. Ovaj prijedlog je došao u zadnjih 5 minuta skupa kada više nije bilo dovoljno vremena da se korektno raspravi. Kao učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika doživljavam ovo kao direktni napad na sebe i na svoju struku te na pokušaj da nam se retroaktivno ukidaju stečene kompetencije koje smo dobili studiranjem na priznatom fakultetu (ne na tečaju). Smatram da u Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika ne treba brisati: „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Navodi se da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje što bih demantirala popisom matematičkih kolegija (većinom dvosemestralnih) koji su se slušali i polagali na studiju: Elementarna matematika, Matematička analiza, Linearna algebra, Geometrija, Konstruktivna geometrija, Nacrtna geometrija te Kombinatorika i vjerojatnost. Istina je da je broj sati nastave matematike otprilike dvostruko manji od broja sati koje su slušali profesori matematike na PMF-u, ali je i otprilike dvostruko veći od broja sati koje su imali nastavnici matematike na bivšim pedagoškim akademijama. Ovime ne omalovažavam nastavnike matematike koji su studirali na dvogodišnjim studijima. Oni su čak postizali bolje rezultate na nekim nacionalnim ispitima (npr. 2007.) u usporedbi s učiteljima i profesorima koji imaju visoku stručnu spremu. Ove činjenice možete provjeriti u sljedećem dokumentu: Domović, V., Gracin, D. G., & Jurčec, L. (2012). Uporaba matematičkih udžbenika s obzirom na inicijalno obrazovanje učitelja. Sociologija i prostor/Sociology & Space, 50(2). URL: http://hrcak.srce.hr/89173 Nadalje navodi se da navedeni studij ne osigurava polaganje metodike nastave matematike što bih također demantirala. Na studiju se slušalo i polagalo: Metodika nastave matematike i Metodika početne nastave matematike. Ovdje bih spomenula i metodike ostalih nastavnih predmeta te široko pedagoško-psihološko obrazovanje koje je vrijedno i može se dobro implementirati u nastavu matematike viših razreda osnovne škole, obogatiti je i olakšati suodnos s drugim predmetima. Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ne polažu stručni ispit iz matematike ali isto tako niti profesori matematike i fizike ili matematike i informatike ne polažu stručni ispit iz oba predmeta što njihovu stručnost u niti jednom predmetu ne dovodi u pitanje. Uz dužno poštovanje prema stručnom kadru s PMF-a s kojim se ne želim, niti smatram da imam pravo izjednačavati, naglašavam da smo stručni samo za rad u osnovnim školama, ne u srednjim školam niti na fakultetima ni institutima na što niti ne pretendiram. Naglasila bih i kako učitelja s mojim akademskim stupnjem i nazivom nema puno ( po mojoj slobodnoj procjeni oko 200 u državi) i da nismo nikome prijetnja nego pomoć da se smanji potpuno nestručni kadar u nastavi matematike osnovne škole kojeg još uvijek ima. Na svakom natječaju na koji sam se javila bila sam jedini stručni kandidat. Sada imam 11 godina iskustva u nastavi matematike od 5. do 8. razreda i sudjelujem na svim dostupnim stručnim usavršavanjima i smatram da ne rušim kvalitetu nastave. Naglašavam da iznimno poštujem profesore s PMF-a, još više iskustvo nastavnika s bivših pedagoških studija i ne razumijem zbog čega se mene i učitelje s pojačanim predmetom ne može barem uvažavati kao kolege kad nas važeći zakoni i pravilnici smatraju stručnima. S poštovanjem Doris Smolić, diplomirana učiteljica s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika OŠ Poličnik Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
61 Marin Kanaet Članak 5., 13. Matematika Vidim da su se mnogi našli uvrijeđeni zaključkom Državnog skupa iz matematike u Zadru. To je potpuno razumljivo s ljudske strane, no mislim da je bilo nužno donijeti zbog zaštite zvanja prof. matematike, prije svega, u budućnosti. Mogli bi nastaviti (polu)argumentirano raspravljati jesu li učitelji RN s pojačanom matematikom kompetentni ili ne, ali upravo oni koji se osjećaju prozvani su, koliko je meni poznato, sigurni na svom radnom mjestu jer nema retroaktivne primjene pravilnika. Ako se ne varam jedna od kolegica je popisala matematičke kolegije koje je polagala tijekom studija no prigodno je izostavljen onaj bitniji dio, a to je koliko sati tjedno je slušala određeni kolegiji. Do tog podatka je vrlo lako doći i poprilično je šokantan u usporedbi s onima na PMF-u ili Odjelima za matematiku. Najveća je pak razlika u metodici matematike koja se slušala ili se sluša 2 godine,a ne 2 semestra. Hvalevrijedni su rezultati koje učitelji RN s MAT postižu sa svojim učenicima. Još bolje rezultate postižu, sad već na izlasku, nastavnici matematike (VŠS). Glavni razlog? Iskustvo! Bilo bi žalosno da učitelj nakon 10 godina rada nema ništa za pokazati, za pohvaliti, za istaknuti... Pitanje je jesu li na prvim satima došli s jednakim kompetencijama kao i prof. matematike. Dolazimo do, po meni, najbitnije stvari. Budućnost. Ako ostane pravilnik kao što je prijedlog, u budućnosti će Učiteljski fakultet(i) otvarati programe s pojačanim predmetima (više programa-više mjesta-više sredstava) i doći ćemo u situaciju da će na jedno mjesto konkurirati dvije tek diplomirane osobe; profesor matematike i učitelj razredne nastave s pojačanom matematikom. Trebaju li oni biti u jednakom položaju? Valjda je svima jasno da ne. Ili većini... Što se tiče prvostupnika, mnogi se pitaju zašto im se dalo zvanje i zašto 3+2. Bilo je zanimljivih osvrta na to pitanje na skupu u Zadru. Meni je to ekvivalent gimnaziji. Što sa završenom gimnazijom, za što si osposobljen raditi? Očito je Bolgnja promašena, da ne govorim da je to postala, na nekim fakultetima, malo jača srednja škola. Prvostupnici matematike nemaju metodike, pedagogije, didaktike, psihologije i tu je kraj priči. Ali sve mi se čini da je to zapravo borba protiv vjetrenjača i da će se ići protiv struke. Nadam se da sam u krivu. Lp Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
62 Željko Kraljić PRAVILNIK Pozdrav. Zadarska i međimurska perspektiva: http://emedjimurje.rtl.hr/obrazovanje/uh-ta-matematika-kad-je-i-ucitelj-savjetnik-nekompetentan Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
63 Maja Tkalčević Članak 5., 13. Matematika Poštovani, ne znam ni sama kako da započnem zbog prevelikog grča u želucu od cijele ove situacije. Učiteljica sam razredne nastave s pojačanim program iz nastavnog predmeta matematike s preko 11 godina radnog staža i ne, ne slažem se s prijedlogom brisanja diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom matematika kao stručnih za predavanje u osnovnoj školi. Ne samo zato što sam jedna od tih, po kolegama s PMF-a „nekompetentnih“ osoba, nego zato što to predstavlja degradaciju i omalovažavanje cijelog ljudskog roda. Pa zar se ponovno vraćamo u srednji vijek ovakvim ponašanjem? Kome i zašto mi uvijek smetamo? Pa dragi moji kolege jeste li vi uopće proučili koliko smo mi predmeta i sati matematike imali na fakultetu? Jeste li ikad ušli na sat jednoj takvoj „nekompetentnoj“ osobi i poslušali i vidjeli kako radi? Mi smo uvijek u poziciji da se moramo braniti ali zašto i čemu? Mi samo želimo raditi posao koji volimo i za koji smo se školovali. Jesmo li mi krivi što su uvedeni ti programi koje smo redovno odslušali 8 semestara i polagali u navedenom roku? To znači da ne priznajete ni profesore s fakulteta koji su nas podučavali? I što sada, kada nam sve ukinete? Oduzimate nama i našoj djeci kruh koji smo vrijedno i marljivo zaslužili isto kao i vi. Pa veliko vam hvala što imate srca to predložiti, a kamoli nagraditi to velikim pljeskom na Državnom skupu! I veliko hvala našem fakultetu koji se samo ograđuje od svega ovoga. Maja Tkalčević ponosna dipl. učiteljica s pojačanim predmetom matematika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
64 Marija Kljenak Vilovčević Članak 5., 13. Matematika Diplomirani sam učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika. Prije 10 godina kada sam se zaposlila i počela priprematiti za polaganje stučnog ispita doživjela sam veliko razočaranje kada sam shvatila da ne mogu polagati stučni ispit iz matematike. vjerujem da je dosta mojih kolegica s Učiteljskog fakulteta slično iskustvo doživjelo...Prosla sam i taj kamen spoticanja , položila stučni u rn no i dalje sam s velikom željom nastavila raditi u višim razredima osnovne škole. Sada nakon 11 godina radnog staža, kada iza sebe imam sudjelovanja sa svojim učenicima na niz županijskih natjecanja, DRŽAVNIH natjecanja, ekipnih natjecanja " Lucko ", Međunarodnih natjecanja " Klokan bez granica ", održanih Večeri matematike smatram se itekako KOMPETENTNOM osobom za rad u VIŠIM RAZREDIM OSNOVNE ŠKOLE. s poštovanjem Marija Kljenak Vilovčević Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
65 Jasmina Trupković PRAVILNIK Imam potrebu osvrnuti se na netočan navod: " ... Navedeni studij ne osigurava npr. polaganje metodike nastave matematike te time diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika ne mogu potvrditi da imaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike...." Diplomira sam 2006. godine na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu s temom "Teorija skupova u nastavi matematike" iz kolegija Metodika nastave matematike. Taj isti kolegij uspješno položila 2005. kao i Metodiku matematike 2004. godine. Smatram da upravo mi učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz matematike imamo najveću kompetenciju za rad s djecom u osnovnoj školi koji smo od prve godine studiranja trebali obavljati i pedagošku praksu uz slušanja metodika matematike u nižim razredima kao i u višim. Problem je u kompetenciji osobe koja je pisala ovaj komentar. Stoga sam protiv brisanja diplomiranih učitelja s pojačanim programom matematika iz pravilnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
66 Maja Tkalčević PRAVILNIK Poštovani, ne znam ni sama kako da započnem zbog prevelikog grča u želucu od cijele ove situacije. Učiteljica sam razredne nastave s pojačanim program iz nastavnog predmeta matematike s preko 11 godina radnog staža i ne, ne slažem se s prijedlogom brisanja diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom matematika kao stručnih za predavanje u osnovnoj školi. Ne samo zato što sam jedna od tih, po kolegama s PMF-a „nekompetentnih“ osoba, nego zato što to predstavlja degradaciju i omalovažavanje cijelog ljudskog roda. Pa zar se ponovno vraćamo u srednji vijek ovakvim ponašanjem? Kome i zašto mi uvijek smetamo? Pa dragi moji kolege jeste li vi uopće proučili koliko smo mi predmeta i sati matematike imali na fakultetu? Jeste li ikad ušli na sat jednoj takvoj „nekompetentnoj“ osobi i poslušali i vidjeli kako radi? Mi smo uvijek u poziciji da se moramo braniti ali zašto i čemu? Mi samo želimo raditi posao koji volimo i za koji smo se školovali. Jesmo li mi krivi što su uvedeni ti programi koje smo redovno odslušali 8 semestara i polagali u navedenom roku? To znači da ne priznajete ni profesore s fakulteta koji su nas podučavali? I što sada, kada nam sve ukinete? Oduzimate nama i našoj djeci kruh koji smo vrijedno i marljivo zaslužili isto kao i vi. Pa veliko vam hvala što imate srca to predložiti, a kamoli nagraditi to velikim pljeskom na Državnom skupu! I veliko hvala našem fakultetu koji se samo ograđuje od svega ovoga. Maja Tkalčević ponosna dipl. učiteljica s pojačanim predmetom matematika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
67 Miljenka Župan PRAVILNIK Ja sam po struci pedagog i više od 40 godina, kroz svakodnevni rad u školi, pratim zbivanja u našem osnovnoškolskom obrazovnom sustavu. Ako pribrojim iskustva svoje majke koja je 38 godina bila srednjoškolski profesor, onda i duže. Reagiram na "javnu raspravu" o Prijedlogu Pravilnika o stručnoj spremi učitelja i nastavnika u osnovnoj i srednjoj školi, provedenu na stručnom skupu Matematička komunikacija, Zadar 2016., 21.-23.3.2016. - državni skup za učitelje i nastavnike matematike. Ovako postavljena "javna rasprava" meni osobno više liči na harangu protiv učitelja razredne nastave koji "uzimaju kruh našima" – koji su to "naši"? Strašno me kao pedagoga pogađa ovakav način "izbacivanja" ovih i onih iz Pravilnika. Da ne kažem, kad se pisao Pravilnik iz 1996.godine, nitko nije imao nikakvih primjedbi - svi su pljeskali. Sada bismo mi "izbacili" ljude s visokom stručnom spremom i dvo-predmetnim studijem bez nekih daljnjih argumenata. Kao prvo, za sada jedini argument je moguća konkurencija (učitelji - profesori, o čemu i vi sami govorite) u čemu zapravo nema ničega lošeg. Ukoliko osiguramo jednake uvjete, kroz konkurenciju dolaze do izražaja komparativne prednosti, pa će (na tržištu) ostati bolji i dokazat će se kvalitetniji. Nema razloga uklanjati unaprijed svaku mogućnost konkurentnog natjecanja. Kao drugo, ako prihvatimo da kroz ovako koncipirani pristup dopuštenim i mogućim kvalifikacijama za učitelja matematike u višim razredima, učitelji razredne nastave "uzimaju kruh" profesorima matematike, onda smo na sasvim prizemnim i primitivnim granama "borbe jačih i slabijih", karakterističnim za filozofiju prvobitnog kapitalizma iz 19. stoljeća. Od tih vremena je, hvala Bogu, prošlo gotovo 200 godina, pa je i filozofija i sociologija "malo" napredovala. Kao treće, kad govorimo o "ljubavi", matematiku uz razrednu nastavu studiralo je svojedobno jedva 10% studenata "dvopredmetne" razredne nastave. Tako je od prosječnih 75 studenata u prvoj/drugoj godini studija, matematiku izabiralo 3 - 5 studenata - ostali su se mahom opredjeljivali za "pojačani program" hrvatskog jezika (oko 70% studenata), povijest ili jezike (engleski ili njemački - preostalih oko 20% studenata). NISU SVI STUDENTI RAZREDNE NASTAVE STUDIRALI JOŠ I MATEMATIKU. Od ukupnog broja studenata "dvopredmetne" RN, matematiku je studiralo svega najviše do 10%, s tim da je završilo oko 5%. Studirali su, naime oni koji su htjeli studirati još i matematiku i dovoljno je znali da bi mogli pretpostaviti i očekivati da će je i završiti. Da, kad govorimo o ljubavi, mnogi od ovih "dvopredmetnih" učitelja razredne nastave nisu studirali na fakultetima sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i dr. iz sasvim prozaičnih razloga koji nemaju veze s ljubavlju: njihovi roditelji jednostavno nisu imali novaca za studij u sveučilišnom centru (izvan rodnog grada/mjesta - to košta mjesečno oko 2,5 do 3 000 kuna). Pogotovo što se radi o ratnim generacijama koje su za studij stasale 1992./93. godine. Tu ljubav i odabir slabo pomažu. No ipak, ne bih govorila o "ljubavi" ili "većem pravu na temelju odabira" kao argumentima jer to ima miris ne tako davne prošlosti koja je milijune zavila u crno u ime "ljubavi" i "odabira". Kao četvrto, mi smo kroz "nove pravilnike" "svašta" izbacili iz naše osnovne škole (a ta naša škola, ruku na srce, nije postala zbog toga baš nešto): učitelje sa završenom petogodišnjom preparandijom koji su u našu osnovnu školu donijeli radni odgoj i radnu školu, projektnu nastavu, zborove, kulturno-umjetnička društva, školske zadruge, metodiku "korak po korak" i onu koju svojataju Amerikanci - "head start" metodiku; izbacili smo učitelje s trogodišnjim tropredmetnim studijem razredne nastave i predmeta potrebnih za više razrede osnovne škole koji su u našu osnovnu školu donijeli školske laboratorije, tehnički i radni odgoj, učenje stranih jezika, radne i nastavne listiće i naloge, međupredmetnu korelaciju i integraciju . Kao peto, otvaranjem mogućnosti doškolovanja na određeni akademski stupanj, učitelji s "pojačanom" matematikom ne bi potvrdili svoje kompetencije - oni su ih potvrdili u svom radu tijekom 16 godina njihovog postojanja i rada u osnovnim školama --> daleko bolje bi bilo da steknu nove kompetencije i prošire do sada stečene kompetencije, naime one za koje bi se moglo pretpostaviti da studenti matematike stječu diplomiranjem na fakultetu (ako ih stječu). Doškolovanje učitelja kroz ciljane, osmišljene i organizirane, od strane države poticane oblike studiranja i stjecanja viših akademskih naslova (od onih stečenih na primarnom studiju) je u praksi hrvatske osnovne škole poznati proces, proveden u više navrata pa i 70.-tih i 80.-tih godina 20. stoljeća. Tada su učitelji RN srednje stručne spreme i nastavnici predmetne nastave s višom stručnom spremom (dvogodišnji studij) imali prilike steći višu, a onda i visoku (i predmetnu) stručnu spremu i mnogi su to iskoristili da bi od "seoskih uča" stasali u vrsne nastavnike i profesore pojedinih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi. Uostalom, doajeni hrvatske pedagogije, dr.V.Poljak, dr.P.Šimleša, dr. A.Vukasović - svi su oni počeli kao "seoski uče" s preparandijom i "dogurali" do doktorata i profesure na fakultetu. Naravno, kroz organizirane, društveno, zakonski i programski definirane i provedene oblike doškolovanja. S tim da godina doktorskog studija nije koštala između 8 i 20 000 kuna. E, takvo određenje stručnog usavršavanja uz mogućnosti vertikalne prohodnosti sustava i stvarnog stručnog napredovanja učitelja, bio bi "glavni zgoditak" hrvatskog školstva. Ovako, po sadašnjem sustavu, diplomirani učitelj bi morao najprije položiti državnu maturu, onda bi morao upisati redovno prvu godinu studija i čekati daljnjih pet godina da povremeno polaže ispite koje nije u svom temeljnom učiteljskom obrazovanju odslušao i položio. Dotle, naravno, ne može raditi jer ne može raditi i redovno studirati. I još bi bio izvan svoje domicilne sredine (morao bi studirati u nekom od sveučilišnih centara) za što, jasno, nema novaca - jer ne radi. Vertikalna i horizontalna prohodnost sustava kroz oblike stručnog osposobljavanja, usavršavanja i napredovanja (pa i doškolovanja) je "čarobna riječ" dobro organiziranog školstva. I za to bismo se trebali zalagati, onda bismo eventualno mogli početi razgovarati o tome "koga izbaciti - koga ostaviti". Dok to ne uspostavimo, morali bismo pripaziti da na kraju tog "izbacivanja" "mi" ne ostanemo zadnji pa da nikoga ne bude da nas brani kad nas budu izbacivali iz pravilnika i škola. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
68 Miljenka Župan Članak 5., 13. Matematika Ja sam po struci pedagog i više od 40 godina, kroz svakodnevni rad u školi, pratim zbivanja u našem osnovnoškolskom obrazovnom sustavu. Ako pribrojim iskustva svoje majke koja je 38 godina bila srednjoškolski profesor, onda i duže. Reagiram na "javnu raspravu" o Prijedlogu Pravilnika o stručnoj spremi učitelja i nastavnika u osnovnoj i srednjoj školi, provedenu na stručnom skupu Matematička komunikacija, Zadar 2016., 21.-23.3.2016. - državni skup za učitelje i nastavnike matematike. Ovako postavljena "javna rasprava" meni osobno više liči na harangu protiv učitelja razredne nastave koji "uzimaju kruh našima" – koji su to "naši"? Strašno me kao pedagoga pogađa ovakav način "izbacivanja" ovih i onih iz Pravilnika. Da ne kažem, kad se pisao Pravilnik iz 1996.godine, nitko nije imao nikakvih primjedbi - svi su pljeskali. Sada bismo mi "izbacili" ljude s visokom stručnom spremom i dvo-predmetnim studijem bez nekih daljnjih argumenata. Kao prvo, za sada jedini argument je moguća konkurencija (učitelji - profesori, o čemu i vi sami govorite) u čemu zapravo nema ničega lošeg. Ukoliko osiguramo jednake uvjete, kroz konkurenciju dolaze do izražaja komparativne prednosti, pa će (na tržištu) ostati bolji i dokazat će se kvalitetniji. Nema razloga uklanjati unaprijed svaku mogućnost konkurentnog natjecanja. Kao drugo, ako prihvatimo da kroz ovako koncipirani pristup dopuštenim i mogućim kvalifikacijama za učitelja matematike u višim razredima, učitelji razredne nastave "uzimaju kruh" profesorima matematike, onda smo na sasvim prizemnim i primitivnim granama "borbe jačih i slabijih", karakterističnim za filozofiju prvobitnog kapitalizma iz 19. stoljeća. Od tih vremena je, hvala Bogu, prošlo gotovo 200 godina, pa je i filozofija i sociologija "malo" napredovala. Kao treće, kad govorimo o "ljubavi", matematiku uz razrednu nastavu studiralo je svojedobno jedva 10% studenata "dvopredmetne" razredne nastave. Tako je od prosječnih 75 studenata u prvoj/drugoj godini studija, matematiku izabiralo 3 - 5 studenata - ostali su se mahom opredjeljivali za "pojačani program" hrvatskog jezika (oko 70% studenata), povijest ili jezike (engleski ili njemački - preostalih oko 20% studenata). NISU SVI STUDENTI RAZREDNE NASTAVE STUDIRALI JOŠ I MATEMATIKU. Od ukupnog broja studenata "dvopredmetne" RN, matematiku je studiralo svega najviše do 10%, s tim da je završilo oko 5%. Studirali su, naime oni koji su htjeli studirati još i matematiku i dovoljno je znali da bi mogli pretpostaviti i očekivati da će je i završiti. Da, kad govorimo o ljubavi, mnogi od ovih "dvopredmetnih" učitelja razredne nastave nisu studirali na fakultetima sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i dr. iz sasvim prozaičnih razloga koji nemaju veze s ljubavlju: njihovi roditelji jednostavno nisu imali novaca za studij u sveučilišnom centru (izvan rodnog grada/mjesta - to košta mjesečno oko 2,5 do 3 000 kuna). Pogotovo što se radi o ratnim generacijama koje su za studij stasale 1992./93. godine. Tu ljubav i odabir slabo pomažu. No ipak, ne bih govorila o "ljubavi" ili "većem pravu na temelju odabira" kao argumentima jer to ima miris ne tako davne prošlosti koja je milijune zavila u crno u ime "ljubavi" i "odabira". Kao četvrto, mi smo kroz "nove pravilnike" "svašta" izbacili iz naše osnovne škole (a ta naša škola, ruku na srce, nije postala zbog toga baš nešto): učitelje sa završenom petogodišnjom preparandijom koji su u našu osnovnu školu donijeli radni odgoj i radnu školu, projektnu nastavu, zborove, kulturno-umjetnička društva, školske zadruge, metodiku "korak po korak" i onu koju svojataju Amerikanci - "head start" metodiku; izbacili smo učitelje s trogodišnjim tropredmetnim studijem razredne nastave i predmeta potrebnih za više razrede osnovne škole koji su u našu osnovnu školu donijeli školske laboratorije, tehnički i radni odgoj, učenje stranih jezika, radne i nastavne listiće i naloge, međupredmetnu korelaciju i integraciju . Kao peto, otvaranjem mogućnosti doškolovanja na određeni akademski stupanj, učitelji s "pojačanom" matematikom ne bi potvrdili svoje kompetencije - oni su ih potvrdili u svom radu tijekom 16 godina njihovog postojanja i rada u osnovnim školama --> daleko bolje bi bilo da steknu nove kompetencije i prošire do sada stečene kompetencije, naime one za koje bi se moglo pretpostaviti da studenti matematike stječu diplomiranjem na fakultetu (ako ih stječu). Doškolovanje učitelja kroz ciljane, osmišljene i organizirane, od strane države poticane oblike studiranja i stjecanja viših akademskih naslova (od onih stečenih na primarnom studiju) je u praksi hrvatske osnovne škole poznati proces, proveden u više navrata pa i 70.-tih i 80.-tih godina 20. stoljeća. Tada su učitelji RN srednje stručne spreme i nastavnici predmetne nastave s višom stručnom spremom (dvogodišnji studij) imali prilike steći višu, a onda i visoku (i predmetnu) stručnu spremu i mnogi su to iskoristili da bi od "seoskih uča" stasali u vrsne nastavnike i profesore pojedinih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi. Uostalom, doajeni hrvatske pedagogije, dr.V.Poljak, dr.P.Šimleša, dr. A.Vukasović - svi su oni počeli kao "seoski uče" s preparandijom i "dogurali" do doktorata i profesure na fakultetu. Naravno, kroz organizirane, društveno, zakonski i programski definirane i provedene oblike doškolovanja. S tim da godina doktorskog studija nije koštala između 8 i 20 000 kuna. E, takvo određenje stručnog usavršavanja uz mogućnosti vertikalne prohodnosti sustava i stvarnog stručnog napredovanja učitelja, bio bi "glavni zgoditak" hrvatskog školstva. Ovako, po sadašnjem sustavu, diplomirani učitelj bi morao najprije položiti državnu maturu, onda bi morao upisati redovno prvu godinu studija i čekati daljnjih pet godina da povremeno polaže ispite koje nije u svom temeljnom učiteljskom obrazovanju odslušao i položio. Dotle, naravno, ne može raditi jer ne može raditi i redovno studirati. I još bi bio izvan svoje domicilne sredine (morao bi studirati u nekom od sveučilišnih centara) za što, jasno, nema novaca - jer ne radi. Vertikalna i horizontalna prohodnost sustava kroz oblike stručnog osposobljavanja, usavršavanja i napredovanja (pa i doškolovanja) je "čarobna riječ" dobro organiziranog školstva. I za to bismo se trebali zalagati, onda bismo eventualno mogli početi razgovarati o tome "koga izbaciti - koga ostaviti". Dok to ne uspostavimo, morali bismo pripaziti da na kraju tog "izbacivanja" "mi" ne ostanemo zadnji pa da nikoga ne bude da nas brani kad nas budu izbacivali iz pravilnika i škola. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
69 Vlatka Hrkać PRAVILNIK Ne mogu se oteti dojmu da se pitanje nekompetentnosti učitelja s pojačanim nastavnim predmetom iz matematike intenziviralo zadnjih godina te da je uvjetovano time što je tržište rada takvo da je puno većem broju profesora matematike rad u osnovnim školama najednom postao opcija... Ovakve rasprave služe da bi svi zainteresirani za temu mogli dati svoje mišljenje pa imamo priliku vidjeti da postoje raznorazna, ali duboko vjerujem da "brisanja" neće biti jer tako ispada da su cijele generacije vrijednih učitelja matematike stvorene isključivo kako bi privremeno pokrpali tadašnji nedostatak kadra. Nismo izjednačeni sa profesorima s PMF-a niti ćemo ikada biti jer smo kvalificirani isključivo za rad u osnovnoj školi i čvrsto vjerujem da će to tako i ostati, ali očito se moramo pomiriti s tim da napadi pojedinaca na našu stručnost neće prestati dok god postojimo i radimo te da nam nikakvo eventualno doškolovanje neće pomoći da u njihovim očima postanemo ravnopravni kolege. Srećom odluka nije na njima! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
70 Antonela Czwik PRAVILNIK Državni skup učitelja i nastavnika matematike Zadar, 23.3.2016. Prilog otvorenom javnom savjetovanju o nacrtu PRAVILNIKA O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU Temeljno načelo na kojem se zasniva naš prilog javnom savjetovanju jest činjenica da dugoročno osiguranje kvalitete obrazovanja nastave matematike mogu osigurati jedino učitelji i nastavnici koji su kompetentni u području matematike kao akademskoj disciplini uz nužne kompetencije u području metodike nastave matematike. Mi, dolje potpisani učitelji i nastavnici matematike, upućujemo zaključak državnog skupa učitelja i nastavnika matematike održanog u Zadru od 21. do 23. ožujka 2016. kako ovaj nacrt Pravilnika treba nužno doraditi jer ne nudi garancije da će osoba koja posjeduje neka od navedenih obrazovnih razina prema nacrtu pravilnika osigurati kvalitetno učenje i poučavanje matematike. Želimo kvalitetne promjene u poučavanju, pomak sa sadržaja na ishod i primjenu, a za to nam treba veliko matematičko znanje i metodika matematike, koje se stiče tek diplomom profesora/magistra edukacije, matematike. Rad u školi, podučavanje, suradnja s učenicima i roditeljima zahtijevaju visoku razinu znanja matematike, ali izuzetno je važan i pedagoški pristup, ljubav prema tom zanimanju i prema djeci, prema učenicima Smatramo da bi uvijek pri zapošljavanju prednost ispred magistara matematike (s položenom pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom izobrazbom) trebali imati oni koji su završili nastavnički studij. Sukladno tome želimo istaknuti da nacrt Pravilnika treba nužno mijenjati u sljedećim segmentima: U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Iza „nastavnik matematike koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine“ dopisati „na jednopredmetnom ili dvopredmetnom studiju“. Obrazloženje: Naznačena dopuna nužna je radi pojašnjenja budući da su se na višim učiteljskim školama/učiteljskim akademijama obrazovali i dvopredmetni nastavnici matematike i još jednog predmeta. 2. Brisati: „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. Navedeni studij ne osigurava npr. polaganje metodike nastave matematike te time diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika ne mogu potvrditi da imaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike. Također diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ne polažu stručni ispit iz matematike i time ne mogu biti izjednačeni s profesorima matematike. 3. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 4. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi, navedeni studij ne osigurava polaganje metodike nastave matematike niti polažu stručni ispit iz matematike pa time ne mogu biti izjednačeni s profesorima ili magistrima edukacije matematike. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku „uz obavezno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i potrebno ga je steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje nužno za rad u školi a vezano za predmet matematika. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. 1. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike 2. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike 3. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Obrazloženje: Smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija u području matematike kao akademske discipline niti kompetencije u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave matematike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. U Članku 9., Nacrta stavka Strukovne škole, 10. OBRAZOVNI SEKTOR TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, program KONOBAR, nastavni predmet Gospodarska matematika, vrsta i razina obrazovanja: Diplomirani ekonomist, Profesor matematike, diplomirani inženjer matematike, Magistar ekonomije, Magistar oec.univ.spec.oec, Magistar teorijske matematike, Magistar edukacijske matematike i informatike, Magistar edukacijske matematike i fizike, Magistar edukacijske matematike. Brisati: Diplomirani ekonomist, Magistar ekonomije, Magistar oec.univ.spec.oec. Obrazloženje: Predmet Gospodarska matematika odnosi se na opće matematičke sadržaje a riječ "gospodarska" je oznaka da je samo dio nastavnog plana i programa predviđen za matematiku koja se može primijeniti u struci. POTPISI (222 učitelja i nastavnika matematike u osnovnim i srednjim školama) Mario Koritnik, Ana Benazić Jurčić , Anita Čorak, Maja Ivišić, Mirela Plavčić Jurković, Marko Višić, Mara Grašić, Mirjana Gaćina Bilin, Magdalena Jukić, Robert Milobar, Maja Balat, Sanja Ivanović, Irena Žagar-Božičević, Ivana Bubić, Ana Šimunović, Renata Pintar, Zvjezdana Jurić, Ljerka Jareb, Elen Markovčić, Snježana Bošnjak, Verena Dagmar Kušenić, Jelena Noskov, Lidija Lauš Leščan, Gordana Paić, Ljubica Jerković, Verica Savić, Ivona Han, Monika Peša, Karolina Brleković, Klaudija Barukčić, Anamaria Citkovic, Ljerka Jukić Matić, Sanja Janeš, Marijana Lopojda, Marija Špiranec, Mladen Brajica, Ivana Matić, Mateja Pantaler, Lahorka Havranek Bijuković, Ružica Mikić, Ivam Nađ, Sonja Eberling, Emira Martinić, Katica Govorko, Ana Rajković, Saša Knežević, Nataša Maričić, Sanja Loparić, Katarina Medved, Drago Govorko, Anita Bujas, Ivana Tkalčec, Ivan Benić, Melani Mihalec, Emir Agić, Jasmina Alilović, Željko Turkalj, Nina Šegvić, Kristian Golubić, Iva Leško Turkalj, Sanja Roklicer, Vlatka Miketinac- Vlašić, Sandra Štiks, Marina Gernhardt, Maja Škrlec, Rajna Franjo, Ana Kunosić, Jadranka Baržić, Helena Jurić, Iva Frlan Marčelja, Ina Pendić, Daria Novinc, Sanja Bimbi, Miranda Jovanović, Sonja Mudrić, Snežana Kranjec, Jasmina Mijanović Puđak, Tomislav Eržen, Nataša Lončarić, Lana Kovačić Švenda, Jadranka Perković, Sandra Božić, Zlatka Miculinić Mance, Jadranka Zebić, Olivera Đorđević, Ana Novaković, Manuela Žbulj, Antonia Miličić, Mirela Pešut, Monika Idlbek, Ivica Gregurec, Marija Štivić, Linda Božović, Paula Novaković, Anita Sučić, Marija Bokšić, Ana Baraba, Ante Toni Vrdoljak, Marina Mihanović Kundid, Marija Vrdoljak, Anka Cikojević, Suzi Radović, Minja Stepić, Marin Kanaet, Verica Blagus, Josipa Mitar, Sanja Bakalović, Gordana Grah, Marija Jurišić Šarlija, Vesna Seuček, Snježana Varga, Kristina Pijaca, Ivana Zlatar, Tanja Katunarić Tutman, Ana Mravak Obratov, Dražena Potočki, Sanja Grabusin, Anita Ivanovic Plic, Mirjana Bagarić, Suzana Ruzic Mateljan, Anita Medvidović Vrnoga, Suzana Jurin, Anita Midžić Topalović, Mihajlo Lerinc, Amalija Colić, Spomenka Roth, Ivana Polanović, Mateja Šafarić Novak, Željka Sente, Andrea Jurasović, Adela Buljac, VlatkaHižman-Tržić, Brankica Majdiš, Bernardica Bakula, Ljiljana Krišto, Slavica Jerkovic, Katica Leko, Tihana Kraml Kanaet, Petar Radanović, Ivana Gurović, Dubravka Kovač, Anđelka Marin, Filka Babić, Nikolina Jakovljević, Višnja Šuperba, Suzana Kustić, Ivana Šoše, Katarina Janči, Danijela Jakovac, Lucija Laća Lakoš, Barbara Celinić, Ivana Ćulav, Slavena Popić, Anita Grgurić, Marija Bazdan, Nikolina Crljenak, Danijela Sikirić, Maja Buhin Pandur, Natalija Buden, Vanda Louč, Gordana Družinec, Anita Mihanović, Neven Crnošija, Maja Novaković, Dubravka Crnošija, Ranko Vujević, Kristina Vučić, Željana Pavlović, Ana Zeman, Mirjana Matijević, Milena Bošnjak, Marijana Gladović, Gordana Senić, Damir Šišić, Mladen Zmazek, Ela Veža, Gordana Lović-Krstonošić, Ružica Soldo, Milena Pašić, Višnja Matošević, Marin Kečkiš, Amira Mahmutović Redžić, Deana Kuvačić, Željka Hanžek, Diego Tich, Ljerka Linić, Irena Bego, Melita Svaguša, Mario Matošević, Božica Borbaš, Ana Borbaš Bajivić, Lidija Lubina, Biljana Stipetić, Sandra Grgurić, Merica Ivanda, Manuela Brncic Dadic, Snježana Ćenan, Đurđica Srečec Majorinc, Svjetlana Anderluh, Biljana Kuhar, Marica Brzica, Gordana Divić, Sandra Štampar, Magdalena Srdarević, Sanja Nizić, Nikolina Bubica, Nedjeljka Kazija, Mateja Jurjako, Ruža Žužul, Alen Andrijić, Dario Mišanec, Ines Gracin, Snježana Šišić, Ivana Bencun, Jasna Kašik, Ana Ostojić, Denis Vujanović, Fili Šimić Krstulović, Tanja Paris, Nives Baranović, Jelena Udovičić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
71 Vedran Utković PRAVILNIK Ne slažem se s time jer ukoliko ovo društvo namjerava poticati zapošljavanje mladih ljudi ne vidim razlog zašto tim visoko obrazovanim ljudima ne dati mogućnost rada ukoliko ne postoji zainteresiranost sa srodnih studija . Ne postoji nikakva indicija da će netko "manje obrazovan" nedovoljno se truditi da bi svoj posao obavljao sa imalo manjom predanošću i željom da učenike na najbolji mogući način obrazuje i odgoji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
72 Josipa Članak 5., 14. Informatika Poštovani, pročitala sam razno razne komentare i odlučila napisati sljedeće: Kako netko može tražiti da se izbrišu svi prvostupnici smatrajući da oni nisu kompetentni za rad u školi? Da li su po vama uopće kompetenti za rad igdje u "svojoj struci"(navodnici su tu pošto ne znam u koju struku bi nas svrstali uopće s obzirom da nas neki uopće ne priznaju)? Čemu onda postoji preddiplomski studij koji traje 3 godine? Zašto se onda umjesto programa 3+2 ne napravi 5+0 i problem svima riješen? Ali nije način da se itko pravi da prvostupnici ne postoje. Također isti ti prvostupnici možda(a većina jesu) nastavljaju studij nastavničkog smjera, ali istovremeno žele raditi jer možda drugačije ne mogu financirati studij. Prvostupnici sa PMF-a, nebitno iz kojeg grada, sigurno nisu degradiranje Vaše cijenjene struke, jer su se i za tu diplomu morali dobro potruditi i proliti puno znoja, a to govorim iz iskustva. Žao mi je što neki misle drugačije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
73 Petra Markanović PRAVILNIK Poštovani, Po zanimanju sam učitelj razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom matematike. Zaposlena sam na radnom mjestu učitelja matematike 10 godina. U protekle tri godine sudjelovala sam s učenicima kojima predajem na mnogim natjecanjima i postigla iznimne rezultate. Iza mene su u protekle tri godine prva mjesta na županijskom natjecanju iz matematike s učenicima 8. i 5. razreda. Ove godine 3., 5. i 16. mjesto u županiji s učenicima 6. razreda, dva državna natjecanja s učenicima 8. razreda ( 2014.g. ) i 5. razreda (2015. g. ), srebrna medalja 2014. godine na ekipnom natjecanju Lucko gdje se natjecalo više od osamdeset škola s područja Grada Zagreba i okolice, 5. mjesto (2014.g.) i 6. mjesto (2015.g. ) na Festivalu matematike u Puli, 3. mjesto (2014.g. ) i 4. mjesto (2015.g.) na natjecanju Klokan bez granica, organizacija Večeri matematike s ciljem popularizacije matematike, tri godine obnašanja dužnosti voditelja škole, poznavanje znakovnog jezika, organizacija humanitarne akcije prikupljanja darova za dolesnu djecu bolnice u Bistri, višegodišnje stručno osposobljavanje kroz razna predavanja namijenjana učiteljima matematike. Učenici kojima predajem vole matematiku i uspješno nastavljaju školovanje u prestižnim zagrebačkim gimnazijama. Pitam se zbog čega moja postignuća nekima nisu dovoljna i zašto moje zvanje bez obzira na ostverena postignuća nije kompetentno. Žao mi je što se dopustilo da se na državnom skupu za učitelje i nastavnike matematike u Zadru javno degradiralo naše zvanje. Nismo to zavrijedili. Petra Markanović Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
74 Dino Blažević Članak 6., 11) informatika: Poštovani, Članak 6. točka 11. Nacrta Pravilnika • potrebno je dopuniti akademskim nazivom: magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike - smjer komunikacije i informatika. Ako je u Nacrtu Pravilnika već naveden smjer telekomunikacije i informatika, koji se se izvodi na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, onda bi trebao biti uvršten i smjer komunikacije i informatika koji se izvodi na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku. To su dva vrlo slična smjera, a stečene kompetencije iz područje informatike su gotovo iste. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
75 Damir Agičić PRAVILNIK Na sjednici Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održanoj 24.III.2016. razmotren je prijedlog Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu. Dolje su navedeni prijedlozi što treba korigirati, odnosno promijeniti. Označeni su slovima u boldu. NAPOMENA: U komentarima koji su vidljivi na internetskoj javnoj raspravi ima nekoliko opsežnih komentara u kojima se traži da se dopusti rad u nastavi povijesti i osobama koje su završile studijski program za učitelje razredne nastave (diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Povijest). Odsjek za povijest smatra da to nikako ne treba dopustiti budući da osobe koje su na nekoliko mjesta u zemlji tijekom nekoliko godina mogle studirati taj „pojačani program“ zapravo nisu studirale povijest, nego su imale tek po nekoliko kolegija/predmeta iz povijesti. Svojedobno je bilo predviđeno da te osobe mogu predavati povijest u petom i šestom razredu, ali u jednoj sasvim drukčije zamišljenoj organizaciji školskog sustava. U postojećem Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u čl. 105. takvi se svršeni stručnjaci niti ne spominju, dakle nema zakonske osnove da im se dopusti da predaju povijest u osnovnoj školi. OSNOVNA ŠKOLA 19. Povijest a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - profesor povijesti - profesor povijesti i geografije / TREBA DODATI: profesor geografije i povijesti - nastavnik povijesti koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - nastavnik povijesti i geografije / TREBA DODATI: nastavnik geografije i povijesti koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - magistar/magistra edukacije povijesti Povijest Povijest (dvopredmetni) smjer: nastavnički - magistar/magistra edukacije povijesti i geografije / TREBA DODATI: magistar/magistra edukacije geografije i povijesti Povijest i geografija: smjer nastavnički - magistar/magistra edukacije biologije i geografije / TREBA BRISATI ( Biologija i geografija: smjer nastavnički) b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - diplomirani povjesničar - magistar povijesti Povijest (dvopredmetni): smjer istraživački Povijest (dvopredmetni): smjer znanstveni Povijest c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti Povijest (dvopredmetni)/ TREBA DODATI: Povijest (jednopredmetni) GIMNAZIJE I SREDNJE ŠKOLE 19) povijest: Ovdje treba staviti na prvome mjestu: magistar/magistra edukacije povijesti magistar/magistra edukacije povijesti i geografije magistar/magistra edukacije geografije i povijesti Potom treba staviti ovo što jest sada: magistar/magistra povijesti profesor povijesti diplomirani povjesničar Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
76 Antonija Mastelić Milanović Članak 5., 13. Matematika Hvala svima koji se zalazu za nas. Ovdje objavljujem svoj mail poslan danas višoj savjetnici Antoneli Czwyk Marić nakon održanog skupa. Poštovana kolegice, Počet ću ovaj mail doslovnim prijepisom sljedećeg: Želimo vam puno dobrog druženja i dobrog raspoloženja. Nadamo se da će program skupa i teme zadovoljiti vaše interese i pomoći vam u daljnjem kreativnom i predanom radu u skladu sa novim promjenama koje očekujemo reformom koja je u tijeku. U ime svih viših savjetnika matematike srdačno vas pozdravljam do susreta u Zadru Antonela Czwyk Marić, prof. viša savjetnica za Matematiku Bilo je zaista dobrog druženja i raspoloženja zahvaljujući pojedinim izvrsnim predavačima. Program i teme skupa bile su sadržajne s velikim naglaskom na promjenama koje su pred nama. Osobno pozdravljam svaku promjenu koja je ozbiljno mišljenja i razrađena i svaka čast svim ljudima koji su i još uvijek rade na puno većem zadatku nego što katkada ljudi misle. Kao što su nam i sami naglašavali više puta, najbolje ćemo i sami doprinijeti i biti dio promjene ako se uključimo i čitamo jednom, opet i ponovno, dio po dio. Posljednje minute skupa srušile su sve gore citirano. Prvo, zašto u programu nije navedena točka da će biti javna rasprava? Ako nije, zašto nije službeno dopunjen i najavljen raspored uvrštavanjem te točke? Osobno ste iskoristi trenutak praznog hoda i započeli. Iskorišteni trenutak ne može se niti nazvati javnom raspravom jer po zakonu nije bilo predviđeno dovoljno vremena, a da bi rasprava bila široka i sadržajna previše ograničenja mora se izbjegavati, a vi nam ih i u ovom dopisu dajete (do 24.3.2016. do 12 sati ujutro). Ne bih rekla da gromki pljesak o brisanju diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom matematika nije bio usmjeren protiv same struke. I mi smo se svojom slobodnom voljom i izborom obrazovali za rad u osnovnoj školi i prema ambicijama odabirali pojačani predmet, nesretnog li naziva. I mi osjećamo moralnu potrebu da zaštitimo našu profesiju i zaslužimo društveni status koji nam pripada i adekvatno priznanje naše visoke stručnosti i kompetencija. Antonija Mastelić Milanović dipl. učitelj s pojačanim predmetom matematika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
77 Željko Dujmović Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) točka 21. Tehnička kultura , b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona potrebno je nadopuniti zvanjem: - "magistar inženjer prometa" sa stečenom pedagoško-psihološkom naobrazbom Obrazloženje; U sklopu nastavnog predmeta Tehničke kulture provode se sadržaji prometne kulture i prometnog odgoja (najznačajniji sadržaji s gledišta sigurnosti djece). Također, provođenje sadržaja „Programa osposobljavanja za upravljanje biciklom“ pripada učiteljima Tehničke kulture. Najstručniji za provođenje navedenih sadržaja je "magistar inženjer prometa" sa stečenom pedagoško-psihološkom naobrazbom. Isti je stručan i za ostale sadržaje nastavnog plana i programa predmeta "Tehnička kultura" što ga čini potpuno kompetentnim za učitelja Tehničke kulture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
78 Antonija Mastelić Milanović Članak 5., 13. Matematika Ne bih rekla da gromki pljesak na Državnom stručnom skupu za učitelje i nastavnike matematike održanom u Zadru od 21. do 23. ožujka 2016. o brisanju diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom matematika nije bio usmjeren protiv same struke. Tema skupa bila je "Matematička komunikacija", no čini se kako je komunikacija bila jednostrana. Rasprava o stručnom nazivlju nije bila najavljena u okviru programa samog skupa, a onda kada je spontano ubačena nije bilo dovoljno vremena za samu raspravu. Nije bilo poštivanja pravnih standarda. Stoga na kraju nije sve baš dobro iskomunicirano. I mi smo se svojom slobodnom voljom i izborom obrazovali za rad u osnovnoj školi i prema ambicijama odabirali pojačani predmet, nesretnog li naziva. I mi osjećamo moralnu potrebu da zaštitimo našu profesiju i zaslužimo društveni status koji nam pripada i adekvatno priznanje naše visoke stručnosti i kompetencija. Antonija Mastelić Milanović dipl. učitelj s pojačanim predmetom matematika 11 godina radnog staža u osnovnoj školi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
79 Milan Čunko PRAVILNIK Predlažem da se iz SVIH programa izbiše mag. muz. bez naziva struke i obvezno unese struka (npr. magistar muzike violinist, magistar muzike violist, magistar muzike violončelist, i sl.). Isto tako program viola u osnovnoj školi kao i kod srednje škole mora biti navedeno po partituri, odmah poslije violine. ZA VIOLINU U stručnom smislu predlažem da violinu u osnovnoj i srednjoj glazbenoj školi može predavati magistar muzike violinist, diplomirani violinist, akademski muzičar violinist, profesor violine i sl. Isto tako predlažem da violinu u OSNOVNOJ glazbenoj školi može predavati magistar muzike violist, diplomirani violist, akademski muzičar violist, profesor violist i sl. ZA VIOLU U stručnom smislu predlažem da violu u osnovnoj i srednjoj glazbenoj školi može predavati magistar muzike violist, diplomirani violist, akademski muzičar violist, profesor viole i sl. Isto tako predlažem da violu u OSNOVNOJ glazbenoj školi može predavati magistar muzike violinist, diplomirani violinist, akademski muzičar violinist, profesor violine i sl. KONTRABAS Predlažem da kontrabas u osnovnoj glazbenoj školi uz magistra muzike kontrabasista, diplomiranog kontrabasista, akademskog muzičara kontrabasista, profesora kontabasa i sl. MOŽE predavati i violončelist (magistar muzike violončelist, diplomirani violončelist, akademski muzičar violončelist, profesor violončela i sl.) Srdačno red. prof. Milan Čunko Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu 22. ožujka 2016. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
80 Željka Mazalica Članak 5., 13. Matematika Pozdrav. Zahvaljujem kolegici Miljenki Župan. Drago mi je da se javio i netko tko nije matematičar i stao argumentirano uz nas. Bila sam sudionik Državnog skupa učitelja i nastavnika matematike u Zadru koji je održan od 21. do 23. ožujka 2016. g. I ne mogu reći da ona nesretna rasprava na kraju, ako se uopće može nazvati rasprava.... nije ostavila gorak trag....i onaj gromoglasni pljesak cijenjenih kolegica i kolega na pročitan prijedlog brisanja diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom matematika kao stručnih za predavanje u osnovnoj školi. Vjerujte mi, nije bilo nimalo ugodno. Doživljavam ovo kao direktni napad na sebe i na svoju struku te na pokušaj da nam se retroaktivno ukidaju stečene kompetencije koje smo dobili studiranjem na priznatom fakultetu. Mi smo studirali 4 godine, i svojom voljom i svojim izborom se obrazovali za rad u osnovnoj školi. Smatram da je naše znanje i pedagoško-psihološka naobrazba itekako neprocjenjiva za rad s djecom u osnovnoj školi. Tijekom mojih 12 godina staža rada kao učiteljica matematike redovito sudjelujem u stručnim usavršavanjima, redovito imam učenike na Županijskim natjecanjima, jedne godine čak i na Državnom. A samo sam diplomirani učitelj s pojačanim predmetom matematika. Smatram da je konačno došlo vrijeme da nam se prizna naša visoka stručnost i kompetencija i adekvatan položaj u društvu. S poštovanjem, Željka Mazalica dipl.učiteljica s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika 12 godina staža u osnovnoj školi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
81 Mate Juric Članak 5., 13. Matematika Na prvi pogled mi je bilo zanimljivo pratiti napade pojedinih osoba i institucija kojima se omalovažava stručnost stečena na drugim studijima. Međutim, u ovako ozbiljnoj raspravi to prelazi granicu ne samo razine akademske komunikacije već i granicu temeljnog ljudskog poštivanja drugih osoba. Pojedini profesori i grupe profesora koje se skrivaju iza naziva institucija ohrabrene svojom brojnošću i moćnijom pozicijom vrlo komotno sebi uzimaju za pravo raspolagati tuđim teško stečenim profesionalnim statusom, kao i životnom egzistencijom koja se ostvaruje putem prava na rad. Priznate stručne kompetencije i višegodišnje iskustvo u nastavi čine važan dio identiteta svakog nastavnika. Degradiranje nečije stručnosti koju zakoni i pravilnici već preko 10 godina priznaju je potpuno neprimjereno, čak bih se usudio reći nezrelo i bezobrazno jer se radi o pokušaju vlastite samoaktualizacije putem omalovažavanja drugih. Neznanje, tj. nepoznavanje nastavnog plana tuđeg studija ne može biti opravdanje za omalovažavanje tog studija. Primjerice, pojedini profesori hrvatskog jezika, engleskog jezika, matematike (i drugih predmeta) glasno izražavaju svoj stav da Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta nemaju dovoljno kompetencija za predmetnu nastavu u OŠ. Mnogi se osjećaju uvrijeđeni time što njihov predmet u OŠ može predavati netko s titulom „razredne nastave“. Takvo ponašanje je dijelom razumljivo zbog toga što je titula vrlo nespretno sročena, navodi na zaključak o stručnosti samo za razinu 1.-4. razreda, iako je iz nastavnih planova studija očito da se radi o znatno opsežnijem obuhvatu stručnih predmeta i za više razrede OŠ. Upravo na temelju analize nastavnih programa Ministarstvo je priznalo pravo učiteljima r.n. s pojačanim predmetima da sudjeluju u predmetnoj nastavi (4.-8. razred). Gospodin Kraljić je u svom komentaru naveo stranicu Stručnog skupa matematičara: http://mat-komunikacija-zd2016.weebly.com/ na kojoj je niz komentara učitelja. Između ostalog navedeni su konkretni nazivi matematičkih kolegija (većinom dvosemestralnih) koje su imali Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Matematika: Elementarna matematika, Matematička analiza, Linearna algebra, Geometrija, Konstruktivna geometrija, Nacrtna geometrija, Kombinatorika i vjerojatnost, Metodika nastave matematike i Metodika početne nastave matematike Iz tog popisa bi svima trebalo biti jasno da učitelji razredne nastave s pojačanom matematikom imaju kompetencije koje su znatno više od kompetencija potrebnih za prva 4 razreda osnovne škole. Mislim da uvrijeđenost profesora dijelom proizlazi iz pogrešne percepcije kako se radi o izjednačavanju stručnosti profesora i učitelja. Njihovo rješenje je jednostavno brisanje i zabrana rada slabijima od sebe. Isto tako bi njih mogao izbrisati neki budući moćnik koji će smatrati da u nastavi smiju raditi samo osobe s doktoratom. To je prirodan slijed s obzirom da su nekad nastavnici matematike imali samo srednju stručnu spremu, pa višu i konačno fakultet. Matematiku u OŠ potpuno kompetentno i kvalitetno predaju ne samo profesori nego i učitelji s pedagoških akademija (2-godišnji studij), što potvrđuju rezultati s natjecanja njihovih učenika. U usporedbi s VSŠ učiteljima matematike, učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom (4-godišnji studij) su imali približno dvostruko više sati nastave iz stručnih predmeta matematike, kao i iz metodike nastave matematike (Izvor: http://hrcak.srce.hr/89173). Stoga, itekako su kompetentni za rad u predmetnoj nastavi u OŠ. Naravno, nisu kompetentni za rad u srednjim školama i na drugim radnim mjestima gdje se traži viša razina matematike. Ukidanjem opcije Diplomiranim učiteljima razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Matematika da rade kao predmetni nastavnici matematike samo bi se povećao broj nestručnih nastavnika koji mogu imati bilo kakvu razinu (ne)stručnosti. Ministarstvo je iniciralo studij razredne nastave s pojačanim različitim predmetima zato jer je u to vrijeme postojao manjak pojedinih nastavnika. Manjak postoji i danas, ali takav studij više ne postoji zbog lobiranja s moćnijih fakulteta. Koliko mi je poznato po zakonu profesor ima (i treba imati) prednost pri zapošljavanju, a učitelji s pojačanim predmetom su drugi izbor. Dakle, profesori se ne bi trebali osjećati ugroženo zbog postojanja relativno malog broj učitelja razredne nastave s pojačanom matematikom. Ukoliko nema učitelja s pojačanim predmetom tada su izbor potpuno nestručne osobe. To što pojedini ravnatelj zaposli koga hoće je potrebno prijaviti inspekcijama, a ne nasilno ukidati stručnost svim učiteljima koji su pošteno stekli svoje diplome s pojačanim predmetima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
82 Anuška Alfirević PRAVILNIK, Članak 9. Članovi likovnog aktiva Graditeljske škole Čakovec ( prenosim kao voditelj ŽSV ) nakon razmatranja novog nacrta pravilnika primjetili su da odgovarajuća vrsta i razina obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama nije pravilno raspoređena. Istina je da se pojavljuju cijeli niz novih zvanja koja se stavljaju u isti koš kao ona koja su specializirana za određeni smjer.Tako nailazimo na aposurd da u programu likovne umjetnosti pod br. 5. – plastičnog oblikovanja ne može predavati osoba sa zvanjem magistar umjetnosti smjer keramike, kao niti predmet povijest likovne umjetnosti (br.1.),pismo (br.3.) i crtanje i slikanje (br.4.). Isti propust se pojavljuje i u program dizajnera keramike gdje on ne može predavati projektiranje keramike(br.2.), keramičku tehnologiju (br.3.) i povijest struke (br.7.) koji najbolje poznaje srž materijala i njegov razvoj kroz povijest. Takvo tretiranje magistara umjetnosti –keramike zapostavlja kvalitetu nastave i daje priliku onima koji nemaju stećena iskustva jer svjedoci smo da predmet keramike ima jedino primjenjeni fakultet u Rijeci kao izborni predmet. Osobe sa zvanjem magistar umjetnosti – keramike (svega troje u R.Hrvatskoj koji rade u srednjem školstvu) završili su svoje obrazovanje u inozemstvu (Nacionalna umjetnička akademija u Sofiji,R. Bugarskoj; Umjetnički fakultet, Linz , Austrija)zbog toga što u R. Hrvatskoj nedostaje takav smjer na fakultetu sa cijeljem da doprinese razvoju tog područja u likovnoj umjetnosti. Sve navedene predmete koje smo naveli bili su jedni od glavnih na fakultetu. Upravo to i jest problem jer generacije koje završavaju za dizajn keramike prisiljene su da odaberu nešto drugo umjesto da nastave svoj poziv dalje na fakultetu. Apel keramičkog odjela je svim institucijama kao i udrugama da se zauzmu za nastavak obrazovanja tog smjera. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
83 Miljenka Župan Članak 5., 13. Matematika Ovaj se puta moram predstaviti. Ja sam Miljenka Župan, profesor pedagogije s 36 godina radnog staža u struci, sve godine u osnovnoj školi (točnije u dvije osnovne škole, u svakoj po 18 godina). Radila sam prije prvog zapošljavanja kao suradnik centra za socijalnu skrb i preko raznih udruženja (tako se to u moje doba zvalo) s djecom i mladima, te kao suradnik u vrtićima. Morala sam se predstaviti i javiti se jer me je prenerazila krvožednost i niska razina kolega učitelja i sveučilišnih profesora. Tko to može tražiti da "...se "nekoga" (u ovom slučaju diplomirane učitelje razredne nastave i matematike) briše iz Pravilnika . . ." Pa nitko nije sam izmislio svoj studij niti je "dugom cijevi" prisilio Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta da mu prizna visoku stručnu spremu i da prije toga prizna program studija i odobri izdavanje diploma. Ova me haranga na učitelje razredne nastave s dodanim predmetom podsjeća na harangu protiv pedagoga u ranim 90.-tim godinama. Kome smetaju ti učitelji? Oni su se "debelo" dokazali u praksi, djeca uredno i uspješno završavaju osnovne i srednje škole, nastavljaju studij, niti jedna inspekcija nije ustanovila da su nekompetentni, učenici na inicijalnim testovima u srednjim školama imaju prosječan uspjeh - nema nikakvih bitnih razlika u uspješnosti učenika s obzirom da li su imali učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom/programom ili profesora matematike. Možda su ti učitelji didaktički i metodički nekompetentni? Nakon četverogodišnjeg studija kompletne razredne nastave, sa svim psihologijama, metodikama i didaktikama? Čisto sumnjam - ni to nije dokazano u praksi. Ovakva haranga, još i potaknuta sa sveučilišta i fakulteta, podjseća me i na harangu protiv studija razredne nastave na visokoškolskom stupnju. Koliki su javno plakali da će takvi (valjda "prenaučeni" ili "prestručni") učitelji "upropastiti našu dječicu" (ovo je doslovan citat iz jednih dnevnih novina u vrijeme uvođenja četverogodišnjeg studija razredne nastave). Ne razumijem zašto je potrebno "brisanje iz Pravilnika"? Pa ovakvi su učitelji odavno u Zakonu (čak i u ZOOOSŠ), Državnom pedagoškom standardu, Nacionalnom obrazovnom kurikulumu i Nastavnom planu i programu. Sad ćemo sve to mijenjati da bi "izbacili stotinjak "uljeza" iz sistema"? I to je posao i razina sveučilišnih profesora? "Izbacivati učitelje iz Pravilnika" - šta je ovo, dječji vrtić i dječica iz ulice pa se svađamo - u stilu vrati mi moje krpice ja se s tobom više neću igrati. Ne bi li bilo bolje malo ozbiljnije shvatiti ovo javno savjetovanje od samo prilike da "nekome podvalim" ili se osvetim? Ne bi li bilo bolje da doista promislimo kakvu i koju razinu hoćemo u svojoj osnovnoj školi koja je pred izazovom ne samo 21. nego 22. i svih daljnjih stoljeća (da smo u 20.stoljeću mislili na 21. i 22. stoljeće, danas bi nam svima bilo bolje i ne bismo se dogovarali koga ćemo izbaciti a koga ćemo zadržati u "klanu dobrih djevojčica iz 7.c" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
84 Ana Mrša PRAVILNIK Poštovani, Naravno da svi znamo tko ima veće kompetencije, to uopće nije upitno i tko ima prednost pri zapošljavanju. Izbrisati nekoga iz Zakona znači izbrisati njegovo cjelokupno školovanje i njegovo postojanje kao živog bića. Je li to uopće moguće?! Zar je moguće da se visko obrazovani ljudi tako izražavaju. Ako mislite da vas kao profesore ljudi dovoljno ne cijene onda se zapitajte zašto, što vi sami možete napraviti da podignete svoj ugled u društvu, ali ne da pritom gazite i omalovažavate druge ljude. Dajte u raspravu što treba mijenjati u tehničkoj organizaciji školskog sustava pa ćete vidjeti zašto su naši učenici toliko loši, a nije uopće stvar u nastavnom planu i programu. I napravite konstruktivna rješenja o raspodjeli posla među djelatnicima svake struke, da svatko dobije svoje zaduženje posla koje će biti u skladu s odgovarajućom stručnom spremom. Tu itekako treba truda i vremena uložiti i sve dobro posložiti, a najlakše je napisati „briše se...“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
85 Antonija Mastelić Milanović PRAVILNIK Hvala kolegi Željku Kraljiću. Ovdje objavljujem svoj mail poslan danas višoj savjetnici Antoneli Czwyk Marić nakon održanog skupa. Poštovana kolegice, Počet ću ovaj mail doslovnim prijepisom sljedećeg: Želimo vam puno dobrog druženja i dobrog raspoloženja. Nadamo se da će program skupa i teme zadovoljiti vaše interese i pomoći vam u daljnjem kreativnom i predanom radu u skladu sa novim promjenama koje očekujemo reformom koja je u tijeku. U ime svih viših savjetnika matematike srdačno vas pozdravljam do susreta u Zadru Antonela Czwyk Marić, prof. viša savjetnica za Matematiku Bilo je zaista dobrog druženja i raspoloženja zahvaljujući pojedinim izvrsnim predavačima. Program i teme skupa bile su sadržajne s velikim naglaskom na promjenama koje su pred nama. Osobno pozdravljam svaku promjenu koja je ozbiljno mišljenja i razrađena i svaka čast svim ljudima koji su i još uvijek rade na puno većem zadatku nego što katkada ljudi misle. Kao što su nam i sami naglašavali više puta, najbolje ćemo i sami doprinijeti i biti dio promjene ako se uključimo i čitamo jednom, opet i ponovno, dio po dio. Posljednje minute skupa srušile su sve gore citirano. Prvo, zašto u programu nije navedena točka da će biti javna rasprava? Ako nije, zašto nije službeno dopunjen i najavljen raspored uvrštavanjem te točke? Osobno ste iskoristi trenutak praznog hoda i započeli. Iskorišteni trenutak ne može se niti nazvati javnom raspravom jer po zakonu nije bilo predviđeno dovoljno vremena, a da bi rasprava bila široka i sadržajna previše ograničenja mora se izbjegavati, a vi nam ih i u ovom dopisu dajete (do 24.3.2016. do 12 sati ujutro). Ne bih rekla da gromki pljesak o brisanju diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom matematika nije bio usmjeren protiv same struke. I mi smo se svojom slobodnom voljom i izborom obrazovali za rad u osnovnoj školi i prema ambicijama odabirali pojačani predmet, nesretnog li naziva. I mi osjećamo moralnu potrebu da zaštitimo našu profesiju i zaslužimo društveni status koji nam pripada i adekvatno priznanje naše visoke stručnosti i kompetencija. Antonija Mastelić Milanović dipl. učitelj s pojačanim predmetom matematika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
86 Željko Kraljić PRAVILNIK Pozdrav. Drago mi je što se u članku 13. Matematika nalaze diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika. Prema ovim učiteljima ne gleda se blagonaklono, što potvrđuje i nedavni zadarski državni skup gdje se čak oštro i nedvosmisleno traži da se ovi učitelji potpuno izbrišu iz Pravilnika (http://mat-komunikacija-zd2016.weebly.com/). U zadarskom zaključku piše: 'Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje.' Od 2011. godine sam bio učitelj mentor, od veljače ove godine sam učitelj savjetnik, u srpnju 2011. izabran sam u naslovno nastavno zvanje predavača na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, bio sam mentor državnom prvaku Tonku Sabolčecu u 7. i 8. razredu, niz godina sam član Županijskog povjerenstva i svake godine sudionik s djecom na županijskom natjecanju, predavač na više državnih i županijskih matematičkih skupova, predavač u Centru izvrsnosti iz matematike u Maloj Subotici, objavio niz radova u metodičkom časopisu Matematika i škola, snimio na zamolbu ogledni primjerak sata koji su analizirali na državnom skupu učitelji savjetnici i bavio se tko zna još sve čime u proteklih petnaestak godina - i sada mi iz Zadra poručuju da nisam kompetentan. A zašto? Jer nisam nisam završio PMF. Kadar s PMF-a ima svaku prednost u zapošljavanju što je sasvim logično, ali zašto se oni stavljaju u poziciju da odlučuju o nečijoj kompetenciji, znanju i neznanju? Uz ostalo sam i predsjednik Školskog odbora - kod matematike je najveći problem jer nema adekvatnog kadra, s PMF-a se nitko ne javlja, i učitelji s pojačanim predmetom matematika nisu problem, nego rješenje. Upravo se u matematici događa da zaposlimo nekoga nestručnog koji odlazi čim se ukaže bolje prilika pa opet idemo ispočetka. I onda se događa da djeca od 5. do 8. razreda izredaju 5 ili 10 učitelja, a od toga je većina nestručna. A misli li tko na tu djecu kada se traži izuzeće učitelja s pojačanim programom matematika iz Pravilnika? S poštovanjem, Željko Kraljić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
87 Romana Singolo Mahnić PRAVILNIK Poštovani, Željeli bi upozoriti na neke od nedostatka koje smo uočili u obrazovnom sektoru Poljoprivreda, prehrana i veterina. U zanimanju Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje: - dipl. ing. agr. – agroekonomija - izostavljen je iz predmeta poljoprivredna botanika, temelji bilinogojstva/osnove biljne proizvodnje, tloznanstva i uređenje tala/tloznanstvo, opće ratarstvo, opće voćarstvo i vinogradarstvo, motori i traktori, specijalno ratarstvo, specijalno voćarstvo, specijalno vinogradarstvo, povrćarstvo, mehanizacija u biljnoj proizvodnji, zaštita bilja, sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja, ustrojstvo rada u biljnoj proizvodnji. - dipl. ing. agr. – mehanizacija - izostavljen je iz predmeta motori i traktori, mehanizacija u biljnoj proizvodnji - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža - izostavljen je iz predmeta motori i traktori, mehanizacija u biljnoj proizvodnji, zaštita bilja, sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja, ustrojstvo rada u biljnoj proizvodnji. U zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija - izostavljen je iz predmeta poljoprivredna botanika, temelji vrtlarstva, cvjećarstvo, povrćarstvo, zaštita bilja, tržište, zaštita čovjekova okoliša, osnove voćarstva i vinogradarstva - dipl. ing. agr. – ratarstvo - izostavljen je iz predmeta temelji vrtlarstva, zaštita čovjekova okoliša - dipl. ing. agr. – mehanizacija - izostavljen je iz predmeta vrtlarski strojevi - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža - izostavljen je iz predmeta zaštita bilja i tržišta - dipl. ing. agr. – voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo - izostavljen je iz predmeta tržište. U zanimanju Poljoprivredni tehničar opći: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta poljoprivredna botanika, temelji bilinogojstva/osnove biljne proizvodnje, tloznanstvo i uređenje tala/tloznanstvo, ratarstvo, stočarstvo/opće stočarstvo, govedarstvo, sitno stočarstvo, ribogojstvo, konjogojstvo, voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, povrćarstvo, poljoprivredna mehanizacija/mehanizacija u biljnoj proizvodnji, motori i traktori, mehanizacija u stočarstvu, mehanizacija u poljoprivrednoj proizvodnji, zaštita bilja, tržište - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža – izostavljen je iz predmeta poljoprivredna mehanizacija/mehanizacija u biljnoj proizvodnji, motori i traktori, mehanizacija u poljoprivrednoj proizvodnji, zaštita bilja, tržište - dipl. ing. agr. – voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo – izostavljen je iz predmeta tržište. U zanimanju Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavaljen je iz predmeta zaštita bilja, bilinogojstvo s tloznanstvom/osnove biljne proizvodnje, tloznanstvo, poznavanje poljoprivrednih kultura, strojevi i alati, ustrojstvo rada u poljoprivrednoj apoteci, ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji, zaštita čovjekova okoliša, repromaterijal u poljoprivredi, poljoprivredna botanika - dipl. ing.agr. – vrtlarstvo i oblikiovanje pejzaža – izostavljen je iz predmeta zaštita bilja, poznavanje poljoprivrednih kultura, strojevi i alati, skladištenje poljoprivrednih proizvoda, zaštita čovjekova okoliša, repromaterijal u poljoprivredi - dipl. ing. agr. – voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo – izostavljen je iz predmeta poznavanje poljoprivrednih kultura, skladištenje poljoprivrednih proizvoda, zaštita čovjekova okoliša, repromaterijal u poljoprivredi - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta strojevi i alati - dipl. ing. agr. – ratarstvo – izostavljen je iz predmeta skladištenje poljoprivrednih proizvoda U zanimanju Ratar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta temelji bilinogojstva, tloznanstvo i uređenje tala, ratarstvo/opće ratarstvo, motori i traktori, mehanizacija u ratarstvu/mehanizacija u biljnoj proizvodnji, zaštita ratarskih kultura, ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji/ustrojstvo rada u poljoprivrednoj tehnologiji - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža – izostavljen je iz predmeta motori i traktori, mehanizacija u ratarstvu/mehanizacija u biljnoj proizvodnji, ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji/ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta motori i traktori, mehanizacija u ratarstvu/mehanizacija u biljnoj proizvodnji U zanimanju Voćar-vinogradar-vinar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, vinogradarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu/mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža izostavljen je iz predmeta mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu, zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu U zanimanju Vrtlar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta temelji vrtlarstva, mehanizacija u vrtlarstvu, cvjećarstvo, zaštita bilja - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta mehanizacija u vrtlarstvu U zanimanju Cvjećar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta cvjećarstvo U zanimanju Poljoprivredni gospodarstvenik: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, povrćarstvo, mehanizacija, zaštita bilja, stočarstvo, tržište, ustrojstvo rada u cvjećarnici - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta mehanizacija - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža – izostavljen je iz predmeta mehanizacija U zanimanju Stočar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta stočarstvo, motori i traktori - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta motori i traktori, mehanizacija u stočarstvu Nelogičnosti se očituju u samome pravilniku. Tako se isti program za određeni predmet može predavati u jednom ali ne može u drugom zanimanju (npr. zaštita čovjekovog okoliša, motori i traktori, itd.). U nekim smjerovima nije predviđeno da dipl. ing. agr. – agroekonomist može predavati tržište ili ustrojstvo rada, područje za koje se posebno školovao, dipl. ing. agr. – mehanizacija – motore i traktore, itd. Takvih primjera ima dosta. Neprihvatljivi su nam prijedlozi da kemijska struka može predavati predmete poput zaštite bilja i sl., jer za navedeni predmet potrebno je imati dodatnih znanja i vještina iz područja agronomije osim pukog poznavanja kemije. Slično je i s prijedlogom da kem. tehnolozi predaju predmete poput povrćarstva. Tehnologija prerade povrća sasvim je nešto drugo od tehnologije proizvodnje. Osim toga potrebno je poznavati građu bilja, sistematiku i dr. Kao što je kolega Tomislav Kakša prethodno naveo izostavljena su pojedina zanimanja. Srdačan pozdrav Nastavnici agronomskih strukovnih predmeta (Međužupanijsko stručno vijeće za županije 1., 2., 4.,18. i 21.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
88 Antonija Mastelić Milanović PRAVILNIK Ne bih rekla da gromki pljesak na Državnom stručnom skupu za učitelje i nastavnike matematike održanom u Zadru od 21. do 23. ožujka 2016. o brisanju diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom matematika nije bio usmjeren protiv same struke. Tema skupa bila je "Matematička komunikacija", no čini se kako je komunikacija bila jednostrana. Rasprava o stručnom nazivlju nije bila najavljena u okviru programa samog skupa, a onda kada je spontano ubačena nije bilo dovoljno vremena za samu raspravu. Nije bilo poštivanja pravnih standarda. Stoga na kraju nije sve baš dobro iskomunicirano. I mi smo se svojom slobodnom voljom i izborom obrazovali za rad u osnovnoj školi i prema ambicijama odabirali pojačani predmet, nesretnog li naziva. I mi osjećamo moralnu potrebu da zaštitimo našu profesiju i zaslužimo društveni status koji nam pripada i adekvatno priznanje naše visoke stručnosti i kompetencija. Antonija Mastelić Milanović dipl. učitelj s pojačanim predmetom matematika 11 godina radnog staža u osnovnoj školi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
89 Mirjana Štrok PRAVILNIK Poštovani, nekoliko tjedana pratim raspravu i uistinu me zaprepaste zahtjevi da se iz određenih stavaka brišu određena zvanja. Diplomirana sam učiteljica s pojačanim programom iz predmeta Hrvatski jezik. Trinaest godina radim na mjestu učiteljice Hrvatskog jezika u osnovnoj školi. Radim s učiteljima, profesorima, nastavnicima, magistrima. U potpunosti se slažem s komentarom profesora Denisa Karanušića (od 28. veljače 2016., 19:50). Diploma zaista ne osigurava kvalitetno poučavanje. Ima dobrih i loših profesora, dobrih i loših učitelja. Nadam se da ćete uvažiti sve komentare onih koji se bore za svoja prava stečena diplomom. S poštovanjem Mirjana Štrok Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
90 Doris Smolić PRAVILNIK Smatram da je prof. Denis Karanušić ( komentar od 28.2.2016.) dao dobar i konstruktivan komentar o onome o čemu najviše raspravljamo. Trebamo svi zajedno pronaći polazište u jednom takvom pozitivnom komentaru. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
91 Srednja škola Ilok PRAVILNIK, Strukovne škole U obrazovnom sektoru poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivreda prethodnim Pravilnikom, kao i ovim prijedlogom, nije obuhvaćena stručna sprema koja se stjecala na području bivše SFRJ, prije 1991. godine. Konkretno, na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu stečena je stručna sprema Diplomirani inženjer poljoprivrede, smjer voćarsko vinogradarski (godine 1985.). U starom pravilniku, kao i u ovom prijedlogu predviđena je stručna sprema dipl. ing agr. smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, te dipl. ing agr. smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo, dok se nigdje ne pojavljuje samo "vinogradarstvo i voćarstvo", iz čega proizlazi da osoba s tom stručnom spremom nije stručna predavati čak niti vinogradarstvo i voćarstvo. Molimo Vas da se smjer "voćarstvo i vinogradarstvo" uvrsti u novi pravilnik na adekvatan način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
92 Sandra Adžaga Članak 5., 14. Informatika Poštovani, smatram da u članku 5., stavak 1. točke 14.b) Nacrta Pravilnika treba dodati: - diplomirani inženjer matematike, smjer računarstvo. Ako u pravilniku već postoji - magistar/magistra računarstva i matematike, onda treba dodati i akademski naziv koji je bio prije uvođenja bolonjskog procesa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
93 Ivana Zrinščak PRAVILNIK Poštovani, diplomirana sam učiteljica sa pojačanim programom iz matematike. Radim u osnovnoj školi 10 godina i nikada u svojoj praksi nisam naišla na poteškoće zbog toga što nisam završila pmf. Radim s kolegama s pmf-a i super surađujemo. Mislim da nije nikako kriterij stručnosti i kompetentnosti naš fakultet već naša želja, sposobnost, trud koji ulažemo svaki dan u sebe i naš posao da što bolje naučimo djecu matematiku. I ne samo to, već da svojim primjerom i osobom pokažemo što znači biti pravedan, pošten učitelj koji stvarno voli svoj posao. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
94 Josip Vrbanec PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, U tekstu Nacrta o odgovarajućoj vrsti učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, članak 9. u dijelu koji se odnosi na osnovne i srednje glazbene škole kao osnovno treba: • uskladiti nazivlje do sada priznatih akademskih titula i koje se sada stječu završetkom preddiplomskog i diplomskog studija na visokoškolskim glazbenim ustanovama i to primijeniti na sve programe; • s posebnom pažnjom usporediti nastavne studije – listu predmeta sa brojem sati nastave po semestrima, odnosno nastavne planove i programe, posebno programe Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija na svim visokoškolskim glazbenim ustanovama u Republici Hrvatskoj i na osnovu toga odrediti kompetentnost predavanja određenih nastavnih predmeta u glazbenim školama. Naime kod teoretičara ima najviše prijepora tko sve može predavati određeni nastavni predmet npr. solfeggio, teorija glazbe, dirigiranje, čitanje i sviranje partitura, skupno muziciranje itd.; • nisu predviđeni nastavnici općeobrazovnih predmeta za one učenike koji ostvaruju cjelovito obrazovanje u glazbenoj školi (muzički razred). Isto se odnosi i na plesne škole; • nisu predviđeni stručni suradnici knjižničari i psiholozi u glazbenim ustanovama. Prijedlozi: Korepeticija pod točkom 22) osnovnoj i točkom 33) u srednjoj glazbenoj školi: • magistar muzike klavira; profesor klavira; akademski muzičar klavirist; diplomirani muzičar klavirist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij klavira; • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, uz uvjet da ima završeno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije). U Nacrtu je predloženo da korepeticiju mogu raditi i orguljaši, a u javnoj raspravi ima prijedloga da to mogu raditi i čembalisti. Smatramo da navedeni za to nemaju dovoljno kompetencija. Obrazloženje: Orguljaši i čembalisti već tijekom srednjoškolskog obrazovanja nastavu klavira imaju u smanjenom obimu (kao teoretičari). Na visokoškolskoj ustanovi čembalisti nemaju nastavu klavira, a orguljaši imaju osjetno manju satnicu u odnosu na glavni predmet klavir (vidjeti nastavne planove i programe za srednje škole i nastavne studije – listu predmeta u visokoškolskim glazbenim ustanovama). Skupno muziciranje pod točkom 21) za osnovnu glazbenu školu (Zbor, orkestar ili komorna glazba) i pod točkom 31) za srednju glazbenu školu Skupno muziciranje (Zbor, orkestar ili komorna glazba), odvojiti skupine skupnog muziciranja (posebno zbor, posebno orkestri i posebno komorna glazba): ZBOR • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; • magistar muzike pjevač, profesor solo pjevanja; akademski muzičar solo pjevanja i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij pjevanja; ORKESTAR GUDAČKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja; • magistar muzike violinist, violist, violončelist, kontrabasist; profesor violine, viole, violončela; kontrabasa i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gudačkih glazbala; ORKESTAR PUHAČKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike flautist, oboist, klarinetist, saksofonist; fagotist; kornist; trubač; trombonist; tubist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij puhačkih glazbala; ORKESTAR SIMFONIJSKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike violinist, violist, violončelist, kontrabasist; profesor violine, viole, violončela; kontrabasa i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gudačkih glazbala; • magistar muzike flautist, oboist, klarinetist, saksofonist; fagotist; kornist; trubač; trombonist; tubist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij puhačkih glazbala; ORKESTAR HARMONIKAŠKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar harmonike; profesor harmonike i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij harmonike; • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; ORKESTAR GITARA • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike gitarist, prof. gitare; akademski muzičar gitarist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gitare; ORKESTAR TAMBURAŠKI I MANDOLINE • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; KOMORNA GLAZBA • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja; Ovisno o sastavu komornog ansambla za: • gudački ansambl nastavnik gudačkog (glazbala magistar muzike, profesor, akademski muzičar i sl. kao kod Gudačkog orkestra); • puhački ansambl nastavnik puhačkog glazbala (magistar muzike, profesor, akademski muzičar i sl. kao kod Puhačkog orkestra); • klavirski duo, četveroručno, šesteroručno, osmeroručno, magistar muzike klavira, profesor klavira, akademski muzičar klavirist i sl.; • gitarski ansambl magistar muzike gitarist, profesor gitare, akademski muzičar gitarist i sl.;kao kod Gitarskog orkestra • harmonikaški ansambl magistar muzike harmonikaš, profesor harmonike, akademski muzičar harmonikaš i sl.; kao kod Harmonikaškog orkestra • tamburaški ili mandolinski ansambl magistar glazbene pedagogije, teorije glazbe, i sl. sa završenom srednjom školom tambura ili mandoline; kao kod Tamburaškog i Mandolinističkog orkestra GRADNJA I RESTAURACIJA GLAZBALA Skupinu nastavnih predmeta pod točkama 34) Uvod u gradnju glazbala; 35) Gradnja glazbala; 36) Poznavanje materijala i tehnologija obrade; 37) Popravak glazbala i 38) Akustika glazbala • magistar muzike, profesor, akademski muzičar, diplomirani glazbenik i sl. (Violina; Viola; Violončelo; Kontrabas; Gitara); • magistar; profesor sa završenim programima Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija; uz uvjet da ima završeno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije) i da je u srednjoškolskom obrazovanju stekao zvanje/zanimanje, graditelj i restaurator glazbala. Obrazloženje: Predložena stručna sprema nastavnika koji održavaju nastavu Graditeljima i restauratorima drvenih žičanih glazbala je zbog toga je za to zvanje u Republici Hrvatskoj nema visokoškolskog obrazovanja. U nacrtu nisu predviđeni STRUČNI SURADNICI Knjižničar • magistar muzikologije; magistar teorije glazbe; magistar muzike kompozicije; magistar muzike dirigent; magistar glazbene pedagogije i ostale inačice sa završenim programima Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije) i uz obvezno polaganje stručnog ispita iz knjižničarstva Obrazloženje: Knjižničar u glazbenim školama obvezno mora imati visoko glazbeno obrazovanje zbog toga jer u ovoj specijalnoj knjižnici uz knjižnu građu (knjige o glazbi), postoji i druga građa nototeka, fonoteka i zbirka glazbala, za koju on vodi kompletnu skrb. Psiholog/Pedagog • stručnu spremu psihologa/pedagoga predvidjeti kao u gimnazijama OPĆEOBRAZOVNI PREDMETI za učenike koji cjelovito obrazovanje ostvaruju u glazbenim ili plesnim školama obvezni predmeti su: Hrvatski jezik; Engleski ili Njemački jezik;Talijanski jezik; Latinski jezik; Likovna umjetnost; Psihologija; Filozofija; Povijest; Geografija; Etika / Vjeronauk; Informatička pismenost; Matematika; Tjelesna i zdravstvena kultura Izborni predmeti su: Biologija; Kemija; Fizika; Sociologija i sa dodatnim satima Hrvatski jezik i Matematika • stručnu spremu nastavnika predvidjeti kao u gimnazijama Srdačno Josip Vrbanec, prof. Ravnatelj Glazbene škole Pavla Markovca Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
95 Josipa Članak 5., 13. Matematika Poštovani, Jasno mi je da je svakom od vas baš vaš fakultet i vaša titula najbitnija. Ali kad ste većinom složni oko toga da razredna nastava sa pojačanim predmetima i prvostupnici (ispričavam se jer sam vjerojatno nekoga i zaboravila) ne bi trebali predavati matematiku nigdje, dajte onda i nekakav prijedlog za rješenje što s ljudima koji imaju tu struku... Ne zaboravite pritom da su i oni se trudili i učili jednako kao i vi da bi dobili svoju diplomu. Još pitanja za sve vas: Čemu onda postoje ti isti studiji? Čemu postoji preddiplomski studij recimo matematike i informatike,a ne postoji OBVEZA da se nastavi školovanje na diplomskom studiju(dakle, stavljeno je na izbor studentima da li će završiti samo 3 godine ili svih 3+2)? Što sa tim studijima? Zašto se ne ukinu programi 3+2 i jednostavno ne stavite da svaki fakultet traje 5 godina jer ne vidim svrhu te 3godine? S druge strane, razmislite zašto su neka zanimanja deficitarna? Sa nekih fakulteta izlazi stotine diplomiranih studenata svaku godinu, dok sa nekih izlazi puno manje...Koliko godišnje studenata izgubi godinu na tim fakultetima koja su deficitarna? Zbog čega, tj. zbog koga gube godine? Koliko studenata odlazi sa naših fakulteta u susjednu državu, jer im je ostao jedan ispit koji ne mogu riješiti na tom fakultetu? Neki su zaboravili da su i oni bili nekad studenti i da nije sve crno-bijelo. Znam da neke stvari nisu fer, ali ne možemo se praviti da razredna nastava s pojačanim predmetima, te prvostupnici ne postoje. Treba postojati hijerarhija pri zapošljavanju, ali nisam zato da se pravimo da ti ljudi ne postoje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
96 Josip Vrbanec PRAVILNIK Poštovani, U tekstu Nacrta o odgovarajućoj vrsti učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, članak 9. u dijelu koji se odnosi na osnovne i srednje glazbene škole kao osnovno treba: • uskladiti nazivlje do sada priznatih akademskih titula i koje se sada stječu završetkom preddiplomskog i diplomskog studija na visokoškolskim glazbenim ustanovama i to primijeniti na sve programe; • s posebnom pažnjom usporediti nastavne studije – listu predmeta sa brojem sati nastave po semestrima, odnosno nastavne planove i programe, posebno programe Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija na svim visokoškolskim glazbenim ustanovama u Republici Hrvatskoj i na osnovu toga odrediti kompetentnost predavanja određenih nastavnih predmeta u glazbenim školama. Naime kod teoretičara ima najviše prijepora tko sve može predavati određeni nastavni predmet npr. solfeggio, teorija glazbe, dirigiranje, čitanje i sviranje partitura, skupno muziciranje itd.; • nisu predviđeni nastavnici općeobrazovnih predmeta za one učenike koji ostvaruju cjelovito obrazovanje u glazbenoj školi (muzički razred). Isto se odnosi i na plesne škole; • nisu predviđeni stručni suradnici knjižničari i psiholozi u glazbenim ustanovama. Prijedlozi: Korepeticija pod točkom 22) osnovnoj i točkom 33) u srednjoj glazbenoj školi: • magistar muzike klavira; profesor klavira; akademski muzičar klavirist; diplomirani muzičar klavirist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij klavira; • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, uz uvjet da ima završeno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije). U Nacrtu je predloženo da korepeticiju mogu raditi i orguljaši, a u javnoj raspravi ima prijedloga da to mogu raditi i čembalisti. Smatramo da navedeni za to nemaju dovoljno kompetencija. Obrazloženje: Orguljaši i čembalisti već tijekom srednjoškolskog obrazovanja nastavu klavira imaju u smanjenom obimu (kao teoretičari). Na visokoškolskoj ustanovi čembalisti nemaju nastavu klavira, a orguljaši imaju osjetno manju satnicu u odnosu na glavni predmet klavir (vidjeti nastavne planove i programe za srednje škole i nastavne studije – listu predmeta u visokoškolskim glazbenim ustanovama). Skupno muziciranje pod točkom 21) za osnovnu glazbenu školu (Zbor, orkestar ili komorna glazba) i pod točkom 31) za srednju glazbenu školu Skupno muziciranje (Zbor, orkestar ili komorna glazba), odvojiti skupine skupnog muziciranja (posebno zbor, posebno orkestri i posebno komorna glazba): ZBOR • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; • magistar muzike pjevač, profesor solo pjevanja; akademski muzičar solo pjevanja i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij pjevanja; ORKESTAR GUDAČKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja; • magistar muzike violinist, violist, violončelist, kontrabasist; profesor violine, viole, violončela; kontrabasa i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gudačkih glazbala; ORKESTAR PUHAČKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike flautist, oboist, klarinetist, saksofonist; fagotist; kornist; trubač; trombonist; tubist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij puhačkih glazbala; ORKESTAR SIMFONIJSKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike violinist, violist, violončelist, kontrabasist; profesor violine, viole, violončela; kontrabasa i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gudačkih glazbala; • magistar muzike flautist, oboist, klarinetist, saksofonist; fagotist; kornist; trubač; trombonist; tubist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij puhačkih glazbala; ORKESTAR HARMONIKAŠKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar harmonike; profesor harmonike i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij harmonike; • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; ORKESTAR GITARA • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike gitarist, prof. gitare; akademski muzičar gitarist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gitare; ORKESTAR TAMBURAŠKI I MANDOLINE • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; KOMORNA GLAZBA • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja; Ovisno o sastavu komornog ansambla za: • gudački ansambl nastavnik gudačkog (glazbala magistar muzike, profesor, akademski muzičar i sl. kao kod Gudačkog orkestra); • puhački ansambl nastavnik puhačkog glazbala (magistar muzike, profesor, akademski muzičar i sl. kao kod Puhačkog orkestra); • klavirski duo, četveroručno, šesteroručno, osmeroručno, magistar muzike klavira, profesor klavira, akademski muzičar klavirist i sl.; • gitarski ansambl magistar muzike gitarist, profesor gitare, akademski muzičar gitarist i sl.;kao kod Gitarskog orkestra • harmonikaški ansambl magistar muzike harmonikaš, profesor harmonike, akademski muzičar harmonikaš i sl.; kao kod Harmonikaškog orkestra • tamburaški ili mandolinski ansambl magistar glazbene pedagogije, teorije glazbe, i sl. sa završenom srednjom školom tambura ili mandoline; kao kod Tamburaškog i Mandolinističkog orkestra GRADNJA I RESTAURACIJA GLAZBALA Skupinu nastavnih predmeta pod točkama 34) Uvod u gradnju glazbala; 35) Gradnja glazbala; 36) Poznavanje materijala i tehnologija obrade; 37) Popravak glazbala i 38) Akustika glazbala • magistar muzike, profesor, akademski muzičar, diplomirani glazbenik i sl. (Violina; Viola; Violončelo; Kontrabas; Gitara); • magistar; profesor sa završenim programima Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija; uz uvjet da ima završeno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije) i da je u srednjoškolskom obrazovanju stekao zvanje/zanimanje, graditelj i restaurator glazbala. Obrazloženje: Predložena stručna sprema nastavnika koji održavaju nastavu Graditeljima i restauratorima drvenih žičanih glazbala je zbog toga je za to zvanje u Republici Hrvatskoj nema visokoškolskog obrazovanja. U nacrtu nisu predviđeni STRUČNI SURADNICI Knjižničar • magistar muzikologije; magistar teorije glazbe; magistar muzike kompozicije; magistar muzike dirigent; magistar glazbene pedagogije i ostale inačice sa završenim programima Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije) i uz obvezno polaganje stručnog ispita iz knjižničarstva Obrazloženje: Knjižničar u glazbenim školama obvezno mora imati visoko glazbeno obrazovanje zbog toga jer u ovoj specijalnoj knjižnici uz knjižnu građu (knjige o glazbi), postoji i druga građa nototeka, fonoteka i zbirka glazbala, za koju on vodi kompletnu skrb. Psiholog/Pedagog • stručnu spremu psihologa/pedagoga predvidjeti kao u gimnazijama OPĆEOBRAZOVNI PREDMETI za učenike koji cjelovito obrazovanje ostvaruju u glazbenim ili plesnim školama obvezni predmeti su: Hrvatski jezik; Engleski ili Njemački jezik;Talijanski jezik; Latinski jezik; Likovna umjetnost; Psihologija; Filozofija; Povijest; Geografija; Etika / Vjeronauk; Informatička pismenost; Matematika; Tjelesna i zdravstvena kultura Izborni predmeti su: Biologija; Kemija; Fizika; Sociologija i sa dodatnim satima Hrvatski jezik i Matematika • stručnu spremu nastavnika predvidjeti kao u gimnazijama Srdačno Josip Vrbanec, prof. Ravnatelj Glazbene škole Pavla Markovca Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
97 Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci PRAVILNIK Poštovani, U programu: kiparski dizajner pod rednim brojem 1) kiparska tehnologija treba dodat zvanje; diplomirani inžinjer kemijske tehnologije, pod rednim brojem 2) industrijski dizajn treba dodat zvanje; diplomirani produkt dizajner. U Programu: aranžersko-scenografski dizajner pod rednim brojem 1) treba promjenit naziv predmeta u dekorativno crtanje i slikanje umjesto dekorativno crtanje i oblikovanje te dodat zvanje; akademski slikar. S poštovanjem, ravnatelj: Damir Šegota Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
98 Osnovna škola Jože Horvata Kotoriba Članak 5., 19. Povijest Iz Nacrta Pravilnika u članku 5., 19. Povijest pod a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona izostavljeni su diplomirani učitelji s pojačanim programom iz nastavnog predmeta povijest koji godinama rade u osnovnim školama na poslovima učitelja povijesti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
99 Matija Kovačević Članak 6., 5555) filozofija: Poštovani, Iako su nefilozofska zvanja iz čl. 6, st. 5) kao odgovarajuće vrste obrazovanja za nastavnike Etike i Etike i kulture uvrštena još u Pravilnik iz 1995. s izmjenama iz 1999., čak ni taj Pravilnik nije išao toliko daleko da ista zvanja usvoji kao odgovarajuću spremu za nastavnike Filozofije. Pridružujem se kolegama u čuđenju na takav potez i molbi da saznamo razloge i autore tog prijedloga – zar ne bi to trebalo biti mnogo transparentnije? Ako motive za taj poduhvat predlagači nalaze u kršćanskom poslanju, moram ih odmah razočarati. Onaj tko se drži Isusovog učenja „činite drugima što želite da oni čine vama“ ne bi filozofima istrgnuo marljivim trudom stečeno pravo da predaju ono za što su se školovali i tako olako ga rasipao sociolozima, politolozima, kroatolozima, religiolozima i teolozima, a u isto vrijeme onemogućio filozofima da predaju u njihovim poljima. Dakle, ovaj prijedlog, osim što kompromitira izvedbu obrazovnog procesa, predstavlja i neosjetljiv čin nepravde, kojeg autori, nadam se, nisu željeli svjesno počiniti. Iz Nacrta se stječe dojam kao da smo u neviđenoj krizi popunjavanja kadra nastavnika Filozofije, što, koliko sam upućen, nikako nije slučaj. Bojim se da ovaj propust, u čiju dobronamjernost želim vjerovati, može biti iskorišten za ideologiziran i jednostran pristup nastavi Filozofije diljem države. S druge strane, u javnoj raspravi nisu poštena ni stereotipiziranja vjernika kao uskogrudnih ljudi lišenih kritičkog mišljenja i neosjetljivih za svjetonazorski pluralitet. To je sekularna dogma. Vjernici mogu predavati filozofske i etičke teme na nedogmatski, nekatehetski, kritički i argumentiran način. Premda to ne znači da se teolozima i religiolozima (a još manje drugim zvanjima koja nisu ni u istom znanstvenom području) trebaju širom otvoriti vrata za predavanje Filozofije u državnim školama, ono što bi pomoglo njegovanju pluraliteta mišljenja i atmosfere međusobnog uvažavanja bilo bi omogućiti školama kojima je vlasnik/osnivač vjerska zajednica da za nastavnike Filozofije zaposle teologe (budući da je Teologija [6.02] ipak najsrodnije polje Filozofiji [6.01]), koji bi uz filozofske teme mogli učenicima predstaviti i neke srodne teološke teme, te potaknuti na promišljanje o povezanim epistemološkim i ontološkim polazišnim pretpostavkama o kojima možda ne bi čuli u državnoj školi. Izgradnja takvog kurikulumskog i izvedbenog pluraliteta (čemu i CKR stremi) pomogla bi suzbijanju tenzija, kao što bi to učinio i prestanak stereotipiziranja vjernika na nastavi Filozofije i Etike koje mnogi učenici dan-danas doživljavaju umjesto iskrenog pokušaja shvaćanja njihovih postavki i razloga vjerovanja. Za jednaku osudu su marginalizacija i omalovažavanje teološke znanosti (koju nipošto ne treba poistovjećivati s dogmatskim promicateljima crkvene hijerarhije i moći, ma bili oni i u većini). Potrebno je više preispitivanja i samoispitivanja na obje strane. Rekavši sve to, moj konkretni prijedlog za Nacrt Pravilnika je ostaviti Diplomirane filozofe, Profesore filozofije, Magistre filozofije (i dodati Magistre edukacije filozofije) kao jedine osposobljene za predavanje Filozofije u srednjim školama, uz iznimku školâ kojima je vlasnik/osnivač vjerska zajednica, gdje bi Filozofiju mogli predavati i Diplomirani teolozi i Magistri/magistre teologije, uz stečene pedagoške kompetencije. Matija Kovačević, magistar etnologije i kulturne antropologije / magistar edukacije francuskog jezika i književnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
100 Linda Tomašević Bajto Članak 6., 1) biologija Poštovanje, smatram da bi u pravilnik trebali uvrstiti dipl.ing. / magistre biologije i ekologije mora, znanstvenog smjera s položenim PPDMO (pedagoškim kompetencijama) kao stručne osobe za predavanje predmeta Biologija i Priroda u osnovnim školama i predmeta Biologija u srednjim školama. Odslušane imamo jednake predmete na PMF-u Split kao naše kolege profesorskog smjera. Neki od nas imaju položeni stručni ispit i zaposleni su na određeno ili neodređeno u OŠ ili SŠ, neki tek čekaju izlazak na stručni ispit, a neki su u procesu stručnog osposobljavanja. Nadam se da ćete uvažiti ovaj prijedlog. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
101 Linda Tomašević Bajto Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovanje, smatram da bi u pravilnik trebali uvrstiti dipl.ing. / magistre biologije i ekologije mora, znanstvenog smjera s položenim PPDMO (pedagoškim kompetencijama) kao stručne osobe za predavanje predmeta Biologija i Priroda u osnovnim školama i predmeta Biologija u srednjim školama. Odslušane imamo jednake predmete na PMF-u Split kao naše kolege profesorskog smjera. Neki od nas imaju položeni stručni ispit i zaposleni su na određeno ili neodređeno u OŠ ili SŠ, neki tek čekaju izlazak na stručni ispit, a neki su u procesu stručnog osposobljavanja. Nadam se da ćete uvažiti ovaj prijedlog. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
102 Mirjana Horvat Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, podržavajući prethodno navedene komentare o (namjerno ili nenamjerno) izostavljenom nazivu diplomiranog crkvenog glazbenika-profesora crkvene glazbe/mag. crkvene glazbe u Nacrtu pravilnika, iskreno se nadam Vašem uvažavanju tih komentara i uvrštavanju spomenutih naziva u Pravilnik. Diplomirani crkveni glazbenici itekako su kompetentni za glazbeno-pedagoški rad i poučavanje u općeobrazovnim osnovnim i srednjim školama te osnovnim i srednjim glazbenim školama. dr. sc. Mirjana Horvat, učiteljica GK u OŠ Brestovec Orehovički i OŠ Belec Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
103 Vlatka Miketinac- Vlašić Članak 6., 6) fizika: Na popisu nedostaje: profesor matematike i fizike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
104 Vlatka Miketinac- Vlašić Članak 5., 15. Fizika Na popisu nedostaje: profesor matematike i fizike. S popisa treba izbrisati profesora matematike koji nema uvid u metodiku fizike i ne može se ravopravno natjecati za mjesto nastavnika fizike odnosno može eventualno biti primljen na to mjesto tamo gdje nema stručnih kadrova. Nadalje treba brisati sve prvostupnike jer nemaju kompetencije koje se tiču metodike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
105 Kerol Kovačević Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, molim da se magistri inžinjeri agronomije sa položenim pedagoško-psihološkim kompetencijama uvrste za predavanje prirode, biologije i kemije u osnovnim školama jer su odslušali i položili brojne predmete koji im omogućavaju takve kompetencije. Zapravo je najvažnije omogućiti izvanredno polaganje razlikovnih ispita između srodnih fakulteta tako da se ponuda tržišta rada uskladi sa potrebama prakse.Agronomi često rade na zamjenama u školama iz navedenih predmeta, ali ih zakon uvijek zaobilazi te su kao biotehnološki obrazovani stručnjaci marginalizirani kao predavači , osim za usko specijalizirane poljoprivredne škole kojih ima nedovoljno. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
106 Kerol Kovačević Članak 5., 18. Kemija Poštovani, molim da se magistri inžinjeri agronomije sa položenim pedagoško-psihološkim kompetencijama uvrste za predavanje prirode, biologije i kemije u osnovnim školama jer su odslušali i položili brojne predmete koji im omogućavaju takve kompetencije. Zapravo je najvažnije omogućiti izvanredno polaganje razlikovnih ispita između srodnih fakulteta tako da se ponuda tržišta rada uskladi sa potrebama prakse. Agronomi često rade na zamjenama u školama iz navedenih predmeta, ali ih zakon uvijek zaobilazi te su kao biotehnološki obrazovani stručnjaci marginalizirani kao predavači , osim za usko specijalizirane poljoprivredne škole kojih ima nedovoljno. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
107 Matija Kovačević Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Poštovani, Iako se navedena zvanja već dugo smatraju odgovarajućim vrstama obrazovanja za predavanje Etike i kulture (v. http://zakon.poslovna.hr/public/pravilnik-o-strucnoj-spremi-i-pedagosko-psiholoskom-obrazovanju-nastavnika-u-srednjem-skolstvu/11073/zakoni.aspx, čl 2., st. 24 i http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_80_1437.html, čl. 1, st. 11), mislim da je od 1995. i 1999. prošlo dovoljno vremena da shvatimo kako su određena rješenja bila proizvod tadašnje ideološke klime. Ta rješenja ne bismo trebali nekritički prenositi u današnje vrijeme, već osmišljeno unositi promjene u skladu s trenutnim kulturnim prilikama. Zahvaljujem Luki Perušiću koji se sjetio spomenuti Kulturne antropologe kao bolje kandidate za nastavu Etike i kulture od nefilozofskih zvanja navedenih u čl. 6, st. 4. Doista, osim filozofa koji o etici i kulturi mogu progovoriti iz perspektive filozofijskih disciplina, prije svega etike, od ostalih zvanja su u današnjem pluralističkom društvu o kulturi mnogo pozvaniji predavati kulturni antropolozi, koji u svom obrazovanju stječu specijalizirano i sveobuhvatno obrazovanje o fenomenu kulture i o samim kulturama, što uključuje i pripadajuće etičke sustave i vjerovanja. Studij Etnologije i kulturne antropologije daje i opširan pregled hrvatske kulture, ali na jedan kritičkiji i obrazovnoj djelatnosti mnogo primjereniji način od kroatologa čiji program ih priprema prije svega za kulturno-turističku djelatnost. Stoga preporučam da, ako se želi uvrstiti još neko zvanje uz Diplomirane filozofe, Magistre filozofije i Magistre edukacije filozofije, to prije svega budu sljedeća zvanja, uz obvezu stjecanja pedagoških kompetencija (ako ih već nisu stekli u drugoj studijskoj grupi, što je česti slučaj): Diplomirani etnolog i kulturni antropolog Magistar/magistra etnologije i kulturne antropologije S poštovanjem, Matija Kovačević, magistar etnologije i kulturne antropologije / magistar edukacije francuskog jezika i književnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
108 Paula Novaković Članak 5., 13. Matematika Smatram da treba dodati magistar EDUKACIJE matematike i fizike, a ne samo magistar matematike i fizike. Isto tako mislim da kod diplomiranog inženjera matematike treba dodati uz uvjet da položi pedagoške predmete. Odnosno, to bi trebao biti uvjet za sve koji nisu završili profesorski smjer na pmf-u. Isti uvjet bih dodala i za prvostupnike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
109 Paula Novaković Članak 5., 13. Matematika Treba OBAVEZNO izbrisati ovaj dio da su s profesorima matematike izjednačeni diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematike i magistri edukacije fizike i filozifije. Ja sam sigurna da oni znaju gradivo osnovne škole, ali znaju ga i učenici kada završe MIOC, sigurna sam da znaju i diplomirani arhitekti, geodeti ali nisu zbog toga kompetentni za predavanje u školi. S ovakvim zakonom možete slobodno i ukinuti fakultet pmf jer nema smisla upisati tako težak fakultet kada možete završit za učiteljicu s pojačanom matematikom i raditi isti posao. Ovaj dio za magistra fizike i filozofije ne treba ni komentirati, nadam se da je svima jasno da to nema smisla. Ja, sa zvanjem magistar edukacije matematike smatram se jednako tako kompetentnom za biti učiteljica, nastavnica fizike, pa dobro mi je išla i kemija...najbolje bi bilo da ukinemo fakultete pa predajemo što nam padne na pamet jer se ovo svodi na to. I onda se čudimo kako imamo tako oše učenike, pa kako ih nećemo imati kada im predaju profesori kojima je najteži zadatak iz matematike na fakultetu u rangu s prosječnim zadatkom srednjoškolca u gimnaziji. Molim Vas, ne budite smiješni, poštujte našu struku jer je ovo što se predložili zbilja lakrdija. I pogledajte samo tko su oni koji se slažu s Vama, pa naravno samo učitelji jer su oni ispali najpametniji, izabrali su lagan fakultet i sada se rugaju svima nama koji smo itekako učili da bismo došli do svoje diplome, a imaju i zašto. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
110 Matija Kovačević PRAVILNIK, Članak 7. Poštovani, Slažem se s prijedlogom UPRIS-a, te prilažem još dva: 1) Pedagoške kompetencije koje sam stekao kao magistar edukacije francuskog jezika i književnosti pravno su mi omogućile na određeno vrijeme raditi kao odgajatelj u učeničkom domu. S druge strane, socijalni radnik nema mogućnost raditi kao odgajatelj u učeničkom domu, iako program njegovog obrazovanja, po mojem skromnom mišljenju, mnogo više odgovara poslovima i situacijama s kojima se susreće odgajatelj u učeničkom domu. Ja kao nastavnik nikad nisam slušao kolegije kao što su Savjetovanje, Interpersonalna komunikacija, Socijalni rad s pojedincem, obitelji, grupom, Socijalni rad i ovisnosti, Socijalni rad i mladi društveno neprihvatljivog ponašanja, Socijalna psihijatrija, Socijalna pedagogija i mnogi drugi (da ne spominjem opsežne praktikume i terenski rad iz mnogih od tih predmeta) koji pružaju itekako korisna znanja i kompetencije za rad sa srednjoškolcima u učeničkom domu. Ako je potrebno dopuniti neke pedagoške kompetencije, one se mogu naknadno steći. Stoga apeliram na uvrštavanje sljedećih zvanja u odgovarajuće obrazovanje odgajatelja u učeničkom domu: Diplomirani socijalni radnik Magistar/magistra socijalnog rada 2) Preporučam da se školama kojima je osnivač i vlasnik vjerska zajednica pruži mogućnost zapošljavanja pastoralnih radnika u zanimanje odgajatelja u učeničkom domu. Pastoralni radnici u svom obrazovanju slušaju pedagoške i psihološke predmete, a njihovo zanimanje se općenito smatra blisko zanimanjima učitelja, savjetovatelja i socijalnog radnika (v. http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/book/part2/node1004.htm), te im pruža obilno praktično iskustvo odgojno-obrazovnog djelovanja i skrbi za pojedince, skupine i obitelji, uključujući adolescente. Ljubazno molim da se navedena dva prijedloga razmotre pri donošenju Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. S poštovanjem, Matija Kovačević, nastavnik francuskog jezika, Srednja škola u Maruševcu s pravom javnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
111 Marina G. Članak 5., 13. Matematika Ne slažem se s brisanjem "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika". Smatram da su dovoljno kompetentni za rad u predmetnoj nastavi. Taj studij je postojao, ljudi su diplomirali i ne bi bilo u redu sada odlučivati o njihovim sudbinama na ovakav način. U slučaju uvođenja dodatnog školovanja takvim zaposlenicima, zanima me tko bi to trebao financirati? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
112 Ina Pendić Članak 5., 13. Matematika Slažem se sa svime što je naveo Odjel za Matematiku, Sveučilište u Rijeci: U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. 2. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 3. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku potrebnog dodatnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje potrebno za rad u školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. Obrazloženje: Smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. U tom smislu izražavamo svoje neslaganje s odredbom članka 105. stavka 6. točke c) Zakona koja omogućuje zapošljavanje prvostupnika na poslovima nastavnika matematike u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
113 Sanja Bimbi Članak 5., 13. Matematika Slažem se sa Sandrom Božić: Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika" koji nikako ne može biti u natječaju izjednačen s profesorom matematike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
114 Sandra Brajnović PRAVILNIK Konkretno vas molim : u SEKTORU EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACJA potrebno je dodati rečenicu kao i kod svih drugih sektora : U okvirnim nastavnim planovima i programima u Obrazovnom sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija propisani su kadrovski uvjeti osim: i onda navesti ono što je već navedeno kod Ekonomista i Poslovnog tajnika i dodati : PRODAVAČ – predmet - PRAKTIČNA NASTAVA (na radnom mjestu ): STRUKOVNI UČITELJ– preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij ekonomije ili trgovine s pedagoškim kompetencijama I SURADNIK U NASTAVI - Srednja stručna sprema trgovačkog smjera (prodavač ili komercijalist) i pedagoške kompetencije (ovo je izostavljeno u Izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa – Prodavač koji se nalazi u prilogu i na stranicama MZOS-a.) Nama kao školi je izuzetno bitno jer možemo konkurirati za Centar kompetentnosti prema Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje budući imamo Radionicu za praktičnu nastavu i stoga imamo zaposlene strukovne učitelje i suradnike u nastavi. Gore navedeno je u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi članak 105. stavak 8. i 9. kao i sa Zakonom o strukovnom obrazovanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
115 Slavko Markušić PRAVILNIK Bilo bi korisno da komentar prof. Denisa Karanušića ( komentar od 28.2.2016.)pročitaju svi sudionici ove javne rasprave budući da je u njemu iskazana bit onoga o čemu mi raspravljamo. S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
116 Filozofski fakultet Družbe Isusove Članak 6., 5555) filozofija: Poštovani, Uključujući se u javnu raspravu članovi Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) smatraju da su kompetentni nastavnici za izvođenje nastave predmeta logika, filozofija, etika te etika i kultura nastavnici u stručnom zvanju: magistar filozofije, magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije. Držimo međutim da stručne kompetencije za predavanje predmeta etika te etika i kultura imaju i završeni studenti diplomskog studija religijskih znanosti Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) u zvanju magistar religiologije. Obrazloženje: Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost (usp. čl. 3. i 4.) religijske znanosti su interdisciplinarno polje unutar područja humanističkih znanosti (6.09). Završeni studenti su na preddiplomskoj razini studija filozofije i religijskih znanosti slušali opću i individualnu etiku, a u diplomskom studiju religijskih znanosti kao glavne predmete još načela kršćanske etike, katoličku društvenu etiku te bioetiku. Uz nabrojene obavezne predmete studenti su tijekom studija imali na raspolaganju bogati izbor seminara i izbornih predmeta iz etičke problematike. Nadalje, budući da je na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti (Filozofskom fakultetu Družbe Isusove) studiju povijesti filozofije dano puno prostora, tj. proučavaju se sustavi značajnih mislilaca svih filozofskih razdoblja, onda i studenti mogu steći bogata znanja o etičkim sustavima pojedinih mislilaca, koji su tako dali svoj doprinos razvoju etičke misli općenito. I napokon, na istome se Fakultetu poučavaju i najznačajnije svjetske religije koje redom u sebi uključuju etičke sustave. U Dopunskoj ispravi diplomskog studija religijskih znanosti stoji da je nositelj ove kvalifikacije osposobljen za obavljanje „niza stručnih i znanstvenih poslova iz područja religije, etike i dodirnih područja…“ Na temelju navedenoga smatramo da i diplomirani studenti studija religijskih znanosti ovoga učilišta (magistar religiologije) imaju potrebne kompetencije za izvođenje predmeta etika te etika i kultura. Molimo Vas da razmotrite našu primjedbu i argumente te prihvatite naš prijedlog da predmete etika te etika i kultura predaju magistri religiologije. S poštovanjem, prof. dr. sc. Ivan Šestak, Dekan FFDI (FFRZ) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
117 Filozofski fakultet Družbe Isusove Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Poštovani, Uključujući se u javnu raspravu članovi Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) smatraju da su kompetentni nastavnici za izvođenje nastave predmeta logika, filozofija, etika te etika i kultura nastavnici u stručnom zvanju: magistar filozofije, magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije. Držimo međutim da stručne kompetencije za predavanje predmeta etika te etika i kultura imaju i završeni studenti diplomskog studija religijskih znanosti Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) u zvanju magistar religiologije. Obrazloženje: Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost (usp. čl. 3. i 4.) religijske znanosti su interdisciplinarno polje unutar područja humanističkih znanosti (6.09). Završeni studenti su na preddiplomskoj razini studija filozofije i religijskih znanosti slušali opću i individualnu etiku, a u diplomskom studiju religijskih znanosti kao glavne predmete još načela kršćanske etike, katoličku društvenu etiku te bioetiku. Uz nabrojene obavezne predmete studenti su tijekom studija imali na raspolaganju bogati izbor seminara i izbornih predmeta iz etičke problematike. Nadalje, budući da je na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti (Filozofskom fakultetu Družbe Isusove) studiju povijesti filozofije dano puno prostora, tj. proučavaju se sustavi značajnih mislilaca svih filozofskih razdoblja, onda i studenti mogu steći bogata znanja o etičkim sustavima pojedinih mislilaca, koji su tako dali svoj doprinos razvoju etičke misli općenito. I napokon, na istome se Fakultetu poučavaju i najznačajnije svjetske religije koje redom u sebi uključuju etičke sustave. U Dopunskoj ispravi diplomskog studija religijskih znanosti stoji da je nositelj ove kvalifikacije osposobljen za obavljanje „niza stručnih i znanstvenih poslova iz područja religije, etike i dodirnih područja…“ Na temelju navedenoga smatramo da i diplomirani studenti studija religijskih znanosti ovoga učilišta (magistar religiologije) imaju potrebne kompetencije za izvođenje predmeta etika te etika i kultura. Molimo Vas da razmotrite našu primjedbu i argumente te prihvatite naš prijedlog da predmete etika te etika i kultura predaju magistri religiologije. S poštovanjem, prof. dr. sc. Ivan Šestak, Dekan FFDI (FFRZ) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
118 Filozofski fakultet Družbe Isusove Članak 6., 3) etika: Poštovani, Uključujući se u javnu raspravu članovi Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) smatraju da su kompetentni nastavnici za izvođenje nastave predmeta logika, filozofija, etika te etika i kultura nastavnici u stručnom zvanju: magistar filozofije, magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije. Držimo međutim da stručne kompetencije za predavanje predmeta etika te etika i kultura imaju i završeni studenti diplomskog studija religijskih znanosti Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) u zvanju magistar religiologije. Obrazloženje: Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost (usp. čl. 3. i 4.) religijske znanosti su interdisciplinarno polje unutar područja humanističkih znanosti (6.09). Završeni studenti su na preddiplomskoj razini studija filozofije i religijskih znanosti slušali opću i individualnu etiku, a u diplomskom studiju religijskih znanosti kao glavne predmete još načela kršćanske etike, katoličku društvenu etiku te bioetiku. Uz nabrojene obavezne predmete studenti su tijekom studija imali na raspolaganju bogati izbor seminara i izbornih predmeta iz etičke problematike. Nadalje, budući da je na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti (Filozofskom fakultetu Družbe Isusove) studiju povijesti filozofije dano puno prostora, tj. proučavaju se sustavi značajnih mislilaca svih filozofskih razdoblja, onda i studenti mogu steći bogata znanja o etičkim sustavima pojedinih mislilaca, koji su tako dali svoj doprinos razvoju etičke misli općenito. I napokon, na istome se Fakultetu poučavaju i najznačajnije svjetske religije koje redom u sebi uključuju etičke sustave. U Dopunskoj ispravi diplomskog studija religijskih znanosti stoji da je nositelj ove kvalifikacije osposobljen za obavljanje „niza stručnih i znanstvenih poslova iz područja religije, etike i dodirnih područja…“ Na temelju navedenoga smatramo da i diplomirani studenti studija religijskih znanosti ovoga učilišta (magistar religiologije) imaju potrebne kompetencije za izvođenje predmeta etika te etika i kultura. Molimo Vas da razmotrite našu primjedbu i argumente te prihvatite naš prijedlog da predmete etika te etika i kultura predaju magistri religiologije. S poštovanjem, prof. dr. sc. Ivan Šestak, Dekan FFDI (FFRZ) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
119 Milan Čunko PRAVILNIK Srdačno red. prof. Milan Čunko Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu 22. ožujka 2016. Ovo dolje je tvoj tekst koji trebaš staviti u prozorčić Opći komentar!! Predlažem da se iz SVIH programa izbiše mag. muz. bez naziva struke i obvezno unese struka (npr. magistar muzike violinist, magistar muzike violist, magistar muzike violončelist, i sl.). Isto tako program viola u osnovnoj školi kao i kod srednje škole mora biti navedeno po partituri, odmah poslije violine. ZA VIOLINU U stručnom smislu predlažem da violinu u osnovnoj i srednjoj glazbenoj školi može predavati magistar muzike violinist, diplomirani violinist, akademski muzičar violinist, profesor violine i sl. Isto tako predlažem da violinu u OSNOVNOJ glazbenoj školi može predavati magistar muzike violist, diplomirani violist, akademski muzičar violist, profesor violist i sl. ZA VIOLU U stručnom smislu predlažem da violu u osnovnoj i srednjoj glazbenoj školi može predavati magistar muzike violist, diplomirani violist, akademski muzičar violist, profesor viole i sl. Isto tako predlažem da violu u OSNOVNOJ glazbenoj školi može predavati magistar muzike violinist, diplomirani violinist, akademski muzičar violinist, profesor violine i sl. KONTRABAS Predlažem da kontrabas u osnovnoj glazbenoj školi uz magistra muzike kontrabasista, diplomiranog kontrabasista, akademskog muzičara kontrabasista, profesora kontabasa i sl. MOŽE predavati i violončelist (magistar muzike violončelist, diplomirani violončelist, akademski muzičar violončelist, profesor violončela i sl.) Srdačno red. prof. Milan Čunko Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu 22. ožujka 2016. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
120 Slavko Markušić PRAVILNIK, Članak 5. Poštovani, javljam se u vezi s očitovanjem PMF-a kojim navedeni smatra da se „dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje može steći isključivo na fakultetima, odnosno sveučilišnim odjelima koji imaju dopusnice za izvođenje sveučilišnih diplomskih i sveučilišnih integriranih nastavničkih studija odgovarajuće struke; da se inicijalna licenca za zvanje učitelja ili nastavnika pojedinog predmeta smije steći isključivo polaganjem stručnog ispita iz tog predmeta te; da se u završnim i prijelaznim odredbama osobama koje su zatečene na radnim mjestima za koje nemaju potrebne kompetencije u skladu s predmetnim Pravilnikom omogući rok ne duži od pet godina u kojemu moraju steći potrebne kvalifikacije“. Ukoliko ovo stupi na snagu-pišem kao roditelj učiteljice RN s pojačanim prirodoslovljem koja će morati steći navedene kompetencije s obzirom na to da se učitelje s pojačanim predmetom prirodoslovlje smatra nestručnima za predmete Priroda i Biologija, zanima me na koji je način onda zamišljeno i predviđeno stjecanje SAMO navedenog za osobe koje rade na radnom mjestu učitelja na neodređeno, a za koje imaju potpuno neodgovarajuću vrstu obrazovanja. To se posebno odnosi na područja gdje je manja satnica pa se zbog iste nisu javljale stručne osobe, već su se na neodređeno zapošljavale nestručne osobe, a uvidom u Centralni obračun plaća sasvim je lako doći do podataka o tim djelatnicima. Navodim primjer: profesor povijesti i filozofije s 20 godina radnog iskustva radi na neodređeno na radnom mjestu učitelja povijesti i geografije u osnovnoj školi. Podsjećam da je i, u ne tako davno vrijeme, sukladno odredbama članka 105. stavka 14. Zakona o odgoju i obrazovanju, do 2012. godine kada je isti brisan, bilo navedeno da „iznimno, kad postoji potreba, ministar može, na zahtjev ravnatelja škole, rješenjem odobriti izvođenje nastave iz određenog nastavnog predmeta osobi s odgovarajućom razinom obrazovanja neodgovarajuće vrste, ako je ona završila obrazovanje iz tog nastavnog predmeta na nižoj studijskoj razini od propisane razine obrazovanja ili ako je ispunila studijske obveze u najmanje četiri semestra iz tog nastavnog predmeta na visokom učilištu (o čemu se uz zahtjev prilaže i potvrda visokog učilišta) i to isključivo za rad u školi koja najmanje tri godine nije uspjela na tim poslovima zaposliti osobu koja ima propisanu razinu i vrstu obrazovanja.“ Jesu li učitelji s pojačanim predmetom prirodoslovlje i inženjeri u ravnopravnom položaju stjecanja traženih kompetencija s nekim tko ima potpuno neodgovarajuću vrstu obrazovanja? Isto tako, zanima me tko će snositi troškove stjecanja kompetencija koje je naveo PMF ukoliko to stupi na snagu. Nadalje, kako je moguće nekoga uvjetovati unatrag ( retrogradno) dok su se ranijim Pravilnicima, pa čak i u ovom Nacrtu, prihvaćala zatečena stanja i zakonski se štitila posebnim odredbama. Što na to kaže pravna struka - pravnici u Ministarstvu ? Takav primjer je i rad učitelja/nastavnika s višom stručnom spremom koje se nije uvjetovalo dodatnim školovanjem, kao ni polaganjem stručnog ispita, a to nisu osobe koje do mirovine imaju manje od pet godina. Osim učitelja, u toj su kategoriji tajnici, računovođe, ali i ravnatelji od kojih su neki po diplome visoke stručne spreme otišli i u Bosnu i Hercegovinu (kao i brojna druga zvanja koja se u susjednoj državi završava u rekordnom roku od dvije godine i nostrifikacijom diploma pravno priznaje u Republici Hrvatskoj). Prema sadašnjem Prijedlogu Pravilnika ispada da diplome Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nisu prošle "nostrifikaciju". Važno je i napomenuti da se ovdje govori o nekompetentnosti „pojačanih“ učitelja, a isti postaju mentorima i savjetnicima. Ili se pak ovdje riječ nestručni i nekompetentni odnosi samo na „prirodoslovce“ koji su (prema iskazanim mišljenjima nekih prekompetentnih) očito ispijali kave dok su njihovi kolege S POJAČANIM ( matematika, hrvatski ...) marljivo stjecali svoju kompetentnost. Kakva je ovo nelogičnost? KAKO STE DALI ODOBRENJE ZA ZAPOŠLJAVANJE ISTIH KAO STRUČNJAKA, DOZVOLILI IM POSTATI SAVJETNICIMA, MENTORIMA, IZDAVALI IM POHVALNICE I ZAHVALNICE ZA USPJEŠAN RAD ( ČITAJ USPJEHE NA NATJECANJIMA IZ BIOLOGIJE), A GLE SAD NAKON 10-15 GODINA RADA PROGLAŠAVATE IH NEKOMPETENTNIMA? Razmislite o odgovoru na ovo pitanje kad budete određivali tekst Pravilnika! Je li to ZAKONSKI i u skladu sa zaštitom ljudskih prava i dostojanstva? Kako neki navode, prirodoslovci su „znanstveno“ oštetili učenike? Zašto ih se ovdje proziva kao najveće štetočine? Zar nije sramota da prosvjetni djelatnici uopće na taj način komuniciraju? Je li ovo tehnika „zavadi, pa vladaj“? Osobno smatram većinu učitelja RN s pojačanim prirodoslovljem ( one koje poznajem) marljivim, savjesnim, odgovornim i ništa manje stručnim radnicima (u osnovnoj školi) za rad u nastavi prirode i biologije od njihovih kolega s PMF-a koji jednako tako dobro rade svoj posao.Naravno da za sve njih prvenstveno vrijedi zadovoljavanje jednog uvjeta ,a to je da vole svoj posao i da ga rade predano i s voljom. Sramota je što prirodoslovce ovako podcjenjujete i omalovažavate, te pokušavate maknuti s radnih mjesta. Možda da pravnici odgovore na pitanje o zakonitosti takvog postupka. S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
121 Kerol Kovačević Članak 5., 16. Priroda Poštovani, nepojmljivo je da prof.agronomije ne mogu predavati prirodu u školi ,dok učitelji razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem to zakonski mogu. Ne želim detaljno opisivati predmete od opće i anorganske kemije,klimatologije,biokemije,pedologije- tloznanstvo,mikrobiologije,genetike,botanike,entomologije,fitopatologije i ostalih općih i stručnih prirodnih predmeta koje im zasigurno daju kompentencije za predavanje prirode. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
122 Kerol Kovačević PRAVILNIK Poštovani, molim da se magisri inžinjeri agronomije sa položenim pedagoško-psihološkim kompetencijama uvrste za predavanje prirode, biologije i kemije u osnovnim školama jer su odslušali i položili brojne predmete koji im omogućavaju takve kompetencije. Zapravo je najvažnije omogućiti izvanredno polaganje razlikovnih ispita između srodnih fakulteta tako da se ponuda tržišta rada uskladi sa potrebama prakse.Agronomi često rade na zamjenama u školama iz navedenih predmeta, ali ih zakon uvijek zaobilazi te su kao biotehnološki obrazovani stručnjaci marginalizirani kao predavači , osim za usko specijalizirane poljoprivredne škole kojih ima nedovoljno. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
123 Ivan Glavinić Članak 6., 5555) filozofija: Poštovani, Nacrtom ovog Pravilnika predviđeno je da, osim filozofa: - Filozofiju ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (čl. 6., st. 5.); - Etiku ravnopravno mogu predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (čl. 6., st. 3.); - Etiku i kulturu ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (čl. 6. st. 4.). Budući da se tokom javne rasprave javilo pitanje kompetencije diplomiranih teologa (magistara teologije) za predavanje navedenih predmeta, smatram prijeko potrebnim istaknuti sljedeće: Dok je iz akreditiranih studijskih programa potpuno jasno mnogi navedeni stručnjaci ne posjeduju kompetencije za predavanje filozofije, etike te etike i kulture, jasno je također i to da uz magistre filozofije i diplomirane filozofe, kompenetciju ZA predavanje tih predmeta posjeduju i diplomirani teolozi, odnosno magistri teologije. Dakle, uz filozofe, kompetentni za predavanje navedenih predmeta su i teolozi (dip./mag.), usprkos svim predrasudama i glasovima i u ovoj javnoj raspravi, koji bi ih željeli isključiti iz ovog članka Nacrta Pravilnika. Isključivanje teologa iz popisa kompetentnih za predavanje navedenih predmeta predstavljalo bi nepravdu prema istima te negaciju dugogodišnje uspješne akreditacije studija na kojima se obrazuju magistri teologije. Naime, na svim katoličkim bogoslovnim fakultetima u RH (Zagreb, Đakovo, Split) puni naziv akreditiranog studija jest "integrirani preddiplomski i diplomski FILOZOFSKO-TEOLOŠKI studij". Nije pogrešno zaključiti, bilo iz samog nazivlja, bilo iz akreditacijskih priznavanja, da je navedeni studij i studij filozofije i studij teologije, integriran u jedinstven studij te u jedinstveno petogodišnje razdoblje, te da su kompetencije stečene po završetku dostatne za razumijevanje i predavanje kako teoloških, tako i filozofskih predmeta u školama. Po završetku tog studija stječe se akademski naziv "magistar teologije", što predstavlja svojevrsno nepriznavanje dijela akreditiranog studija te nepravdu, budući da ne odgovara programu studija, koji kao svoju nužnu pretpostavku i neizostavni dio ima upravo studij filozofije, što se odražava i u nazivu studija: filozofsko-teološki studij. Naime, uspoređujući studijske programe na filozofsko-teološkim studijima s programima na kojima se obrazuju diplomirani filozofi i magistri filozofije, uočava se vrlo velika podudarnost u popisu obveznih predmeta koji se tiču filozofije i filozofskih disciplina. Na filozofsko-teološkom studiju to su: - Logika i spoznajna teorija - Kozmologija - Grčki jezik - Latinski jezik - Opća metodologija - Povijest antičke i srednjovjekovne filozofije - Uvod u psihologiju - Povijest novovjekovne filozofije - Povijest suvremene filozofije - Etika - Filozofska antropologija - Ontologija - Teodiceja (izvor: http://www.kbf.unizg.hr/red_predavanja/red_predavanja_80/) Uz to, filozofsko-teološki studij nudi i dugačak popis izbornih predmeta iz područja filozofije, koji uključuju: estetiku, filozofiju religije, odnos prirodnih znanosti i religije, hrvatsku neoskolastiku, formalnu logiku i dr. Također, nudi se i širok popis seminara iz područja filozofije. Predmeti koji pojedinim filozofskim disciplinama pristupaju iz teološke perspektive čine zasebnu skupinu: teološka antropologija, teološka epistemologija i sl. Takva razdioba jasno govori o neutralnom pristupu filozofskim disciplinama, o poštivanju naravi i metode filozofije, o nepostojanju partikularnog pristupa filozofiji, nego, naprotiv, o ponudi cjelovitog obrazovanja u području filozofije. Također, takva razdioba, tj. pluralizam govori i o tome da navedeni studij nudi veliku širinu obrazovanja i akademsko osposobljavanje za interdisciplinarni rad. Dakle, uspoređujući samo popis obveznih predmeta na filozofsko-teološkom studiju, s onim na drugim filozofskim studijima, lako je zaključiti da magistri teologije i diplomirani teolozi posjeduju kompetencije za predavanje predmeta filozofije, etike te etike i kulture u školama. Svaka negacija te činjenice značila bi i negiranje zaključaka uspješno provedenih akreditacija studijskih programa, te bi značila nastavak akademske diskriminacije prema teolozima, odnosno svojevrsnu getoizaciju jedne akademske skupine. Naime, često se stječe dojam da se teolozima njihove filozofske i druge kompetencije u društvu i na akademskom području ne priznaju isključivo zbog njihove teološke osposobljenosti, tj. osposobljenosti za razumijevanje procesa i u području vjere, što predstavlja poseban tip diskriminacije na temelju odnosa prema vjerskom polju. Zaključak koji se pritom nameće jest taj da teolozi nisu kompetentni za druge discipline (u kojima su se možda školovali) samo zato što su teolozi. To predstavlja poseban oblik (akademske) diskriminacije. Dakle, uz vezi s Nacrtom ovog Pravilnika čl. 6., st. 3., 4. i 5., osim filozofa, kompetenciju za predavanje navedenih predmeta posjeduju i diplomirani teolozi te magistri teologije. Iz svega navedenog, a posebice iz pregleda studijskog programa, jasno je da su teolozi potpuno osposobljeni za predavanje predmeta koji se tiču filozofije i etike, te bi bilo diskriminatorno, nelogično i nepravedno onemogućiti im predavanje tih predmeta u školama. U nadi da ćete prepoznati sposobnosti, vrijednost i važnost teologa za društvo i obrazovni sustav, preporučujem da ovaj dopis uzmete u obzir. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
124 Mladen Bilankov Članak 9., Program: grafički dizajner Ta predmet FOTOGRAFIKA dodati odg. spremu: prof. likovne kulture, akad.snimatelj. Nedostaju predmeti: 1.CRTANJE I SLIKANJE odg.sprema: akad. slikar, akad. slikar-grafičar, akad. kipar, prof. likovne kulture i sve inačice ovih profila. 2.TEORIJA OBLIKOVANJA odg. sprema: akad. slikar, akad.slikar-grafičar,akad. kipar, prof. likovne kulture i sve inačice ovih profila. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
125 Mladen Bilankov Članak 9., Program: kiparski dizajner Za predmet KIPARSKA TEHNOLOGIJA dodati odg. spremu: prof. kemije. Nedostaju predmeti: 1.TEORIJA OBLIKOVANJA -odg. sprema: akad.kipar, akad. slikar, akad. slikar-grafičar, prof. likovne kulture i sve nove inačice ovih profila 2.CRTANJE I SLIKANJE -odg. sprema: akad. slikar, akad. slikar-grafičar, akad.kipar, prof. likovne kulture isve nove inačice ovih profila 3.PLASTIČNO OBLIKOVANJE -odg. sprema: akad.kipar, prof. likovne kulture 4.RAČUNALSTVO -odg. sprema: dipl. dizajner vizualnih komunikacija, akad. kipar, akad. slikar, akad. slikar-grafičar, prof. likovne kulture i sve nove inačice ovih profila Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
126 Dino Blažević PRAVILNIK Poštovani, molim da se u pravilnik uvrste magistri inženjeri elektrotehnike sa smjerom komunikacije i informatika (s položenim pedagoškim kompetencijama) za predavanje predmeta Računalstvo, te predmeta Informatika i u osnovnim i u srednjim školama. Takvi ljudi su itekako sposobni i kompetentni za rad u osnovnim i srednjim školama, čak stručniji od učitelja razredne nastave s pojačanom informatikom! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
127 Mladen Bilankov Članak 9., Program: slikarski dizajner Za predmet SLIKARSKA TEHNOLOGIJA dodati odg. spremu: prof. kemije. Nedostaju predmeti: 1.SLIKARSKE TEHNIKE I MATERIJALI -odg. sprema kao i za predmet SLIKARSKE TEHNIKE. 2.TEORIJA OBLIKOVANJA -odg.sprema: akad.slikar, akad. slikar-grafičar, akad. kipar, prof. likovne kulture i sve inačice ovih profila. 3.RAČUNALSTVO -odg. sprema: dipl.dizajner vizualnih komunikacija, akad. slikar, akad. slikar-grafičar, akad. kipar, prof. likovne kulture i sve inačice tih programa Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
128 Mladen Bilankov Članak 9., Program: industrijski dizajner Za predmet TEHNOLOGIJA MATERIJALA dodati odgovarajuću vrstu obrazovanja: prof. kemije, dipl.ing. arhitekture, dipl.industrijski dizajner, akad.kipar i sve nove petogodišnje inačice ovih profila. Za predmet PROJEKTIRANJE dodati odgovarajuću vrstu obrazovanja: dipl. industrijski dizajner. Za predmet POVIJEST STRUKE dodati odgovarajuću vrstu obrazovanja: prof.povijesti umjetnosti. Nedostaju predmeti: 1.RAČUNALSTVO -odgovarajuće obrazovanje:dipl.dizajner vizualnih komunikacija, dipl. ing. arhitekture, akad. slikar, akad. slikar-grafičar, akad. kipar, prof. likovne kulture i sve petogodišnje inačice ovih profila. 2.CRTANJE I SLIKANJE odg.sprema: akad.slikar, akad. slikar-grafičar, akad. kipar, prof. likovne kulture i sve inačice ovih profila 3.TEORIJA OBLIKOVANJA-odg. sprema: akad.slikar, akad. kipar, akad. slikar-grafičar, prof. likovne kulture i sve inačice ovih programa Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
129 Mladen Bilankov Članak 9., Program: dizajner odjeće RAČUNALSTVO koje je zapravo primijenjeno računalstvo za vizualne umjetnosti može predavati i profesor likovne kulture, prof. likovnog odgoja, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti. U programu DIZAJNER ODJEĆE nedostaju predmeti: 1.POVIJEST ODIJEVANJA -odgovarajuća vrsta obrazovanja je: dipl. ing. tekstilne tehnologije, prof. povijesti umjetnosti, prof. likovne kulture (i sve nove inačice ovog profila) 2.OBLIKOVANJE TEKSTILNIH PLOŠNIH PROIZVODA -odgovarajuća vrsta obrazovanja: dipl.ing. tekstilne tehnologije 3.TEKSTILNI MATERIJALI -odgovarajuća vrsta obrazovanja: dipl.ing tekstilne tehnologije, prof.kemije 4.CRTANJE I SLIKANJE-odgovarajuća vrsta obrazovanja: akad.slikar, akad. slikar-grafičar, akad. kipar, prof. likovne kulture i sve nove petogodišnje inačice ovih programa 5.TEORIJA OBLIKOVANJA -odgovarajuća vrsta obrazovanja: dipl.ing. tekstilne tehnologije, prof.povijesti umjetnosti, prof.likovne kulture, akad.slikar, akad slikar-grafičar, akad.kipar i sve nove petogodišnje inačice ovih programa Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
130 Mladen Bilankov Članak 6., 3) etika: etiku može predavati i diplomirani politolog Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
131 Školski sindikat PREPOROD Članak 5., 21. Tehnička kultura Važeći pravilnik (od 1996.) određuje ove vrste obrazovanja kao odgovarajuće: - profesor tehničkog obrazovanja - profesor proizvodno-tehničkog obrazovanja - profesor politehnike i fizike - diplomirani inženjer tehničke struke Uspoređujući s novim prijedlogom Pravilnika vidljivo je da su “diplomirani inženjeri tehničke struke“ (iz važećeg Pravilnika) ukinuti kao opća kategorija kvalificirana za nastavu Tehničke kulture u osnovnim školama, no u Nacrt je uvedena iznimka, a to je: diplomirani inženjer elektrotehnike. Elektrotehnika se u osnovnoj školi predaje u 8. razredu, dok se u 5., 6., i 7. predaju temeljni elementi tehnike, osnove prometa, graditeljstva i strojarstva. Nejasno je iz kojih se razloga kao odgovarajuća vrsta obrazovanja generalno ukidaju “diplomirani inženjeri tehničke struke”, dok “diplomirani inženjeri elektrotehnike” (kao podvrsta “diplomiranog inženjera tehničke struke”) i dalje ostaje u kategoriji odgovarajuće vrste obrazovanja? Postoji li za to neki opravdani razlog, i koji, ili se radi o običnoj nedoslijednosti? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
132 Petar Smajić PRAVILNIK Pravilnik je u ovoj formi neprihvatljiv što se tiče dijela o strukovnom i umjetničkom obrazovanju. Predlažem da se u svim sektorima pa i u umjetničkom području koristi ista formulacija (kao što u nekima već i jest), a ona glasi: "u svim okvirnim planovima i programima u obrazovnom sektoru _______ propisani su kadrovski uvjeti". Razlozi za to su sljedeći: - u predloženom Nacrtu javljaju se predmeti iz starih nastavnih programa koji se više i ne koriste - gotovo svi aktualni okvirni nastavni planovi i programi imaju točno propisane kadrovske uvjete za svaki predmet, pogotovo novi eksperimentalni planovi i programi - svi budući novi nastavni planovi i programi, odnosno budući novi strukovni kurikulumi obavezno moraju propisati kadrovske uvjete za svaki predmet - članci koji se odnose na općeobrazovne predmete moraju biti u predloženoj formi, ali obzirom na nove akademske nazive u visokom obrazovanju potrebno ih je dopuniti i eventualno popraviti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
133 Prirodoslovna škola Karlovac PRAVILNIK Poštovani, uvidom u nacrt novog pravilnika u dijelu koji se odnosi na Obrazovni sektor poljoprivreda, prehrana i veterina primijećeni su sljedeći nedostaci: - u obrazovnom programu za zanimanje prehrambeni tehničar nalazi se popis nastavnih predmeta od kojih većina ne odgovara nazivima izmjenjenog i dopunjenog posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa. Naime, od 13. lipnja 2011. u primjeni je Odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o Izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa za zanimanje prehrambeni tehničar. Predlažem da se prema navedenoj Odluci uvrsti popis obveznih i izbornih strukovnih predmeta, potrebna zvanja nastavnika, a između predloženih i dipl.inž. kemijske tehnologije. - za područje prehrane treba dodati zanimanje tehničar nutricionist - za međustrukovno područje treba dodati zanimanje agroturistički tehničar Nadam se da ćete uvažiti prijedloge. S poštovanjem, Nenad Klasan Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
134 Željana Pnjak Članak 6., 1) biologija Poštovani, smatram da bi u pravilnik trebali uvrstiti magistre biologije i ekologije mora s položenim PPDMO programom kao stručne osobe za predavanje predmeta Biologija i Priroda u OŠ i predmeta Biologija u SŠ. Ljudi s navedenim zanimanjima imaju položeni strucni ispit i zaposleni su trajno u OŠ ili SŠ, neki su pred polaganjem stručnog ispita ili u procesu stručnog osposobljavanja. Nadam se da ćete uvažiti ovaj prijedlog. Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
135 Željana Pnjak Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, smatram da bi u pravilnik trebali uvrstiti magistre biologije i ekologije mora s položenim PPDMO programom kao stručne osobe za predavanje predmeta Biologija i Priroda u OŠ i predmeta Biologija u SŠ. Ljudi s navedenim zanimanjima imaju položeni strucni ispit i zaposleni su trajno u OŠ ili SŠ, neki su pred polaganjem stručnog ispita ili u procesu stručnog osposobljavanja. Nadam se da ćete uvažiti ovaj prijedlog. Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
136 Željana Pnjak PRAVILNIK Poštovani, smatram da bi u pravilnik trebali uvrstiti magistre biologije i ekologije mora s položenim PPDMO programom kao stručne osobe za predavanje predmeta Biologija i Priroda u OŠ i predmeta Biologija u SŠ. Ljudi s navedenim zanimanjima imaju položeni strucni ispit i zaposleni su trajno u OŠ ili SŠ, neki su pred polaganjem stručnog ispita ili u procesu stručnog osposobljavanja. Nadam se da ćete uvažiti ovaj prijedlog. Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
137 Višnja Popović PRAVILNIK Poštovani, Pod točom 26. Posebni programi za djecu s teškoćama u razvoju u posebnim razrednim odjelima ili odgojno obrazovnim skupinama, trebalo bi dodati i predmetne profesore, kao i do sada, posebno specifične kao što su glazbena kultura ili tjelesna kultura, kako bi svi učenici bili jednako i najstručnije obuhvaćeni radom.( do sada su to bili predmetni učitelji i nastavnici određenog predmeta sa defektološkim dodatkom) a u dijelu strunih suradnika dodati stručne suradnike zdravstvene radnike, obzirom da su to učenici s višestrukim zdravstvenim teškoćama te je stručnjak u tom području neophodan( velike zdravstvene teškoće koje onemogućavaju noramaln rad ukoliko nema stručne osobe - zdravstvenog radnika- u blizini, kao što su : medicinski tehničar, fizioterapeut,kineziterapeut i radni terapeut) Sukladno i kurikularnoj reformi i mogućnosti rehabilitacija kao takvih, bez kojih učenici s teškoćama ne mogu imati kvalitetno obrazovanje. Nadalje kod dijela 27. programi produženog stručnog postupka za djecu s teškoćama u razvoju treba dodati prof. kineziologe ( prof. tjelesne i zdravstvene kulture,nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture/fizičke kulture,magis. kineziologije))za rad na kineziterapiji,sportu i sportskim aktivnostima, kao što je to uspostavljeno u onim odgojno obrazovnim ustanovama koje financira Ministarstvo Socijalne skrbi, kako bi se omogućio najkvalitetniji i najsveobuhvatniji stručni rad za učenike s teškoćama, obzirom na njihove specifičnosti i potrebe.To su stručnjaci koji već sada rade u odgojno obrazovnim ustanovama i posjeduje ogromno i stručno iskustvo u radu s učenicima s teškoćama, koje treba iskoristiti na dobrobit svih, a najviše učenika. Vidim da u dijelu strukovnih škola nemate dio za učenike s teškoćama , što znači da ih potpuno izostavljate iz odgojno obrazovnih ustanova koje su do sada odgajale i obarzovale učenike za pomoćna zanimanja? Srdačan pozdrav V.Popović Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
138 Suzana Košak PRAVILNIK, Članak 5. Pozdravljamo inicijativu da se jasno i transparentno definira odgovarajuća vrsta obrazovanja potrebna za zapošljavanje u školskim ustanovama. Željeli bismo naglasiti da sukladno važećem Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN, 47/1996. i 56/2001.), diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom mogu izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi. Usprkos zakonskoj regulativi, česti su pritisci i kršenja tih prava, a sa sličnim se problemom susrećemo i danas. Zato smo mišljenja da bi trebalo uvažiti stručnost nastavničkog kadra koji nas je pripremao za našu visoku stručnu spremu te valjanost i zakonitost programa učiteljskih fakulteta koji su nam izdavanjem diploma priznali stjecanje prava koja nam pripadaju po propisima. Koliko smo do sada uspjeli pročitati, veći dio tzv. pojačanih predmeta je ispravno uvršten u prijedlog ovog Pravilnika , osjećamo se dužnima upozoriti da su kolege diplomirani učitelji/ce s pojačanim predmetom povijest izostavljeni iz čl. 5.19 te da su diplomirani učitelji/ce s pojačanim predmetom prirodoslovlje izostavljeni iz čl. 5.17 i ponovo primorani ispočetka dokazivati svoju stručnost u predmetima prirode i biologije iz jednostavnog razloga što su im u to vrijeme nadležne institucije dodijelile pogrešno zvanje. Kako se ni jedan od programa više ne može upisati (ne zbog nestručnosti nas koji smo već završili te neki i radimo taj predmet već više od deset godina pa čak i postali učitelji-mentori ili savjetnici, već zbog popunjavanja potrebnih kvota), radi se o dugoročno gledano relativno malom broju osoba. Predlažemo da se svi diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom dodaju pod opcije a) u skladu s važećim zakonima i načelima pravednosti. Također, kako bi se prava svih diplomiranih učitelji i učiteljica s pojačanim predmetima u potpunosti ispoštovala, potrebno je i u članku 11. jasno definirati da osobe koje nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom, a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice u tim predmetima i u slučaju gubitka i smanjenja istih. Ako smo bili stručni do sada, propisno se i redovito stručno usavršavali, ne vidimo zašto bi nam ta stručnost trebala biti dovedena u pitanje prilikom eventualnog gubitka dijela ili cijele satnice. Stručno vijeće učitelja razredne nastave OŠ Hodošan Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
139 Dominik Tomislav Vladić PRAVILNIK, Strukovne škole 9. Obrazovni sektor ekonomija, trgovina i poslovna administracija, smjer Ekonomist - Informatika, treba dodati magistra informatike. 10. Hotelijersko-turistički tehničar, predmet Računalstvo, treba dodati magistra informatike. 10. Turističko-hotelijerski komercijalist, predmet Računalstvo, dodati magistra informatike. S obzirom da je izjednačen diplomirani informatičar i magistar informatike, a diplomirani informatičar je naveden. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
140 Hrvatsko muzikološko društvo Članak 6., 8) glazbena umjetnost: Poštovani, predlažemo, shodno stvarnim kompetencijama stečenim tijekom studija, ovu izmjenu Nacrta Pravilnika: Članak 6. 8. Glazbena umjetnost u srednjim školama Apsolutno prednost imaju muzikolozi, kako je i navedeno, zbog naravi predmeta koja je usmjerena ka upoznavanju stilskih i historijskih aspekata glazbe, što im je ujedno i temeljni sadržaj studija. Magistar glazbene kulture ili teorije glazbe mogao bi na ovu poziciju doći samo uvjetno jer ima slabije kompetencije s obzirom na stilski i historijski aspekt programa, kao i dirigenti i kompozitori. 6. 8. Glazbena umjetnost a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c)mogu se zaposliti ako se na natječaj na jave osobe iz točke a) i b) glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
141 Hrvatsko muzikološko društvo PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Članak 9. Osnovne plesne škole: 8) Glazbena kultura/Solfeggio u osnovnim plesnim školama: Muzikolozi su izuzeti iako imaju kompetencije za izvođenje nastave solfeggia stečene u okviru pedagoškoga modula. Prijedlog je da se uvrste kao alternativa (točka b). Ostalo sukladno zahtjevima za Solfeggio u glazbenim školama. 9. 8. Glazbena kultura/Solfeggio u osnovnim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 12) Glazbena umjetnost u osnovnoj plesnoj školi prema programu Ane Maletić: (u važećem nastavnom planu naziv je predmeta Glazbena umjetnost, a u programu Glazbena kultura). Program je sličan t. 9. 8 i s time valja uskladiti tražene kompetencije. 9. 12. Glazbena kultura (umjetnost) u osnovnim školama suvremenog plesa prema programu Ane Maletić a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 13) Ritmika i glazba: analogno prethodnomu (t. 9.12) 9. 13. Ritmika i glazba u osnovnim školama suvremenog plesa a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije Članak 9. Osnovne glazbene škole: 1) Solfeggio: predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave (kao što je predviđeno i trenutno važećim Pravilnikom) s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine. 9. 1. Solfeggio u osnovnim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 2) Teorija glazbe: obrazloženje sukladno prethodnomu: 9. 1. Teorija glazbe u osnovnim glazbenim školama glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 21) Skupno muziciranje: potrebno je posebno tretirati kompetencije za ravnanje zborom i orkestrom te vođenje komornog ansambla. Mišljenja smo da muzikolozi s položenim modulom Vođenje ansambla mogu kvalitetno voditi školski vokalni ansambl. 9. 21. Skupno muziciranje u osnovnim glazbenim školama - ZBOR a) prednost pri zapošljavanju: dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom i modulom Vođenje ansambla; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije pjevači mag. muzike (pjevači) s položenim modulom Vođenje ansambla dodatak – Glazbena umjetnost u osnovnim glazbenim školama prema Nastavnom planu funkcionalne muzičke pedagogije Čini se da ovoga predmeta uopće nema u Nacrtu pa predlažemo da ga se uvrsti jer postoji u važećem Nastavnom planu i programu Funkcionalne muzičke pedagogije Glazbena umjetnost u osnovnim glazbenim školama prema programu funkcionalne muzičke pedagogije a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent Članak 9. Srednje plesne škole: 13) Glazbena umjetnost: s obzirom na nastavni program predmeta, smatramo da u nedostatku primarnoga nastavnog kadra muzikolozi sa stečenim pedagoškim kompetencijama mogu kvalitetno izvoditi nastavu ovoga predmeta. 9. 13. Glazbena umjetnost u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 19) Narodni napjevi: s obzirom na to da su etnomuzikološki sadržaji jedna od temeljnih kompetencija svakoga muzikologa, treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ te muzikolozima dati prioritet u izvođenju ovoga nastavnog predmeta: 9. 19. Narodni napjevi u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 22) Povijest glazbe i plesa: s obzirom na to da su povijest glazbe i plesa temeljne kompetencije svakoga muzikologa, treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ te muzikolozima dati prioritet u izvođenju ovoga nastavnog predmeta: 9. 22. Povijest glazbe i plesa u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja Nije posve jasno koje su kompetencije u Nacrtu navedenih magistara dramaturgije, sociologije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i etnologije za izvođenje ovoga nastavnog predmeta, no predlažemo da se uvrste u kategoriju b ili c. 23) Glazbeni i plesni folklor: s obzirom na to da su muzikolozi jedina struka predviđena za izvođenje ovoga predmeta, nije jasno odakle umjetno stvorena razlika između nekadašnjeg akademskog naziva (dipl. muzikolog) za koji se traže posebni uvjeti i trenutno važećega (mag. muzikologije) za koji nisu predviđeni nikakvi posebni uvjeti, što je u izravnom nesuglasju sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima te akademskom stupnju, NN 107/07 i 118/12. Udio sadržaja glazbenoga i plesnoga folklora u predbolonjskim i bolonjskim programima istovjetan je. Stoga treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ i predvidjeti sve akademske nazive muzikologa: - mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 24) Solfeggio s osnovama ritma: kao i za ostale nastavne predmete naziva Solfeggio predlažemo predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine 9. 24. Solfeggio s osnovama ritma u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 36) Ritmika i glazba: kao i u t. 22, predlažemo predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine 9. 36. Ritmika i glazba u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta, svi sa završenim programom plesač edukacijskog smjera kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor, svi sa završenim programom plesač edukacijskog smjera dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent, svi sa završenim programom plesač edukacijskog smjera b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja plesač suvr. plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom Članak 9. Srednje glazbene škole: Valja izbaciti nepostojeći predmet 1) Glazbena umjetnost! 3) Harmonija: s obzirom na to da studenti muzikologije nastavu harmonije slušaju zajedno sa studentima teorije glazbe, predlažemo da se onima koji su položili kolegije Harmonija A1 i Harmonija A2 te Harmonija na klaviru A1 i Harmonija na klaviru A2 omogući predavanje ovoga nastavnog predmeta. Isto tako, valja dodati dirigente koji cjelokupan sadržaj predmeta Harmonija i Harmonija na klaviru tijekom studija svladavaju zajedno s teoretičarima i kompozitorima. 9. 3. Harmonija u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije isključivo s položenim kolegijima Harmonija A1, Harmonija A2, Harmonija na klaviru A1 i Harmonija na klaviru A2, 5) Povijest glazbe: potrebno je navesti sve akademske nazive muzikologa: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 6) Glazbeni oblici: slažemo se s prijedlogom stručne spreme, no potrebno je navesti točne akademske nazive: 9. 6. Glazbeni oblici u srednjim glazbenim školama glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 7) Čitanje i sviranje partitura: mišljenja smo da predmet u nedostatku primarnoga kadra mogu izvoditi i muzikolozi s položenim kolegijem Sviranje partitura te modulom Vođenje ansambla: 9. 7. Čitanje i sviranje partitura u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije isključivo s položenim kolegijem Sviranje partitura te modulom Vođenje ansambla c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 8) Dirigiranje: mišljenja smo da predmet u nedostatku primarnoga kadra mogu izvoditi i muzikolozi s položenim modulom Vođenje ansambla: 9. 8. Dirigiranje u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije isključivo s položenim modulom Vođenje ansambla 31) Skupno muziciranje: predlažemo razdvajanje kompetencija za vođenje zbora, orkestra i komorne glazbe te mogućnost sudjelovanja muzikologa s položenim modulom Vođenje ansambla u izvođenju nastavnog predmeta Zbor: 9. 31. Skupno muziciranje u srednjim glazbenim školama - ZBOR a) prednost pri zapošljavanju: dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom i modulom Vođenje ansambla; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije pjevači mag. muzike (pjevači) s položenim modulom Vođenje ansambla glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
142 Hrvatsko muzikološko društvo PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Navodimo sažetak rasprave sa sjednice Hrvatskog muzikološkog društva - Pedagoške sekcije na kojoj se diskutiralo o otvorenim pitanjima, mogućim ishodima ovakvog Nacrta u kojem se smo uočili brojne nepravilnosti, kako tehničke tako i stručne prirode te se definiralo smjer daljnjega djelovanja: 1) potrebno je precizno navesti sve službene akademske nazive koji su se do sada mogli steći na području RH kako nitko s punopravnom stručnom spremom ne bi imao poteškoća pri zapošljavanju 2) akademske nazive bilo bi dobro navoditi u istom odjeljku umjesto bespotrebnog ponavljanja odjeljaka radi bolje transparentnosti dokumenta 3) potrebno je iz Nacrta izuzeti nejasne, netočne i općenite kratice akademskih naslova bez navoda struke (magistar muzike/magistra muzike, magistar mus.) kojima su u jednome razdoblju bili obuhvaćeni svi obrazovni profili na Muzičkoj akademiji u Zagrebu pa se njihovim navođenjem ne određuje kompetencija nastavnika i uvodi dodatna zbrka u dokument 4) potrebno je uskladiti Nacrt Prijedloga sa stvarnim kompetencijama koje muzikolozi stječu programom studijske grupe te uzimati u obzir i izborne i fakultativne obrazovne module koji se upisuju u dopunsku ispravu o diplomi, a koji osposobljavaju kandidate za izvođenje pojedinih nastavnih predmeta (osim kandidata muzikološke struke revidirali smo i uskladili akademske nazive svih ostalih struka koje sudjeluju u izvođenju nastave) 5) osim za općeobrazovne osnovne škole, predlažemo da se i za nastavne predmete u umjetničkim školama primijeni stupnjevanje po uzoru na čl. 105, st. 6, t. a, b i c Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama tako da poslove učitelja i nastavnika predmetne nastave u općeobrazovnim i umjetničkim osnovnim i srednjim školama može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg predmeta ili grupe predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija b) drugi studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija te stekla potrebne pedagoške kompetencije (najmanje 55 ECTS-a), ako se ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka c) odgovarajući preddiplomski ili diplomski stručni ili sveučilišni studij (najmanje 180 ECTS-a) te stekla potrebne pedagoške kompetencije (najmanje 55 ECTS-a), ako se ne javi osoba iz točke a) ili b) ovoga stavka, jer su predloženim Nacrtom nažalost izjednačeni stručnjaci posve različitih kompetencija, djelomično neprimjerenih naravi pojedinih nastavnih predmeta. Usto je nužno uključiti i kompetencije stečene polaganjem izbornih modula (npr. Vođenje ansambla) i drugih izbornih kolegija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
143 Hrvatsko muzikološko društvo Članak 5., 23. Glazbena kultura Članak 5. st. 23. Glazbena kultura u osnovnim školama U nastavi Glazbene kulture apsolutnu prednost valja dati akademski obrazovanim stručnjacima s područja glazbene pedagogije, a druge stupnjevati kako je dolje predloženo. Prijedlog: 5. 23. Glazbena kultura a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) sveuč. prvost. (bacc.) glazbene pedagogije sveuč. prvost. (bacc.) teorije glazbe; sveuč. prvost. (bacc.) glazbene teorije diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom Glazbena kultura nastavnik glazbene kulture koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
144 Veljko Valentin Škorvaga PRAVILNIK Poštovani, u članku 9. Glazbene i plesne škole, u osnovnim i srednjim glazbenim školama kod zanimanja učitelj/nastavnik tambura, trebalo bi pisati magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenim studijem tambure ili srednjom glazbenom školom glavni predmet tambure. Sve druge varijante su loše i u praksi se nisu pokazale dobre. Mišljenja sam da bi za trenutno zaposlene osobe (do 50 god. starosti) koje nemaju gore navedene uvjete trebalo uvesti obvezu izvanrednog završetka srednje glazbene škole glavni predmet tambure, u nekom razumnom roku, što bi ujedno bilo kvalitetno stručno usavršavanje, a siguran sam i kvalitativni pomak u radu s učenicima. Ako se u drugim strukama može uvjetovati radno mjesto izmijenjenom vrstom obrazovanja, jer struka napreduje, ne vidim razlog zašto u obrazovanju štitimo one koji ne ulažu u svoju edukaciju, jer tko ne zadovoljava novo propisane zakonske norme mora odstupiti s toga mjesta i gubi kompetencije. U osnovnim glazbenim školama kod zanimanja učitelj gitare, trebalo bi dodati uz sve navedeno magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenom srednjom glazbenom školom glavni predmet gitara. Ako škola posljednjih 5 godina na to radno mjesto nije zaposlila stručnu osobu može na neodređeno, uz suglasnost Ministra koja vrijedi samo za tu školu, zaposliti osobu koja zadovoljava gore navedene uvjete. Razlog je veliki problem nedostatka učitelja gitare u manjim sredinama koji se ovim brojem osoba koji završavaju studij gitare neće popuniti u idućih 20 godina. U osnovnim glazbenim školama kod zanimanja učitelj klavira, trebalo bi dodati uz sve navedeno magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenom srednjom glazbenom školom glavni predmet klavir. Ako škola posljednjih 5 godina na to radno mjesto nije zaposlila stručnu osobu može na neodređeno, uz suglasnost Ministra samo za tu školu, zaposliti osobu koja zadovoljava gore navedene uvjete. Razlog je veliki problem nedostatka učitelja klavira u manjim sredinama koji se ovim brojem osoba koji završavaju studij klavira neće popuniti u idućih 20 godina. Sve ostalo predloženo uz pravopisne ispravke je u redu. Srdačan pozdrav. Veljko Valentin Škorvaga, ravnatelj Glazbene škole Požega Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
145 Branko Raičković Članak 5., 14. Informatika 14. Informatika Poštovani Potrebno je nadopuniti: a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - nastavnik matematike | koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine i voditelj kompjuterske učionice (ZZŠ). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
146 ŽELJKA OBROVAC PRAVILNIK Kao diplomirani inženjer prehrambene tehnologije s položenim stručnim ispitom iz kemije, potpisujem sve što je napisao gosp. Mario Nosić u prethodnom komentaru. Ovim Nacrtom Pravilnika naše zvanje je podcijenjeno i degradirano u odnosu na diplomirane inženjere biotehnologije i diplomirane inženjere kemijske tehnologije jer smo odslušali i položili apsolutno identične vrste kemija s vježbama i odslušali jednak broj sati istih. Nezamislivo mi je da kada odslušaš i položiš : Opću kemiju,Vježbe iz opće kemije, Stehiometriju, Opću i anorgansku kemiju,Vježbe iz opće i anorganske kemije , Analitičku kemiju, Vježbe iz Analitičke kemije, Fizikalnu kemiju, Vježbe iz fizikalne kemije, Termodinamiku s tehnološkim operacijama, Organsku kemiju I, Vježbe iz organske kemije I, Organsku kemiju II, Vježbe iz organske kemije II, Biokemiju I, Vježbe iz biokemije I , Biokemiju II, Vježbe iz biokemije II, Kemiju hrane, Biokemiju hrane i položiš stručni ispit iz kemije, odjednom postaneš "nestručan" za predavanje kemije u OŠ i SŠ. S poštovanjem Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
147 Veljko Valentin Škorvaga Članak 9., Program: modni stilist Poštovani, u osnovnim i srednjim glazbenim školama kod zanimanja učitelj/nastavnik tambura, trebalo bi pisati magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenim studijem tambure ili srednjom glazbenom školom glavni predmet tambure. Sve druge varijante su loše i u praksi se nisu pokazale dobre. Mišljenja sam da bi za trenutno zaposlene osobe (do 50 god. starosti) koje nemaju gore navedene uvjete trebalo uvesti obvezu izvanrednog završetka srednje glazbene škole glavni predmet tambure, u nekom razumnom roku, što bi ujedno bilo kvalitetno stručno usavršavanje, a siguran sam i kvalitativni pomak u radu s učenicima. Ako se u drugim strukama može uvjetovati radno mjesto izmijenjenom vrstom obrazovanja, jer struka napreduje, ne vidim razlog zašto u obrazovanju štitimo one koji ne ulažu u svoju edukaciju, jer tko ne zadovoljava novo propisane zakonske norme mora odstupiti s toga mjesta i gubi kompetencije. Kod skupno muziciranje, orkestar - treba dodati tamburaš i tamburaški. U osnovnim glazbenim školama kod zanimanja učitelj gitare, trebalo bi dodati uz sve navedeno magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenom srednjom glazbenom školom glavni predmet gitara. Ako škola posljednjih 5 godina na to radno mjesto nije zaposlila stručnu osobu može na neodređeno, uz suglasnost Ministra koja vrijedi samo za tu školu, zaposliti osobu koja zadovoljava gore navedene uvjete. Razlog je veliki problem nedostatka učitelja gitare u manjim sredinama koji se ovim brojem osoba koje završavaju studij gitare neće popuniti u idućih 20 godina. U osnovnim glazbenim školama kod zanimanja učitelj klavira, trebalo bi dodati uz sve navedeno magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenom srednjom glazbenom školom glavni predmet klavir. Ako škola posljednjih 5 godina na to radno mjesto nije zaposlila stručnu osobu može na neodređeno, uz suglasnost Ministra koja vrijedi samo za tu školu, zaposliti osobu koja zadovoljava gore navedene uvjete. Razlog je veliki problem nedostatka učitelja klavira u manjim sredinama koji se ovim brojem osoba koje završavaju studij klavira neće popuniti u idućih 20 godina. Sve ostalo predloženo uz pravopisne ispravke je u redu. Srdačan pozdrav. m-r Veljko Valentin Škorvaga, prof., ravnatelj Glazbene škole Požega Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
148 Kristina Vrabec PRAVILNIK, Članak 5. Poštovani, javljam se u vezi s očitovanjem PMF-a kojim navedeni smatra da se „dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje može steći isključivo na fakultetima, odnosno sveučilišnim odjelima koji imaju dopusnice za izvođenje sveučilišnih diplomskih i sveučilišnih integriranih nastavničkih studija odgovarajuće struke; da se inicijalna licenca za zvanje učitelja ili nastavnika pojedinog predmeta smije steći isključivo polaganjem stručnog ispita iz tog predmeta te; da se u završnim i prijelaznim odredbama osobama koje su zatečene na radnim mjestima za koje nemaju potrebne kompetencije u skladu s predmetnim Pravilnikom omogući rok ne duži od pet godina u kojemu moraju steći potrebne kvalifikacije“. Ukoliko ovo stupi na snagu, a i sama ću morati steći navedene kompetencije s obzirom na to da se učitelje s pojačanim predmetom prirodoslovlje smatra nestručnima za predmete Priroda i Biologija, zanima me na koji je način onda zamišljeno i predviđeno stjecanje SAMO navedenog za osobe koje rade na radnom mjestu učitelja na neodređeno, a za koje imaju potpuno neodgovarajuću vrstu obrazovanja. To se posebno odnosi na područja gdje je manja satnica pa se zbog iste nisu javljale stručne osobe, već su se na neodređeno zapošljavale nestručne osobe, a uvidom u Centralni obračun plaća sasvim je lako doći do podataka o tim djelatnicima. Navodim primjer: profesor povijesti i filozofije s 20 godina radnog iskustva radi na neodređeno na radnom mjestu učitelja povijesti i geografije u osnovnoj školi. Podsjećam da je i, u ne tako davno vrijeme, sukladno odredbama članka 105. stavka 14. Zakona o odgoju i obrazovanju, do 2012. godine kada je isti brisan, bilo navedeno da „iznimno, kad postoji potreba, ministar može, na zahtjev ravnatelja škole, rješenjem odobriti izvođenje nastave iz određenog nastavnog predmeta osobi s odgovarajućom razinom obrazovanja neodgovarajuće vrste, ako je ona završila obrazovanje iz tog nastavnog predmeta na nižoj studijskoj razini od propisane razine obrazovanja ili ako je ispunila studijske obveze u najmanje četiri semestra iz tog nastavnog predmeta na visokom učilištu (o čemu se uz zahtjev prilaže i potvrda visokog učilišta) i to isključivo za rad u školi koja najmanje tri godine nije uspjela na tim poslovima zaposliti osobu koja ima propisanu razinu i vrstu obrazovanja.“ Jesu li učitelji s pojačanim predmetom prirodoslovlje i inženjeri u ravnopravnom položaju stjecanja traženih kompetencijama s nekim tko ima potpuno neodgovarajuću vrstu obrazovanja? Isto tako, zanima me tko će snositi troškove stjecanja kompetencija koje je naveo PMF ukoliko to stupi na snagu. Nadalje, kako je moguće nekoga retrogradno uvjetovati dok su se ranijim Pravilnicima, pa čak i u ovom Nacrtu, prihvaćala zatečena stanja i zakonski se štitila posebnim odredbama. Takav primjer je i rad učitelja/nastavnika s višom stručnom spremom koje se nije uvjetovalo dodatnim školovanjem, kao ni polaganjem stručnog ispita, a to nisu osobe koje do mirovine imaju manje od pet godina. Osim učitelja, u toj su kategoriji tajnici, računovođe, ali i ravnatelji od kojih su neki po diplome visoke stručne spreme otišli i u Bosnu i Hercegovinu (kao i brojna druga zvanja koja se u susjednoj državi završava u rekordnom roku od dvije godine i nostrifikacijom diploma pravno priznaje u Republici Hrvatskoj). Važno je i napomenuti da se ovdje govori o nekompetentnosti „pojačanih“ učitelja, a isti postaju mentorima i savjetnicima. Ili pak se ovdje riječ nestručni i nekompetentni odnosi samo na „prirodoslovce“ koji su očito ispijali kave dok su njihovi kolege S POJAČANIM marljivo stjecali svoju kompetentnost. Kakav je ovo nesrazmjer? Kako ste dali odobrenje za zapošljavanje istih kao stručnjaka, a sad se mišljenje mijenja? To je zakonski i u skladu ljudskih prava i dostojanstva? Uvidjeli ste da su ti ljudi, kako neki navode, „znanstveno“ oštetili učenike? Zašto ih se ovdje proziva kao najveće štetočine? Zar nije sramota da prosvjetni djelatnici uopće na taj način komuniciraju? Je li ovo tehnika „zavadi, pa vladaj“? Osobno se smatram marljivim, savjesnim, odgovornim i ništa manje stručnim radnikom (u osnovnoj školi) za rad u nastavi prirode i biologije od svojih kolega. Sramota je što nas ovako podcjenjujete i omalovažavate, te na vrlo legalan način pokušavate maknuti s radnih mjesta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
149 Tanja Oreški Članak 5., 17. Priroda i biologija Smatram da su učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje kompetentni za izvođenje nastave prirode i biologije u osnovnoj školi. Poznajem kolegice koje s izuzetno mnogo žara, entuzijazma, predanosti i - da- kompetencije, predaju u osnovnoj školi; sudjeluju u mnogim projektima, uspješni su na natjecanjima - zar bi to bili da su za posao koji obavljaju nekompetentni? Diplome koje su stekli jasno im dopuštaju izvođenje nastave prirode i biologije u osnovnoj školi. Zašto to odjednom više ne vrijedi? Odakle ideja da se retrogradno oduzimaju stečena prava? To, u konačnici, nije ni ispravno, ni pravedno. Jesu li oni prije desetak-petnaestak godina mogli znati da će im prava biti pod upitnikom? Da jesu, sigurno ne bi upisivali taj smjer na fakultetu. Hoćemo li uskoro preispitivati i sve ostale diplome? U zaključku, smatram da se učitelji RN s pojačanim programom iz prirodoslovlja trebaju uvrstiti kao kompetetni za izvođenje nastave biologije u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
150 Alla Čorak PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, iako su kolege već naveli dovoljno argumenata u korist diplomiranih crkvenih glazbenika - profesora crkvene glazbe, smatram nužnim spomenuti vlastiti primjer - u Školi za klasični balet radim već šestu godinu, tijekom kojih niti jedan jedini put moja kompetencija i obrazovanje nisu dovedeni u pitanje. Sramotno je i nedopustivo da nas se jednim potezom briše sa obrazovne scene, sramotno je što se KBF s ICG-om u prvom redu minimalno zalažu za svoje diplomante i što institucije u kojima već radimo tako malo drže do djelatnika kojima su sve do jučer bili jako zadovoljni (konkretno, u Školi za klasični balet smo bile dvije diplomirane crkvene glazbenice, druga kolegica je radila barem petnaestak godina, također uz same pohvale). Broj korepetitora zaposlenih u Školi je ograničen i rijetko dolazi do potrebe za novima, tako da, sukladno s time, navala diplomanata ICG-a zanemariva. Kolege s Glazbene Akademije nemaju razloga da se osjećaju ugroženo jer postoje dva olakotna procesa koja će eliminirati bilokakvu inkompetentnost - poznati su kao "audicija" i "probni rok". Iz moje perspektive, jedina stručnost i predanost svom poslu koja se ovim nacrtom dovodi u pitanje je ona njegovih autora. Srdačan pozdrav svima, osobito svim diplomiranim (!) crkvenim glazbenicima, ma gdje god bili. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
151 Mario Nosić PRAVILNIK PREHRAMBENI PREDMETI/ POZNAVANJE ROBE I PREHRANA/ KEMIJA/ BIOLOGIJA Poštovani, u nacrtu ovog pravilnika sam uočio niz nepravilnosti vezanih za kompetencije zanimanja diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. U obrazovnom sektoru br.10 (turizam i ugostiteljstvo) nedostaje čitav niz predmeta za zanimanja konobar, slastičar, kuhar, turističko- hotelijerski komercijalist i hotelijersko -turistički tehničar. Uopće se ne navode predmeti prema klasičnom programu za navedena zanimanja ( Poznavanje robe i prehrana kao ni Biologija s higijenom i ekologijom), kao ni predmeti prema JMO za navedena zanimanja ( Tehnologija zanimanja, Higijena, Enologija s gastronomijom i dr.) za koje su kompetentni diplomirani inženjeri prehrambene tehnologije. Isto tako se ne navodi ni predmet, koji se predaje u programu za hotelijersko- turističkog tehničara ( Prehrana i poznavanje robe) za koji je također kompetentan diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Isto tako je zanimanje diplomirani inženjer prehrambene tehnologije, u ovom nacrtu, izostavljeno kao struka koja može predavati kemiju u osnovnoj školi, a u trenutno važećem pravilniku se navodimo.U gimnazijama su diplomirani inženjeri prehrambene tehnologije također izostavljeni (tj.potcjenjeni) kao mogući nastavnici kemije (osim u 3. i 4. razredu prirodoslovne gimnazije), što nije u redu jer je u svim gimnazijama dopušteno predavati kemiju diplomiranim inženjerima kemijske tehnologije i diplomiranim inženjerima biotehnologije, a te struke imaju potpuno jednak opseg odslušanih i položenih kolegija iz kemije kao i diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Zato nema opravdanja zašto nismo na popisu struka za kemiju u gimnazijama (osim u 3. i 4. razredu prirodoslovne gimnazije koja ima pojačanu (!) kemiju s laboratorijskim vježbama). Isto tako diplomirani inženjer prehrambene tehnologije može predavati kemije u programu za prehrambene tehničare, tehničare nutricioniste, kemijske tehničare i ekološke tehničare koji imaju puno opširnije (!) i zahtjevnije (!) kemije od samo dva sata teorije u gimnazijama (jer imaju pored puno većeg broja sati teorije i laboratorijske vježbe iz svih vrsta kemije (opće, anorganske, organske, fizikalne, analitičke i biokemije)). Ako u gimnazijma biologiju može predavati diplomirani inženjer biotehnologije onda obavezno treba biti uvršten i diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Kemije su na Prehrambeno- biotehnološkom fakultetu u Zagrebu i Prehrambeno- tehnološkom fakultetu u Osijeku, PRIJE uvođenja bolonjskog sustava, bile opširnije nego na studiju za profesore kemije (i bolonjskim studijima na prehrambenim fakultetima) i treba napomenuti da fizikalna kemija koju su slušali studenti prehrambenih fakulteta nije mogla biti slabija od fizikalne kemije na FKIT-u u Zagrebu ili KTF-u u Splitu jer su prehrambeni inženjeri imali termodinamiku kao poseban predmet. Poznato je da je određeni broj diplomiranih inženjera prehrambene tehnologije doktorirao kemiju na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu u Zagrebu i da su mnogi od njih, bili ili su još uvijek , uspješni sveučilišni profesori kemije na raznim fakultetima pa zar to nije dovoljan dokaz o kompetentnosti diplomirnih inženjera prehrambene tehnologije za predavanje kemije u osnovnim i srednjim školama (gimnazijama i strukovnim)??? (Kemije su u bolonjskom sustavu, na prehrambenim fakultetima, reducirane pa i o tome treba voditi računa prilikom navođenja struka s odgovarajućom vrstom obrazovanja za kemiju jer, prema opširnosti, nisu iste kemije koje je imao dipl. ing. prehrambene tehnologije ili mag. ing. prehrambene tehnologije). S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
152 Sandra Božić Članak 5., 15. Fizika Nedostaje profesor matematike i fizike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
153 Sandra Božić Članak 5., 13. Matematika Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika" koji nikako ne može biti u natječaju izjednačen s profesorom matematike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
154 Željko Dujmović Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 21. Tehnička kultura , a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - magistar/magistra informatike i tehnike Naime, to je akademski naziv stečen na Sveučilišta u Splitu i na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa (nastavnički). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
155 Osnovna umjetnička škola Matka Brajše Rašana PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, obzirom da nam je svima cilj da u svim nastavničkim zanimanjima imamo što obrazovaniji kadar, željeli bismo da ovaj Pravilnik zaista pruži mogućnost zapošljavanja osobama sa završenim adekvatnim studijima za navedena radna mjesta. Smatramo da stručna sprema treba biti navedena redoslijedom kompetencija po principu primarne vrste obrazovanja za određeni predmet, a potom navesti i ostale odgovarajuće vrste obrazovanja. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Budući da je prema postojećim zakonskim propisima poslodavac dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme ponuditi nadopunu satnice, stručna sprema propisana na ovaj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor flaute izvodi nastavu solfeggia i sl. ČLANAK 5. 23) GLAZBENA KULTURA 1. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 2. Magistar muzikologije - Diplomirani muzikolog 3. Magistar glazbene teorije - Profesor teorijskih glazbenih predmeta 4. Magistar muzike (kompozitor) – Akademski muzičar kompozitor 5. Magistar muzike (dirigent) – Akademski muzičar dirigent 6. Magistar crkvene glazbe OBRAZLOŽENJE: Obzirom da na područje RH ima dovoljno kadra sa završenim adekvatnim studijima potrebnim za predavanje predmeta Glazbena kultura, smatramo da učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom glazbena kultura treba izostaviti jer se njihovo znanje ne može mjeriti s ostalim gore navedenim studijima. ČLANAK 6. 8) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar muzikologije - Diplomirani muzikolog 2. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 3. Magistar glazbene teorije - Profesor teorijskih glazbenih predmeta 4. Magistar muzike (kompozitor) – Akademski muzičar kompozitor 5. Magistar muzike (dirigent) – Akademski muzičar dirigent ČLANAK 9. GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE OSNOVNE PLESNE ŠKOLE: 1) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 2) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 3) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 4) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 5) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7) SUVREMENI PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8) GLAZBENA KULTURA (SOLFEGGIO) U osnovnim plesnim školama ne postoji nastavni predmet Glazbena kultura! 8) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 9) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist OBRAZLOŽENJE: Obrazovanje čembalista, kao i orguljaša (koji su navedeni kao stručni kadar) proizlazi iz klavirskog obrazovanja, te navedeni glazbenici prolaze iste nastavne sadržaje kao i klaviristi. Nadalje, čembalisti su navedeni kao stručne osobe za predavanje klavira u glazbenim školama te nema razloga da ne budu stručni i u plesnim školama. 10) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist 4. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 5. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 6. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 7. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture (samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini) 8. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. Također je za nastavu Ritmike i glazbe važno da se omogući nastavnicima Područja glazba da ujedno i korepetiraju Područje ritmiku jer je Nastavnim planom i programom predviđeno da se korelacija tih dvaju područja najviše ostvaruje kroz usku suradnju dvaju nastavnika umjesto da se uvodi i treći, kao korepetitor. Važno je da je magistar glazbene pedagogije, koji izvodi korepeticiju, u svom srednjoškolskog obrazovanju završio klavirski ili teorijski smjer. 11) FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 5. Scenski plesač s položenom metodikom 6. Plesač edukacijskog smjera 7. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 13) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područje Ritmika i nastavnog područje Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika i glazba dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa. Posebnost tog predmeta je u tome što se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu izvode dva nastavnika, svaki u svom području, Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. U OSNOVNIM GLAZBENIM ŠKOLAMA: 1) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 2) TEORIJA GLAZBE 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 3) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist 4) HARFA 1. Magistar muzike -harfa / Akademski muzičar harfist i profesor harfe 5) VIOLINA 1. Magistar muzike -violina / Akademski muzičar harfist i profesor harfe VIOLA – Treba ubaciti ovdje! – umjesto broja 23! 1. Magistar muzike -viola / Akademski muzičar violist i profesor viole 6) VIOLONČELO 1. Magistar muzike -violončelo / Akademski muzičar violončelist i profesor violončela 7) KONTRABAS 1. Magistar muzike -kontrabas / Akademski muzičar kontrabasist i profesor kontrabasa 8) GITARA 1. Magistar muzike -gitarist / Akademski muzičar gitarist i profesor gitare 9) OBOA 1. Magistar muzike -oboist / Akademski muzičar oboist i profesor oboe 10) FLAUTA I BLOKFLAUTA 1. Magistar muzike -flautist / Akademski muzičar flautist i profesor flaute 11) KLARINET 1. Magistar muzike -klarinetist / Akademski muzičar klarinetist i profesor klarineta 12) SAKSOFON 1. Magistar muzike -saksofonist / Akademski muzičar saksofonist i profesor saksofona 13) FAGOT 1. Magistar muzike -fagotist / Akademski muzičar fagotist i profesor fagota 14) KORNO (ROG) 1. Magistar muzike -kornist / Akademski muzičar kornist i profesor korna (roga) 15) TRUBA 1. Magistar muzike -trubač / Akademski muzičar trubač i profesor trube 16) TROMBON 1. Magistar muzike -trombon / Akademski muzičar trombonist i profesor trombona 17) TUBA 1. Magistar muzike -tuba / Akademski muzičar tubist i profesor tube 18) UDARALJKE 1. Magistar muzike -udaraljke / Akademski muzičar udaraljkaš i profesor udaraljki 19) HARMONIKA 1. Magistar muzike -harmonika / Profesor harmonike OBRAZLOŽENJE: Smatramo da se radno mjesto učitelja harmonike mora izjednačiti sa svim ostalim instrumentima, obzirom da u Republici Hrvatskoj postoji studij Klasične harmonike i da stručnog kadra iz godine u godinu sve više ima. Kod zapošljavanja u manjim gradovima vrlo je teško dobiti i profesora saksofona, gitare, udaraljki i dr. pa se ne traži iz tog razloga snižavanje kriterija potrebnih kompetencija za to radno mjesto. Ovaj Pravilnik ima za svrhu postaviti stručne kompetencije za budućnost, a ne voditi se trenutnim stanjem na tržištu rada. 20) TAMBURE 1. Magistar muzike -tambure ili Profesor tambura – od trenutku kada se studij otvori u Republici Hrvatskoj 2. Osobe s akademskim stupnjem obrazovanja iz tambure stečenim izvan Republike Hrvatske, uz uvjet priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije sukladno važećim zakonskim propisima 3. Magistar muzike ili profesor glazbe neovisno o smjeru pod uvjetom da ima tambure završene na razini srednje škole 21) SKUPNO MUZICIRANJE (Zbor) 1. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 3. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 4. Magistar muzike -solopjevač – Akademski glazbenik solopjevač i profesor solo pjevanja 21) SKUPNO MUZICIRANJE (Orkestar ili komorna glazba) 1. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar muzike (gudač, duhač ili harmonikaš, ovisno o orkestru) – Akademski glazbenik i profesor instrumenta (gudači, duhački, harmonike – ovisno o orkestru) 22) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir / Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje / Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo / Diplomirani glazbenik čembalist 4. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent 23) VIOLA – Treba ubaciti između točke 5 i 6, odnosno između violine i violončela U SREDNJIM PLESNIM ŠKOLAMA: Navodimo samo predmete koji su povezani s glazbom: 13) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 14) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave glasovira u srednjoj plesnoj školi. 19) NARODNI NAPJEVI 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 3. Magistar muzikologije / Diplomirani muzikolog uz uvjet da je slušao folklornu glazbu 24) SOLFEGGIO S OSNOVAMA RITMA 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti koji osposobljavaju nastavnika za predavanje Solfeggia s osnovama ritma. Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio. 36) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područja Ritmika i nastavnog područja Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Riječ je o posebnosti Nastavnog plana i programa za srednju plesnu školu za zvanje scenski plesač. Nastavni predmet se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu, svaki u svom području, izvode dva nastavnika plesač i glazbenik, koji usko surađuju i zajednički ocjenjuju učenika. Potrebno je izostaviti magistar muzike( glazbena teorija, glazbena kultura, glazbena pedagogija i kompozicija) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera, jer ta struka obuhvaća zapravo dvije struke i takvih nastavnika nema (osim iznimno). Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. 39) OSNOVE VOKALNE TEHNIKE 1. Magistar muzike (solo pjevanje, pjevanje, dirigent, kompozicija s teorijom, kompozicija) 2. Magistar glazbene teorije – Profesor teorijskih glazbenih predmeta U SREDNJIM GLAZBENIM ŠKOLAMA: 1) GLAZBENA UMJETNOST – Ne postoji kao predmet! 2) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 3. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor OBRAZLOŽENJE: Magistri glazbene pedagogije, odnosno Profesori glazbene kulture, sukladno programu studija, nemaju dovoljne kompetencije za stručno provođenje nastave predmeta Solfeggio u srednjim glazbenim školama. 3) HARMONIJA 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4) POLIFONIJA 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 5) POVIJEST GLAZBE 1. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 6) GLAZBENI OBLICI 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 7) ČITANJE I SVIRANJE PARTITURA 1. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 8) DIRIGIRANJE 1. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 9) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 10) – 30) Stručna sprema na isti način kao i u Osnovnoj glazbenoj školi: Može se zaposliti na neodređeno vrijeme samo osoba sa završenim studijem glavnog predmeta na akademskoj razini 31) Isti uvjeti kao u točki 21) u osnovnim glazbenim školama 33) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir / Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent Ravnateljica: Melita Lasek Satterwhite, mag.mus. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
156 Petra Vuletin PRAVILNIK _ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
157 Željko Dujmović Članak 6., 16) matematika: Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) točka 16) Matematika , potrebno je dopuniti akademskim nazivom - magistar matematike i fizike – 300 ECTS bodova Naime, to je akademski naziv koji se stječe na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa nastavničkog smjera matematika i fizika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
158 Željko Dujmović PRAVILNIK, Članak 10. Poštovani, u članak 10. Nacrta Pravilnika potrebno je uvrstiti i državljane Republike Hrvatske koji su stekli odgovarajuću kvalifikaciju u Bosni i Hercegovini završetkom studijskih programa koji su usklađeni sa zahtjevima Bolonjskoga procesa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
159 Željko Dujmović PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) za nastavne predmete ekonomske grupe predmeta potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - sveučilišni specijalist organizacije i managementa (univ.spec.oec.) Naime, to je akademski naziv koji se stječe na Ekonomskim fakultetima završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija. Uz ovo zvanje potrebna je i stečena pedagoško-psihološka naobrazba. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
160 Željko Dujmović PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) odjeljak Strukovne škole za nastavni predmet Informatika i nastavni predmet Računalstvo potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - magistar inženjerske informatike – 300 ECTS bodova Uz ovo zvanje potrebna je i stečena pedagoško-psihološka naobrazba. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
161 Željko Dujmović Članak 6., 6) fizika: Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) odjeljak 6) Fizika , potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - magistar matematike i fizike – 300 ECTS bodova (pedagoški) Naime, to je akademski naziv koji se stječe na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa nastavničkog smjera matematika i fizika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
162 Željko Dujmović Članak 6., 11) informatika: Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) točka 11) Informatika , potrebno je dopuniti akademskim nazivom: -magistar inženjerske informatike – 300 ECTS bodova Naime, to je akademski naziv koji se stječe na inozemnim tehničkim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa. Uz ovo zvanje potrebna je i stečena pedagoško-psihološka naobrazba. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
163 Željko Dujmović Članak 6., 6) fizika: Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) točka 6) Fizika, potrebno je dopuniti akademskim nazivom - magistar/magistra matematike i fizike – 300 ECTS bodova (nastavnički). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
164 Željko Dujmović Članak 5., 15. Fizika Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 15. Fizika , a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - magistar matematike i fizike – 300 ECTS bodova (pedagoški) Popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 15. Fizika , c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - bachelor matematike i fizike - 240 ECTS bodova (pedagoški) Naime, to su akademski nazivi stečeni na tuzemnim i na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa (nastavničkog). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
165 Željko Dujmović Članak 5., 13. Matematika Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 13. Matematika , c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - bachelor matematike i fizike - 240 ECTS bodova (pedagoški) Naime, to je akademski naziv stečen na tuzemnim i inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa nastavničkog smjera Matematika i fizika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
166 Željko Dujmović Članak 5., 14. Informatika Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 14. Informatika , potrebno je dopuniti akademskim nazivima: kod a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona - magistar informatike i tehnike (nastavnički) i kod b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona - magistar inženjerske informatike – 300 ECTS bodova Uz ovo zvanje potrebna je i stečena pedagoško-psihološka naobrazba. Naime, to su akademski nazivi stečeni na tuzemnim i na inozemnim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
167 Željko Dujmović Članak 5., 13. Matematika Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 13. Matematika , a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona treba da sadrži akademski naziv: - magistar matematike i fizike – 300 ECTS bodova (pedagoški) Naime, to su akademski nazivi stečeni na tuzemnim i na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa (nastavničkog). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
168 Tomislav Kakša PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, u pregledu vezano za sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede primijećeni su nedostaci, te na osnovu njih predlažem izmjene i dopune. Isto tako trebalo bi usporediti zvanja između srodnih i istih institucija, npr. Agronomski fakultet u Zagrebu – Poljoprivredni fakultet u Osijeku i to za sve sektore srednjoškolskog obrazovanja, ali i za osnovnoškolsko obrazovanje. Od četverogodišnjih programa u sektoru poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede navode se slijedeći programi: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE, , POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR, POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI, te nedostaju: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR STOČAR, POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT, TEHNIČAR POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE. (Poveznica: http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353) Isto tako nedostaju noviji programi, a koje je potrebno ubaciti: 1. program AGROTEHNIČAR koji objedinjuje i mijenja programe: Poljoprivredni tehničar opći, Poljoprivredni tehničar stočar i Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje ((Poveznica: http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353) 2. program AGROTURISTIČKI TEHNIČAR koji predstavlja kvalitetnu nadopunu postojećem sustavu obrazovanja u poljoprivredi, turizmu i ugostiteljstvu. Ta su obrazovna područja ujedinjena u tom novom nastavnom programu kao što su i ujedinjena u planu gospodarskog razvoja Hrvatske. (poveznica:http://www.asoo.hr/UserDocsImages/Nastavni%20planovi%20i%20programi%201-9/1/agroturisticki_tehnicar.pdf) U četverogodišnjem programu POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta STOČARSTVO te nastavnog predmeta MEHANIZACIJA U BILJNOJ PROIZVODNJI, pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 U trogodišnjem programu STOČAR, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta MEHANIZACIJA U STOČARSTVU pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 U trogodišnjem programu POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta MEHANIZACIJA, pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
169 Tomislav Kakša PRAVILNIK Poštovani, u pregledu vezano za sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede primijećeni su nedostaci, te na osnovu njih predlažem izmjene i dopune. Isto tako trebalo bi usporediti zvanja između srodnih i istih institucija, npr. Agronomski fakultet u Zagrebu – Poljoprivredni fakultet u Osijeku i to za sve sektore srednjoškolskog obrazovanja, ali i za osnovnoškolsko obrazovanje. Od četverogodišnjih programa u sektoru poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede navode se slijedeći programi: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE, , POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR, POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI, te nedostaju: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR STOČAR, POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT, TEHNIČAR POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE. (Poveznica: http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353) Isto tako nedostaju noviji programi, a koje je potrebno ubaciti: 1. program AGROTEHNIČAR koji objedinjuje i mijenja programe: Poljoprivredni tehničar opći, Poljoprivredni tehničar stočar i Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje ((Poveznica: http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353) 2. program AGROTURISTIČKI TEHNIČAR koji predstavlja kvalitetnu nadopunu postojećem sustavu obrazovanja u poljoprivredi, turizmu i ugostiteljstvu. Ta su obrazovna područja ujedinjena u tom novom nastavnom programu kao što su i ujedinjena u planu gospodarskog razvoja Hrvatske. (poveznica:http://www.asoo.hr/UserDocsImages/Nastavni%20planovi%20i%20programi%201-9/1/agroturisticki_tehnicar.pdf) U četverogodišnjem programu POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta STOČARSTVO te nastavnog predmeta MEHANIZACIJA U BILJNOJ PROIZVODNJI, pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 U trogodišnjem programu STOČAR, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta MEHANIZACIJA U STOČARSTVU pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 U trogodišnjem programu POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta MEHANIZACIJA, pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
170 Sandra Brajnović PRAVILNIK, Strukovne škole Molim vas, kod sektora Ekonomija, trgovina i poslovna administracija svakako staviti rečenicu kao i kod svih drugih sektora: U svim okvirnim nastavnim planovima i programima u Obrazovnom sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija propisani su kadrovski uvjeti. Ovako ispada da zanimanja Prodavač i Komercijalist u podsektoru Trgovina uopće ne postoje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
171 Sandra Brajnović PRAVILNIK, Članak 2. U stavku 2 članka 2. ovoga pravilnika stoji kako su Nastavnici u srednjoškolskoj ustanovi predmetni nastavnik, strukovnii učitelj, suradnik u nastavi i odgajatelj u učeničkom domu s odgovarajućom vrstom obrazovanja. Međutim, nigdje se u Pravilniku ne navodi koju vrstu obrazovanja moraju imati strukovni učitelji i suradnici u nastavi za pojedine sektore. Npr. u podsektoru Trgovina za zanimanje Prodavač trebamo strukovne učitelje i suradnike u nastavi koji su u prijašnjem Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu bili propisani. (npr. za suradnika u nastavi konkretno minimalno SSS trgovačkog ili komercijalnog smjera i položena pedagoško-psihološka izobrazba). Mislim da u ovom Pravilniku to nedostaje za svaki sektor. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
172 Tina Pajdaš Članak 5., 23. Glazbena kultura Glazbenu kulturu trebaju predavati isključivo stručni profesori, nastavnici ili magistri. Diplomirani učitelji razredne nastave nisu kompetentni za to. Kolegiji koje oni završavaju su na nivou završene osnovne glazbene škole, jednim manjim dijelom dodiruju srednju glazbenu školu i jednim dijelom program glazbene kulture u osnovnoj školi. Prevelika je razlika u znanju i vještinama. Izjednačavanjem profesora glazbene kulture (nastavnika i magistra) s učiteljima razredne nastave poništavate potpuno studij glazbene kulture ,glazbene pedagogije, teorije glazbe, muzikologije....Diplomirane učitelje razredne nastave treba maknuti s liste . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
173 Suzana Košak PRAVILNIK Poštovani, u članku 4. trebali biste upisati još jedan važan pojam NASTAVNIK/ICA RAZREDNE NASTAVE jer po Vašem Nacrtu takve osobe ne postoje na papiru, ali ih u stvarnosti ima. Osim što ih niste uvrstili u članak 4., tim istima niste ni omogućili da se dodatno obrazuju u RH kako biste im pomogli ostvariti pravo na stjecanje visoke stručne spreme po koju su neki ravnatelji i neki učitelji išli u dragu nam Bosnu i Hercegovinu. Imate uvid u točan broj takvih NASTAVNIKA /ICA jer postoji centralni obračun plaća u kojem je za svakog točno napisana pripadajuća stručna sprema. Ako niste znali, ti isti NASTAVNICI sada imaju po dvadesetak / tridesetak godina radnog iskustva (i više), spremni su se dodatno školovati u RH, ali koga briga za jednu ranjivu skupinu u društvu bez obzira o kojoj se skupini radi, jer je naše hrvatsko društvo prepuno ranjivih skupina koje se zbog nebrige i nestručnosti uvijek izgube negdje u nekom novom, važećem sustavu. Liljana Kralj Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
174 Ljiljana Zelenić PRAVILNIK, Članak 4. Poštovani, uočili smo da u članku 4. ovog Nacrta nedostaje zvanje nastavnik razredne nastave. Diploma nastavnik razredne nastave stjecala se do akademske godine 1990./91., a velik broj zaposlenih učitelja s navedenom diplomom radi na poslovima učitelja razredne nastave. Uvjereni smo da se radi o propustu koji će biti ispravljen uvrštavanjem navedenog zvanja u Pravilnik.Vjerojatno je riječ samo o terminologiji, no trebao bi biti upisan i taj naziv. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
175 Ana-Marija Bogdanović Članak 9., Program: modni stilist U zanimanju Modni stilist trebalo bi dodati i magistre inženjere tekstilne tehnologije i inženjerstva kod predmeta kao što su Poznavanje materijala, Izrada odjeće i Izrada modnih dodataka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
176 Ana-Marija Bogdanović Članak 9., Program: dizajner odjeće Predlažem da se kod dizajnera odjeće za nastavne predmete Materijali za izradu odjeće, Konstrukcija odjeće, Kreiranje odjeće i dodataka, Izrada odjeće i dodataka, Povijest tekstila i kostima, Računalstvo, Tehnologija izrade odjeće, Osnove tkanja, Osnove pletenja, Osnove vezenja i Tehnike bojanja i tiska doda i magistar/magistra inženjer/inženjerka tekstilne tehnologije i inženjerstva. Također i kod dizajnera tekstila u predmetima: Tehnike tkanja, Konstrukcija tkanina, Tehnologija tekstila, Konstrukcija odjeće, Povijest tekstila i kostima, Tehnologija odjeće, Osnove proizvodnje odjeće/krojenje i šivanje, Vezovi tkanina, Pletenje, Krojenje i šivanje i Osnove tekstilne proizvodnje. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
177 Senka Polegubić Članak 5., 24. Likovna kultura Poštovani u pravilniku u čl. 5 toć 24 pod A u kojem se definira izvoditelj nastave Likovne kulture, izostavljen je naziv MAGISTAR EDUKACIJE POVIJESTI UMJETNOSTI, a isti stručni profil u svom obrazovanju ima grupu pedagoških kolegija kojima ostvaruje kompetencije za izvođenje nastavnog procesa likovne kulture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
178 Smail Hibeljić PRAVILNIK, Članak 5. Ovakav stav Sindikata Preporod, koji dio svojih članova stavlja u nepovoljniji položaj od ostalih, dovoljno govori o zaštiti članova, sreća da nisam u tom sindikatu, odmah bih se ispisao. Učitelji s pojačanim su kompetentni predavati u osnovnoj školi što im je omogućavao zakon kada su studirali i koji je još uvijek na snazi. Nadam se da će članovi ovog tima koji odlučuje o ovom Nacrtu, uzeti u obzir trud koji upravo ti učitelji daju od sebe da bi dokazali da su kompetentni. Isto tako stavovi nekih fakulteta i osoba koji ukazuju da učitelji s pojačanim programom iz pojedinih predmeta nisu dovoljno kompetenti za predmetnu nastavu (napominjem da nedostaju i učitelji s pojačanim programom iz predmeta povijest), stvarno svašta govori, tko je predavao tim tzv. pojačanim, upravi ti profesori i dolazili su sa tih fakulteta, tada je sve bilo uredu, međutim sada više to nije dobro. Mogli su odmah zabraniti takav studij. Ne zboravimo ti tzv. pojačani, koji strašno upadaju u oči, odobreni su od strane Ministarstva, kojima i u diplomi piše da im pripadaju sva prava, zgarantirana tadašnjim zakonima i pravilnicima. Ispravljam navod kako smo imali samo neke kolegije, što nije istina imali smo ispite kao i na filozofskom, isti profesri, MZOS je povećalo i satnicu. Negdje navedeno da nemamo ni metodiku. Imali smo metodiku i to ne samo iz toga predmeta tzv. pojačanog koji vidim da je dijelu kolega najveći trn u oku i najveći problem školstva, a što se metodike tiče (znam za povijest, ali i za druge predmete), bila je puno jača, o praksi da ne govorim od jedno ili dvopredmetnih sudija. Svi koji rade u predmetnoj nastavi su zaposleni zato što su se dokazali da doista rade kako treba, metodički i znanjem. Dobro znamo da bilo koji završen fakultet nije dovoljan za bilo koje radno mjesto, ako djelatnici sami i dalje ne nastave ulagati u svoje znanje, samostalno ili stručnim usavršavanjima. Nadam se da oni koji trebaju i odlučuju, razumiju i da će uvažiti ovaj stav, da će pobijediti zdrav razum, a ne da jači poraze slabije. Hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
179 Darko Miloknoja PRAVILNIK Poštovani ! Vezano uz članak 14. i potrebne kompetencije za predavanje Informatike. Više je nego žalosno ljude koji su izdržali najveći teret uvođenja Informatiku u školstvo, učitelje PTO, pogotovo one koji su u sustavu izbaciti s popisa stručnih osoba. Učitelje ne samo koji su godinama vodili učenike na informatička natjecanja nego osvajali i prva mjesta proglasiti nestručnima. Učitelje koji su zaslužili status mentora i savjetnika informatike proglasiti nestručnima. Još je jadniji sustav tko je jamio, jamio je. Kao što sam napisao neki od tih učitelja dobili su gore navedene statuse a njihove kolege koji su za isto sakupili potrebne bodove i zatražili napredovanja, više ne mogu, jer su nestručni. Sada još treba eliminirati njihove kompetencije za predavanje informatike. Većina tih ljudi održava informatičke sustave u školama ali polako već posustaju provocirani ovakvim mjerama. Uštedili smo školama nemala sredstva za održavanje informatičke opreme. Integriramo nastavu tehničke kulture (robotike) i informatike. Kad nešto ne radi opet zovu nas. Ne treba li posebno naglasiti koje su kompetencije ljudi koji su tehnički potkovani. Ljudi koji su se svojim odabirom zanimanja odlučili već u prvom koraku za rad s učenicima, a ne zato što što nisu imali posla u svom zanimanju. Stalnim usavršavanjem u sustavu što je najvažnije za nastavu ti učitelji su i podučavali svoje kolege. Prođe li ova glupost i mi ćemo postati stvarno nestručni i nećemo više raditi poslove za koje nemamo kompetencije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
180 Andrea Feher PRAVILNIK, Članak 5. Osjećam se dužnom napomenuti da Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu-PREPOROD ni na koji način nije provjerio mišljenje svojeg članstva pa stoga mislim da se ni njegovi komentari od 24.02.2016 u 11:36 i 11:37 ne bi smjeli razmatrati jer ne odražavaju stav osoba koje bi isti trebao zastupati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
181 Dijana Gašparac Članak 5., 2. Engleski jezik Učitelji RN s pojačanim programom iz predmeta Engleski jezik itekako su stručni za osnovnu školu jer su metodički kompetentni za rad s djecom osnovnoškolske dobi. Pokazuju to i brojna napredovanja u zvanju. Viši savjetnici koji obavljaju uvid u nastavu radi napredovanja itekako mogu potvrditi stručnost spomenutih učitelja. Radim 15 godina u osnovnoj školi, bila sam učitelj mentor, a sada sam učitelj savjetnik. Stojim iza svog rada , stručnosti. Radim ovaj posao sa srcem i dušom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
182 Jelena Batur Članak 5., 24. Likovna kultura Dio pravilnika koji se odnosi na: ''završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja'' smatram da je potrebno maknuti iz pravilnika. Pravilnik kao takav omalovažava struku nas ili knjižničara ili informacijskih stručnjaka koji smo uložili pet godina rada. Smatram da nakon pet godina studija na Informacijskim znanostima, smjer knjižničarstva zaslužujemo prednost pri zapošljavanju. Danas svjedočimo slučajevima gdje se zapošljavaju nestručne osobe uz uvijet da se naknadno obrazuju za zvanje knjižničara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
183 Ivana Curic PRAVILNIK Obzirom da za svako radno mjesto postoji više vrsta stručnih naziva i titula koje su odgovarajuće za obavljanje posla, što se događa u slučaju otvorenog natječaja za zapošljavanje kada primimo više zamolbi i svatko od kandidata ima odgovarajuću stručnu spremu (po ovome popisu)? Dali netko od njih ima prednost u odnosu na druge kandidate po svojoj spremi? Recimo, magistar edukacije engleskog jezika se javi na natječaj za posao učitelja engleskoga jezika u osnovnoj školi ali i magistra primarnog obrazovanja s pojačanim engleskim jezikom se isto javi. Ima li netko prioritet sa svojom diplomom? Preporučujem da se u ovaj pravilnik stavi 2-3 rečenice o tome, odnosno jesu li izjednačeni u potpunosti. Navedena situacija zbunjuje dosta djelatnika i mnogi ne znaju kako postupiti prilikom zapošljavanja i razmatranja zamolbi. Ovaj dodatak bi olakšao posao a svi bi se mogli pozvati na ovaj pravilnik i na tu rečenicu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
184 Filip Aver Jelavić Članak 5., 23. Glazbena kultura . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
185 Dijana Novak PRAVILNIK Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
186 Adela Stilin Članak 5., 14. Informatika Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom informatika iz stavka 14., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magistar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu informatike u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s informatikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu informatika. Te dodatne kompetencije u potpunosti zadovoljavaju uvjete (domene) nove kurikularne reforme - e-društvo, digitalna pismenost i komunikacija, informacije i digitalna tehnologija, računalno razmišljanje i programiranje. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom informatika, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 14., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). Također želim dodati da je naziv studijskog programa: Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij i da smo tijekom studija imali Metodiku informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
187 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 19. Povijest Dodati - diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Povijest Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
188 Mario Kuzman Članak 5., 24. Likovna kultura Poštovani, Na popis zvanja potrebnih za rad u knjižnicama osnovnih škola (stručni suradnik knjižničar) nužno je uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije te zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije. Studenti koji završe preddiplomski studij Informatologije i diplomski studij Informatologije ili dvopredmetni diplomski studij Informatoglogije i informacijske tehnologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u potpunosti su obrazovani za rad u školskoj knjižnici te imaju potrebne formalne uvjete (najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva) propisane Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Također treba izbaciti dio koji govori "- završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja.". Zbog čega obrazujemo stručnjake ako svatko tko završi bilo koji studij može upisati tečaj knjižničarstva od 6 mjeseci i smatrati ga jednako profesionalnim kao oni koji su studirali knjižničarstvo i/ili informacijske znanosti 3 ili 5 godina? Tako možemo onda uvesti i tečaj za doktore, gdje ćemo svi pozavršavati ekonomiju, a onda se zaposliti u bolnici i u roku od 3 godine završiti tečaj medicine u trajanju od 6 mjeseci i biti jednaki u zvanju kao i oni koji su studirali medicinu 5 ili više godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
189 Tamara Jozinović PRAVILNIK Poštovani. Javljam se kao magistra informatologije koja je zvanje stekla na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Smatram da se u Pravilnik treba uvesti zvanje informatologa kao kompetentno za stručne suradnike knjižničare s obzirom da informatolozi imaju dovoljan broj ECTS bodova pri završetku studija vezanih uz poslovanje knjižnica. Također smatram da bi trebalo naglasiti da samo knjižničari, bibliotekari te informatolozi mogu raditi u knjižnicama. Trebalo bi u Pravilnik uvesti da nitko osim navedenih zanimanja ne može raditi u knjižnicama uz polaganje dopunskog studija knjižničarstva. Čemu onda studiji bibliotekarstva, knjižničarstva i informatologije ako bilo koja osoba koja ima završeno visoko obrazovanje može raditi u knjižnici uz obvezu polaganja knjižničarskih predmeta na nekom dopunskom studiju?! Nadam se da će konačno ovo biti uvedeno u pravilnik kako bi svi koji su završili (ili će tek završiti) navedene studije imali jasnu sliku koje su im mogućnosti zapošljavanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
190 Marjana Boršćak -Sudec Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, smatram da učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje svakako treba dodati u čl.5. točka 17. Priroda i biologija pod a) kao stručne osobe za izvođenje nastave prirode i biologije. To potvrđuju slijedeće činjenice: Učiteljski fakulteti izvode studijske programe na temelju dopuštenja MZOS, MINISTARSTVO ZNA da se na Učiteljskim fakultetima izvodi RN s pojačanim programom iz pojedinih predmeta pa tako i prirodoslovljem .Nakon završenog studija RN s pojačanim programom iz predmeta Fakultet izdaje diplome čiji izgled, sadržaj, tekst određuje ili odobrava opet MINISTARSTVO odnosno ministar, dakle MINISTARSTVO je znalo da će na diplomama pisati "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje" i pod tim mislilo na predmet priroda i biologija iako predmeta prirodoslovlje niti tada nije bilo u popisu predmeta u osnovnoj školi. Jesu li za to odgovorni učitelji koji su završili takav studij? Ministarstvo 2001. godine donosi dopunu Pravilnika kojim omogućava , određuje da učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom izvode nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi. Koji je to odgovarajući predmet u osnovnoj školi koji mogu izvoditi učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje kad predmeta prirodoslovlje u popisu predmeta nema . Svakako za to nisu odgovorni studenti koji su završavali takav studij već i opet MINISTARSTVO koje nije svoje odluke uskladilo. A danas bi učitelji trebali snositi odgovornost za tako pogrešku nastalu prije 15 godina. Pogreška je, kao što je već i navedeno, što u to vrijeme, kao i danas predmet naziva prirodoslovlje u osnovnoj školi nema. I tako MINISTARSTVO uviđa problem pa donosi očitovanje koje ima klasu i urudžbeni broj i time je očitovanje službeno . MINISTARSTVO u očitovanju navodi da se pod pojmom prirodoslovlje podrazumijeva kompetentnost za izvođenje nastave PRIRODE I BIOLOGIJE. Ovim očitovanjem saznali smo što se krije iza pojma PRIRODOSLOVLJE. Drugog službenog očitovanja što znači prirodoslovlje na diplomama učitelja RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje nema pa se ovo mora smatrati ispravnim i važećim bez obzira što tko mislio danas i unatrag kada je očitovanje doneseno. Učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje se temeljem svojih diploma (sadržaja kakvog je odredilo Ministarstvo i Zakona i Pravilnika koje je donijelo Ministarstvo) zapošljavaju na neodređeno, stručno se usavršavaju cijelo to vrijeme , aktivno sudjeluju na aktivima zajedno sa svojim kolegama biolozima s PMF-a, ostvaruju zapažene rezultate kao mentori na natjecanjima, trude se i uspijevaju svoje učenike poučiti aktivnom učenju. Javne satove pred komisijom izvodili su u 7. i 8. razredu na biologiji. Zašto, ako ih se školovalo samo za 5. i 6. razred. Satnica prirode u 5.razredu iznosi jedan i pol sata tjedno, a u šestom razredu dva sata tjedno. Na koliko to škola takav učitelj mora raditi prirodu kako bi imao puno radno vrijeme?! I što na sve to kaže MINISTARSTVO putem objavljenog Nacrta Pravilnika - VI UČITELJI RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMOM IZ NASTAVNOG PREDMETA PRIRODOSLOVLJE NISTE KOMPETENTNI ZA IZVOĐENJE NASTAVE PRIRODE I BIOLOGIJE jer smo Vam mi dopustili da se školujete po programima koje smo mi dopustili ,po pravilima koje smo mi odredili s diplomama koje smo Vam mi osmislili , s očitovanjem u kojem smo se izjasnili da ste kompetentni poučavati prirodu i biologiju. ZAŠTO? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
191 Adela Tompoš Članak 5., 2. Engleski jezik Poštovani! Zašto je učiteljima bilo omogućeno studiranje određenog predmeta uz razrednu nastavu, s naznakom da će moći predavati taj predmet u osnovnoj školi, da bi se ih sad (nakon toliko godina rada) smatralo nekompetentnima za predavanje istog? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
192 Ana Trišler Članak 9., Program: dizajner odjeće U program Dizajner tekstila predmeta Modno crtanje i slikanje, Povijest tekstila i kostima MOLIM DODATI MAGISTAR/MAGISTRA INŽENJER7INŽENJERKA TEKSTILNOG I MODNOG DIZAJNA...Apsurd je da struka koja je završila smijer kostimografiju ne može predavati. Molim obavezno dodati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
193 Sandra Kovacic PRAVILNIK Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
194 Sanela Tot PRAVILNIK Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
195 Linda Pastuović Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, diplomirani inženjeri tehničkih struka se ne smiju izostaviti iz pravilnika te je potrebno to hitno mijenjati u ovom nacrtu, a također je nužno nadodati da učitelji koji imaju zaposlenje na neodređeno i dalje mogu konkurirati za isti posao u svrhu nadopune satnice, bez obzira na promjenu pravilnika vezanu za njihovu struku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
196 Denis Karanušić PRAVILNIK Pregledavši Vaš nacrt pravilnika kao i dodane komentare na isti uočavam kako pojedine institucije, fakulteti, pojedinci uzimaju sebi za pravo biti jedini nositelji poučavanja u osnovnoj i srednjoj školi. Težimo kvaliteti poučavanja, ali ne zaboravimo da nije jedina kvaliteta obrazovanja imati formalnu stručnost završivši pojedine fakultete. Iz moje vlastite prakse rada u srednjoškolskom obazovanju doživljavam iz dana u dan nekvalitetno poučavanje pa čak i nestručno od osoba koje imaju odgovarajuću visoku stručnu spremu. Danas je, više nego ikad, znanje toliko dostupno na svim razinama da ograničavanje samo na pojedinu struku i na pojedinu visokoobrazovnu ustanovu ugrožava interdisciplinarost koja je u EU prisutna i kod obrazovanja u osnovnom i srednjoškolskom sustavu. Kvaliteta i kompetencije u EU su daleko više istaknute od samog završenog fakulteta i upravo te i takve kompetencije jamče kvalitetu. Npr. u Švedskoj stručnost se provjerava bez obzira na završeni fakultet. Svakako da prednost ili primat imaju osobe koje su završile fakultet koji "garantira" da će i u nastavi pokazati stručnost, kvalitetu i kompetenciju. Na kraju držim da se ostave ili dodaju pojedine interdisciplinarne stručne spreme i da se dade naglasak na stručnost prenošenja znanja i na vještine rada s učenicima kako kaže i naša stara narodna poslovica: "Nije znanje, znanje znati, već je znanje, znanje dati. S poštovanjem, Denis Karanušić, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
197 Radmila Popović Kaličanin Članak 6., 12) kemija: Primjedba na čl. 6. točka 12) Nacrta Pravilnika - kemija. Smatram da je svakako u popis potrebno dodati : profesor biologije i kemije, profesor fizike i kemije, magistar/magistra edukacije kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije. Nadam se da se radi o slučajnom propustu koji će uskoro uz ispriku biti ispravljen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
198 Vanja Horvat PRAVILNIK Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
199 Martina Tušek Članak 6., 12) kemija: Poštovani, imam primjedbu na članak 6. točka 12) Nacrta Pravilnika-kemija. Naime, smatram kako su magistri biologije i kemije osposobljeni za izvođenje nastave kemije u gimnazijama i ostalim srednjim školama budući da se iz programa studija može vidjeti kako su uz potrebna znanja iz kemije stekli i potrebna znanja iz psihologije, pedagogije, didaktike, metodike nastave kemije koja se održava kroz dva semestra te metodičke prakse nastave kemije.Također, budući da je smjer biologija i kemija namijenjen osposobljavanju studenata za održavanje nastave kemije i biologije u osnovnim i srednjim školama, smatram kako se na ovaj popis definitivno treba dodati magistar/magistra edukacije biologije i kemije. LP. Martina Tušek Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
200 Ana Marciuš PRAVILNIK Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
201 Ana Slavica PRAVILNIK Poštovani, mislim da je iz popisa zanimanja učitelja i nastavnika informatike nepravedno izostavljeno zvanje dipl.oecc - informatički smjer. (informacijski sustavi) - i za one koji su diplomirali prije 1991., jer je i tada Ekonomski fakultet u Zagrebu - informatički smjer davao odlična informatička znanja. Iako je osnovno zvanje dipl ekonomist, kroz dvije godine informatičkog usmjerenja smo dobili informatička znanja kroz sljedeće kolegije: Osnove informatike, Teorija sistema, Teorija informacija, Organizacija elektroničke obrade podtaka, Organizacija datoteka, Simulacija ekonomskih modela, Operacijska istraživanja, Informacijski sistemi, Projektiranje informacijskih sistema, Programiranje i programski jezici ( kroz 4 semestra)... Smatram da smo stekli dovoljno kompetencija za rad u osnovnoj i srednjoj školi, a mnogi su to i dokazali u dosadašnjem radu - posebno u nastavi programiranja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
202 Krešimir Varga Članak 6., 11) informatika: Članak 6. – stavak 11. (Informatika) Uzevši u obzir pravo učenika na kvalitetno obrazovanje i dugoročno osiguravanje kvalitete obrazovanja, kontradiktorno je da su magistri edukacije informatike, kao najkompetentnije osobe za izvođenje nastave informatike u osnovnoj i srednjoj školi, svrstani u istu kategoriju kao, primjerice, osobe koje su završile razno-razna zvanja koja nemaju izravne veze s informatikom, prilikom čega se kao opravdanje iznosi da su imali nekoliko informatičkih predmeta tijekom studija. Uvrštavanje takvih profila i nedavanje prednosti profesorima/magistrima edukacije informatike prilikom zapošljavanja u srednjim školama narušava dignitet struke i dokida se svrha postojanja nastavničkih studija odgovarajućeg predmeta. Isto tako, osobe koje su nisu završile nastavničke informatičke studijske programe trebale bi u okviru pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja položiti i metodiku odgovarajućeg predmeta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
203 silvana pešut vitasović PRAVILNIK Tehnička kultura je nastavni predmet koji ukljućuje temeljna politehnička znanja. Prema tome dipl. ing. odnosno magistri su više nego elokventni za obaljanje ovog posla, jedina mana im je možda preeduciranost u nekim područjima. Silvana Pešut Vitasović Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
204 Olja Dijanosic Članak 5., 1. Hrvatski jezik Zgranuta nekim od pročitanih komentara o mojoj nekompetenciji i "općenitosti" željela bih samo reći da je osoba čije je zvanje magistra primarnog obrazovanja tijekom studija koji je trajao od srpnja 2010. do srpnja 2115. (UFZG, ods. Čk) odslušala i položila mnoge dodatne kolegije s područja jezika i književnosti, baš kao i njeni kolege koji su tog srpnja 2010. odabrali informatiku za svoj pojačani predmet. Zašto smo to činili? Da biste nas vi danas blatili tražeći brisanje našeg zvanja iz alineje (Društvo profesora hrvatskoga jezika)? Da biste nam brojili ECTS bodove i gurali pod nos kako mi imamo ovoliko, a vi ovoliko (Branimir Romac)? Ne, to smo radili jer smo trebali kako bismo postali Učitelji. Ono što Vi niste. Da ja izbrojim bodove koje ste vi ostvarili iz kolegija s područja znanosti kao što su: psihologija, didaktika, pedagogija, metodika? U osnovnim su škola djeca, a predaju im učitelji. Učitelji koju su puno kompetentniji u ophođenju s djecom i uopće boravku s djecom od vas. Nemojmo jedni drugima mazati oči, posve je evidentno da nas smatrate "kradljivcima radnih mjesta", bez obzira na ičiju kompetenciju i ECTSove. E pa smatramo i mi vas, pa što ćemo sad? Nemate pravo tražiti da se nas zakida za nešto što smo zaslužili samo kako biste se vi probili i to s takvim labavim argumentima. Da vas utješim, većina učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom ne želi predavati pojačani predmet. Nama je draže biti s mlađom djecom, cijeli dan boraviti u istom razrednom odjeljenju, biti prva osoba nakon roditelja svom učeniku. Dakle, da zaključim, apsolutno smo kompetentni, školovali smo se koliko je trebalo, ma školovat ćemo se i dalje ako treba, ali želimo biti Učitelji. A vama ćemo "krasti radna mjesta" svaki put kad se mjesto u razrednoj nastavi popuni jer je to pravednije nego da je Učitelj na cesti, a učitelj u razredu. Hvala najljepša, učiteljica Olja Dijanošić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
205 Krešimir Varga Članak 5., 14. Informatika Članak 5. – stavak 14. (Informatika) – točka a) Uvrštavanje sljedećih zvanja: - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika te - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) u navedenu kategoriju u potpunosti je oprečno s odredbama članka 105. – stavka 6. – točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama po kojem „poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog studija“. Polaznici koji su stekli navedena zvanja nisu završili studijski program nastavničkog smjera ODGOVARAJUĆEG nastavnog predmeta, niti imaju minimalne stručne kompetencije u području informatike za izvođenje predmetne nastave u višim razredima osnovne škole (opseg ECTS bodova informatičkih predmeta na učiteljskim fakultetima je daleko manji od ukupnog broja ECTS-a za jednu studijsku godinu), što je vidljivo iz dostupnih nastavnih planova i programa navedenog studija. Članak 5. – stavak 14. (Informatika) – točka b) Uzevši u obzir članak 105. – stavak 6. – točka b) Zakona, u okviru pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja, polaznici bi trebali položiti i metodiku odgovarajućeg nastavnog predmeta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
206 Ana Hleb Članak 6., 12) kemija: Primjedba na članak 6. točka 12) Nacrta Pravilnika - kemija : potrebno je dodati profesor biologije i kemije; magistar/magistra edukacije biologije i kemije jer su ti ljudi studirali ovaj smjer kako bi mogli predavati u školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
207 Stipe Marinić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, nacrt pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu sadrži određene manjkavosti na koje je potrebno skrenuti Vašu pozornost. Konkretno mislim na Članak 9. koji se odnosi na glazbene i plesne škole, preciznije predmet viole i violine u osnovnim glazbenim školama. Mišljenja sam, vjerujem i velika većina kolega violinista i violista, da je nepravedno izostaviti kolege, profesore viole da mogu podučavati predmet violine u osnovnim glazbenim školama i obrnuto. Postoji niz primjera koji potvrđuju uspješno funkcioniranje već postojećeg modela u različitim dijelovima RH. Zašto mijenjati jako dobro uhodani sistem koji ujedno daje odlične rezultate? Srdačan pozdrav, Stipe Marinić, OGŠ Jakova Gotovca, Sinj Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
208 Dajana Rados PRAVILNIK, Članak 9. Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti temeljem izdanih dopusnica MZOS-a, a nazivi koji se stječu završetkom istih uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine 50/2015). Smatramo da zanimanje magistar/magistra likovne pedagogije ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Zbog navedenih razloga smatramo da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u srednjim školama u području likovne umjetnosti i svim srodnim područjima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
209 Dajana Rados Članak 6., 14) likovna umjetnost: Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti temeljem izdanih dopusnica MZOS-a, a nazivi koji se stječu završetkom istih uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine 50/2015). Smatramo da zanimanje magistar/magistra likovne pedagogije ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Zbog navedenih razloga smatramo da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u srednjim školama u području likovne umjetnosti i svim srodnim područjima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
210 Dajana Rados Članak 5., 24. Likovna kultura Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti temeljem izdanih dopusnica MZOS-a, a nazivi koji se stječu završetkom istih uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine 50/2015). Smatramo da zanimanje magistar/magistra likovne pedagogije ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Zbog navedenih razloga smatramo da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u srednjim školama u području likovne umjetnosti i svim srodnim područjima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
211 ante antić Članak 5., 24. Likovna kultura Čl.5. točka 26.-Posebni programi Potrebno je uvrstiti zvanje dipl.defektolog-socijalni pedagog, jer su osposobljeni za rad s učenicima s određenim teškoćama u razvoju, a koji se također mogu školovati po posebnom programu. Predlažem da ih uvrstite kao što je to u točki 27. istog članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
212 Odsjek za povijest umjetnosti FFZG PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, ovim putem Vam se obraćamo kako bismo izložili svoje primjedbe i stajališta na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu (objavljen na mrežnoj stranici https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?entityId=2638). Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu ima dugu tradiciju i krovnu poziciju u obrazovanju budućih predmetnih nastavnika koji su kompetentni izvoditi nastavu iz srednjoškolskoga predmeta Likovna umjetnost i drugih srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Od 2008. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti izvodi se novi diplomski studij nastavničkoga smjera kojim se stječe titula magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti. Stoga je u nacrtu Pravilnika potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti dodati u sljedeće segmente: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja • Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture, točka 8) povijest struke • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke • Članak 9., Program: grafički dizajner, točka 4) povijest struke • Članak 9., Program: industrijski dizajner, točka 7) povijest struke • Članak 9., Program: modni stilist, točka 9) osnove estetike Mišljenja smo da je u prva dva gore navedena segmenta Pravilnika [Članak 6., točka 14; Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1] potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti staviti na prvo mjesto u predviđenoj tablici. Naime, cjelokupni program kojim se ova titula stječe usmjeren je upravo na stjecanje teorijskoga znanja iz svih polja povijesti umjetnosti i temeljitih nastavničkih kompetencija. Primjerice, studenti nastavničkoga smjera diplomskoga studija povijesti umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu tijekom diplomskoga studija stječu minimalno 60 ECTS iz pedagoških/nastavničkih kompetencija, od čega 30 ECTS metodike struke povijesti umjetnosti/likovne umjetnosti. Prema tako razrađenome programu, izrazito usmjerenome upravo na metodiku struke, ovaj program nudi temeljite i široke kompetencije svojim studentima te se time ističe ispred svih ostalih obrazovnih institucija u Hrvatskoj koje također nude srodne kadrove. Smatramo također da bi uz pojedine titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradi obavezno trebala stajati napomena »uz stečene metodičke i didaktičko-psihološko-pedagoške kompetencije«. To se prije svega odnosi na one titule iz kojih se ne može iščitati je li osoba tijekom školovanja stekla spomenute kompetencije. Radi se o sljedećim titualama: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: diplomirani povjesničar umjetnosti, magistar povijest umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: magistar povijesti umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti. • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja: diplomirani povjesničar umjetnosti • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke: diplomirani povjesničar umjetnosti (titula je vjerojatno greškom navedena dva puta pa bi to trebalo ispraviti) Također, ovim putem želimo istaknuti da se, pri preciziranju odgovarajuće vrste obrazovanja u ovom Pravilniku, treba pozornost obratiti i na to da su predmeti Likovna kultura (u osnovnoj školi) i Likovna umjetnost (srednja škola, gimnazijski program; srodni predmeti u stručnim školama) svojim nastavnim sadržajima i metodologijom posve različiti te da između njih ne postoji izražena vertikala obrazovanja kao što je to prisutno kod većine predmeta. Njihove specifičnosti odražavaju se i na razini obrazovanja nastavnoga kadra – tako su akademije likovnih umjetnosti više usmjerene na obrazovanje u osnovnoj školi (ali s dodatnim kompetencijama i za srednju školu), a filozofski fakulteti na srednjoškolsko obrazovanje. Stoga molimo da se uz sljedeće titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradu obavezno stavi napomena »uz stečene kompetencije iz metodike struke povijesti umjetnosti / likovne umjetnosti«: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: magistar/magistra likovne kulture, profesor likovne kulture • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: profesor likovne kulture, profesor likovnog odgoja. Potaknuti komentarima napisanima na navedenoj mrežnoj stranici na kojoj je objavljen nacrt Pravilnika, htjeli bismo upozoriti na potrebu dodatnoga opreza u njegovim daljnjim korekcijama. Naime, pojedini napisani komentari idu u pravcu toga da se titule magistar/magistra primijenjenih umjetnosti i magistar/magistra likovne pedagogije uvrste kao moguće razine obrazovanja (titule) za izvođenje pojedinih srednjoškolskih teorijskih predmeta iz likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti. Moramo pritom naglasiti da program Diplomskog sveučilišnog studija Primijenjenih umjetnosti koji se izvodi na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci uopće ne sadrži kolegije pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkih kompetencija te ne nudi temelj kojim bi se taj prijedlog mogao udovoljiti. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nastavnik predmetne nastave u srednjoj školi mora imati odgovarajuće pedagoške kompetencije (čl. 105, stavka 7.). Kako navedeni program kojom se stječe titula magistar/magistra primijenjenih umjetnosti ne omogućava pedagoške kompetencije ona zasigurno ne bi smjela biti navedena u bilo kojim poslovima u kojima se ovakve kompetencije zahtijevaju, a zasigurno nikako u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 5, točka 27; čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti. Također, program Diplomskog sveučilišnog studija Likovna pedagogija na istoj Akademiji nudi kolegije nastavničkih kompetencija, ali su oni vezani izričito za osnovnoškolski predmet Likovna kultura i kao takvi ne daju potrebne kompetencije za predavanje predmeta Likovna umjetnost (gimnazije, strukovne škole) i srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Prema spomenutom članku Zakona (čl. 105, stavka 7.). navedeni program kojim se stječe titula magistar/magistra likovne pedagogije također ne zadovoljava potrebne pedagoške kompetencije (metodiku struke). Iz svega navedenoga vidljivo je da su magistri likovne pedagogije kompetentni za predavanje predmeta Likovna kultura u osnovnim školama i stručnih predmeta u umjetničkim i strukovnim školama, ali ne mogu biti navedeni kao zanimanja u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti). Obzirom na provedeno reprogramiranje sustava visokoga obrazovanja uvođenjem novih reformiranih programa i važnost preciznog definiranja kompetencija, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija unutar hrvatskog visokoobrazovnoga sustava, izuzetno nam je važno da titule koje se odnose na srednjoškolski predmet Likovna umjetnost i srodne teorijske predmete budu iskazane na pravilan način. Stoga ljubazno molimo da naše stručno stajalište razmotrite s posebnom pozornošću i uvažite iskazane primjedbe u doradama novoga Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. S poštovanjem, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
213 Odsjek za povijest umjetnosti FFZG Članak 6., 14) likovna umjetnost: Poštovani, ovim putem Vam se obraćamo kako bismo izložili svoje primjedbe i stajališta na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu (objavljen na mrežnoj stranici https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?entityId=2638). Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu ima dugu tradiciju i krovnu poziciju u obrazovanju budućih predmetnih nastavnika koji su kompetentni izvoditi nastavu iz srednjoškolskoga predmeta Likovna umjetnost i drugih srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Od 2008. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti izvodi se novi diplomski studij nastavničkoga smjera kojim se stječe titula magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti. Stoga je u nacrtu Pravilnika potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti dodati u sljedeće segmente: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja • Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture, točka 8) povijest struke • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke • Članak 9., Program: grafički dizajner, točka 4) povijest struke • Članak 9., Program: industrijski dizajner, točka 7) povijest struke • Članak 9., Program: modni stilist, točka 9) osnove estetike Mišljenja smo da je u prva dva gore navedena segmenta Pravilnika [Članak 6., točka 14; Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1] potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti staviti na prvo mjesto u predviđenoj tablici. Naime, cjelokupni program kojim se ova titula stječe usmjeren je upravo na stjecanje teorijskoga znanja iz svih polja povijesti umjetnosti i temeljitih nastavničkih kompetencija. Primjerice, studenti nastavničkoga smjera diplomskoga studija povijesti umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu tijekom diplomskoga studija stječu minimalno 60 ECTS iz pedagoških/nastavničkih kompetencija, od čega 30 ECTS metodike struke povijesti umjetnosti/likovne umjetnosti. Prema tako razrađenome programu, izrazito usmjerenome upravo na metodiku struke, ovaj program nudi temeljite i široke kompetencije svojim studentima te se time ističe ispred svih ostalih obrazovnih institucija u Hrvatskoj koje također nude srodne kadrove. Smatramo također da bi uz pojedine titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradi obavezno trebala stajati napomena »uz stečene metodičke i didaktičko-psihološko-pedagoške kompetencije«. To se prije svega odnosi na one titule iz kojih se ne može iščitati je li osoba tijekom školovanja stekla spomenute kompetencije. Radi se o sljedećim titualama: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: diplomirani povjesničar umjetnosti, magistar povijest umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: magistar povijesti umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti. • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja: diplomirani povjesničar umjetnosti • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke: diplomirani povjesničar umjetnosti (titula je vjerojatno greškom navedena dva puta pa bi to trebalo ispraviti) Također, ovim putem želimo istaknuti da se, pri preciziranju odgovarajuće vrste obrazovanja u ovom Pravilniku, treba pozornost obratiti i na to da su predmeti Likovna kultura (u osnovnoj školi) i Likovna umjetnost (srednja škola, gimnazijski program; srodni predmeti u stručnim školama) svojim nastavnim sadržajima i metodologijom posve različiti te da između njih ne postoji izražena vertikala obrazovanja kao što je to prisutno kod većine predmeta. Njihove specifičnosti odražavaju se i na razini obrazovanja nastavnoga kadra – tako su akademije likovnih umjetnosti više usmjerene na obrazovanje u osnovnoj školi (ali s dodatnim kompetencijama i za srednju školu), a filozofski fakulteti na srednjoškolsko obrazovanje. Stoga molimo da se uz sljedeće titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradu obavezno stavi napomena »uz stečene kompetencije iz metodike struke povijesti umjetnosti / likovne umjetnosti«: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: magistar/magistra likovne kulture, profesor likovne kulture • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: profesor likovne kulture, profesor likovnog odgoja. Potaknuti komentarima napisanima na navedenoj mrežnoj stranici na kojoj je objavljen nacrt Pravilnika, htjeli bismo upozoriti na potrebu dodatnoga opreza u njegovim daljnjim korekcijama. Naime, pojedini napisani komentari idu u pravcu toga da se titule magistar/magistra primijenjenih umjetnosti i magistar/magistra likovne pedagogije uvrste kao moguće razine obrazovanja (titule) za izvođenje pojedinih srednjoškolskih teorijskih predmeta iz likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti. Moramo pritom naglasiti da program Diplomskog sveučilišnog studija Primijenjenih umjetnosti koji se izvodi na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci uopće ne sadrži kolegije pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkih kompetencija te ne nudi temelj kojim bi se taj prijedlog mogao udovoljiti. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nastavnik predmetne nastave u srednjoj školi mora imati odgovarajuće pedagoške kompetencije (čl. 105, stavka 7.). Kako navedeni program kojom se stječe titula magistar/magistra primijenjenih umjetnosti ne omogućava pedagoške kompetencije ona zasigurno ne bi smjela biti navedena u bilo kojim poslovima u kojima se ovakve kompetencije zahtijevaju, a zasigurno nikako u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 5, točka 27; čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti. Također, program Diplomskog sveučilišnog studija Likovna pedagogija na istoj Akademiji nudi kolegije nastavničkih kompetencija, ali su oni vezani izričito za osnovnoškolski predmet Likovna kultura i kao takvi ne daju potrebne kompetencije za predavanje predmeta Likovna umjetnost (gimnazije, strukovne škole) i srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Prema spomenutom članku Zakona (čl. 105, stavka 7.). navedeni program kojim se stječe titula magistar/magistra likovne pedagogije također ne zadovoljava potrebne pedagoške kompetencije (metodiku struke). Iz svega navedenoga vidljivo je da su magistri likovne pedagogije kompetentni za predavanje predmeta Likovna kultura u osnovnim školama i stručnih predmeta u umjetničkim i strukovnim školama, ali ne mogu biti navedeni kao zanimanja u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti). Obzirom na provedeno reprogramiranje sustava visokoga obrazovanja uvođenjem novih reformiranih programa i važnost preciznog definiranja kompetencija, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija unutar hrvatskog visokoobrazovnoga sustava, izuzetno nam je važno da titule koje se odnose na srednjoškolski predmet Likovna umjetnost i srodne teorijske predmete budu iskazane na pravilan način. Stoga ljubazno molimo da naše stručno stajalište razmotrite s posebnom pozornošću i uvažite iskazane primjedbe u doradama novoga Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. S poštovanjem, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
214 Edita Brljak Članak 5., 14. Informatika Poštovani, magistar/magistra primarnog obrazovanja s modulom informatika i diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika svakako trebaju ostati u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu u članku 5. stavka 14. (sukladno članku 105. stavka 6.točke a Zakona o odgoju i obrazovanju) jer imaju sva potreba znanja i kompetencije za izvođenje nastave informatike od 1. do 8. razreda OŠ što je vidljivo iz dopunske isprave dobivene od strane fakulteta. Nepravedno ih se želi diskriminirati neutvrđeno tvrdeći da nisu dovoljno kompetentne. Smatram da titula nije sama po sebi najvažnija, nego učitelj kao osoba koji treba biti motiviran, željan i voljan svoje znanja prenijeti učenicima i razvijati njihove potencijale. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
215 Odsjek za povijest umjetnosti FFZG PRAVILNIK Poštovani, ovim putem Vam se obraćamo kako bismo izložili svoje primjedbe i stajališta na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu ima dugu tradiciju i krovnu poziciju u obrazovanju budućih predmetnih nastavnika koji su kompetentni izvoditi nastavu iz srednjoškolskoga predmeta Likovna umjetnost i drugih srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Od 2008. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti izvodi se novi diplomski studij nastavničkoga smjera kojim se stječe titula magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti. Stoga je u nacrtu Pravilnika potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti dodati u sljedeće segmente: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja • Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture, točka 8) povijest struke • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke • Članak 9., Program: grafički dizajner, točka 4) povijest struke • Članak 9., Program: industrijski dizajner, točka 7) povijest struke • Članak 9., Program: modni stilist, točka 9) osnove estetike Mišljenja smo da je u prva dva gore navedena segmenta Pravilnika [Članak 6., točka 14; Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1] potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti staviti na prvo mjesto u predviđenoj tablici. Naime, cjelokupni program kojim se ova titula stječe usmjeren je upravo na stjecanje teorijskoga znanja iz svih polja povijesti umjetnosti i temeljitih nastavničkih kompetencija. Primjerice, studenti nastavničkoga smjera diplomskoga studija povijesti umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu tijekom diplomskoga studija stječu minimalno 60 ECTS iz pedagoških/nastavničkih kompetencija, od čega 30 ECTS metodike struke povijesti umjetnosti/likovne umjetnosti. Prema tako razrađenome programu, izrazito usmjerenome upravo na metodiku struke, ovaj program nudi temeljite i široke kompetencije svojim studentima te se time ističe ispred svih ostalih obrazovnih institucija u Hrvatskoj koje također nude srodne kadrove. Smatramo također da bi uz pojedine titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradi obavezno trebala stajati napomena »uz stečene metodičke i didaktičko-psihološko-pedagoške kompetencije«. To se prije svega odnosi na one titule iz kojih se ne može iščitati je li osoba tijekom školovanja stekla spomenute kompetencije. Radi se o sljedećim titualama: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: diplomirani povjesničar umjetnosti, magistar povijest umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: magistar povijesti umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti. • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja: diplomirani povjesničar umjetnosti • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke: diplomirani povjesničar umjetnosti (titula je vjerojatno greškom navedena dva puta pa bi to trebalo ispraviti) Također, ovim putem želimo istaknuti da se, pri preciziranju odgovarajuće vrste obrazovanja u ovom Pravilniku, treba pozornost obratiti i na to da su predmeti Likovna kultura (u osnovnoj školi) i Likovna umjetnost (srednja škola, gimnazijski program; srodni predmeti u stručnim školama) svojim nastavnim sadržajima i metodologijom posve različiti te da između njih ne postoji izražena vertikala obrazovanja kao što je to prisutno kod većine predmeta. Njihove specifičnosti odražavaju se i na razini obrazovanja nastavnoga kadra – tako su akademije likovnih umjetnosti više usmjerene na obrazovanje u osnovnoj školi (ali s dodatnim kompetencijama i za srednju školu), a filozofski fakulteti na srednjoškolsko obrazovanje. Stoga molimo da se uz sljedeće titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradu obavezno stavi napomena »uz stečene kompetencije iz metodike struke povijesti umjetnosti / likovne umjetnosti«: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: magistar/magistra likovne kulture, profesor likovne kulture • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: profesor likovne kulture, profesor likovnog odgoja. Potaknuti komentarima napisanima na navedenoj mrežnoj stranici na kojoj je objavljen nacrt Pravilnika, htjeli bismo upozoriti na potrebu dodatnoga opreza u njegovim daljnjim korekcijama. Naime, pojedini napisani komentari idu u pravcu toga da se titule magistar/magistra primijenjenih umjetnosti i magistar/magistra likovne pedagogije uvrste kao moguće razine obrazovanja (titule) za izvođenje pojedinih srednjoškolskih teorijskih predmeta iz likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti. Moramo pritom naglasiti da program Diplomskog sveučilišnog studija Primijenjenih umjetnosti koji se izvodi na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci uopće ne sadrži kolegije pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkih kompetencija te ne nudi temelj kojim bi se taj prijedlog mogao udovoljiti. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nastavnik predmetne nastave u srednjoj školi mora imati odgovarajuće pedagoške kompetencije (čl. 105, stavka 7.). Kako navedeni program kojom se stječe titula magistar/magistra primijenjenih umjetnosti ne omogućava pedagoške kompetencije ona zasigurno ne bi smjela biti navedena u bilo kojim poslovima u kojima se ovakve kompetencije zahtijevaju, a zasigurno nikako u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 5, točka 27; čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti. Također, program Diplomskog sveučilišnog studija Likovna pedagogija na istoj Akademiji nudi kolegije nastavničkih kompetencija, ali su oni vezani izričito za osnovnoškolski predmet Likovna kultura i kao takvi ne daju potrebne kompetencije za predavanje predmeta Likovna umjetnost (gimnazije, strukovne škole) i srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Prema spomenutom članku Zakona (čl. 105, stavka 7.). navedeni program kojim se stječe titula magistar/magistra likovne pedagogije također ne zadovoljava potrebne pedagoške kompetencije (metodiku struke). Iz svega navedenoga vidljivo je da su magistri likovne pedagogije kompetentni za predavanje predmeta Likovna kultura u osnovnim školama i stručnih predmeta u umjetničkim i strukovnim školama, ali ne mogu biti navedeni kao zanimanja u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti). Obzirom na provedeno reprogramiranje sustava visokoga obrazovanja uvođenjem novih reformiranih programa i važnost preciznog definiranja kompetencija, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija unutar hrvatskog visokoobrazovnoga sustava, izuzetno nam je važno da titule koje se odnose na srednjoškolski predmet Likovna umjetnost i srodne teorijske predmete budu iskazane na pravilan način. Stoga ljubazno molimo da naše stručno stajalište razmotrite s posebnom pozornošću i uvažite iskazane primjedbe u doradama novoga Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. S poštovanjem, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
216 Sunčana Simichen PRAVILNIK Udruga Alumni klub Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci U ime članova obraćam se kao predsjednica udruge Alumni klub Akademije primijenejnih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci jer se nisam mogla registrirati kao Udruga unatoč svim unesenim točnim podacima. Imam primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu i to u članku 5. točka 24., u članku 6. točka 14. i Strukovne škole te na članak 9. Naime na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti temeljem izdanih dopusnica MZOS-a, a nazivi koji se stječu završetkom istih uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine 50/2015). Smatram da zanimanje magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Zbog navedenih razloga smatram da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u srednjim školama, strukovnim školama i umjetničkim školama u području likovne umjetnosti i svim srodnim područjima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
217 Dražen Košmerl PRAVILNIK Poštovani, Smatramo da je nacrt dosta konfuzan i sa dosta pogrešnih naziva. Iz nacrta svakako treba izostaviti naziv magistar muzike jer on otvara mogućnost da osoba s bilo kojim završenim studijskim programom glazbene akademije može predavati sve glazbene predmete. Opaska za predmet Glazbena kultura – svakako izostaviti opciju razredna nastava s pojačanim glazbenim. U Hrvatskoj je četiri studija Glazbene pedagogije i dovoljno je kadra iz te oblasti, kao i teoretičara i muzikologa koji mogu predavati ovaj predmet. Opaska za predmet Harmonika – svakako ujednačiti status sa ostalim instrumentima, dakle taj predmet može predavati isključivo akademski glazbenik-harmonikaš/magistar klasične harmonike. U Hrvatskoj već više od 20 godina postoji studij Klasične harmonike, koji je do danas obrazovao više od 50 akademskih glazbenika-harmonikaša. Dražen Košmerl, Muzička akademija u Puli Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
218 Maja Juković PRAVILNIK Poštovani, predlažem da se uvede u Pravilnik da nastavnički smjerovi imaju prioritet pri zapošljavanju u osnovnim i srednjim školama. Događa se da pored nastavnika koji se prijavio na natječaj, školski odbor zaposli inženjera jer on također udovoljava uvjetima natječaja, a Pravilnikom nije propisano da bilo koja od navedenih stručnih sprema ima prednost pri zapošljavanju. U tom kontekstu se postavlja pitanje svrhe nastavničkih smjerova jer ostale stručne spreme u pravilu mogu sudjelovati na tržištu rada u realnom sektoru ekonomije. S druge strane obrazovni stručnjaci se primarno školuju za rad u obrazovnom sustavu i time bivaju diskriminirani. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
219 Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRAVILNIK SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Ivana Lučića 3 10000 Zagreb Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta otvorilo je 25. siječnja 2016. na portalu e-Savjetovanja javnu raspravu o Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Vijeće Filozofskoga fakulteta raspravljalo je o Nacrtu Pravilnika na svojoj sjednici od 18. veljače 2016. te na osnovi očitovanja pojedinih odsjeka podnosi sljedeći ZAHTJEV Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu dolazi u javnu raspravu u trenutku kada su okolnosti u hrvatskome znanstveno-istraživačkom i obrazovnom prostoru znatno izmijenjene i to (i) stupanjem na snagu nekoliko novih zakona; (ii) dovršetkom ciklusa vanjskoga vrjednovanja visokih učilišta te (iii) provođenjem bitnih reformi obrazovnoga sustava. Iz Nacrta Pravilnika razvidno je da se velik dio odredaba Nacrta Pravilnika odnosi i na discipline koje se proučavaju i poučavaju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, ustanovi s najduljom tradicijom znanstveno-istraživačkoga i nastavnoga rada u Republici Hrvatskoj. Od ukupno 24 osnovnoškolska predmeta te 27 srednjoškolskih predmeta koji se navode u Nacrtu Pravilnika njih 15, odnosno 17 predmetom su sveučilišnih studija i znanstvenih istraživanja na 23 odsjeka Filozofskoga fakulteta. Budući da je u proteklome razdoblju nemjerljivo porastao broj raznovrsnih studijskih programa koji iz različitih perspektiva, ponajviše interdisciplinarno, sagledavaju pojedina područja i predmete, očekivane su i intencije nositelja studijskih programa da se za različite vrste sveučilišnoga obrazovanja osiguraju što bolje prilike na tržištu rada. Takva raznolikost i brojnost programa, dobrodošla je s gledišta napretka u istraživanjima ili u dijalogu među disciplinama, ali ne smije dovesti do neravnoteže u tradicionalno kvalitetno ustrojenim studijima koji već desetljećima obrazuju nastavnike za pojedine predmete u osnovnoj i srednjoj školi. Filozofski fakultet, na temelju jednoglasne odluke Fakultetskoga vijeća, iskazuje podršku svim zahtjevima iznesenim i obrazloženim u očitovanjima odsjeka Filozofskoga fakulteta o Nacrtu Pravilnika koja su i objavljena na mrežnoj stranici e-Savjetovanja u okviru javne rasprave. Pojedine odredbe Nacrta Pravilnika neprihvatljive su iz sljedećih razloga: 1) Zakonsko-pravni razlozi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Pritom se, međutim, podrazumijeva da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja sljedećih zakonskih i pravnih odredaba i sukladnosti s njima: - U članku 105., stavku 7. Zakona o odgoju i obrazovanju propisuje se: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ - Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009.) meritorno se utvrđuju posebnost i razdvojenost pojedinih disciplina, primjerice filozofije kao znanstvenoga polja u odnosu na druga polja u području društvenih i humanističkih znanosti, etike kao znanstvene grane u polju filozofije ili kroatistike kao znanstvene grane znanstvenoga polja filologije u odnosu na druge znanstvene grane u istome području, što je temelj za izvođenje i akreditaciju sveučilišnih studijskih programa. 2) Znanstveno-istraživački i nastavni razlozi Nije prihvatljivo da diplomirani učitelji i magistri osnovnoga obrazovanja s pojačanim programom iz određenih/odabranih predmeta poučavaju u višim razredima osnovne škole jer nemaju dovoljno stručnih znanja i nisu kvalificirani za izvođenje pojedinih predmeta. Stručnost u pojedinome predmetu pretpostavlja završetak odgovarajućega sveučilišnog studija koji sadržajem i opsegom ima jasno definiranu jezgru struke/predmeta u odgovarajućem znanstvenom području i polju. Takav studij izvodi se u jedinstvu znanstveno-istraživačkoga i nastavnoga rada odgovarajućega broja nastavnika izabranih u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenim područjima, poljima i granama za koji je matična ustanova nadležna, sukladno Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009.) Naprotiv, studiji koji su pretežito interdisciplinarno ustrojeni svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu sukladni ni istovrsni studijskim programima s jasno utvrđenom – sadržajem i opsegom – jezgrom struke te se ne mogu komutativno koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave u pojedinim predmetima. 3) Nekonzistentnost Nacrta Nekonzistentnost Nacrta očituje se u pogrešno navedenim akademskim nazivima i u nepotpunim popisima akademskih naziva te odgovarajućih temeljenih studijskih programa pri čemu svakom predmetu vrlo često ne odgovara njegova referentna znanstvena disciplina. S obzirom na velik broj pogrešaka i propusta u Nacrtu Pravilnika uočenih u segmentima koji se odnose na poučavanje predmeta, npr. Hrvatski jezik, Engleski jezik, Ruski jezik, Likovna kultura, Informatika, Filozofija, Etika, razvidno je da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH prilikom sastavljanja predloženoga Nacrta Pravilnika nije konzultiralo odgovarajuće sveučilišne sastavnice koje provode studijske programe koji se u Nacrtu Pravilnika navode. Kao zainteresiran dionik s najvećim brojem studijskih programa za predmete koji su navedeni u nacrtu Pravilnika, izražavamo žaljenje što Ministarstvo nije zatražilo mišljenje akademske zajednice jer se time mogao izbjeći niz netočnih i nepotpunih informacija te neprihvatljivih prijedloga. Uostalom, Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata u čl. VI. predviđa takvu mogućnost pa smatramo propustom to što ju Ministarstvo nije iskoristilo. Zaključak i zahtjev Iako uvažavamo potrebu donošenja pravilnika u području odgovarajućih zvanja nastavnika i učitelja, s obzirom na navedene primjedbe te osobito imajući u vidu vrlo bitne aktualne reformske procese u području obrazovanja, zahtijevamo od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da odgodi donošenje Pravilnika, razmotri primjedbe i prihvati prijedloge Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao najsnažnijega i najzastupljenijega dionika u obrazovanju nastavnika za predmetnu nastavu u osnovnoj i srednjoj školi. To bi omogućilo kvalitetniju pripremu Nacrta Pravilnika, izmjenu postojećih neopravdanih prijedloga, doradu nekonzistentnih i ispravak netočnih navoda u Nacrtu. I konačno, takav izmijenjeni i dorađeni Pravilnik bio bi usklađen s recentnim zakonskim propisima te bi pratio tijek reformi, a na dobro cjelokupnoga hrvatskog obrazovnog sustava. U Zagrebu 25. veljače 2016. DEKAN Prof. dr. sc. Vlatko Previšić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
220 Bojana Kurlagić Članak 5., 9. Južnoslavenski jezici i književnosti Postoje učitelji koji su završili Učiteljski fakultet u Zagrebu s pojačanim nastavnim predmetom srpski jezik i kultura i rade u predmetnoj nastavi u manjinskim školama gdje se nastava odvija na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Molim Vas da i ovo zvanje uvrstite u Pravilnik. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
221 Bruno Ćurko Članak 6., 3) etika: Poštovani, Znanstveno Vijeće Instituta za filozofiju na svojoj 141. izvanrednoj sjednici usuglasilo je tekst kojim reagira na očite nepravilnosti u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Dopis je dostupan na: http://www.ifzg.hr/dokumenti/Prijedlog_za_unosenje_izmjena_u_Nacrtu_Pravilnika_o_odgovarajucoj_vrsti_obrazovanja.PDF Kao jedina isključivo znanstvena institucija u Republici Hrvatskoj kojoj je filozofija primarni cilj istraživanja, smatramo kako su u navedenom Nacrtu učinjeni propusti koji se naročito odnose na nastavne predmete Filozofija i Etika. Nacrtom ovog Pravilnika predviđeno je da, osim filozofa: - Filozofiju ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 5. Nacrta); - Etiku ravnopravno mogu predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 3. Nacrta); - Etiku i kulturu ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 4. Nacrta). Neosporno je kako su u navedenim člancima napravljeni očiti propusti, kojima se negira specifičnost struke i kompetentnosti za nastavne predmete Etika i Filozofija. Iz važećih propisanih nastavnih programa za Filozofiju i Etiku , kao i iz same kompleksnosti tih predmeta, jasno je kako su jedini kompetentni nastavnici za izvođenje nastave Filozofije i Etike nastavnici koji su studirali i završili studij filozofije. Držimo da se omogućavanjem nestručne nastave iz bilo kojeg nastavnog predmeta bitno urušava kvaliteta nastave u srednjim školama. Smatramo kako nastavne predmete Filozofiju, Etiku i Etiku i kulturu može predavati samo: - diplomirani filozof - magistar/magistra edukacije filozofije - profesor filozofije U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) od 30.12.2014., u dijelu XI. članka 105. stavak 7. stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Dakle, Filozofiju, Etiku i Etiku i kulturu mogu predavati samo oni koji su diplomirali filozofiju (gore navedeni). U Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Filozofija je u području Humanističkih znanosti (6.), navedena kao polje (6.01). Teologija (6.02.) i Religijske znanosti (6.09.) su polja različita od filozofije. Iako su religijske znanosti interdisciplinarno područje, iz toga ne proizlazi da se na tom studiju stječu sustavno znanje i kompetencije iz filozofije i etike. Nadalje, isti Pravilnik navodi kako Etika (6.01.08) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01). Dakle, etika je filozofska disciplina i sustavna znanja iz etike sustavno se studiraju na odjelima i odsjecima za filozofiju. Unutar teologije ne postoji grana etike, nego moralne teologije. Sociologija (5.05.) i Politologija (5.03.) nisu u području Humanističkih znanosti (6), već su polja u području Društvenih znanosti (5). U možda najvažnijem dokumentu u posljednjih dvadesetak godina o nastavi filozofije i filozofske grupe predmeta Philosophy School of Freedom: Teaching philosophy and learning to philosophize: Status and prospects (UNESCO 2007) nigdje se ne postavlja teza da itko osim filozofa može predavati Filozofiju i Etiku. Dapače, neupitna je pretpostavka da samo profesionalno obrazovane osobe, u ovom slučaju filozofi, mogu predavati filozofske discipline u školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
222 Ana Zlatunić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, kao i ostali kolege diplomirani crkveni glazbenici – profesori crkvene glazbe, smatram da smo nepravedno i, iskreno se nadam, slučajno i nenamjerno izostavljeni iz popisa predavača u osnovnim i srednjim općeobrazovnim školama te osnovnim i srednjim glazbenim školama. Temeljem popisa položenih predmeta smatram da imamo itekako dobre kompetencije za rad u navedenim institucijama. S nadom u pozitivan ishod, srdačno Vas pozdravljam! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
223 Ana Zlatunić Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, kao i ostali kolege diplomirani crkveni glazbenici – profesori crkvene glazbe, smatram da smo nepravedno i, iskreno se nadam, slučajno i nenamjerno izostavljeni iz popisa predavača u osnovnim i srednjim općeobrazovnim školama te osnovnim i srednjim glazbenim školama. Temeljem popisa položenih predmeta smatram da imamo itekako dobre kompetencije za rad u navedenim institucijama. S nadom u pozitivan ishod, srdačno Vas pozdravljam! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
224 Bruno Ćurko Članak 6., 5555) filozofija: Poštovani, Znanstveno Vijeće Instituta za filozofiju na svojoj 141. izvanrednoj sjednici usuglasilo je tekst kojim reagira na očite nepravilnosti u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Tekst je dostupan na: http://www.ifzg.hr/dokumenti/Prijedlog_za_unosenje_izmjena_u_Nacrtu_Pravilnika_o_odgovarajucoj_vrsti_obrazovanja.PDF Kao jedina isključivo znanstvena institucija u Republici Hrvatskoj kojoj je filozofija primarni cilj istraživanja, smatramo kako su u navedenom Nacrtu učinjeni propusti koji se naročito odnose na nastavne predmete Filozofija i Etika. Nacrtom ovog Pravilnika predviđeno je da, osim filozofa: - Filozofiju ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 5. Nacrta); - Etiku ravnopravno mogu predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 3. Nacrta); - Etiku i kulturu ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 4. Nacrta). Neosporno je kako su u navedenim člancima napravljeni očiti propusti, kojima se negira specifičnost struke i kompetentnosti za nastavne predmete Etika i Filozofija. Iz važećih propisanih nastavnih programa za Filozofiju i Etiku , kao i iz same kompleksnosti tih predmeta, jasno je kako su jedini kompetentni nastavnici za izvođenje nastave Filozofije i Etike nastavnici koji su studirali i završili studij filozofije. Držimo da se omogućavanjem nestručne nastave iz bilo kojeg nastavnog predmeta bitno urušava kvaliteta nastave u srednjim školama. Smatramo kako nastavne predmete Filozofiju, Etiku i Etiku i kulturu može predavati samo: - diplomirani filozof - magistar/magistra edukacije filozofije - profesor filozofije U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) od 30.12.2014., u dijelu XI. članka 105. stavak 7. stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Dakle, Filozofiju, Etiku i Etiku i kulturu mogu predavati samo oni koji su diplomirali filozofiju (gore navedeni). U Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Filozofija je u području Humanističkih znanosti (6.), navedena kao polje (6.01). Teologija (6.02.) i Religijske znanosti (6.09.) su polja različita od filozofije. Iako su religijske znanosti interdisciplinarno područje, iz toga ne proizlazi da se na tom studiju stječu sustavno znanje i kompetencije iz filozofije i etike. Nadalje, isti Pravilnik navodi kako Etika (6.01.08) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01). Dakle, etika je filozofska disciplina i sustavna znanja iz etike sustavno se studiraju na odjelima i odsjecima za filozofiju. Unutar teologije ne postoji grana etike, nego moralne teologije. Sociologija (5.05.) i Politologija (5.03.) nisu u području Humanističkih znanosti (6), već su polja u području Društvenih znanosti (5). U možda najvažnijem dokumentu u posljednjih dvadesetak godina o nastavi filozofije i filozofske grupe predmeta Philosophy School of Freedom: Teaching philosophy and learning to philosophize: Status and prospects (UNESCO 2007) nigdje se ne postavlja teza da itko osim filozofa može predavati Filozofiju i Etiku. Dapače, neupitna je pretpostavka da samo profesionalno obrazovane osobe, u ovom slučaju filozofi, mogu predavati filozofske discipline u školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
225 Petra Markušić Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, osobno smatram da su učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje kompetentni za izvođenje nastave prirode i biologije u Osnovnoj školi. Poznajem učitelje koji predano, savjesno i odgovorno rade svoj posao, USPJEŠNI su i dokazuju svoju kompetentnost (i u području biologije!). Njihov trud i zalaganje prema nekim su komentarima očigledno suvišni, a njihov je rad sveden na bezvrijednost. Obezvrijediti nečije obrazovanje nije nimalo ugodno i pošteno. Ljudi koji su studirali razrednu nastavu s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje odabrali su taj studijski program zbog vlastite motiviranosti za određeno područje (u ovom slučaju prirode i biologije), zbog svjesnosti da će završivši studij moći obrazovati mlade naraštaje i biti ponosni na ono što rade, a za što su se prethodno školovali. Također, dvostrana razmišljanja (na razini fakulteta) upućuju na nelogičnosti, a ne na ono što bi trebalo biti odlika našeg obrazovnog sustava - INTERDISCIPLINARNOST. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
226 Ana Zlatunić PRAVILNIK Poštovani, kao i ostali kolege diplomirani crkveni glazbenici – profesori crkvene glazbe, smatram da smo nepravedno i, iskreno se nadam, slučajno i nenamjerno izostavljeni iz popisa predavača u osnovnim i srednjim općeobrazovnim školama te osnovnim i srednjim glazbenim školama. Temeljem popisa položenih predmeta smatram da imamo itekako dobre kompetencije za rad u navedenim institucijama. S nadom u pozitivan ishod, srdačno Vas pozdravljam! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
227 Ana Popović PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, Ponoviti ću upozorenja kolega: potrebno je u pravilniku točno navesti i upisati nazive za pojedinu struku, te dodati one koji nedostaju. Problem "težih" i "lakših" studijskih programa, kao i statusa osoba koje su završile Institut za crkveni glazbu postoji, ali ovo nije mjesto za raspravu o tome. Svaki studij ima svoj kurikulum (kojeg je odobrila struka i država) u kojem piše koje se kompetencije njime stječu; ako to nije točno onda treba mijenjati kurikulum studija. U gornjem tekstu (Čl. 5 27)4. i Čl. 8 4)) navedena je predviđena stručna sprema za školske knjižničare u osnovnim i srednjim školama. Glazbene i plesne škole također imaju stručnu službu, pa tako i knjižničare - mišljenja sam da bi trebalo za stručnog suradnika knjižničara u tim škola trebalo propisati stručnu spremu muzikologa (u svim varijantama nazivlja) jer su oni školovani i kompetentni za rad u takvim knjižnicama. Slažem se s prijedlozima "fusNOTE": U osnovnoj plesnoj školi muzikolozi bi trebali biti kompetentni za sljedeće predmete: 8) glazbena kultura/ solff 12) glazbena umjetnost 13) ritmika i glazba U osnovnoj glazbenoj školi muzikolozi bi trebali biti kompetentni za sljedeće predmete: 1) solfeggio 2) teorija glazbe U srednjoj plesnoj školi muzikolozi bi trebali biti kompetentni za sljedeće predmete: 13) glazbena umjetnost 19) narodni napjevi 22) povijest glazbe i plesa (bezuvjetno) 24) solfeggio s osnovama ritma 36) ritmika i glazba U srednjoj glazbenoj školi: 5) povijest glazbe 6) glazbeni oblici Osim toga, budući da su naši studijski programi otvorenog tipa, te je moguće da netko od kolega glazbenika završio neke module koji mu daju kompetencije za predavanje drugih predmeta, predložila bih da se za sve teoretske predmete doda odredba da je moguće da ih (u nedostatku traženog kadra) predaje osoba koja je zadovoljila na provjeri vještina - slično onome kako piše pod 16) trombon : diplomirani glazbenik (limeno puhaće glazbalo), uz uvjet da svira i trombon - provjera vještine sviranja trombona obvezna. Sa štovanjem: Ana Popović, prof. Glazbena škola u Varaždinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
228 Petar Runje Članak 6., 3) etika: Ako je cilj nastave najbolji odgoj i obrazovanje učenika, onda se ono može postići samo ako su za svaki nastavni predmet, između ostaloga, i nastavnici najbolji mogući. Diploma je prvo ili početno jamstvo kompetencije nastavnika i kako nijedna diploma osim diplome profesora matematike ne jamči osnovne kompetencije za izvođenje nastave matematike, tako nijedna osim diplome profesora filozofije ne jamči osnovne kompetencije za izvođenje nastave filozofije, logike i etike. Nacrt Pravilnika ostavlja širom otvorena vrata za nekompetentno izvođenje nastave, a to je u oprjeci s ciljem najboljeg mogućeg odgoja i obrazovanja učenika. Stoga je potrebno promijeniti odredbe o odgovarajućoj vrsti obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
229 Boška Munivrana PRAVILNIK U članku 5. u stavku 27. treba dodati: fonetičar- rehabilitator slušanja i govora; te u točki 3. istog stavka (27.) treba dodati profil stručnjaka: profesor fonetike/diplomirani fonetičar/magistar fonetike – rehabilitator slušanja i govora. Također u članku 8. u stavku 3. treba dodati: fonetičar- rehabilitator slušanja i govora. Obrazloženje: Nastavnim usmjerenjem fonetičar rehabilitator slušanja i govora obrazuju se stručnjaci za rad u ustanovama za dijagnostiku i rehabilitaciju osoba oštećena sluha i govora te u posebnim školama za takvu djecu. Zatim za praćenje slušnog i govornog statusa i razvoja djece u predškolskim i školskim ustanovama da se na vrijeme otkriju slušne i govorne teškoće i da se djecu uputi na rehabilitaciju te za kontinuirano praćenje djece s ugrađenom umjetnom pužnicom. Njihove kompetencije podrazumijevaju, osim rehabilitacije slušanja i govora, praćenje slušnog i govornog statusa i razvoja djece u predškolskim i školskim ustanovama da se na vrijeme otkriju slušne i govorne teškoće i da se djecu uputi na rehabilitaciju te su posebno kompetentni za kontinuirano praćenje djece i odraslih osoba s ugrađenom umjetnom pužnicom te kompetencije za razvoj programa i građe za slušno govornu dijagnostiku osoba s teškoćama slušanja i govora. U osnovnoj školi Poliklinike SUVAG, u Zagrebu, u individualnom procesu rehabilitacije slušanja i govora, rade stručnjaci nekoliko profila: fonetičari, logopedi i defektolozi. Svi oni pacijentima s poremećajima slušanja i govora, govorno-jezičnim teškoćama i teškoćama komunikacije, pružaju zdravstvene usluge primjenjujući iste rehabilitacijske postupke prema načelima Verbotonalne (VT) metode. Velik broj naših učenika se integrira u redovne osnovne škole, a također nastave školovanje u raznim srednjim školama. Budući da kao stručnjaci, fonetičari, sudjeluju u procesu obrazovanja djece s teškoćama slušanja i govora dok se nalaze u osnovnoj školi Poliklinike SUVAG, nema razloga da ne budu i stručni suradnici u osnovnim i srednjim školama. Poliklinika SUVAG je ustanova poznata diljem svijeta, ne samo na ovim našim prostorima, po svojoj jedinstvenoj metodi rehabilitacije slušanja i govora. Svoj postanak duguje originalnoj znanstvenoj misli akademika Petra Guberine i njegovih suradnika fonetičara, lingvista, liječnika, glazbenih i plesnih pedagoga, učitelja i drugih. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 1961. godine utemeljio je Katedru za primijenjenu i teorijsku fonetiku kao posve novi studij, proizašao iz potrebe za obrazovanjem stručnjaka koji će u svom radu moći primjenjivati polazišta tako različitih disciplina kao što su lingvistika, stilistika, književnost, scenska umjetnost, glazba, pokret, neuroznanost, otorinolaringologija, psihologija, akustika… Time je s jedne strane ostvareno dovoljno kvalitetno polazište za daljnji razvoj i primjenu verbotonalnog sistema, a s druge utemeljen fonetski pristup u razumijevanju gramatike, književnosti, stilistike i ostalih sastavnica hrvatskog književnog jezika, kasnije je osnivanjem škole govorništva, studij fonetike još upotpunjen. Zbog ovog originalnog, multidisciplinarnog pristupa, program studija fonetike Zagrebačkog sveučilišta uskoro postaje u svijetu poznat kao “Zagrebačka škola fonetike“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
230 Petar Runje Članak 6., 5555) filozofija: Ako je cilj nastave najbolji odgoj i obrazovanje učenika, onda se ono može postići samo ako su za svaki nastavni predmet, između ostaloga, i nastavnici najbolji mogući. Diploma je prvo ili početno jamstvo kompetencije nastavnika i kako nijedna diploma osim diplome profesora matematike ne jamči osnovne kompetencije za izvođenje nastave matematike, tako nijedna osim diplome profesora filozofije ne jamči osnovne kompetencije za izvođenje nastave filozofije, logike i etike. Nacrt Pravilnika ostavlja širom otvorena vrata za nekompetentno izvođenje nastave, a to je u oprjeci s ciljem najboljeg mogućeg odgoja i obrazovanja učenika. Stoga je potrebno promijeniti odredbe o odgovarajućoj vrsti obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
231 Sunčana Simichen PRAVILNIK, Članak 9. Diplomirala sam na Akademiji primijenejnih umjetnosti sveučilišta u Rijeci i imam primjedbu na Članak 9. i sljedeće programe: Likovna umjetnost, Kiparski dizajner, Dizajner unutrašnje arhitekture točke, Aranžersko-scenografski dizajner, Grafički dizajner, Slikarski dizajner, Dizajner odjeće, Dizajner metala, Dizajner keramike, Industrijski dizajner. Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti, a zvanja koja se postižu završetkom tih studija su: magistar/magistra primijenjene umjetnosti ili magistar/magistra likovne pedagogije. Smatram da zanimanja magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) imaju odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Iz tog razloga smatram da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u umjetničkim srednjim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
232 Sunčana Simichen Članak 6., 14) likovna umjetnost: Diplomirala sam na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci studij Likovne pedagogije. Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti, a zvanja koja se postižu završetkom tih studija su: magistar/magistra primijenjene umjetnosti ili magistar/magistra likovne pedagogije. Smatram da zanimanja magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) imaju odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Iz tog razloga smatram da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u srednjim školama u području likovne umjetnosti i svim ostalim srodnim područjima Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
233 Katarina Stupalo Članak 6., 5555) filozofija: Ne znam na osnovu kojeg kriterija je formiran ovaj Pravilnik jer evidentno nije riječ o kriteriju stručnosti! Na temelju kojih argumenta bilo tko osim osobe koja je uložila nekoliko godina svoga života u studij filozofije, može filozofiju predavati? Ono što me također zanima je: ako već navedeni u prijedlogu Pravilnika, izuzev filozofa i magistra filozofije mogu predavati filozofiju, zašto u prijedlogu Pravilnika tko može predvati vjeronauk, sociologiju i sl. nisu navedeni i filozofi? Pretpostavljam jer se smatra da nemaju zadovoljavajuću edukaciju, što je i ovdje slučaj! Stoga predlažem da se ovdje zadrži prijedlog koji je bio aktualan i u prethodnom Pravilniku: Filozofiju mogu predavati isključivo magistri filozofije i diplomirani filozofi. Katarina Stupalo Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
234 Katarina Stupalo Članak 6., 4) 4)etika i kultura: S obzirom da je etika filozofska disciplina, a samim time i etika i kultura, ono što je izneseno da vrijedi za etiku, a to je da su je kompetentni (s obzirom na edukaciju) predavati isključivo oni sa završenim studijem filozofije vrijedi i za ovaj predmet. Stoga, predlažem da se u prijedlog pravilnika unese izmjena: od dana stupanja ovoga Pravilnika na snagu predmet Etika i kultura ubuduće mogu predavati isključivo profesori filozofije te magiste/i filozofije. Katarina Stupalo, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
235 Katarina Stupalo Članak 6., 3) etika: Poštovani, uistinu je nevjerojatno kako je jedan ovakav prijedlog pravilnika uopće mogao izići u javnu raspravu s obzirom na veliki broj besmislica za pojedine predmete, a prema ovom praviliku i odgovarajuće uvjete obrazovanja za njih. Neću se posebno osvrtati na druge predmete već na one koji se mene dotiču izravno,a to su prije svega etika, logika i filozofija.Kolege i kolegice, a zatim i nadležne institucije i krovna udruženja iznijele su validne argumente zbog kojih etiku ne bi trebao predavati nitko osim onih koji su završili studij filozofije, no čini mi se da u ovom slučaju ne bi bilo zgorega još jednom ponoviti: etika je filozofska disciplina i kao takvu mogu je predavati isključivo filozofi. Ostali kojima bi po ovom pravilniku bilo dopušteno predavanje etike nemaju zadovoljavajuću edukaciju, neki od njih uopće tijekom svog fakultetskog obrazovanja ne slušaju etiku,a neki slušaju samo fragmente etike, što ih samim time ne čini kompetentnim predavati ju. Moje iskustvo predsjednice Povjerenstva za polaganje stručnih ispita iz etike samo još više učvršćuje moj stav jer se redovito susrećem s mladim ljudima koji su se silom prilika našli u situaciji da predaju nešto za što nisu kompetentni, dok s druge strane imamo veliki broj nezaposlenih filozofa. Nadam se da je ovaj uz sve navedene argumente dovoljno jak da se ovaj besmisleni prijedlog pravilnika (koji je u slučaju etike i do sada vrijedio) povuče jer primarni element stručnosti na kojem bi Ministarstvo ovdje trebalo inzistirati nije zadovoljen. Katarina Stupalo, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
236 Saša Žic Članak 9., Program: fotografski dizajner - Molim da se za sljedeće predmete: 1) fotografske tehnike, 2) fotografski dizajn, 4) fotolaboratorijski rad, 6) povijest struke, dodaju - diplomirani fotograf - akademski fotograf - Magistar / Magistra fotografije i vizualnih komunikacija - Magistar / Magistra medijskih umjetnosti i praksi, A za predmete: 3) fotografska kemija i 4) fotolaboratorijski rad doda: - Magistar/magistra inženjer/inženjerka grafičke tehnologije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
237 Klub studenata muzikologije "fusNota" PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, predlažemo da se, osim za općeobrazovne osnovne škole, i za nastavne predmete u umjetničkim školama primijeni stupnjevanje po uzoru na čl. 105, st. 6, t. a, b i c Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama jer su predloženim Nacrtom nažalost izjednačeni stručnjaci posve različitih kompetencija, djelomično neprimjerenih naravi pojedinih nastavnih predmeta. Usto smatramo nužnim uključivanje i kompetencija stečenih polaganjem izbornih modula (npr. Vođenje ansambla) i drugih izbornih kolegija tijekom studija. U tom se smislu slažemo sa stupnjevanjem koje je ranije iznijela Sanja Kiš Žuvela. Nadalje, smatramo da su u Nacrtu Pravilnika kod pojedinih predmeta muzikolozi – mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije – (u nastavku teksta: muzikolozi) nisu navedeni, a prema programu studija stječu kompetencije za izvođenje nastave tih predmeta. U nastavku donosimo primjedbe vezene uz pojedine sporne točke Članka 9. Nacrta Pravilnika: Članak 9. Osnovne plesne škole: 8) Glazbena kultura/Solfeggio u osnovnim plesnim školama: Muzikolozi su u Nacrtu Pravilnika izuzeti iako imaju kompetencije za izvođenje nastave solfeggia stečene u okviru pedagoškoga modula. Prijedlog je da se uvrste kao alternativa (točka b unutar stupnjevanja). Ostalo sukladno zahtjevima za Solfeggio u glazbenim školama. 12) Glazbena umjetnost u osnovnoj plesnoj školi prema programu Ane Maletić: (u važećem nastavnom planu naziv je predmeta Glazbena umjetnost, a u programu Glazbena kultura). Program je sličan t. 9. 8 i s time valja uskladiti tražene kompetencije. 13) Ritmika i glazba: analogno prethodnomu (t. 9.12). Članak 9. Osnovne glazbene škole: 1) Solfeggio: potrebno je predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave (kao što je predviđeno i trenutno važećim Pravilnikom) s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine. 2) Teorija glazbe: obrazloženje sukladno prethodnomu. 21) Skupno muziciranje: potrebno je posebno tretirati kompetencije za ravnanje zborom i orkestrom te vođenje komornog ansambla. Mišljenja smo da muzikolozi s položenim modulom Vođenje ansambla mogu kvalitetno voditi školski vokalni ansambl (Zbor). Članak 9. Srednje plesne škole: 13) Glazbena umjetnost: s obzirom na nastavni program predmeta, smatramo da u nedostatku primarnoga nastavnog kadra muzikolozi sa stečenim pedagoškim kompetencijama mogu kvalitetno izvoditi nastavu ovoga predmeta. 19) Narodni napjevi: s obzirom na to da su etnomuzikološki sadržaji jedna od temeljnih kompetencija svakoga muzikologa, treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ te muzikolozima dati prioritet u izvođenju ovoga nastavnog predmeta. 22) Povijest glazbe i plesa: s obzirom na to da su povijest glazbe i plesa temeljne kompetencije svakoga muzikologa, treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ te muzikolozima dati prioritet u izvođenju ovoga nastavnog predmeta. 23) Glazbeni i plesni folklor: s obzirom na to da su muzikolozi jedina struka predviđena za izvođenje ovoga predmeta, nije jasno odakle umjetno stvorena razlika između nekadašnjeg akademskog naziva (dipl. muzikolog) za koji se traže posebni uvjeti i trenutno važećega (mag. muzikologije) za koji nisu predviđeni nikakvi posebni uvjeti, što je u izravnom nesuglasju sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima te akademskom stupnju, NN 107/07 i 118/12. Udio sadržaja glazbenoga i plesnoga folklora u predbolonjskim i bolonjskim programima istovjetan je. Stoga treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ i predvidjeti sve akademske nazive muzikologa: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 24) Solfeggio s osnovama ritma: kao i za ostale nastavne predmete naziva Solfeggio predlažemo predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine. 36) Ritmika i glazba: kao i u t. 22, predlažemo predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine. Članak 9. Srednje glazbene škole: Valja izbaciti nepostojeći predmet 1) Glazbena umjetnost! 3) Harmonija: s obzirom na to da studenti muzikologije nastavu harmonije slušaju zajedno sa studentima teorije glazbe, predlažemo da se onima koji su položili kolegije Harmonija A1 i Harmonija A2 te Harmonija na klaviru A1 i Harmonija na klaviru A2 omogući predavanje ovoga nastavnog predmeta. Isto tako, valja dodati dirigente koji cjelokupan sadržaj predmeta Harmonija i Harmonija na klaviru tijekom studija svladavaju zajedno s teoretičarima i kompozitorima. 5) Povijest glazbe: potrebno je navesti sve akademske nazive muzikologa: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije. 6) Glazbeni oblici: slažemo se s prijedlogom stručne spreme, no potrebno je navesti točne akademske nazive. 7) Čitanje i sviranje partitura: mišljenja smo da predmet u nedostatku primarnoga kadra mogu izvoditi i muzikolozi s položenim kolegijem Sviranje partitura te modulom Vođenje ansambla. 8) Dirigiranje: mišljenja smo da predmet u nedostatku primarnoga kadra mogu izvoditi i muzikolozi s položenim modulom Vođenje ansambla. 31) Skupno muziciranje: predlažemo razdvajanje kompetencija za vođenje zbora, orkestra i komorne glazbe te mogućnost sudjelovanja muzikologa s položenim modulom Vođenje ansambla u izvođenju nastavnog predmeta Zbor. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
238 Nenad Frouth Članak 5., 14. Informatika Profesori politehnike (ranije PTO-a) bili su nositelji uvođenja izbornog predmeta "Informatika" proizašlog iz predmeta "Tehnička kultura" u osnovnim školama prije dvadesetak godina. Stekli se solidne kompetencije na studiju, a zatim se uz dugogodišnje radno iskustvo i redovno stručno usavršavali. Od samih začetaka pojave informatičke tehnologije u školama do danas korišteni su i kao volonteri na poslovima održavanja informatičkih učionica i cjelokupne informatičke opreme i mrežne infrastrukture u školama. Nerijetko su i svojim softverskim rješenjima unapređivali nastavu i olakšavali izvođenje administrativnih poslova u školi. Stoga smatram deplasiranim dovođenje u pitanje kompetencija profesora politehnike ili PTO-a za izvođenje nastave informatike u osnovnim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
239 Ana Drobac PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, ovim putem htjela bih se osvrnuti na Vaš prijedlog Pravilnika Članak 9. Glazbene i plesne škole točnije instrument VIOLA koji ste stavili na 23.mjesto, a ne u grupu gudačkih instrumenata ( nakon violine/ prije violoncella ). Nadalje,u prijedlogu Pravilnika za violu u OŠ navedena su zvanja magistar/magistra muzike (violinist, violist), dok je za violinu u OŠ navedeno samo magistar/magistra muzike (violinist) točnije izostavljeno je magistar/magistra muzike violist.Predlažem da u oba slučaja mogu predavati magistar/magistra muzike (violinist, violist) kao što je bilo i do sada.Ujedno Vas molim da se osvrnete na komentar Andree H.Bratković,prof. koja Vam je sve konstruktivno objasnila. S poštovanjem, Ana Drobac,prof.. Glazbena škola Josipa Hatzea,Split Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
240 Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Članak 5., 2. Engleski jezik Odsjek za anglistiku Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb Očitovanje o „NACRTU PRAVILNIKA O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU“ u dijelu koji se tiče predmeta Engleski jezik, Članak 5, stavak (1), točka 2.: 1. U Članku 5, stavak (1), točka 2. Engleski jezik – smatramo da bi nastavnici engleskog jezika koji su diplomirali na tzv. Pedagoškoj akademiji do 1991. godine – engleski jezik mogli predavati samo od 1. do 4. razreda osnovne škole, s obzirom na činjenicu da je tu, prema podacima na mrežnim stranicama Učiteljskog fakulteta, bila riječ o izobrazbi pedagoških djelatnika za rad u početnim razredima, tj. u razrednoj nastavi, dok je sam studij predmetne nastave prekinut 1976. godine te se od tada provodi na matičnim fakultetima. Četverogodišnji učiteljski studij na Učiteljskoj akademiji uveden je 1992. godine, a od 1998. četverogodišnji stručni učiteljski studij s pojačanim predmetom, koji obrazuje diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom Engleski jezik, pred kojima bi također prednost pri zapošljavanju za održavanje predmetne nastave u višim razredima osnovne škole (dakle, od 5. do 8. razreda) trebali imati oni koji su završili studij engleskog jezika na matičnom (Filozofskom) fakultetu, a u skladu s Člankom 105, stavcima (6) i (7) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.) Ne dovodimo u pitanje kompetencije magistara primarnog obrazovanja s engleskim jezikom stečene na integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju Učiteljski studij s engleskim jezikom, uvedenom 2005. godine. 2. Protivimo se ideji da engleski jezik na bilo kojoj razini predaju prvostupnici engleskog jezika i književnosti jer za to nisu kvalificirani. Naime, na preddiplomskoj razini nemaju niti jedan predmet iz područja tzv. pedagoških kompetencija, niti ih mogu steći naknadno u obimu 55 ects-a, jer je to predviđeno nakon završene diplomske razine studija. K tome, ishodi učenja preddiplomskog studija ne predviđaju takvu kompetenciju. S obzirom na to da su svi studiji engleskog jezika u Hrvatskoj oblika 3+2, nejasno je na koga bi se odnosila točka c. u Članku 105, stavak (6) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koja kaže: „(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila (…) c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka.“ 3. Velik broj naziva studija engleskog jezika krivo je naveden u tablici te nudimo ispravne nazive uz napomenu da nigdje u Republici Hrvatskoj ne postoji jednopredmetni preddiplomski studij engleskog jezika. Nazivi Anglistika i Engleski jezik i književnost odnose se na isti studij. Prema predbolonjskome sustavu, po završetku studija engleskog jezika i književnosti zvanje diplomiranog anglista stjecalo se odabirom tzv. znanstvenog smjera, a ne nastavničkog. U skladu s navedenim, donosimo ispravke krivo napisanih naziva smjerova i studija te dajemo svoj prijedlog navođenja vrsta obrazovanja za predavanje predmeta Engleski jezik u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu: Članak 5 (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja: 2. Engleski jezik a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona : - magistar/magistra edukacije engleskog jezika i književnosti Engleski jezik i književnost (jednopredmetni): smjer nastavnički Engleski jezik i književnost (dvopredmetni): smjer nastavnički - profesor engleskog jezika i književnosti Engleski jezik i književnost (jednopredmetni): smjer nastavnički Engleski jezik i književnost (dvopredmetni): smjer nastavnički -magistar/magistra primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom) Učiteljski studij s engleskim jezikom - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom (Engleski jezik) – samo za nastavu od 1. do 4. razreda - nastavnik engleskog jezika (koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine) – samo za nastavu od 1. do 4. razreda b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - magistar/magistra engleskog jezika i književnosti Engleski jezik i književnost (jednopredmetni): smjer: lingvistički/prevoditeljski/književno-kulturološki; Engleski jezik i književnost (dvopredmetni): smjer: lingvistički/prevoditeljski/književno-kulturološki; - diplomirani anglist Engleski jezik i književnost (jednopredmetni): smjer: znanstveni Engleski jezik i književnost (dvopredmetni): smjer: znanstveni c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) engleskoga jezika i književnosti Engleski jezik i književnost (dvopredmetni) – vidi napomenu br. 2 Članak 6. Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama smatra se: 2) Engleski jezik: - magistar/magistra edukacije engleskog jezika i književnosti - profesor engleskog jezika i književnosti - magistar/magistra engleskog jezika i književnosti - diplomirani anglist Zaključak: S obzirom na velik broj formalnih pogrešaka novog Pravilnika uočenih samo u segmentu koji se odnosi na podučavanje engleskog jezika, razvidno je da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH prilikom sastavljanja prijedloga novog Pravilnika nije stupilo u kontakt s odgovarajućim sastavnicama Sveučilišta koja provode programe na koje se novi Pravilnik oslanja. Također smatramo da bi Ministarstvo trebalo uvesti primjereniju praksu oglašavanja javnih rasprava, poglavito kad je riječ o pravilnicima koji obuhvaćaju sve znanstveno-obrazovne institucije u RH i koji po svojoj naravi utječu na prethodne, sadašnje i buduće generacije znanstveno-obrazovnog kadra. U Zagrebu, 25. veljače 2016. dr. sc. Irena Zovko Dinković, izv. prof. pročelnica Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
241 Neven Jovanović Članak 6., 13) latinski jezik: Poštovani, kao zamjenik pročelnika Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu želio bih, u vezi s prijedlogom za brisanje stavka "diplomirani kateheta" iz tablice 13) latinski jezik, dodati prethodno iznesenim argumentima kolega, s kojima se u potpunosti slažem, i jedan strateški. Ako se, u skladu s usvojenom strategijom cjelovite kurikularne reforme, od nastavnika traže nove vještine za novo vrijeme, to dodatno povećava važnost i stručnih i pedagoških kompetencija nastavnika. Katehete takve kompetencije zasigurno imaju, ali nipošto ne za izvođenje nastave latinskog, koji, kao jezik kulturnoga nasljeđa, postavlja vrlo specifične metodičke i didaktičke izazove i pred nastavnike i pred učenike. Apeliram da se nastava klasičnih jezika prepusti stručno osposobljenim nastavnicima. Srdačno, Neven Jovanović, izv. prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
242 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRAVILNIK, Članak 8. Članak 8. Stručni suradnici (srednja škola) S obzirom na činjenicu kako se termin «stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskog profila» odnosi na tri ravnopravna stručnjaka – edukacijskog rehabilitatora, logopeda i socijalnog pedagoga – predlažemo da se tako i navedu. Radi se o tri različita profesionalna identiteta i tri različita stručnjaka koji se bave različitim poslovima i različitim populacijama što je utemeljeno na specifičnim kompetencijama koje se razvijaju tijekom visokoškolskog obrazovanja na tri zasebna studijska programa (Rehabilitacija/Edukacijska rehabilitacija; Logopedija; Socijalna pedagogija). Na mjestu gdje se navode stručni suradnici u srednjoj školi predlažemo stručnjake edukacijsko-rehabilitacijskog profila navesti zasebno kako slijedi (dodati i logopeda). U ovom članku koji se odnosi na stručne suradnike u srednjoškolskoj ustanovi potrebno je uz postojeće stručne suradnike navesti i magistra logopedije (i sve ostale prijašnje inačice ovog stručnog naziva) budući da najveći broj djece s teškoćama koji pohađa redovne srednje škole zapravo ima teškoća iz područja specifičnih teškoća učenja koje su uvjetovane jezičnim, komunikacijskim, govornim teškoćama te teškoćama ili oštećenjima sluha što spada isključivo u domenu rada logopeda. Odnosno, adekvatnu podršku za uspješno obrazovanje u obrazovnoj ustanovi učenicima s navedenim teškoćama i njihovim nastavnicima može pružiti isključivo logoped. U protivnom, vrsta podrške navedenoj populaciji učenika (u ukupnoj populaciji srednjoškolaca ona iznosi između 10-12 %) neće biti odgovarajuća niti učinkovita. Istovremeno molimo i dopunu dosadašnjih nazivlja koji su izjednačeni s novim akademskim nazivima kako slijedi. To znači da će stajati: 1) edukacijski-rehabilitator - profesor - defektolog - diplomirani defektolog-odgajatelj predškolske djece - diplomirani defektolog-nastavnik razredne nastave -profesor defektolog-opći smjer -profesor defektolog-smjer rehabilitacija -profesor rehabilitator -magistar edukacijske rehabilitacije 2) logoped - profesor - defektolog -diplomirani defektolog - logoped -profesor defektolog - smjer logopedija -profesor logoped -magistar logopedije 3) socijalni pedagog - profesor - defektolog -diplomirani socijalni pedagog -diplomirani defektolog - socijalni pedagog -profesor defektolog - smjer poremećaj u ponašanju -profesor socijalni pedagog -magistar socijalne pedagogije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
243 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRAVILNIK, Članak 5. Članak 5., točka 27., Stavak 2) (stručni suradnici osnovna škola) S obzirom na činjenicu kako se termin «stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskog profila» odnosi na tri ravnopravna stručnjaka – edukacijskog rehabilitatora, logopeda i socijalnog pedagoga – predlažemo da se tako i navedu. Radi se o tri različita profesionalna identiteta i tri različita stručnjaka koji se bave različitim poslovima i različitim populacijama što je utemeljeno na specifičnim kompetencijama koje se razvijaju tijekom visokoškolskog obrazovanja na tri zasebna studijska programa (Rehabilitacija/Edukacijska rehabilitacija; Logopedija; Socijalna pedagogija). Na mjestu gdje se navode stručni suradnici u osnovnoj školi predlažemo stručnjake edukacijsko-rehabilitacijskog profila navesti zasebno kako slijedi. Istovremeno molimo i dopunu dosadašnjih nazivlja koji su izjednačeni s novim akademskim nazivima kako slijedi. To znači da će stajati: 1) edukacijski-rehabilitator - profesor - defektolog - diplomirani defektolog-odgajatelj predškolske djece - diplomirani defektolog-nastavnik razredne nastave -profesor defektolog-opći smjer -profesor defektolog-smjer rehabilitacija -profesor rehabilitator -magistar edukacijske rehabilitacije 2) logoped - profesor -defektolog - diplomirani defektolog-logoped - profesor defektolog-smjer logopedija - profesor logoped - magistar logopedije 3) socijalni pedagog - profesor - defektolog -diplomirani socijalni pedagog -diplomirani defektolog-socijalni pedagog -profesor defektolog-smjer poremećaj u ponašanju -profesor socijalni pedagog -magistar socijalne pedagogije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
244 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRAVILNIK, Članak 5. Točka 27. Uz nazive stručnjaka edukacijskog rehabilitatora, logopeda i socijalnog pedagoga dodati specifično s kojim populacima se produženi stručni postupak provodi: Edukacijski rehabilitator (Program produženog stručnog postupka za učenike s teškoćama u razvoju koje proizlaze iz motoričkih, intelektualnih ili oštećenja vida, odnosno iz kombinacije više vrsta navedenih oštećenja) Logoped (Program produženog stručnog postpka za učenike sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija) i teškoćama jezično-govorne komunikacije, teškoćama socijalne komunikacije i oštećenjem sluha) Socijalni pedagog (Program produženog stručnog postupka za učenike s teškoćama kojima su problemi u ponašanju (teškoće u ponašanju i poremećaji u ponašanju) primarni izvor potrebe za dodatnom stručnom podrškom) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
245 Klub studenata muzikologije "fusNota" Članak 6., 8) glazbena umjetnost: Poštovani, predlažemo da se, kao i u (općeobrazovnim) osnovnim školama, i na Glazbenu umjetnost u srednjim školama primijeni stupnjevanje po uzoru na čl. 105, st. 6, t. a, b i c Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. Prednost pri zapošljavanju trebali bi imati muzikolozi, zbog naravi predmeta koja je usmjerena ka upoznavanju stilskih i historijskih aspekata glazbe, što je ujedno i temeljni sadržaj studija muzikologije. Magistri glazbene kulture ili teorije glazbe, kao i dirigenti i kompozitori, mogli bi na ovu poziciju doći samo uvjetno jer imaju slabije kompetencije s obzirom na stilski i historijski aspekt programa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
246 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRAVILNIK, Članak 2. S obzirom na činjenicu kako se termin «stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskog profila» odnosi na tri ravnopravna stručnjaka – edukacijskog rehabilitatora, logopeda i socijalnog pedagoga – predlažemo da se tako i navedu. Radi se o tri različita profesionalna identiteta i tri različita stručnjaka koji se bave različitim poslovima i različitim populacijama što je utemeljeno na specifičnim kompetencijama koje se razvijaju tijekom visokoškolskog obrazovanja na tri zasebna studijska programa (Rehabilitacija/Edukacijska rehabilitacija; Logopedija; Socijalna pedagogija). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
247 Klub studenata muzikologije "fusNota" Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, na početku bismo vam htjeli skrenuti pozornost na nedosljednost i nepreciznost u navođenju akademskih naziva. Potrebno je precizno navesti sve službene akademske nazive koji su se do sada mogli steći na području RH kako nitko s punopravnom stručnom spremom ne bi imao poteškoća pri zapošljavanju. Nadalje, predloženo stupnjevanje kompetencija smatramo neprimjerenim te predlažemo sljedeće: a) prednost pri zapošljavanju: - glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): - glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta - kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor - dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent - muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije - mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenik c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) - sveuč. prvost. (bacc.) glazbene pedagogije - sveuč. prvost. (bacc.) teorije glazbe; sveuč. prvost. (bacc.) glazbene teorije - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom Glazbena kultura - nastavnik glazbene kulture koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
248 Marija Šokec Članak 6., 26) vjeronauk: Poštovani, predlažem da se doda da vjeronauk može predavati i prof. filozofije i religijske kulture Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
249 Marjan Krajna PRAVILNIK Uvaženi, koristim priliku predložiti nadopunu s obzirom da je u tijeku izmjena i dopuna „ Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu“ Kak sva zanimanja traže adekvatnu stručnu spremu te adekvatan stručno pedagoški kadar predložio sam neke nadopune. Želja nam je imati Pravilnik koji omogućava zapošljavanje osobama s adekvatnom stručnom spremom. Smatramo da stručna sprema treba biti navedena slijedom kompetencija po principu primarne vrste obrazovanja za određeni predmet, a potom navesti i ostale odgovarajuće vrste obrazovanja. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Budući da je prema postojećim zakonskim propisima poslodavac dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme ponuditi nadopunu satnice, stručna sprema propisana na ovaj način, otvara mogućnost da, na primjer, nastavnik klavira može izvodi nastavu solfeggia i sl. U osnovnim plesnim školama za nastavnika predmeta : 1) klasični balet: sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije plesač klasičnog baleta (za škole suvremenog plesa); plesač klasičnog baleta s umjetničkom plesačkom scenskom praksom (za školu klasičnog baleta) plesač klasičnog baleta s umjetničkom plesačkom scenskom praksom 2) povijesni plesovi: sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije plesač klasičnog baleta s umjetničkom plesačkom scenskom praksom 3) karakterni plesovi: sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije plesač klasičnog baleta s umjetničkom plesačkom scenskom praksom 4) osnove klasičnog baleta: plesač klasičnog baleta plesač klasičnog baleta s umjetničkom plesačkom scenskom praksom 5) ritmika: plesač suvremenog plesa plesač edukacijskog smjera 6) ples: plesač suvremenog plesa plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom; plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom 7) suvremeni ples: plesač suvremenog plesa plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom; plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom 8) Glazbena kultura (solfeggio): magistar/magistra teorije glazbe ( magistar mus.) magistar teorije magistra glazbene teorije profesor teoretskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) magistra glazbene kulture magistra glazbene pedagogije profesor glazbene kulture magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-dirigent diplomirani glazbenik - dirigent magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar teorije glazbe i magistar muzikologije diplomirani glazbenik - kompozitor (skladatelj) magistar/magistra muzike (kompozicija; primijenjena kompozicija; kompozicija s teorijom) 9) klavir: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistra muzike-klavir profesor glasovira ( profesor klavira) diplomirani glazbenik - glasovirač magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-orgulje diplomirani glazbenik - orguljaš magistar/magistra muzike ( magistar mus.) 10) korepeticija: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-klavira akademski muzičar klavirist; profesor klavira profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra teorijskih glazbenih predmeta ( magistar mus.) profesor glazbene kulture magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) 11) funkcionalna tjelesna tehnika: plesač suvremenog plesa plesač edukacijskog smjera 12) glazbena umjetnost: profesor teorijskih glazbenih predmeta profesor glazbene kulture magistar/magistra glazbene teorije magistar/magistra glazbene pedagogije magistar/magistra glazbene kulture 13) ritmika i glazba: magistar/magistra glazbene teorije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene kulture sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene pedagogije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra muzike (kompozicija; primijenjena kompozicija; kompozicija s teorijom) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera plesač suvremenog plesa profesor glazbene kulture/teorijskih glazbenih predmeta U osnovnim glazbenim školama: 1) solfeggio: magistar/magistra teorije glazbe ( magistar mus.) profesor eoretskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) profesor glazbene kulture magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-dirigent magistar kompozicije diplomirani glazbenik - kompozitor (skladatelj) diplomirani glazbenik - dirigent 2) teorija glazbe: magistar/magistra teorije glazbe ( magistar mus.) profesor teoretskih glazbenih predmeta magistar/magistra muzike ( magistar mus.) diplomirani glazbenik - kompozitor (skladatelj) magistar kompozicije profesor glazbene kulture magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-dirigent diplomirani glazbenik - dirigent magistar/magistra muzikologije ( magistar muscol.) diplomirani glazbenik - muzikolog 3) klavir: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-klavir profesor glasovira ( profesor klavira) diplomirani glazbenik - glasovirač (klavirist) magistar/magistra muzike ( magistar mus.) diplomirani glazbenik - orguljaš magistar/magistra muzike ( magistar mus.) - čembalo 4) harfa: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) diplomirani glazbenik - harfist akademski muzičar harfist profesor harfe magistar muzike-harfa 5) violina: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor violine akademski muzičar violinist magistar muzike-violina diplomirani glazbenik - violinist 6) violončelo: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor violončela akademski muzičar violončelist magistar muzike-violončelo diplomirani glazbenik - violončelist 7) kontrabas: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor kontrabasa akademski muzičar kontrabasist magistar muzike-kontrabas diplomirani glazbenik - kontrabasist 8) gitara: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) akademski muzičar kontrabasist magistar muzike-kontrabas profesor gitare diplomirani glazbenik - gitarist 9) oboa: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) diplomirani glazbenik - oboist profesor oboe akademski muzičar oboist; magistar muzike-oboa 10) flauta i blokflauta: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor flaute akademski muzičar flautist magistar muzike-flauta diplomirani glazbenik - flautist 11) klarinet: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor klarineta akademski muzičar klarinetist magistar muzike-klarinet diplomirani glazbenik - klarinetist 12) saksofon: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor saksofona akademski muzičar saksofonist magistar muzike-saksofon diplomirani glazbenik - saksofonist 13) fagot: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor fagota akademski muzičar fagotist magistar muzike-fagot diplomirani glazbenik - fagotist 14) korno (rog) magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor korna (roga) akademski muzičar hornist (kornist) magistar muzike-rog diplomirani glazbenik - kornist 15) truba: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor trublje akademski muzičar trubač magistar muzike-truba diplomirani glazbenik - trubač 16) trombon: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor trombona (pozaune) akademski muzičar trombonist magistar muzike-trombon diplomirani glazbenik - trombonist diplomirani glazbenik (limeno puhaće glazbalo), uz uvjet da svira i trombon - provjera vještine sviranja trombona obvezna 17) tuba (bariton, helikon): magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor tube diplomirani glazbenik (limeno puhaće glazbalo), uz uvjet da svira i tubu - provjera vještine sviranja tube obvezna magistar muzike-tuba diplomirani glazbenik - tubist 18) udaraljke: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor udaraljki akademski muzičar udaraljkaš magistar muzike-udaraljke diplomirani glazbenik - udaraljkaš 19) harmonika: HARMONIKA 1. Magistar muzike -harmonika / akademski glazbenik harmonikaš/Profesor harmonike OBRAZLOŽENJE: Mišljenja smo da se radno mjesto učitelja harmonike mora izjednačiti sa svim ostalim instrumentima s obzirom da u Republici Hrvatskoj postoji akademski studij harmonike i da stručnog kadra iz godine u godinu ima sve više. Zbog nedostatka stručnog pedagoškog kadra prilikom zapošljavanja naročito u manjim sredinama vrlo je teško dobiti i nastavnika drugih struka te se ne traži iz tog razloga snižavanje kriterija potrebnih kompetencija za to radno mjesto. Ovaj Pravilnik ima za svrhu prije svega postaviti stručne kompetencije u glazbenom obrazovanju. 2) TAMBURE 1. Magistar muzike - tambure ili akademski glazbenik tamburaš Profesor tambura – od trenutka kada se studij otvori u Republici Hrvatskoj 2. Osobe s akademskim stupnjem obrazovanja iz tambure iz tambure, mandoline, domre, trzalačkih instrumenata, stečenim izvan Republike Hrvatske, uz uvjet priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije sukladno važećim zakonskim propisima 3. Magistar muzike ili profesor glazbe neovisno o smjeru pod uvjetom da ima tambure završene na razini srednje škole Mišljenja sam da je upozavanje studenata s tamburama u okviru studija Glazbene kulture kao i svih ostalih nedovoljno što se konstantno pokazuje u praksi prilikom zapošljavanja i radu tih učitelja u glazbenim školama. Zato se predlaže Magistar muzike ili profesor glazbe neovisno o smjeru pod uvjetom da ima tambure završene na razini srednje škole. 21) Skupno muziciranje (Zbor, orkestar ili komorna glazba) magistar/magistra teorije glazbe ( magistar mus) zbor - profesor teoretskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) zbor - profesor glazbene kulture magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar kompozicije diplomirani glazbenik - kompozitor (skladatelj) magistar/magistra muzike ( magistar mus.) diplomirani glazbenik - dirigent magistar/magistra muzike ( magistar mus.) profesor pjevanja magistar muzike-solo pjevač magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-dirigent orkestar - profesor glazbe (gudač, duhač ili harmonikaš, ovisno o vrsti orkestra) (gudački, duhački, harmonikaški) diplomirani glazbenik (gudač, duhač ili harmonikaš, ovisno o vrsti orkestra) magistar/magistra muzike ( magistar mus.) diplomirani glazbenik - dirigent 22) korepeticija: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-klavir akademski muzičar- klavirist magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistra muzike-orguljaš akademski muzičar - orguljaš magistar/magistra muzike ( magistar mus.) dirigent magistar/magistra muzike ( magistar mus.) 23) viola: magistar/magistra muzike (Violina; Viola) U srednjim plesnim školama za nastavnika predmeta : 1) ples: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač suvremenog plesa s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem (Umjetnički, Kineziološki, Pedagoški-društvenog usmjerenja) uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom 2) ples Laban: plesač suvremenog plesa s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem (Umjetnički, Kineziološki, Pedagoški-društvenog usmjerenja) uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom 3) ritmika: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač suvremenog plesa s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem (Umjetnički, Kineziološki, Pedagoški-društvenog usmjerenja) uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač edukacijskog smjera 4) suvremena plesna tehnika: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom diplomirani plesač ili plesač suvremenog plesa s umjetničkom scenskom praksom uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom 5) klasični balet: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač klasičnog baleta uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač klasičnog baleta (za škole suvremenog plesa) plesač klasičnog baleta s umjetničkom plesačkom scenskom praksom (za školu klasičnog baleta) 6) povijest plesa: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa magistar/magistra muzikologije magistar/magistra etnologije magistar/magistra povijesti umjetnosti magistar/magistra sociologije plesač klasičnog baleta uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom magistar/magistra dramaturgije; magistar/magistra komparativne književnosti 7) narodni plesovi: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač narodnih plesova; plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova (za Školu za klasični balet-obavezno) plesač narodnih plesova uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom 8) kinetografija: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač edukacijskog smjera 9) osnove koreografske kompozicije sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom plesač edukacijskog smjera s koreografskom scenskom praksom 10) metodika suvremenog odgojnog plesa: sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa magistar/magistra primarnog obrazovanja sa završenim programom plesač edukacijskog smjera plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom 11) pedagogija: magistar/magistra pedagogije profesor pedagogije 12) anatomija: doktor/doktorica medicine doktor medicine profesor biologije 13) glazbena umjetnost: magistar/magistra teorije glazbe ( magistar mus.) profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) profesor glazbene kulture magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar glazbe-kompozitor akademski muzičar - kompozitor magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzikologije akademski muzičar - dirigent magistra glazbene kulture 14) glasovir: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar muzike-klavir akademski muzičar- - klavirist magistar/magistra muzike ( magistar mus.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
250 Martina Lelak Članak 5., 13. Matematika Poštovani, javljam se u vezi jučerašnjeg očitovanja PMF-a kojim navedeni smatra da se dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje može steći isključivo na fakultetima, odnosno sveučilišnim odjelima koji imaju dopusnice za izvođenje sveučilišnih diplomskih i sveučilišnih integriranih nastavničkih studija odgovarajuće struke; da se inicijalna licenca za zvanje učitelja ili nastavnika pojedinog predmeta smije steći isključivo polaganjem stručnog ispita iz tog predmeta te; da se u završnim i prijelaznim odredbama osobama koje su zatečene na radnim mjestima za koje nemaju potrebne kompetencije u skladu s predmetnim Pravilnikom omogući rok ne duži od pet godina u kojemu moraju steći potrebne kvalifikacije. Ukoliko bi ovo u budućnosti postalo pravno važeće, a sukladno tome trebala bih steći navedeno, zanima me tko će snositi troškove navedenog? S poštovanjem, Martina Lelak, učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika s 12 godina radnog iskustva na mjestu učitelja matematike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
251 Marija Šokec Članak 5., 16. Priroda Poštovani, nisam prirodnjak po struci ali radila sam u više škola i susrela vrijedne kolegice koje su diplomirale razrednu nastavu s pojačanim prirodoslovljem i niti u jednom trenutku nisam susrela njihovu nestručnost u radu. Što više dokazale su se kroz razne aktivnosti koje su vezane uz prirodu i biologiju i bilo bi nepravedno sada ih proglasiti nestručnima za biologiju jer i njihov studij je u određenom trenutku odobren zakonom. Slažem se i s onima koji su postavili pitanje što je s ostalim kolegama koji su završili razrednu nastavu s nekim drugim pojačanim predmetom? Do kojeg razreda oni mogu predavati? Kolegama treba odati priznanje za njihov trud i rad i dodati da prirodu i biologiju može predavati: Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
252 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija PRAVILNIK Primjedbe Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Muzička akademija je u siječnju 2014. godine, na zahtjev MZOSa, dostavila popis vrste obrazovanja (studijskih programa) i usporedbu starih sa novim zvanjima i studijskim programima koje nudi Muzička akademijae Sveučilišta u Zagrebu. Smatramo da je taj popis relevantan za područja obuhvaćena članak 5, točka 23, Glazbena kultura, članak 6, točka 8, Glazbena umjetnost, te članak 9 Glazbene i plesne škole u domeni obrazovanja koje nudi naša visokoškolska institucija, stoga ne bismo komentirali kvalifikaciju svaki pojedini predmet. Upozoravamo da su sukladno Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/2007) te Integriranome popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica koje je objavio Rektorski zbor (NN 50/2015) području 7.03 Glazbena umjetnost, akademski nazivi vezani uz polja, odnosno grane (magistar/magistra muzike, magistar/magistra glazbene pedagogije), a ne studijske programe (npr. magistra muzike-klavir) stoga je nužno da se uz oznaci akademskog stupnja naznači studijski program koji nudi potrebne kompetencije za predavanje pojedinog predmeta u nastavi. Primjerice: kao nastavnik klavir u osnovnoj glazbenoj školi može raditi magistar/magistra muzike (mag.mus.) koji je završio Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Studij za instrumentaliste; smjer: Klavir (sa završenim Pedagoškim modulom predmeta), odnosno odgovarajući studij na drugim visokoškolskim ustanovama. Ujedno smatramo da je nužno odrediti prednost pri odabiru zaposlenika, prema našem popisu oni su posloženi prema redoslijedu prednosti tj. prvo označeni ima najbolje stručne kompetencije za određeni predmet. Primjerice u osnovnim glazbenim školama kao nastavnici klavira prednost imaju kandidati koji su završili studij klavira, zatim oni sa završenim studijem orgulja ili čembala. U prijedlogu Pravilnika to nije razvidno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
253 Hrvatsko matematičko društvo Članak 6., 16) matematika: Prijedlog: diplomirani inžinjer matematike - nadopuniti tekstom „uz obavezno pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanjem (60 ETCS) pri čemu na metodiku nastave matematike otpada barem 30 ECTS bodova ostvarenih na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“ jer gore navedene razine obrazovanje u svojim programima ne posjeduju nikakvo pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanjem . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
254 Paško Županović PRAVILNIK U Splitu, 24.2.2016. Otvoreno pismo Ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH Poštovani Ministre, cijenjene kolegice i kolege, cijenjeni građani, na stranicama središnjeg državnog portala [1] objavljen je nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu (u daljnjem tekstu Nacrt). On nudi rješenja koja nisu u skladu niti s postojećim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi [2] niti s idejama Cjelovite kurikularne reforme [3] koja proizlazi iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije [4]. Ovaj Nacrt je izuzetno važan za budućnost Hrvatske, međutim on vrvi nelogičnostima i pogreškama i kao takav nije prihvatljiv. Zbog toga predlažemo da se povuče. Nacrt sadrži: a) dijelove koji bi bitno narušili kvalitetu obrazovanja, b) pogreške u povezivanju kvalifikacije nastavnika i nastavnih predmeta. Uz to, neki studijski programi iz Popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica Rektorskog zbora [5], nisu uvršteni u Nacrt. Pod a) Najlošiji dio Nacrta je izjednačavanje diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom i magistara odgovarajućeg predmeta. Njihove kvalifikacije koje proizlaze iz ishoda učenja bitno se razlikuju, što se već na prvi pogled vidi iz broja ECTS bodova studijskih kolegija povezanih s odgovarajućim nastavnim predmetom. Neki nastavni programi diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom nisu dostupni javnosti. Za ilustraciju ove tvrdnje navodimo primjer predmeta Priroda koji se u Nacrtu isključivo povezuje s pojačanim predmetom Prirodoslovlje. Program studija diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja, na koji se Nacrt poziva, nije moguće vrednovati jer nije dostupan javnosti. Usvajanje ovakvog pravilnika dovelo bi do toga da školovanje osnovnoškolskih nastavnika na sveučilišnim prirodoslovnim studijima postane nepotrebno. To je suprotno nastojanjima izraženim u Strategiji obrazovanja znanosti i tehnologije, koja predviđa razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike, odnosno jačanju STEM (Science Technology Engineering Mathematics) područja. U tom smislu NOK [6] predviđa da se potrebna znanja iz prirodoslovlja definiraju prvenstveno kroz predmetne kurikulume sljedećih predmeta: priroda i društvo, priroda, geografija, biologija, kemija, fizika. Postoji ogroman prostor da se gradivo tih predmeta poveže i osuvremeni. Primjerice, iz Nastavnog plana i programa za osnovne škole [7], već je na prvi pogled vidljivo da predmet Priroda, koji se trenutno poučava u 5. i 6. razredu osnovne škole, a za kojeg se u preambuli kaže da pridonosi stvaranju učenikove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u svijetu, zapravo to ne čini. Stavak (3) članka (3) Nacrta ozbiljno dovodi u pitanje smisao Pravilnika, jer dopušta nestručnim osobama da drže nastavu, budući da glasi: Iznimno od stavka 1. ovog članka poslove nastavnika mogu obavljati i osobe s drugom vrstom obrazovanja ako je to propisano nastavnim planom/kurikulumom. Nužno je u članak 3 ugraditi odredbu po kojoj nastavu određenog predmeta mogu držati samo nastavnici koji su položili metodike dotičnog predmeta. Članak 11 ima intenciju zadržati neodgovarajući nastavni kadar bez njihovog doškolovanja. Da bi se to izbjeglo predlaže se da on glasi: Osobe koje se na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika zateknu u radnom odnosu na neodređeno radno vrijeme u osnovnoškolskoj ili srednjoškolskoj ustanovi, a nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Pravilnikom, trebaju u roku od 5 godina steći kvalifikaciju u skladu s ovim Pravilnikom. Pod b) Glede pogrešaka u povezivanju kvalifikacije nastavnika i nastavnih predmeta kao primjer navodimo predmet Fizika. Po nacrtu Pravilnika, predmet Fizika u osnovnoj školi mogu predavati i profesori matematike što je sasvim suprotno članku 105. stavka 6. točke a) spomenutog zakona [2]. Važno je napomenuti da magistri matematike na sveučilištima u Rijeci, Splitu i Zagrebu ne stječu niti jedan ECTS bod iz fizike, i sami tim nisu osposobljeni za stručno izvođenje nastave fizike. Kao primjer kompetentnih kvalifikacija koje se nalaze u Integriranom popisu akademskih naziva i kratica [5], a nisu uvrštene u Nacrt navodimo magistra edukacije fizike i matematike i prvostupnika fizike i matematike koji nedostaju u Nacrtu u dijelu koji se odnosi na osnovnu školu i to za predmete matematiku i fiziku, te magistra edukacije matematike i fizike koji nije navedene u Nacrtu u dijelu koji se odnosi na srednju školu i to za predmete matematiku i fiziku. Nacrt je nepregledan jer se u njemu nepotrebno koriste nazivi akademskih titula koje se više ne dodjeljuju, a koje su prema Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju izjednačene s titulom magistra. Primjeri: magistar primarnog obrazovanja i diplomirani učitelj razredne nastave, magistar edukacije i profesor te magistar inženjer i diplomirani inženjer. Ostale primjedbe i pogreške u Nacrtu nalaze se u prilozima koji slijede. Navedene, i dolje priložene, činjenice ozbiljno dovode u pitanje stručnost autora Nacrta, koji u dokumentu nisu niti navedeni. Pozivanje na programe koji nisu dostupni, dovodi u pitanje javnost rasprave. Ukratko naš zaključak je: Povući Nacrt iz javne rasprave. Reference - poveznice: [1] E– savjetovanja https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=2638 [2] Zakon o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi http://www.propisi.hr/print.php?id=8361 [3] Cjelovita će kurikularna reforma http://www.kurikulum.hr/osnovne-postavke-kurikularne-reforme [4] Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html [5] Integrirani popis akademskih naziva i kratica http://www.rektorski-zbor.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Tijela_sluzbe/Rektorski_zbor/dokumenti/Integrirani_popis_akademskih_naziva_i_kratica_2015_novo.pdf [6] Nacionalni okvirni kurikulum http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13571 [7] Nastavni plan i program za osnovnu školu http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20542 Ovo pismo potpisuje skupina sveučilišnih nastavnika sa sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, koja radi na projektu izrade prijedloga Hrvatskog kvalifikacijskog okvira za nastavnike STEM područja. • Izv. prof. dr. sc. Ivica Aviani (Odjel za fiziku, PMF, Sveučilište u Splitu) • Red. prof. dr. sc. Paško Županović (Odjel za fiziku, PMF, Sveučilište u Splitu) • Red. prof. dr. sc. Franjo Sokolić (Odjel za fiziku, PMF, Sveučilište u Splitu) • Izv. prof. Vanja Radolić (Odjel za fiziku, Sveučilište u Osijeku) • Dr. sc. Nataša Erceg (Odjel za fiziku, Sveučilište u Rijeci) • Doc.dr.sc. Berislav Marković, (Odjel za kemiju, Sveučilište u Osijeku) • Doc. dr. sc. Renata Odžak (Odjel za kemiju, PMF, Split) • Doc. dr. sc. Ljerka Jukić Matić (Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku) • Damir Purković, prof. (Odsjek za politehniku, FF, Sveučilište u Rijeci) • Izv. prof. dr. sc. Branko Vuković (Odjel za fiziku, Sveučilište u Osijeku) • Izv. prof. dr. sc. Krešimir Pavlina (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, FF, Sveučilište u Zagrebu) • Doc. dr. sc. Darija Marković (Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku) • Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana-Šepić (Odjel za fiziku, Sveučilišta u Rijeci) • Doc.dr.sc. Filip Stević (Odjel za biologiju, Sveučilišta u Osijeku) • Dr. sc. Irena Labak (Odjel za biologiju, Sveučilišta u Osijeku) • Mr. sc. Slavko Petrinšak(Odjel za fiziku, Sveučilište u Osijeku) • Dr. sc. Senka Blažetić (Odjel za biologiju, Sveučilišta u Osijeku) • Doc.dr.sc. Antonela Paladin, (Odjel za biologiju, PMF, Sveučilište u Splitu) • Doc.dr.sc. Mirko Ruščić, (Odjel za biologiju, PMF, Sveučilište u Splitu) • Red.prof.dr. sc. Sanja Seljan (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, FF, Sveučilište u Zagrebu) Naslovljeno: 1. Ministru znanosti obrazovanja i sporta RH 2. Predsjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu 3. Uredništvu Jutarnjeg lista 4. Dekanu PMFST 5. Dekanu PMFZG 6. Pročelniku Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci 7. Pročelniku Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci 8. Pročelniku Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci 9. Dekanu Filozofskog fakulteta u Rijeci 10. Dekanu Filozofskog fakulteta u Splitu 11. Dekanu Filozofskog fakulteta u Zagrebu 12. Pročelniku Odjela za fiziku Sveučilišta u Osijeku 13. Pročelniku Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku 14. Pročelniku Odjela za kemiju Sveučilišta u Osijeku 15. Pročelniku Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku PRILOZI RADNA GRUPA ZA FIZIKU Primjedbe vezane za predmet Fizika su navedene u glavnom tekstu kao primjeri. RADNA GRUPA ZA KEMIJU Članak 5. / 16. Priroda • Predmet Priroda ne bi smjeli predavati 'učitelji razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem'. Predmet Priroda je temelj za učenje predmeta Biologija, Kemija i Fizika u nastavku školovanja, te zahtjeva specifična znanja iz biologije, kemije te dijelom fizike. Ova znanja su u dovoljnom obimu i na primjeren način (razvijanje znanstvenog pogleda na svijet, praktičan rad u laboratoriju), od trenutno raspoloživih kadrova, stekli jedino kadrovi navedeni pod 17. Priroda i Biologija. Kompetencije učitelja razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem za izvođenje nastave iz predmeta Priroda, posebno su upitne ako se sagledaju u svjetlu predviđene kurikularne reforme. Članak 5. / 18. Kemija / a) • 'Profesori biologije i geografije' ne bi smjeli predavati Kemiju Pretpostavljamo da se radi o pogrešci koju treba ispraviti jer profesori biologije i geografije nemaju odgovarajuću vrstu obrazovanja. • Potrebno je navesti i zvanje 'profesor fizike i kemije', odnosno 'magistar edukacije fizike i kemije'. Članak 6. / 12. Kemija • 'Diplomirani inženjeri biotehnologije' ne bi smjeli predavati Kemiju. Diplomirani inženjeri biotehnologije (ili prehrambene tehnologije) ne mogu se smatrati kompetentnima za izvođenje općih kemijskih predmeta tj. predmeta Kemija, kako u osnovnoj, tako i u srednjim školama. Svi temeljni predmeti kemije na studiju Biotehnologije (i Prehrambene tehnologije) su deficitarni u sadržaju i obvezama u odnosu na one koji se održavaju na Prirodoslovno-matematičkim fakultetima, na preddiplomskom studiju i diplomskom studiju za magistre edukacije kemije. Primjerice, na studijima Biotehnologija i Prehrambena tehnologija, kolegij Uvod u kemiju i kemijsku analizu u kojemu se obrađuju sadržaji Opće kemije, Anorganske kemije i Analitičke kemije, izvodi se u trajanju od 158 sati i opterećenju od 12 ECTS. Za usporedbu, na PMF-u u Splitu, se samo kolegiji Opća kemija I i II izvode u opsegu od 210 sati i opterećenju od 20 ECTS-a. Organska kemija na studiju Biotehnologije održava se kroz 75 sati i nosi 6 ECTS-a, dok je na PMF-u u Splitu za Organsku kemiju (Organska kemija I i II, s Praktikumom) predviđeno 180 sati i 16,5 ECTS. Slično je sa Fizikalnom kemijom, pa i Biokemijom. Napominjemo da se Anorganska kemija i Analitička kemija, na PMF-u u Splitu, izvode kao zasebni kolegiji sa relativno velikim nastavnim opterećenjem. Mišljenja smo da se ova vrsta obrazovanja može smatrati odgovarajućom samo za izvođenje stručnih kemijskih predmeta u pripadajućim strukovnim školama. • 'Diplomirani inženjeri odnosno magistri/magistre inženjeri/inženjerke kemijske tehnologije ne bi smjeli predavati Kemiju. Slično kao i u slučaju diplomiranih inženjera biotehnologije, diplomirani inženjeri kemijske tehnologije su tijekom studija u odnosu na magistre edukacije kemije imali manje nastavno opterećenje svih temeljnih kemijskih kolegija. Kao primjer, ponudit ćemo usporedbu tih kolegija sa splitskog PMF-u na kojem se obrazuju magistri edukacije kemije i splitskog KTF-a na kojem se obrazuju kemijski tehnolozi. Sadržaji Opće kemije se na PMF-u u Splitu izvode u ukupnom opsegu od 210 sati i 20 ECTS-a, a na KTF-u u Splitu je za taj kolegij predviđeno 105 sati s opterećenjem od 9 ECTS-a. Jedan od temeljnih kemijskih kolegija – Biokemija, koji se na PMF-u u Splitu izvodi kroz 195 nastavnih sati (21 ECTS) potpuno je izostavljen u programima nekih smjerova kemijske tehnologije, dok je u drugima obuhvaćen satnicom od 90 nastavnih sati (9 ECTS). U Nacrtu pravilnika se ne vodi računa o evidentno različitim kompetencijama pojedinih profila kemijskih tehnologa. Primjerice, na KTF-u postoje tri smjera kemijske tehnologije na preddiplomskoj razini (Kemijsko inženjerstvo, Zaštita okoliša i Prehrambena tehnologija) i tri smjera na diplomskoj razini (Materijali, Mediteranske kulture i Zaštita okoliša). Osoba koja završi program, kemijskog inženjerstva i program Materijali, te stekne zvanje magistra/inženjera kemijskog inženjerstva uopće ne posjeduje kompetencije iz jednog od temeljnih područja kemije – biokemije, jer taj predmet nije u programima tih studija. Osoba s takvim zvanjem ne može kvalitetno izvoditi predmet Kemija u srednjim školama, poglavito u gimnazijama. U skladu s prethodnim, mišljenja smo da se diplomirani inženjeri kemijske tehnologije mogu smatrati kompetentnima za izvođenje stručnih kemijskih predmeta u odgovarajućim strukovnim školama. Članak 6. / Strukovne škole • Predlagatelj treba uskladiti popis predmeta u strukovnim školama s novim obrazovnim programima. U pravilniku se u više slučajeva navode predmeti koji se po novim programima više ne izvode (npr. u programu za zanimanje Prehrambeni tehničar). čl. 6. t….. U strukovnim školama za profile poljoprivredni tehničar vrtlar i poljoprivredni tehničar opći, voćar-vinogradar-voćar, vrtlar, poljoprivredni gospodarstvenik: Profesor kemije i magistar edukacije kemije kvalificiran je da predaje Zaštitu bilja i Zaštitu čovjekove okoline, a ne samo inženjeri/ magistri agronomije, biologije i kemijske tehnologije, pa bi navedene profesore/magistre edukacije trebalo uključiti u popis. čl.6. t.3 Strukovne škole, Obrazovni sektor geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija: za sve struke se navode inženjeri/profesori/magistri kemije i kemijske tehnologije, ali se ne navode magistri edukacije kemije. Ne spominje se da svi navedeni trebaju imati dodatnu nastavu iz metodike kemije i pedagoških predmeta. Osim toga, neprecizan je sljedeći tekst: „Profesor kemije (ili bilo koji dvopredmetni studiji)“. Potrebno je navesti da je riječ o dvopredmetnim studijima u kojima je jedna od struka kemija, a ne bilo koji „dvopredmetni studiji“, jer neprecizan pravilnik omogućava kojekava tumačenja! ČL.6. koristi se izraz “magistar edukacijske matematike i informatike“, što je netočno. Treba pisati „magistar edukacije matematike i informatike“, kao što se za sve ostale akademske nazive iz područja edukacije koristi izraz „magistar edukacije nekog predmeta“, a ne koristi se izraz “magistar edukacijske….“. čl. 9. Program : dizajner metala, 2) tehnologija materijala: Uz diplomiranog inženjera kemije, treba dodati magistar kemije i magistar edukacije kemije. čl. 11. Mislim da je socijalno korektno da osobe koje su zatečene na radnom mjestu u skladu s predhodnim zakonima i pravilnicima zadrže svoje radno mjesto, ako i nisu u skladu s novim pravilnikom, ali uz obvezu da steknu dodatno obrazovanje iz pedagoških kolegija i metodike kemije u razumnom roku ako imaju namjeru predavati kemiju u periodu dužem od pet godina. Čl.6, t 1: Začudo, odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave biologije, ne spominje se nepostojeći profesor biologije i geografije, koji međutim može predavati kemiju u osnovnoj školi! RADNA GRUPA ZA BIOLOGIJU 16. Priroda Predlaže se sljedeća tablica. a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - profesor biologije - profesor biologije i kemije - profesor biologije i geografije - nastavnik prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - nastavnik domaćinstva, prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - magistar/magistra edukacije biologije i kemije Biologija i kemija: smjer nastavnički - magistar/magistra edukacije biologije i geografije Biologija i geografija: smjer nastavnički b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - diplomirani inženjer biologije - magistar/magistra biologije Biologija: smjer znanstveni - magistar/magistra molekularne biologije Molekularna biologija - diplomirani inženjer molekularne biologije magistar/magistra biologije i ekologije mora Biologija i ekologija mora magistar/magistra ekologije i zaštite prirode Ekologija i zaštita prirode magistar/magistra eksperimentalne biologije Eksperimentalna biologija magistar/magistra zaštite okoliša Zaštita prirode i okoliša c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije Biologija: smjer znanstveni - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije i kemije Biologija i kemija  Prema Nacrtu Pravilnika predmet Priroda u 5. i 6. razredu osnovne škole mogu predavati samo diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja. Smatramo da diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja nisu kompetentni predavati predmet Prirodu budući da tijekom svog obrazovanja nisu adekvatno obučeni kako bi imali širinu znanja potrebnog za predavanje kolegija Priroda.  Stručnim kadrom koji je kompetentan predavati Prirodu smatramo osobe koje navodimo pod točkama a), b) i c).  Osobe pod kategorijom b) i c) moraju imati dodatno pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičkim obrazovanjem, s naglaskom na položenu metodiku biologije, kemije ili fizike na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna.  Osobe pod kategorijom c) mogu predavati predmet Prirodu jedino ukoliko se na natječaj ne javi nitko sa kompetencijama navedenim pod a) i b). 17. Priroda i Biologija Predlaže se sljedeća tablica. a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - profesor biologije - profesor biologije i kemije - profesor biologije i geografije - nastavnik prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - nastavnik domaćinstva, prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - magistar/magistra edukacije biologije i kemije Biologija i kemija: smjer nastavnički b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - diplomirani inženjer biologije - diplomirani inženjer molekularne biologije - magistar/magistra biologije Biologija: smjer znanstveni - magistar/magistra molekularne biologije Molekularna biologija Komentar:  Smatramo da se kategorija 17. Priroda i Biologija preimenuje u samo Biologija, jer su ta dva predmeta međusobno različita, a Priroda je već objašnjenja pod kategorijom 16.  Brisati magistra/magistru edukacije biologije i geografije pod kategorijom a) jer ne postoji prema postojećim vrstama studija.  Osobe pod kategorijom b) i c) moraju imati dodatno pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičkim obrazovanjem, s naglaskom na položenu metodiku biologije na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna.  Brisati kategoriju c) jer prvostupnici ne posjeduju dovoljno kompetencija za predavanje nastave Biologije. RADNA GRUPA ZA INFORMATIKU 14. Informatika Prijedlog je da se ne navode konkretne dvopredmetne kombinacije, jer ih je nemoguće prebrojiti (samo FF zagreb ima preko 40 programa i svaki se može kombinirati sa svakim). Predlaže se sljedeća tablica. a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - magistar edukacije informatike Informatika; smjer: nastavnički – jednopredmetni Informatika; smjer: nastavnički (dvopredmetni: s matematikom, tehnikom, fizikom, pedagogijom…); magistar edukacije informacijskih znanosti Informacijske znanost: smjer: nastavnički - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) Učiteljski studij s modulom Informatika Samo u razrednoj nastavi (članak 105, stavak 5 Zakona) b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - magistar matematike Matematika, smjer računarski ili informatika - magistar inženjer računarstva Računarstvo - magistar inženjer elektrotehnike Smjerovi:, računarska tehnika, telekomunikacije i informatika - Magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije - magistar informacijskih znanosti Informacijske znanost: smjer istraživački - magistar informatike Informatika c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni prvostupnik (baccalaureu) informatike Informatika – jednopredmetna Informatika – dvopredmetna Informacijski sustavi Sveučilišni prvostupnik informacijskih znanosti Informacijske znanosti - sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) računarstva Računarstvo 11) informatika: Predlaže se sljedeća tablica a) sukladno članku 105. stavka 7. Zakona - magistar edukacije informatike Informatika; smjer: nastavnički – jednopredmetni Informatika; smjer: nastavnički (dvopredmetni: s matematikom, tehnikom, fizikom, pedagogijom…); - magistar edukacije informacijskih znanosti Informacijske znanost: smjer: nastavnički Svi niže navedeni trebaju imati DPPI (pedagoške kompetencije min. 55 ECTS) - magistar/magistra informacijskih znanosti Informacijske znanosti: smjer: istraživački - magistar matematike Matematika, smjer računarski - magistar inženjer računarstva Računarstvo - magistar inženjer elektrotehnike Smjerovi:, računarska tehnika, telekomunikacije i informatika - Magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije - magistar informacijskih znanosti Informacijske znanost: smjer istraživački - magistar informatike Informatika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
255 Ivana Jurković PRAVILNIK Poštovani, u nacrtu Pravilnika nema riječi o zdravstvenim smjerovima (farmaceutski i sanitarni tehničar). Molimo da u razmatranje uzmete stručnost diplomiranog inženjera prehrambene tehnologije za držanje nastave iz sljedećih predmeta, za koje su stručni dipl.ing.biotehnologije: Uvod u laboratorijski rad, Opća kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Pretrage voda i Biokemija. Za navedene predmete smatram da je dipl.ing.prehrambene tehnologije stručan i sposoban isto kao dipl.ing.biotehnologije i dipl.ing.kemijske tehnologije. Molimo Vas da razmotrite ovaj prijedlog i omogućite izjednačavanje prehrambenog inženjera s inženjerom biotehnologije, s obzirom na, u potpunosti jednak opseg odslušanih i položenih kolegija iz gore navedenih područja. Lijep pozdrav. Aktiv nastavnika stručnih predmeta Medicinske škole u Šibeniku Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
256 Tihana Perić Članak 5., 24. Likovna kultura Poštovani, potpuno je neprihvatljivo zaposliti osobu bez kvalifikacija na bilo koje radno mjesto koje zahtjeva odgovarajući stupanj obrazovanja pa zašto bi to onda trebalo bilo u redu za školske knjižnice?! Komentar se odnosi na odredbu koja propisuje vrste obrazovanja za stručne suradnike knjižničare („završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja.“) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
257 dr. sc. Tetyana Fuderer, izv. prof., Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu PRAVILNIK ODSJEK ZA ISTOČNOSLAVENSKE JEZIKE I KNJIŽEVNOSTI FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU I. Lučića 3 dr. sc. Tetyana Fuderer, izv. prof., pročelnica Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu upućuje primjedbe i prijedloge na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu: PRIJEDLOZI IZMJENA čl. 5., st. 5. i 12. Nacrta Pravilnika: Prijedlog novog teksta: Članak 5., st. 5. a) profesor ruskog jezika i književnosti magistar / magistra edukacije rusistike b) magistar / magistra rusistike c) --- OBRAZLOŽENJE: U čl. 5. pod t. 5. „Ruski jezik“ navodi se da ruski jezik u osnovnoj školi može predavati sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) rusistike, što proturječi programu preddiplomskog sveučilišnog studija Ruskog jezika i književnosti (dvopredmetni) za koji je MZOŠ izdao dopusnicu (Klasa: UP/I-602-04/05-16/218; URBROJ: 533-07-05-2). Članak 5., st. 12. a) profesor odgovarajućeg jezika i književnosti magistar / magistra edukacije odgovarajućeg jezika b) magistar / magistra odgovarajućeg jezika c) --- OBRAZLOŽENJE: U čl. 5. pod t. 12. „Ostali jezici“ navodi se da ostale jezike u osnovnoj školi može predavati sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea), što, u slučaju ukrajinskog jezika koji se izvodi u osnovnim školama (a može se izvoditi i u srednjim školama) kao jezik nacionalne manjine, proturječi programu preddiplomskog sveučilišnog studija Ukrajinskog jezika i književnosti (dvopredmetni) za koji je MZOŠ izdao dopusnicu (Klasa: UP/I-602-04/05-16/509; URBROJ: 533-07-05-2). Članak 6., st. 21. - magistar / magistra edukacije rusistike - magistar / magistra rusistike - magistar / magistra ruskog jezika i književnosti - diplomirani rusist - profesor ruskog jezika i književnosti OBRAZLOŽENJE: Smatramo da u čl. 6. koji se odnosi na odgovarajuće vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama pod t. 21. „Ruski jezik“ treba dodati magistar / magistra edukacije rusistike i magistar / magistra rusistike. PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI: Članak 6. U čl. 6. narušena je logika navođenja odgovarajućih vrsta i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. Budući da je prema "Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje" na srednjoškolskoj razini predviđena nastava manjinskih jezika predlažemo da se, kao i u čl. 5., uvrsti točka „Ostali jezici“ pod kojom će biti navedene odgovarajuće vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
258 Hrvatsko matematičko društvo Članak 5., 13. Matematika Hrvatsko matematičko društvo Bijenička 30 10000 Zagreb Zagreb, 25. veljače 2016. Prilog otvorenom javnom savjetovanju o nacrtu PRAVILNIKA O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU Hrvatsko matematičku društvo kao krovna strukovna organizacija svih matematičara u Republici Hrvatskoj uključuje se u otvoreno javno savjetovanje vezano uz vrtu obrazovanja učitelja i nastavnika matematike. Temeljna načelo na kojem se zasniva naš prilog javnom savjetovanju jest činjenica da dugoročno osiguranje kvalitete obrazovanja nastave matematike mogu osigurati jedino nastavnici koji su kompetentni u području matematike kao akademskoj disciplini te u području metodike nastave matematike. Stoga smatramo da pravilnik treba nužno doraditi jer u mnogim svojim dijelovima ne nudi garancije da će osoba koja posjeduje neka od navedenih obrazovanih razina prema nacrtu pravilniku ima navedene kompetencije. Posebno želimo naglasiti da je dvojben onaj dio pravilnika koji se odnosi na nastavu matematike i informatike u višim razredima osnovne škole. Sukladno tome želimo istaknuti da nacrt Pravilnika treba mijenjati u sljedećim segmentima: 1. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike 2. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike 3. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Prijedlog: brisati u potpunosti jer navedeni prvostupnici ne posjeduju odgovarajuću razinu naobrazbe koja garantira kompetentnost niti u području matematike kao akademske discipline niti području metodike nastave matematike. 5. diplomirani inženjer matematike 6. magistar/magistra matematike 7. magistar/magistra računarstva i matematike Prijedlog: nadopuniti tekstom „uz obavezno pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanjem (60 ETCS) pri čemu na metodiku nastave matematike otpada barem 30 ECTS bodova ostvarenih na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“ jer gore navedene razine obrazovanje u svojim programima ne posjeduju nikakvo pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanjem . 8. diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika Prijedlog: brisati u potpunosti jer učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika nemaju kompetencije u području matematike kao akademske discipline, a upitna je razina naobrazbe u području metodike nastave matematike. Eventualno se diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika može izjednačiti s razinama obrazovanja u stavcima 9. do 21. ako bi se kao dodatni uvjet od 60 ECTS bodova ostvarenih na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike. U tih 60 ECTS bodova na metodiku nastave matematike otpada 30 ECTS bodova, a ostalih 30 ECTS bodova odnose na neke temeljne sadržaje iz područja matematike kao akademske discipline. Također važno je istaknuti da predloženi nacrt pravilnika je prepun i grešaka formalne prirode. Tako je, na primjer, u potpunosti neujednačeno navođenje nazivlja za oba spola. No navodimo i jedan prijedlog poboljšanja teksta: • nepotrebno je kod nazivlja magistar edukacije matematike, magistar edukacije matematike i informatike, magistar edukacije matematike i fizike te magistar fizike i matematike u desnoj koloni išta pisati 23. magistar/magistra edukacije fizike i filozofije Prijedlog: brisati u potpunosti jer magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema kompetencije u niti području matematike kao akademske discipline niti u području metodike nastave matematike. Također važno je istaknuti da predloženi nacrt pravilnika je prepun i grešaka formalne prirode. Tako je, na primjer, u potpunosti neujednačeno navođenje nazivlja za oba spola. No navodimo i jedan prijedlog poboljšanja teksta: • nepotrebno je kod nazivlja magistar edukacije matematike, magistar edukacije matematike i informatike, magistar edukacije matematike i fizike te magistar fizike i matematike u desnoj koloni išta pisati Na kraju ističemo da Hrvatsko matematičko društvo podržava sve ostale priloge ovom javnom savjetovanju koje je na istim temeljima posvećeno svim drugim predmetima prema nastavnim planovima u osnovnim i srednjim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
259 Katarina Kralj Članak 5., 2. Engleski jezik Poštovani! Najprije, mislim da nema smisla uspoređivati Učiteljski studij s engleskim jezikom i druge studije engleskog jezika, te dovoditi u pitanje njihovu kvalitetu. Mislim da je pogrešno jedan ili drugi nazivati boljim ili vrijednijim. Ipak, kao studentica Učiteljskog fakulteta također želim stati u obranu našeg studija. Doc. dr. sc. Narančić-Kovač i kolegice navele su već mnoštvo činjenica koje dovoljno govore u prilog tome. Svaki naš student potvrdit će kako je u studij potrebno uložiti zaista puno truda, pogotovo kad je riječ o praksi koju provodimo u školama, od samog početka studija. Dobivamo zaista odlične prilike postati kompetentni i kvalitetni učitelji što se često kasnije ne prepoznaje ili se nepravedno omalovažava. Ipak, pitam se jesu li u našoj zemlji potvrde na papiru zaista postale važnije od prave kvalitete i osobnosti učitelja, svime što on sa sobom nosi u razred u kojem će raditi? Vidi li se kvaliteta učitelja isključivo u tome, ili možda ipak u njegovom cjelokupnom stavu prema profesiji, posvećenosti i spremnosti na stalno učenje i usavršavanje? Htjela bih vjerovati da prava vrijednost i kompetencije ipak leže u tome. Bez obzira jesmo li završili Filozofski ili Učiteljski fakultet. Hvala na pažnji! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
260 Jasmina Hamer Članak 5., 2. Engleski jezik Nije mi jasna polemika oko stručnosti diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom jer su oni neupitno stručni za posao učitelja engleskoga jezika u osnovnoj školi.Oni valjda smetaju onima koji se boje njihove stručnosti jer su se u školama pokazali kao respektabilna konkurencija.Osim što na Učiteljskom fakultetu stječu odlične metodičke, didaktičke, psihološke, pedagoške i druge kompetencije za koje su, na žalost učenika, zakinuti studenti drugih nastavničkih smjerova još su stekli odlično znanje engleskoga jezika koje su u mogućnosti adekvatno prenijeti učenicima.Filozofski fakultet mogao bi se zapitati kako je moguće da njihovi studenti nakon 5 godina studiranje engleskog jezika nisu niti jednom posjetili zemlju čiji jezik studiraju.Meni kao ravnatelju to je veliki minus pri zapošljavanju.Ionako biram kadar za školu tako da sagledam potencijalnog kandidata za učitelja iz puno više kutova nego što je to samo matična struka.Zlonamjerni bi, po tom principu,mogli početi raditi razlike između zagrebačkog, riječkog, osječkog, zadarskog i ostalih sveučilišta ili bi se moglo osporiti profesorima engleskog jezika da predaju rano učenje engleskog u razrednoj nastavi, što mnogi u našim školama čine, sigurno vrlo kvalitetno.Stavljanje u povlašteni položaj jedne skupine učitelja engleskog jezika u odnosu na drugu diskriminirajuće je i nije demokratski jer se s gore navedenog aspekta svakoj skupini može naći neka zamjerka. Konkurencija je poželjna i dobra a motivacija, cjeloživotno učenje i rad ionako su najvažnije odlike dobrog učitelja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
261 Iva Brusač Članak 5., 16. Priroda Poštovani, smatram da osobe koje po Vašem Pravilniku nisu stručne obavljati ovaj posao, a rade ga duže od 8 godina, i to jako dobro, itekako zaslužuju biti uvrštene u ovaj Pravilnik. S obzirom da radna kolegica koja se našla u ovom problemu, izvrsno obavlja svoj posao, što pokazuju njezini rezultati na natjecanjima i u radu s djecom, mišljenja sam da se učitelji RN s pojačanim prirodoslovljem ne trebaju biti deklarirani kao nestručni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
262 Romsko nacionalno vijeće PRAVILNIK U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu nije određena stručna sprema za učitelje i nastavnike koji će držati nastavu iz predmeta Njegovanje jezika i kulture romske nacionalne manjine (model C), a čiji je kurikulum u izradi. Ovaj bi Pravilnik trebao propisati vrstu obrazovanja za nastavnike koji će predavati ovaj predmet. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
263 Mirko Marković Članak 6., 10) hrvatski jezik: Načelna primjedba: u Nacrt Pravilnika nije uvršten ni jedan jezik nacionalne manjine na kojem se održava nastava u Republici Hrvatskoj. (nastava u modelu A) ni tko može predavati materinski jezik i kulturu (nastava u modelu C) sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina i Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, članak 43. Prijedlog: preuzeti predložena rješenja koja su ranije napisana u članku 2. i 5. tj. za OŠ. Dio koji se odnosi na manjinske jezike dodati iza Hrvatskog jezika, tj. započeti ih s red. brojem 11., 12., 13. i itd. ostale pomaknuti (ili regulirati zasebnim člankom s više stavaka). Potrebno je regulirati i tko može raditi u posebnim oblicima nastave (članak 43. stavak 4.), a koje sufinancira nadležno ministarstvo. Prijedlog II Vrlo složenu materiju odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, kako je na početku predloženo regulirati posebnim Pravilnikom. Razloga je više, velik broj službeno priznatih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (22 nacionalne manjine) te brojnih drugih specifičnosti (npr. Romi u RH koriste dva /materinja/ jezika, a za koje je u izradi predmetni kurikulum). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
264 Ivan Tudić PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, za strukovne škole OBRAZOVNI SEKTOR STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA potrebno je dodati za strojarska zanimanja: stručni prvostupnik inženjer mehatronike magistar/magistra mehatronike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
265 Ivana Kramar Članak 5., 24. Likovna kultura STRUČNI SURADNIK KNJIŽNIČAR Poštovani, pohvalna je inicijativa izrade novog Pravilnika u kojem će se, između ostalog, definirati i vrsta obrazovanja potrebna za stručnog suradnika knjižničara u osnovnoj i srednjoj školi. Osjećam potrebu sudjelovati u javnoj raspravi s nekoliko komentara, koji su vezani za članak 5. i članak 8. ovog Nacrta, a odnose se na vrstu obrazovanja prije navedenog stručnog suradnika. Također, nadam se da će se prije donošenja konačne verzije Pravilnika napraviti sve potrebne korekcije i nadopune, a koje su se ovdje navodile. Najprije, u ovome Nacrtu za stručnog suradnika knjižničara za osnovnu i srednju školu navedena su zvanja potrebna za radno mjesto istog (za neka je upozoreno da se trebaju uvrstiti), međutim, u Nacrtu postoji razlika i to na način da je kod osnovnoškolskih knjižničara citiran i dio Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/2011, 16/14 i 60/14) dok se isti ne nalazi kod srednjoškolskih. Zašto je to tako napravljeno kad knjižničari za osnovnu i srednju školu trebaju imati istu vrstu obrazovanja? Naime, sukladno odredbama članka 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Nadalje, sukladno odredbama članka 34. Zakona o knjižnica (NN 105/97, 05/98, 104/00, 69/09) i članka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/2011, 16/14 i 60/14) definirani su uvjeti i način stjecanja temeljnih stručnih zvanja za zvanje diplomirani knjižničar: – završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, odnosno studij knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, – završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja, te – položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara. Prema navedenom i nažalost, sporni je dio koji se odnosi na dodatno stjecanje kompetencija jer se isti zloupotrebljava i istim se manipulira prilikom zapošljavanja u školskim knjižnicama. „Rupa u zakonu“, tj. nigdje nije izričito definirano da prednost pri zapošljavanju na temelju javnog natječaja imaju stručnjaci, dovodi do toga da se u školama na radno mjesto stručnog suradnika knjižničara uzimaju nestručne osobe uz uvjet da u zakonskom roku steknu potrebne kompetencije, premda se na isti natječaj javilo čak deset i više stručnjaka. Apsurd je već taj da stručnjaci nemaju nikakvu zakonsku prednost, a apsurd nad apsurdima pak je da je takvo zapošljavanje, svima onima u čijoj je nadležnosti utvrđivanje nezakonitosti, po zakonu i nepostojanje sankcija za isto. Brojni su primjeri nezakonitosti, a o nekima se pisalo i u medijima. To je poražavajuća, neprihvatljiva i krajnje sramotna degradacija jedne struke! Na kraju, kao što je već i navedeno u prijašnjim komentarima, neka u budućem Pravilniku budu navedena ili sva zvanja ili citirane samo odredbe Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Ukoliko će se odlučiti za ovo drugo, predlažem da se obavezno uvrsti (analogno odredbama Prijedloga Zakona o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama, koje će biti na snazi ukoliko i kad navedeni bude donesen) – da se iznimno može zaposliti nestručna osoba ako se na ponovljeni natječaj ne javi stručna osoba. S poštovanjem, Ivana Kramar Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
266 Mirko Marković Članak 5., 24. Likovna kultura Usklađivanje s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, članak 14. stavak 1.. iza riječi. ''knjižničar'' naveden je i ''zdravstveni radnik'' (potrebno dodati u Pravilnik - ili ubuduće, ako nije izmijeniti u DPS). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
267 Mirko Marković Članak 5., 12. Ostali jezici Prijedlog: napisati tj. definiraju koji su to „ostali jezici“ sukladno Ustavu Republike Hrvatske i UZPNM koji definiraju pripadnike nacionalnih manjina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
268 Mirko Marković PRAVILNIK, Članak 5. U članku 5. stavak 1. točka 9. Južnoslavenski jezici i književnost Pitanje: za koga je namijenjena točka, odnosno u kojoj je osnovnoj ili srednjoj školi je to nastavni predmet. Ujedno postavljamo pitanje zašto nema srpskog jezika budući da su Srbi najbrojnija nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj, ima najviše učenika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, a postoji (i treba biti) pod 6. predmet: Talijanski jezik, 7. Češki jezik, 8. Mađarski jezik. U članku 5. stavak 1. točka 12. Ostali jezici Prijedlog je da se definiraju koji su to „ostali jezici“ sukladno Ustavu Republike Hrvatske i UZPNM koji definiraju pripadnike nacionalnih manjina. - Problem. Nacrt predloženog Pravilnika ne regulira pitanje izvođenja nastave jezika i kulture nacionalnih manjina /nastava po modelu C / - Prijedlog: svakako uvrstiti novi stavak koji bi regulirao tko sve može izvoditi nastavu jezika i kulture nacionalne manjine u razrednoj, predmetnoj nastavi u OŠ, a tko u srednjoj školi. Prijedlog: Rješenje slično članku 2. u Pravilniku o uvjetima i postupku izbora učitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu. Svakako u Pravilniku (dok ne bude izvršeno ''licenciranje'' treba biti vidljiv uvjet da učitelj, nastavnik, stručni suradnik koji predaje u nastavi u bilo kojem modelu nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina mora znati jezik i pismo dotične nacionalne manjine koje treba provjeriti Povjerenstvo školske ustanove uz stručnu pomoć nadležnog savjetnika/ice za manjinski jezik. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
269 Sara Kulić Članak 5., 24. Likovna kultura 27.(2)4. Stručni suradnik knjižničar Dio "- završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja." u potpunosti treba izbaciti. Neprihvatljiva je mogućnost zapošljavanja ljudi sa neodgovarajućom spremom uz mogućnost naknadnog upisivanja studija i stjecanja kompetencija kada postoji dovoljan broj ljudi sa završenim studijem i odgovarajućim zvanjem. Osim što se time degradira struka (na taj način 3 godine nestručna osoba radi u knjižnici?!), otvara se prostor za manipulacije pri zapošljavanju a stručni kadar često ostaje bez prilike za zapošljavanje bez obzira na stečeno zvanje i stručnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
270 Paula Dvorski Članak 5., 17. Priroda i biologija S obzirom na uvođenje bolonjskog načina obrazovanja smatram da pod točku b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona, svakako treba dodati znanstvene smjerove biologije: magistar ekologije i zaštite prirode, magistar eksperimentalne biologije jer su sadržajno svakako spremni za izvođenje nastave iz područja biologije i prirode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
271 Mirko Marković PRAVILNIK, Članak 2. Članak 2. potrebno je nomotehnički dotjerati i ujednačiti, kako je to usklađeno u stavkama 1; 2 i 3, uskladiti stavku 4 i 5. U članku 2. stavka. 5. Pravilnika, I Prijedlog da se način utvrđivanja udovoljavanja posebnim zakonskim odredbama kojima se uređuje odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, zbog složenosti regulira odnosno propiše posebnim Pravilnikom. ili umjesto riječi udovoljiti ''posebnim zakonskim odredbama'' zamijeniti riječima ''Zakonu o odgoju na jeziku i pismu nacionalnih manjina''. II Prijedlog Iza st. 5. dodaje se st. 6. koji glasi: „Učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji predaju u osnovnoj i srednjoj školi u kojima se nastava ne izvodi u potpunosti na jeziku i pismu nacionalnih manjina ili se izvodi u manjem dijelu na jeziku i pismu nacionalnih manjina, moraju udovoljavati Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. III Prijedlog Iza st. 6. dodaje se st.7. koji glasi: Učitelji i nastavnici u osnovnoj i srednjoj školi s nastavom jezika i kulture nacionalnih manjina (nastava u modelu C) moraju udovoljavati Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
272 Danijel Eskeričić PRAVILNIK Postoji li stručna osoba u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta koja može tumačiti kompetentnost učitelja? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
273 Danijel Eskeričić Članak 5., 21. Tehnička kultura Je li moguće da su elektronika i računalstvo jedini kompetentni smjerovi? Što u RH nema više kompetentnih smjerova? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
274 Branko Pleadin Članak 5., 14. Informatika S obzirom na to da u srednjim školama nastavu "Računalstva" može izvoditi "diplomirani inženjer elektrotehnike" te usporedbom programskog sadržaja informatike i računalstva u srednjoj školi s programskim sadržajem informatike u osnovnoj školi, smatram da je nužno u kadrovske uvjete uvrstiti i "diplomirani inženjer elektrotehnike", a ne samo "diplomirani inženjer računalstva". Kao što piše u prijedlogu kadrovskih uvjeta za strukovne škole (dalje u ovom tekstu), u svim okvirnim nastavnim planovima i programima u Obrazovnom sektoru elektrotehnika i računalstvo propisani su kadrovski uvjeti. U tim programima za predmet "Računalstvo" kadrovski uvjeti definiraju "diplomiranog inženjera elektrotehnike" bez obzira na završeni smjer. Samim time što je program nastave informatike i računalstva u srednjoj školi opsežniji i napredniji, ne vidim razloga zašto bi u ovom slučaju "diplomirani inženjer elektrotehnike" bio izostavljen. Uostalom, programski sadržaji koje propisuju okvirni planovi i programi za predmet "Informatika" u osnovnoj školi traže učiteljske kompetencije koje imaju i "diplomirani inženjer elektrotehnike" i "diplomirani inženjer računalstva", budući da je na prve 2 godine studija i za jedno i za drugo zvanje jednak (ili vrlo sličan) program fakultetskog obrazovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
275 Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu PRAVILNIK SVEUČILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET U SPLITU ODSJEK ZA FILOZOFIJU Prof. dr. sc. Mislav Kukoč, pročelnik Odsjeka Split, 25. veljače 2015. Prijedlog izmjena čl. 6. st. 3., 4. i 5. Pravilnika: Prijedlog novog teksta: Članak 6. 3) etika: magistar filozofije magistar edukacije filozofije diplomirani filozof profesor filozofije 4) etika i kultura: magistar filozofije magistar edukacije filozofije diplomirani filozof profesor filozofije 5) filozofija: magistar filozofije magistar edukacije filozofije diplomirani filozof profesor filozofije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
276 Branko Pleadin Članak 6., 11) informatika: Kao što piše u prijedlogu kadrovskih uvjeta za strukovne škole, u svim okvirnim nastavnim planovima i programima u Obrazovnom sektoru elektrotehnika i računalstvo propisani su kadrovski uvjeti. U tim programima za predmet računalstvo kadrovski uvjeti definiraju "diplomiranog inženjera elektrotehnike" bez obzira na završeni smjer. S obzirom da su predmeti "Računalstvo" (u sektoru elektrotehnike i računalstva) i "Informatika" (u ostalim sektorima i gimanzijskim programima) programski vrlo slični, ne vidim razloga da se ovim člankom ograničavaju kadrovski uvjeti diplomiranih inženjera elektrotehnike samo na smjerove računarska tehnika te telekomunikacije i informatika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
277 Andrea Katavić Članak 5., 24. Likovna kultura Članak 5. stavak 2. točka 4. Nacrta Pravilnika (stručni suradnik knjižničar) sadrži jednu zastarjelu i (za cijelu zajednicu stručnih knjižničara) sramotnu odredbu koju treba OBAVEZNO izbaciti iz ovog Pravilnika. Riječ je o odredbi u tablici koji propisuje uvjete, a glasi „završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja.“ Naime, uz mnoštvo kompetentnih, visokoobrazovanih stručnjaka proizašlih iz redovnih knjižničarskih sveučilišnih studija, potpuno je nepotrebna odredba koja dopušta i zapošljavanje osoba neknjižničarskog usmjerenja uz mogućnost stjecanja ECTS-a iz temeljnih knjižničarskih predmeta, i to unutar 3 godine nakon zapošljavanja. Na radno mjesto stručnog suradnika knjižničara MORA biti zaposlena osoba koja je sve potrebne kompetencije stekla PRIJE ZAPOŠLJAVANJA, a ne nakon. U suprotnom, takva odredba omalovažava sve kvalificirane stručnjake, postaje predmetom iskorištavanja „rupa u zakonu“ sa svrhom zapošljavanja nekvalificiranih osoba, a time dovodi u pitanje i kvalitetu i stručnost djelatnika unutar obrazovnog sustava. Dok god se ovaj sporni dio ne makne iz Pravilnika, izazivat će negodovanje cijele knjižničarske zajednice te ćemo i dalje biti svjedoci krajnje nepoštenih zapošljavanja koja se ne mogu pobiti nikakvim žalbama, peticijama niti inspekcijama dok god se netko može pozvati na navedeni dio Pravilnika koji takve manipulacije dopušta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
278 Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu PRAVILNIK Odsjek za filozofiju Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Sinjska 2, 21000 Split Split, 25. veljače 2016. Uključujući se u javnu raspravu članovi Vijeća Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, na svojoj 5. redovitoj sjednici ak. god. 2015/2016. održanoj 25. veljače 2016. godine razmotrili su Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, te predložili izmjene glede filozofije i filozofske grupe predmeta: etika, etika i kultura (čl. 6. Nacrta Pravilnika). Naš prijedlog je da predmete filozofija, etika i etika i kultura mogu predavati samo nastavnici u stručnom zvanju: magistar filozofije, magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije. Obrazloženje: Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, upućen u javnu raspravu, propisujući odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave filozofskih predmeta Filozofija, Etika i Etika i kultura iz nerazumljivih razloga dezavuira kako navedene filozofske predmete tako i sveučilišni studij filozofije koji jedini pruža stručne i pedagoške kompetencije za izvođenje nastave iz spomenutih predmeta. Naime, za razliku od drugih predmeta koje, prema čl. 6. Nacrta Pravilnika, mogu predavati samo nastavnici s odgovarajućom stručnom kvalifikacijom (npr. sociologiju diplomirani sociolog magistar sociologije, profesor sociologije, a jednako se određuje i za psihologiju, povijest, povijest umjetnosti itd.), prema istome filozofiju bi mogli predavati ne samo filozofi (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) nego i politolozi (diplomirani politolog), sociolozi (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije), teolozi (diplomirani teolog), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog)!? Dok Nacrt Pravilnika ispravno određuje da logiku, kao jednu od temeljnih filozofijskih disciplina, smiju predavati samo filozofi, na drugoj strani, etiku, također temeljnu filozofijsku disciplinu, prema istome, mogu predavati osobe različitih profila i kvalifikacija, uz jedino kompetentne filozofe (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) i teolozi (diplomirani teolog, diplomirani kateheta), religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog) te kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog). Pridružujući se sukladnim stavovima Hrvatskog filozofskog društva i drugih odsjeka za filozofiju hrvatskih sveučilišta, nastavnici i studenti Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu traže da se u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, filozofija dovede u ravnopravan položaj s ostalim studijima i strukama, na način da filozofiju i druge filozofske predmete (Logika, Etika, Etika i kultura) smiju predavati isključivo nastavnici s odgovarajućim kompetencijama: magistar filozofije, magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije. Vijeće Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu Prof. dr. sc. Mislav Kukoč, pročelnik Odsjeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
279 Maja Koren Kozina Članak 5., 2. Engleski jezik Slažem se da se na komentar doc. dr. sc. Smiljane Narančić- Kovač nema mnogo toga za dodati, no moram naglasiti da se školski sustav nikako ne oštećuje zapošljavanjem učitelja engleskog jezika, već se isključivo obogaćuje. Nitko ne može osporavati kvalitetu pomno promišljenog programa jedinstvenog Učiteljskog studija s engleskim jezikom nakon što ga je proučio jer jasno prikazuje širinu i dubinu svih 40 engleskih kolegija. Kada bismo krenuli logikom osporavanja kompetencija i vještina učitelja engleskog jezika za rad u osnovnoj školi mogli bismo početi zadirati i u prostor metodičke osposobljenosti profesora koji sigurno nisu jednako pripremljeni za rad s djecom. Zbog navedenog smatram da se ne bi trebalo jednoj akademskoj populaciji dati prednost pred drugom. Također bi se u obzir mogla uzimati i uspješnost svakog studenta (trajanje studiranja i ocjene) ako bismo ušli dublje u problematiku toga koliko je tko sposoban raditi na poslu učitelja engleskog jezika. Za posao učitelja nije dovoljno posjedovati znanje, potrebno ga je znati i prenositi, stoga stručnost učitelja engleskog jezika uopće nije upitna. Program je kvalitetno osmišljen za rad sa specifičnom skupinom djece koja zahtijeva poseban pristup, a kako svi znamo da se društvo zajedno s pedagoškim, socijološkim, psihološkim, didaktičkim i metodičkim pristupima mijenja i napreduje ne čudi činjenica da je osmišljen i proveden u praksu upravo jedan takav studij. Osobama koje su studirale isključivo engleski jezik teško je prihvatiti da netko tko je završio Učiteljski studij ima potpuno pravo raditi u osnovnoj školi od 1. do 8. razreda jer na posao učitelja gledaju samo kroz ono na što je stavljen naglasak tijekom njihovog studija, a to su jezik i kultura. Također valja istaknuti da se program Učiteljskog studija što se tiče jezika i kulture ne razlikuje bitno od studija engleskog jezika na Filozofskom fakultetu te također traje 5 godina, obuhvaća, ponavljam, 40 kolegija, zahtjevan je i detaljan, a provodi ga izuzetno uspješan, stručan i vrhunski kadar. Učitelji i profesori trebali bi imati jednaka prava pri zapošljavanju, a dalje sve ovisi o konkretnoj osobi, njenom iskustvu, radišnosti i stručnom usavršavanju. I profesori i učitelji engleskog jezika imaju svoje specifične kompetencije, vještine i sposobnosti, a one su u presjeku. Zahvaljujem na pažnji i nadam se da će se moji komentari uvažiti! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
280 Ministarstvo kulture PRAVILNIK, Članak 8. Čl. 8 (4) Uz sve ovdje navedeno upozoravam na činjenicu da stručni suradnik - školski knjižničar/knjižničarka u srednjoj školi stječe zvanje tek stručnim ispitom prema Zakonu o knjižnicama (NN 105/97, 05/98, 104/00, 69/09) i Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Prof. dr. sc. Daniela Živković Predsjednica Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskom zvanju Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
281 Saša Mladenović PRAVILNIK, Članak 9. Uočen je propust kojim informatiku (računalstvo) nije kompetentan držati jedino magistar edukacije informatike ili dvopredmetni magistar edukacije informatike i drugog predmeta, pa molimo da se u računalstvo uvedu navedena zvanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
282 Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRAVILNIK Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu uključuje se u javno savjetovanje o Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu, sa sljedećim primjedbama i prijedlozima: 1. Predlažemo da se, kao i do sada, omogući diplomiranim crkvenim glazbenicima predavanje Glazbene kulture u osnovnoj školi te da se slijedom navedenog u članku 5. nacrta Pravilnika u rubrici 23. Glazbena kultura navede i „diplomirani crkveni glazbenik“. 2. Budući da je nekadašnji diplomski studij crkvene glazbe sadržajno obuhvaćen integriranim studijem glazbene pedagogije na Muzičkoj akademiji, predlažemo da se diplomiranim crkvenim glazbenicima omogući: - predavanje Solfeggia i Teorije glazbe u osnovnim glazbenim i plesnim školama te da se slijedom navedenog u članku 9. nacrta Pravilnika, Osnovne glazbene škole u rubrici 1. Solfeggio i rubrici 2. Teorija glazbe te u istom članku Osnovne plesne škole u rubrici 8. Glazbena kultura (solfeggio) navede „diplomirani crkveni glazbenik“. - predavanje glazbene umjetnosti u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama, osnovnim plesnim školama, srednjim plesnim školama te srednjim glazbenim školama, te slijedom navedenog u nacrtu Pravilnika članku 6. rubrici 8. Glazbena umjetnost, Članku 9. Osnovna plesna škola, rubrici 12. Glazbena umjetnost, čl. 9. Srednja plesna škola, rubrici 13. Glazbena umjetnost te čl. 9. Srednja glazbena škola, rubrici 1. Glazbena umjetnost navede i „diplomirani crkveni glazbenik“. - predavanje skupnog muziciranja (zbor) u osnovnim glazbenim školama te srednjim glazbenim školama te slijedom navedenog u nacrtu Pravilnika u članku 9. Osnovna glazbena škola, rubrici 21. Skupno muziciranje (zbor, orkestar, komorna glazba) te članku 9. Srednja plesna škola, rubrici 31. Skupno muziciranje (zbor) navede i „diplomirani crkveni glazbenik“ - predavanje solfeggia s osnovama ritma u srednjim plesnim školama te slijedom navedenog u nacrtu Pravilnika u članku 9., rubrici 24. Solfeggio s osnovama ritma navede i „diplomirani crkveni glazbenik“ 3. Predlažemo da se u članku 6. nacrta Pravilnika u rubrici 26. Vjeronauk navede i „magistar/magistra religijske pedagogije i katehetike“ s obzirom na činjenicu da je studijski program Religiozne pedagogije i katehetike zamijenjen novim studijskim programom Religijske pedagogije i katehetike. Sukladno tomu, promijenjen je i akademski naziv. 4. Predlažemo da se i u članku 5. nacrta Pravilnika, rubrici 25. Vjeronauk, u kojoj se navode vrste obrazovanja za predavanje Vjeronauka u osnovnoj školi, unese identičan sadržaj iz rubrike 26. Vjeronauk članka 6. nacrta Pravilnika, s navedenom dopunom iz točke 3. ovog dopisa, točnije da se pobroje sljedeći akademski nazivi: „ 25. Vjeronauk u skladu s Ugovorima Vlade RH i vjerskih zajednica i odredbama članka 105. stavka 6. Zakona. diplomirani kateheta diplomirani teolog diplomirani vjeroučitelj magistar/magistra katehetike profesor vjeronauka magistar/magistra religiozne pedagogije i katehetike magistar/magistra religijske pedagogije i katehetike magistar/magistra teologije 5. Predlažemo da se rubrike 3. Etika, 4. Etika i kultura i 5. Filozofija 6. članka prihvate kako je navedeno u nacrtu Pravilnika. Dekan Prof. dr. sc. Tonči Matulić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
283 Saša Mladenović Članak 6., 11) informatika: Popis odgovarajućih vrsta obrazovanja nastavnika informatike u srednjim školama predstavlja snimku postojećeg stanja u školstvu te ne doprinosi uvođenju reda u područje. Popis je naslijeđen iz perioda kada nije postojao dovoljan broj akreditiranih visokih učilišta koja su nudila diplomski studij informatike nastavničkog usmjerenja, te je u tom periodu bilo potrebno u vrlo kratkom vremenu producirati veći broj nastavnika iz novouvedenog predmeta. Predmet informatika je nalazi se u podređenom položaju s obzirom da osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij informatike nastavničkog smjera ili dvopredmetni studij nastavničkog smjera, od kojih je jedan predmet informatike nemaju prednost pri zapošljavanju u srednjim školama. Ovom činjenicom dokida se potreba za provođenjem diplomskog studija informatike, nastavničkog smjera. U srednjim školama osobama koje nisu završile studij informatike, nastavnički smjer, dozvoljeno je držati nastavu informatike što se argumentira stečenim kompetencijama i to na način da se navodi da su navedene osobe u studijskom programu imale predmete iz područja informatike i slično. Navedeno rezultira činjenicom da u sustav obrazovanja ulazi sve veći broj nastavnika informatike koji su kroz stjecanje potrebnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja s najmanje 55 ECTS-a ostvarili Pravilnikom navedene uvjete. Ovom činjenicom dokida se potreba za provođenjem diplomskog studija informatike, nastavničkog smjera te se u posebno neravnopravan položaj dovode upravo magistri edukacije koji su se školovali za poslove predmetnog nastavnika. Umjesto navedenog predlaže se dati rok od primjerice 3 godine u kojima bi zaposlena osoba trebala završiti odgovarajući diplomski studij, a sukladno predmetu za čije je održavanje zadužena. Umjesto dvije godine koliko regularno traje diplomski studij predlaže se tri jer se radi o osobama koje su zaposlene pa se imaju tretirati kao izvanredni studenti. Navedena zvanja: - profesor politehnike - profesor fizike i politehnike - profesor PTO - diplomirani inženjer matematike ne bi trebala biti na popisu kao zvanja odgovarajuće vrste jer nisu primarno vezana uz studij informatike. U njihovom su obrazovanju sigurno zastupljeni i predmeti iz područja informatike no to ne znači i cjeloviti, konzistentni studijski program informatike ili se isti princip može primijeniti i na ostale predmete, poput matematike, hrvatskoj jezika, stranog jezika i slično? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
284 Srpsko kulturno društvo Prosvjeta PRAVILNIK, Članak 2. U članku 2. stavak 5. trebalo bi dodati da odgojno obrazovni rad u školskoj ustanovi s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine mogu obavljati učitelji, nastavnici i stručni suradnici iz reda nacionalne manjine koji potpuno vladaju jezikom nacionalne manjine, te isti imaju prednost pri zasnivanju radnog odnosa, odnosno učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji nisu iz redova nacionalne manjine, ali potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine. Stavak 5. članka 2. trebao bi definirati tko i na koji način utvrđuje udovoljavaju li učitelji, nastavnici i stručni suradnici posebnim zakonskim odredbama kojima se uređuje odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
285 Saša Mladenović Članak 5., 14. Informatika Zvanja koja se navode - profesor politehnike, - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika te - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom informatika) nisu u skladu sa odredbama Članka 105. stavka 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi s obzirom da polaznici nisu završili studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija. Navedeni završeni studijski programi nisu koncipirani kao dvopredmetni studiji struka ili kao nastavnički studiji odgovarajućeg nastavnog predmeta. Uvidom u dostupne programe, te njihovom analizom, vidljivo je kako je opseg ECTS bodova predmeta struke (informatike) manji od broja ECTS-a za jednu studijsku godinu Zakonom propisane razine obrazovanja nastavnika odgovarajućeg nastavnog predmeta. S obzirom da se u desnom stupcu izrijekom navode i studijski programi, potrebno je sustavno analizirati studijske programe koji se trenutno izvode ili su se izvodili u Republici Hrvatskoj jer navedeni popis ne sadrži sve relevantne studijske programe. S obzirom da se u desnom stupcu izrijekom navode i studijski programi, potrebno je sustavno analizirati studijske programe koji se trenutno izvode ili su se izvodili u Republici Hrvatskoj jer navedeni popis ne sadrži sve relevantne studijske programe. Stjecanje potrebnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja s najmanje 55 ECTS-a nužno je urediti i ujednačiti. Za održavanje predmetne nastave polaznici trebaju obavezno odslušati i polagati metodiku nastave predmeta i to isključivo pri visokim učilištima koji su akreditirani za izvođenje studijskih programa nastavničkog usmjerenja predmetne struke. Samo u slučajevima kada u Republici Hrvatskoj ne postoji akreditirano visoko učilište za izvođenje studijskog programa nastavničkog usmjerenja predmeta (koji se primjerice izvode u nekim strukovnim školama) stjecanje potrebnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja s najmanje 55 ECTS-a može organizirati i drugo akredirirano visoko učilište. Opisani postupak doveo bi do ujednačavanja kvalitete u navedenom području. Navedeni postupak treba primijeniti i na predmet informatika, koji za razliku od primjerice predmeta: matematika, strani jezici, fizika, likovni odgoj i drugih nije reguliran na navedeni način. Uz navođenje odgovarajuće vrste obrazovanja, treba jasno odrediti uvjete za pristupanje polaganju stručnih ispita za predmetnog nastavnika. Povjerenstva za stručne ispite pri AZZO-u imaju različitu praksu. Posebno se ističe problem predmeta informatika koji je i u ovom slučaju diskriminiran u smislu da praksa dokida potrebu za provođenjem studijskih programa nastavničkog smjera informatika bilo kao jednopredmetnog ili kao dvopredmetnog studijskog programa. Uključivanje osoba s razinom obrazovanja navedenom u Članku 105. stavak 6. točka c) u sustav obrazovanja treba biti iznimka i to kao privremena mjera, bez mogućnosti polaganja stručnog ispita jer se prema načelu pravne sigurnosti osobe koje su u sustavu obrazovanja zatečene u određenom statusu štite. Navedenim se legaliziraju nestručne zamjene što bi mogao biti poseban problem kod deficitarnih nastavničkih zanimanja, a čime se opet dokida potreba za provođenjem diplomskih studija nastavničkog usmjerenja. Umjesto navedenog predlaže se dati rok od primjerice 3 godine u kojima bi zaposlena osoba trebala završiti odgovarajući diplomski studij, a sukladno predmetu za čije je održavanje zadužena. Umjesto dvije godine koliko regularno traje diplomski studij predlaže se tri jer se radi o osobama koje su zaposlene pa se imaju tretirati kao izvanredni studenti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
286 Ministarstvo kulture Članak 5., 24. Likovna kultura Čl. 6, t. 27(4) Uz sve ovdje navedeno upozoravam na činjenicu da stručni suradnik knjižničar u osnovnoj školi stječe zvanje tek položenim stručnim ispitom prema Zakonu o knjižnicama (NN 105/97, 05/98, 104/00, 69/09) i Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Prof. dr. sc. Daniela Živković Predsjednica Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskom zvanju Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
287 Dijana Kirić PRAVILNIK, Članak 5. Komentar Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu - PREPOROD ne bi se trebao uzimati u obzir jer to nije stav svih članova. Stav članova nije provjeren. Ako je to komentar i mišljenje neke osobe neka se potpiše svojim imenom i prezimenom i stane iza svog komentara, a ne da se skriva iza organizacije. Smatram da se osobe koje rade u sustavu ne može nakon toliko godina jednostavno otpisati i reći im da ako izgube posao više nisu stručne za rad koji obavljaju već pet, deset ili više godina. Uvedite neku provjeru stručnosti, dajte ljudima priliku za doškolovanje ako je potrebno ili nešto slično. No dajte ljudima priliku da zadrže svoj posao i nastave raditi što već godinama rade. Ionako svi znamo da se najviše stručnosti i znanja stekne praksom, radom i razgovorom s kolegama te daljnjim stručnim usavršavanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
288 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 24. Likovna kultura Za LIKOVNU KULTURU DODATI: 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Likovna kultura 2. Kod magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Likovna kultura)/Učiteljski studij s modulom Likovna kultura DODATI *Modul je razvidan iz Dopunske isprave o studiju Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
289 Srpsko kulturno društvo Prosvjeta PRAVILNIK, Članak 10. .Članak 10. trebao bi glasiti: Sukladno drugim propisima na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u osnovnoj školi ili srednjoškolskoj ustanovi mogu se zaposliti i osobe koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji, državljani trećih zemalja koji su stekli stručne kvalifikacije u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji, državljani Republike Hrvatske koji su odgovarajuću kvalifikaciju stekli u trećim zemljama uz uvjet da su kvalifikaciju stekli na sveučilištima koja vrše izobrazbu studenata u sustavu Bolonjske deklaracije uz rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije i bez ishodovanja dodatnih priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, te stranci kojima je odobren privremeni ili stalni boravak sukladno Zakonu o strancima i Zakonu o radu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
290 Jere Bilan PRAVILNIK Gdje su Pomorske škole u ovom pravilniku? Jere Bilan, dipl. ing. strojarstva; Pomorska škola Zadar Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
291 Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Članak 6., 11) informatika: Prema nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu u članku 6 definirane su vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. U navedeni članak za nastavni predmet informatika potrebno je, prema Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 50/2015), uvrstiti i magistra/magistru edukacije informacijskih znanosti (mag.educ.inf.), tj. osobu koja je završila Informacijske znanosti, nastavnički smjer. Također je potrebno pridodati akademski naziv magistra/magistre informacijskih znanosti (mag.inf), koji se stječe završetkom studija Informacijskih znanosti, smjer istraživački te akademski naziv diplomiranog informatologa, koji u srednjoj školi mogu predavati nakon završene Dopunske pedagoško-psihološke izobrazbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
292 Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 14. Informatika Sukladno članku 105. stavak 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 152/14) poslove nastavnika informatike može obavljati magistar/magistra edukacije informacijskih znanosti, studij Informacijske znanosti: smjer nastavnički (mag.educ.inf). Također poslove učitelja predmetne nastave informatike u osnovnoj školi može obavljati profesor informatologije sukladno članku 105. stavka 6 točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 152/14) te zbog toga je nužno pridodati popisu navedenu predbolonjsku kvalifikaciju. Prema članku 105. stavak 6. točka b). poslove učitelja predmetne nastave informatike sukladno navedenom zakonu u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je stekla predbolonjsku kvalifikaciju diplomiranog informatologa uz naknadno stjecanje pedagoških kompetencija. Sukladno članku 105. stavak 6. točka c) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila „preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije...“ Sukladno ovoj točki poslove nastavnika informatike može obavljati sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informacijskih znanosti (univ. bacc. inf.) kako glasi akademski naziv prema Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 50/2015). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
293 Željka Kadi PRAVILNIK, Strukovne škole Strukovne škole , Članak 7.; 9. obrazovni sektor Ekonomija, trgovina i poslovna administracija, program Ekonomist; Nastavni predmeti Energetika i Tehnologija s ekologijom Nastavni predmeti Energetika i Tehnologija s ekologijom navedeni za obrazovni program Ekonomist dio su starog Nastavnog plana i okvirnog programa iz 1996. Izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa Ekonomist iz 2011. nisu predviđeni navedeni nastavni predmeti, pa je neobično što ih ovaj dokument navodi. Ukoliko se u budući Plan i program Ekonomist ponovno uvede predmet Tehnologija s ekologijom, smatram da je između ostalih, u kadrovskim uvjetima ovdje mjesto profesoru biologije i kemije/ magistru edukacije biologije i kemije. Čudilo me 1996., a iznenađuje da i danas kreatori kadrovskih uvjeta nisu uključili profesore biologije i kemije u predmet Tehnologija s ekologijom. Profesori biologije i kemije završili su stručne biološke i kemijske kolegije, koji uključuju terenske nastave i praktičan rad u laboratoriju, što je preduvjet za duboko razumijevanje ekologije. Uz sva područja kemije, biologije, slušali su i dvosemestralni kolegij fizike. Sve ovo daje im temelje za uspješno poučavanje o tehnološkim procesima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
294 Zdravka Tekić -Dadić PRAVILNIK Rok za javno savjetovanje treba produžiti i dati vremena struci da se uključi u sastavljanje prijedloga Pravilnika. Dakle, bez rasprave na stručnim viijećima pojedinih područja, nedopustivo je donositi ovako važne odluke.Što se tiče orguljaša i čembalista koji predaju klavir i primaju se na radna mjesta profesora klavira na neodređeno vrijeme, oni nemaju kompetencija za to; počevši od selekcije na prijemnom ispitu (svi znamo kako je teško proći prijemni ispit na klavirskom odjelu, koliko je jaka konkurencija i koliko je talenta, rada i ulaganja potrebno), do toga da se radi o tri potpuno različita instrumenta, od postave ruke do načina dobivanja tona. Prema tome bi i klaviristi mogli predavati orgulje i čembalo, a nikom nije ni palo na pamet da to stavi u prijedlog Pravilnika! Stručnog kadra u našoj struci ima dovoljno: svake godine diplomira dvadesetak klavirista na akademijama u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Osijek). Gdje će raditi ako im mjesta zauzmu orguljaši i čembalisti? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
295 Sandra Balent PRAVILNIK, Članak 5. Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu-PREPOROD bi trebao biti nepristran. U svezi njihovog navoda od 24.02.2016 u 11:36 i 11:37 nije kontaktirao svoje članstvo i nije provjerio njihovo mišljenje te stoga mislim da se njihov komentar ne bi smio uzeti u obzir jer ne odražava stav osoba koje bi isti trebao zastupati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
296 Željka Kadi Članak 6., 12) kemija: Primjedba na članak 6. točka 12) Nacrta Pravilnika - kemija : potrebno je dodati profesor biologije i kemije; magistar/magistra edukacije biologije i kemije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
297 Kristina Vrabec Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani smatram da učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje svakako treba dodati u čl.5. točka 17. Priroda i biologija pod a) kao stručne osobe za izvođenje nastave prirode i biologije. To potvrđuju slijedeće činjenice: 1.Učiteljski fakulteti izvode studijske programe na temelju dopuštenja MZOS, dakle ne svojevoljno; MINISTARSTVO ZNA da se na Učiteljskim fakultetima izvodi RN s pojačanim programom iz pojedinih predmeta pa tako i prirodoslovljem 2. Nakon završenog studija RN s pojačanim programom iz predmeta Fakultet izdaje diplome čiji izgled, sadržaj, tekst određuje ili odobrava opet MINISTARSTVO odnosno ministar, dakle MINISTARSTVO je znalo da će na diplomama pisati " ......s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje" i pod tim mislilo na predmet priroda i biologija ( što će kasnije i potvrditi svojim izdanim mišljenjem) iako predmeta prirodoslovlje niti tada nije bilo u popisu predmeta OŠ. Jesu li za to odgovorni učitelji koji su završili takav studij? 3.Ministarstvo 2001. donosi dopunu Pravilnika kojim omogućava , određuje da učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom izvode nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi. Koji je to odgovarajući predmet u osnovnoj školi koji mogu izvoditi učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje kad predmeta prirodoslovlje u popisu predmeta nema . Već tada se netko morao upitati kako je do toga došlo i kako problem riješiti. Ali nije! Svakako za to nisu odgovorni studenti koji su završavali takav studij već i opet MINISTARSTVO koje nije svoje odluke uskladilo. A danas bi učitelji trebali snositi odgovornost za tako pogrešku nastalu prije 15 godina. Kako hrabro i humano! Pogreška je, kao što je već i navedeno, što u to vrijeme, kao i danas predmet naziva prirodoslovlje u osnovnoj školi nema. I što onda ? Zna li Ministarstvo za to? Naravno da zna ali ništa ne čini.da usaglasi dokumente koje je samo izdalo već pušta da godine potiču, a zbrka ostaje . I tako 15 godina. MINISTARSTVO uviđa problem pa donosi očitovanje koje ima klasu i urudžbeni broj i time je očitovanje službeno . MINISTARSTVO u očitovanju navodi da se pod pojmom prirodoslovlje podrazumijeva kompetentnost za izvođenje nastave PRIRODE I BIOLOGIJE. Što se tu još mora pojašnjavati. Znači ovim očitovanjem saznali smo što se krije iza pojma PRIRODOSLOVLJE. Drugog službenog očitovanja što znači prirodoslovlje na diplomama učitelja RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje nema pa se ovo mora smatrati ispravnim i važećim bez obzira što tko mislio danas i unatrag 13 godina kada je očitovanje doneseno. 4. Učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje se temeljem svojih diploma (sadržaja kakvog je odredilo Ministarstvo i Zakona i Pravilnika koje je donijelo Ministarstvo) zapošljavaju na neodređeno, izvode nastavu prirode i biologije već više 10 godina, stručno se usavršavaju cijelo to vrijeme , aktivno sudjeluju na aktivima zajedno sa svojim kolegama biolozima s PMF-a, ostvaruju zapažene rezultate kao mentori na natjecanjima, samostalno pripremaju državna natjecanja iz biologije, trude se i uspijevaju svoje učenike poučiti aktivnom učenju, postaju mentori. I što na sve to kaže MINISTARSTVO putem objavljenog Nacrta Pravilnika - VI UČITELJI RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMOM IZ NASTAVNOG PREDMETA PRIRODOSLOVLJE NISTE KOMPETENTNI ZA IZVOĐENJE NASTAVE PRIRODE I BIOLOGIJE jer smo Vam mi dopustili da se školujete po programima koje smo mi dopustili ,po pravilima koje smo mi odredili s diplomama koje smo Vam mi osmislili , s očitovanjem od prije 10 godina u kojem smo se izjasnili da ste kompetentni poučavati prirodu i biologiju. IMA LI VEĆEG APSURDA ! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
298 Jure Orlović PRAVILNIK, Strukovne škole 1. OBRAZOVNI SEKTOR POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA Poštovani, molim da za navedene predmete uvrstite i naziv diplomirani inženjer agronomije smjer AGROEKONOMIKA. Za program; POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE PREDMETI: Temelji biljnogojstva - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo i uređenja tala - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Poljoprivredna botanika - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Opće ratarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Povrćarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Motori i traktori - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Specijalno ratarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u biljnoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ustrojstvo rada u biljnoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR PREDMETI: Poljoprivredna botanika - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Vrtlarski strojevi - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Povrćarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tržište - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita čovjekova okoliša - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI PREDMETI: Poljoprivredna botanika - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Temelji bilinogojstva - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Osnove biljne proizvodnje - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo i uređenja tala - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ratarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Stočarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Opće stočarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Govedarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Sitno stočarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Konjogojstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ribogojstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Povrćarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Poljoprivredna mehanizacija - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u biljnoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Motori i traktori - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u stočarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u poljoprivrednoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tržište - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT PREDMETI: Zaštita bilja Bilinogojstvo s tloznanstvom - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Osnove biljne proizvodnje - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Poznavanje poljoprivrednih kultura - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Strojevi i alati - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj apoteci - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita čovjekova okoliša - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Repromaterijal u poljoprivredi - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Poljoprivredna botanika - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program RATAR PREDMETI: Temelji bilinogojstva - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo i uređenje tala - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ratarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Opće ratarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Motori i traktori - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u ratarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u biljnjoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita ratarskih kultura - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program VOĆAR-VINOGRADAR-VINAR PREDMETI: Mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program VRTLAR PREDMETI: Mehanizacija u vrtlarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Povrćarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program CVJEĆAR PREDMETI: Ustrojstvo rada u cvjećarnici - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program STOČAR PREDMETI: Stočarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Motori i traktori - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u stočarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK PREDMETI: Povrćarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Stočarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tržište - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
299 Emilia Domazet PRAVILNIK Primjedba na članak 5. stavka 27.točka 4. / Stručni suradnik knjižničar U RH postoje tri fakulteta (Zagreb, Osijek, Zadar) na kojima se već godinama školuju knjižničari/bibliotekari koji nakon 5 godina školovanja dobivaju diplomu mag. knjižničarstva/bibliotekarstva, te ujedno stječu kompentencije za rad u bilo kojoj vrsti knjižnice. S obzirom na navedeno nedopustivo je, a samim time i degradirajuće za jednu struku da i dalje postoji odredba kojom se dopušta zapošljavanje nestručnog osoblja. To je sljedeća odredba: - završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja. Uvrštavajući gore navedenu odredbu omogućavate da se zapošljava nestručno osoblje bez kompentencija koje mag. knjižničarstva/bibliotekarstva stječe kroz svih 5 godina studija. S poštovanjem, Emilia Domazet Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
300 Umjetnička škola Franje Lučića PRAVILNIK Svakako je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike bez dodatnih pojašnjenja jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Budući da je prema postojećim zakonskim propisima poslodavac dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme ponuditi nadopunu satnice, stručna sprema propisana na ovaj način otvara mogućnost, a možda i stvara obvezu, rada nastavnika neprimjerenih kvalifikacija u pojedinim nastavnim predmetima. Ukoliko se zadrži naziv (što je, s obzirom na naslove zvanja diplomaca Muzičke akademije, vjerojatno) treba ga kod svakog pojedinog predmeta pojasniti na sljedeći način: Magistar muzike sa završenim diplomskim studijem (naziv odgovarajućeg smjera). ČLANAK 9. GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE OSNOVNE PLESNE ŠKOLE: 1) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Kao i u svim nastavničkim zanimanjima, težimo što obrazovanijem kadru. 1-4. Prva četiri navedena studija obuhvaćaju studij klasičnog baleta Sveučilišta u Zagrebu i druge studije baleta izvan Republike Hrvatske. Na taj način su obuhvaćene sve nostrificirane diplome plesača i pedagoga klasičnog baleta. 5. Navedeni studiji su pedagoškog usmjerenja te su pedagoška nadgradnja plesnog obrazovanja. Zbog nepostojanja studija plesa u Republici Hrvatskoj do prije tri godine, neki plesni pedagozi završili su navedene studije kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. U Osnovnoj školi suvremenog plesa taj se nastavni predmet zove Klasični balet. Ovaj se predmet po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuje od predmeta Klasični balet u Osnovnoj školi za klasični balet. Izvođenje nastave navedenog predmeta zahtijeva međutim jednake kompetencije kao i za izvođenje nastave Klasičnog baleta u Školi za klasični balet. 2) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Povijesni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz povijesnih plesova. 3) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Karakterni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz karakternih plesova. 4) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Osnove klasičnog baleta je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. . Ovaj se predmet po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuje od predmeta Klasični balet u Osnovnoj školi za klasični balet. Izvođenje nastave navedenog predmeta zahtijeva međutim jednake kompetencije kao i za izvođenje nastave Klasičnog baleta u Školi za klasični balet. 5) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa i Scenski plesač tijekom školovanja, kroz nastavne sadržaje predmeta Ritmika i Ritmika i glazba, stječu potrebne kompetencije za izvođenje nastave tog predmeta. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač suvremenog plesa, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno u 1. i 2. razredu, a 1 sat tjedno u 3. i 4. razredu. Prema Nastavnom planu i progamu za zavnje Scenski plesač, kroz nastavni predmet Ritmika i glazba 2 sata tjedno 1.- 4.razreda. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač edukacijskog smjera, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno 1. – 4. razreda. 6) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ples dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 7) SUVREMENI PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Suvremeni ples dio je Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu suvremenog plesa. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 8) GLAZBENA KULTURA (SOLFEGGIO) U osnovnim plesnim školama ne postoji nastavni predmet Glazbena kultura! 8) SOLFEGGIO 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Solfeggio je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu klasičnog baleta. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Solfeggioa i sl.. 9) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Prema važećim Nastavnim planovima i programima svih plesnih škola naziv nastavnog predmeta je Glasovir. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu glasovira i sl.. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra čembala. Obrazovanje čembalista, kao i orguljaša ( koji su navedeni kao stručni kadar) proizlazi iz klavirskog obrazovanja, te navedeni glazbenici prolaze iste nastavne sadržaje kao i klaviristi. Nadalje, čembalisti su navedeni kao stručne osobe za predavanje klavira u glazbenim školama te nema razloga da ne budu stručni i u plesnim školama. 10) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući i nazivi) - ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Magistar muzike obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara opciju rada vrlo nestručnog kadra, pa bi se tako moglo protumačiti da je magistar solo pjevanja stručni kadar za korepeticiju u plesnoj školi. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. Također je za nastavu Ritmike i glazbe važno da se omogući nastavnicima Područja glazba da ujedno i korepetiraju Područje ritmiku jer je Nastavnim planom i programom predviđeno da se korelacija tih dvaju područja najviše ostvaruje kroz usku suradnju dvaju nastavnika umjesto da se uvodi i treći, kao korepetitor. Važno je da je magistar glazbene pedagogije ,koji izvodi korepeticiju, u svom srednjoškolskog obrazovanju završio klavirski ili teorijski smjer. 11) FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 5. Scenski plesač s položenom metodikom 6. Plesač edukacijskog smjera 7. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Funkcionalna tjelesna tehnika je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom , Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 12) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 13) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područje Ritmika i nastavnog područje Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika i glazba dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa. Posebnost tog predmeta je u tome što se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu izvode dva nastavnika, svaki u svom području, plesač i glazbenik, koji usko surađuju i zajednički ocjenjuju učenika. Potrebno je izostaviti magistra muzike ( glazbena teorija, glazbena kultura, glazbena pedagogija i kompozicija) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera, jer ta struka obuhvaća zapravo dvije struke i takvih nastavnika nema (osim iznimno). Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. U SREDNJIM PLESNIM ŠKOLAMA: 1) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2) PLES LABAN 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Predmeti Ples, Ples Laban i Ritmika dio su Nastavnog plana i programa srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Scenski plesač s položenom metodikom tijekom svog školovanja kroz usvojene nastavne sadržaje stječe potrebne kompentencije za izvođenje nastave navedenih predmeta. Zbog nepostojanja studija plesa, do prije tri godine, mnogi plesni pedagozi završili su studije drštvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. 4) SUVREMENA PLESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Diplomirani plesač suvremenog plesa 5. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 6. Scenski plesač s položenom metodikom 7. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Plesač edukacijskog smjera OBRAZLOŽENJE: Suvremene plesne tehnike dio su obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 5) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti prvostupnika suvremenog plesa, jer oni nisu educirani za izvođenje nastave klasičnog baleta . Klasični balet u srednjoj školi logično se nastavlja na nastavne sadržaje osnovne škole i obrađuje sadržaje koje je spomenuti nastavni kadar usavršio kroz svoje obrazovanje. 6) POVIJEST PLESA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 3. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 4. Magistar/magistra povijesti umjetnosti 5. Magistar/magistra muzikologije 6. Magistar/magistra dramaturgije 7. Magistar/magistra komparativne književnosti 8. Magistar/magistra etnologije 9. Magistar/magistra socijologije 10. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 15. Plesač edukacijskog smjera sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 16. Plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 17. Scenski plesač s sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 18. Plesač edukacijskog smjera 19. Plesač suvremenog plesa 20. Scenski plesač OBRAZLOŽENJE: Povijest plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih struka i smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 7) NARODNI PLESOVI 1. Plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. Plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti sveučilišnog prvostupnika suvremenog plesa, jer se na studiju suvremenog plesa narodni plesovi ne obrađuju. 10) METODIKA SUVREMENOG ODGOJNOG PLESA 1. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Scenski plesač s položenom metodikom OBRAZLOŽENJE: Metodika suvremenog odgojnog plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. 12) ANATOMIJA 1. Doktor/doktorica medicine 2. Prvostupnik fizioterapije 3. Profesor biologije OBRAZLOŽENJE: Prvostupnik fizioterapije ima potrebne kompetencije za izvođenje nastave iz područja anatomije lokomotornog sustava, ozljeda i njihove prevencije. 13) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Nastavnom planu i programu srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 14) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave glasovira u srednjoj plesnoj školi. 15) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave karakternih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 16) MODERNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem dr uštvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 9. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 10. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Scenski plesač s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti naziv plesač koreograf, jer takvo zvanje ne postoji u Republici Hrvatskoj. Predlažemo uvrštavanje svih zvanja u području klasičnog baleta ili suvremenog plesa, koji su stekli kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom. 17) KLASIČNA PODRŠKA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Klasične podrške u srednjoj školi za klasični balet. 18) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Povijesnih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 24) SOLFEGGIO S OSNOVAMA RITMA 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti koji osposobljavaju nastavnika za predavanje Solfeggia s osnovama ritma. Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio. 26) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 1. Prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik klasičnog baleta 3. Diplomirani plesač klasičnog baleta 4. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 5. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 6. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Osnove klasičnog baleta u srednjoj školi za klasični balet. 27) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) -ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio i Glasovir. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. 28) TEHNIKA KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Tehnika klasičnog baleta dio je Nastavnog plana i programa za srednju plesnu školu za zvanje scenski plesač. Stoga predlažemo gore navedene struke , koje imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Tehnike klasičnog baleta . 29) TEHNIKA SUVREMENOG PLESA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Diplomirani plesač suvremenog plesa 5. Plesač edukacijskog smjera 6. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 7. Scenski plesač s položenom metodikom 8. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Tehnika suvremenog plesa dio je obrazovanja svih gore na Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
301 Igor Vlajnić PRAVILNIK Poštovani! Komentar kolegice Martine Belković i kolegice Kiš-Žuvela prema mom mišljenju predstavlja jedan od pametnih, stručnih i kompetentnih komentara na ovom forumu. Naglašavam da je rasprava o glazbenim predmetima podijeljena na više članaka pa je možda najlogičnije komentirati ovdje. Kao osoba koja nije u pedagoškoj djelatnosti, ali uz posjedovanje pedagoške struke i radnog iskustva u istoj, govorim i komentiram temeljem radnog iskustva u glazbenoj izvedbenoj umjetnosti. Mislim da je svima u obrazovanju važno shvatiti motive nas koji smo na tržištu rada za koje se obrazuju naša djeca. Stoga najdobronamjernije apeliram na mjerodavne da potpuno ignoriraju kritičnu masu, cirkularna pisma, mobiliziranje prosvjetara na terenu po principu "nas je više, bit će više lajkova", te da se vode argumentima i stručnom logikom. Glazbeno obrazovanje ima za konačni cilj pripremu učenika za najviše razine učenja (visokoškolske ustanove). Bez obzira je li neki učitelj ili nastavnik u školi tijekom studija imao neki predmet, ne znači da je isti učitelj ili nastavnik kompetentan za predavanje tog predmeta u školi! Naime, studijski programi usmjeravaju studente u jednom ili dva pravca temeljem čega neki predmeti bivaju glavni, a neki sporedni. Nije moguće i nije prihvatljivo da sporedni predmeti na nekom studiju budu temelj kompetencije budućem obrazovnom djelatniku. Iz navedenog razloga smatram da su pedagozi usmjereni pedagogiji (osnovna škola), a ostali studenti na Muzičkoj akademiji usmjereni na stručni aspekt koji je primaran i srednjoj školi. Postojeći prijedlozi o "hijerarhiji" ili tzv. prednosti pri zapošljavanju nažalost su loši i neproduktivni jer se odnose samo na određeni trenutak u kojem se netko zapošljava. Prema postojećim propisima, u slučaju nepostojanja stručne osobe, ravnatelj škole može (prema mom saznanju) privremeno povjeriti predavanje nekog predmeta osobi koja zakonski nije stručna. Ali, to mora tako i ostati. Ako je hijerarhija navedena ovako kako se predlaže u nekim komentarima moguć je npr. scenarij u kojem stručnija osoba ne može biti zaposlena jer je mjesto pripalo manje stručnoj osobi možda nekoliko mjeseci ranije. I takvo stanje onda postaje trajno. Smatram i predlažem da se hijerarhija u tom smislu mora revidirati početkom svake školske godine, kako bi uvijek iznova pokrenuli proces optimalne raspodjele stručnog kadra u školi. Na ovaj način usmjerit ćemo djelatnike na područje njihove najveće kompetencije jer će tamo ostvariti i trajniju sigurnost zaposlenja, a naša će djeca dobiti najstručnije predavače. Nadalje, rasprava se vodila i o crkvenim glazbenicima koji su, možda opravdano, željeli svoje mjesto pronaći u općeobrazovnoj osnovnoj školi. Takvi argumenti mogu imati uporište u stvarnosti. Ali predlagati iste stručnjake za rad u srednjoj glazbenoj školi predstavlja znatnu diskrepanciju između potreba školstva i realnosti obrazovanja na fakultetu. Bojim se da je adekvatno sagledavanje stvarnosti i prihvaćanje istine moguće samo osobama s višim razinama znanja. Za primjer mogu navesti sreću nekog sportaša koji postigne dobar rezultat. Njegova sreća i mišljenje o sebi svakako je pozitivno. Ali u momentu kad susretne svjetskog rekordera mora prihvatiti da su mu sposobnosti ograničene. Ili će napredovati/vježbati (učiti!) dalje na višoj razini, ili neće moći biti prvak. Slično je i u obrazovanju. Naravno da netko tko je položio predmet niže razine smatra da je dobar i stručan, ali on zasigurno ne zna koliko manje zna od nekoga tko je završio višu razinu. Stoga svi argumenti takvih stručnjaka o svojim kompetencijama naprosto ne mogu biti relevantni. Možda je uputno, kako je i predloženo, pogledati razine predmeta na fakultetu: kako može solfeggio predavati osoba koja je imala C-razinu ako postoje osobe koje su imale A-razinu? Kao dirigent, potpuno argumentirano i stručno naglašavam da predmet dirigiranje u srednjoj školi treba i mora predavati isključivo dirigent. Osnovni argument je činjenica da srednja glazbena škola priprema učenike za prijemni ispit čak i iz dirigiranja. Ako takvu pripremu vodi pedagog ili crkveni glazbenik, postavlja se opravdana bojazan da će učenik biti zakinut za nužno potrebno znanje. Jednako tako, skupno muziciranje u srednjoj školi treba biti povjereno dirigentu. Međutim, sve dok u listi stručnih osoba stoje osobe koje to nisu (kao zbog izvanrednih situacija) mi ćemo u stvarnosti imati nestručne predavače koji su metodom nasljedstva jednom zaposleni i više nema načina da se dovede stručnija osoba. Još jednom molim da se revizija takve hijerarhije vrši početkom svake školske godine u tjednom zaduženju. U protivnom, zalažem se za potpuno brisanje manje stručnih razina znanja iz određenih predmeta. Ili jedno, ili drugo. Napominjem da zaposlenje nikome neće biti ugroženo izbacivanjem nekih stručnjaka jer su zaposleni po važećim pozitivnim propisima u trenutku zaposlenja. U konačnici važno je znati da sam svjedok u struci kako nam iz škola izlaze učenici sa sve manjim znanjem stečenim u obrazovanju. Ne jedna stručna studija to potvrđuje. Mislim da ovaj pravilnik može učiniti kobnu pogrešku ukoliko ne primjeni ove napomene i zadrži princip "svi mogu sve" ili princip "nas je više, vas je manje". Nće nam pomoći nikakva kurikularna reforma ukoliko najčvršće ne zauzmemo stav predavati našoj djeci mogu samo najstručniji i najkompetentniji, a onima koji to nisu takva mogućnost, nažalost, mora biti uskraćena. To je surova, ali jedina održiva stvarnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
302 Kristina Vrabec PRAVILNIK, Članak 5. Osjećam se dužnom napomenuti da Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu-PREPOROD ni na koji način nije provjerio mišljenje svojeg članstva pa stoga mislim da se ni njegovi komentari od 24.02.2016 u 11:36 i 11:37 ne bi smjeli razmatrati jer ne odražavaju stav osoba koje bi isti trebao zastupati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
303 Silvija Valand PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, smatram da se u članku 9. koji se odnosi na osnovne glazbene škole za predmet klavir treba brisati diplomirani orguljaš i mag. muzike čembalist, naravno i opći naziv mag. muzike. Riječ je o 3 potpuno različita instrumenta, s različitim tehnikama sviranja, koji studij upisuju i bez završene srednje škole iz predmeta klavir. Na studiju se rade potpuno različita stilska razdoblja, i veći fokus im je na teorijskim predmetima nego na nastavi klavira. Nakon završetka studija kompetentniji su nastavnika predmeta harmonija, nego za klavir. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
304 Akademija dramske umjetnosti Članak 9., Program: modni stilist Primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu Poštovani, molimo vas da pri izradi konačne verzije Pravilnika uvažite činjenicu kako sada, osnivanjem sveučilišnih preddiplomskih studija baletne pedagogije i suvremenog plesa s izvedbenim i nastavničkim smjerom (Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu), a koji pokrivaju sve stručne predmete koji se predaju na školama baleta i suvremenog plesa, na prvom mjestu po kvalifikaciji stavite relevantne sveučilišne prvostupnike. Također predlažemo brisanje formulacije uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom iz svih članaka, jer se provođenje plana i programa podrazumijeva za sve nastavne programe. Srdačan pozdrav Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu Članak 9. Glazbene i plesne škole U osnovnim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 4) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 5) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 6) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 7) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 11) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 13) ritmika i glazba: Ispred plesač suvremenog plesa dodati: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa U srednjim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 1) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2) ples Laban: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 3) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 4) suvremena plesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 5) klasični balet: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 6) povijest plesa: dodati : Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. obrazloženje – Povijest plesa je predmet koji se u RH na visokoškolskoj razini izvodi jedino u okviru preddiplomskog studija suvremenog plesa i preddiplomskog studija baletne pedagogije na ADU, i to tijekom 3 semestra, a studenti mogu iz toga predmeta izraditi i Završni rad. Prvostupnici plesnih studija stoga imaju najvišu i najrelevantniju kvalifikaciju za predavanje ovoga predmeta na srednjoškolskoj razini. 7) narodni plesovi: ukloniti Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 8) kinetografija: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 9) osnove koreografske kompozicije dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. 10) metodika suvremenog odgojnog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 16) moderni balet: Dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 18) povijesni plesovi: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 26) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 28) tehnika klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 29) tehnika suvremenog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 31) scenska praksa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa UKLONITI profesionalni umjetnik, jer nema definicije područja 33) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 34) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 35) metodika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 36) ritmika i glazba: magistar/magistra glazbene teorije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene kulture sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene pedagogije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra muzike (kompozicija; primijenjena kompozicija; kompozicija s teorijom) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom profesor teorijskih glazbenih predmeta/ profesor glazbene kulture 37) step: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 38) jazz dance: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa Primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu Poštovani, molimo vas da pri izradi konačne verzije Pravilnika uvažite činjenicu kako sada, osnivanjem sveučilišnih preddiplomskih studija baletne pedagogije i suvremenog plesa s izvedbenim i nastavničkim smjerom (Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu), a koji pokrivaju sve stručne predmete koji se predaju na školama baleta i suvremenog plesa, na prvom mjestu po kvalifikaciji stavite relevantne sveučilišne prvostupnike. Sva nazivlja označena su crvenom bojom. Također predlažemo brisanje formulacije uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom iz svih članaka, jer se provođenje plana i programa podrazumijeva za sve nastavne programe. Srdačan pozdrav Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu Članak 9. Glazbene i plesne škole U osnovnim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 4) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 5) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 6) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 7) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 11) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 13) ritmika i glazba: Ispred plesač suvremenog plesa dodati: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa U srednjim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 1) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2) ples Laban: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 3) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 4) suvremena plesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 5) klasični balet: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 6) povijest plesa: dodati : Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. obrazloženje – Povijest plesa je predmet koji se u RH na visokoškolskoj razini izvodi jedino u okviru preddiplomskog studija suvremenog plesa i preddiplomskog studija baletne pedagogije na ADU, i to tijekom 3 semestra, a studenti mogu iz toga predmeta izraditi i Završni rad. Prvostupnici plesnih studija stoga imaju najvišu i najrelevantniju kvalifikaciju za predavanje ovoga predmeta na srednjoškolskoj razini. 7) narodni plesovi: ukloniti Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 8) kinetografija: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 9) osnove koreografske kompozicije dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. 10) metodika suvremenog odgojnog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 16) moderni balet: Dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 18) povijesni plesovi: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 26) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 28) tehnika klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 29) tehnika suvremenog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 31) scenska praksa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa UKLONITI profesionalni umjetnik, jer nema definicije područja 33) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 34) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 35) metodika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 36) ritmika i glazba: magistar/magistra glazbene teorije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene kulture sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene pedagogije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra muzike (kompozicija; primijenjena kompozicija; kompozicija s teorijom) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom profesor teorijskih glazbenih predmeta/ profesor glazbene kulture 37) step: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 38) jazz dance: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa Primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu Poštovani, molimo vas da pri izradi konačne verzije Pravilnika uvažite činjenicu kako sada, osnivanjem sveučilišnih preddiplomskih studija baletne pedagogije i suvremenog plesa s izvedbenim i nastavničkim smjerom (Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu), a koji pokrivaju sve stručne predmete koji se predaju na školama baleta i suvremenog plesa, na prvom mjestu po kvalifikaciji stavite relevantne sveučilišne prvostupnike. Također predlažemo brisanje formulacije uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom iz svih članaka, jer se provođenje plana i programa podrazumijeva za sve nastavne programe. Srdačan pozdrav Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu Članak 9. Glazbene i plesne škole U osnovnim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 4) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 5) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 6) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 7) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 11) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 13) ritmika i glazba: Ispred plesač suvremenog plesa dodati: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa U srednjim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 1) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2) ples Laban: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 3) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 4) suvremena plesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 5) klasični balet: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 6) povijest plesa: dodati : Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. obrazloženje – Povijest plesa je predmet koji se u RH na visokoškolskoj razini izvodi jedino u okviru preddiplomskog studija suvremenog plesa i preddiplomskog studija baletne pedagogije na ADU, i to tijekom 3 semestra, a studenti mogu iz toga predmeta izraditi i Završni rad. Prvostupnici plesnih studija stoga imaju najvišu i najrelevantniju kvalifikaciju za predavanje ovoga predmeta na srednjoškolskoj razini. 7) narodni plesovi: ukloniti Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 8) kinetografija: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 9) osnove koreografske kompozicije dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. 10) metodika suvremenog odgojnog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 16) moderni balet: Dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 18) povijesni plesovi: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 26) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 28) tehnika klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 29) tehnika suvremenog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 31) scenska praksa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa UKLONITI profesionalni umjetnik, jer nema definicije područja 33) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 34) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 35) metodika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 36) ritmika i glazba: magistar/magistra glazbene teorije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene kulture sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene pedagogije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra muzike (kompozicija; primijenjena kompozicija; kompozicija s teorijom) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom profesor teorijskih glazbenih predmeta/ profesor glazbene kulture 37) step: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 38) jazz dance: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
305 Osnovna umjetnička škola Matka Brajše Rašana PRAVILNIK Poštovani, obzirom da nam je svima cilj da u svim nastavničkim zanimanjima imamo što obrazovaniji kadar, željeli bismo da ovaj Pravilnik zaista pruži mogućnost zapošljavanja osobama sa završenim adekvatnim studijima za navedena radna mjesta. Smatramo da stručna sprema treba biti navedena redoslijedom kompetencija po principu primarne vrste obrazovanja za određeni predmet, a potom navesti i ostale odgovarajuće vrste obrazovanja. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Budući da je prema postojećim zakonskim propisima poslodavac dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme ponuditi nadopunu satnice, stručna sprema propisana na ovaj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor flaute izvodi nastavu solfeggia i sl. ČLANAK 5. 23) GLAZBENA KULTURA 1. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 2. Magistar muzikologije - Diplomirani muzikolog 3. Magistar glazbene teorije - Profesor teorijskih glazbenih predmeta 4. Magistar muzike (kompozitor) – Akademski muzičar kompozitor 5. Magistar muzike (dirigent) – Akademski muzičar dirigent 6. Magistar crkvene glazbe OBRAZLOŽENJE: Obzirom da na područje RH ima dovoljno kadra sa završenim adekvatnim studijima potrebnim za predavanje predmeta Glazbena kultura, smatramo da učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom glazbena kultura treba izostaviti jer se njihovo znanje ne može mjeriti s ostalim gore navedenim studijima. ČLANAK 6. 8) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar muzikologije - Diplomirani muzikolog 2. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 3. Magistar glazbene teorije - Profesor teorijskih glazbenih predmeta 4. Magistar muzike (kompozitor) – Akademski muzičar kompozitor 5. Magistar muzike (dirigent) – Akademski muzičar dirigent ČLANAK 9. GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE OSNOVNE PLESNE ŠKOLE: 1) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 2) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 3) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 4) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 5) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7) SUVREMENI PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8) GLAZBENA KULTURA (SOLFEGGIO) U osnovnim plesnim školama ne postoji nastavni predmet Glazbena kultura! 8) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 9) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist OBRAZLOŽENJE: Obrazovanje čembalista, kao i orguljaša (koji su navedeni kao stručni kadar) proizlazi iz klavirskog obrazovanja, te navedeni glazbenici prolaze iste nastavne sadržaje kao i klaviristi. Nadalje, čembalisti su navedeni kao stručne osobe za predavanje klavira u glazbenim školama te nema razloga da ne budu stručni i u plesnim školama. 10) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist 4. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 5. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 6. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 7. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture (samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini) 8. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. Također je za nastavu Ritmike i glazbe važno da se omogući nastavnicima Područja glazba da ujedno i korepetiraju Područje ritmiku jer je Nastavnim planom i programom predviđeno da se korelacija tih dvaju područja najviše ostvaruje kroz usku suradnju dvaju nastavnika umjesto da se uvodi i treći, kao korepetitor. Važno je da je magistar glazbene pedagogije, koji izvodi korepeticiju, u svom srednjoškolskog obrazovanju završio klavirski ili teorijski smjer. 11) FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 5. Scenski plesač s položenom metodikom 6. Plesač edukacijskog smjera 7. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 13) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područje Ritmika i nastavnog područje Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika i glazba dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa. Posebnost tog predmeta je u tome što se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu izvode dva nastavnika, svaki u svom području, Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. U OSNOVNIM GLAZBENIM ŠKOLAMA: 1) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 2) TEORIJA GLAZBE 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 3) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist 4) HARFA 1. Magistar muzike -harfa / Akademski muzičar harfist i profesor harfe 5) VIOLINA 1. Magistar muzike -violina / Akademski muzičar harfist i profesor harfe VIOLA – Treba ubaciti ovdje! – umjesto broja 23! 1. Magistar muzike -viola / Akademski muzičar violist i profesor viole 6) VIOLONČELO 1. Magistar muzike -violončelo / Akademski muzičar violončelist i profesor violončela 7) KONTRABAS 1. Magistar muzike -kontrabas / Akademski muzičar kontrabasist i profesor kontrabasa 8) GITARA 1. Magistar muzike -gitarist / Akademski muzičar gitarist i profesor gitare 9) OBOA 1. Magistar muzike -oboist / Akademski muzičar oboist i profesor oboe 10) FLAUTA I BLOKFLAUTA 1. Magistar muzike -flautist / Akademski muzičar flautist i profesor flaute 11) KLARINET 1. Magistar muzike -klarinetist / Akademski muzičar klarinetist i profesor klarineta 12) SAKSOFON 1. Magistar muzike -saksofonist / Akademski muzičar saksofonist i profesor saksofona 13) FAGOT 1. Magistar muzike -fagotist / Akademski muzičar fagotist i profesor fagota 14) KORNO (ROG) 1. Magistar muzike -kornist / Akademski muzičar kornist i profesor korna (roga) 15) TRUBA 1. Magistar muzike -trubač / Akademski muzičar trubač i profesor trube 16) TROMBON 1. Magistar muzike -trombon / Akademski muzičar trombonist i profesor trombona 17) TUBA 1. Magistar muzike -tuba / Akademski muzičar tubist i profesor tube 18) UDARALJKE 1. Magistar muzike -udaraljke / Akademski muzičar udaraljkaš i profesor udaraljki 19) HARMONIKA 1. Magistar muzike -harmonika / Profesor harmonike OBRAZLOŽENJE: Smatramo da se radno mjesto učitelja harmonike mora izjednačiti sa svim ostalim instrumentima, obzirom da u Republici Hrvatskoj postoji studij Klasične harmonike i da stručnog kadra iz godine u godinu sve više ima. Kod zapošljavanja u manjim gradovima vrlo je teško dobiti i profesora saksofona, gitare, udaraljki i dr. pa se ne traži iz tog razloga snižavanje kriterija potrebnih kompetencija za to radno mjesto. Ovaj Pravilnik ima za svrhu postaviti stručne kompetencije za budućnost, a ne voditi se trenutnim stanjem na tržištu rada. 20) TAMBURE 1. Magistar muzike -tambure ili Profesor tambura – od trenutku kada se studij otvori u Republici Hrvatskoj 2. Osobe s akademskim stupnjem obrazovanja iz tambure stečenim izvan Republike Hrvatske, uz uvjet priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije sukladno važećim zakonskim propisima 3. Magistar muzike ili profesor glazbe neovisno o smjeru pod uvjetom da ima tambure završene na razini srednje škole 21) SKUPNO MUZICIRANJE (Zbor) 1. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 3. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 4. Magistar muzike -solopjevač – Akademski glazbenik solopjevač i profesor solo pjevanja 21) SKUPNO MUZICIRANJE (Orkestar ili komorna glazba) 1. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar muzike (gudač, duhač ili harmonikaš, ovisno o orkestru) – Akademski glazbenik i profesor instrumenta (gudači, duhački, harmonike – ovisno o orkestru) 22) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir / Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje / Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo / Diplomirani glazbenik čembalist 4. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent 23) VIOLA – Treba ubaciti između točke 5 i 6, odnosno između violine i violončela U SREDNJIM PLESNIM ŠKOLAMA: Navodimo samo predmete koji su povezani s glazbom: 13) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 14) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave glasovira u srednjoj plesnoj školi. 19) NARODNI NAPJEVI 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 3. Magistar muzikologije / Diplomirani muzikolog uz uvjet da je slušao folklornu glazbu 24) SOLFEGGIO S OSNOVAMA RITMA 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti koji osposobljavaju nastavnika za predavanje Solfeggia s osnovama ritma. Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio. 36) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područja Ritmika i nastavnog područja Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Riječ je o posebnosti Nastavnog plana i programa za srednju plesnu školu za zvanje scenski plesač. Nastavni predmet se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu, svaki u svom području, izvode dva nastavnika plesač i glazbenik, koji usko surađuju i zajednički ocjenjuju učenika. Potrebno je izostaviti magistar muzike( glazbena teorija, glazbena kultura, glazbena pedagogija i kompozicija) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera, jer ta struka obuhvaća zapravo dvije struke i takvih nastavnika nema (osim iznimno). Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. 39) OSNOVE VOKALNE TEHNIKE 1. Magistar muzike (solo pjevanje, pjevanje, dirigent, kompozicija s teorijom, kompozicija) 2. Magistar glazbene teorije – Profesor teorijskih glazbenih predmeta U SREDNJIM GLAZBENIM ŠKOLAMA: 1) GLAZBENA UMJETNOST – Ne postoji kao predmet! 2) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 3. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor OBRAZLOŽENJE: Magistri glazbene pedagogije, odnosno Profesori glazbene kulture, sukladno programu studija, nemaju dovoljne kompetencije za stručno provođenje nastave predmeta Solfeggio u srednjim glazbenim školama. 3) HARMONIJA 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4) POLIFONIJA 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 5) POVIJEST GLAZBE 1. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 6) GLAZBENI OBLICI 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 7) ČITANJE I SVIRANJE PARTITURA 1. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 8) DIRIGIRANJE 1. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 9) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 10) – 30) Stručna sprema na isti način kao i u Osnovnoj glazbenoj školi: Može se zaposliti na neodređeno vrijeme samo osoba sa završenim studijem glavnog predmeta na akademskoj razini 31) Isti uvjeti kao u točki 21) u osnovnim glazbenim školama 33) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir / Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent Ravnateljica: Melita Lasek Satterwhite, mag.mus. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
306 Silvija Valand PRAVILNIK Poštovani, smatram da se u članku 9. koji se odnosi na osnovne glazbene škole za predmet klavir treba brisati diplomirani orguljaš i mag. muzike čembalist, naravno i opći naziv mag. muzike. Riječ je o 3 potpuno različita instrumenta, s različitim tehnikama sviranja, koji studij upisuju i bez završene srednje škole iz predmeta klavir. Na studiju se rade potpuno različita stilska razdoblja, i veći fokus im je na teorijskim predmetima nego na nastavi klavira. Nakon završetka studija kompetentniji su nastavnika predmeta harmonija, nego za klavir. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
307 Denis Kirić PRAVILNIK, Članak 5. Osjećam se dužnim napomenuti da Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu-PREPOROD ni na koji način nije provjerio mišljenje svojeg članstva pa stoga mislim da se ni njegovi komentari od 24.02.2016 u 11:36 i 11:37 ne bi smjeli razmatrati jer ne odražavaju stav osoba koje bi isti trebao zastupati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
308 Andrea Halužan-Bratković PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Uvidom u Prijedlog Pravilnika, konkretno za predmet VIOLA u osnovnoj glazbenoj školi (koji je naveden posljednji od svih, redni br 23), a ne u grupi gudačkih instrumenata), uočila sam da magistar/magistra muzike-violina, ostalo nazivlje nije navedeno, ravnopravno može podučavati violu u osnovnoj glazbenoj školi, a prof. ili mag.viole nije naveden da može podučavati violinu u OGŠ. To je loše iz nekoliko razloga: 1. mala djeca najčešće ne poznaju violu 2. maloj je djeci ponekad, ovisno o djetetu, lakše početi na violini, a zatim prijeći na violu 3. viola i violina su vrlo srodni instrumenti i nastavnik viole je kompetentan podučavati i violinu u OGŠ 4. predmet metodike studenti violine i viole na MA slušaju zajedno 5. od djece upisane na violinu u klasi nast. viole "regrutiramo" buduće violiste Ovo su neki od razloga za koje smatram da opravdavaju da prof. ili mag. viole ima pravo podučavati violinu u OGŠ, a to potkrepljujem vlastitim primjerom. Radim u GU "Elly Bašić" već blizu 30 god. i uvijek sam imala nekoliko učenika na violini, od kojih su mnogi ostvarili dobre rezultate. Mnogi su prešli na violu. Program "malih viola" u OGŠ postoji već desetak godina, a nastao je na inicijativu prof. Milana Čunka s MA u Zagrebu. Program je do sada dao dobre rezultate, spriječio je negativnu selekciju i podigao kvalitetu sviranja kod učenika viole. Nažalost, znakovito je da se viola još uvijek nalazi na posljednjem, 23. mjestu S poštovanjem, Andrea H. Bratković, prof. GU "Elly Bašić", Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
309 Martina Belković PRAVILNIK Poštovani! Stručno vijeće učitelja i nastavnika teorijskih glazbenih predmeta Grada Zagreba, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije predlaže sljedeće izmjene: Članak 5. 23. Glazbena kultura mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture, mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, diplomirani muzikolog, prof. muzikologije; mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor; mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent; prof. crkvene glazbe, dipl. crkveni glazbenik s položenim pedagoškim predmetima sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica glazbene pedagogije, diplomirani učitelj s pojačanim predmetom glazbena kultura Objašnjenje: diplomirani učitelji s pojačanim predmetom glazbena kultura ne mogu imati prednost pred kadrovima koji su diplomirali na muzičkim akademijama i prije toga pohađali šest godina osnovnu i četiri godine srednju glazbenu školu. Dirigenti i kompozitori s položenim pedagoškim modulom sigurno su kompetentni predavati ovaj predmet jer tijekom visokoškolskog obrazovanja stječu jednake kompetencije kao teoretičari. Članak 6. 8) Glazbena umjetnost mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, diplomirani muzikolog, prof. muzikologije mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent prof. crkvene glazbe, dipl. crkveni glazbenik s položenim pedagoškim modulom Članak 9. Glazbene i plesne škole Osnovne plesne škole 8) Glazbena kultura (Solfeggio) mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije 10) Korepeticija mag. muzike (klavir), akademski muzičar klavirist, prof. klavira mag. muzike (orgulje), akademski muzičar orguljaš mag. muzike (čembalo), akademski muzičar čembalist mag. muzike (dirigent), akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent mag. muzike (kompozitor), akademski muzičar kompozitor, diplomirani muzičar kompozitor mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture Komentar: prednost bi trebali imati klaviristi, orguljaši i čembalisti, nakon njih dirigenti, pa kompozitori i teoretičari te glazbeni pedagozi. Orguljaši i čembalisti smiju predavati klavir te su sigurno jednako kompetentni za izvođenje korepeticije kao i klaviristi. 12) Glazbena umjetnost Napomena: predmet ne postoji u osnovnim plesnim školama, već u srednjima; točan je naziv predmeta Glazbena kultura u Nastavnom planu po programu Ane Maletić je pogrešno upisan naziv predmeta (u planu piše “umjetnost”, a u programu “kultura”) 13) Ritmika i glazba Kompetencije za područje Glazba: mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, magistar.magistra glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta , diplomirani muzičar dirigent Napomena: potrebno je odvojiti kompetencije za dva područja (Ritmika i Glazba) Osnovne glazbene škole 1) Solfeggio mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije Objašnjenje: prema važećem Pravilniku iz 1996. i muzikolozi smiju predavati Solfeggio u osnovnoj glazbenoj školi, a i po kompetencijama to zaslužuju budući da u okviru pedagoškoga modula slušaju sve relevantne predmete. 2) Teorija glazbe mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije 20) Tambure Svi diplomirani kadrovi s muzičkih akademija koji su završili srednju glazbenu školu (glavni predmet - tambure) te su u sklopu studija imali predmet tambure 2 godine. Skupno muziciranje Zbor mag. muzike (dirigent), akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom i modulom Vođenje ansambla mag. muzike (pjevači) Orkestar mag. muzike (dirigent), akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent magistri muzike, prof. glazbe, akademski muzičari gudači, puhači ili harmonikaši - ovisno o vrsti orkestra mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture Napomena: predlažemo odvojiti kompetencije za Zbor, Orkestar i Komornu glazbu 22) Korepeticija mag. muzike (dirigent), akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent mag. muzike (klavirist), dipl. glazbenik - glasovirač (klavirist), prof. glasovira (klavira) mag. muzike (orguljaš), dipl. glazbenik - orguljaš mag. muzike (čembalist), dipl. glazbenik - čembalist Objašnjenje: čembalisti imaju gotovo isti studijski program kao orguljaši te smiju predavati i klavir kao nastavni predmet pa stoga smatramo da mogu biti i korepetitori Srednje plesne škole 13) Glazbena umjetnost mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije 19) Narodni napjevi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije uz uvjete određene Nastavnim planom i programom: mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture 22) Povijest glazbe i plesa mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije uz uvjete određene Nastavnim planom i programom: mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture 23) Glazbeni i plesni folklor mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije 24) Solfeggio (s osnovama ritma) mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije 25) Obvezno glazbalo (tambura i druga pučka glazbala) Svi dipl. s muzičkih akademija koji su završili srednju glazbenu školu - glavni predmet: tambure te su u sklopu studija imali predmet tambure 2 godine 27) Korepeticija akademski muzičar klavirist mag. muzike (orguljaš) mag. muzike (čembalist) mag. muzike (dirigent), akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor), akademski muzičar kompozitor, diplomirani muzičar kompozitor mag. glazbene pedagogije, magistar.magistra glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture Komentar: isto kao i za osnovne plesne škole pod 10): prednost bi trebali imati klaviristi, orguljaši i čembalisti, nakon njih dirigenti, pa kompozitori i teoretičari te glazbeni pedagozi 36) Ritmika i glazba Kompetencije za područje Glazba: mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent Napomena: potrebno je odvojiti kompetencije za dva područja (Ritmika i Glazba) 39) Osnove vokalne tehnike akademski muzičar – pjevač ako imaju završen srednjoškolski program pjevanja: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim modulom Vođenje ansambla Srednje glazbene škole 1) Glazbena umjetnost mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture Komentar: predmet ne postoji u srednjoj glazbenoj školi, već u osnovnoj glazbenoj školi prema programu funkcionalne muzičke pedagogije! 2) Solfeggio mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent uz uvjete određene Nastavnim planom i programom: mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture Objašnjenje za t. 2, 3 i 4: dirigenti tijekom studija slušaju sva tri teorijska glazbena predmeta predmeta (solfeggio, harmoniju i polifoniju) na istoj razini kao i teoretičari i kompozitori 3) Harmonija mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent Objašnjenje: vidi pod 2) 4) Polifonija mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent Objašnjenje: vidi pod 2) 5) Povijest glazbe mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije 6) Glazbeni oblici / Analiza glazbenih oblika mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent 7) Čitanje i sviranje partitura mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture 8) Dirigiranje mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom i modulom Vođenje ansambla, (dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije Objašnjenje: u sklopu modula Vođenje ansambla muzikolozi slušaju predmete Dirigiranje 1 i 2, kao i teoretičari i glazbeni pedagozi 29) Tambure Svi dipl. s muzičke akademije koji su završili srednju glazbenu školu (glavni predmet: tambure) te su u sklopu studija imali predmet tambure 2 godine 31) Skupno muziciranje Zbor mag. muzike (dirigent) uz položen pedagoški modul, akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor mag. muzike (pjevanje, solo pjevanje) mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom i modulom Vođenje ansambla Orkestar mag. muzike (dirigent), akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent magistri muzike, prof.i glazbe, akademski muzičari gudači, puhači ili harmonikaši - ovisno o vrsti orkestra Napomena: predlažemo odvojiti kompetencije za Zbor, Orkestar i Komornu glazbu! 33) Korepeticija mag. muzike (klavirist), prof. klavira (glasovira), dipl. glazbenik glasovirač (klavirist) mag. muzike (orguljaš), dipl. glazbenik orguljaš, prof. orgulja mag. muzike (čembalist), dipl. glazbenik čembalist, prof. čemabala mag. muzike (dirigent), akademski muzičar dirigent, diplomirani muzičar dirigent Objašnjenje: ako čembalisti i orguljaši mogu predavati klavir, kako onda ne mogu korepetirati? U Pravilniku nedostaju predmeti koji se predaju u Glazbenom učilištu Elly Bašić u srednjoj glazbenoj školi: Metodika solfeggia mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije Tradicijske glazbe mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture Osnove glazbene informatike mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor Vježbe iz kompozicije mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor Komorna glazba za teorijski smjer mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta Općenita napomena za skraćene nazive korištene u komentarima i objašnjenjima: teoretičari = skraćeni naziv za: mag. teorije glazbe, mag. muzike (teorija glazbe), mag. glazbene teorije, prof. teorijskih glazbenih predmeta pedagozi = skraćeni naziv za: mag. glazbene pedagogije, mag. glazbene kulture, mag. muzike (glazbena pedagogija), prof. glazbene kulture dirigenti = skraćeni naziv za: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar dirigent i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar dirigent kompozitori = skraćeni naziv za. mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom, akademski muzičar kompozitor i prof. teorijskih glazbenih predmeta, diplomirani muzičar kompozitor muzikolozi = skraćeni naziv za: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, dipl. muzikolog, prof. muzikologije Voditeljica: Martina Belković Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
310 Sandra Premuš - Lepen PRAVILNIK, Članak 11. Sandra Premuš - Lepen Poštovani, smatram da bi u članku 11. još bilo potrebno točno definirati da ukoliko učitelji, koji su u radnom odnosu na neodređeno radno vrijeme u školi, izgube dio satnice, mogu dobiti nadopunu satnice u predmetima koji su predavali. To se posebice odnosi na diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom iz prirodoslovlja koji su do sada predavali i Biologiju i Prirodu. Bilo bi vrlo nelogično i nepravedno da se, ukoliko ostanu bez dijela satnice u Biologiji, više ne mogu zaposliti na mjestu učitelja Biologije jer nisu navedeni kao odgovarajuće osobe u članku 5. točka 17. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
311 Miljenko Martinčević PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, šaljem Vam svoje mišljenje, a tiče se mog studija koji sam završio na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i time stekao naziv dipl.ing agr. smjer mehanizacija. Za niže navedene programe i predmete trebalo bi dodati: Za program: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE PREDMETI: Tloznanstvo i uređenja tala - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Tloznanstvo - dipl.ing. agronomije MEHANIZACIJA Opće ratarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Povrćarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Motori i traktori - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Specijalno ratarstvo - dipl.ing. agronomije smjer, MEHANIZACIJA Mehanizacija u biljnoj proizvodnji - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR PREDMETI: Vrtlarski strojevi - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Povrćarstvo - dipl.ing. agronomije MEHANIZACIJA Zaštita čovjekova okoliša - dipl.ing. agronomije MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI PREDMETI: Temelji bilinogojstva - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Osnove biljne proizvodnje - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA, Tloznanstvo i uređenja tala - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Tloznanstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Ratarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Stočarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Opće stočarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA, Sitno stočarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Ribogojstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Povrćarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Poljoprivredna mehanizacija - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Mehanizacija u biljnoj proizvodnji - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Motori i traktori - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Mehanizacija u stočarstvu dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Mehanizacija u poljoprivrednoj proizvodnji - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT PREDMETI: Bilinogojstvo s tloznanstvom - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Osnove biljne proizvodnje - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Tloznanstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Poznavanje poljoprivrednih kultura - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Strojevi i alati - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Zaštita čovjekova okoliša - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Repromaterijal u poljoprivredi - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program RATAR PREDMETI: Temelji bilinogojstva - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Tloznanstvo i uređenje tala - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Ratarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Opće ratarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Motori i traktori - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Mehanizacija u ratarstvu - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Mehanizacija u biljnjoj proizvodnji - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program VOĆAR-VINOGRADAR-VINAR PREDMETI: Mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program VRTLAR PREDMETI: Mehanizacija u vrtlarstvu - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Povrćarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program STOČAR PREDMETI: Stočarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Motori i traktori - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Mehanizacija u stočarstvu - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK PREDMETI: Povrćarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJ Mehanizacija - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Stočarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Također pravilnikom nisu obuhvaćeni dodiplomski studiji koji su se upisivali na Agronomskom fakultetu u Zagrebu od 1996./1997. pa do početka bolonjskog procesa visokog obrazovanja. Trebalo bi ih također uvrstiti u pravilnik, pošto su u pravilniku navedeni studiji koji su se upisivali prije i poslije navedenog razdoblja. Kako su svi programi različiti koji su se do sad upisivali na agronomskom fakultetu u Zagrebu tj. kolegiji koji su se slušali po smjerovima, ne bi ih trebalo svrstavati pod isto. Pod isto se gleda diplomirani inženjer agronomije smjer mehanizacija - diplomirani inženjer agronomije smjer bilinogojstvo, usmjerenje meganizacija – magistar inženjer poljoprivredne tehnike. Npr. Kao dipl.ing agr. smjer mahanizacija ne slušaš kolegije kao entomologija,herbologija, fitopatologija, kao dipl. ing.agr. smjer bilinogojstva, usmjerenje mahanizacija slušaš kolegij herbologija (pola semestra 2+2), entomologija s fitofarmacijom (dva semestra 2+2 i 3+2) i fitopatologija s fitofarmacijom (dva semestra 3+2 i 2+2) i kao mag.ing. poljoprivredne tehnike također ne slušaš ni jedan od navedenih kolegija. Stoga dipl.ing.agr. smjera bilinogojstvo, usmjerenje mehanizacija kompetentan je i može u školi predavat zaštitu bilja. Molim da se i ti programi uvrste u pravilnik. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
312 Maja Kelemen Članak 5., 2. Engleski jezik Program 835, tj. učiteljski studij s engleskim jezikom nije tečaj engleskog i ljudi to ne studiraju samo da bi poboljšali svoje jezične vješine. Dokaz broj jedan je kolegica studentica na mojoj godini godini koja je native speaker engleskog jezika i ne treba joj nikakav daljnji tečaj, nego studira taj program da bude osposobljena za posao nastavnika engleskog jezika u osnovnoj školi. Svi smo valjda svjesni toga da nije dovoljno biti dobar u nečemu da bi se moglo raditi s djecom. Razumijem da samo oni koji studiraju i koji su radili taj program mogu razumjeti o čemu se točno radi i kako izgleda edukacija (nadam se) budućih nastavnika engleskog jezika u osnovnoj školi na Učiteljskom fakultetu, ali za one koji ne znaju, mogu pogledati red predavanja i syllabuse kolegija na službenim stranicama Fakulteta te vidjeti da osim što se radi na usavršavanju jezičnih vještina, postoje i metodike i stručno-pedagoška praksa na engleskom, kolegiji vezani za književnost na engleskom jeziku i kolegiji vezani za anglosaksonske kulture. Ispiti na kolegijima iz engleskog jezika ne prolaze se bez barem 70% točnosti. Dakle, radi se o promišljenom studiju, ne o tečaju, ne o ljudima koji su ovdje navedeni slučajno i koji žele drugima oteti posao da bi si popunili satnicu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
313 Helena Horžić Članak 5., 2. Engleski jezik Dragi svi, Nakon komentara prof. Narančić Kovač malo toga se može dodati, ali ono što vam studenti Učiteljskog studija i engleskog jezika mogu poručiti jest da naš studij nije ni približno "pojačan" engleski jezik već praktički dvopredmetni studij uzevši u obzir satnicu i obaveze. Nakon pet godina studiranja gramatike, lingvistike, kulture, itd. engleskog jezika smatrat ću se kompetentnom držati nastavu u svim razredima osnovne škole. Tko misli drugačije neka malo bolje pogleda kolegije i satnicu dostupnu na stranicama UFZG prije nego što sudi ovako napamet. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
314 Mirela Birčić PRAVILNIK Nadopuna teksta da se iza članka 10 dodaje novi članak koji glasi: Osnovna glazbena škola u kojoj, zbog nemogućnosti zapošljavanja učitelja određenog instrumenta na neodređeno radno vrijeme, radi osoba koja nema odgovarajuću stručnu spremu, po proteku 5 ili više godina od dana zapošljavanja može zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme. OBRAZLOŽENJE: Prihvaća se i podržava inicijativa Ministarstva obrazovanja i sporta koja je navedena u Pravilniku, da u osnovnim glazbenim školama na neodređeno radno vrijeme budu zaposlene osobe sa završenim i odgovarajućim stupnjem stručne spreme. Međutim, ovdje ističemo stanje u osnovnim glazbenim školama u manjim sredinama gdje je u određenim situacijama, tj. za određene instrumente nemoguće dobiti stručnu spremu koja je predložena u Pravilniku, a to je zvanje akademski glazbenik i/ ili magistar instrumenta, što je potpuno razumljivo s obzirom da za određene instrumente stručno obrazovanje završava vrlo mali broj ljudi. Od osoba koje završe visoko glazbeno obrazovanje većina u pravilu ostaje raditi u školama većih gradova ili raznim kulturnim institucijama (kazalište, simfonijski orkestar itd.) To je jedan od razloga zbog kojeg osnovne glazbene škole nemaju mogućnosti zaposliti visokoobrazovani kadar. Zbog toga se u osnovnim glazbenim školama zapošljavaju osobe sa završenom srednjom glazbenom školom na određeno vrijeme. Svakih pet mjeseci škola je dužna raspisivati natječaj za zaposlenje osoba sa odgovarajućom stručnom spremom te sa svakim novim raspisanim natječajem, škola gubi znatna financijska sredstva, a na natječaj se ne javlja nitko sa uvjetima koje predviđa ovaj Pravilnik. Tako u pojedinim školama rade osobe koje imaju pet ili više godina radnog staža na određeno vrijeme, kvalitetni su radnici te ih škola i dalje zadržava na njihovom radnom mjestu. Postoje škole u kojima su djelatnici sa srednje stručnom spremom osvojili visoke državne i međunarodne nagrade. Nadalje, ističe se problem koji je vezan za osobe zaposlene na određeno vrijeme, a to je egzistencijalna nesigurnost. Smatramo da bi omogućavanjem zaposlenja na neodređeno uvelike poboljšali kvalitetu rada tih djelatnika, a samim time povećali standarde vezane za cjelokupno osnovno glazbeno obrazovanje. Dakle, predlažemo da se u Pravilniku nadopuni odredba koja će omogućiti da u osnovnim glazbenim školama, osobama koje rade pet ili više godina bez prekida, daje mogućnost zapošljavanja na neodređeno radno vrijeme u onoj školi u kojoj su radnici stekli dosadašnji radni staž. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
315 Nives Skura Članak 5., 24. Likovna kultura Komentar vezan za Članak 5. / 24. Likovna kultura Smatram da u Pravilnik treba ugraditi kvalifikaciju diplomirani dizajner / magistar dizajna, budući da se na Studiju dizjana pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stječe dovoljno znanja, vještina i kompetencija za izvođenje nastave u osnovnim školama. Svakako uz postojeću kvalifikaciju potrebno je steći i dodatnu potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju pri visokoškolskoj ustanovi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
316 Tomislav Pavlović Članak 5., 13. Matematika Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika, dodati kao kompetentnu osobu za predavača predmeta matematika magistra edukacije fizike i informatike pošto je on isto kompetentan kao magistar edukacije fizike i infomatike da predaje matematiku u osnovnoj školi . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
317 Nives Skura Članak 6., 14) likovna umjetnost: Smatram da u Pravilnik treba ugraditi kvalifikaciju diplomirani dizajner / magistar dizajna, budući da se na Studiju dizjana pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stječe dovoljno znanja, vještina i kompetencija za izvođenje nastave u gimnazijama i srednjim školama. Svakako uz postojeću kvalifikaciju potrebno je steći i dodatnu potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju pri visokoškolskoj ustanovi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
318 Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek PRAVILNIK, Strukovne škole 1. OBRAZOVNI SEKTOR POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA PROGRAM : POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE Nastavni predmeti: Povrćarstvo, Vinarstvo, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva PROGRAM : POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR Nastavni predmet Povrćarstvo, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva Nastavni predmet Zaštita čovjekova okoliša, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva PROGRAM : POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI Nastavni predmeti: Voćarstvo/Opće voćarstvo..., Vinogradarstvo/Opće voćarstvo..., Povrćarstvo, Vinarstvo, molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva PROGRAM : POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT Nastavni predmet Skladištenje poljoprivrednih proizvoda, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva Nastavni predmet Zaštita čovjekova okoliša, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva PROGRAM : PREHRAMBENI TEHNIČAR Nastavni predmeti: Opća i anaorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija, Mikrobiologija, Osnove znanosti o prehrani, Prehrambena tehnologija, Kontrola namirnica, Tehničko crtanje i elementi strojeva, Mjerenje, regulacija i automatizacija, Tehnološke operacije, Termodinamika i termotehnika, Praktična nastav, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva Nastavni predmeti: Opća i anaorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija, Mikrobiologija, Osnove znanosti o prehrani, Prehrambena tehnologija, Kontrola namirnica, Praktična nastav, molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma i znanosti o hrani PROGRAM : VOĆAR-VINOGRADAR-VINAR Nastavni predmeti: Voćarstvo/Opće voćarstvo..., Vinogradarstvo/Opće voćarstvo..., Vinarstvo, molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva PROGRAM : POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK Nastavni predmeti: Voćarstvo/Opće voćarstvo..., Vinogradarstvo i vinarstvo/Vinarstvo, Povrćarstvo, molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva 3. OBRAZOVNI SEKTOR GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA PROGRAM : KEMIJSKI TEHNIČAR Nastavni predmet Izabrani kemijski procesi, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva PROGRAM : EKONOMSKI TEHNIČAR Nastavni predmet Anorganska kemija, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva PROGRAM : KEMIJSKI LABORANT Nastavni predmetI: Ekologija, Opća i anorganska kemija, Organska kemija, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva 9. OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA PROGRAM : EKONOMIST Nastavni predmet Tehnologija s ekonomijom, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva 10. OBRAZOVNI SEKTOR TURIZAM I UGOSTITELJSTVO PROGRAM : TURISTIČKO-HOTELIJERSKI KOMERCIJALIST Nastavni predmeti: Kuharstvo sa slastičarstvom, Praktična nastava kuharstvo sa slastičarstvom, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (s položenim majstorskim ispitom: majstor- slastičar/majstor-kuhar) - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom: majstor- slastičar/majstor-kuhar) - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom: majstor- slastičar/majstor-kuhar) PROGRAM : KONOBAR Nastavni predmet: Kuharstvo, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) PROGRAM : KUHAR Nastavni predmeti: Praktična nastava, Kuharstvo, Praktična nastava kuharstva, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) PROGRAM : SLASTIČAR Nastavni predmet: Praktična nastava, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (s položenim majstorskim ispitom majstor-slastičar) - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-slastičar) - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-slastičar) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
319 Tomislav Pavlović Članak 5., 21. Tehnička kultura Zašto je profesor politehnike stručan predavati tehničku kulturu u osnovnoj školi , a magistar edukacije fizike i informatike nije stručan predavati tehničku kulturu? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
320 Tomislav Pavlović Članak 5., 21. Tehnička kultura Predlažem da se uvrsti kao kompetentna osoba za izvođenje nastave tehniče kulture u osnovnoj školi magistar edukacije fizike i informatike, jer smatram da je kompetentan izvoditi nastavu tehničke kulture u osnovnoj školi i iz jš jednog razloga jer je postojao smjer fizika i tehnički sa informatikom u Osijeku sa tim da razlika između ta dva smjera skoro da i ne postoji, a po vama oni mogu predavti tehničku kulturu a magistar edukacije infortmatike ne može . S poštovanjem! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
321 Fakultet organizacije i informatike Članak 9., Program: dizajner odjeće Slijedeći zvanja navedena za izvođenje nastave u pojedinim programima predlažemo da se - u programu Dizajner unutrašnje arhitekture za nastavnika predmeta Računalstvo dodaju zvanja: Magistar informatike te Magistar/magistra edukacije informatike - u programu Dizajner odjeće za nastavnika predmeta Računalstvo doda zvanje: Magistar informatike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
322 Fakultet organizacije i informatike PRAVILNIK, Strukovne škole Slijedeći zvanja navedena za izvođenje nastave u pojedinim stručnim zanimanjima predlažemo da se: u Sektoru 9. unesu: - u zvanje Ekonomist, za nastavnika predmeta Informatika, profili: Magistar informatike te Magistar/magistra edukacije informatike u Sektoru 10. unesu: - u zvanja Hoteljersko-turistički tehničar, Turističko hoteljesrki komercijalist, Konobar, Kuhar i Slastičar, za nastavnika predmeta Računalstvo, profili: Magistar informatike te Magistar/magistra edukacije informatike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
323 Fakultet organizacije i informatike Članak 6., 11) informatika: Članak 105. stavak 7. – načelne primjedbe: Popis odgovarajućih vrsta obrazovanja nastavnika informatike u srednjim školama više je konstatacija postojećeg stanja, nego iskorak prema uređivanju ovog područja. Predmet informatika je u odnosu na druge općeobrazovne predmete uvelike diskriminiran jer: - osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij informatike - nastavničkog usmjerenja nemaju prednost pri zapošljavanju u srednjoj školi - mogu ga izvoditi osobe koje nisu studirale struku – informatiku, pri čemu se njihova kompetentnost „argumentira“ činjenicom da su imali predmete iz područja informatike i sl. - puno veći broj nastavnika informatike ulazi u sustav kroz sustav stjecanja pedagoških kompetencija nego završavanjem studijskih programa nastavničkog usmjerenja - naknadno stjecanje nastavničkih kompetencija za nastavnike informatike (PPDMO) vrlo je netransparentno i nekonzistentno u usporedbi drugim predmetima: - program PPDMO za nastavnike informatike mogu izvoditi fakulteti koji nemaju čak ni studijske programe informatike a kamoli studijske programe informatike nastavničkog smjera - izvođenje metodike informatike nije obavezno; - polaznici ne moraju imati određenu razinu obrazovanja u području struke; -obrazovanje u opsegu 55 (60) ECTS bodova (više od 1500 sati opterećenja za polaznika) završava u vremenu kraćem od 6 mjeseci (3 mjeseca, 4…) - kompetentnost se u ovom dokumentu regulira neobičnim dodatnim uvjetima: (uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom (što ako se program promijeni?!); osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama ) - ako netko je nastavnik informatike onda nju može predavati u svim školama, u suprotnom se mora razmišljati o diferenciranim studijskim programima za nastavnike informatike u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama, jezičnim gimnazijama, srednjim ekonomskim školama… - nije uređeno pravo polaganja stručnog ispita niti propisana mogućnost zapošljavanja na određeno vrijeme Ne zanemarujući činjenicu da u trenutku uvođenja predmeta informatike nije bilo studijskih programa za nastavnike informatike, ne propitujući i ne dovodeći u pitanje kompetencije i kvalitetu rada svih koji su se u sustavu zatekli kao nastavnici informatike (Prijelaznim i završnim odredbama ovog Pravilnika su zaštićeni) od ovog Pravilnika očekujemo da uvodi red i odgovarajuću vrstu obrazovanja za nastavnike informatike uskladi s odgovarajućim vrstama obrazovanja u drugim predmetima. Članak 105. stavak 7. – konkretne primjedbe: Zvanja: - profesor politehnike - profesor fizike i politehnike - profesor PTO - diplomirani inženjer matematike ne bi trebala biti na popisu kao zvanja odgovarajuće vrste jer nisu primarno vezana uz studij informatike. U njihovom su obrazovanju sigurno zastupljeni i predmeti iz područja informatike no to ne znači i cjeloviti, konzistentni studijski program informatike. Način na koji je uređen sustav odgovarajuće vrste obrazovanja za nastavnike informatike u osnovnoj školi je transparentniji (Članak 105. stavak 6.) – temelji se na činjenicama koje proizlaze iz nastavnih programa za koje su fakulteti u postupku akreditacije dobili dopusnice a ne na neprincipijelnim kriterijima instaliranim tko zna kojim putevima. Bilo bi logično da se i za srednje škole primjene isti principi. U protivnom je postojanje studijskih programa nastavničkih usmjerenja bespredmetno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
324 Škola suvremenog plesa Ane Maletić Članak 9., Program: modni stilist Članak 9. Glazbene i plesne škole 5)ritmika: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa - nastavnički smjer plesač suvremenog plesa do šk.god.2008./2009. plesač edukacijskog smjera ostaje isto 6)ples: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa-nastavnički smjer plesač suvremenog plesa do šk.god. 2008./2009. plesač edukacijskog smjera 7)suvremeni ples: mijenja se plesač suvremenog plesa do šk.god. 2008./2009. plesač edukacijskog smjera sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa- nastavnički smjer 8) Glazbena kultura : dodaje se magistar crkvene glazbe 11) funkcionalna tjelesna tehnika: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa- nastavnički smjer plesač suvremenog plesa plesač edukacijskog smjera s umjetničkom scenskom praksom ritmika i glazba: dodaje se u prve 4 stavke dodati / plesač suvremenog plesa do šk.god.2008./2009. stavku 5 i 6 brisati U srednjim plesnim školama za nastavnika predmeta : 1) ples :mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa - nastavnički smjer plesač suvremenog plesa do šk.god. 2008./2009. i završenim studijem ( Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer ) plesač edukacijskog smjera sa završenim studijem (Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) 2)ples Laban: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa-nastavnički smjer plesač suvremenog plesa s umjetničkom scenskom praksom i završenim studijem( Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) plesač edukacijskog smjera s umjetničkom scenskom praksom i završenim studijem ( Umjetnički , Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) ritmika: mijenja se plesač suvremenog plesa do šk.god.2008/2009. i završenim studijima ( Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) plesač edukacijskog smjera s završenim studijem (Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) suvremena plesna tehnika : mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa- nastavnički smjer plesač suvremenog plesa s umjetničkom scenskom praksom i završenim studijem (Umjetnički, Kineziološki) 5) klasični balet: mijenja se sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije plesač klasičnog baleta s umjetničkom plesačkom scenskom praksom ( za škole suvremenog plesa i škole klasičnog baleta ) 6) povijest plesa : brišu se stavke 6 i 7 dodaje se - plesač suvremenog plesa sa završenim studijem ( Umjetnički ) 7) narodni plesovi : mijenja se plesač narodnih plesova ( za škole suvremenog plesa) magistar kineziologije sa scenskom praksom u području narodnih plesova ( za škole suvremenog plesa) plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova ( za škole klasičnog baleta-obavezno) 8)kinetografija : mijenja se plesač suvremenog plesa do šk. god. 2008/2009. plesač edukacijskog smjera 9)osnove koreografske kompozicije: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač suvremenog plesa do šk.god.2008/2009. i završenim studijem ( Umjetnički , Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) plesač edukacijskog smjera sa završenim studijem ( Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) 10)metodika suvremenog odgojnog plesa: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa-nastavnički smjer magistar/magistra primarnog obrazovanja sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra primarnog obrazovanja sa završenim programom plesač suvremenog plesa do šk.god.2008./2009. 12) anatomija. mijenja se prvostupnik fizioterapije magistar/spec.fizioterapije doktor medicine magistar biologije 31)scenska praksa: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa sa profesionalnom plesačkom/koreografskom praksom plesač suvremenog plesa sa profesionalnom plesačkom/koreografskom praksom plesač edukacijskog smjera sa profesionalnom plesačkom/koreografskom praksom scenski plesač sa profesionalnom plesačkom/koreografskom praksom 33) funkcionalna tjelesna tehnika : briše se, navedeno pod broj 11) za osnovne škole 35) metodika : prepisati uvjete pod broj 10) metodika suvremenog odgojnog plesa 36) ritmika i glazba : prepisati uvjete po broj 13) za osnovne škole Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
325 Fakultet organizacije i informatike Članak 5., 14. Informatika Članak 105. stavak 6. točka a): Zvanja • profesor politehnike, • diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika te • magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom informatika) nisu u skladu sa odredbama Članka 105. stavka 6. točke a) Zakona jer polaznici nisu završili studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija. Završeni studijski programi nisu koncipirani kao dvopredmetni studiji struka. Uvidom u programe može se vidjeti opseg ECTS bodova predmeta struke (informatike) manji od broja ECTS-a za jednu studijsku godinu. S obzirom da se u desnom stupcu navode i studijski programi, predlažemo da se uz zvanje: „magistar/magistra edukacije informatike“ unese i naziv studijskog programa koji se izvodi na Fakultetu organizacije i informatike: Informatika u obrazovanju. Članak 105. stavak 6. točka b): S obzirom da se u desnom stupcu navode i studijski programi, predlažemo da se: - uz zvanje: „diplomirani informatičar“ unese naziv studijskog programa: Informacijski sustavi; - uz zvanje „magistar/magistra informatike“ unese naziv studijskih programa: Informacijsko i programsko inženjerstvo, i Baze podataka i baze znanja; Stjecanje potrebnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije) trebalo bi urediti i ujednačiti. Za nastavu informatike bi polaznici trebali obavezno odslušati i polagati metodiku nastave informatike i to na fakultetima koji izvode studijske programe nastavničkog usmjerenja te struke. Jedino se tako može ujednačiti kvaliteta u tom području. Za predmete matematika, strani jezici, fizika, likovni i ostale to nije u pitanju – jedino kod informatike to nije uređeno iako postoji metodika nastave informatike! Uz navođenje odgovarajuće vrste obrazovanja, trebalo bi jasno odrediti tko može polagati stručni ispit za nastavnika predmeta. Povjerenstva za struče ispite pri AZZO-u imaju različitu praksu. Predmet informatika je i u ovom segmentu diskriminiran. Članak 105. stavak 6. točka c): S obzirom da se u desnom stupcu navode i studijski programi, predlažemo da se: - uz zvanje: „sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike“ unese naziv studijskog programa: Organizacija poslovnih sustava. Uključivanje osoba s razinom iz Članka 105. stavak 6. točka c) u sustav obrazovanja bi trebalo biti iznimka i svakako u statusu na ograničeno vrijeme trajanja, bez mogućnosti polaganja stručnog ispita. Ove su primjedbe dane imajući u vidu da su Završnim i prijelaznim odredbama ovog Pravilnika zaštićene osobe koje su u sustavu obrazovanja zatečene u određenom statusu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
326 Katarina Margetić Članak 5., 23. Glazbena kultura S radnim iskustvom u glazbenoj školi na mjestu učitelja harmonike te na mjestu korepetitora i osam godina radnog iskustva u osnovnoj školi na mjestu učitelja glazbene kulture, smatram da prof. crkvene glazbe mogu i trebaju predavati glazbenu kulturu u osnovnim školama jer su prema stečenom znanju i položenim ispitima kompetentni za obavljanje posla učitelja glazbene kulture. Bilo bi lijepo pogledati dugogodišnje rezultate svih zaposlenih na mjestu učitelja glazbene kulture i na temelju učinjenoga oblikovati nova radna mjesta. Vjerujem da bi u osnovnim školama te glazbenim školama bilo mjesta za sve akademski obrazovane glazbenike. Zahvaljujem. Katarina Margetić, voditelj županijskog vijeća Virovitičko-podravske županije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
327 Jelena Lončar PRAVILNIK Poštovani, Pregledavajući novi prijedlog pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu primjećujem da članak 5. točka 16. i 17. ne sadrže stručnu spremu diplomirani inženjer biologije i ekologije mora. Ja sam dip. ing. biologije i ekologije mora sa završenom pedagoško-pdihološkom skupinom predmeta ( DPPO). Trenutno živim i radim u Zadru kao i nekoliko mojih kolega sa završenim istim smjerom, te imam trajno zaposlenje u školskoj ustanovi. U Zadru je zanimanje učitelja biologije i prirode deficitarno. Uz Vaše odobrenje na prošlom sam roku uspješno položila stručni ispit iz biologije. Zbog moje ali i budućnosti svih polaznika smjera dip. ing. biologije i ekologije mora, nadam se da ćete uvažiti ovaj zahtjev. Srdačan pozdrav, Jelena Lončar Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
328 Ana Ernoić - Milošević PRAVILNIK Osvrt na pravilnik Srednja škola „Arboretum Opeka“ u ime dipl. ing. agr. smjer Vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža Prema novoj nomenklaturi ovaj studijski smjer Agronomskog fakulteta u Zagrebu navodi se kao magistar inženjer hortikulture. Kod nekih nastavnih predmeta uvrštena je kao zadovoljavajuća razina obrazovanja samo smjer VOP, a kod nekih samo mag.ing.hort. što se prepoznaje kao dva različita smjera, a radi se samo o staroj i novoj nomenklaturi, pa bi to trebalo ispraviti i nadopuniti. Smatramo da navedeni smjer VOP/mag.ing.hort. treba dodati kod slijedećih predmeta prema smjerovima: Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje – Opće ratarstvo; Opće voćarstvo i vinogradarstvo; Motori i traktori; Mehanizacija u biljnoj proizvodnji; Zaštita bilja; Sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja; Ustrojstvo rada u biljnoj proizvodnji; Praktična nastava Poljoprivredni tehničar vrtlar – Zaštita bilja; Osnove voćarstva i vinogradarstva napomena: smatramo da za provođenje teorijske i praktične nastave Aranžiranja cvijeća treba biti zastupljeni smjer VOP/mag.ing.hort. sa verificiranim dodatnim specifičnim kompetencijama u vještinama aranžiranja za ovaj predmet Poljoprivredni tehničar opći – Zaštita bilja; Opće voćarstvo i vinogradarstvo; Poljoprivredna mehanizacija; Tržište; Praktična nastava Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut – Zaštita bilja; Poznavanje poljoprivrednih kultura; Strojevi i alati; Skladištenje poljoprivrednih proizvoda; Zaštita čovjekov okoliša; Repromaterijal u poljoprivredi; Praktična nastava Ratar – Opće ratarstvo; Motori i traktori; Mehanizacija u biljnoj proizvodnji Voćar, vinogradar, vinar – Opće voćarstvo i vinogradarstvo; Mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu; Zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu; Praktična nastava Cvjećar – napomena: smatramo da za provođenje nastave u predmetima Praktična nastava i Aranžiranje treba biti zastupljeni smjer VOP/mag.ing.hort. ili smjerovi koji su na fakultetu odslušali kolegije Cvjećarstvo i Dendrologiju ali za provođenje nastavnih sadržaja potrebne su i dodatne verificirane specifične kompetencije u vještinama aranžiranja. Aranžiranje kao kolegij nije zastupljen na fakultetu pa je za nastavnike nužno da kroz dodatno obrazovanje steknu potrebne kompetencije za provođenje nastavnih sadržaja ovih predmeta. Poljoprivredni gospodarstvenik – Osnove voćarstva i vinogradarstva; Tržište; Mehanizacija, Praktična nastava Ana Ernoić - Milošević Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
329 Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek Članak 6., 12) kemija: Članak 6. točka 12. molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
330 Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek Članak 5., 18. Kemija Članak 5. točka 18. podstavak b) molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva Članak 5. točka 18. podstavak c) molimo dodati: - sveučilišni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka prehrambene tehnologije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
331 Rudolf Scitovski Članak 9., Program: modni stilist Potpuno treba promijeniti odrednicu uz predmet Socijalna psihologija i marketing jer je navedeno da tu nastavu može predavati magistar edukacije psihologije, a u Integriranom popisu akademskih naziva i kratica iz 2015. godine nije naveden takav naziv, odnosno nijedan studij psihologije u RH ne dodjeljuje takvo zvanje svojim diplomantima. Stoga i na tom mjestu treba navesti "diplomirani psiholog, magistar/magistra psihologije, profesor psihologije" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
332 Petra Zidaric Györek PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole U prijedlogu također nedostaje uvrštavanje u pravilnik ravnopravne inozemne kvalifikacije koje su priznate od nadležnog ministarstva tj. Agencije za visoko obrazovanje, to se odnosi na kolege koje su vlastite kompetencije stjecali u inozemstvu. Stvarne kompetencije stječene tokom studija moraju biti primarno mjerilo kreiranja pravilnika ovakvog sadržaja. Stoga, model koji je navela gospođa Žuvela Kiš (da ne ponavljam ono što je napisala) jest zaista jedan kvalitetan model za područja koja je navela. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
333 Rudolf Scitovski Članak 5., 15. Fizika Primjedbe na članak 5. stavak 1. točke 15. Nacrta Pravilnika Točka a) Smatramo da je potrebno izbaciti zvanje profesora matematike te da treba dodati sve kombinacije dvopredmetnih studija fizike i ostalih predmeta koji se provode na visokim učilištima u RH te dodati sve kombinacije dvopredmetnih studija fizike i ostalih predmeta koji su se provodili na visokim učilištima u RH prije bolonjske reforme! Svakako dodati: profesor Fizike i Tehničke kulture s informatikom, profesor Fizike i kemije, … Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
334 Rudolf Scitovski Članak 5., 17. Priroda i biologija Primjedbe na članak 5. stavak 1. točke 17. Nacrta Pravilnika Smatramo da se kategorija 17. Priroda i Biologija treba preimenovati u Biologija, jer su ta dva predmeta međusobno različita, a Priroda je već objašnjenja pod kategorijom 16. Također, potrebno je obrisati magistra/magistru edukacije biologije i geografije pod kategorijom a) jer ne postoji prema postojećim vrstama studija. Osobe pod kategorijom b) i c) moraju imati dodatno pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičko obrazovanje, s naglaskom na položenu metodiku biologije na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. Smatramo da je potrebno obrisati kategoriju c) jer po našem mišljenju prvostupnici ne posjeduju dovoljno kompetencija za predavanje nastave Biologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
335 Rudolf Scitovski Članak 5., 19. Povijest Primjedbe na članak 5. stavak 1. točke 19. Nacrta Pravilnika Predlažemo da se zvanje magistar/magistra edukacije biologije i geografije izbaci jer to nije u skladu s č. 105. st. 6. t a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi gdje je definirano da poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta, pri čemu se biologija i geografija, bez završenog studija povijesti, ne mogu smatrati odgovarajućim nastavnim predmetom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
336 Rudolf Scitovski Članak 6., 6) fizika: Primjedbe na članak 6. točka 6. Nacrta Pravilnika Smatramo da je diplomirane inženjere potrebno navesti na kraju, uz uvjet položenih pedagoško-psiholoških predmeta uz neophodno polaganje metodike struke (Fizike u ovom slučaju). Također, potrebno je dodati sve kombinacije dvopredmetnih studija fizike i ostalih predmeta koji su se provodili na visokim učilištima u RH (prije bolonjske reforme!) Svakako dodati: profesor fizike i tehničke kulture s informatikom, profesor fizike i kemije, … Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
337 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 11. Smatramo da je socijalno korektno da osobe koje su zatečene na radnom mjestu u skladu s predhodnim zakonima i pravilnicima zadrže svoje radno mjesto, ako i nisu u skladu s novim Pravilnikom, ali uz obvezu da steknu dodatno obrazovanje u razumnom roku, ukoliko imaju namjeru predavati u periodu dužem od pet godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
338 Rudolf Scitovski Članak 9., Program: dizajner metala Primjedbe na članak 9., program Dizajner metala, predmet :Tehnologija materijala Smatramo da bi u predmet 2) tehnologija materijala uz diplomiranog inženjera kemije, trebli dodati magistra kemije i magistra edukacije kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
339 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 9. Primjedbe na članak 9., koje se odnose na predmet Računalstvo u programima: Likovna umjetnost, Dizajner unutrašnje arhitekture, Grafički dizajner, Dizajner odjeće, Dizajner tekstila i Modni stilist 1. Smatramo da zvanja: akademski slikar, akademski kipar, diplomirani dizajner vizualnih komunikacija, akademski slikar – grafičar, diplomirani dizajner, magistar art. (dizajner), profesor likovne kulture, magistar grafike, magistar slikarstava, magistar edukacije likovne kulture, profesor likovnog odgoja, profesor likovnih umjetnosti, magistar/magistra dizajna vizualnih komunikacija, magistar/magistra edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, diplomirani inženjer tekstilne tehnologije-projektirane i oblikovanje tekstila i odjeće, profesor matematike i fizike, treba maknuti jer prema opisu predmeta Računalstva u umjetničkim školama, popisane razine obrazovanja nemaju dovoljno informatičkih kompetencija. 2. Predlažemo da se u popis zvanja uvrste magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz uvjet da osoba ima ili stekne pedagoške kompetencije(sukladno čl. 105, st. 7 i st. 14 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14). Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja računalstva, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
340 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 8. Na popis zvanja potrebnih za rad u srednjoškolskim knjižnicama smatramo da je potrebno uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije te zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije. Studenti koji završe preddiplomski studij Informatologije i diplomski studij Informatologije ili dvopredmetni diplomski studij Informatoglogije i informacijske tehnologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u potpunosti su obrazovani za rad u školskoj knjižnici te imaju potrebne formalne uvjete (najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva) propisane Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Kada su u pitanju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije koje su potrebne za rad u školskoj knjižnici (sukladno čl. 105., st.12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14), studenti koji imaju završenu Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičku izobrazbu to dokazuju zasebnim dokumentom izdanim od strane Filozofskog fakulteta u Osijeku ili neke druge ustanove u kojoj su stekli takve kompetencije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
341 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Strukovne škole Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 1. obrazovni sektor Opći komentar: Magistri/magistrice/diplomirani inženjeri navedeni u tablici uz potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičkom obrazovanju moraju imati potvrdu o položenoj metodici biologije ili kemije (ovisno o predmetu za koji se prijavljuju) na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. Nadalje, predlažemo nadopunu tablice na sljedeći način: 1.Poljoprivredni tehničar vrtlar, Poljoprivredni tehničar opći, Voćar-vinogradar-voćar, Vrtlar, Poljoprivredni gospodarstvenik Predmeti: Zaštita bilja dodati: profesor kemije i magistar edukacije kemije, jer su kvalificirani za predavanje Zaštite bilja i Zaštite čovjekove okoline. 2.Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje, Poljoprivredni tehničar vrtlar, Poljoprivredni tehničar opći predmet: Poljoprivredna botanika dodati: profesor biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije i kemije diplomirani inženjer biologije magistar/magistra biologije diplomirani inženjer biologije magistar/magistra biologije magistar/magistra ekologije i zaštite prirode magistar/magistra eksperimentalne biologije magistar/magistra zaštite okoliša 3.Poljoprivredni tehničar vrtlar, Poljoprivredni tehničar opći, Poljoprivredni gospodarstvenik, Vrtlar, Voćar-vinogradar-vinar predmet: Zaštita čovjekova okoliša dodati: magistar/magistra zaštite okoliša profesor kemije magistar/magistra edukacije kemije 4.Prehrambeni tehničar: Predmet: Opća i anorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija dodati: profesor biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije i kemije Predmet: Biokemija dodati: profesor biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije i kemije magistar/magistra molekularne biologije diplomirani inženjer molekularne biologije predmet: Mikrobiologija dodati: profesor biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije i kemije diplomirani inženjer biologije magistar/magistra biologije - diplomirani inženjer biologije - magistar/magistra biologije magistar/magistra biologije i ekologije mora magistar/magistra eksperimentalne biologije Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 3.obrazovni sektor 1.Za sve struke se navode inženjeri/profesori/magistri kemije i kemijske tehnologije, ali se ne navode magistri edukacije biologije i kemije. Ne spominje se da svi navedeni trebaju imati dodatnu nastavu iz metodike biologije ili kemije (ovisno o predmetu za koji se prijavljuju) i pedagoških predmeta. Osim toga, neprecizan je sljedeći tekst: Profesor kemije (ili bilo koji dvopredmetni studiji)“. Potrebno je navesti da je riječ o dvopredmetnim studijima u kojima je jedna od struka kemija, a ne bilo koji „dvopredmetni studiji“, jer neprecizan pravilnik omogućava kojekava tumačenja! 2. Predlažemo da se Pravilnik nadopuni akademskim nazivima na sljedeći način: Kemijski tehničar Predmet: Izabrani kemijski procesi dodati: profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije Ekološki tehničar Predmet: Anorganska kemija dodati: profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije Kemijski laborant Predmet: Ekologija Dodati: profesor biologije i kemije, diplomirani inženjer biologije, magistar/magistra biologije i ekologije mora, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra zaštite okoliša Predmet: Opća i anorganska kemija, Organska kemija, Ispitivanje materijala, Tehnologija struke Dodati: profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije Proizvođač stakla, Proizvođač gume Predmet: Kemija s vježbama Dodati: profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije Kožar Predmet: Poznavanje materijala Dodati: profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 9. obrazovni sektor, ekonomist, predmet: Tehnologija s ekologijom Predlažemo nadopunu tablice s akademskim nazivima magistar/magistra ekologije i zaštite prirode te magistar/magistra zaštite okoliša, jer imaju kompetencije za predavanje pojedinih predmeta u strukovnim školama. Također, smatramo da bi magistri/magistrice/diplomirani inženjeri navedeni u tablici uz potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičkom obrazovanju morali imati potvrdu o položenoj metodici biologije ili kemije (ovisno o predmetu za koji se prijavljuju) na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 9. obrazovni sektor, ekonomist, predmet: Informatika Smatramo da osobe sa zvanjima diplomirani ekonomist, smjer poslovna informatika i magistar ekonomije, smjer menadžerska informatika nemaju dovoljno informatičkih kompetencija za predavanje ovog predmeta. Nadalje, predlažemo da se u popis zvanja uvrste magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz uvjet da osoba ima ili stekne pedagoške kompetencije(sukladno čl. 105, st. 7 i st. 14 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14). Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja informatike, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 10. obrazovni sektor, konobar, predmet: turistička geografija Smatramo da magistri/magistrice/diplomirani inženjeri navedeni u tablici uz potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičkom obrazovanju moraju imati potvrdu o položenoj metodici biologije ili kemije (ovisno o predmetu za koji se prijavljuju) na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 10. obrazovni sektor, programi: Hotelijersko- turistički tehničar, Turističko-hotelijerski komercijalist, Konobar, Kuhar, Slastičar, predmet: Računalstvo 1.Smatramo da diplomirani ekonomist smjer informatika ne sadrži dovoljno informatičkih kompetencija za predavanje ovog predmeta. 2. Predlažemo da se u popis zvanja uvrste magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz uvjet da osoba ima ili stekne pedagoške kompetencije(sukladno čl. 105, st. 7 i st. 14 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14). Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja računalstva, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 10. obrazovni sektor, programi: Konobar, Kuhar, Slastičar, predmet: Gospodarska matematika 1.U Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“ br. 50/2015.) koji je donio Rektorski zbor ne postoje akademski nazivi: • Magistar teorijske matematike • Magistar edukacijske matematike i informatike • Magistar edukacijske matematike i fizike kao i • Magistar edukacijske matematike. Nazivi koji postoje su Magistar matematike, Magistar edukacije matematike i informatike, Magistar edukacije matematike i fizike i Magistar edukacije matematike. 2.Smatramo da Diplomirani ekonomist i Magistar ekonomije nemaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave iz Gospodarske matematike. 3.Smatramo da ovaj popis treba u potpunosti uskladiti s popisom predviđenim za nastavu matematike, tj. tablicom u članku 6. točka 16) matematika uključujući i naše primjedbe iznesene na tu tablicu. Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 10. obrazovni sektor, programi: Hotelijersko- turistički tehničar, Turističko-hotelijerski komercijalist, Konobar, predmet: Poslovna psihologija s komunikacijom Predlažemo da se Nacrt ujednači na način da se, kao što je navedeno na str. 21 (odgovarajuća vrsta obrazovanja za predavača srednjoškolskog predmeta Psihologija - diplomirani psiholog, magistar/magistra psihologije, profesor psihologije) na isti način odgovarajuće vrsta obrazovanja navedu na ovom mjestu za predmet Poslovna psihologija s komunikacijom (navedeno je Profesor psihologije, Magistar psihologije) - radi se o tri obrazovna smjera, a istom predmetu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
342 Sveučilište u Rijeci Članak 5., 13. Matematika U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. 2. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 3. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku potrebnog dodatnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje potrebno za rad u školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. Obrazloženje: Smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. U tom smislu izražavamo svoje neslaganje s odredbom članka 105. stavka 6. točke c) Zakona koja omogućuje zapošljavanje prvostupnika na poslovima nastavnika matematike u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
343 Sveučilište u Rijeci PRAVILNIK Smatramo da ovaj Pravilnik ne treba donositi dok ne budu poznati ishodi projekata financiranih od strane Europskog socijalnog fonda kojima se uređuju standardi zanimanja i standardi kvalifikacija nastavničke profesije u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (npr. projekt STEMp - Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike na temeljima razvoja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
344 Rudolf Scitovski Članak 6., 19) povijest: Primjedbe na članak 6. točka 19. Nacrta Pravilnika Kao odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama treba dodati magistar/magistra edukacije povijesti budući da se završavanjem diplomskog studija povijesti nastavničkog smjera stječu i pedagoške kompetencije, a istodobno je riječ o diplomskom sveučilišnom studiju odgovarajuće vrste (studij povijesti), a u skladu s čl. 105. t. 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
345 Rudolf Scitovski Članak 6., 17) njemački jezik: Primjedbe na članak 6. točka 17. Nacrta Pravilnika Smatramo da bi se u ovome dijelu radi izbjegavanja netočnih interpretacija jasno trebalo naznačiti za koje je profile potrebno stjecanje dodatnih, pedagoških kompetencija. Svakako treba dodati naziv magistar edukacije njemačkog jezika i književnosti jer je to naziv struke koju stječu studenti diplomskih nastavničkih studija. Vezano za naziv magistar/magistra njemačkog jezika i književnosti, ako se radi o nenastavničkom diplomskom studiju, tada treba eksplicitno navesti kao uvjet i stjecanje pedagoških kompetencija, u skladu sa stavkom 7. članka 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
346 Rudolf Scitovski Članak 6., 12) kemija: Primjedbe na članak 6. točka 12. Nacrta Pravilnika 1.Predlažemo nadopunu tablice s akademskim nazivima profesor biologije i kemije te magistar/magistra edukacije biologije i kemije jer imaju kompetencije za predavanje kemije u srednjim školama 2.Potrebno je brisanje inženjera biotehnologije jer nemaju kompetencije za predavanje kemije što je vidljivo u programu studija, dok bi magistri/magistrice/diplomirani inženjeri iz područja biologije koji su navedeni u tablici uz potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičkom obrazovanju morali imati potvrdu o položenoj metodici kemije na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
347 Jasna Krstović PRAVILNIK Poštovani šaljem Vam mišljenje NVOO: 24. veljače 2016. Mišljenje NVOO o Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu Mislimo da je predloženi nacrt Pravilnika utemeljen na ideji uvažavanja zatečenog stanja kojeg karakterizira velika raznolikost u razinama i vrstama obrazovanja stručnih djelatnika za rad u osnovnoj i srednjoj školi i učeničkom domu. Nacionalno vijeće smatra da se obzirom na navedeni propis s pozicije njegove važnosti za cijeli sustav, a u pogledu predmeta normiranja, potrebno založiti za pristup u izradi provedbenog propisa koji bi implicirao njegovu razvojnu perspektivu, a koju u predloženom nacrtu Pravilnika ne vidimo. Podsjećamo da se u aktualnom trenutku nacionalne obrazovne politike događaju (barem) dva značajna procesa. Nacionalno vijeće stoga preporučuje predlagatelju da povuče prijedlog nacrta Pravilnika i pokrene postupak izrade novog nacrta provedbenog akta o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i odgajatelja u školskoj ustanovi i učenitkom domu koji će dugoročno utvrditi jasne uvjete i prioritete u zasnivanju radnog odnosa u odgojnoobrazovnim ustanovama odnosno koji neće biti podložan stalnim prijeporima u njegovoj provedbi. CIJELI TEKST MOŽETE NAĆI NA ADRESI: http://nvoo.hr/wp-content/uploads/2013/09/Mis%CC%8Cljenje-NVOO_nacrt-Pravilnika-o-odgovarajuc%CC%81oj-vrsti-obrazovanja.pdf Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
348 Antonio Stipan Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani mislim da je glupost ograničavati osobe koje su završile RN sa bilo kojim pojačanim predmetom zvao se on priroda, biologija, PRIRODOSLOVLJE, engleski i matematika..., a sad rade u školama ili će raditi, jer nisu oni krivie što je to ministarstvo ili sveučilište tako nazvalo i predvidjelo ovakav ili onakav program, kao prvo vrlo vjerojatno velika večina nebi ni upisala te smjerove da im je rečeno da neče moči raditi i predavati prirodu i biologiju ili neki drugi predmet već samo RN, kao drugo raspravljati o njihovoj stručnosti je apsurdno s obzirom da su imali gotovo iste predmete onima prof.biologije, prof. biologije i kemije, prof. engleskog j., prof. matematike itd., istima nešto smanjenog obima ali su ih imali, i ne pričamo o njihovom radu u gimnazijama i srednjim školama već za rad u osnovnim školama, što im je bilo i rečeno pri odabiru i upisu studija. Po meni bi i članak 5. i članak 11. što se tiče RN s pojačanim predmetom ( bilo kako se on zvao) prilagoditi i uvrstiti sve te nastavnike učitelje jer su oni pošteno svoje odradili na fakultetima, a neki već i veći niz godina vrlo kvalitetno rade i žive za svoje zvanje, te to svoje znanje prenose na učenike. AKO SU MOGLI DO SAD I BILI OSPOSOBLJENI, NEZNAM ZAŠTO NE MOGU I U BUDUČNOSTI, pa nisu valjda sad odjednom nesposobni i needucirani. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
349 Antonio Stipan Članak 5., 16. Priroda Poštovani mislim da je glupost ograničavati osobe koje su završile RN sa bilo kojim pojačanim predmetom zvao se on priroda, biologija, PRIRODOSLOVLJE, engleski i matematika..., a sad rade u školama ili će raditi, jer nisu oni krivie što je to ministarstvo ili sveučilište tako nazvalo i predvidjelo ovakav ili onakav program, kao prvo vrlo vjerojatno velika večina nebi ni upisala te smjerove da im je rečeno da neče moči raditi i predavati prirodu i biologiju ili neki drugi predmet već samo RN, kao drugo raspravljati o njihovoj stručnosti je apsurdno s obzirom da su imali gotovo iste predmete onima prof.biologije, prof. biologije i kemije, prof. engleskog j., prof. matematike itd., istima nešto smanjenog obima ali su ih imali, i ne pričamo o njihovom radu u gimnazijama i srednjim školama već za rad u osnovnim školama, što im je bilo i rečeno pri odabiru i upisu studija. Po meni bi i članak 5. i članak 11. što se tiče RN s pojačanim predmetom ( bilo kako se on zvao) prilagoditi i uvrstiti sve te nastavnike učitelje jer su oni pošteno svoje odradili na fakultetima, a neki već i veći niz godina vrlo kvalitetno rade i žive za svoje zvanje, te to svoje znanje prenose na učenike. AKO SU MOGLI DO SAD I BILI OSPOSOBLJENI, NEZNAM ZAŠTO NE MOGU I U BUDUČNOSTI, pa nisu valjda sad odjednom nesposobni i needucirani. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
350 Antonio Stipan PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani mislim da je glupost ograničavati osobe koje su završile RN sa bilo kojim pojačanim predmetom zvao se on priroda, biologija, PRIRODOSLOVLJE, engleski i matematika..., a sad rade u školama ili će raditi, jer nisu oni krivie što je to ministarstvo ili sveučilište tako nazvalo i predvidjelo ovakav ili onakav program, kao prvo vrlo vjerojatno velika večina nebi ni upisala te smjerove da im je rečeno da neče moči raditi i predavati prirodu i biologiju ili neki drugi predmet već samo RN, kao drugo raspravljati o njihovoj stručnosti je apsurdno s obzirom da su imali gotovo iste predmete onima prof.biologije, prof. biologije i kemije, prof. engleskog j., prof. matematike itd., istima nešto smanjenog obima ali su ih imali, i ne pričamo o njihovom radu u gimnazijama i srednjim školama već za rad u osnovnim školama, što im je bilo i rečeno pri odabiru i upisu studija. Po meni bi i članak 5. i članak 11. što se tiče RN s pojačanim predmetom ( bilo kako se on zvao) prilagoditi i uvrstiti sve te nastavnike učitelje jer su oni pošteno svoje odradili na fakultetima, a neki već i veći niz godina vrlo kvalitetno rade i žive za svoje zvanje, te to svoje znanje prenose na učenike. AKO SU MOGLI DO SAD I BILI OSPOSOBLJENI, NEZNAM ZAŠTO NE MOGU I U BUDUČNOSTI, pa nisu valjda sad odjednom nesposobni i needucirani. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
351 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 9., Program: fotografski dizajner Članak 9., Program: fotografski dizajner, nastavni predmet: 3) fotografska kemija, molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
352 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole 9.) OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA PROGRAM : EKONOMIST Nastavni predmet: TEHNOLOGIJA S EKOLOGIJOM molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
353 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole 3.) OBRAZOVNI SEKTOR GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA PROGRAM : EKOLOŠKI TEHNIČAR Nastavni predmet: ANORGANSKA KEMIJA molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. PROGRAM: KEMIJSKI LABORANT Nastavni predmeti: Ekologija, Opća i anorganska kemija, Organska kemija, Praktična nastava molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. PROGRAM: PROIZVOĐAČ STAKLA Nastavni predmeti: Kemija s vježbama i Praktična nastava, molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva; - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. PROGRAM : PROIZVOĐAČ GUME Nastavni predmeti: Kemija s vježbama i Praktična nastava molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. PROGRAM: KOŽAR Nastavni predmeti: Tehnologija kože i krzna i Praktična nastava, molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
354 Enes Bektešević Članak 5., 14. Informatika U kvalifikacije za učitelje informatike treba dodati: Učitelji koji imaju potvrdu o osposobljenosti učitelja za vođenje informatičke učionice i rad s računalima u osnovnoj školi koju je izdao Zavod za unapređivanje školstva, nakon položenog ispita pred njihovim ispitnim povjerenstvom. Tkđ smatram da svi učitelji tehničkih fakulteta čija je satnica kolegija informatičkih znanosti ekvivalentna satnici kolegija navednih zvanja u prijedlogu pravilnika uz odgovarajuću pedagošku naobrazbu jesu stručni za poučavanje informatike u osnovnoj školi. npr. ja sam diplomirani inženjer elektrotehnike i osposobljeni učitelj za vođenje informatičke učione, a po Vašim navedenim kvalifikacijama ne mogu više predavati informatiku u osnovnim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
355 Antonija Brodarec PRAVILNIK Poštovani, molim da se iz članka 5. stavke 2. - Stručni suradnici u osnovnoj školi moraju imati sljedeću vrstu obrazovanja točke 4. koja se odnosi na stručne suradnike knjižničare ukloni tekst „završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja“, jer je uvredljiv za knjižničarsku struku. Potpuno je neprihvatljivo da se na radno mjesto knjižničara zapošljavaju ljudi sa neodogovarajućom visokom stručnom spremom. Tržište rada vrvi diplomiranim knjižničarima koji se nemaju priliku zaposliti jer se na radna mjesta stručnih suradnika - knjižničara u osnovnim i srednjim školama zapošljavaju osobe koje nemaju završen studij bibliotekarstva (knjižničarstva), već se umjesto toga primaju razni učitelji hrvatskog jezika i ostali koji nemaju nikakve veze sa knjižničarskom strukom. Ako smatrate da jedan učitelj može biti knjižničar uz obvezu da stekne 60 ECTS-a iz temeljnih predmeta knjižničarstva, onda nema razloga da studij bibliotekarstva uopće postoji. Tako se može gledati i na druge struke. Ako stručni suradnici pedagozi i stručni suradnici psiholozi mogu biti jedino osobe koje su stekle visoku stručnu spremu iz polja pedagogije ili psihologije, a to je navedeno u istom članku i stavci, onda ne vidim kako se knjižničare, koji su također stručni suradnici, može tako diskriminirati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
356 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole 3.) OBRAZOVNI SEKTOR GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA PROGRAM : KEMIJSKI TEHNIČAR Nastavni predmet: IZABRANI KEMIJSKI PROCESI molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
357 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole 1.) OBRAZOVNI SEKTOR POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA PROGRAM : PREHRAMBENI TEHNIČAR Nastavni predmeti: Opća i anorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija, Mikrobiologija, Tehničko crtanje i elementi strojeva, Mjerenja i regulacija i automatika, Tehnološke operacije, Termodinamika i termotehnika i Praktična nastava, molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. - magistar/magistra nutricionizma. Nastavni predmeti: Prehrambena tehnologija i Kontrola namirnica molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
358 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 6., 12) kemija: Članak 6. točka 12. molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
359 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 6., 1) biologija Članak 6. točka 1. molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
360 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 5., 18. Kemija Članak 5. točka 18. podstavak b) molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Članak 5. točka 18. podstavak c) molimo dodati: - sveučilišni prvostupnik/prvostupnica nutricionizma. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
361 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 5., 17. Priroda i biologija Članak 5. točka 17. podstavak b) molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane; Članak 5. točka 17. podstavak c) molimo dodati: - sveučilišni prvostupnik/prvostupnica nutricionizma. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
362 Rudolf Scitovski Članak 6., 11) informatika: Primjedbe na članak 6. točka 11. Nacrta Pravilnika 1.profesor informatologije* (*osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama ),magistar/magistra informatologije* (*osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama), profesor PTO* (*uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom te osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama), profesor politehnike Smatramo da osobe s navedenim zvanjima ne sadrže dovoljno informatičkih kompetencija te ih stoga treba maknuti iz ove tablice. 2.Također, smatramo da je potrebno dodati i zvanja magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz dokaz o položenoj Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičkoj izobrazbi. Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja informatike, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
363 Glazbena škola Slavonski Brod PRAVILNIK, Članak 9. Poštovane kolege, javljam se u svezi članka 9. koji se odnosi na glazbene i plesne škole. Dano je puno dobrih sugestija, ali je isto tako i proliveno dosta bespotrebne žuči. Nije mi jasno zašto se "glođemo" umjesto da zbijemo redove i napokon se predstavimo javnosti kao profesionalci i složna grupacija? Svakako treba srediti nazive, titule i zvanja te korigirati netočno navedene akademske nazive i izbaciti nepotpune nazive (npr. magistar muzike bez specifikacije završenog studija). Dva komentara su me se osobito dojmila - jedan je od gospođe Sanje Kiš Žuvela, a drugi od Glazbenog učilišta Elly Bašić. U našoj struci je puno različitih zanimanja, a opet vrlo sličnih. Imati znanje i znati ga prenijeti učenicima je vrlo zanimljiva kategorija o kojoj bi se svašta moglo reći. Znam da nisu svi teoretski odsjeci jednako teški, ali znam da nisu ni svi studenti jednako sposobni i motivirani. Zbog toga mi se izuzetno sviđa prijedlog gospođe Kiš Žuvela i stupnjevanje koje je ona navela u tom prijedlogu. Nitko ne umanjuje znanje i vrijednost jednog magistra muzike - kompozitora, dirigenta ili teorije glazbe, ali stvarnost se ne može gledati iz kuta Zagreba i velikih gradova. Zašto to govorim? Ravnatelj sam SGŠ u gradu koji je šesti po veličini u RH. Redovno, svakih pet mjeseci (strogo po Zakonu), raspisujem natječaj za teoretske predmete. Nikada mi se nije javio niti jedan dirigent, niti jedan kompozitor, a profesori teoretskih predmeta se ponekad jave, ali čisto informativno jer očekuju bolje mjesto u nekom većem gradu. Mi u manjim sredinama smo sretni ako nam se jave profesori glazbene kulture odnosno mag. glazbene pedagogije i moram priznati da među njima ima sjajnih ljudi sa ogromnim znanjem i odličnim rezultatima. Tragedija je u tome što ti ljudi ne mogu ostvariti radni odnos na neodređeno vrijeme jer ne udovoljavaju sadašnjem Pravilniku o vrsti stručne spreme koji je još uvijek na snazi. Problem je i sa instrumentima tipa gitare i harmonike gdje se upisuje jako mali broj studenata na Muzičke akademije. Mi u "provinciji" smo presretni ako možemo u osnovnoškolskom obrazovaju dobiti magistra muzike bilo kojeg teoretskog smjera sa završenom srednjom glazbenom školom harmonike ili gitare. Mislim da tu ideju svako treba podržati jer već sada u Slavoniji nam nedostaje dvadesetak profesora gitare. Svakako treba navesti da je profil akademskog muzičara kontrabasiste odnosno magistra muzike - kontrabas zalutao o OGŠ pod točkom br, 8 GITARA. Što se tiče TAMBURE koja je napravila veliki pomak u zadnjih dvadesetak godina, svakako treba napraviti stupnjevanje i prvenstveno dati prednost magistrima muzike bilo kojeg teoretskog smjera sa završenom SGŠ tambure, a tek onda prof. glazbene kulture/mag. glazbene pedagogije koji su imali tamburu u toku studija. Dodatnih prijedloga i ideja ima još, ali se neću ponavljati jer su mnogi kolege o tome već dovoljno rekli. Nadam se da je ovo dobar put da napokon napravimo reda u svojoj struci na zadovoljstvo svih nas, a najviše na zadovoljstvo onih koji su svoj život posvetili glazbi i prenošenju svog znanja novim generacijama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
364 Rudolf Scitovski Članak 6., 5555) filozofija: Primjedbe na članak 6. točka 5. Nacrta Pravilnika U Nacrtu Pravilnika stoji da bi se izvođenje nastave iz predmeta Filozofija moglo povjeriti ne samo filozofima (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije), nego i politolozima (diplomirani politolog), sociolozima (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije), teolozima (diplomirani teolog), kroatolozima (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozima (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Taj prijedlog smatramo neprihvatljivim, jer su za izvođenje nastave iz srednjoškolskog predmeta Filozofija potrebne kompetencije i znanja koja nastavnik/nastavnica može steći jedino dovršetkom studija filozofije. Uz to smatramo da studenti politologije, sociologije, teologije, kroatologije i religiologije tijekom svojeg studija stječu partikularna znanja iz filozofije, koja nisu dostatna za izvođenje nastave iz predmeta Filozofija. Smatramo da je za izvođenje nastave iz tog srednjoškolskog predmeta potrebna sustavna filozofska naobrazba kakvu pruža isključivo studij filozofije. U skladu s tim, predlažemo vam da u rubrici Filozofija u članku 6 Nacrta Pravilnika stoji jedino magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
365 Rudolf Scitovski Članak 6., 4) 4)etika i kultura: U Nacrtu Pravilnika stoji da bi predmet Etika i kultura osim filozofa (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) mogli predavati i teolozi (diplomirani teolog, diplomirani kateheta), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog), politolozi (diplomirani politolog), sociolozi (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Predmet Etika i kultura spada u filozofsku skupinu predmeta, što potvrđuje činjenica da se ubraja u red ključnih filozofskih disciplina. Kako za predmete Filozofija i Logika, tako i za predmete Etika i kultura i Etika, potrebna je sustavna filozofska naobrazba koju pruža isključivo studij filozofije. S obzirom na navedeno, predlažemo vam da u rubrikama Etika i kultura i Etika članka 6 Nacrta Pravilnika bude navedeno samo magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije. Budući da trenutno u školama predmete Etika i kultura i Etika izvode i nastavnici koji nisu završili studij filozofije, predlažem vam da se u Pravilniku izrijekom navede da se spomenuta odredba počinje provoditi za buduće zaposlenike nakon njegova stupanja na snagu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
366 Rudolf Scitovski Članak 6., 3) etika: Primjedbe na članak 6. točka 3. Nacrta Pravilnika U Nacrtu Pravilnika stoji da bi predmet Etika osim filozofa (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) mogli predavati i teolozi (diplomirani teolog, diplomirani kateheta), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog), politolozi (diplomirani politolog), sociolozi (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Predmet Etika spada u filozofsku skupinu predmeta, što potvrđuje činjenica da se ubraja u red ključnih filozofskih disciplina. Kako za predmete Filozofija i Logika, tako i za predmete Etika i kultura i Etika, potrebna je sustavna filozofska naobrazba koju pruža isključivo studij filozofije. S obzirom na navedeno, predlažemo vam da u rubrikama Etika i kultura i Etika članka 6 Nacrta Pravilnika bude navedeno samo magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije. Budući da trenutno u školama predmete Etika i kultura i Etika izvode i nastavnici koji nisu završili studij filozofije, predlažem vam da se u Pravilniku izrijekom navede da se spomenuta odredba počinje provoditi za buduće zaposlenike nakon njegova stupanja na snagu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
367 Rudolf Scitovski Članak 6., 1) biologija Primjedbe na članak 6. točka 1. Nacrta Pravilnika 1.Predlažemo nadopunu tablice sa sljedećim akademskim nazivima jer posjeduju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Biologije u srednjoj školi: - magistar/magistra/diplomirani inženjer biologije i ekologije mora s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju, magistar/magistra/diplomirani inženjer ekologije i zaštite prirode s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju, magistar/magistra/diplomirani inženjer eksperimentalne biologije s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju, magistar/magistra/diplomirani inženjer zaštite okoliša s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju 2.Smatramo da je potrebno maknuti zvanje inženjera biotehnologije jer nemaju kompetencije za predavanje biologije, dok magistri/magistrice/diplomirani inženjeri iz područja biologije navedeni u tablici uz potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičkom obrazovanju moraju imati potvrdu o položenoj metodici biologije na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
368 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 6. Članak 6. Nacrta Pravilnika propisuje odgovarajuće vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. Primijetili smo da je tablica za strukovne škole označena naslovom Strukovne škole, dok za gimnazije to nije učinjeno, a umjetničkih škola u tom članku nema. Kontradiktorno je da članak 9. propisuje odgovarajuće vrste obrazovanja za učitelje i nastavnike u umjetničkim školama. Osim toga, postoje dva članka 9. Nadalje, smatramo da i za vrstu obrazovanja navedenu u članku 6. (gimnazije, strukovne i umjetničke škole) treba postojati klasifikacija kao i za osnovnu školu prema članku 105. stavku 6. točkama a) i b) Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
369 Rudolf Scitovski Članak 5., 20. Geografija Primjedbe na članak 5. stavak 1. točka 20. Nacrta Pravilnika Smatramo da je potrebno iz tablice maknuti profesora geografije i biologije (koji se na nekim mjestima navodi kao profesor biologije i geografije) jer ne postoji prema postojećim vrstama studija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
370 Rudolf Scitovski Članak 5., 24. Likovna kultura Primjedbe na članak 5. stavak 2. točka 4. Nacrta Pravilnika Na popis zvanja potrebnih za rad u osnovnoškolskim knjižnicama smatramo da je potrebno uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije te zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije. Studenti koji završe preddiplomski studij Informatologije i diplomski studij Informatologije ili dvopredmetni diplomski studij Informatoglogije i informacijske tehnologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u potpunosti su obrazovani za rad u školskoj knjižnici te imaju potrebne formalne uvjete (najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva) propisane Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Kada su u pitanju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije koje su potrebne za rad u školskoj knjižnici (sukladno čl. 105., st.12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14), studenti koji imaju završenu Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičku izobrazbu to dokazuju zasebnim dokumentom izdanim od strane Filozofskog fakulteta u Osijeku ili neke druge ustanove u kojoj su stekli takve kompetencije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
371 Slavko Markušić Članak 5., 13. Matematika Dakle Prirodoslovno matematički fakultet i učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika smatra nestručnim i nedostojnim za predavanje matematike u OŠ. Naravno da oni mogu izraziti svoje mišljenje i favorizirati kadar koji oni školuju , što je i razumljivo ali važeći PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O STRUČNOJ SPREMI I PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKOM OBRAZOVANJU UČITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U OSNOVNOM ŠKOLSTVU (NN 56/2001.) kaže upravo suprotno , odnosno da učitelji RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika mogu u OŠ predavari odgovarajući predmet (matematika). Kad Ministarstvo uvažilo njihovu primjedbi i svi matematičari školovani na Učiteljskim fakultetima preko noći bi postali nestručni. "Pojačani" matematičari javite se i kontrirajte ovoj netočnoj tvrdnji o Vašoj nestručnosti. Još se stignete i Vi očitovati . Također je potrebno da se u ovu raspravu POD HITNO uključi i Učiteljski fakultet koji je školovao "pojačane" matematičare i ostale . Ispada da su otškolovali hrpu nestručnog kadra koji radi u osnovnim školama 15 godina i svojim radom prijeti urušavanju kompletnog sustava kvalitete nastave matematike i ostalih predmeta koje predaje kadar s Učiteljskog fakulteta. Stvarno velika panika! S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
372 Rudolf Scitovski Članak 5., 18. Kemija Primjedbe na članak 5. stavak 1. točke 18. Nacrta Pravilnika Smatramo da je potrebno iz tablice maknuti profesora biologije i geografije jer ne postoji prema postojećim vrstama studija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
373 Rudolf Scitovski Članak 5., 14. Informatika 6. Također, smatramo da je potrebno dodati i zvanja magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz dokaz o položenoj Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičkoj izobrazbi. Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja informatike, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
374 Rudolf Scitovski Članak 5., 16. Priroda Primjedbe na članak 5. stavak 1. točke 16. Nacrta Pravilnika Smatramo da diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja nisu kompetentni predavati predmet Prirodu budući da tijekom svog obrazovanja nisu adekvatno obučeni kako bi imali širinu znanja potrebnog za predavanje kolegija Priroda. Stručnim kadrom koji je kompetentan predavati Prirodu smatramo osobe koje navodimo pod točkama a), b) i c), s tim da osobe pod kategorijom b) i c) moraju imati dodatno pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičkim obrazovanjem, s naglaskom na položenu metodiku biologije, kemije ili fizike na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. a) profesor biologije, profesor biologije i kemije, nastavnik prirode i biologije (koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine), nastavnik domaćinstva, prirode i biologije (koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine), magistar/magistra edukacije biologije i kemije b) diplomirani inženjer biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije, magistar/magistra biologije i ekologije mora, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra zaštite okoliša c) sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije, sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije i kemije, diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja Osobe pod kategorijom c) mogu predavati predmet Prirodu jedino ukoliko se na natječaj ne javi nitko sa kompetencijama navedenim pod a) i b). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
375 Rudolf Scitovski Članak 5., 1. Hrvatski jezik U Nacrtu Pravilnika sporna je odredba da poslove učitelja predmetne nastave Hrvatskoga jezika u osnovnoj školi, može obavljati magistar/magistra primarnoga obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik), a završio je/završila je Učiteljski studij s modulom Hrvatski jezik. Navedeno se ne podržava iz dvaju razloga: 1. na Integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim učiteljskim studijima u Zagrebu i Zadru koji imaju modul Hrvatski jezik, među ishodima učenja ne navode se kompetencije nositelja kvalifikacije za poučavanje u predmetnoj nastavi, pa tako ni kompetencije za poučavanje u nastavi Hrvatskoga jezika, već samo kompetencije za poučavanje u primarnom obrazovanju, odnosno u sustavu razredne nastave u osnovnoj školi. 2. magistru/magistri primarnoga obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik) dana je prednost pri zapošljavanju u odnosu na magistra/magistru kroatistike (Hrvatski jezik i književnost: smjer opći kroatistički), magistra/magistru kroatologije (Kroatologija: smjer znanstveni) sukladno članku 105. stavka 6. točke b). Magistar/magistra kroatistike (Hrvatski jezik i književnost: smjer opći kroatistički) i magistar/magistra kroatologije (Kroatologija: smjer znanstveni) završetkom studija, a za razliku od magistra/magistre primarnoga obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik), stječe kompetencije za izvođenje poslova učitelja predmetne nastave (dakle i nastave Hrvatskoga jezika) kako je opisano u navedenom članku Zakona, no ipak nema prednost pri zapošljavanju. Dakle, nastavu hrvatskoga jezika i književnosti ne bi trebali izvoditi polaznici studija koji među svojim temeljnim ishodima nemaju jasno definirane ishode koji se tiču nastave i njezinih metodičko-psihološko-pedagoško-didaktičnih aspekata. Zanimanja kao što su diplomirani kroatolog, profesor hrvatske kulture ili diplomirani komparatist književnosti (profesor komparativne književnosti) ne bi trebala biti izjednačena s profesorom hrvatskog jezika i književnosti niti bi oni koji su stekli navedena zanimanja trebali raditi u školama. Potonje od navedenih zanimanja – diplomirani komparatist književnosti (profesor komparativne književnosti) stječe se na studiju komparatistike koji je u odnosu na studij hrvatskoga jezika i književnosti potpuno različito ustrojen; kompartisti uopće nemaju jezikoslovnih kolegija, što je nemoguće nadoknaditi, kako se u Nacrtu Pravilnika predlaže, razlikovnim ispitom (i to samo na Filozofskome fakultetu u Zagrebu!). Iz navedenoga proizlazi da izvođač nastave hrvatskoga jezika i književnosti treba imati jednu od sljedećih vrsta stručne spreme: • magistar/magistra edukacije hrvatskoga jezika i književnosti na nastavničkom smjeru • profesor hrvatskoga jezika i književnosti profesor jugoslavenskih jezika i književnosti, koji je diplomirao do 1991. godine, s temeljnim studijem hrvatskog jezika i književnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
376 Rudolf Scitovski Članak 5., 14. Informatika 1.profesor politehnike, magistar/magistrica informatologije: Smatramo da navedene struke treba izbaciti jer ne sadrže dovoljan broj informatičkih kompetencija. 2. diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika, magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) : Na temelju analize programa studija kojim se stječe naziv Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika (informatika) smatramo da ta kvalifikacija ne osigurava dovoljno informatičkih kompetencija za izvođenje nastave informatike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. 3. magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije informatike: U Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“ br. 50/2015.) koji je donio Rektorski zbor: Akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije informatike je netočno napisan – treba ispustiti zadnju riječ „informatike“. 4. - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka računalstva U Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“ br. 50/2015.) koji je donio Rektorski zbor: Treba popraviti naziv sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka računalstva u sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka računarstva. 5. Smatramo da bi pod točku a) trebalo dodati Profesor Fizike i Tehničke kulture s informatikom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
377 Maja Matić PRAVILNIK, Članak 10. U članku 10. bi trebalo dodati: Na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u osnovnim i srednjim školama na jeziku i pismu srpske nacionalne manjine mogu se zaposliti i osobe koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u matičnoj državi Republici Srbiji uz rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije i bez ishodovanja dodatnih priznavanja inozemne stručne kvalifikacije u svrhu pristupa reguliranoj profesiji za rad na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
378 Rudolf Scitovski Članak 5., 8.  Mađarski jezik Smatramo da bi trebalo dodati kako osobe pod točkama 8.b) i 8.c) moraju imati dodatno pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičko obrazovanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
379 Rudolf Scitovski Članak 5., 4. Njemački jezik -magistar/magistra primarnog obrazovanja (s njemačkim jezikom): Naziv magistar/magistra primarnog obrazovanja (s njemačkim jezikom) je problematičan budući da u sustav osnovne škole službeno nije uveden termin „primarnog obrazovanja“, a koji se koristio prilikom izrade studijskih programa na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, i to s očekivanjem da će razdoblje od 1. do 6. razreda osnovne škole biti proglašeno fazom „primarnog obrazovanja“. Osnovna je škola i dalje jedinstvena organizacija s dva stupnja – razredna nastava (1. do 4. razred) i predmetna nastava (5. do 8. razred). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
380 Rudolf Scitovski Članak 5., 2. Engleski jezik U članku 5. stavak 1., točka 2.a) predlažemo da se doda: magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom engleski jezik) - Učiteljski studij s modulom engleski jezik Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
381 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 5. Smatramo da je Članak 5. Pravilnika neprihvatljiv utoliko što u ravnopravan položaj za radno mjesto učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi stavlja diplomiranog učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom i profesora s magistrom edukacije istog. Nadalje, sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) određenog predmeta, prema istom članku, može biti učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi, no u programu svog obrazovanja isti nisu stekli pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije za to radno mjesto (tek na diplomskoj razini ih stječu). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
382 Rudolf Scitovski PRAVILNIK Primjedbe na Pravilnik unosim kao pojedinac (prof. dr. sc. Rudolf Scitovski- prorektor za znanost Sveučilišta u Osijeku) jer mi sustav ne dozvoljava da primjedbe unesemo kao Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Uzevši u obzir veliki broj pogrešaka i nedosljednosti smatramo da ovaj Pravilnik treba detaljno doraditi i produljiti vrijeme za podnošenje primjedbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
383 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 4. Predlažemo da se u popis doda magistar primarnog obrazovanja s pojačanim predmetom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
384 Ena Javor PRAVILNIK Poštovani, javljam se radi izmjene Pravilnika što se tiče knjižničarske struke. Naime, nastavnici hrvatskoga jezika konstantno se zapošljavaju na radna mjesta knjižničara pa predlažemo izmjenu da se samo diplomirani knjižničari mogu zaposliti na radno mjesto knjižničara. Ukoliko je nemoguće, onda molim da se uvede da se i na mjesto nastavnika hrvatskoga jezika može zaposliti osoba koja je završila knjižničarstvo. S tim problem knjižničarska struka bori se godinama. Hrvatski jezik i knjižničarstvo nisu ista zanimanja niti slična. Smatramo da je krajnje vrijeme da se to izmijeni! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
385 Osnovna škola Ludbreg PRAVILNIK Dajmo primjedbu vezanu na osnovne glazbene škole: Za učitelja harmonike navedena su samo dvije mogućnosti: prof. harmonike i magistar muzike-harmonika. U sadašnjem pravilniku ima i prof. glazbe ili dipl. glazbenik neovisno o smjeru, koji je program harmonike završio na razini srednje stručne spreme, prof. glazbe i dipl. glazbenik (neovisno o smjeru) koji je imao harmoniku kao predmet u sklopu studija. U našoj školi u glazbenom odjelu dosta je radnih mjesta koja se već dvije godine odobravaju na jednu školsku godinu, pa nismo mogli zaposliti na neodređeno vrijeme neke od učitelja. Jedan od slučajeva je da je učitelj ostavio rad na neodređeno u Zagrebu i došao raditi u našu školu jer se je očekivalo da će se, nakon jedne godine rada na određeno i nastavka daljnje potrebe, odobriti rad na neodređeno a to se nije dogodilo. Navedeni učitelj je prof, glazbene kulture i ima završenu Glazbenu školu Blagoja Berse Zagreb gdje je stekao srednju školsku spremu – glazbenik harmonikaš. Sad ispada da ga više nećemo moći zaposliti duže od 5 mjeseci i to ako se netko ne javi s uvjetima koje predlažete. Smatramo da bi svakako trebalo proširiti predloženo sa dosadašnjim mogućnostima. To se odnosi i na ostale predmete u osnovnim glazbenim školama obzirom da je vrlo teško dobiti bilo kakve kadrove, pogotovo u manjim sredinama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
386 Maja Koren Kozina Članak 5., 2. Engleski jezik Replicirala bih kolegici koja je Učiteljski studij s engleskim jezikom nazvala studijem razredne nastave s ''pojačanim engleskim'' pa čak i 'dopunskom nastavom engleskog jezika''. Dopunska nastava je pojam koji je usko vezan uz nastavu u školi, a opis programa studija razredne nastave s engleskim jezika u cijelosti je iznijela profesorica Narančić Kovač te ga vrijedi pročitati. Također se ne slažem s time da su profesori engleskog jezika potlačeni zbog učitelja razredne nastave i engleskog jezika jer svaki profesor ima široke mogućnosti što se tiče rada. Realno, mnogo šire od učitelja tako da ne vidim kako bi učitelj mogao ugroziti profesora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
387 Sanja Gašparović Članak 5., 24. Likovna kultura Izbacite u potpunosti ovaj dio iz teksta za stručne suradnike knjižničare, jer je suvišan i uvredljiv za svatkoga tko je završio redovno studij bibliotekarstva:" završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja." Knjižničari se godinama ne mogu zaposliti, jer se uredno zapošljavaju ljudi koji nemaju odgovarajuću struku i tek po zaposlenju upisuju fakultet bibliotekarstva. To ne bi trebalo biti moguće, jer nas ima sasvim dovoljno. Ta je mogućnost maknuta za srednju školu i maknite je i za osnovnu školu, jer se time samo pogoduje ravnateljima da zapošljavaju nestručnjake. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
388 Unione Italiana PRAVILNIK Predlažemo dopune kako slijedi: Članak 4. U tekstu dodati: Poslove učitelja razredne nastave u osnovnim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine obavljaju učitelji razredne nastave, diplomirani učitelji razredne nastave, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom i magistri primarnog obrazovanja koji su stekli stručnu spremu na jeziku talijanske nacionalne manjine. Članak 5. Točka 6. U tekstu dodati: Poslove učitelja talijanskog jezika u osnovnim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine obavljaju profesori talijanskog jezika i književnosti, nastavnici talijanskog jezika i magistri edukacije talijanskog jezika i književnosti koji su stekli stručnu spremu na jeziku talijanske nacionalne manjine. Članak 6. Točka 24 U tekstu dodati: Poslove profesora talijanskog jezika u srednjim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine obavljaju profesori talijanskog jezika i književnosti i magistri edukacije talijanskog jezika i književnosti koji su stekli stručnu spremu na jeziku talijanske nacionalne manjine. Članak 10. U tekstu dodati: Na radnom mjestu učitelja, nastavnika, profesora ili stručnog suradnika u osnovnim i srednjim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine mogu se zaposliti i osobe koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u matičnoj državi Italiji uz rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije i bez ishodovanja dodatnih priznavanja inozemne stručne kvalifikacije u svrhu pristupa reguliranoj profesiji za rad na radnom mjestu učitelja, nastavnika, profesora ili stručnog suradnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
389 Ivana Jurković Članak 6., 12) kemija: Poštovani, molim Vas da se u članak 6 - kemija, uz ostale uvrsti i diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Smatram da je dipl. ing. prehrambene tehnologije izjednačeni s dipl.ing.biotehnologije sa PBF-a te smatram da nema razlike u stručnosti ova dva smjera. Molimo da ispravite tu pogrešku! Ili obrazložite isključivanje istihiz ovog Pravilnika. Odslušani kolegiji na Prehrambeno biotehnološkom i Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku: Opća kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija, Fizikalna kemija, kroz 2 godine studiranja. Ne vidim razlog isključivanja struke koja je jednako sposobna predavati kao i navedeni u nacrtu Pravilnika, naravno uz položen DPPO i stručni ispit. Lijep pozdrav! --- Ivana Jurković Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
390 Valentina Vukadinović PRAVILNIK, Članak 2. Stavak 5. članka 2. Potrebno je dodati da odgojno obrazovni rad u osnovnim i srednjim školama koje provode nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine mogu obavljati učitelji, nastavnici, profesori i stručni suradnici koji su iz reda nacionalne manjine te potpuno vladaju jezikom i pismom, odnosno učitelji, nastavnici, profesori i stručni suradnici koji nisu pripadnici nacionalne manjine ali potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine. Potrebno je utvrditi postupke i proceduru provjeravanja poznavanja jezika i pisma nacionalne manjine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
391 Ivana Jurković Članak 5., 18. Kemija Poštovani, molim Vas da se u članak 5. - kemija, pod b) uvrsti diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Navedeni su, prema dosadašnjem Pravilniku, obavljali poslove nastavnika kemije u osnovnoj školi. Smatram da su dipl. ing. prehrambene tehnologije i biotehnologije sa PBF-a i PTF-a (Osijek) itekako stručni i sposobni predavati kemiju u školi nakon položenog Dopunsko-pedagoškog obrazovanja i stručnog ispita. Lijep pozdrav! Ivana Jurković Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
392 Glazbena škola Slavonski Brod PRAVILNIK Poštovane kolege, javljam se u svezi članka 9. koji se odnosi na glazbene i plesne škole. Dano je puno dobrih sugestija, ali je isto tako i proliveno dosta bespotrebne žuči. Nije mi jasno zašto se "glođemo" umjesto da zbijemo redove i napokon se predstavimo javnosti kao profesionalci i složna grupacija? Svakako treba srediti nazive, titule i zvanja te korigirati netočno navedene akademske nazive i izbaciti nepotpune nazive (npr. magistar muzike bez specifikacije završenog studija). Dva komentara su me se osobito dojmila - jedan je od gospođe Sanje Kiš Žuvela, a drugi od Glazbenog učilišta Elly Bašić. U našoj struci je puno različitih zanimanja, a opet vrlo sličnih. Imati znanje i znati ga prenijeti učenicima je vrlo zanimljiva kategorija o kojoj bi se svašta moglo reći. Znam da nisu svi teoretski odsjeci jednako teški, ali znam da nisu ni svi studenti jednako sposobni i motivirani. Zbog toga mi se izuzetno sviđa prijedlog gospođe Kiš Žuvela i stupnjevanje koje je ona navela u tom prijedlogu. Nitko ne umanjuje znanje i vrijednost jednog magistra muzike - kompozitora, dirigenta ili teorije glazbe, ali stvarnost se ne može gledati iz kuta Zagreba i velikih gradova. Zašto to govorim? Ravnatelj sam SGŠ u gradu koji je šesti po veličini u RH. Redovno, svakih pet mjeseci (strogo po Zakonu), raspisujem natječaj za teoretske predmete. Nikada mi se nije javio niti jedan dirigent, niti jedan kompozitor, a profesori teoretskih predmeta se ponekad jave, ali čisto informativno jer očekuju bolje mjesto u nekom većem gradu. Mi u manjim sredinama smo sretni ako nam se jave profesori glazbene kulture odnosno mag. glazbene pedagogije i moram priznati da među njima ima sjajnih ljudi sa ogromnim znanjem i odličnim rezultatima. Tragedija je u tome što ti ljudi ne mogu ostvariti radni odnos na neodređeno vrijeme jer ne udovoljavaju sadašnjem Pravilniku o vrsti stručne spreme koji je još uvijek na snazi. Problem je i sa instrumentima tipa gitare i harmonike gdje se upisuje jako mali broj studenata na Muzičke akademije. Mi u "provinciji" smo presretni ako možemo u osnovnoškolskom obrazovaju dobiti magistra muzike bilo kojeg teoretskog smjera sa završenom srednjom glazbenom školom harmonike ili gitare. Mislim da tu ideju svako treba podržati jer već sada u Slavoniji nam nedostaje dvadesetak profesora gitare. Svakako treba navesti da je profil akademskog muzičara kontrabasiste odnosno magistra muzike - kontrabas zalutao o OGŠ pod točkom br, 8 GITARA. Što se tiče TAMBURE koja je napravila veliki pomak u zadnjih dvadesetak godina, svakako treba napraviti stupnjevanje i prvenstveno dati prednost magistrima muzike bilo kojeg teoretskog smjera sa završenom SGŠ tambure, a tek onda prof. glazbene kulture/mag. glazbene pedagogije koji su imali tamburu u toku studija. Dodatnih prijedloga i ideja ima još, ali se neću ponavljati jer su mnogi kolege o tome već dovoljno rekli. Nadam se da je ovo dobar put da napokon napravimo reda u svojoj struci na zadovoljstvo svih nas, a najviše na zadovoljstvo onih koji su svoj život posvetili glazbi i prenošenju svog znanja novim generacijama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
393 Slavko Markušić PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani mislim da tekst članka krije dvije nejasnoće koje treba obvezno razjasniti kako kasnije u primjeni i tumačenju ovog članka nebi bilo različitog tumačenja.. 1. NEJASNOĆA Dio teksta koji treba pojasniti glasi "....nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta......". Pitanje je što se mislilo pod pojmom radno mjesto - je li to radno mjesto isključivo u školi u kojoj se učitelj našao na dan stupanja na snagu Pravilnika ? Ako je tako onda Pravilnik kaže da je učitelj iz ovog članka stručan sve dotle dok radi u školi u kojoj se zatekao na neodređeno radno vrijeme u trenutku stupanja na snagu Pravilnika. Znači li to onda da je takav učitelj stručan u jednoj školi , a postaje nestručan ( jer ga nema navedenog u članku 5.) u drugoj. Na taj način stručnost vežemo uz mjesto, a ne uz osobu kako bi trebalo. Konkretan primjer: Učitelj RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje zaposlen je na neodređeno radno vrijeme učitelja prirode i biologije u školi "A" i učitelja prirode u školi "B" (učitelj s radnim staomž na neodređeno 10 godina). Je li on stučan za izvođenje nastave biologije u školi "B"ako mu se pruži prilika za zaposlenje na mjestu učitelja biologije? 2.NEJASNOĆA Tekst "ako su zaposleni sukladno odredbama Pravilnika .............(NN, brroj 47/1996. i 56/2001.)" Jesu li učitelji RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje zaposleni na neodređeno radno vrijeme zaposleni sukladno Pravilniku ako su zaposleni u vrijeme važenja Pravilnika NN47/1996 i 56/2001). Naime to pitanje kao što se zna nije riješeno od donošenja Pravilnika iz 2001. Treba jasno, nedvosmisleno , bez mogućnosti krivog tumačenja napisati u tekst čl.11. Smatra se da su učitelji RN s pojač. programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje ,koji su se zaposlili na neodređeno radno vrijeme na mjestu učitelja prirode i biologije, a prije stupanja na snagu ovog Pravilnika zaposleni sukladno Pravilniku NN47/1996 i 56/2001). Ako se to sad ne uradi ubrzo ćemo opet imati tumačenja jednih da jesu , a drugih da nisu zaposleni sukladno pravilniku.Opet će se netko naći i reći da nisu zaposleni sukladno Pravilniku iz razloga što pravilnik kaže da mogu izvoditi nastavu odgovarajućeg predmeta u OŠ, a prirodoslovlja u OŠ kao zasebnog predmeta nema . I opet iz početka. Treba tome stati na kraj . Učitelji koji rade na neodređeno 10 i više godina to zaslužuju. S poštovanjem. S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
394 Ružica Zucić PRAVILNIK Ružica Zucić, dipl. ing. prof. Savjetnik, voditeljica MSV, Poštovani, obraćam se u ime Međužupanijskog stručnog vijeća poljoprivredne struke za 14. i dio 16. županije u sastavu Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci. Obrtničko industrijska škola Županja, Srednja škola Ilok, Srednja strukovna škola Vukovar i Srednja škola Dalj.. Smatramo da su uslijed promjena naziva i titula nakon završenog fakulteta dogodili propusti pa neki nazivi nisu uvršteni u ovaj Pravilnik. Nedostaje zvanje mag. ing. povrćarstva i cvjećarstva, stečeno na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. U prijedlogu Pravilnika nedostaju zanimanja: Poljoprivredni tehničar stočar, Tehničar poljoprivredne mehanizacije, Agroturistički tehničar ( međustrukovno zanimanje) i eksperimentalni Agrotehničar pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja. U prijedlogu Pravilnika nedostaju izborni predmeti za zanimanja u poljoprivrednoj struci pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja. Za predmet Promet i vožnja ( u zanimanju Poljoprivredni tehničar opći i biljne proizvodnje) zbog sadržaja vezanih za poljoprivrednu mehanizaciju – kao vrstu i razinu obrazovanja dodati diplomirani inženjer agronomije smjer mehanizacija poljoprivrede i magistar inženjer agronomije-mehanizacije Predmet Tržište za zanimanje Poljoprivredni tehničar opći navedeni su diplomirani inženjer agronomije i magistar inženjer agronomije dok je kod istog predmeta za zanimanje Poljoprivredni tehničar vrtlar upisan samo magistar inženjer agronomije i treba dodati diplomirani inženjer agronomije U zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar za predmet Zaštita čovjekova okoliša dodati diplomirani inženjer agronomije smjer ratar Cvjećarstvo, nije naveden mag.ing.povrćarstva i cvjećarstva, mag. ing. agronomije smjer bilinogojstvo Vrtna tehnika nije naveden mag.ing.povrćarstva i cvjećarstva Povrćarstvo, nije naveden mag.ing.agronomije smjer bilinogojstvo i mag. ing. povrćarstva i cvjećarstva Aranžiranje cvijeća nije naveden mag.ing. povrćarstva i cvjećarstva Uz navod diplomirani inženjer agronomije ukoliko nisu navedeni smjerovi naglasiti da se radi o svim Opće voćarstvo i vinogradarstvo, primjedba da ne može predavati dipl. ing. ratarstvo, niti predmet Ratarstvo može predavati dipl ing.voćarstvo i vinogradarstvo Motori i Traktori nije naveden mehaničar poljoprivredne mehanizacije Povrćarstvo- nije naveden mag. ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing.povrćarstva i cvjećarstva Zaštita bilja- nije naveden mag.ing.bilinogojstva Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut, Repromaterijali u poljoprivredi, nije naveden dipl.ing.stočarstva i mag. ing. agronomije smjer zootehnika Zaštita čovjekova okoliša, nije naveden mag. ing. agronomije smjer bilinogojstva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
395 Ana Ernoić - Milošević PRAVILNIK Poštovani! Stručno vijeće Srednje škole „Arboretum Opeka“ Marčan uključuje se u Javnu raspravu sa sljedećim prijedlozima i zaključcima: 1. . Kod nekih zanimanja i predmeta uz navod Diplomirani inženjer agronomije nisu navedeni smjerovi pa nije sasvim jasno da li se radi o svim smjerovima ili ne, pa smatramo da bi to trebalo naglasiti. 2.U prijedlogu Pravilnika nedostaju izborni predmeti za zanimanja u poljoprivrednoj struci pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja. 3. U prijedlogu Pravilnika nedostaju zanimanja: Agroturistički tehničar ( međustrukovno zanimanje) i eksperimentalni program Agrotehničar pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja 4. U zanimanju Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje za predmet Opće ratarstvo, u zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar za predmet Temelji vrtlarstva, u zanimanju Poljoprivredni tehničar opći za 2. razred, za predmet Ratarstvo, u zanimanju Vrtlar za predmet Temelji vrtlarstva, te u zanimanju Ratar za predmet opće ratarstvo treba dodati diplomirani inženjer agronomije, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo (jer kolegij Opća proizvodnja bilja sa 5 sati predavanja + 2 sata vježbi i više nego pokrivaju nastavne cjeline i sadržaje nastavnih predmeta Opće ratarstvo i Temelji vrtlarstva), te 5. U zanimanju Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje za predmet Sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja treba dodati diplomirani inženjer agronomije, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo i smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo(jer kolegiji Oplemenjivanje bilja i Genetika pokrivaju nastavne cjeline i sadržaje nastavnog predmeta Sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja). 6. U zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar i Poljoprivredni tehničar opći za predmet Tržište treba dodati idiplomirani inženjer agronomije, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo i smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo (jer kolegiji Ekonomika poljoprivrede, Troškovi i kalkulacije, Ekonomika VVV proizvodnje i Agrarna sociologijapokrivaju nastavne cjeline i sadržaje nastavnog predmeta Tržište). 7. U zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar za predmet Zaštita čovjekova okoliša dodati diplomirani inženjer agronomije smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo i smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo. 8. U zanimanju Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut za predmete Ustrojstvo rada u poljoapoteci / Ustrojstvo rada u poljoprivredi treba dodati diplomirani inženjer agronomije smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo i smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo. 9. U zanimanju Ratar za predmet Ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji / Ustrojstvo rada u poljoprivredi treba dodati diplomirani inženjer agronomije smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo i smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo. Nadalje za Diplomirane inženjere agronomije smjer bilinogojstvo, agroekonomika, mehanizacija Za program Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje Predmeti: Poljoprivredna botanika - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Temelji bilInogojstva, molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Osnove biljne proizvodnje - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Tloznanstvo i uređenja tala molim dodati dipl.ing. agronomije smjer mehanizacija, bilinogojstvo, agroekonomika, Tloznanstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Opće ratarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Opće voćarstvo i vinogradarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Povrćarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Motori i traktori molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Specijalno ratarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Specijalno voćarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Specijalno vinogradarstvo - - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Mehanizacija u biljnoj proizvodnji molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Sjemenarstvo sa osnovama oplemenjivanja - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije,Vinarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije Za program Poljoprivredni tehničar vrtlar Predmeti: Poljoprivredna botanika molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Temelji vrtlarstva - - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Cvjećarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije,Vrtlarski strojevi molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Povrćarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing.agroekologije, Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Tržište - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Osnove voćarstva i vinogradarstva - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Zaštita čovjekova okoliša molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije Za program: Poljoprivredni tehničar opći Predmeti :Poljoprivredna botanika molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo,Temelji bilinogojstva molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Osnove biljne proizvodnje molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Tloznanstvo i uređenja tala molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Tloznanstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Ratarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Stočarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Opće stočarstvomolim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Govedarstvo , Sitno stočarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Ribogojstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Povrćarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Poljoprivredna mehanizacija molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u biljnoj proizvodnjimolim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Motori i traktori molim dodati dipl.ing.agronomijesmjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u stočarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u poljoprivrednoj proizvodnji molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, specijalno voćarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Vinogradarstvo/ opće voćarstvo i vinogradarstvo, specijalno vinogradarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Povrćarstvo- molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Vinogradarstvo- molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Tržište - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvoi mag.ing agroekologije Za program: Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut Predmeti: Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Bilinogojstvo s tloznanstvom molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Osnove biljne proizvodnje molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Tloznanstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji - - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Skladištenje poljoprivrednih proizvoda - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Poznavanje poljoprivrednih kultura molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Strojevi i alati molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Zaštita čovjekova okoliša molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Repromaterijal u poljoprivredi molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Poljoprivredna botanika molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije Za program Ratar Predmeti: Temelji bilinogojstva molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Tloznanstvo i uređenje talamolim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Ratarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Opće ratarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Motori i traktori molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u ratarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u biljnjoj proizvodnji molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Zaštita ratarskih kultura molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo Ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji/ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvoi mag.ing agroekologije Za program Voćar-vinogradar-vinar Predmeti: Voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo - proizvodnji - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Vinogradarstvo/ opće voćarstvo i vinogradarstvo/specijalno vinogradarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing.agronomijesmjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije Za program Vrtlar Predmeti: Temelji vrtlarstva - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Mehanizacija u vrtlarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Povrćarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvoi mag.ing agroekologije, Cvjećarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvoi mag.ing agroekologije, Dendrološke vrste za aranžiranje molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije Za program Cvjećar Predmeti: Cvjećarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Dendrološke vrste za aranžiranjemolim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo Za program Stočar Predmeti: Stočarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Motori i traktori molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u stočarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Za program Poljoprivredni gospodarstvenik Predmeti: Voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo - proizvodnji - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Vinogradarstvo i vinarstvo/vinarstvo- molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Povrćarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvoi mag.ing agroekologije, Mehanizacija molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Stočarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Tržište - molim dodati dipl.ing. agronomijesmjer bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo Voditeljca Ana Ernoić – Milošević Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
396 Petra Friščić Članak 5., 2. Engleski jezik Žalosno je da se akademski građani nakon 5 godina studiranja i diplome u rukama moraju svakodnevno nanovo dokazivati. Profesorica Narančić Kovač je detaljno iznijela razloge koji dovoljno govore o našem studiju. O kompetencijama koje smo stekli nakon fakultetskog obrazovanja najbolje govore primjeri iz prakse. Smatram da smo kvalitetno educirani da bismo predavali engleski jezik djeci od najranije dobi do 8. razreda osnovne škole i to bi trebalo stajati na našim diplomama kao i u ovom Pravilniku. Svakako treba usuglasiti pravilnike i zakone kako bi se izbjegle komplikacije i zablude u vezi našeg obrazovanja i kompetencija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
397 Viktor Brezak PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, smatram da diplomirani crkveni glazbenik- profesor crkvene glazbe na temelju položenih predmeta tokom studija ima sve kompetencije da predaje -glazbenu kulturu u osnovnoj školi i zborsko pjevanje; -glazbenu kulturu u srednjim školama i gimnazijama; -solfeggio u osnovnoj glazbenoj školi; -teoriju glazbe u osnovnoj glazbenoj školi; -zborno pjevanje u osnovnoj glazbenoj školi; Podržavam sve napore, napose onih koji su diplomirali na Institutu za crkvenu glazbu u "predbolonjskom razdoblju", da se to unese u Pravilnik. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
398 Sanja Kiš Žuvela PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Predlažem da se korigiraju netočno navedeni akademski nazivi, kao i da se izbace nepotpuni (mag. muzike bez specifikacije završenoga studija). Potrebno je uključiti i nove akademske nazive te priznati sve kompetencije sadržane u položenim dopunskim modulima (npr. Vođenje ansambla, Pedagoški modul i dr.), kao i izborne sadržaje, a o kojima svjedoči dopunska isprava o studiju. Prava na zapošljavanje potrebno je uskladiti sa stvarnim kompetencijama koje studenti stječu tijekom studija te nastojati ne ukidati (još uvijek) važećim pravilnikom stečena prava (npr. muzikologa u osnovnim glazbenim ili crkvenih glazbenika u općeobrazovnim školama). Konačno, ne mogu svi obrazovni profili nastavnika imati jednaka prava na izvođenje pojedinih nastavnih predmeta jer ni njihove kompetencije nisu jednake. Predlažem uvođenje stupnjevanja prava na zasnivanje radnoga odnosa po uzoru na čl. 105, st. 6, t. a, b i c Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama sukladno stvarnim kompetencijama pojedinih obrazovnih profila (stvarne se kompetencije, među inime, daju iščitati iz oznaka za pojedine akademske kolegije pa tako kadrovi s položenom npr. A1 i A2 razinom kolegija Harmonija moraju imati veća prava od onih koji su polagali Harmoniju C1 i C2). Predmetno područje Skupno muziciranje obuhvaća tri različita nastavna predmeta - Zbor, Orkestar i Komorna glazba - koji imaju odvojene nastavne planove i programe, a kompetencije za izvođenje nastave uvelike se razlikuju. Predlažem odvajanje tih predmeta u Pravilniku, kao i zasebno definiranje kompetencija.. Prijedlog po pojedinačnim nastavnim predmetima: 9. 8. Glazbena kultura/Solfeggio u osnovnim plesnim školama; 9. 12. Glazbena kultura (umjetnost) u osnovnim školama suvremenog plesa prema programu Ane Maletić; 9. 13. Glazba u predmetu Ritmika i glazba u osnovnim školama suvremenog plesa; 9. 24. Solfeggio s osnovama ritma u srednjim plesnim školama; 9. 36. Glazba u predmetu Ritmika i glazba u srednjim plesnim školama; a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije crkveni glazbenici: mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenik 9. 1. Solfeggio u osnovnim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije crkv. glazbenici: mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenik 9. 1. Teorija glazbe u osnovnim glazbenim školama glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije crkv. glazbenici: mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenici 9. 21. Skupno muziciranje u osnovnim glazbenim školama - ZBOR i 9. 31. Skupno muziciranje u srednjim glazbenim školama - ZBOR a) prednost pri zapošljavanju: dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom i modulom Vođenje ansambla; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije pjevači: mag. muzike (pjevač) s položenim modulom Vođenje ansambla 9. 19. Narodni napjevi u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 9. 22. Povijest glazbe i plesa u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 23) Glazbeni i plesni folklor: a) prednost pri zapošljavanju: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 9. 2. Solfeggio u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 9. 3. Harmonija u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije - svi isključivo s položenim kolegijima Harmonija A1, Harmonija A2, Harmonija na klaviru A1 i Harmonija na klaviru A2, 9. 6. Glazbeni oblici u srednjim glazbenim školama glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 9. 7. Čitanje i sviranje partitura u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije - svi isključivo s položenim kolegijem Sviranje partitura te modulom Vođenje ansambla 9. 8. Dirigiranje u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije - svi isključivo s položenim kolegijem modulom Vođenje ansambla. Prilikom izrade sljedećih regulacijskih dokumenata poput ovoga morale bi se provesti konzultacije s predstavnicima svih zastupljenih struka i pročelnicima nadležnih odjeka na visokim školama prije no što u javnost izađe ovako nesređen dokument za koji se može reći da bi ga teže bilo popraviti negoli napisati novi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
399 Goran Hajdin Članak 6., 11) informatika: Iz članka 6. stavak 11) Informatika trebalo bi izbaciti: profesor politehnike, profesor PTO te profesor fizike i politehnike. Navedena zvanja nisu primarno vezana uz studij informatike. Ovim pravilnikom ne daje se prednost pri zapošljavanju najkvalificiranijem kadru za izvođenje nastave informatike – osobama koje danas završavaju studijske programe sa zvanjem magistra/magistar edukacije informatike. Pravilnikom se ne zahtjeva da osobe koje nisu završile nastavnička usmjerenja informatičkih studijskih programa obavezno moraju u sklopu PPDMOa završiti METODIKU NASTAVE INFORMATIKE, a informatika ima svoju predmetnu metodiku! Nejasno je zašto se profesorima/magistrama/magistrima informatologije ne dozvoljava izvođenje nastave informatike u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama. Ili netko jest osposobljen za izvođenje nastave informatike ili nije. Dozvoljavanjem ulaska širokog spektra zvanja u područje nastave informatike destimuliraju se nastavnici/profesori/magistre/magistri edukacije informatike. Ukoliko se želi omogućiti većem broju zvanja pristup zapošljavanju u području nastave informatike u najmanju ruku trebalo bi definirati kriterije i prioritete zapošljavanja. Primjerice, magistra/magistar edukacije informatike i netko manje stručan u nastavi informatike ne smiju biti stavljeni u ravnopravni položaj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
400 Marijo Ožaković Članak 5., 23. Glazbena kultura Zaista velika degradacija. Upravo sam poslao svoje mišljenje i na 24 sata u pismu. Očekivao sam bolje razumijevanje od nove vlade, a ovo što su sad napravili profesorima crkvene glazbe je totalni režimizam. Ja jesam po struci instrumentalist, ali po svemu sudeći da sad nema više ni smisla davati komentar i tražiti da se i nas izjednači s ostalim strukama u pravilniku odn. zakonu o stručnim spremama kad su iz pravilnika izbacili profesore crkvene glazbe. Jer kad netko tko nije završio ni dana ni osnovne ni srednje glazbene naobrazbe i ima završen studij učitelja RN s pojačanim predmetom glazbena kultura, stoji kao stručnjak iznad profesora crkvene glazbe ili profesora violine, trube, glasovira i sl., o tome očito više ne treba raspravljati. Po tome se vidi kamo naše školstvo ide i na što je spala naša glazbena kultura u osnovnim školama. Nemam ništa protiv svojih kolega muzikologa, glazbenih pedagoga i sl., ali uvjerio sam se da mnogi učitelji, koji su polazili pedagoške akademije 90-ih godina prošlog stoljeća, ne znaju odsvirati niti jedan ton na bilo kojem glazbalu, a sviranje je sastavni i glavni dio glazbene naobrazbe u OŠ. Najlakše je pustiti inegrirane CD i ostale medije i pustiti učenike da sami hvataju intonaciju i bore se s pretjerano glasnim reprodukcijama. To čine mnogi učitelji razredne nastave, a pogotovo oni koji su upisivali pojačani predmet jer na pedagoškoj akademiji nisu stekli dovoljno znanja kao što je to slučaj s polaznicima instituta ili muzičke akademije. I zašto su onda oni u istom rangu s nama, zbog čega smo mi "gulili" 4-6 godina kad smo sve to mogli i bez osnovne i srednje glazbene škole završiti u dvije? Smatram da su, prema količini gradiva koje se radi u osnovnim školama, i instrumentalisti profesori stručniji od njih jer smo i mi imali solfeggio, harmoniju, povijest glazbe itd., a što je najvažnije direktno smo vezani za skupno muziciranje kao najvažniji faktor glazbenog obrazovanja u OŠ. Apeliram na stručnjake u sastavljanju pravilnika da ga još jednom promotre i po mogućnosti izmijene te vrate profesorima crkvene glazbe njihov status, a isto tako da daju i nama instrumentalistima profesorima mogućnost pri zapošljavanju u osnovnim školama jer nam je zaista velika težina naći posao u glazbenim školama koje su već popunjene kadrovima. Hvala! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
401 Svjetlana Seljanec Savković Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, pregledom nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, uočila sam da za Tehničku kulturu nije uvršten Tekstilno - tehnološki fakultet (Tehnološki fakultet) smjer Sveučilišni prvostupnik/ca (Baccalaurea) inženjer/ka tekstilne tehnologije i inženjerstva te Tehnološki fakultet - program studija Više škole za tekstil i odjeću u Zagrebu - Inženjer odjevne tehnologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine. Kolegiji tog smjera uz položenu Psihološko - pedagošku izobrazbu i položen Stručni ispit omogućuju stručno i kvalitetno predavanje Tehničke kulture u OŠ od 5. - 8. razreda. Također bi trebalo definirati da učitelji koji su stekli pravo rada na neodređeno vrijeme u OŠ do dana stupanja na snagu novog pravilnika, ostvaruju sva prava vezana uz novo zaposlenje te da mogu ravnopravno sudjelovati u natječajima za nova zaposlenja u slučaju smanjenja satnice, preseljenja u drugi grad ili nekih drugih objektivnih okolnosti. S poštovanjem! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
402 Nikola Kramar PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, nekoliko riječi od osobe koja je aktivni sudionik u odgojno-obrazovnom procesu, polju folklorne pedagogije, nastavnika narodnih plesova. U Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja,nastavnika,odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, navedeno je nekoliko spornih točaka, za koje se nadam da će biti dopunjene. Trenutno u Hrvatskoj postoje dva kvalificirana nastavnika narodnih plesova koji su položili Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu, te s time stekli pravo izvedbe nastave narodnih plesova, kao i srodnih nastavnih predmeta iz polja folklorne umjetnosti. Novo otvoreni Preddiplomski (BA) sveučilišni studiji iz područja plesne umjetnosti nije uvrstio folklor kao jedan od smjerova, kao niti nastavni kolegij, stoga sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije nije kvalificiran za izvođenje nastave u području narodnih plesova i običaja. Članak 9 Glazbene i plesne škole Srednje plesne škole Čl.9, SPS, broj 7. NARODNI PLESOVI 1. Plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. Plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti sveučilišnog prvostupnika suvremenog plesa i sveučilišnog prvostupnika baletne pedagogije, jer novo otvoreni Preddiplomski (BA) sveučilišni studiji iz područja plesne umjetnosti nije uvrstio folklor kao jedan od smjerova, kao niti nastavni kolegij, stoga sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije nije kvalificiran za izvođenje nastave u području narodnih plesova i običaja. Također, potrebno je izostaviti i plesač narodnih plesova uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom, jer prema važećem nastavnom planu i programu nisu propisani specifični uvjeti. Čl.9, SPS broj 12. ANATOMIJA 1. Doktor/doktorica medicine 2. Prvostupnik fizioterapije 3. Profesor biologije OBRAZLOŽENJE: Prvostupnik fizioterapije ima potrebne kompetencije za izvođenje nastave iz područja anatomije lokomotornog sustava, ozljeda i njihove prevencije. Prije otvaranja Preddiplomskog sveučilišnog studija iz područja plesa, veliki broj plesača baleta, suvremenog plesa i narodnih plesova su završavali studij fizioterapije jer se tamo upravo proučava ljudsko tijelo u pokretu. Prema nastavnom programu studija fizioterapije, vidljivo je da su prvostupnici fizoterapije možda upravo i najkvalificiraniji za predavanje nastavnog predmeta anatomije u srednjim plesnim školama. Čl.9, SPS, broj 20. OSNOVE KOREOGRAFIJE 1. plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. dodati plesač-koreograf sa scenskim iskustvom na području narodnih plesova i folklorne koreografije OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Osnove koreografije se izvodi na smjeru plesač narodnih plesova, te je zbog razloga ranije navedenih sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije i sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa potrebno izbaciti, kao i plesač uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom jer istim nije utvrđeno. Folklorna koreografija (etnokoreologija) je zasebna cjelina u okviru koreologije, te je specifična grana nastala u prošlom stoljeću, poznata kao Zagrebačka škola folklorne koreografije. dr.Ivan Ivančan i prof. Zvonimir Ljevaković su postavili točna načela Zagrebačke škole koreografije, koja se razlikuje uvelike od klasične koreografske forme u klasičnom baletu ili suvremenom plesu. Čl.9, SPS, broj 21. LIKOVNI FOLKLOR (NARODNE NOŠNJE) 1. diplomirani etnolog 2. magistar/magistra etnologije 3. plesač sa scenskim iskustvom u području narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: U nastavnom planu i programu veliki dio zauzima i primjena narodnih nošnji na sceni i njihovo pravilno oblačenje. Smatram da plesač narodnih plesova koji posjeduje scensko iskustvo je sposoban, obučen i kvalificiran za predavanje predmeta Narodnih nošnji. Čl.9, SPS, broj 23. GLAZBENI I PLESNI FOLKLOR 1. diplomirani etnolog 2. magistar/magistra etnologije 3. magistar/magistra muzikologije (isključivo uz specijalizaciju iz područja etnomuzikologije) 4. plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Glazbeni i plesni folklor obuhvaća u sebi gradivo koje je skup znanja iz područja folkloristike, te s toga smatram da bi trebalo proširiti listu o odgovarajućoj spremi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
403 Nikola Kramar PRAVILNIK Poštovani, nekoliko riječi od osobe koja je aktivni sudionik u odgojno-obrazovnom procesu, polju folklorne pedagogije, nastavnika narodnih plesova. U Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja,nastavnika,odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, navedeno je nekoliko spornih točaka, za koje se nadam da će biti dopunjene. Trenutno u Hrvatskoj postoje dva kvalificirana nastavnika narodnih plesova koji su položili Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu, te s time stekli pravo izvedbe nastave narodnih plesova, kao i srodnih nastavnih predmeta iz polja folklorne umjetnosti. Novo otvoreni Preddiplomski (BA) sveučilišni studiji iz područja plesne umjetnosti nije uvrstio folklor kao jedan od smjerova, kao niti nastavni kolegij, stoga sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije nije kvalificiran za izvođenje nastave u području narodnih plesova i običaja. Članak 9 Glazbene i plesne škole Srednje plesne škole Čl.9, SPS, broj 7. NARODNI PLESOVI 1. Plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova ( 2. Plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti sveučilišnog prvostupnika suvremenog plesa i sveučilišnog prvostupnika baletne pedagogije, jer novo otvoreni Preddiplomski (BA) sveučilišni studiji iz područja plesne umjetnosti nije uvrstio folklor kao jedan od smjerova, kao niti nastavni kolegij, stoga sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije nije kvalificiran za izvođenje nastave u području narodnih plesova i običaja. Također, potrebno je izostaviti i plesač narodnih plesova uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom, jer prema važećem nastavnom planu i programu nisu propisani specifični uvjeti. Čl.9, SPS broj 12. ANATOMIJA 1. Doktor/doktorica medicine 2. Prvostupnik fizioterapije 3. Profesor biologije OBRAZLOŽENJE: Prvostupnik fizioterapije ima potrebne kompetencije za izvođenje nastave iz područja anatomije lokomotornog sustava, ozljeda i njihove prevencije. Prije otvaranja Preddiplomskog sveučilišnog studija iz područja plesa, veliki broj plesača baleta, suvremenog plesa i narodnih plesova su završavali studij fizioterapije jer se tamo upravo proučava ljudsko tijelo u pokretu. Prema nastavnom programu studija fizioterapije, vidljivo je da su prvostupnici fizoterapije možda upravo i najkvalificiraniji za predavanje nastavnog predmeta anatomije u srednjim plesnim školama. Čl.9, SPS, broj 20. OSNOVE KOREOGRAFIJE 1. plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. dodati plesač-koreograf sa scenskim iskustvom na području narodnih plesova i folklorne koreografije OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Osnove koreografije se izvodi na smjeru plesač narodnih plesova, te je zbog razloga ranije navedenih sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije i sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa potrebno izbaciti, kao i plesač uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom jer istim nije utvrđeno. Folklorna koreografija (etnokoreologija) je zasebna cjelina u okviru koreologije, te je specifična grana nastala u prošlom stoljeću, poznata kao Zagrebačka škola folklorne koreografije. dr.Ivan Ivančan i prof. Zvonimir Ljevaković su postavili točna načela Zagrebačke škole koreografije, koja se razlikuje uvelike od klasične koreografske forme u klasičnom baletu ili suvremenom plesu. Čl.9, SPS, broj 21. LIKOVNI FOLKLOR (NARODNE NOŠNJE) 1. diplomirani etnolog 2. magistar/magistra etnologije 3. plesač sa scenskim iskustvom u području narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: U nastavnom planu i programu veliki dio zauzima i primjena narodnih nošnji na sceni i njihovo pravilno oblačenje. Smatram da plesač narodnih plesova koji posjeduje scensko iskustvo je sposoban, obučen i kvalificiran za predavanje predmeta Narodnih nošnji. Čl.9, SPS, broj 23. GLAZBENI I PLESNI FOLKLOR 1. diplomirani etnolog 2. magistar/magistra etnologije 3. magistar/magistra muzikologije (isključivo uz specijalizaciju iz područja etnomuzikologije) 4. plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Glazbeni i plesni folklor obuhvaća u sebi gradivo koje je skup znanja iz područja folkloristike, te s toga smatram da bi trebalo proširiti listu o odgovarajućoj spremi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
404 Goran Hajdin Članak 5., 14. Informatika Iz Članka 5. stavak "14. Informatika" točka a) potrebno je izbaciti: profesor politehnike, diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika, magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) te zanemariti sve komentare koji predlažu dodavanje različitih tehničkih i drugih usmjerenja koja nisu informatika jer NISU završili studij odgovarajućeg predmeta. Analizom pojedinih studijskih programa koji se provode na učiteljskim fakultetima koji obrazuju magistre primarnog obrazovanja s modulom informatika razvidno je da navedeni magistri imaju svega 38 ECTS-a unutar struke ("informatičkih predmeta") što je daleko ispod minimalnih kompetencija. Ukoliko se prihvate komentari koji upućuju na dodavanje tehničke struke (i slični) u područje informatike dodatno će se smanjiti kvaliteta nastavnog procesa. U sklopu točke b) trebalo bi definirati da za izvođenje nastave informatike nastavnici u sklopu PPDMO moraju položiti METODIKU NASTAVE INFORMATIKE. Vezano uz točku c) mišljenja sam da osobama koje su završile samo prvostupničku razinu ne bi smjelo biti omogućeno trajno zapošljavanje u sustavu na neodređeno vrijeme. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
405 Slavko Markušić Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani smatram da učitelje razredne nastave spojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje svakako treba dodati u čl.5. točka 17. Priroda i biologija pod a) kao stručne osobe za izvođenje nastave prirode i biologije. To potvrđuju slijedeće činjenice: 1.Učiteljski fakulteti izvode studijske programe na temelju dopuštenja MZOS, dakle ne svojevoljno; MINISTARSTVO ZNA da se na Učiteljskim fakultetima izvodi RN s pojačanim programom iz pojedinih predmeta pa tako i prirodoslovljem 2. Nakon završenog studija RN s pojačanim programom iz predmeta Fakultet izdaje diplome čiji izgled, sadržaj, tekst određuje ili odobrava opet MINISTARSTVO odnosno ministar, dakle MINISTARSTVO je znalo da će na diplomama pisati " ......s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje" i pod tim mislilo na predmet priroda i biologija ( što će kasnije i potvrditi svojim izdanim mišljenjem) iako predmeta prirodoslovlje niti tada nije bilo u popisu predmeta OŠ. Jesu li za to odgovorni učitelji koji su završili takav studij? 3.Ministarstvo 2001. donosi dopunu Pravilnika kojim omogućava , određuje da učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom izvode nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi. Koji je to odgovarajući predmet u osnovnoj školi koji mogu izvoditi učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje kad predmeta prirodoslovlje u popisu predmeta nema . Već tada se netko morao upitati kako je do toga došlo i kako problem riješiti. Ali nije! Svakako za to nisu odgovorni studenti koji su završavali takav studij već i opet MINISTARSTVO koje nije svoje odluke uskladilo. A danas bi učitelji trebali snositi odgovornost za tako pogrešku nastalu prije 15 godina. Kako hrabro i humano! Pogreška je, kao što je već i navedeno, što u to vrijeme, kao i danas predmet naziva prirodoslovlje u osnovnoj školi nema. I što onda ? Zna li Ministarstvo za to? Naravno da zna ali ništa ne čini.da usaglasi dokumente koje je samo izdalo već pušta da godine protiču, a zbrka ostaje . I tako 15 godina. MINISTARSTVO uviđa problem pa donosi očitovanje koje ima klasu i urudžbeni broj i time je očitovanje službeno . MINISTARSTVO u očitovanju navodi da se pod pojmom prirodoslovlje podrazumijeva kompetentnost za izvođenje nastave PRIRODE I BIOLOGIJE. Što se tu još mora pojašnjavati. Znači ovim očitovanjem saznali smo što se krije iza pojma PRIRODOSLOVLJE. Drugog službenog očitovanja što znači prirodoslovlje na diplomama učitelja RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje nema pa se ovo mora smatrati ispravnim i važećim bez obzira što tko mislio danas i unatrag 13 godina kada je očitovanje doneseno. 4. Učitelji razredne nastave spojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje se temeljem svojih diploma (sadržaja kakvog je odredilo Ministarstvo i Zakona i Pravilnika koje je donijelo Ministarstvo) zapošljavaju na neodređeno, izvode nastavu prirode i biologije već više 10 godina, stručno se usavršavaju cijelo to vrijeme , aktivno sudjeluju na aktivima zajedno sa svojim kolegama biolozima s PMF-a, ostvaruju zapažene rezultate kao mentori na natjecanjim, samostalno pripremaju državna natjecanja iz biologije, trude se i uspjevaju svoje učenike poučiti aktivnom učenju, postaju mentori. I što na sve to kaže MINISTARSTVO putem objavljenog Nacrta Pravilnika - VI UČITELJI RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMOM IZ NASTAVNOG PREDMETA PRIRODOSLOVLJE NISTE KOMPETENTNI ZA IZVOĐENJE NASTAVE PRIRODE I BIOLOGIJE jer smo Vam mi dopustili da se školujete po programima koje smo mi dopustili ,po pravilima koje smo mi odredili s diplomama koje smo Vam mi osmislili , s očitovanjem od prije 10 godina u kojem smo se izjasnili da ste kompetentni poučavati prirodu i biologiju. IMA LI VEĆEG APSURDA ! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
406 Vesna Milić Članak 6., 27) geografija: Program po kojem se obrazovao diplomirani geograf identičan je onomu za stjecanje akademskog naziva profesor geografije. Navedeni studijski program omogućio je stjecanje pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkog obrazovanja (pedagoških kompetencija) za izvođenje nastave u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
407 Julija Perhat Članak 5., 2. Engleski jezik Poštovani, obraćam Vam se u vezi problema koji već dulje vremena postoji, a odnosi se na ovaj Pravilnik te Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Naime, u ovom Pravilniku kao i u Zakonu stoji da Engleski jezik u osnovnim školama mogu predavati profesori/magistri Engleskog jezika, ali i učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom Engleskog jezika. Smatram da postoji jaz između jednog i drugog. Da pojasnim, u osnovnoj školi postoji razredna nastava organizirana od 1.-4. razreda te predmetna nastava od 5.-8. razreda. Učitelji razredne nastave završili su studij za izvođenje razredne nastave (dakle od 1.-4. razreda), dok su magistri Engleskog jezika završili upravo studij Engleskog jezika čine su postali kompetentni predavati Engleski jezik u svim razredima osnovnih i srednjih škola. Izjednačavanjem učitelja razredne nastave (magistra primarnog obrazovanja) s pojačanim predmetom i magistra edukacije Engleskog jezika čini se trostruka šteta; 1. šteti se dignitetu struke magistara Engleskog jezika, 2. izravno se šteti magistrima Engleskog jezika te samom studiju Engleskog jezika, 3. šteti se školskom sustavu u cjelini. Da pojasnim tvrdnju navedenu pod točkom 1. Naime, nije jasno kako se može izjednačiti nekoga tko je završio pojačani predmet Engleskog (dopunsku nastavu Engleskog) i nekoga tko je završio studij Engelskog jezika. Time se šalje jasna poruka da se studij Engleskog jezika ne cijeni dovoljno što je uvredljivo za sve one koji su ga upisali i završili te one koji će ga tek upisati/završiti. Ne bismo trebali zakonom izjednačavati nekoga tko je završio razrednu nastavu s onim tko je završio studij danog predmeta jer nije isto završiti, primjerice, par kolegija Engleskog (koliko god da ih je bilo) i cijeli studij Engleskog jezika čime se postaje magistar Engleskog jezika i književnosti, a ovim Pravlinikom i Zakonom šalje se upravo takva poruka. To dvoje trebalo bi jasno razlikovati jer to i jesu dvije različite stvari! Apropo točke 2., ukoliko se izjednačava nekoga tko je završio samo pojačani predmet iz Engleskog i nekoga tko je završio studij Engleskog jezika, to ima dalekosežne posljedice jer se time šalje poruka da studij Engleskog jezika ne daje nikakvu prednost pri zapošljavanju negoli završenih par kolegija Engleskog jezika i dopunska isprava. Postavlja se pitanje isplati li se uopće upisivati studij Engleskog jezika, a pretpostavljajući da se većina studenata školuje za buduće profesore, ukoliko time neće imati nikakvu prednost pred učiteljima razredne nastave. Ne isplati li se onda više upisati razrednu nastavu s pojačanim predmetom te si time kasnije uvelike uvećati šanse za zaposlenje? Da pojasnim zašto uvećati: zato što na jednu školu u prosjeku dolazi otprilike tri nastavnika/profesora Engleskog jezika, dok isto tako na jednu školu dolazi otprilike osam učitelja razredne nastave. Doista, magistri Engleskog jezika jedini mogu predavati u srednjim školama, no ukoliko znamo koliko se u prosječnom gradu nalazi osnovnih, a koliko srednjih škola (i dalje imajući na umu da na jednu školu u prosjeku dolaze tri učitelja/nastavnika Engleskog), matematika je prilično jasna. Dakle, očito je da su magistri Engleskog jezika u nepovoljnijem položaju od onih koji su završili razrednu nastavu s pojačanim Engleskim jer oni mogu raditi i kao predmetni profesori Engleskog jezika od 1.-8. razreda i kao učitelji u razrednoj nastavi (imaju na raspolaganju veći broj radnih mjesta), iako su završili samo razrednu nastavu, a magistri Engleskog jezika mogu raditi samo kao učitelji/nastavnici Engleskog jezika. Jasno je da više šansi za zaposlenje imaju oni koji završe razrednu nastavu s pojačanim predmetom te da se u tom slučaju budućem studentu više isplati upisati razrednu nastavu s pojačanim predmetom nego studij Engleskog jezika. Nadalje, školskom sustavu se šteti u cjelini na način da je veoma opasno zakonom propisati da netko tko je diplomirao jednu struku može predavati drugu struku koju nije diplomirao! Ako je X diplomirao X, on može predavati X. Ako je X diplomirao Y, on ne može predavati X već Y! Jasna hijerarhija mora postojati inače nam prijeti urušavanje sustava u cjelini jer se netko (primjerice magistar Engleskog jezika) može s pravom pitati zašto on ne bi mogao predavati u razrednoj nastavi ukoliko je (a jest) položio pedagoške predmete. Ako je netko završio razrednu nastavu taj ne bi smio predavati u predmetnoj nastavi ili, barem, ne bi smio imati izjednačenu mogućnost zapošljavanja (onaj tko je završio pripadajući studij danog predmeta trebao bi imati prednost jer se nikakva dodatna isprava o završenim kolegijima iz danog pojačanog predmeta ne bi trebala izjednačavati sa završenim cijelim studijem istog). Dakle, moram zaključiti kako bi učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom Engleski doista mogli predavati Engleski jezik od 1.-4. razreda osnovne škole, ali nikako ne i Engleski jezik u predmetnoj nastavi od 5. – 8. razreda. U tom bi slučaju magistri Engleskog jezika trebali imati jasnu prednost. Stoga, iz navedenih razloga, predlažem sljedeće: učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom mogu predavati Engleski jezik od 1. – 4. razreda kao i magistri Engleskog jezika. Dalje, učitelji razredne nastave mogu predavati i u predmetoj nastavi Engleskog jezika, ali samo ukoliko se na natječaj ne javi osoba koja je završila odgovarajući studij Engleskog jezika (dakle, magistar Engleskog jezika). Odnosno, magistri Engelskog jezika zakonski bi trebali imati prednost pri zapošljavanju od učitelja razredne nastave, a za posao učitelja Engleskog jezika u osnovnim školama. Ne ulazim ovime koliko je pojedini učitelj razredne nastave imao uspjeha ili neuspjeha sa svojim učenicima jer to nije tema niti predmet rasprave. Ovdje se radi o stečenoj diplomi i pravu predavanja pojedinog predmeta koje je netko s odgovarajućom diplomom stekao ili nije stekao. Završna napomena kolegama koji navode vlastite primjere: ponukana vašim primjerima, nudim i svoj gdje kao magistra Engleskog jezika i književnosti već četiri godine ne mogu pronaći zaposlenje, dok se istovremeno zapošljavaju (na istom natječaju) učitelji razredne nastave. Jasno je da u tom slučaju ne nedostaje stručnog kadra već se zaposlenik odabire iz nekih drugih razloga u koje ovdje neću, niti želim, ulaziti. U nadi da ćete uvažiti ovaj prigovor, zahvaljujem se na vremenu i pažnji! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
408 Maruša Bartolić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Predlažem dopunu u Nacrt novog Pravilnika (čl. 5/23, čl. 9). s obzirom da ovim prijedlogom nisu obuhvaćeni diplomirani crkveni glazbenici - profesori crkvene glazbe u nastavi ovih predmeta: - glazbena kultura (osnovne škole) - glazbena umjetnost (srednje škole) - glasovir u plesnoj školi (osnovnoj i srednjoj) - korepeticija u plesnoj i glazbenoj školi - glasovir u osnovnoj glazbenoj školi (ako su maturirali klavir i položili 4 godine klavira na ICG-u) - solfeggio u plesnoj školi, solfeggio u osnovnoj glazbenoj školi - orgulje u glazbenim školama (što je i navedeno) Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
409 Helena Tambolaš Članak 5., 16. Priroda Poštovani, nije li pomalo apsurdno voditi raspravu o (ne)stručnosti učiteljskog kadra (s pojačanim određenim predmetom - u ovom slučaju prirodoslovljem), 10 godina nakon njihovog diplomiranja i nakon 10 godina radnog iskustva? Zašto je uopće sporno da ti ljudi ne mogu predavati i prirodu i biologiju, ako su na fakultetima bili osposobljavani za to? Zašto su morali slušati i polagati kolegije vezane i uz prirodu i uz biologiju i uz kemiju? Nadam se samo da nije zbog toga kako bi netko "popunio" satnicu. Po komentarima se vidi da se stalno provlači termin "stručnost". Zašto su magistri/profesori biologije i kemije stručniji za izvođenje nastave od učitelja razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem (osim što im piše na "papiru"). Kolegica koja predaje prirodu i biologiju u našoj školi postiže izvrsne rezlutate na raznim natjecanjima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima - a nije stručna. Ironično, zar ne?! Ako RN s pojačanim prirodoslovljem nije kompetentna obavljati poslove učitelja prirode i biologije, zašto su prof. glazbene kulture, prof. tjelesne i zdravstvene kulture itd. stručni "puniti" si satnicu u 4. razredu? I još jedna stvar koja me ljuti jest ta da su u ovu raspravu uključeni profesori koji su određene (prirodoslovne) kolegije predavali na fakultetima upravo tim ljudima, tada studentima, kojima se ono ne priznaje. Zašto se tada nisu usuglasili i uputili ih da ne upisuju pojačano prirodoslovlje jer 10 godina kasnije jedva da će moći predavati prirodu, a kamoli biologiju. Stoga, ako se ostalim učiteljima RN s pojačanim određenim predmetom priznaje kompetentnost za izvođenje istog, smatram da bi se i učiteljima RN s pojačanim prirodoslovljem također trebalo priznati izvođenje nastave iz NP Priroda i Biologija i to naznačiti u Pravilniku da ne bi opet za par godina bilo "nismo znali". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
410 Teo Radić Članak 6., 13) latinski jezik: Poštovani, budući da je u prethodnim upisima već dovoljno argumentirano ukazano na apsurnost odredbe prema kojoj nastavu latinskoga u srednjim školama može predavati i diplomirani kateheta, želio bih istaknuti kako pritom nije riječ o pukoj mogućnosti, nego o pravu koje se u nekim školama zaista konzumira, a na štetu kadra – nastavnika latinskoga jezika – koji je stručno osposobljen za izvođenje takve nastave. Naime, proteklih mi se godina nekoliko bivših studenata požalilo kako su, u potrazi za zaposlenjem u školi, saznali da u nekim školama nastavu latinskoga izvode diplomirani katehete. Kad sam im – ne bez osjećaja velike nelagode – objasnio kako je takva praksa u skladu s važećim propisima i kako već godinama različite institucije reagiraju u nastojanju da se takvo što onemogući, studenti su se odlučili organizirati, povezati s kolegama s ostalih fakulteta na kojima se izvode studiji latinskoga, te sastaviti peticiju Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, s molbom da se sporna stavka ukloni. Dosad je njihov zahtjev potpisom podržalo preko stotinu bivših i sadašnjih studenata te sveučilišnih nastavnika, a tekst će peticije zajedno s potpisima uskoro biti poslan Ministarstvu. Koristim prigodu da prenesem tekst što su ga sastavili studenti latinskoga, a iz kojega se jasno vidi njihova opravdana ogorčenost i zabrinutost zbog ove nepravedne i besmislene odredbe. Srdačno, Teo Radić, viši lektor Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu „Poštovani gospodine Ministre, u ime studenata latinskoga jezika i književnosti sa Zagrebačkoga, Zadarskoga i Pulskoga sveučilišta, kao i već diplomiranih kolega – nastavnika latinskoga jezika, obraćamo Vam se s molbom da razmotrite naš problem i pomognete nam u teškoj situaciji u kojoj smo se našli zbog zakonske odredbe koja nas nepravedno diskriminira. Završetkom studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Odjelu za klasičnu filologiju Sveučilišta u Zadru te Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli stječemo zvanje diplomirani magistar/magistra edukacije latinskoga jezika i književnosti, što dokazuje našu kompetentnost za predavanje latinskoga jezika u našim osnovnim i srednjim školama. Međutim, stvarna situacija pokazala je da kompetentnost ne znači i realnu mogućnost za zaposlenje, u što su se uvjerili naši diplomirani kolege prilikom traženja zaposlenja. Suočeni s činjenicom da latinski jezik u našim školama prečesto predaje nekvalificirani kadar, nadali smo se da nas barem zakon štiti. Nemalo smo se iznenadili kad smo uvidjeli da postoji zakonsko pravo koje dopušta diplomiranim katehetama s bogoslovnih fakulteta da rade posao za koji nemaju potrebna znanja, a za koji se mi školujemo pet godina. Oni ne samo da to pravo imaju nego ga u praksi u mnogim školama i konzumiraju. Riječ je o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu iz 1999. godine, u kojem se stupac Potrebna stručna sprema za nastavni predmet Latinski jezik dopunjuje alinejom koja glasi: „dipl. kateheta“. Ako su te 1999. godine potrebe tržišta rada bile takve da je nedostajalo kvalificiranoga kadra koji bi predavao latinski jezik u školama, sada to svakako više nije slučaj. Čak četiri fakulteta u Hrvatskoj danas obrazuju i osposobljavaju mlade ljude za taj posao. Osim toga, naš je studij koncipiran tako da nam daje iscrpno znanje kako iz latinskoga jezika i književnosti, tako i iz metodike nastave latinskoga jezika. Mi, dakle, latinski studiramo upravo zato da bismo ga, izabravši nastavnički smjer na diplomskom studiju, predavali u školama. Diplomirani su katehete, s druge strane, kompetentni za držanje školskoga vjeronauka, a latinski se u programu njihova studija pojavljuje samo kao dvosemestralni tečaj na prvoj godini preddiplomskog studija, u opsegu od četiriju sati tjedno. Dakako da se pet godina studiranja jezika, uključujući i držanje praktične nastave u sklopu kolegija Metodika nastave klasičnih jezika, nipošto ne može usporediti sa samo jednim kolegijem u trajanju od dvaju semestara! Poznato nam je da su različite institucije, predvođene Hrvatskim društvom klasičnih filologa, od početka prošloga desetljeća u nekoliko navrata već bile intervenirale kod Ministarstva, ali naš problem, unatoč nekim obećanjima, još nije riješen. Molimo Vas da nam pomognete u ispravljanju ove nepravde i učinite što je u Vašoj moći kako bi se alineja „dipl. kateheta“ izbrisala iz Pravilnika. Potrebna nam je zakonska sigurnost koja bi nam omogućila da se pravedno natječemo za posao za koji smo obrazovani.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
411 Ana Janković Članak 5., 23. Glazbena kultura Apsurdno je da su u Nacrtu novog Pravilnika profesori crkvene glazbe izostavljeni sa popisa zanimanja koja mogu u osnovnim školama predavati glazbenu kulturu. Uzevši u obzir širinu naobrazbe i izrazito zahtjevan studij njihove kompetencije su neupitne što pokazuju brojni diplomirani profesori crkvene glazbe kroz svoj višegodišnji rad. Iskreno se nadam da je riječ o slučajnom izostavljanju te da će propust biti ispravljen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
412 Anita Fabić Članak 5., 1. Hrvatski jezik Poštovani, pohvaljujem što je napokon u članak 5. točka 1. (Hrvatski jezik) Nacrta ovoga Pravilnika uvršten naziv magistar/magistra edukacije kroatologije – mag. educ. croat. (Kroatologija: smjer nastavnički) te magistar/magistra kroatologije – mag. croat. (Kroatologija: smjer znanstveni), čime je ispravljena dugogodišnja nepravda nanesena diplomiranim kroatolozima koji su stekli ovaj akademski naziv, što će im konačno omogućiti zapošljavanje u osnovnim školama. U dopunskoj ispravi koja se izdaje uz diplome kroatologa navodi se da kolegiji koji se izvode na sveučilišnom studiju kroatologije kvalificiraju kroatologe za rad u odgojno-obrazovnim ustanovama. Također, budući da su jezična baština i hrvatski književni te standardni jezik stožerni dijelovi hrvatske kulture, na sveučilišnom studiju kroatologije izvodi se velik broj kolegija posvećen njima. Kroatolozi stoga posjeduju znanja o relevantnim činjenicama iz hrvatske jezične i književnojezične povijesti, dijalektologije i standardologije. Prema dopunskoj ispravi o studiju kroatologije studenti koji su stekli akademske nazive magistar/magistra edukacije kroatologije, odnosno magistar/magistra kroatologije osposobljeni su samostalno prenositi znanja o hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi na način primjeren osnovnoškolskoj, srednjoškolskoj i gimnazijskoj razini obrazovanja. Lijep pozdrav, Anita Fabić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
413 Danijela Strmečki Članak 6., 18) politika i gospodarstvo: Poštovani, možda moj komentar neće biti pun stručnih naziva, ali dolazi iz višegodišnjeg iskustva koje imam u razredu predajući PiG u trogodišnjim, četverogodišnjim usmjerenjima ali i gimnaziji, te jednostavno moram reagirati na komentare koji predlažu da bi i nastavnici geografije mogli predavati PiG. Smatram da nije dovoljno odslušati nekoliko kolegija iz gospodarstva pa automatski dobiti mogućnost izvođenja nastave PiG. Jer onda se možemo voditi i recipročnom logikom da dipl. politolozi, ekonomisti.. i ostali navedeni u Nacrtu Pravilnika Članka 6. Stavka 18. mogu predav