Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike PRAVILNIK, Članak 13. Iz nacrta pravilnika (word dokument) izostavljena su nastavnička zanimanja npr. iz sektora 6., 7., 8. itd., koja su navodno uređena, a nisu!. Pravilnik se oslanja na aktualni Zakon koji je sam po sebi manjkav u dijelu u kojem se dopušta uvođenje prvostupnika u nastavni proces iako se to uvelike kosi s europskim preporukama i strateškim ciljevima kojima se želi unaprijediti kakvoća nastave i postignuća učenika. Dakle, stručnim i sveučilišnim prvostupnicima, neovisno o nedostatku kompetentnih nastavničkih kadrova, nije mjesto u nastavi (izuzetak su suradnička mjesta i specijalizirana praktična nastava), već se Zakonom ili pravilnikom (u slučaju da nedostaje kompetentnih nastavnika) tako uposlenim osobama treba nametnuti završavanje odgovarajućeg nastavničkog studija u nekom roku (osobito u osnovnoškolskoj nastavi te u 4. ciklusu općeg i strukovnog obrazovanja). Za ostale profile (diplomirani inženjeri, magistri i sl.) koji primarno nisu nastavnički (a takvih je trenutno najviše) stjecanje pedagoških kompetencija ne može biti univerzalno, kakvo je sada, jer se nastava pojedinih predmeta ili područja bitno razlikuje. Tako su i nastavničke kompetencije bitno različite za društveno i humanističko područje, prirodoslovlje, tehniku, jezično područje, matematiku, da ne spominjem posebna područja i predmete čije metodike su razvijene... S obzirom da su u tijeku poslovi i projekti na izradi standarda zanimanja i standarda kvalifikacija za nastavnike informatike, matematike, tehnike, kemije, biologije, fizike... (STEM područje), kojima će se regulirati kompetencije (barem za ove nastavnike), bilo bi dobro "pričekati" s Pravilnikom do kraja godine. Ujedno bi bilo važno u Pravilnik "ugraditi" mehanizam za stjecanje konkretnih nastavničkih kompetencija (za neke predmete će opće-dosadašnje biti dostatne, dok za druge neće), te tako Pravilnik učiniti operativnijim. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Anica Hrlec PRAVILNIK, Članak 13. Poštovani, s obzirom na velike propuste u nacrtu Pravilnika, nadam se da će tek korigirani Pravilnik, u skladu s postojećim legitimnim zanimanjima i strukama, te novim interdisciplinarnim poslijediplomskim studijima stupiti na snagu, te uvažavajući nove kurikularne ideje postati pravovažeći. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Sandra Premuš - Lepen PRAVILNIK, Članak 11. Sandra Premuš - Lepen Poštovani, smatram da bi u članku 11. još bilo potrebno točno definirati da ukoliko učitelji, koji su u radnom odnosu na neodređeno radno vrijeme u školi, izgube dio satnice, mogu dobiti nadopunu satnice u predmetima koji su predavali. To se posebice odnosi na diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom iz prirodoslovlja koji su do sada predavali i Biologiju i Prirodu. Bilo bi vrlo nelogično i nepravedno da se, ukoliko ostanu bez dijela satnice u Biologiji, više ne mogu zaposliti na mjestu učitelja Biologije jer nisu navedeni kao odgovarajuće osobe u članku 5. točka 17. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 11. Smatramo da je socijalno korektno da osobe koje su zatečene na radnom mjestu u skladu s predhodnim zakonima i pravilnicima zadrže svoje radno mjesto, ako i nisu u skladu s novim Pravilnikom, ali uz obvezu da steknu dodatno obrazovanje u razumnom roku, ukoliko imaju namjeru predavati u periodu dužem od pet godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Antonio Stipan PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani mislim da je glupost ograničavati osobe koje su završile RN sa bilo kojim pojačanim predmetom zvao se on priroda, biologija, PRIRODOSLOVLJE, engleski i matematika..., a sad rade u školama ili će raditi, jer nisu oni krivie što je to ministarstvo ili sveučilište tako nazvalo i predvidjelo ovakav ili onakav program, kao prvo vrlo vjerojatno velika večina nebi ni upisala te smjerove da im je rečeno da neče moči raditi i predavati prirodu i biologiju ili neki drugi predmet već samo RN, kao drugo raspravljati o njihovoj stručnosti je apsurdno s obzirom da su imali gotovo iste predmete onima prof.biologije, prof. biologije i kemije, prof. engleskog j., prof. matematike itd., istima nešto smanjenog obima ali su ih imali, i ne pričamo o njihovom radu u gimnazijama i srednjim školama već za rad u osnovnim školama, što im je bilo i rečeno pri odabiru i upisu studija. Po meni bi i članak 5. i članak 11. što se tiče RN s pojačanim predmetom ( bilo kako se on zvao) prilagoditi i uvrstiti sve te nastavnike učitelje jer su oni pošteno svoje odradili na fakultetima, a neki već i veći niz godina vrlo kvalitetno rade i žive za svoje zvanje, te to svoje znanje prenose na učenike. AKO SU MOGLI DO SAD I BILI OSPOSOBLJENI, NEZNAM ZAŠTO NE MOGU I U BUDUČNOSTI, pa nisu valjda sad odjednom nesposobni i needucirani. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Slavko Markušić PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani mislim da tekst članka krije dvije nejasnoće koje treba obvezno razjasniti kako kasnije u primjeni i tumačenju ovog članka nebi bilo različitog tumačenja.. 1. NEJASNOĆA Dio teksta koji treba pojasniti glasi "....nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta......". Pitanje je što se mislilo pod pojmom radno mjesto - je li to radno mjesto isključivo u školi u kojoj se učitelj našao na dan stupanja na snagu Pravilnika ? Ako je tako onda Pravilnik kaže da je učitelj iz ovog članka stručan sve dotle dok radi u školi u kojoj se zatekao na neodređeno radno vrijeme u trenutku stupanja na snagu Pravilnika. Znači li to onda da je takav učitelj stručan u jednoj školi , a postaje nestručan ( jer ga nema navedenog u članku 5.) u drugoj. Na taj način stručnost vežemo uz mjesto, a ne uz osobu kako bi trebalo. Konkretan primjer: Učitelj RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje zaposlen je na neodređeno radno vrijeme učitelja prirode i biologije u školi "A" i učitelja prirode u školi "B" (učitelj s radnim staomž na neodređeno 10 godina). Je li on stučan za izvođenje nastave biologije u školi "B"ako mu se pruži prilika za zaposlenje na mjestu učitelja biologije? 2.NEJASNOĆA Tekst "ako su zaposleni sukladno odredbama Pravilnika .............(NN, brroj 47/1996. i 56/2001.)" Jesu li učitelji RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje zaposleni na neodređeno radno vrijeme zaposleni sukladno Pravilniku ako su zaposleni u vrijeme važenja Pravilnika NN47/1996 i 56/2001). Naime to pitanje kao što se zna nije riješeno od donošenja Pravilnika iz 2001. Treba jasno, nedvosmisleno , bez mogućnosti krivog tumačenja napisati u tekst čl.11. Smatra se da su učitelji RN s pojač. programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje ,koji su se zaposlili na neodređeno radno vrijeme na mjestu učitelja prirode i biologije, a prije stupanja na snagu ovog Pravilnika zaposleni sukladno Pravilniku NN47/1996 i 56/2001). Ako se to sad ne uradi ubrzo ćemo opet imati tumačenja jednih da jesu , a drugih da nisu zaposleni sukladno pravilniku.Opet će se netko naći i reći da nisu zaposleni sukladno Pravilniku iz razloga što pravilnik kaže da mogu izvoditi nastavu odgovarajućeg predmeta u OŠ, a prirodoslovlja u OŠ kao zasebnog predmeta nema . I opet iz početka. Treba tome stati na kraj . Učitelji koji rade na neodređeno 10 i više godina to zaslužuju. S poštovanjem. S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 jasna jegić PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, pridružujem se navodu kolege Lajtmana i Jelene Ivaci da je u ovome članku neophodno i jasno definirati da osobe koje više ne bi imale vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom (a do sada su imale!), a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice ukoliko postanu tehnološki višak i da se vode kao stručne osobe kod prijave na natječaj za zaposlenje. Jasna Jegić, diplomirani crkveni glazbenik - profesor crkvene glazbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Jelena Ivaci PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, pridružujem se navodu kolege Lajtmana da je u ovome članku neophodno i jasno definirati da osobe koje više ne bi imale vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom (a do sada su imale!), a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice ukoliko postanu tehnološki višak i da se vode kao stručne osobe kod prijave na natječaj za zaposlenje. Jelena Ivaci, diplomirani crkveni glazbenik - profesor crkvene glazbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Ljerka Toplek PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, u ovome članku neophodno je i jasno definirati da osobe koje nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom, a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice ukoliko postanu tehnološki višak i da se vode kao stručne osobe kod prijave na natječaj za zaposlenje. S poštovanjem Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Dijana Kirić PRAVILNIK, Članak 11. Sukladno važećem Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN, 47/1996. i 56/2001.), diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom mogu izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi. Stoga sam mišljenja da bi trebalo uvažiti stručnost te valjanost i zakonitost programa učiteljskih fakulteta. Većina pojačanih predmeta ispravno su uvršteni u prijedlog ovog Pravilnika no kolege diplomirani učitelji/ce s pojačanim predmetom povijest izostavljeni su iz čl. 5.19 i diplomirani učitelji/ce s pojačanim predmetom prirodoslovlje izostavljeni su iz čl. 5.17. Predlažem da se svi diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom dodaju pod opcije a) u skladu s važećim zakonima i načelima pravednosti. Također je potrebno u članku 11. jasno definirati da osobe koje nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom, a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice u tim predmetima i u slučaju gubitka i smanjenja istih. Osoba koja već godinama radi svoj posao i redovito se usavršava ne bi trebala biti dovedena u situaciju da se nakon toliko vremena ponovno mora boriti kako bi dokazala svoju stručnost prilikom eventualnog gubitka dijela ili cijele satnice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 Marija Vrtlar PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, u ovome članku podrazumijeva se da su zaštićeni oni koji su se zatekli u stalnom radnom odnosu bez odgovarajuće vrste obrazovanja, a što je s onima koji godinama rade u sustavu na određeno vrijeme, a ranije su stekli sva prava sasvim legalno i po svim propisima? Mora postojati način da se takve osobe zaštiti i omogući im se ravnopravno sudjelovanje na natječajima. Nadam se da ćete uočiti i uvažiti ovu primjedbu. Lijep pozdrav, Marija Vrtlar, diplomirani kroatist i anglist sa stečenim pedagoškim kompetencijama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Krunoslav Lajtman PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, u ovome članku neophodno je i jasno definirati da osobe koje nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom, a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice ukoliko postanu tehnološki višak i da se vode kao stručne osobe kod prijave na natječaj za zaposlenje. S poštovanjem, Krunoslav Lajtman, diplomirani crkveni glazbenik - profesor crkvene glazbe Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Kristijan Ovčarić PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, potrebno je navesti dipl.ing.geotehnike, odnosno mag.ing.geoing. koji predaju Tehničku kulturu da bi u budućnosti imali pravo dopune satnice u slučaju kada postanu tehnološki višak ili zbog novog zaposlenja. Također je potrebno uvrstiti u Pravilnik i ostala zvanja s ostalih tehničkih fakulteta (građevinski, strojarski i sl.) s potrebnim pedagoškim kompetencijama, kao odgovarajuća stručna sprema za izvođenje nastave Tehničke kulture u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Katarina Barić PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, slažem se s kolegicom Kristinom Vrabec. Smatram da učitelji koji rade u navedenim predmetima u budućnosti imaju pravo dopune satnice u istima. Važno je da se to posebno i jasno navede jer diplomiranih učitelja s pojačanim programom iz prirodoslovlja nema navedenih u čl. 5,točka 17. te bi oni koji u nastavi prirode i biologije rade na neodređeno, ukoliko se to posebno ne navede, u budućnosti zbog potrebe za dopunom satnice, bili oštećeni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, u ovome članku neophodno je i jasno definirati da osobe koje nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom, a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice ukoliko postanu tehnološki višak i da se vode kao stručne osobe kod prijave na natječaj za zaposlenje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Katica Mikulaj Ovčarić PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, smatram da su učitelji koji su zaposleni sa završenim studijima čija zvanja nisu navedena u prijedlogu novog Pravilnika stavljeni u nepovoljan položaj jer ukoliko izgube satnicu u školi ili nekoj od škola u kojima rade, neće se moći zaposliti u novoj školi. Neka od tih zvanja su: učitelji tehničke kulture sa završenim nekim od tehničkih fakulteta, učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom iz prirodoslovlja, diplomirani inženjer prehrambene tehnologije itd. Obzirom da smo pušteni u sustav, potrebno je za nas pronaći adekvatno rješenje kako bismo mogli ravnopravno konkurirati za posao u školi s onim zvanjima koja će biti navedena u novom Pravilniku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Monika Kanižaj PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, predlažem da zbog izbjegavanja problema u budućnosti, jasno navede da diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje, a koji rade na neodređeno u nastavi prirode i biologije (stupanjem na snagu ovog Pravilnika) u budućnosti imaju pravo dopune satnice i u nastavnom predmetima prirode i biologije. Monika Kanižaj, mag. educ. biol. et chem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Maja Tkalec PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, smatram da bi u članku 11. još bilo potrebno točno definirati da ukoliko učitelji, koji su u radnom odnosu na neodređeno radno vrijeme u školi, izgube dio satnice, mogu dobiti nadopunu satnice u predmetima koji su predavali. To se posebice odnosi na diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom iz prirodoslovlja koji su do sada predavali i Biologiju i Prirodu. Bilo bi vrlo nelogično i nepravedno da se, ukoliko ostanu bez dijela satnice u Biologiji, više ne mogu zaposliti na mjestu učitelja Biologije jer nisu navedeni kao odgovarajuće osobe u članku 5. točka 17. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 Denis Kirić PRAVILNIK, Članak 11. Pozdravljam inicijativu da se jasno i transparentno definira odgovarajuća vrsta obrazovanja potrebna za zapošljavanje u školskim ustanovama. Želio bih naglasiti da sukladno važećem Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN, 47/1996. i 56/2001.), diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom mogu izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi. Usprkos zakonskoj regulativi, česti su pritisci i kršenja tih prava, a sa sličnim se problemom susrećemo i danas. Zato sam mišljenja da bi trebalo uvažiti stručnost nastavničkog kadra koji nas je pripremao za našu visoku stručnu spremu te valjanost i zakonitost programa učiteljskih fakulteta koji su nam izdavanjem diploma priznali stjecanje prava koja nam pripadaju po propisima. Koliko sam do sada uspio pročitati, veći dio tzv. pojačanih predmeta je ispravno uvršten u prijedlog ovog Pravilnika (i nadam se da će ostati i u konačnoj verziji), no osjećam se dužnim upozoriti da su kolege diplomirani učitelji/ce s pojačanim predmetom povijest izostavljeni iz čl. 5.19 te da su diplomirani učitelji/ce s pojačanim predmetom prirodoslovlje izostavljeni iz čl. 5.17 i ponovo primorani ispočetka dokazivati svoju stručnost u predmetima prirode i biologije iz jednostavnog razloga što su im u to vrijeme nadležne institucije dodijelile pogrešno zvanje. Kako se ni jedan od programa više ne može upisati (ne zbog nestručnosti nas koji smo već završili te neki i radimo taj predmet već više od deset godina pa čak i postali učitelji-mentori ili savjetnici, već zbog popunjavanja potrebnih kvota), radi se o dugoročno gledano relativno malom broju osoba. Predlažem da se svi diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom dodaju pod opcije a) u skladu s važećim zakonima i načelima pravednosti. Također, kako bi se prava svih diplomiranih učitelji i učiteljica s pojačanim predmetima u potpunosti ispoštovala, potrebno je i u članku 11. jasno definirati da osobe koje nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom, a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice u tim predmetima i u slučaju gubitka i smanjenja istih. Ako smo bili stručni do sada, propisno se i redovito stručno usavršavali, ne vidim zašto bi nam ta stručnost trebala biti dovedena u pitanje prilikom eventualnog gubitka dijela ili cijele satnice. Denis Kirić, dipl. uč., učitelj mentor Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 Ivana Kramar PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, u ovome članku neophodno je i jasno definirati da osobe koje nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom, a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice ukoliko postanu tehnološki višak. Nažalost, događa se da tehnološki viškovi bivaju odbijeni, bez ikakvih sankcija, od strane škola u koje su upućeni. Za pretpostaviti je samo do kakvih bi tek manipulacija moglo doći prilikom zbrinjavanja tehnoloških viškova ukoliko se to jasno ne definira. Također, mogu li se zaposliti osobe, na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, ukoliko bi trebale mijenjati poslodavca (npr. preseljenje u drugu županiju)? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Krešimir Hamer PRAVILNIK, Članak 11. Ovaj pravilnik bi jasno trebao odrediti da svi koji su legitimno, zakonski stekli pravo rada u osnovnoj ili srednjoj školi i položili stručni ispit do dana stupanja na snagu novog pravilnika, ostvaruju i uživaju sva prava vezana uz nova zaposlenja odnosno da ravnopravno sudjeluju u natječajima za nova zaposlenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 Željka Tot PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, slažem se s kolegicom Kristinom Vrabec. Smatram da učitelji koji rade u navedenim predmetima u budućnosti imaju pravo dopune satnice u istima. Važno je da se to posebno i jasno navede jer diplomiranih učitelja s pojačanim programom iz prirodoslovlja nema navedenih u čl. 5,točka 17. te bi oni koji u nastavi prirode i biologije rade na neodređeno, ukoliko se to posebno ne navede, u budućnosti zbog potrebe za dopunom satnice, bili oštećeni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 Natalija Ilić PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, slažem se s navodima kolegice Kristine Vrabec. U čl.11.se mora definirati i dodati rečenica kako dipl.učitelji s prirodoslovljem ( a i svi drugi koji se zateknu u sustavu po starom pravilniku kao što piše) imaju pravo dopune satnice u slučaju da na školi u kojoj trenutno rade ostanu bez dijela sati ili bez posla, a sve kako ne bi bilo mjesta daljnjim propustima i zakidanjima navedenih kadrova. Isto tako, dosad smo predavali predmet biologija i treba nam se omogućiti da ga možemo i prema novom pravilniku predavati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 ŽELJKA OBROVAC PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, prema trenutno važećem slijedećem Pravilniku: Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) kemiju u osnovnoj školi može predavati diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Molim Vas lijepo da to zvanje vratite i u ovaj novi Pravilnik. Nije uredu da osobe koje su položile stručni ispit iz kemije, poput mene po tom novom Pravilniku više nisu stručne, a da ste s druge strane u stručne predavače kemije dodali prof. biologije i geografije. Većina nas koji predajemo kemiju u osnovnoj školi radimo na više škola da bi imali punu satnicu. Ovim nacrtom Pravilnika mi se više nismo u mogućnosti javljati na nove natječaje. Ja na primjer, predajem kemiju već više od 10 godina u tri osnovne škole i jednoj područnoj školi, od kojih su tri škole van mjesta moga stanovanja. Ovim Pravilnikom, ja neću biti u mogućnosti javit se na nove natječaje i smanjiti si broj škola na kojim radim, a trebam još 30 godina raditi. Isto tako pitanje je kako će biti riješeno ako postanem tehnološki višak zbog smanjenja broja učenika i time razrednih odjela. Znam da ima puno slučajeva kao moj u RH i svima nama će biti budućnost upitna ako to tako ostane u Pravilniku. Ako smo mogli položiti stručni ispit iz kemije i dobili potvrdu od MZOŠ, bilo bi uredu da se zvanje diplomirani inženjer prehrambene tehnologije vrati u ovaj nacrt Pravilnika tako da ostanemo na popisu potrebnih zvanja za predmet kemiju u OŠ. Hvala Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
25 Kristina Vrabec PRAVILNIK, Članak 11. Obzirom na specifičnosti zatečenih stanja posebno se navodi da diplomirani učitelji s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje, a rade na neodređeno u nastavi prirode i biologije (stupanjem na snagu ovog Pravilnika) imaju pravo dopune satnice i u nastavnom predmetu BIOLOGIJA s obzirom da su zatečeni na radnom mjestu učitelja prirode i biologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
26 Kristina Vrabec PRAVILNIK, Članak 11. Pod NN 56/2001. podrazumijevaju se i diplomirani učitelji s pojačanim programom iz prirodoslovlja koji su se zapošljavali u nastavnim predmetima priroda i biologija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 Kristina Vrabec PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, navodite da će osobe koje se na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika zateknu u radnom odnosu na neodređeno radno vrijeme u osnovnoškolskoj ili srednjoškolskoj ustanovi, a nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Pravilnikom, nastaviti s obavljanjem poslova svog radnog mjesta ako su zaposlene sukladno odredbama Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) i Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (Narodne novine, broj 1/1996. i 80/1999.). 1. Skrećem pozornost na NN 56/2001. u kojem stoji da učitelji s pojačanim predmetom (ovdje se podrazumijeva i titula diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta) mogu raditi navedeni predmet, a gdje se učiteljima s prirodoslovljem javljaju veliki problemi. Molim da jasno navedete da se pod tim podrazumijeva i diplomirane učitelje s pojačanim programom iz prirodoslovlja (za koje su se uredno odobravali upisi; posljednji 2003., a kvalifikacije se uredno osporavale), a za koje se pojam predmet (prema studijskom programu, kolegijima slušanim za vrijeme studiranja) individualno tumači (bez uzimanja u obzir studijskog programa). Mnogi pojam prirodoslovlje tumače u širokom spektru značenja (priroda, biologija, fizika, kemija, matematika) i samim time ga ne priznaju, što je sasvim pogrešno. Iz odslušanih kolegija upisanih u indeks jasno je vidljivo da su studenti bili školovani za nastavu prirode i biologije (iz kojih su bili i ocjenjivani držanjem oglednih sati u nastavi biologije 7. i 8. razreda), a pogreška je bila samo od strane fakulteta, Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i tadašnjeg MZOS-a što su nam dodijelili pogrešni naziv u diplomi (danas se pozivate da taj predmet u NPP-u ne postoji, a nije postojao ni tada, a naziv stečenog zvanja ste odobrili). S obzirom na teški propust u nazivlju, koji je kontradiktoran semantici našeg zvanja u stvarnom obliku, smatram da zbog toga ne moramo biti zakinuti i oštećeni. Stoga vas molim da se ovdje eksplicitno navede da se pod NN 56/2001. podrazumijevaju i diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz prirodoslovlja kojima se odobravalo zapošljavanje u nastavi prirode i biologije (LEGALNO). 2. Potreba da se posebno naznači da su učitelji s pojačanim programom prirodoslovlja bili legalno zapošljavani u skladu NN 56/2001. je važna i iz sljedećeg razloga. Osobe koje će prema ovom članku slijedom zatečenog stanja (diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje, a koje rade na neodređeno u nastavi prirode i biologije) steći pravo zadržavanja radnog mjesta, u budućnosti bi mogle biti oštećene. Do toga će doći ukoliko se ukaže potreba da iste moraju tražiti dopunu satnice ili mijenjati radno mjesto (udaljenost, bolesno dijete). PREDLAŽEM da zbog izbjegavanja problema u budućnosti, jasno navedete da diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje, a koji rade na neodređeno u nastavi prirode i biologije (stupanjem na snagu ovog Pravilnika) u budućnosti imaju pravo dopune satnice i u nastavnom predmetu BIOLOGIJA. Smatram da je to jedino ispravno jer ako osoba već radi i zatečenim stanjem ima pravo i nastaviti raditi u predmetima priroda i biologija, ne vidim razloga da uslijed potrebe za nadopunom satnice/promjenom radnog mjesta ista nema pravo da svoje potrebe dopuni u predmetu biologija. Unutar ovog članka ovo je potrebno posebno navesti jer nas učitelja s navedenim zvanjem nema u čl.5 pod točkom 17., već samo pod točkom 16.. Mi koji već godinama radimo u nastavi prirode i biologije ovim zatečenim stanjem trebali bismo imati pravo i u budućnosti nastaviti raditi u predmetu biologija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
28 Krešimir Supanc PRAVILNIK, Članak 11. Dakle osoba nastavlja raditi u školi bez obzira što po novom Pravilniku nema vrstu obrazovanja potrebnu za obavljanje poslova svog radnog mjesta. Osoba izgubi dio satnice zbog samnjenog broja razrednih odjela i onda taj isti posao ne može raditi u drugoj školi nakon stupanja na snagu ovog pravilnika? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
29 Željko Dujmović PRAVILNIK, Članak 10. Poštovani, u članak 10. Nacrta Pravilnika potrebno je uvrstiti i državljane Republike Hrvatske koji su stekli odgovarajuću kvalifikaciju u Bosni i Hercegovini završetkom studijskih programa koji su usklađeni sa zahtjevima Bolonjskoga procesa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
30 Srpsko kulturno društvo Prosvjeta PRAVILNIK, Članak 10. .Članak 10. trebao bi glasiti: Sukladno drugim propisima na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u osnovnoj školi ili srednjoškolskoj ustanovi mogu se zaposliti i osobe koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji, državljani trećih zemalja koji su stekli stručne kvalifikacije u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji, državljani Republike Hrvatske koji su odgovarajuću kvalifikaciju stekli u trećim zemljama uz uvjet da su kvalifikaciju stekli na sveučilištima koja vrše izobrazbu studenata u sustavu Bolonjske deklaracije uz rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije i bez ishodovanja dodatnih priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, te stranci kojima je odobren privremeni ili stalni boravak sukladno Zakonu o strancima i Zakonu o radu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 Maja Matić PRAVILNIK, Članak 10. U članku 10. bi trebalo dodati: Na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u osnovnim i srednjim školama na jeziku i pismu srpske nacionalne manjine mogu se zaposliti i osobe koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u matičnoj državi Republici Srbiji uz rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije i bez ishodovanja dodatnih priznavanja inozemne stručne kvalifikacije u svrhu pristupa reguliranoj profesiji za rad na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
32 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet PRAVILNIK, Članak 10. Potrebno je precizirati propise na koje se misli u prvoj rečenici „Sukladno drugim propisima…“ ovog članka. Pritom je potrebno voditi računa o kompetencijama nužnima za kvalitetno vođenje nastave predmeta čiji korpus znanja sadrži nacionalne/regionalne specifičnosti, poput geografije i povijesti. Ishodi učenja studijskih programa geografije i povijesti drugih zemalja ne omogućavaju stjecanje kompetencija za poučavanje geografije Hrvatske i hrvatske nacionalne povijesti, nego kompetencija za poučavanje geografije i povijesti njihovih nacionalnih prostora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
33 Bojan Lazić PRAVILNIK, Članak 10. Tekst članka 10. nije dobar. Prije svega, on isključuje mogućnost zapošljavanja državljana Republike Hrvatske koji su stekli odgovarajuće kvalifikacije u "trećim zemljama" - nema ih smisla isključiti, naročito ako su strudirali u državama koje su prihvatile bolonjski sustav visokog obrazovanja koji je pogodan za mobilnost studija i radne snage. Naime, ovaj bi članak morao glasiti ovako: "Sukladno drugim propisima na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u osnovnoj školi ili srednjoškolskoj ustanovi mogu se zaposliti i osobe koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji, državljani trećih zemalja koji su stekli stručne kvalifikacije u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji, državljani Republike Hrvatske koji su odgovarajuću kvalifikaciju stekli u trećim zemljama uz uvjet da su kvalifikaciju stekli na sveučilištima koja vrše izobrazbu studenata u sustavu Bolonjske deklaracije, kao i stranci kojima je odobren privremeni ili stalni boravak sukladno Zakonu o strancima i Zakonu o radu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 Talijanska osnovna škola - Scuola elementare italiana "Bernardo Benussi" Rovinj-Rovigno PRAVILNIK, Članak 10. Članak 10. U tekstu dodati: Na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u osnovnim i srednjim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine mogu se zaposliti i osobe koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u matičnoj državi Italiji uz rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije i bez ishodovanja dodatnih priznavanja inozemne stručne kvalifikacije u svrhu pristupa reguliranoj profesiji za rad na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
35 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike PRAVILNIK, Članak 10. Zašto Švicarska Konfederacija i državljani trećih zemalja? Na načelu pariteta ista bi pravila onda trebala važiti i tamo, što trenutno nije slučaj. Čemu uopće otvarati prostor za upošljavanje osoba izvan RH, pa i EU, u ovaj obrazovanja, kojim u pravilu svaka zemlja suvereno upravlja? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
36 Nataša Kletečki PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole ZSV biologije Zagrebačke županije: Beljak Lovorka, Bošnjak Petra , Grgas Vladimira, Kelava Marija, Kletečki Nataša, Kupina Ramljak Andreja, Martinček Valentina, Mihaljević Ivka, Mezga Tamara, Pavlić Držanić Zlatka, Sedlar Marija, Rajšel Branimir, Topolnjak Ana, Turk Daliborka, Vlahović Diana. Smatramo kako bi se uz predmet anatomija u plesnim školama trebalo dodati: prof. biologije i kemije, dipl.ing. biologije tj. svi smjerovi koji su odslušali anatomiju čovjeka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
37 Josip Vrbanec PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, U tekstu Nacrta o odgovarajućoj vrsti učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, članak 9. u dijelu koji se odnosi na osnovne i srednje glazbene škole kao osnovno treba: • uskladiti nazivlje do sada priznatih akademskih titula i koje se sada stječu završetkom preddiplomskog i diplomskog studija na visokoškolskim glazbenim ustanovama i to primijeniti na sve programe; • s posebnom pažnjom usporediti nastavne studije – listu predmeta sa brojem sati nastave po semestrima, odnosno nastavne planove i programe, posebno programe Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija na svim visokoškolskim glazbenim ustanovama u Republici Hrvatskoj i na osnovu toga odrediti kompetentnost predavanja određenih nastavnih predmeta u glazbenim školama. Naime kod teoretičara ima najviše prijepora tko sve može predavati određeni nastavni predmet npr. solfeggio, teorija glazbe, dirigiranje, čitanje i sviranje partitura, skupno muziciranje itd.; • nisu predviđeni nastavnici općeobrazovnih predmeta za one učenike koji ostvaruju cjelovito obrazovanje u glazbenoj školi (muzički razred). Isto se odnosi i na plesne škole; • nisu predviđeni stručni suradnici knjižničari i psiholozi u glazbenim ustanovama. Prijedlozi: Korepeticija pod točkom 22) osnovnoj i točkom 33) u srednjoj glazbenoj školi: • magistar muzike klavira; profesor klavira; akademski muzičar klavirist; diplomirani muzičar klavirist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij klavira; • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, uz uvjet da ima završeno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije). U Nacrtu je predloženo da korepeticiju mogu raditi i orguljaši, a u javnoj raspravi ima prijedloga da to mogu raditi i čembalisti. Smatramo da navedeni za to nemaju dovoljno kompetencija. Obrazloženje: Orguljaši i čembalisti već tijekom srednjoškolskog obrazovanja nastavu klavira imaju u smanjenom obimu (kao teoretičari). Na visokoškolskoj ustanovi čembalisti nemaju nastavu klavira, a orguljaši imaju osjetno manju satnicu u odnosu na glavni predmet klavir (vidjeti nastavne planove i programe za srednje škole i nastavne studije – listu predmeta u visokoškolskim glazbenim ustanovama). Skupno muziciranje pod točkom 21) za osnovnu glazbenu školu (Zbor, orkestar ili komorna glazba) i pod točkom 31) za srednju glazbenu školu Skupno muziciranje (Zbor, orkestar ili komorna glazba), odvojiti skupine skupnog muziciranja (posebno zbor, posebno orkestri i posebno komorna glazba): ZBOR • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; • magistar muzike pjevač, profesor solo pjevanja; akademski muzičar solo pjevanja i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij pjevanja; ORKESTAR GUDAČKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja; • magistar muzike violinist, violist, violončelist, kontrabasist; profesor violine, viole, violončela; kontrabasa i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gudačkih glazbala; ORKESTAR PUHAČKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike flautist, oboist, klarinetist, saksofonist; fagotist; kornist; trubač; trombonist; tubist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij puhačkih glazbala; ORKESTAR SIMFONIJSKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike violinist, violist, violončelist, kontrabasist; profesor violine, viole, violončela; kontrabasa i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gudačkih glazbala; • magistar muzike flautist, oboist, klarinetist, saksofonist; fagotist; kornist; trubač; trombonist; tubist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij puhačkih glazbala; ORKESTAR HARMONIKAŠKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar harmonike; profesor harmonike i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij harmonike; • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; ORKESTAR GITARA • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike gitarist, prof. gitare; akademski muzičar gitarist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gitare; ORKESTAR TAMBURAŠKI I MANDOLINE • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; KOMORNA GLAZBA • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja; Ovisno o sastavu komornog ansambla za: • gudački ansambl nastavnik gudačkog (glazbala magistar muzike, profesor, akademski muzičar i sl. kao kod Gudačkog orkestra); • puhački ansambl nastavnik puhačkog glazbala (magistar muzike, profesor, akademski muzičar i sl. kao kod Puhačkog orkestra); • klavirski duo, četveroručno, šesteroručno, osmeroručno, magistar muzike klavira, profesor klavira, akademski muzičar klavirist i sl.; • gitarski ansambl magistar muzike gitarist, profesor gitare, akademski muzičar gitarist i sl.;kao kod Gitarskog orkestra • harmonikaški ansambl magistar muzike harmonikaš, profesor harmonike, akademski muzičar harmonikaš i sl.; kao kod Harmonikaškog orkestra • tamburaški ili mandolinski ansambl magistar glazbene pedagogije, teorije glazbe, i sl. sa završenom srednjom školom tambura ili mandoline; kao kod Tamburaškog i Mandolinističkog orkestra GRADNJA I RESTAURACIJA GLAZBALA Skupinu nastavnih predmeta pod točkama 34) Uvod u gradnju glazbala; 35) Gradnja glazbala; 36) Poznavanje materijala i tehnologija obrade; 37) Popravak glazbala i 38) Akustika glazbala • magistar muzike, profesor, akademski muzičar, diplomirani glazbenik i sl. (Violina; Viola; Violončelo; Kontrabas; Gitara); • magistar; profesor sa završenim programima Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija; uz uvjet da ima završeno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije) i da je u srednjoškolskom obrazovanju stekao zvanje/zanimanje, graditelj i restaurator glazbala. Obrazloženje: Predložena stručna sprema nastavnika koji održavaju nastavu Graditeljima i restauratorima drvenih žičanih glazbala je zbog toga je za to zvanje u Republici Hrvatskoj nema visokoškolskog obrazovanja. U nacrtu nisu predviđeni STRUČNI SURADNICI Knjižničar • magistar muzikologije; magistar teorije glazbe; magistar muzike kompozicije; magistar muzike dirigent; magistar glazbene pedagogije i ostale inačice sa završenim programima Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije) i uz obvezno polaganje stručnog ispita iz knjižničarstva Obrazloženje: Knjižničar u glazbenim školama obvezno mora imati visoko glazbeno obrazovanje zbog toga jer u ovoj specijalnoj knjižnici uz knjižnu građu (knjige o glazbi), postoji i druga građa nototeka, fonoteka i zbirka glazbala, za koju on vodi kompletnu skrb. Psiholog/Pedagog • stručnu spremu psihologa/pedagoga predvidjeti kao u gimnazijama OPĆEOBRAZOVNI PREDMETI za učenike koji cjelovito obrazovanje ostvaruju u glazbenim ili plesnim školama obvezni predmeti su: Hrvatski jezik; Engleski ili Njemački jezik;Talijanski jezik; Latinski jezik; Likovna umjetnost; Psihologija; Filozofija; Povijest; Geografija; Etika / Vjeronauk; Informatička pismenost; Matematika; Tjelesna i zdravstvena kultura Izborni predmeti su: Biologija; Kemija; Fizika; Sociologija i sa dodatnim satima Hrvatski jezik i Matematika • stručnu spremu nastavnika predvidjeti kao u gimnazijama Srdačno Josip Vrbanec, prof. Ravnatelj Glazbene škole Pavla Markovca Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
38 Hrvatsko muzikološko društvo PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Članak 9. Osnovne plesne škole: 8) Glazbena kultura/Solfeggio u osnovnim plesnim školama: Muzikolozi su izuzeti iako imaju kompetencije za izvođenje nastave solfeggia stečene u okviru pedagoškoga modula. Prijedlog je da se uvrste kao alternativa (točka b). Ostalo sukladno zahtjevima za Solfeggio u glazbenim školama. 9. 8. Glazbena kultura/Solfeggio u osnovnim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 12) Glazbena umjetnost u osnovnoj plesnoj školi prema programu Ane Maletić: (u važećem nastavnom planu naziv je predmeta Glazbena umjetnost, a u programu Glazbena kultura). Program je sličan t. 9. 8 i s time valja uskladiti tražene kompetencije. 9. 12. Glazbena kultura (umjetnost) u osnovnim školama suvremenog plesa prema programu Ane Maletić a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 13) Ritmika i glazba: analogno prethodnomu (t. 9.12) 9. 13. Ritmika i glazba u osnovnim školama suvremenog plesa a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije Članak 9. Osnovne glazbene škole: 1) Solfeggio: predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave (kao što je predviđeno i trenutno važećim Pravilnikom) s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine. 9. 1. Solfeggio u osnovnim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 2) Teorija glazbe: obrazloženje sukladno prethodnomu: 9. 1. Teorija glazbe u osnovnim glazbenim školama glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 21) Skupno muziciranje: potrebno je posebno tretirati kompetencije za ravnanje zborom i orkestrom te vođenje komornog ansambla. Mišljenja smo da muzikolozi s položenim modulom Vođenje ansambla mogu kvalitetno voditi školski vokalni ansambl. 9. 21. Skupno muziciranje u osnovnim glazbenim školama - ZBOR a) prednost pri zapošljavanju: dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom i modulom Vođenje ansambla; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije pjevači mag. muzike (pjevači) s položenim modulom Vođenje ansambla dodatak – Glazbena umjetnost u osnovnim glazbenim školama prema Nastavnom planu funkcionalne muzičke pedagogije Čini se da ovoga predmeta uopće nema u Nacrtu pa predlažemo da ga se uvrsti jer postoji u važećem Nastavnom planu i programu Funkcionalne muzičke pedagogije Glazbena umjetnost u osnovnim glazbenim školama prema programu funkcionalne muzičke pedagogije a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent Članak 9. Srednje plesne škole: 13) Glazbena umjetnost: s obzirom na nastavni program predmeta, smatramo da u nedostatku primarnoga nastavnog kadra muzikolozi sa stečenim pedagoškim kompetencijama mogu kvalitetno izvoditi nastavu ovoga predmeta. 9. 13. Glazbena umjetnost u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 19) Narodni napjevi: s obzirom na to da su etnomuzikološki sadržaji jedna od temeljnih kompetencija svakoga muzikologa, treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ te muzikolozima dati prioritet u izvođenju ovoga nastavnog predmeta: 9. 19. Narodni napjevi u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 22) Povijest glazbe i plesa: s obzirom na to da su povijest glazbe i plesa temeljne kompetencije svakoga muzikologa, treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ te muzikolozima dati prioritet u izvođenju ovoga nastavnog predmeta: 9. 22. Povijest glazbe i plesa u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja Nije posve jasno koje su kompetencije u Nacrtu navedenih magistara dramaturgije, sociologije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i etnologije za izvođenje ovoga nastavnog predmeta, no predlažemo da se uvrste u kategoriju b ili c. 23) Glazbeni i plesni folklor: s obzirom na to da su muzikolozi jedina struka predviđena za izvođenje ovoga predmeta, nije jasno odakle umjetno stvorena razlika između nekadašnjeg akademskog naziva (dipl. muzikolog) za koji se traže posebni uvjeti i trenutno važećega (mag. muzikologije) za koji nisu predviđeni nikakvi posebni uvjeti, što je u izravnom nesuglasju sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima te akademskom stupnju, NN 107/07 i 118/12. Udio sadržaja glazbenoga i plesnoga folklora u predbolonjskim i bolonjskim programima istovjetan je. Stoga treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ i predvidjeti sve akademske nazive muzikologa: - mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 24) Solfeggio s osnovama ritma: kao i za ostale nastavne predmete naziva Solfeggio predlažemo predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine 9. 24. Solfeggio s osnovama ritma u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 36) Ritmika i glazba: kao i u t. 22, predlažemo predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine 9. 36. Ritmika i glazba u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta, svi sa završenim programom plesač edukacijskog smjera kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor, svi sa završenim programom plesač edukacijskog smjera dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent, svi sa završenim programom plesač edukacijskog smjera b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja plesač suvr. plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom Članak 9. Srednje glazbene škole: Valja izbaciti nepostojeći predmet 1) Glazbena umjetnost! 3) Harmonija: s obzirom na to da studenti muzikologije nastavu harmonije slušaju zajedno sa studentima teorije glazbe, predlažemo da se onima koji su položili kolegije Harmonija A1 i Harmonija A2 te Harmonija na klaviru A1 i Harmonija na klaviru A2 omogući predavanje ovoga nastavnog predmeta. Isto tako, valja dodati dirigente koji cjelokupan sadržaj predmeta Harmonija i Harmonija na klaviru tijekom studija svladavaju zajedno s teoretičarima i kompozitorima. 9. 3. Harmonija u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije isključivo s položenim kolegijima Harmonija A1, Harmonija A2, Harmonija na klaviru A1 i Harmonija na klaviru A2, 5) Povijest glazbe: potrebno je navesti sve akademske nazive muzikologa: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 6) Glazbeni oblici: slažemo se s prijedlogom stručne spreme, no potrebno je navesti točne akademske nazive: 9. 6. Glazbeni oblici u srednjim glazbenim školama glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 7) Čitanje i sviranje partitura: mišljenja smo da predmet u nedostatku primarnoga kadra mogu izvoditi i muzikolozi s položenim kolegijem Sviranje partitura te modulom Vođenje ansambla: 9. 7. Čitanje i sviranje partitura u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije isključivo s položenim kolegijem Sviranje partitura te modulom Vođenje ansambla c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 8) Dirigiranje: mišljenja smo da predmet u nedostatku primarnoga kadra mogu izvoditi i muzikolozi s položenim modulom Vođenje ansambla: 9. 8. Dirigiranje u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije isključivo s položenim modulom Vođenje ansambla 31) Skupno muziciranje: predlažemo razdvajanje kompetencija za vođenje zbora, orkestra i komorne glazbe te mogućnost sudjelovanja muzikologa s položenim modulom Vođenje ansambla u izvođenju nastavnog predmeta Zbor: 9. 31. Skupno muziciranje u srednjim glazbenim školama - ZBOR a) prednost pri zapošljavanju: dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom i modulom Vođenje ansambla; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije pjevači mag. muzike (pjevači) s položenim modulom Vođenje ansambla glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
39 Hrvatsko muzikološko društvo PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Navodimo sažetak rasprave sa sjednice Hrvatskog muzikološkog društva - Pedagoške sekcije na kojoj se diskutiralo o otvorenim pitanjima, mogućim ishodima ovakvog Nacrta u kojem se smo uočili brojne nepravilnosti, kako tehničke tako i stručne prirode te se definiralo smjer daljnjega djelovanja: 1) potrebno je precizno navesti sve službene akademske nazive koji su se do sada mogli steći na području RH kako nitko s punopravnom stručnom spremom ne bi imao poteškoća pri zapošljavanju 2) akademske nazive bilo bi dobro navoditi u istom odjeljku umjesto bespotrebnog ponavljanja odjeljaka radi bolje transparentnosti dokumenta 3) potrebno je iz Nacrta izuzeti nejasne, netočne i općenite kratice akademskih naslova bez navoda struke (magistar muzike/magistra muzike, magistar mus.) kojima su u jednome razdoblju bili obuhvaćeni svi obrazovni profili na Muzičkoj akademiji u Zagrebu pa se njihovim navođenjem ne određuje kompetencija nastavnika i uvodi dodatna zbrka u dokument 4) potrebno je uskladiti Nacrt Prijedloga sa stvarnim kompetencijama koje muzikolozi stječu programom studijske grupe te uzimati u obzir i izborne i fakultativne obrazovne module koji se upisuju u dopunsku ispravu o diplomi, a koji osposobljavaju kandidate za izvođenje pojedinih nastavnih predmeta (osim kandidata muzikološke struke revidirali smo i uskladili akademske nazive svih ostalih struka koje sudjeluju u izvođenju nastave) 5) osim za općeobrazovne osnovne škole, predlažemo da se i za nastavne predmete u umjetničkim školama primijeni stupnjevanje po uzoru na čl. 105, st. 6, t. a, b i c Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama tako da poslove učitelja i nastavnika predmetne nastave u općeobrazovnim i umjetničkim osnovnim i srednjim školama može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg predmeta ili grupe predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija b) drugi studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija te stekla potrebne pedagoške kompetencije (najmanje 55 ECTS-a), ako se ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka c) odgovarajući preddiplomski ili diplomski stručni ili sveučilišni studij (najmanje 180 ECTS-a) te stekla potrebne pedagoške kompetencije (najmanje 55 ECTS-a), ako se ne javi osoba iz točke a) ili b) ovoga stavka, jer su predloženim Nacrtom nažalost izjednačeni stručnjaci posve različitih kompetencija, djelomično neprimjerenih naravi pojedinih nastavnih predmeta. Usto je nužno uključiti i kompetencije stečene polaganjem izbornih modula (npr. Vođenje ansambla) i drugih izbornih kolegija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
40 Alla Čorak PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, iako su kolege već naveli dovoljno argumenata u korist diplomiranih crkvenih glazbenika - profesora crkvene glazbe, smatram nužnim spomenuti vlastiti primjer - u Školi za klasični balet radim već šestu godinu, tijekom kojih niti jedan jedini put moja kompetencija i obrazovanje nisu dovedeni u pitanje. Sramotno je i nedopustivo da nas se jednim potezom briše sa obrazovne scene, sramotno je što se KBF s ICG-om u prvom redu minimalno zalažu za svoje diplomante i što institucije u kojima već radimo tako malo drže do djelatnika kojima su sve do jučer bili jako zadovoljni (konkretno, u Školi za klasični balet smo bile dvije diplomirane crkvene glazbenice, druga kolegica je radila barem petnaestak godina, također uz same pohvale). Broj korepetitora zaposlenih u Školi je ograničen i rijetko dolazi do potrebe za novima, tako da, sukladno s time, navala diplomanata ICG-a zanemariva. Kolege s Glazbene Akademije nemaju razloga da se osjećaju ugroženo jer postoje dva olakotna procesa koja će eliminirati bilokakvu inkompetentnost - poznati su kao "audicija" i "probni rok". Iz moje perspektive, jedina stručnost i predanost svom poslu koja se ovim nacrtom dovodi u pitanje je ona njegovih autora. Srdačan pozdrav svima, osobito svim diplomiranim (!) crkvenim glazbenicima, ma gdje god bili. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
41 Osnovna umjetnička škola Matka Brajše Rašana PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, obzirom da nam je svima cilj da u svim nastavničkim zanimanjima imamo što obrazovaniji kadar, željeli bismo da ovaj Pravilnik zaista pruži mogućnost zapošljavanja osobama sa završenim adekvatnim studijima za navedena radna mjesta. Smatramo da stručna sprema treba biti navedena redoslijedom kompetencija po principu primarne vrste obrazovanja za određeni predmet, a potom navesti i ostale odgovarajuće vrste obrazovanja. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Budući da je prema postojećim zakonskim propisima poslodavac dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme ponuditi nadopunu satnice, stručna sprema propisana na ovaj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor flaute izvodi nastavu solfeggia i sl. ČLANAK 5. 23) GLAZBENA KULTURA 1. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 2. Magistar muzikologije - Diplomirani muzikolog 3. Magistar glazbene teorije - Profesor teorijskih glazbenih predmeta 4. Magistar muzike (kompozitor) – Akademski muzičar kompozitor 5. Magistar muzike (dirigent) – Akademski muzičar dirigent 6. Magistar crkvene glazbe OBRAZLOŽENJE: Obzirom da na područje RH ima dovoljno kadra sa završenim adekvatnim studijima potrebnim za predavanje predmeta Glazbena kultura, smatramo da učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom glazbena kultura treba izostaviti jer se njihovo znanje ne može mjeriti s ostalim gore navedenim studijima. ČLANAK 6. 8) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar muzikologije - Diplomirani muzikolog 2. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 3. Magistar glazbene teorije - Profesor teorijskih glazbenih predmeta 4. Magistar muzike (kompozitor) – Akademski muzičar kompozitor 5. Magistar muzike (dirigent) – Akademski muzičar dirigent ČLANAK 9. GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE OSNOVNE PLESNE ŠKOLE: 1) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 2) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 3) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 4) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 5) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7) SUVREMENI PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8) GLAZBENA KULTURA (SOLFEGGIO) U osnovnim plesnim školama ne postoji nastavni predmet Glazbena kultura! 8) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 9) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist OBRAZLOŽENJE: Obrazovanje čembalista, kao i orguljaša (koji su navedeni kao stručni kadar) proizlazi iz klavirskog obrazovanja, te navedeni glazbenici prolaze iste nastavne sadržaje kao i klaviristi. Nadalje, čembalisti su navedeni kao stručne osobe za predavanje klavira u glazbenim školama te nema razloga da ne budu stručni i u plesnim školama. 10) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist 4. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 5. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 6. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 7. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture (samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini) 8. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. Također je za nastavu Ritmike i glazbe važno da se omogući nastavnicima Područja glazba da ujedno i korepetiraju Područje ritmiku jer je Nastavnim planom i programom predviđeno da se korelacija tih dvaju područja najviše ostvaruje kroz usku suradnju dvaju nastavnika umjesto da se uvodi i treći, kao korepetitor. Važno je da je magistar glazbene pedagogije, koji izvodi korepeticiju, u svom srednjoškolskog obrazovanju završio klavirski ili teorijski smjer. 11) FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 5. Scenski plesač s položenom metodikom 6. Plesač edukacijskog smjera 7. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 13) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područje Ritmika i nastavnog područje Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika i glazba dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa. Posebnost tog predmeta je u tome što se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu izvode dva nastavnika, svaki u svom području, Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. U OSNOVNIM GLAZBENIM ŠKOLAMA: 1) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 2) TEORIJA GLAZBE 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 3) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist 4) HARFA 1. Magistar muzike -harfa / Akademski muzičar harfist i profesor harfe 5) VIOLINA 1. Magistar muzike -violina / Akademski muzičar harfist i profesor harfe VIOLA – Treba ubaciti ovdje! – umjesto broja 23! 1. Magistar muzike -viola / Akademski muzičar violist i profesor viole 6) VIOLONČELO 1. Magistar muzike -violončelo / Akademski muzičar violončelist i profesor violončela 7) KONTRABAS 1. Magistar muzike -kontrabas / Akademski muzičar kontrabasist i profesor kontrabasa 8) GITARA 1. Magistar muzike -gitarist / Akademski muzičar gitarist i profesor gitare 9) OBOA 1. Magistar muzike -oboist / Akademski muzičar oboist i profesor oboe 10) FLAUTA I BLOKFLAUTA 1. Magistar muzike -flautist / Akademski muzičar flautist i profesor flaute 11) KLARINET 1. Magistar muzike -klarinetist / Akademski muzičar klarinetist i profesor klarineta 12) SAKSOFON 1. Magistar muzike -saksofonist / Akademski muzičar saksofonist i profesor saksofona 13) FAGOT 1. Magistar muzike -fagotist / Akademski muzičar fagotist i profesor fagota 14) KORNO (ROG) 1. Magistar muzike -kornist / Akademski muzičar kornist i profesor korna (roga) 15) TRUBA 1. Magistar muzike -trubač / Akademski muzičar trubač i profesor trube 16) TROMBON 1. Magistar muzike -trombon / Akademski muzičar trombonist i profesor trombona 17) TUBA 1. Magistar muzike -tuba / Akademski muzičar tubist i profesor tube 18) UDARALJKE 1. Magistar muzike -udaraljke / Akademski muzičar udaraljkaš i profesor udaraljki 19) HARMONIKA 1. Magistar muzike -harmonika / Profesor harmonike OBRAZLOŽENJE: Smatramo da se radno mjesto učitelja harmonike mora izjednačiti sa svim ostalim instrumentima, obzirom da u Republici Hrvatskoj postoji studij Klasične harmonike i da stručnog kadra iz godine u godinu sve više ima. Kod zapošljavanja u manjim gradovima vrlo je teško dobiti i profesora saksofona, gitare, udaraljki i dr. pa se ne traži iz tog razloga snižavanje kriterija potrebnih kompetencija za to radno mjesto. Ovaj Pravilnik ima za svrhu postaviti stručne kompetencije za budućnost, a ne voditi se trenutnim stanjem na tržištu rada. 20) TAMBURE 1. Magistar muzike -tambure ili Profesor tambura – od trenutku kada se studij otvori u Republici Hrvatskoj 2. Osobe s akademskim stupnjem obrazovanja iz tambure stečenim izvan Republike Hrvatske, uz uvjet priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije sukladno važećim zakonskim propisima 3. Magistar muzike ili profesor glazbe neovisno o smjeru pod uvjetom da ima tambure završene na razini srednje škole 21) SKUPNO MUZICIRANJE (Zbor) 1. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 3. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 4. Magistar muzike -solopjevač – Akademski glazbenik solopjevač i profesor solo pjevanja 21) SKUPNO MUZICIRANJE (Orkestar ili komorna glazba) 1. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar muzike (gudač, duhač ili harmonikaš, ovisno o orkestru) – Akademski glazbenik i profesor instrumenta (gudači, duhački, harmonike – ovisno o orkestru) 22) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir / Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje / Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo / Diplomirani glazbenik čembalist 4. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent 23) VIOLA – Treba ubaciti između točke 5 i 6, odnosno između violine i violončela U SREDNJIM PLESNIM ŠKOLAMA: Navodimo samo predmete koji su povezani s glazbom: 13) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 14) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave glasovira u srednjoj plesnoj školi. 19) NARODNI NAPJEVI 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 3. Magistar muzikologije / Diplomirani muzikolog uz uvjet da je slušao folklornu glazbu 24) SOLFEGGIO S OSNOVAMA RITMA 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti koji osposobljavaju nastavnika za predavanje Solfeggia s osnovama ritma. Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio. 36) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područja Ritmika i nastavnog područja Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Riječ je o posebnosti Nastavnog plana i programa za srednju plesnu školu za zvanje scenski plesač. Nastavni predmet se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu, svaki u svom području, izvode dva nastavnika plesač i glazbenik, koji usko surađuju i zajednički ocjenjuju učenika. Potrebno je izostaviti magistar muzike( glazbena teorija, glazbena kultura, glazbena pedagogija i kompozicija) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera, jer ta struka obuhvaća zapravo dvije struke i takvih nastavnika nema (osim iznimno). Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. 39) OSNOVE VOKALNE TEHNIKE 1. Magistar muzike (solo pjevanje, pjevanje, dirigent, kompozicija s teorijom, kompozicija) 2. Magistar glazbene teorije – Profesor teorijskih glazbenih predmeta U SREDNJIM GLAZBENIM ŠKOLAMA: 1) GLAZBENA UMJETNOST – Ne postoji kao predmet! 2) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 3. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor OBRAZLOŽENJE: Magistri glazbene pedagogije, odnosno Profesori glazbene kulture, sukladno programu studija, nemaju dovoljne kompetencije za stručno provođenje nastave predmeta Solfeggio u srednjim glazbenim školama. 3) HARMONIJA 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4) POLIFONIJA 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 5) POVIJEST GLAZBE 1. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 6) GLAZBENI OBLICI 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 7) ČITANJE I SVIRANJE PARTITURA 1. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 8) DIRIGIRANJE 1. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 9) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 10) – 30) Stručna sprema na isti način kao i u Osnovnoj glazbenoj školi: Može se zaposliti na neodređeno vrijeme samo osoba sa završenim studijem glavnog predmeta na akademskoj razini 31) Isti uvjeti kao u točki 21) u osnovnim glazbenim školama 33) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir / Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent Ravnateljica: Melita Lasek Satterwhite, mag.mus. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
42 Stipe Marinić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, nacrt pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu sadrži određene manjkavosti na koje je potrebno skrenuti Vašu pozornost. Konkretno mislim na Članak 9. koji se odnosi na glazbene i plesne škole, preciznije predmet viole i violine u osnovnim glazbenim školama. Mišljenja sam, vjerujem i velika većina kolega violinista i violista, da je nepravedno izostaviti kolege, profesore viole da mogu podučavati predmet violine u osnovnim glazbenim školama i obrnuto. Postoji niz primjera koji potvrđuju uspješno funkcioniranje već postojećeg modela u različitim dijelovima RH. Zašto mijenjati jako dobro uhodani sistem koji ujedno daje odlične rezultate? Srdačan pozdrav, Stipe Marinić, OGŠ Jakova Gotovca, Sinj Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
43 Ana Zlatunić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, kao i ostali kolege diplomirani crkveni glazbenici – profesori crkvene glazbe, smatram da smo nepravedno i, iskreno se nadam, slučajno i nenamjerno izostavljeni iz popisa predavača u osnovnim i srednjim općeobrazovnim školama te osnovnim i srednjim glazbenim školama. Temeljem popisa položenih predmeta smatram da imamo itekako dobre kompetencije za rad u navedenim institucijama. S nadom u pozitivan ishod, srdačno Vas pozdravljam! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
44 Ana Popović PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, Ponoviti ću upozorenja kolega: potrebno je u pravilniku točno navesti i upisati nazive za pojedinu struku, te dodati one koji nedostaju. Problem "težih" i "lakših" studijskih programa, kao i statusa osoba koje su završile Institut za crkveni glazbu postoji, ali ovo nije mjesto za raspravu o tome. Svaki studij ima svoj kurikulum (kojeg je odobrila struka i država) u kojem piše koje se kompetencije njime stječu; ako to nije točno onda treba mijenjati kurikulum studija. U gornjem tekstu (Čl. 5 27)4. i Čl. 8 4)) navedena je predviđena stručna sprema za školske knjižničare u osnovnim i srednjim školama. Glazbene i plesne škole također imaju stručnu službu, pa tako i knjižničare - mišljenja sam da bi trebalo za stručnog suradnika knjižničara u tim škola trebalo propisati stručnu spremu muzikologa (u svim varijantama nazivlja) jer su oni školovani i kompetentni za rad u takvim knjižnicama. Slažem se s prijedlozima "fusNOTE": U osnovnoj plesnoj školi muzikolozi bi trebali biti kompetentni za sljedeće predmete: 8) glazbena kultura/ solff 12) glazbena umjetnost 13) ritmika i glazba U osnovnoj glazbenoj školi muzikolozi bi trebali biti kompetentni za sljedeće predmete: 1) solfeggio 2) teorija glazbe U srednjoj plesnoj školi muzikolozi bi trebali biti kompetentni za sljedeće predmete: 13) glazbena umjetnost 19) narodni napjevi 22) povijest glazbe i plesa (bezuvjetno) 24) solfeggio s osnovama ritma 36) ritmika i glazba U srednjoj glazbenoj školi: 5) povijest glazbe 6) glazbeni oblici Osim toga, budući da su naši studijski programi otvorenog tipa, te je moguće da netko od kolega glazbenika završio neke module koji mu daju kompetencije za predavanje drugih predmeta, predložila bih da se za sve teoretske predmete doda odredba da je moguće da ih (u nedostatku traženog kadra) predaje osoba koja je zadovoljila na provjeri vještina - slično onome kako piše pod 16) trombon : diplomirani glazbenik (limeno puhaće glazbalo), uz uvjet da svira i trombon - provjera vještine sviranja trombona obvezna. Sa štovanjem: Ana Popović, prof. Glazbena škola u Varaždinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
45 Klub studenata muzikologije "fusNota" PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, predlažemo da se, osim za općeobrazovne osnovne škole, i za nastavne predmete u umjetničkim školama primijeni stupnjevanje po uzoru na čl. 105, st. 6, t. a, b i c Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama jer su predloženim Nacrtom nažalost izjednačeni stručnjaci posve različitih kompetencija, djelomično neprimjerenih naravi pojedinih nastavnih predmeta. Usto smatramo nužnim uključivanje i kompetencija stečenih polaganjem izbornih modula (npr. Vođenje ansambla) i drugih izbornih kolegija tijekom studija. U tom se smislu slažemo sa stupnjevanjem koje je ranije iznijela Sanja Kiš Žuvela. Nadalje, smatramo da su u Nacrtu Pravilnika kod pojedinih predmeta muzikolozi – mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije – (u nastavku teksta: muzikolozi) nisu navedeni, a prema programu studija stječu kompetencije za izvođenje nastave tih predmeta. U nastavku donosimo primjedbe vezene uz pojedine sporne točke Članka 9. Nacrta Pravilnika: Članak 9. Osnovne plesne škole: 8) Glazbena kultura/Solfeggio u osnovnim plesnim školama: Muzikolozi su u Nacrtu Pravilnika izuzeti iako imaju kompetencije za izvođenje nastave solfeggia stečene u okviru pedagoškoga modula. Prijedlog je da se uvrste kao alternativa (točka b unutar stupnjevanja). Ostalo sukladno zahtjevima za Solfeggio u glazbenim školama. 12) Glazbena umjetnost u osnovnoj plesnoj školi prema programu Ane Maletić: (u važećem nastavnom planu naziv je predmeta Glazbena umjetnost, a u programu Glazbena kultura). Program je sličan t. 9. 8 i s time valja uskladiti tražene kompetencije. 13) Ritmika i glazba: analogno prethodnomu (t. 9.12). Članak 9. Osnovne glazbene škole: 1) Solfeggio: potrebno je predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave (kao što je predviđeno i trenutno važećim Pravilnikom) s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine. 2) Teorija glazbe: obrazloženje sukladno prethodnomu. 21) Skupno muziciranje: potrebno je posebno tretirati kompetencije za ravnanje zborom i orkestrom te vođenje komornog ansambla. Mišljenja smo da muzikolozi s položenim modulom Vođenje ansambla mogu kvalitetno voditi školski vokalni ansambl (Zbor). Članak 9. Srednje plesne škole: 13) Glazbena umjetnost: s obzirom na nastavni program predmeta, smatramo da u nedostatku primarnoga nastavnog kadra muzikolozi sa stečenim pedagoškim kompetencijama mogu kvalitetno izvoditi nastavu ovoga predmeta. 19) Narodni napjevi: s obzirom na to da su etnomuzikološki sadržaji jedna od temeljnih kompetencija svakoga muzikologa, treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ te muzikolozima dati prioritet u izvođenju ovoga nastavnog predmeta. 22) Povijest glazbe i plesa: s obzirom na to da su povijest glazbe i plesa temeljne kompetencije svakoga muzikologa, treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ te muzikolozima dati prioritet u izvođenju ovoga nastavnog predmeta. 23) Glazbeni i plesni folklor: s obzirom na to da su muzikolozi jedina struka predviđena za izvođenje ovoga predmeta, nije jasno odakle umjetno stvorena razlika između nekadašnjeg akademskog naziva (dipl. muzikolog) za koji se traže posebni uvjeti i trenutno važećega (mag. muzikologije) za koji nisu predviđeni nikakvi posebni uvjeti, što je u izravnom nesuglasju sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima te akademskom stupnju, NN 107/07 i 118/12. Udio sadržaja glazbenoga i plesnoga folklora u predbolonjskim i bolonjskim programima istovjetan je. Stoga treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ i predvidjeti sve akademske nazive muzikologa: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 24) Solfeggio s osnovama ritma: kao i za ostale nastavne predmete naziva Solfeggio predlažemo predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine. 36) Ritmika i glazba: kao i u t. 22, predlažemo predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine. Članak 9. Srednje glazbene škole: Valja izbaciti nepostojeći predmet 1) Glazbena umjetnost! 3) Harmonija: s obzirom na to da studenti muzikologije nastavu harmonije slušaju zajedno sa studentima teorije glazbe, predlažemo da se onima koji su položili kolegije Harmonija A1 i Harmonija A2 te Harmonija na klaviru A1 i Harmonija na klaviru A2 omogući predavanje ovoga nastavnog predmeta. Isto tako, valja dodati dirigente koji cjelokupan sadržaj predmeta Harmonija i Harmonija na klaviru tijekom studija svladavaju zajedno s teoretičarima i kompozitorima. 5) Povijest glazbe: potrebno je navesti sve akademske nazive muzikologa: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije. 6) Glazbeni oblici: slažemo se s prijedlogom stručne spreme, no potrebno je navesti točne akademske nazive. 7) Čitanje i sviranje partitura: mišljenja smo da predmet u nedostatku primarnoga kadra mogu izvoditi i muzikolozi s položenim kolegijem Sviranje partitura te modulom Vođenje ansambla. 8) Dirigiranje: mišljenja smo da predmet u nedostatku primarnoga kadra mogu izvoditi i muzikolozi s položenim modulom Vođenje ansambla. 31) Skupno muziciranje: predlažemo razdvajanje kompetencija za vođenje zbora, orkestra i komorne glazbe te mogućnost sudjelovanja muzikologa s položenim modulom Vođenje ansambla u izvođenju nastavnog predmeta Zbor. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
46 Ana Drobac PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, ovim putem htjela bih se osvrnuti na Vaš prijedlog Pravilnika Članak 9. Glazbene i plesne škole točnije instrument VIOLA koji ste stavili na 23.mjesto, a ne u grupu gudačkih instrumenata ( nakon violine/ prije violoncella ). Nadalje,u prijedlogu Pravilnika za violu u OŠ navedena su zvanja magistar/magistra muzike (violinist, violist), dok je za violinu u OŠ navedeno samo magistar/magistra muzike (violinist) točnije izostavljeno je magistar/magistra muzike violist.Predlažem da u oba slučaja mogu predavati magistar/magistra muzike (violinist, violist) kao što je bilo i do sada.Ujedno Vas molim da se osvrnete na komentar Andree H.Bratković,prof. koja Vam je sve konstruktivno objasnila. S poštovanjem, Ana Drobac,prof.. Glazbena škola Josipa Hatzea,Split Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
47 Silvija Valand PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, smatram da se u članku 9. koji se odnosi na osnovne glazbene škole za predmet klavir treba brisati diplomirani orguljaš i mag. muzike čembalist, naravno i opći naziv mag. muzike. Riječ je o 3 potpuno različita instrumenta, s različitim tehnikama sviranja, koji studij upisuju i bez završene srednje škole iz predmeta klavir. Na studiju se rade potpuno različita stilska razdoblja, i veći fokus im je na teorijskim predmetima nego na nastavi klavira. Nakon završetka studija kompetentniji su nastavnika predmeta harmonija, nego za klavir. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
48 Andrea Halužan-Bratković PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Uvidom u Prijedlog Pravilnika, konkretno za predmet VIOLA u osnovnoj glazbenoj školi (koji je naveden posljednji od svih, redni br 23), a ne u grupi gudačkih instrumenata), uočila sam da magistar/magistra muzike-violina, ostalo nazivlje nije navedeno, ravnopravno može podučavati violu u osnovnoj glazbenoj školi, a prof. ili mag.viole nije naveden da može podučavati violinu u OGŠ. To je loše iz nekoliko razloga: 1. mala djeca najčešće ne poznaju violu 2. maloj je djeci ponekad, ovisno o djetetu, lakše početi na violini, a zatim prijeći na violu 3. viola i violina su vrlo srodni instrumenti i nastavnik viole je kompetentan podučavati i violinu u OGŠ 4. predmet metodike studenti violine i viole na MA slušaju zajedno 5. od djece upisane na violinu u klasi nast. viole "regrutiramo" buduće violiste Ovo su neki od razloga za koje smatram da opravdavaju da prof. ili mag. viole ima pravo podučavati violinu u OGŠ, a to potkrepljujem vlastitim primjerom. Radim u GU "Elly Bašić" već blizu 30 god. i uvijek sam imala nekoliko učenika na violini, od kojih su mnogi ostvarili dobre rezultate. Mnogi su prešli na violu. Program "malih viola" u OGŠ postoji već desetak godina, a nastao je na inicijativu prof. Milana Čunka s MA u Zagrebu. Program je do sada dao dobre rezultate, spriječio je negativnu selekciju i podigao kvalitetu sviranja kod učenika viole. Nažalost, znakovito je da se viola još uvijek nalazi na posljednjem, 23. mjestu S poštovanjem, Andrea H. Bratković, prof. GU "Elly Bašić", Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
49 Petra Zidaric Györek PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole U prijedlogu također nedostaje uvrštavanje u pravilnik ravnopravne inozemne kvalifikacije koje su priznate od nadležnog ministarstva tj. Agencije za visoko obrazovanje, to se odnosi na kolege koje su vlastite kompetencije stjecali u inozemstvu. Stvarne kompetencije stječene tokom studija moraju biti primarno mjerilo kreiranja pravilnika ovakvog sadržaja. Stoga, model koji je navela gospođa Žuvela Kiš (da ne ponavljam ono što je napisala) jest zaista jedan kvalitetan model za područja koja je navela. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
50 Viktor Brezak PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, smatram da diplomirani crkveni glazbenik- profesor crkvene glazbe na temelju položenih predmeta tokom studija ima sve kompetencije da predaje -glazbenu kulturu u osnovnoj školi i zborsko pjevanje; -glazbenu kulturu u srednjim školama i gimnazijama; -solfeggio u osnovnoj glazbenoj školi; -teoriju glazbe u osnovnoj glazbenoj školi; -zborno pjevanje u osnovnoj glazbenoj školi; Podržavam sve napore, napose onih koji su diplomirali na Institutu za crkvenu glazbu u "predbolonjskom razdoblju", da se to unese u Pravilnik. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
51 Sanja Kiš Žuvela PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Predlažem da se korigiraju netočno navedeni akademski nazivi, kao i da se izbace nepotpuni (mag. muzike bez specifikacije završenoga studija). Potrebno je uključiti i nove akademske nazive te priznati sve kompetencije sadržane u položenim dopunskim modulima (npr. Vođenje ansambla, Pedagoški modul i dr.), kao i izborne sadržaje, a o kojima svjedoči dopunska isprava o studiju. Prava na zapošljavanje potrebno je uskladiti sa stvarnim kompetencijama koje studenti stječu tijekom studija te nastojati ne ukidati (još uvijek) važećim pravilnikom stečena prava (npr. muzikologa u osnovnim glazbenim ili crkvenih glazbenika u općeobrazovnim školama). Konačno, ne mogu svi obrazovni profili nastavnika imati jednaka prava na izvođenje pojedinih nastavnih predmeta jer ni njihove kompetencije nisu jednake. Predlažem uvođenje stupnjevanja prava na zasnivanje radnoga odnosa po uzoru na čl. 105, st. 6, t. a, b i c Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama sukladno stvarnim kompetencijama pojedinih obrazovnih profila (stvarne se kompetencije, među inime, daju iščitati iz oznaka za pojedine akademske kolegije pa tako kadrovi s položenom npr. A1 i A2 razinom kolegija Harmonija moraju imati veća prava od onih koji su polagali Harmoniju C1 i C2). Predmetno područje Skupno muziciranje obuhvaća tri različita nastavna predmeta - Zbor, Orkestar i Komorna glazba - koji imaju odvojene nastavne planove i programe, a kompetencije za izvođenje nastave uvelike se razlikuju. Predlažem odvajanje tih predmeta u Pravilniku, kao i zasebno definiranje kompetencija.. Prijedlog po pojedinačnim nastavnim predmetima: 9. 8. Glazbena kultura/Solfeggio u osnovnim plesnim školama; 9. 12. Glazbena kultura (umjetnost) u osnovnim školama suvremenog plesa prema programu Ane Maletić; 9. 13. Glazba u predmetu Ritmika i glazba u osnovnim školama suvremenog plesa; 9. 24. Solfeggio s osnovama ritma u srednjim plesnim školama; 9. 36. Glazba u predmetu Ritmika i glazba u srednjim plesnim školama; a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije crkveni glazbenici: mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenik 9. 1. Solfeggio u osnovnim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije crkv. glazbenici: mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenik 9. 1. Teorija glazbe u osnovnim glazbenim školama glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije crkv. glazbenici: mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenici 9. 21. Skupno muziciranje u osnovnim glazbenim školama - ZBOR i 9. 31. Skupno muziciranje u srednjim glazbenim školama - ZBOR a) prednost pri zapošljavanju: dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom i modulom Vođenje ansambla; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije pjevači: mag. muzike (pjevač) s položenim modulom Vođenje ansambla 9. 19. Narodni napjevi u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 9. 22. Povijest glazbe i plesa u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 23) Glazbeni i plesni folklor: a) prednost pri zapošljavanju: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 9. 2. Solfeggio u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 9. 3. Harmonija u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije - svi isključivo s položenim kolegijima Harmonija A1, Harmonija A2, Harmonija na klaviru A1 i Harmonija na klaviru A2, 9. 6. Glazbeni oblici u srednjim glazbenim školama glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 9. 7. Čitanje i sviranje partitura u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije - svi isključivo s položenim kolegijem Sviranje partitura te modulom Vođenje ansambla 9. 8. Dirigiranje u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije - svi isključivo s položenim kolegijem modulom Vođenje ansambla. Prilikom izrade sljedećih regulacijskih dokumenata poput ovoga morale bi se provesti konzultacije s predstavnicima svih zastupljenih struka i pročelnicima nadležnih odjeka na visokim školama prije no što u javnost izađe ovako nesređen dokument za koji se može reći da bi ga teže bilo popraviti negoli napisati novi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
52 Nikola Kramar PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, nekoliko riječi od osobe koja je aktivni sudionik u odgojno-obrazovnom procesu, polju folklorne pedagogije, nastavnika narodnih plesova. U Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja,nastavnika,odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, navedeno je nekoliko spornih točaka, za koje se nadam da će biti dopunjene. Trenutno u Hrvatskoj postoje dva kvalificirana nastavnika narodnih plesova koji su položili Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu, te s time stekli pravo izvedbe nastave narodnih plesova, kao i srodnih nastavnih predmeta iz polja folklorne umjetnosti. Novo otvoreni Preddiplomski (BA) sveučilišni studiji iz područja plesne umjetnosti nije uvrstio folklor kao jedan od smjerova, kao niti nastavni kolegij, stoga sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije nije kvalificiran za izvođenje nastave u području narodnih plesova i običaja. Članak 9 Glazbene i plesne škole Srednje plesne škole Čl.9, SPS, broj 7. NARODNI PLESOVI 1. Plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. Plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti sveučilišnog prvostupnika suvremenog plesa i sveučilišnog prvostupnika baletne pedagogije, jer novo otvoreni Preddiplomski (BA) sveučilišni studiji iz područja plesne umjetnosti nije uvrstio folklor kao jedan od smjerova, kao niti nastavni kolegij, stoga sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije nije kvalificiran za izvođenje nastave u području narodnih plesova i običaja. Također, potrebno je izostaviti i plesač narodnih plesova uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom, jer prema važećem nastavnom planu i programu nisu propisani specifični uvjeti. Čl.9, SPS broj 12. ANATOMIJA 1. Doktor/doktorica medicine 2. Prvostupnik fizioterapije 3. Profesor biologije OBRAZLOŽENJE: Prvostupnik fizioterapije ima potrebne kompetencije za izvođenje nastave iz područja anatomije lokomotornog sustava, ozljeda i njihove prevencije. Prije otvaranja Preddiplomskog sveučilišnog studija iz područja plesa, veliki broj plesača baleta, suvremenog plesa i narodnih plesova su završavali studij fizioterapije jer se tamo upravo proučava ljudsko tijelo u pokretu. Prema nastavnom programu studija fizioterapije, vidljivo je da su prvostupnici fizoterapije možda upravo i najkvalificiraniji za predavanje nastavnog predmeta anatomije u srednjim plesnim školama. Čl.9, SPS, broj 20. OSNOVE KOREOGRAFIJE 1. plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. dodati plesač-koreograf sa scenskim iskustvom na području narodnih plesova i folklorne koreografije OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Osnove koreografije se izvodi na smjeru plesač narodnih plesova, te je zbog razloga ranije navedenih sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije i sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa potrebno izbaciti, kao i plesač uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom jer istim nije utvrđeno. Folklorna koreografija (etnokoreologija) je zasebna cjelina u okviru koreologije, te je specifična grana nastala u prošlom stoljeću, poznata kao Zagrebačka škola folklorne koreografije. dr.Ivan Ivančan i prof. Zvonimir Ljevaković su postavili točna načela Zagrebačke škole koreografije, koja se razlikuje uvelike od klasične koreografske forme u klasičnom baletu ili suvremenom plesu. Čl.9, SPS, broj 21. LIKOVNI FOLKLOR (NARODNE NOŠNJE) 1. diplomirani etnolog 2. magistar/magistra etnologije 3. plesač sa scenskim iskustvom u području narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: U nastavnom planu i programu veliki dio zauzima i primjena narodnih nošnji na sceni i njihovo pravilno oblačenje. Smatram da plesač narodnih plesova koji posjeduje scensko iskustvo je sposoban, obučen i kvalificiran za predavanje predmeta Narodnih nošnji. Čl.9, SPS, broj 23. GLAZBENI I PLESNI FOLKLOR 1. diplomirani etnolog 2. magistar/magistra etnologije 3. magistar/magistra muzikologije (isključivo uz specijalizaciju iz područja etnomuzikologije) 4. plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Glazbeni i plesni folklor obuhvaća u sebi gradivo koje je skup znanja iz područja folkloristike, te s toga smatram da bi trebalo proširiti listu o odgovarajućoj spremi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
53 Maruša Bartolić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Predlažem dopunu u Nacrt novog Pravilnika (čl. 5/23, čl. 9). s obzirom da ovim prijedlogom nisu obuhvaćeni diplomirani crkveni glazbenici - profesori crkvene glazbe u nastavi ovih predmeta: - glazbena kultura (osnovne škole) - glazbena umjetnost (srednje škole) - glasovir u plesnoj školi (osnovnoj i srednjoj) - korepeticija u plesnoj i glazbenoj školi - glasovir u osnovnoj glazbenoj školi (ako su maturirali klavir i položili 4 godine klavira na ICG-u) - solfeggio u plesnoj školi, solfeggio u osnovnoj glazbenoj školi - orgulje u glazbenim školama (što je i navedeno) Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
54 Ana Čorić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole U potpunosti se slažem sa kolegama koji su istakli kako bi najprije trebalo srediti nazivlje (titule, zvanja). Magistar muzike nije specificirana/precizna titula i nju bolonjskom diplomom stječu i instrumentalisti, ali i glazbeni pedagozi i teoretičari. Specifični zahtjevi pojedinih radnih mjesta zahtijevaju i specifične kompetencije nastavnika, stoga je neophodno konzultirati stručnjake s institucija koje obrazuju potreban kadar kako bi se uskladili programi studija sa potražnjom radnih mjesta. Studenti teorije glazbe, glazbene pedagogije, muzikologije i dirigiranja slušaju iste pedagoško-metodičke kolegije, ali nemaju iste stručno-glazbene kompetencije. Prema tome, studenti glazbene pedagogije bi za srednjoškolske predmete poput dirigiranja i partitura trebali doći u obzir samo ako u školi nema odgovarajućeg nastavnog kadra koji je tijekom studija stekao višu razinu obrazovanja iz navedenih kolegija. Također, smatram da su u navedenom nacrtu pravilnika dirigenti zakinuti i da bi trebali biti prvi izbor za predmete kao što su skupno muziciranje i dirigiranje, ukoliko su položili pedagoško-metodičke predmete tijekom studija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
55 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole U Pravilniku su dva članka 9. što bi trebalo popraviti. Na početku članka 9. Glazbene i plesne škole potrebno je navesti da se u njemu radi o umjetničkim školama. U svim je umjetničkim programima i za sve predmete potrebno: • akademske nazive stečene na tzv. bolonjskim studijima pisati rodno osjetljivo kao magistar/magistra, odnosno magistar/magistra inženjer/inženjerka i sl. • uz akademske nazive čije stjecanje ne obuhvaća potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije) potrebno je napisati „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama)“ ili je to potrebno napisati na početku članka 9. Glazbene i plesne škole. Srednje plesne škole • Akademske nazive za predmet Anatomija potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
56 GU Elly Bašić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Nakon uvida u Prijedlog Pravilnika predlažemo sljedeće izmjene: U osnovnim glazbenim školama: 1) solfeggio: magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije magistra/magistra glazbene kulture magistra/magistra muzike (glazbena pedagogija) profesor glazbene kulture profesor glazbenog odgoja magistar/magistra muzike (kompozitor; s položenim pedagoškim modulom) akademski muzičar-kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta diplomirani muzičar-kompozitor magistar/magistra muzike (dirigent s položenim pedagoškim modulom) akademski muzičar-dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta diplomirani muzičar dirigent magistar/magistra muzikologije (magistar musicol., s položenim pedagoškim modulom) diplomirani muzikolog i profesor povijesti glazbe diplomirani muzikolog diplomirani muzičar (završen studij muzikologije) profesor muzikologije 2) teorija glazbe: magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije magistra/magistra glazbene kulture magistra/magistra muzike (glazbena pedagogija) profesor glazbene kulture profesor glazbenog odgoja magistar/magistra muzike (kompozitor; s položenim pedagoškim modulom) akademski muzičar-kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta diplomirani muzičar-kompozitor magistar/magistra muzike (dirigent s položenim pedagoškim modulom) akademski muzičar-dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta diplomirani muzičar dirigent magistar/magistra muzikologije (magistar musicol., s položenim pedagoškim modulom) diplomirani muzikolog i profesor povijesti glazbe diplomirani muzikolog diplomirani muzičar (završen studij muzikologije) profesor muzikologije 3) glazbena umjetnost: ( U prijedlogu pravilnika nalazi se među predmetima srednje škole) magistar/magistra muzikologije (magistar musicol., s položenim pedagoškim modulom) diplomirani muzikolog i profesor povijesti glazbe diplomirani muzikolog diplomirani muzičar (završen studij muzikologije) profesor muzikologije magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije magistra/magistra glazbene kulture magistra/magistra muzike (glazbena pedagogija) profesor glazbene kulture profesor glazbenog odgoja U srednjim glazbenim školama: 1) metodika solfeggia: magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije magistra/magistra glazbene kulture magistra/magistra muzike (glazbena pedagogija) profesor glazbene kulture profesor glazbenog odgoja magistar/magistra muzikologije (magistar musicol., s položenim pedagoškim modulom) diplomirani muzikolog i profesor povijesti glazbe diplomirani muzikolog diplomirani muzičar (završen studij muzikologije) profesor muzikologije 2) metodika instrumenta: magistar/magistra muzike (temeljnog predmeta- instrumenta) akademski muzičar (temeljnog predmeta- instrumenta) profesor (temeljnog predmeta- instrumenta) 3) blok flauta: magistar/magistra muzike (flauta) akademski muzičar flautist profesor flaute magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije magistra/magistra glazbene kulture magistra/magistra muzike (glazbena pedagogija) profesor glazbene kulture profesor glazbenog odgoja 4) tradicijske glazbe: magistar/magistra muzikologije (magistar musicol., s položenim pedagoškim modulom) diplomirani muzikolog i profesor povijesti glazbe diplomirani muzikolog diplomirani muzičar (završen studij muzikologije) profesor muzikologije magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije magistra/magistra glazbene kulture magistra/magistra muzike (glazbena pedagogija) profesor glazbene kulture profesor glazbenog odgoja 5) osnove glazbene informatike: magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra muzike (kompozitor; s položenim pedagoškim modulom) akademski muzičar-kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta diplomirani muzičar-kompozitor 6) vježbe iz kompozicije: magistar/magistra muzike (kompozitor; s položenim pedagoškim modulom) akademski muzičar-kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta diplomirani muzičar-kompozitor 7) komorna glazba za TO: magistar/magistra muzike (dirigent s položenim pedagoškim modulom) akademski muzičar-dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta diplomirani muzičar dirigent magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta 8) umjetnost klavira: magistar/magistra muzike (klavir) Ostalo: 1) Ne slažemo se s prijedlogom da nastavu gitare obavlja nastavnik kontrabasa. Radi se o dva potpuno različita instrumenta gdje je za dobivanje tona i sviranje potrebno upotrijebiti dvije temeljno različite tehnike. Studijem jednog ili drugog instrumenta nemoguće je steći znanje i sposobnosti podučavanja gitare i kontrabasa. 2) Klavirski odjel Glazbenog učilišta Elly Bašić u Zagrebu smatra da nastavu klavira u osnovnim glazbenim školama ne može obavljati diplomirani glazbenik – orguljaš ni magistar/magistra muzike – čembalo. Iako postoji izvanjska sličnost (tipke), radi se o tri potpuno različita instrumenta u pogledu mehanike i zvučnih boja. To podrazumijeva različit kontakt s instrumentom i različitu tehniku sviranja koja se ne može prilagoditi klaviru, cembalu ili orguljama tijekom pedagoškog rada. Zato je neprimjereno da nastavnik cembala ili orgulja podučava klavir i obrnuto. 3) U prijedlogu Pravilnika za violu u OŠ navedena su zvanja magistar/magistra muzike (violinist, violist), dok je za violinu samo magistar/magistra muzike (violinist). Predlažemo da u oba slučaja mogu predavati magistar/magistra muzike (violinist, violist). 4) Predlažemo da se odvoje predmeti: zbor, orkestar i komorna glazba u OŠ i SŠ. 5) Smatramo da u osnovnoj glazbenoj školi harmoniku može predavati Magistar muzike (bilo koje smjer) uz uvjet završene srednje glazbene škole harmonike. (Na Zagrebačkoj Muzičkoj akademiji nije omogućen studij harmonike, dok nekoliko studenata godišnje, koliko ih završi na Glazbenoj akademiji u Puli, nije dostatno da pokrije potrebe cijele Hrvatske). 6) Kao nadopunu članku 3., dodali bi stavak 4. (čl. 56. iz dosadašnjeg Pravilnika za SŠ, odnosno čl. 5. Pravilnika za OŠ). „Osim uvjeta utvrđenih ovim Pravilnikom, nastavnim se programom mogu utvrditi i dodatni uvjeti ako to zahtijeva posebnost određenog programa (npr. glazbene škole koje rade po funkcionalnoj metodi i dr.).“ 7) Potrebno je uskladiti nazive zvanja. 8) Nedostaje knjižničar i voditelj zbirke glazbala te stručni suradnik psiholog. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
57 Škola za balet i ritmiku PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Uvidom u Nacrt pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, u dijelu koji se odnosi na plesne škole, uočili smo nelogičnosti te smo slobodni skrenuti Vam pažnju na njih. U većini nastavnih predmeta izostavljeno je zvanje Scenski plesač. Navedeno zvanje stječe se završetkom Škole za balet i ritmiku u Zagrebu i Umjetničke škole Franje Lučića u Velikoj Gorici. Scenski plesač s položenom metodikom osposobljen je za izvođenje nastave u plesnim školama jer je tijekom svojeg obrazovanja stekao potrebne kompetencije, koje su istovjetne zanimanju plesača edukacijskog smjera i plesača suvremenog plesa s položenom metodikom. Iz našeg obrazloženja, vidljivo je da u Pravilniku ne treba izostaviti niti jedno od navedenih zvanja. Dugi niz godina u plesnim školama nastavu pojedinih predmeta izvode plesni pedagozi koji su svoje visokoškolsko obrazovanje stekli izvan Republike Hrvatske. Osnutkom studija u podrčju plesne umjetnosti na Akademiji dramskih umjetnosti, od sljedeće školske godine biti će dostupan po prvi puta i visokobrazovani kadar školovan u Republici Hrvatskoj. Smatramo da Pravilnik treba dati prednost visokoobrazovanom kadru te isto tako ostaviti mogućnost zapošljavanja kadra i sa srednjom stručnom spremom. Vođeni tim smjernicama, sastavili smo osvrt na Nacrt Pravilnika po nastavnim predmetima uz kratka obrazloženja. ČLANAK 9. GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE OSNOVNE PLESNE ŠKOLE: 1) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Kao i u svim nastavničkim zanimanjima, težimo što obrazovanijem kadru. 1-4. Prva četiri navedena studija obuhvaćaju studij klasičnog baleta Sveučilišta u Zagrebu i druge studije baleta izvan Republike Hrvatske. Na taj način su obuhvaćene sve nostrificirane diplome plesača i pedagoga klasičnog baleta. 5. Navedeni studiji su pedagoškog usmjerenja te su pedagoška nadgradnja plesnog obrazovanja. Zbog nepostojanja studija plesa u Republici Hrvatskoj do prije tri godine, neki plesni pedagozi završili su navedene studije kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. Nastavnim planom i programom za srednje škole suvremene plesne umjetnosti navedeni studiji su i propisani te se navedene stručne spreme priznaju kao visoke za rad nastavnika suvremenog plesa. Nema razloga iz te prakse izdvajati baletne pedagoge te nastavnicima klasičnog baleta koji su također visoko obrazovani ne priznati navedene studije. Predmet klasični balet dio je Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu suvremenog plesa kao i Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu klasičnog baleta. Ti se predmeti po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuju, ali izvođenje nastave navedenih predmeta zahtijeva jednake kompetencije. 2) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Povijesni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz povijesnih plesova. 3) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Karakterni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz karakternih plesova. 4) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Osnove klasičnog baleta je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. . Ovaj se predmet po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuje od predmeta Klasični balet u Osnovnoj školi za klasični balet. Izvođenje nastave navedenog predmeta zahtijeva međutim jednake kompetencije kao i za izvođenje nastave Klasičnog baleta u Školi za klasični balet. 5) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa i Scenski plesač tijekom školovanja, kroz nastavne sadržaje predmeta Ritmika i Ritmika i glazba, stječu potrebne kompetencije za izvođenje nastave tog predmeta. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač suvremenog plesa, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno u 1. i 2. razredu, a 1 sat tjedno u 3. i 4. razredu. Prema Nastavnom planu i progamu za zavnje Scenski plesač, kroz nastavni predmet Ritmika i glazba 2 sata tjedno 1.- 4.razreda. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač edukacijskog smjera, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno 1. – 4. razreda. 6) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ples dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 7) SUVREMENI PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Suvremeni ples dio je Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu suvremenog plesa. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 8) GLAZBENA KULTURA (SOLFEGGIO) U osnovnim plesnim školama ne postoji nastavni predmet Glazbena kultura! 8) SOLFEGGIO 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Solfeggio je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu klasičnog baleta. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Solfeggioa i sl.. 9) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Prema važećim Nastavnim planovima i programima svih plesnih škola naziv nastavnog predmeta je Glasovir. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu glasovira i sl.. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra čembala. Obrazovanje čembalista, kao i orguljaša ( koji su navedeni kao stručni kadar) proizlazi iz klavirskog obrazovanja, te navedeni glazbenici prolaze iste nastavne sadržaje kao i klaviristi. Nadalje, čembalisti su navedeni kao stručne osobe za predavanje klavira u glazbenim školama te nema razloga da ne budu stručni i u plesnim školama. 10) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući i nazivi) - ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Magistar muzike obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara opciju rada vrlo nestručnog kadra, pa bi se tako moglo protumačiti da je magistar solo pjevanja stručni kadar za korepeticiju u plesnoj školi. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. Također je za nastavu Ritmike i glazbe važno da se omogući nastavnicima Područja glazba da ujedno i korepetiraju Područje ritmiku jer je Nastavnim planom i programom predviđeno da se korelacija tih dvaju područja najviše ostvaruje kroz usku suradnju dvaju nastavnika umjesto da se uvodi i treći, kao korepetitor. Važno je da je magistar glazbene pedagogije ,koji izvodi korepeticiju, u svom srednjoškolskog obrazovanju završio klavirski ili teorijski smjer. 11) FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 5. Scenski plesač s položenom metodikom 6. Plesač edukacijskog smjera 7. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Funkcionalna tjelesna tehnika je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 12) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 13) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područje Ritmika i nastavnog područje Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika i glazba dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa. Posebnost tog predmeta je u tome što se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu izvode dva nastavnika, svaki u svom području, plesač i glazbenik, koji usko surađuju i zajednički ocjenjuju učenika. Potrebno je izostaviti magistra muzike ( glazbena teorija, glazbena kultura, glazbena pedagogija i kompozicija) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera, jer ta struka obuhvaća zapravo dvije struke i takvih nastavnika nema (osim iznimno). Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. U SREDNJIM PLESNIM ŠKOLAMA: 1) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2) PLES LABAN 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Predmeti Ples, Ples Laban i Ritmika dio su Nastavnog plana i programa srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Scenski plesač s položenom metodikom tijekom svog školovanja kroz usvojene nastavne sadržaje stječe potrebne kompentencije za izvođenje nastave navedenih predmeta. Zbog nepostojanja studija plesa, do prije tri godine, mnogi plesni pedagozi završili su studije drštvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. 4) SUVREMENA PLESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Diplomirani plesač suvremenog plesa 5. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 6. Scenski plesač s položenom metodikom 7. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Plesač edukacijskog smjera OBRAZLOŽENJE: Suvremene plesne tehnike dio su obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 5) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti prvostupnika suvremenog plesa, jer oni nisu educirani za izvođenje nastave klasičnog baleta . Klasični balet u srednjoj školi logično se nastavlja na nastavne sadržaje osnovne škole i obrađuje sadržaje koje je spomenuti nastavni kadar usavršio kroz svoje obrazovanje. 6) POVIJEST PLESA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 3. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 4. Magistar/magistra povijesti umjetnosti 5. Magistar/magistra muzikologije 6. Magistar/magistra dramaturgije 7. Magistar/magistra komparativne književnosti 8. Magistar/magistra etnologije 9. Magistar/magistra socijologije 10. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 15. Plesač edukacijskog smjera sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 16. Plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 17. Scenski plesač s sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 18. Plesač edukacijskog smjera 19. Plesač suvremenog plesa 20. Scenski plesač OBRAZLOŽENJE: Povijest plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih struka i smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 7) NARODNI PLESOVI 1. Plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. Plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti sveučilišnog prvostupnika suvremenog plesa, jer se na studiju suvremenog plesa narodni plesovi ne obrađuju. 10) METODIKA SUVREMENOG ODGOJNOG PLESA 1. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Scenski plesač s položenom metodikom OBRAZLOŽENJE: Metodika suvremenog odgojnog plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. 12) ANATOMIJA 1. Doktor/doktorica medicine 2. Prvostupnik fizioterapije 3. Profesor biologije OBRAZLOŽENJE: Prvostupnik fizioterapije ima potrebne kompetencije za izvođenje nastave iz područja anatomije lokomotornog sustava, ozljeda i njihove prevencije. 13) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Nastavnom planu i programu srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 14) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave glasovira u srednjoj plesnoj školi. 15) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave karakternih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 16) MODERNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 9. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 10. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Scenski plesač s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti naziv plesač koreograf, jer takvo zvanje ne postoji u Republici Hrvatskoj. Predlažemo uvrštavanje svih zvanja u području klasičnog baleta ili suvremenog plesa, koji su stekli kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom. 17) KLASIČNA PODRŠKA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Klasične podrške u srednjoj školi za klasični balet. 18) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Povijesnih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 24) SOLFEGGIO S OSNOVAMA RITMA 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti koji osposobljavaju nastavnika za predavanje Solfeggia s osnovama ritma. Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio. 26) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 1. Prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik klasičnog baleta 3. Diplomirani plesač klasičnog baleta 4. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 5. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 6. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Osnove klasičnog baleta u srednjoj školi za klasični balet. 27) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) -ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio i Glasovir. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
58 GŠ Josipa Hatzea PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Prijedlog izmjena i dopuna Svugdje brisati titulu magistar muzike bez precizno navedene struke Članak 9. Glazbene i plesne škole U osnovnim plesnim školama: - Točka 9) klavir: Dodati: magistar teorije glazbe magistar muzike – dirigent magistar muzike - kompozitor - Točka 10) korepeticija: Dodati: magistar teorije glazbe magistar muzike – dirigent magistar muzike - kompozitor magistar muzikologije - Točka 12) glazbena umjetnost: Dodati: magistar teorije glazbe magistar muzike – dirigent magistar muzike - kompozitor magistar muzikologije U osnovnim glazbenim školama: - Točka 1) solfeggio: Dodati: magistar muzikologije Dodati točku 24) mandolina U srednjim plesnim školama: - Točka 24) solfeggio s osnovama ritma: Brisati: magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) profesor glazbene kulture magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar/magistra glazbene kulture; magistar/magistra glazbene pedagogije Dodati: magistar muzikologije - Točka 36) ritmika i glazba: Brisati: profesor teorijskih glazbenih predmeta/ profesor glazbene kulture U srednjim glazbenim školama: Brisati: 1) glazbena umjetnost: magistar/magistra muzikologije ( magistar muscol.) diplomirani muzikolog magistar/magistra glazbene pedagogije (magistar mus.) profesor glazbene kulture magistar/magistra teorije glazbe (magistar mus) profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra muzike (magistar mus.) profesor muzikologije Ovaj predmet ne postoji u Nastavnom planu i programu za srednje glazbene škole (2008.) - Točka 2) solfeggio: Brisati: magistar glazbene pedagogije profesor glazbene kulture magistar/magistra muzike (magistar mus.) - Točka 7) čitanje i sviranje partitura: Brisati: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar/magistra glazbene kulture profesor glazbene kulture magistar/magistra glazbene pedagogije magistar/magistra muzike (magistar mus.) magistar/magistra glazbene kulture magistar/magistra glazbene pedagogije magistar/magistra glazbene pedagogije magistar/magistra glazbene kulture - Točka 8) dirigiranje: Brisati: magistar/magistra muzike (magistar mus.) magistar/magistra glazbene pedagogije magistar/magistra glazbene kulture magistar/magistra glazbene kulture magistar/magistra glazbene pedagogije magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) - Pod točkom 31 dodati program mandolina, a sljedeće točke se pomiču za 1 broj. - Točka 31) Skupno muziciranje (Zbor, orkestar ili komorna glazba) Iz naziva predmeta brisati komorna glazbe Brisati: magistar/magistra glazbene pedagogije (magistar mus.) magistra glazbene kulture profesor glazbene kulture magistar/magistra muzike (magistar mus.) magistar/magistra muzike (magistar mus.) magistar/magistra muzike (magistar mus.) magistar/magistra muzike (magistar mus.) magistar/magistra muzike (dirigent) akademski muzičar dirigent magistar/magistra muzike (magistar mus.) akademski muzičar uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom Dodati: Magistar /magistra (diplomirani) instrumentalist Točka 32) komorna glazba Brisati: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) Dodati: Magistar/magistra muzike (Dirigiranje; Kompozicija; Primijenjena Kompozicija; Kompozicija s teorijom) Magistar /magistra (diplomirani) instrumentalist Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
59 ŠKOLA ZA KLASIČNI BALET PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole U osnovnim plesnim školama za nastavnika predmeta: točka 9: Klavir - dodati diplomirani glazbenik - čembalist točka 10: Korepeticija - promjeniti u Korepeticija plesnih predmeta, te dodati: magistar/magistra muzike-kompozicije, primjenjene kompozicije, kompozicije s teorijom, dirigiranje; magistar/magistra muzike-klavira, orgulja i čembala. U srednjim plesnim školama za nastavnika predmeta: točka 5: Klasični balet - brisati sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i dodati sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije. točka 6: Povijest plesa - brisati sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i dodati sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije; brisati magistar/magistra povijesti umjetnosti, magistar/magistra sociologije, magistar/magistra dramaturgije, magistar/magistra komparativne književnosti. točka 7: Narodni plesovi - brisati sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i dodati sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije. točka 14: Glasovir - brisati glasovir i upisati klavir. točka 16: Moderni balet - dodati plesač koreograf uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom, sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa, plesač klasičnog baleta sa umjetničkom plesačkom scenskom praksom (za Školu za klasični balet). točka 17: Klasična podrška - dodati plesač klasičnog baleta sa umjetničkom plesačkom scenskom praksom (za Školu za klasični balet). točka 18: Povijesni plesovi - dodati sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije. točka 20: Osnove koreografije - dodati plesač-koreograf sa scenskim iskustvom na području narodnih plesova. točka 21: Likovni folklor (narodne nošnje) - dodati plesač sa scenskim iskustvom na području narodnih plesova. točka 23: Glazbeni i plesni folklor - brisati magistar/magistra muzikologije, a dodati diplomirani etnolog. točka 26: Osnove klasičnog baleta - dodati sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije. točka 27: Korepeticija - promjeniti u Korepeticija plesnih predmeta, te dodati: magistar/magistra muzike-kompozicije, primjenjene kompozicije, kompozicije s teorijom, dirigiranje; magisar/magista muzike-klavira, orgulja i čembala. točka 31: Scenska praksa - dodati plesač klasičnog baleta sa umjetničkom plesačkom scenskom praksom (za Školu za klasični balet). točka 33: Funkcionalna tjelesna tehnika - promjeniti naziv u Funkcionalna plesna tehnika i dodati sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
60 Davor Juretić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Postovana gospođo Kutnar. Studirao sam na ICG-u i MA. Ovo što tvrdite u komentaru je netočno. Studenti nemaju istu razinu znanja, predmeti nisu na istoj razini. Naročito nije u redu naglašavati marljivost studenata kao argument za kompetenciju. Slažem se da su marljivi, ali razina znanja za položiti ispite na ICG-u je drastično niža od MA. Stoga smatram da, kao što sam već napisao u prethodnom komentaru, u vertikali stručnog glazbenog obrazovanja mogu sudjelovati samo najkompetentniji predavači - oni koji mogu obuhvatiti program predmeta solfeggia 1.r. OGŠ i polifonije IV.r. TS Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
61 vesna 1kutnar PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole S obzirom da sam radila nekoliko godina u plesnoj školi kao korepetitor i profesor klavira, a danas poznajem opterećenost studija i izlazne kompetencije studenata Instituta za crkvenu glazbu mislim da su nepravedno izostavljeni iz mogućih zaposlenja u glazbenim i plesnim školama.Studenti koji četiri godine sviraju dva instrumenta i klavir i orgulje uz mnoge osnovne i izborne predmete korepeticiju, komornu glazbu, dirigiranje, teoriju ,harmoniju, aranžiranje ...i stiču diplomu diplomirani crkveni glazbenik ili magistar crkvene glazbe-glazbeni pedagog ili magistar crkvene glazbe-orguljaš zasigurno su kompetentni za prenijeti znanje u mnogim predmetima i ne vidim razloge izostavljanja njihovog zvanja iz svih opcija ( osim orgulje - za srednje glazbene škole). Studente koji na ICG u završe 4 godine klavira i orgulja i zatim još godinu dana orgulja na Muzičkoj akademiji svakako mogu preporučiti kao spretne korepetitore za predmete korepeticije u plesnim školama ( korepeticiju ritmike, suvremenog plesa i klasičnog baleta), za profesore klavira, profesore solfeggia, teorije glazbe i glazbene kulture u osnovnim i srednjim plesnim školama. Poznavajući mnoge generacije crkvenih glazbenika smatram da svi oni koji su sa visokim ocjenama završili klavir i orgulje mogu i trebalo bi im dati mogućnost predavati klavir u nižim glazbenim školama. Mnogi od njih već su godinama uspješno zaposleni i pokazuju vidljive izvrsne pedagoške rezultate zato ne bi bilo u redu da ovaj novi Nacrt učini propust bez unosa njihovog zvanja u Pravilnik. Poštovani kolega Juretić, prekratko ste bili na ICG u da bi mogli zaključiti o nivou znanja diplomiranih studenata naročito o nivou solfeggia ili polifonije koju spominjete. Ne baratam izrazima poput "ista razina znanja" jer smatram da ju je nemoguće postaviti niti kod studenata iste klase, istog fakulteta a kamoli različitih ustanova. "Marljivost" studenata može se isčitati samo iz broja položenih predmeta, ostvarenih bodova koji pokrivaju dva ili više smjerova na drugim ustanovama.Ne razumijem što je netočno? I dalje smatram da diplomirani studenti crkvene glazbe ( bez obzira koje im zvanje prema novim idejama bude dodijeljeno ) mogu predavati - glazbenu kulturu u osnovnoj školi - glazbenu umjetnost u srednjoj školi - glasovir u plesnoj školi (osnovnoj i srednjoj) - korepeticiju u plesnoj i glazbenoj školi - glasovir u osnovnoj glazbenoj školi ( ako su maturirali klavir i položili 4 godine klavira na ICG u, za razliku od čembalista koji na MA više nemaju predmet klavir, pa razumijem mišljenje klavirskih pedagoga da čembalisti i orguljaši ne predaju klavir zbog različitosti postave) - -Solfeggio u plesnoj školi - orgulje u glazbenim školama ( što je i navedeno) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
62 Davor Brđanović PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Prijedlog pravilnika u dijelu koji se odnosi na glazbene i plesne škole pun je nelogičnosti i grešaka pa o njemu ovdje nije moguće konstruktivno raspravljati. Predlažem da se nakon konzultacije sa stručnjacima iz područja sastavi novi prijedlog koji će, uvažavajući stvarno stanje, kvalitetnije uskladiti obrazovanjem stečene kompetencije i specifične zahtjeve radnih mjesta učitelja i nastavnika u glazbenim i plesnim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
63 Petra Zidaric Györek PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Ovdje vlada potpuni kaos. Kako je moguće da se magistar muzike navodi kao opcija za većinu predmeta bez adekvatne specifikacije. Kao što su i moji prethodnici već rekli, potrebno je uskladiti programe, profile, titule a tek onda izađivati jedan takav pravilnik. Ovako ispada da će se na temelju postojećeg kaosa stvoriti samo još veći. Smatram da kod izrade ovakvog pravilnika treba puno nejasnoća razjasniti a tek onda raditi na istome. Dok god ima toliko nedorečenosti i nedostataka, bojim se posljedica ovako postavljenog pravilnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
64 Glazbena škola Frana Lhotke PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Predlagač ovoga pravilnika, najblaže rečeno nije dobro upućen u odgojno-obrazovni proces u umjetničkim školama. Na sličan način doneseno je niz zakona i pravilnika za koje nam danas trebaju posebne zajedničke stručne komisije za tumačenje istih.Tako danas svaka škola u Hrvatskoj te iste zakone i pravilnike tumači na svoj način. Primjera je mnogo!!!!! Moj prijedlog je da se produži rok za savjetovanje, organiziraju stručna vijeće po pojedinim područjima zanimanja i sastavi prijedlog Pravilnika koji neće biti pun između ostalog "copy-paste" pogrešaka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
65 Davor Markota PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani! Sasvim je jasno da u Hrvatskoj nema ovako visoko obrazovanog kadra za predmet harmonike, i da će ovaj pravilnik, ako se usvoji, rezultirati time što će iz susjedne BiH i naravno Srbije, koja u zemljama regije prednjači u tom predmetu, a s druge strane na sumnjivim sveučilištima izbacuju vrlo upitne stručnjake i diplome kao na traci, mnogi vidjeti prostor za posao i naseljavanje u Hrvatskoj i EU. Što će to donijeti dobra hrvatskom glazbenom obrazovnom sustavu?! Ne zaboravimo da svaki nastavnik ima pravo koristiti repertoar i udžbenike prema vlastitom nahođenju, a s time odmah možemo zaboraviti onu rečenicu na početku svakog hrvatskog Plana i Programa; „glazbom razvijati domoljubne osjećaje kod učenika“. Ovo može zvučati homofobno, ali treba voditi računa i o tim stvarima, jer smo upravo svjedoci i suvremenici velike seobe naroda sa istoka na zapad, od kojih je najviše je ipak tzv. ekonomskih migranata. Alternativa tome bi bilo malo sporije, ali sigurnije obrazovanje svoga kadra, te prirodan tempo razvoja navedenog predmeta...dakle, spustiti malo letvicu, sukladno svojim trenutnim mogućnostima, jer bi mogli ovako sredstvom zamijeniti cilj. Kamo sreće da u lijepoj našoj ima toliko "profesora harmonike"! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
66 Davor Juretić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Smatram da je ovakav nacrt pravilnika za teorijske glazbene predmete neprihvatljiv. Po ovom nacrtu ispada bivši studenti, sada magistri I., II. i III. odsjeka na MA imaju najuži spektar predmeta koje smiju predavati, a upada mi u oči da magistri VIII. odsjeka imaju najširi. Smatram da je to nelogično iz razloga što učenike za prva tri odsjeka MA mogu pripremati ljudi koji (žao mi je što to moram reći) jednom nisu mogli upisati te iste studije pa su upisali VIII. odsjek. I sam sam bio jedan od tih kojima je VIII. odsjek bila druga/treća opcija. Oni koji su i željeli upisati isključivo VIII. odsjek ne traže svoj posao u srednjoj glazbenoj školi nego u osnovnim školama. Nadalje, ne znam kako će izgledati budućnost prva tri odsjeka akademije ako se s VIII. odsjekom može predavati sve. Čemu trud, skupo školovanje, podstanarstvo...? Nedostatak kadra ne može biti argumentom za izjednačavanje kompetencija, ionako svi trenutno zaposleni ostaju u sustavu temeljem starih pravilnika, ali neka se napravi novi prijedlog u kojem će jasno pisati tko što može raditi. Ne može u SGŠ pored živih teoretičara nastavu držati pedagog. To se odnosi na sve sve TGP uključujući skupno muziciranje iz razloga što se preporuča sve predmete urediti interdiciplinarno. To može samo onaj nastavnik koji je stručan na svim predmetima. Ovako ispada: svi mogu sve. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
67 Igor Vlajnić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Idemo redom: 1. Srediti titule, nazive i zvanja 2. Provjeriti kurikulume na akademiji i usuglasiti ih sa prijedlogom na način da ne može osoba koja je slušala istu ili jaču razinu nekog kolegija imati u ovom prijedlogu manja prava. Nelogično i čudno. 3. Poštovani kolege glazbeni pedagozi - čestitam na infiltraciji u sve razine kompetencija. Dosad vas u srednjim školama nije bilo, ali evo uspjeli ste. I moj glas za takav prijedlog, iako podložan diskusiji, možete dobiti ako recimo dirigente i kompozitore ne izbacite sa tih istih mjesta. Recimo, otkad na PRVOM mjestu za predmete zbor, orkestar, čitanje partitura, dirigiranje, i sl. ne stoji dirigent? Neka se nitko ne uvrijedi, ali to zaista nije pošteno niti pravedno. Također, dirigenti bi trebali imati mogućnost predavati i neke druge predmete za koje su naročito osposobljeni na studiji (recimo korepeticija???). Naš studij također ima pedagoški modul, stoga nije jasno zašto recimo nismo uključeni. Ponavljam, ako glazbeni pedagozi i oni koji su završili glazbenu kulturu mogu predavati sve ili gotovo sve, iako je njihova primarna namjera rad s manjom djecom u nižim razinama obrazovnog sustava, pa barem onda budite toliko pošteni da i nama koji smo završili najteže studije koje je teško čak i upisati da možemo u toj školi predavati ipak lijepi opseg predmeta. Dirigent po ovom prijedlogu nije stručan niti za predavati "glazbeni" u osnovnoj školi ili gimnaziji. To je malo sramotno. I opet napominjem, neka se nitko ne uvrijedi, ali glazbene pedagoge spominjem jer su oni najviše "napredovali" po opsegu predmeta i tvrdim da je to, između ostalog, zato što ih ima puno na svim instancama pa je stvorena kritična masa. Ali činjenica je jedna i nepobitna, da je to, ipak, glazbeno stručno najlakši studij na MA. Zašto onda upisivati uopće teoriju ili išta drugo? Hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
68 Nikola Lovrinić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, u tituliranju profila kompetentnih za nastavu glazbenih predmeta općenito, toliko je pogrešaka da bi bilo najpametnije to najprije koliko-toliko srediti, pa tek onda dati na raspravu. Npr. u tzv. teorijskim glazbenim predmetima totalni je nered; nejasna je općenita titula magistar/magistra muzike koja se svugdje, čak i u okviru jednoga te istoga predmeta više puta navodi; na popisu za predmet Gitara u OGŠ na prvome se mjestu navodi akademski muzičar kontrabasist; za predmet Harmonika u SGŠ naveden je samo magistar/magistra harmonike, ali ne i profesor harmonike (kao što je to navedeno za OGŠ), itd. Nažalost, kao da je riječ o lošem "copy-paste", nakon čega tekst nitko više nije ni pročitao. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
69 Kristina Lučić Andrijanić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Glazbena umjetnost u osnovnim plesnim školama - muzikolog je i više nego kompetentan držati ovaj predmet. Isto vrijedi i za solfeggio u osnovnoj školi. Također, muzikolozima koji su u srednjoj školi završili teorijski smjer trebalo bi se omogućiti predavanje nekih predmeta u osnovnoj školi za što su se zapravo i školovali, a to podrazumijeva, npr. vođenje zbora u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
70 Nikola Lovrinić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Budući da u sklopu studija više godina slušaju Metodiku nastave teorijskih glazbenih predmeta, pod nastavni predmet Solfeggio u osnovnim glazbenim školama potrebno je vratiti diplomiranog muzikologa / magistra muzikologije, u skladu sa starim pravilnikom. Diplomirani muzikolozi polažu i stručne ispite iz solfeggia u osnovnim glazbenim školama, napreduju u zvanju iz područja solfeggia, te ovakvim isključivanjima odjednom postaju nestručni. Za nastavni predmet Teorija glazbe u OGŠ je to u redu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
71 Darko Đekić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Suglasan sam sa prijedlogom o stručnoj spremi u osnovnim i srednjim glazbenim školama! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
72 Alen Palijaš Članak 9., Program: modni stilist U programu Modni stilist pod predmet 4) Kultura življenja i 9) Osnove estetike – dodati magistar edukacije filozofije i magistar filozofije (s položenim PPDMI). Filozofi mogu temeljem svoje upoznatosti s filozofskom granom – estetikom, učenicima prenijeti (grubo rečeno) filozofske ideje lijepog/ružnog, odnosa prema istom kroz stoljeća i ljudskim interpretacijama istog. Temeljem svojeg općeg obrazovanja filozofi su i osposobljeni predavati Kulturu življenja gdje filozofskim pristupom mogu učenicima prikazati sve filozofsko-etičke pristupe i mogućnost definicija kulture kao takve te kulture življenja kao njenim elementom i svime što ista obuhvaća. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
73 Veljko Valentin Škorvaga Članak 9., Program: modni stilist Poštovani, u osnovnim i srednjim glazbenim školama kod zanimanja učitelj/nastavnik tambura, trebalo bi pisati magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenim studijem tambure ili srednjom glazbenom školom glavni predmet tambure. Sve druge varijante su loše i u praksi se nisu pokazale dobre. Mišljenja sam da bi za trenutno zaposlene osobe (do 50 god. starosti) koje nemaju gore navedene uvjete trebalo uvesti obvezu izvanrednog završetka srednje glazbene škole glavni predmet tambure, u nekom razumnom roku, što bi ujedno bilo kvalitetno stručno usavršavanje, a siguran sam i kvalitativni pomak u radu s učenicima. Ako se u drugim strukama može uvjetovati radno mjesto izmijenjenom vrstom obrazovanja, jer struka napreduje, ne vidim razlog zašto u obrazovanju štitimo one koji ne ulažu u svoju edukaciju, jer tko ne zadovoljava novo propisane zakonske norme mora odstupiti s toga mjesta i gubi kompetencije. Kod skupno muziciranje, orkestar - treba dodati tamburaš i tamburaški. U osnovnim glazbenim školama kod zanimanja učitelj gitare, trebalo bi dodati uz sve navedeno magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenom srednjom glazbenom školom glavni predmet gitara. Ako škola posljednjih 5 godina na to radno mjesto nije zaposlila stručnu osobu može na neodređeno, uz suglasnost Ministra koja vrijedi samo za tu školu, zaposliti osobu koja zadovoljava gore navedene uvjete. Razlog je veliki problem nedostatka učitelja gitare u manjim sredinama koji se ovim brojem osoba koje završavaju studij gitare neće popuniti u idućih 20 godina. U osnovnim glazbenim školama kod zanimanja učitelj klavira, trebalo bi dodati uz sve navedeno magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenom srednjom glazbenom školom glavni predmet klavir. Ako škola posljednjih 5 godina na to radno mjesto nije zaposlila stručnu osobu može na neodređeno, uz suglasnost Ministra koja vrijedi samo za tu školu, zaposliti osobu koja zadovoljava gore navedene uvjete. Razlog je veliki problem nedostatka učitelja klavira u manjim sredinama koji se ovim brojem osoba koje završavaju studij klavira neće popuniti u idućih 20 godina. Sve ostalo predloženo uz pravopisne ispravke je u redu. Srdačan pozdrav. m-r Veljko Valentin Škorvaga, prof., ravnatelj Glazbene škole Požega Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
74 Ana-Marija Bogdanović Članak 9., Program: modni stilist U zanimanju Modni stilist trebalo bi dodati i magistre inženjere tekstilne tehnologije i inženjerstva kod predmeta kao što su Poznavanje materijala, Izrada odjeće i Izrada modnih dodataka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
75 Akademija dramske umjetnosti Članak 9., Program: modni stilist Primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu Poštovani, molimo vas da pri izradi konačne verzije Pravilnika uvažite činjenicu kako sada, osnivanjem sveučilišnih preddiplomskih studija baletne pedagogije i suvremenog plesa s izvedbenim i nastavničkim smjerom (Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu), a koji pokrivaju sve stručne predmete koji se predaju na školama baleta i suvremenog plesa, na prvom mjestu po kvalifikaciji stavite relevantne sveučilišne prvostupnike. Također predlažemo brisanje formulacije uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom iz svih članaka, jer se provođenje plana i programa podrazumijeva za sve nastavne programe. Srdačan pozdrav Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu Članak 9. Glazbene i plesne škole U osnovnim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 4) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 5) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 6) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 7) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 11) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 13) ritmika i glazba: Ispred plesač suvremenog plesa dodati: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa U srednjim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 1) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2) ples Laban: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 3) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 4) suvremena plesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 5) klasični balet: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 6) povijest plesa: dodati : Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. obrazloženje – Povijest plesa je predmet koji se u RH na visokoškolskoj razini izvodi jedino u okviru preddiplomskog studija suvremenog plesa i preddiplomskog studija baletne pedagogije na ADU, i to tijekom 3 semestra, a studenti mogu iz toga predmeta izraditi i Završni rad. Prvostupnici plesnih studija stoga imaju najvišu i najrelevantniju kvalifikaciju za predavanje ovoga predmeta na srednjoškolskoj razini. 7) narodni plesovi: ukloniti Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 8) kinetografija: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 9) osnove koreografske kompozicije dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. 10) metodika suvremenog odgojnog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 16) moderni balet: Dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 18) povijesni plesovi: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 26) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 28) tehnika klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 29) tehnika suvremenog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 31) scenska praksa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa UKLONITI profesionalni umjetnik, jer nema definicije područja 33) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 34) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 35) metodika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 36) ritmika i glazba: magistar/magistra glazbene teorije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene kulture sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene pedagogije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra muzike (kompozicija; primijenjena kompozicija; kompozicija s teorijom) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom profesor teorijskih glazbenih predmeta/ profesor glazbene kulture 37) step: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 38) jazz dance: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa Primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu Poštovani, molimo vas da pri izradi konačne verzije Pravilnika uvažite činjenicu kako sada, osnivanjem sveučilišnih preddiplomskih studija baletne pedagogije i suvremenog plesa s izvedbenim i nastavničkim smjerom (Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu), a koji pokrivaju sve stručne predmete koji se predaju na školama baleta i suvremenog plesa, na prvom mjestu po kvalifikaciji stavite relevantne sveučilišne prvostupnike. Sva nazivlja označena su crvenom bojom. Također predlažemo brisanje formulacije uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom iz svih članaka, jer se provođenje plana i programa podrazumijeva za sve nastavne programe. Srdačan pozdrav Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu Članak 9. Glazbene i plesne škole U osnovnim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 4) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 5) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 6) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 7) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 11) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 13) ritmika i glazba: Ispred plesač suvremenog plesa dodati: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa U srednjim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 1) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2) ples Laban: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 3) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 4) suvremena plesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 5) klasični balet: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 6) povijest plesa: dodati : Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. obrazloženje – Povijest plesa je predmet koji se u RH na visokoškolskoj razini izvodi jedino u okviru preddiplomskog studija suvremenog plesa i preddiplomskog studija baletne pedagogije na ADU, i to tijekom 3 semestra, a studenti mogu iz toga predmeta izraditi i Završni rad. Prvostupnici plesnih studija stoga imaju najvišu i najrelevantniju kvalifikaciju za predavanje ovoga predmeta na srednjoškolskoj razini. 7) narodni plesovi: ukloniti Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 8) kinetografija: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 9) osnove koreografske kompozicije dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. 10) metodika suvremenog odgojnog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 16) moderni balet: Dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 18) povijesni plesovi: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 26) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 28) tehnika klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 29) tehnika suvremenog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 31) scenska praksa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa UKLONITI profesionalni umjetnik, jer nema definicije područja 33) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 34) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 35) metodika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 36) ritmika i glazba: magistar/magistra glazbene teorije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene kulture sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene pedagogije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra muzike (kompozicija; primijenjena kompozicija; kompozicija s teorijom) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom profesor teorijskih glazbenih predmeta/ profesor glazbene kulture 37) step: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 38) jazz dance: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa Primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu Poštovani, molimo vas da pri izradi konačne verzije Pravilnika uvažite činjenicu kako sada, osnivanjem sveučilišnih preddiplomskih studija baletne pedagogije i suvremenog plesa s izvedbenim i nastavničkim smjerom (Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu), a koji pokrivaju sve stručne predmete koji se predaju na školama baleta i suvremenog plesa, na prvom mjestu po kvalifikaciji stavite relevantne sveučilišne prvostupnike. Također predlažemo brisanje formulacije uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom iz svih članaka, jer se provođenje plana i programa podrazumijeva za sve nastavne programe. Srdačan pozdrav Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu Članak 9. Glazbene i plesne škole U osnovnim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 4) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 5) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 6) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 7) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 11) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 13) ritmika i glazba: Ispred plesač suvremenog plesa dodati: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa U srednjim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 1) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2) ples Laban: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 3) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 4) suvremena plesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 5) klasični balet: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 6) povijest plesa: dodati : Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. obrazloženje – Povijest plesa je predmet koji se u RH na visokoškolskoj razini izvodi jedino u okviru preddiplomskog studija suvremenog plesa i preddiplomskog studija baletne pedagogije na ADU, i to tijekom 3 semestra, a studenti mogu iz toga predmeta izraditi i Završni rad. Prvostupnici plesnih studija stoga imaju najvišu i najrelevantniju kvalifikaciju za predavanje ovoga predmeta na srednjoškolskoj razini. 7) narodni plesovi: ukloniti Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 8) kinetografija: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 9) osnove koreografske kompozicije dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. 10) metodika suvremenog odgojnog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 16) moderni balet: Dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 18) povijesni plesovi: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 26) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 28) tehnika klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 29) tehnika suvremenog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 31) scenska praksa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa UKLONITI profesionalni umjetnik, jer nema definicije područja 33) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 34) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 35) metodika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 36) ritmika i glazba: magistar/magistra glazbene teorije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene kulture sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene pedagogije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra muzike (kompozicija; primijenjena kompozicija; kompozicija s teorijom) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom profesor teorijskih glazbenih predmeta/ profesor glazbene kulture 37) step: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 38) jazz dance: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
76 Škola suvremenog plesa Ane Maletić Članak 9., Program: modni stilist Članak 9. Glazbene i plesne škole 5)ritmika: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa - nastavnički smjer plesač suvremenog plesa do šk.god.2008./2009. plesač edukacijskog smjera ostaje isto 6)ples: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa-nastavnički smjer plesač suvremenog plesa do šk.god. 2008./2009. plesač edukacijskog smjera 7)suvremeni ples: mijenja se plesač suvremenog plesa do šk.god. 2008./2009. plesač edukacijskog smjera sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa- nastavnički smjer 8) Glazbena kultura : dodaje se magistar crkvene glazbe 11) funkcionalna tjelesna tehnika: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa- nastavnički smjer plesač suvremenog plesa plesač edukacijskog smjera s umjetničkom scenskom praksom ritmika i glazba: dodaje se u prve 4 stavke dodati / plesač suvremenog plesa do šk.god.2008./2009. stavku 5 i 6 brisati U srednjim plesnim školama za nastavnika predmeta : 1) ples :mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa - nastavnički smjer plesač suvremenog plesa do šk.god. 2008./2009. i završenim studijem ( Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer ) plesač edukacijskog smjera sa završenim studijem (Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) 2)ples Laban: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa-nastavnički smjer plesač suvremenog plesa s umjetničkom scenskom praksom i završenim studijem( Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) plesač edukacijskog smjera s umjetničkom scenskom praksom i završenim studijem ( Umjetnički , Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) ritmika: mijenja se plesač suvremenog plesa do šk.god.2008/2009. i završenim studijima ( Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) plesač edukacijskog smjera s završenim studijem (Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) suvremena plesna tehnika : mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa- nastavnički smjer plesač suvremenog plesa s umjetničkom scenskom praksom i završenim studijem (Umjetnički, Kineziološki) 5) klasični balet: mijenja se sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije plesač klasičnog baleta s umjetničkom plesačkom scenskom praksom ( za škole suvremenog plesa i škole klasičnog baleta ) 6) povijest plesa : brišu se stavke 6 i 7 dodaje se - plesač suvremenog plesa sa završenim studijem ( Umjetnički ) 7) narodni plesovi : mijenja se plesač narodnih plesova ( za škole suvremenog plesa) magistar kineziologije sa scenskom praksom u području narodnih plesova ( za škole suvremenog plesa) plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova ( za škole klasičnog baleta-obavezno) 8)kinetografija : mijenja se plesač suvremenog plesa do šk. god. 2008/2009. plesač edukacijskog smjera 9)osnove koreografske kompozicije: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač suvremenog plesa do šk.god.2008/2009. i završenim studijem ( Umjetnički , Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) plesač edukacijskog smjera sa završenim studijem ( Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) 10)metodika suvremenog odgojnog plesa: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa-nastavnički smjer magistar/magistra primarnog obrazovanja sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra primarnog obrazovanja sa završenim programom plesač suvremenog plesa do šk.god.2008./2009. 12) anatomija. mijenja se prvostupnik fizioterapije magistar/spec.fizioterapije doktor medicine magistar biologije 31)scenska praksa: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa sa profesionalnom plesačkom/koreografskom praksom plesač suvremenog plesa sa profesionalnom plesačkom/koreografskom praksom plesač edukacijskog smjera sa profesionalnom plesačkom/koreografskom praksom scenski plesač sa profesionalnom plesačkom/koreografskom praksom 33) funkcionalna tjelesna tehnika : briše se, navedeno pod broj 11) za osnovne škole 35) metodika : prepisati uvjete pod broj 10) metodika suvremenog odgojnog plesa 36) ritmika i glazba : prepisati uvjete po broj 13) za osnovne škole Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
77 Rudolf Scitovski Članak 9., Program: modni stilist Potpuno treba promijeniti odrednicu uz predmet Socijalna psihologija i marketing jer je navedeno da tu nastavu može predavati magistar edukacije psihologije, a u Integriranom popisu akademskih naziva i kratica iz 2015. godine nije naveden takav naziv, odnosno nijedan studij psihologije u RH ne dodjeljuje takvo zvanje svojim diplomantima. Stoga i na tom mjestu treba navesti "diplomirani psiholog, magistar/magistra psihologije, profesor psihologije" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
78 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: modni stilist Program: Modni stilist • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra računarstva i matematike, profesor fizike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
79 Sylwia Nasilowska - Blažok Članak 9., Program: modni stilist Za predmet socijalna psihologija i marketing potrebno je napisati: magistar/magistra psihologije i diplomirani psiholog Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
80 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: modni stilist Za predmet računalstvo primjereno je ugraditi sve profile koji inače izvode nastavu računalstva i informatike, poput: diplomiranih inženjera/magistara elektrotehnike i računalstva, magistara edukacije informatike i tehnike, politehnike i informatike, profesora PTO-a/politehnike, profesora i magistara informatike, profesora matematike i informatike i sl. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
81 Mirna Vitković Članak 9., Program: modni stilist Za računalstvo je potrebno dodati profesor/magistar edukacije informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
82 Mladen Bilankov Članak 9., Program: industrijski dizajner Za predmet TEHNOLOGIJA MATERIJALA dodati odgovarajuću vrstu obrazovanja: prof. kemije, dipl.ing. arhitekture, dipl.industrijski dizajner, akad.kipar i sve nove petogodišnje inačice ovih profila. Za predmet PROJEKTIRANJE dodati odgovarajuću vrstu obrazovanja: dipl. industrijski dizajner. Za predmet POVIJEST STRUKE dodati odgovarajuću vrstu obrazovanja: prof.povijesti umjetnosti. Nedostaju predmeti: 1.RAČUNALSTVO -odgovarajuće obrazovanje:dipl.dizajner vizualnih komunikacija, dipl. ing. arhitekture, akad. slikar, akad. slikar-grafičar, akad. kipar, prof. likovne kulture i sve petogodišnje inačice ovih profila. 2.CRTANJE I SLIKANJE odg.sprema: akad.slikar, akad. slikar-grafičar, akad. kipar, prof. likovne kulture i sve inačice ovih profila 3.TEORIJA OBLIKOVANJA-odg. sprema: akad.slikar, akad. kipar, akad. slikar-grafičar, prof. likovne kulture i sve inačice ovih programa Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
83 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: industrijski dizajner Program: Industrijski dizajner • Akademske nazive za predmet Tehnologija materijala potrebno je dopuniti s: magistar/magistra kemije, magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije. • Akademske nazive za predmet Nacrtna geometrija potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije matematike, profesor matematike i nacrtne geometrije, profesor matematike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
84 Kristina Pongrac Članak 9., Program: industrijski dizajner Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Industrijskog dizajna; 1) materijali i procesi oblikovanja, 3) oblikovanje interijera i 7) povijest struke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
85 Tonči Peranić Članak 9., Program: industrijski dizajner Nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
86 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: industrijski dizajner Za predmete: tehnologija materijala, projektiranje, nacrtna geometrija, ali i ergonomija treba dodati i nastavničke tehničke profile te inženjerske profile, jer je industrijski dizajn primarno tehnički dizajn (potrebno je poznavati tehnološke procese, sustave i tehnologiju), a tek potom umjetnički. Dakle ovdje se mogu ubrojiti diplomirani inženjeri ili magistri strojarstva, brodogradnje, građevinarstva ... ali i magistri edukacije tehnike/politehnike i sl. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
87 Kristina Pongrac Članak 9., Program: dizajner keramike Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Dizajner keramike; 5) keramičke dekorativne tehnike i 7) povijest struke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
88 Tonči Peranić Članak 9., Program: dizajner keramike Nije navedeno MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
89 Rudolf Scitovski Članak 9., Program: dizajner metala Primjedbe na članak 9., program Dizajner metala, predmet :Tehnologija materijala Smatramo da bi u predmet 2) tehnologija materijala uz diplomiranog inženjera kemije, trebli dodati magistra kemije i magistra edukacije kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
90 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: dizajner metala Program: Dizajner metala • Akademske nazive za predmet Tehnologija materijala potrebno je dopuniti s: magistar/magistra kemije, magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
91 Kristina Pongrac Članak 9., Program: dizajner metala Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Dizajner metala; 7) povijest struke Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
92 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: dizajner metala Za predmete: osnove obrade metala, tehnologija materijala i projektiranje metala (koji su primarno tehnički predmeti) potrebno je dodati inženjerske i nastavničke profile iz tehničkog područja, poput magistara edukacije politehnike/tehnike, magistara ili diplomiranih inženjera strojarstva, brodogradnje i sl. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
93 Saša Žic Članak 9., Program: fotografski dizajner - Molim da se za sljedeće predmete: 1) fotografske tehnike, 2) fotografski dizajn, 4) fotolaboratorijski rad, 6) povijest struke, dodaju - diplomirani fotograf - akademski fotograf - Magistar / Magistra fotografije i vizualnih komunikacija - Magistar / Magistra medijskih umjetnosti i praksi, A za predmete: 3) fotografska kemija i 4) fotolaboratorijski rad doda: - Magistar/magistra inženjer/inženjerka grafičke tehnologije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
94 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 9., Program: fotografski dizajner Članak 9., Program: fotografski dizajner, nastavni predmet: 3) fotografska kemija, molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
95 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: fotografski dizajner Program: Fotografski dizajner • Akademske nazive za predmet Fotografska kemija potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije, profesor biologije i kemije, profesor fizike i kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
96 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 9., Program: fotografski dizajner Članak 9. Program: fotografski dizajner Nastavni predmet: 3) fotografska kemija molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
97 Kristina Pongrac Članak 9., Program: fotografski dizajner Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Fotografski dizajner; 6) Povijest struke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
98 Tonči Peranić Članak 9., Program: fotografski dizajner Nije navedeno MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
99 Mladen Bilankov Članak 9., Program: fotografski dizajner Za predmet FOTOGRAFSKE TEHNIKE, dodati slijedeće vrste obrazovanja: -Dipl. Dizajner vizualnih komunikacija -Magistar/ica filmske umjetnosti -Magistar/ica medijskih umjetnosti -Magistar/ica animiranog filma -akad.slikar -akad.slikar-grafičar Za predmet FOTOGRAFSKI DIZAJN dodati slijedeće vrste obrazovanja: Dipl. Dizajner vizualnih komunikacija Magistar/ica filmske umjetnosti Magistar/ica medijskih umjetnosti Magistar/ica animiranog filma Nedostaju predmeti: 1. TEORIJA OBLIKOVANJA -odg.sprema: akad.slikar, akad. slikar-grafičar, akad. kipar, prof. likovne kulture i sve inačice ovih profila 2.CRTANJE I SLIKANJE -odg. sprema: akad. slikar, akad slikar-grafičar, akad. kipar, prof. likovne kulture i sve nove inačice ovih profila 3. FOTOGRAFSKA TEHNOLOGIJA -odg. sprema: prof. kemije, akad. snimatelj, dipl.dizajner vizualnih komunikacija i sve inačice tih programa 4.OBRADA FOTOGRAFIJE -odg.sprema: akad. snimatelj, dipl. dizajner vizualnih komunikacija, akad. slikar-grafičar, akad. slikar i sve nove inačice tih profila 5.VIDEO -odg. sprema: akad. snimatelj, dipl.dizajner vizualnih komunikacija, akad. slikar-grafičar, akad. slikar i sve nove inačice tih profila 6.RAČUNALSTVO -odg.sprema: dipl. dizajner vizualnih komunikacija, akad. slikar-grafičar, akad. slikar, akad. kipar, prof likovne umjetnosti i sve nove inačice tih profila Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
100 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: Dizajner tekstila Program: Dizajner tekstila • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra računarstva i matematike, profesor fizike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
101 Kristina Pongrac Članak 9., Program: Dizajner tekstila Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Dizajner tekstila; 1) modno crtanje i slikanje, 2) projektiranje i 7) povijest tekstila i kostima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
102 Tonči Peranić Članak 9., Program: Dizajner tekstila Nije navedeno MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
103 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: Dizajner tekstila Za predmet računalstvo primjereno je ugraditi sve profile koji inače izvode nastavu računalstva i informatike, poput: diplomiranih inženjera/magistara elektrotehnike i računalstva, magistara edukacije politehnike i informatike, profesora PTO-a/politehnike, profesora i magistara informatike, profesora matematike i informatike i sl. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
104 Mirna Vitković Članak 9., Program: Dizajner tekstila Za računalstvo je potrebno dodati profesor/magistar edukacije informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
105 Mladen Bilankov Članak 9., Program: dizajner odjeće RAČUNALSTVO koje je zapravo primijenjeno računalstvo za vizualne umjetnosti može predavati i profesor likovne kulture, prof. likovnog odgoja, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti. U programu DIZAJNER ODJEĆE nedostaju predmeti: 1.POVIJEST ODIJEVANJA -odgovarajuća vrsta obrazovanja je: dipl. ing. tekstilne tehnologije, prof. povijesti umjetnosti, prof. likovne kulture (i sve nove inačice ovog profila) 2.OBLIKOVANJE TEKSTILNIH PLOŠNIH PROIZVODA -odgovarajuća vrsta obrazovanja: dipl.ing. tekstilne tehnologije 3.TEKSTILNI MATERIJALI -odgovarajuća vrsta obrazovanja: dipl.ing tekstilne tehnologije, prof.kemije 4.CRTANJE I SLIKANJE-odgovarajuća vrsta obrazovanja: akad.slikar, akad. slikar-grafičar, akad. kipar, prof. likovne kulture i sve nove petogodišnje inačice ovih programa 5.TEORIJA OBLIKOVANJA -odgovarajuća vrsta obrazovanja: dipl.ing. tekstilne tehnologije, prof.povijesti umjetnosti, prof.likovne kulture, akad.slikar, akad slikar-grafičar, akad.kipar i sve nove petogodišnje inačice ovih programa Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
106 Ana-Marija Bogdanović Članak 9., Program: dizajner odjeće Predlažem da se kod dizajnera odjeće za nastavne predmete Materijali za izradu odjeće, Konstrukcija odjeće, Kreiranje odjeće i dodataka, Izrada odjeće i dodataka, Povijest tekstila i kostima, Računalstvo, Tehnologija izrade odjeće, Osnove tkanja, Osnove pletenja, Osnove vezenja i Tehnike bojanja i tiska doda i magistar/magistra inženjer/inženjerka tekstilne tehnologije i inženjerstva. Također i kod dizajnera tekstila u predmetima: Tehnike tkanja, Konstrukcija tkanina, Tehnologija tekstila, Konstrukcija odjeće, Povijest tekstila i kostima, Tehnologija odjeće, Osnove proizvodnje odjeće/krojenje i šivanje, Vezovi tkanina, Pletenje, Krojenje i šivanje i Osnove tekstilne proizvodnje. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
107 Ana Trišler Članak 9., Program: dizajner odjeće U program Dizajner tekstila predmeta Modno crtanje i slikanje, Povijest tekstila i kostima MOLIM DODATI MAGISTAR/MAGISTRA INŽENJER7INŽENJERKA TEKSTILNOG I MODNOG DIZAJNA...Apsurd je da struka koja je završila smijer kostimografiju ne može predavati. Molim obavezno dodati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
108 Fakultet organizacije i informatike Članak 9., Program: dizajner odjeće Slijedeći zvanja navedena za izvođenje nastave u pojedinim programima predlažemo da se - u programu Dizajner unutrašnje arhitekture za nastavnika predmeta Računalstvo dodaju zvanja: Magistar informatike te Magistar/magistra edukacije informatike - u programu Dizajner odjeće za nastavnika predmeta Računalstvo doda zvanje: Magistar informatike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
109 Verica Busija Članak 9., Program: dizajner odjeće Program: Dizajner odjeće Molim. neizostavno uvrstiti dipl. ing. tekstilne tehnologije - odjevni smjer kao odgovarajuću vrstu obrazovanja za nastavne predmete MATERIJALI ZA IZRADU ODJEĆE i TEHNOLOGIJA IZRADE ODJEĆE Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
110 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: dizajner odjeće Program: Dizajner odjeće • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra računarstva i matematike, profesor fizike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i informatike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Računalstvo potrebno je izbrisati: profesor matematike i fizike jer odgovarajući sveučilišni studijski program ne omogućava stjecanje kompetencija u akademskoj disciplini računarstvo/informatika i pripadajućoj metodici, tj. ne kvalificira za kvalitetno vođenje nastave računalstva u osnovnim i srednjim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
111 Srednja strukovna škola, Varaždin Članak 9., Program: dizajner odjeće Likovna umjetnost – „B program“ – DIZAJNER ODJEĆE 1. Povijest likovne umjetnosti: profesor povijesti umjetnosti, profesor likovne kulture, magistar povijesti umjetnosti, magistar edukacije likovne umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovne umjetnosti i magistar likovne pedagogije. 2. Teorija oblikovanja: profesor povijesti umjetnosti, dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, dipl. ing. tekstilne tehnologije – odjevna tehnologija, magistar inženjer tekstilnog inženjerstva i tehnologije. 3. Crtanje i slikanje: akademski slikar, magistar slikarstva, akademski slikar – grafičar, magistar grafike, profesor likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture, magistar likovne pedagogije. 4. Tekstilni materijali: dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, dipl. ing. tekstilne tehnologije – odjevna tehnologija, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, magistar inženjer tekstilnog inženjerstva i tehnologije. 5. Konstrukcija odjeće: dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, dipl. ing. tekstilne tehnologije – odjevna tehnologija, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, magistar inženjer tekstilnog inženjerstva i tehnologije. 6. Kreiranje odjeće i dodataka: dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, akademski slikar, magistar slikarstva, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, dipl. ing. tekstilne tehnologije – odjevna tehnologija, magistar inženjer tekstilnog inženjerstva i tehnologije. 7. Izrada odjeće i dodataka: dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, akademski slikar, magistar slikarstva, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, dipl. ing. tekstilne tehnologije – odjevna tehnologija, magistar inženjer tekstilnog inženjerstva i tehnologije. 8. Oblikovanje tekstilnih plošnih proizvoda: dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, akademski slikar, magistar slikarstva, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, dipl. ing. tekstilne tehnologije – odjevna tehnologija, magistar inženjer tekstilnog inženjerstva i tehnologije. 9. Povijest odijevanja: dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, prof. povijesti umjetnosti. 10. Računalstvo: akademski slikar, akademski slikar – grafičar, dipl. dizajner vizualnih komunikacija, dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, dipl. dizajner, magistar dizajna, magistar slikarstva, magistar grafike, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, dipl. ing. tekstilne tehnologije – odjevna tehnologija, magistar inženjer tekstilnog inženjerstva i tehnologije, nastavne sadržaje 2. razreda - dipl. informatičar, magistar informatike, dipl. ing. matematike – smjer računalstvo, dipl. ing. računalstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
112 Kristina Pongrac Članak 9., Program: dizajner odjeće Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Dizajner odjeće; 3) kreiranje odjeće i dodataka, 5) povijest tekstila i kostima i 6) računalstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
113 Tonči Peranić Članak 9., Program: dizajner odjeće Nije navedeno MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
114 Marija Šulak-Želimorski Članak 9., Program: dizajner odjeće Diplomirani inženjer tekstilne tehnologije-odjevni smjer je kopmetentan kao i Diplomirani inženjer tekstilne tehnologije-projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće predavati RAČUNALSTVO pa apeliram da ga svakako stavite na popis mogućih predavača. Radi se o usvojenim znanjima i vještinama koje su nadogradnja na postojeća znanja stečena na Tekstilno tehnološkom fakultetu. Pri tome prvenstveno mislim na RAČUNALSTVO u 3. I 4. razredu s obzirom na plan i program. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
115 Marija Šulak-Želimorski Članak 9., Program: dizajner odjeće Diplomirani inženjer tekstilne tehnologije-odjevnog smjera je kvalificiran da predaje KONSTRUKCIJU ODJEĆE i dizajnerima odjeće kao što predaje modnim tehničarima, odjevnim tehničarima i krojačima. Treba ga svakako uvrstiti u popis predavača. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
116 Marija Šulak-Želimorski Članak 9., Program: dizajner odjeće Dipl. ing tekstilne tehnologije-odjevni smjer ima potrebne kompetencije i znanja za predavača predmeta MATERIJALI ZA IZRADU ODJEĆE. U mom konkretnom slučaju postoji i radno iskustvo od 12 godina kao dizajner robne marke Di Caprio za koje sam bila i nagrađivana. Apeliram da dipl. ing. tekstilne tehnologije-odjevni smjer svakako uvrstite u predavače za navedeni predmet. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
117 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: dizajner odjeće Za predmet računalstvo (koje je dio informatike) primjereno je ugraditi sve profile koji inače izvode nastavu računalstva i informatike, poput: diplomiranih inženjera/magistara elektrotehnike i računalstva, magistara edukacije politehnike i informatike, profesora PTO-a/politehnike, profesora i magistara informatike, profesora matematike i informatike i sl. Profil profesor matematike i fizike, koji je ovdje naveden, je potpuno neprimjeren jer s računalstvom i informatikom baš nema puno veze. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
118 Mladen Bilankov Članak 9., Program: dizajner odjeće Uz 1)materijali za izradu odjeće dopisati: tekstilni materijali jer je za te predmete potrebna ista vrsta obrazovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
119 Mirna Vitković Članak 9., Program: dizajner odjeće Točka 6. računalstvo: potrebno je dodati profesor informatike, brisati profesor matematike i fizike, razmotriti umjetničke kvalifikacije (akademski slikar ne mora biti informatički pismen...). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
120 Mladen Bilankov Članak 9., Program: slikarski dizajner Za predmet SLIKARSKA TEHNOLOGIJA dodati odg. spremu: prof. kemije. Nedostaju predmeti: 1.SLIKARSKE TEHNIKE I MATERIJALI -odg. sprema kao i za predmet SLIKARSKE TEHNIKE. 2.TEORIJA OBLIKOVANJA -odg.sprema: akad.slikar, akad. slikar-grafičar, akad. kipar, prof. likovne kulture i sve inačice ovih profila. 3.RAČUNALSTVO -odg. sprema: dipl.dizajner vizualnih komunikacija, akad. slikar, akad. slikar-grafičar, akad. kipar, prof. likovne kulture i sve inačice tih programa Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
121 SANJA STEVANOVIĆ Članak 9., Program: slikarski dizajner članak 9., Program: Likovna umjetnost, od 1) do 7) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Kiparski dizajner, od 1) do 6) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Dizajner unutrašnje arhitekture, 2), 4), 5) do 10) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Aranžersko-scenografski dizajner, od 1) do 9) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Grafički dizajner, 2) i 5) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Slikarski dizajner, od 1) do 4), od 6) do 8) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Dizajner odjeće, 5) i 6) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Dizajner tekstila, 1), 2), 7),8) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: fotografski dizajner: 2), 5), 6) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Dizajner metala, 7) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Dizajner keramike, 7) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Industrijski dizajner, 3), 5), 6) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
122 Kristina Pongrac Članak 9., Program: slikarski dizajner Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Slikrski dizajner; 1) slikarsko projektiranje, 2) slikarske tehnike, 3) restauriranje i slikanje kopija; restauriranje, 4) slikarska tehnologija, 5) reklamno slikanje, 6) crtanje, 7) slikanje, 8) perspektiva i 9) primijenjeno slikarstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
123 Tonči Peranić Članak 9., Program: slikarski dizajner Nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE sa Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
124 Snjezana Tomac Lucic Članak 9., Program: grafički dizajner program Grafički dizajner Predmet odnosno nastavni sadržaj Tipografija, Grafičke tehnike i Grafički dizajn prema nastavnom programu Grafičkog fakulteta mogu predavati inžinjer/erke ili magistri/ice Grafičke tehnologije, a predmet Grafički dizajn inžinjer/erke ili magistri/ice Grafičke tehnologije - smjer grafički dizajn. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
125 Mladen Bilankov Članak 9., Program: grafički dizajner Ta predmet FOTOGRAFIKA dodati odg. spremu: prof. likovne kulture, akad.snimatelj. Nedostaju predmeti: 1.CRTANJE I SLIKANJE odg.sprema: akad. slikar, akad. slikar-grafičar, akad. kipar, prof. likovne kulture i sve inačice ovih profila. 2.TEORIJA OBLIKOVANJA odg. sprema: akad. slikar, akad.slikar-grafičar,akad. kipar, prof. likovne kulture i sve inačice ovih profila. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
126 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: grafički dizajner Program: Grafički dizajner • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra računarstva i matematike, profesor fizike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
127 Srednja strukovna škola, Varaždin Članak 9., Program: grafički dizajner U Nastavnom planu i programu za likovnu umjetnost i dizajn, postoje dva programa „A“ i „B“. U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, izostavljen je popis predmeta likovne umjetnosti i dizajna koji se izvode po „B“ programu. U tom smislu trebalo bi uvrstiti i predmete i Nastavnog plana „B“ te predlažemo sljedeću odgovarajuću vrstu obrazovanja: Likovna umjetnost – „B program“ – prvi razred (zajednički za sva zanimanja koja se odabiru u drugom razredu): 1. Povijest likovne umjetnosti: magistar povijesti umjetnosti, profesor povijesti umjetnosti, magistar edukacije likovne umjetnosti, profesor likovne kulture, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovne umjetnosti i magistar likovne pedagogije. 2. Tehničko crtanje: magistar edukacije likovne umjetnosti, profesor likovne kulture, diplomirani inženjer arhitekture, magistar inženjer arhitekture, diplomirani inženjer građevine, magistar inženjer građevine, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije, diplomirani dizajner, magistar dizajna. 3. Pismo: akademski slikar, akademski slikar – grafičar, profesor likovne kulture, magistar slikarstva, akademski kipar, magistar kiparstva, magistar edukacije likovne kulture, magistar grafike, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 4. Crtanje i slikanje: akademski slikar – grafičar, akademski slikar, akademski kipar, profesor likovne kulture, magistar grafike, magistar slikarstva, magistar kiparstva, magistar edukacije likovne kulture, magistar restauriranja i konzerviranja umjetnina, diplomirani restaurator – konzervator umjetnina, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 5. Plastično oblikovanje: akademski kipar, magistar kiparstva, profesor likovne kulture, magistar restauriranja i konzerviranja umjetnina, diplomirani restaurator – konzervator umjetnina, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 6. Teorija oblikovanja: diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor povijesti umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovne kulture, profesor likovne umjetnosti, akademski slikar, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, akademski slikar – grafičar, akademski kipar, magistar grafike, magistar likovne pedagogije. Likovna umjetnost – „B program“ – GRAFIČKI DIZAJNER 1. Povijest likovne umjetnosti: magistar povijesti umjetnosti, profesor povijesti umjetnosti, magistar edukacije likovne umjetnosti, profesor likovne kulture, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovne umjetnosti i magistar likovne pedagogije. 2. Tehničko crtanje: magistar edukacije likovne umjetnosti, profesor likovne kulture, diplomirani inženjer arhitekture, magistar inženjer arhitekture, diplomirani inženjer građevine, magistar inženjer građevine, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije, diplomirani dizajner, magistar dizajna, dipl. ing. drvne tehnologije. 3. Pismo: akademski slikar, magistar slikarstva, akademski slikar – grafičar, profesor likovne kulture, magistar slikarstva, akademski kipar, magistar kiparstva, magistar edukacije likovne kulture, magistar grafike, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 4. Crtanje i slikanje: akademski slikar – grafičar, akademski slikar, magistar slikarstva, akademski kipar, magistar kiparstva, profesor likovne kulture, magistar grafike, magistar slikarstva, magistar kiparstva, magistar edukacije likovne kulture, magistar restauriranja i konzerviranja umjetnina, diplomirani restaurator – konzervator umjetnina, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 5. Plastično oblikovanje: akademski kipar, magistar kiparstva, profesor likovne kulture, magistar restauriranja i konzerviranja umjetnina, diplomirani restaurator – konzervator umjetnina, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 6. Teorija oblikovanja: diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor povijesti umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovne kulture, profesor likovne umjetnosti, akademski slikar, magistar slikarstva, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, akademski slikar – grafičar, akademski kipar, magistar grafike, magistar likovne pedagogije. 7. Grafičke tehnike: akademski slikar grafičar, magistar grafike, profesor likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture, magistar likovne pedagogije, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovnih umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti. 8. Grafički dizajn: akademski slikar grafičar, magistar grafike, profesor likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture, magistar likovne pedagogije, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovnih umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti diplomirani dizajner vizualnih komunikacija, diplomirani dizajner, magistar dizajna. 9. Grafička tehnologija: akademski slikar grafičar, magistar grafike, profesor likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture, magistar likovne pedagogije, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovnih umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, diplomirani inženjer grafičke tehnologije. 10. Fotografika: akademski slikar – grafičar, magistar grafike, akademski snimatelj,profesor likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture, akademski slikar, magistar slikarstva, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 11. Računalstvo: akademski slikar, magistar slikarstva, diplomirani dizajner vizualnih komunikacija, akademski slikar grafičar, magistar grafike, diplomirani dizajner, magistar dizajna, nastavne sadržaje 2. razreda - dipl. informatičar, magistar informatike, dipl. ing. matematike – smjer računalstvo, dipl. ing. računalstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
128 Kristina Pongrac Članak 9., Program: grafički dizajner Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Grafički dizajner; 1) grafički dizajn, 2) ilustracija, 3) tipografija, 4) povijest struke, 5) grafičke tehnike; grafičke tehnologije, 6) računalstvo i 7) fotografika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
129 Tonči Peranić Članak 9., Program: grafički dizajner Nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE sa Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
130 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: grafički dizajner Za predmet računalstvo nužno je uključiti profile koji su kompetentni za izvođenje ove nastave, poput magistar/magistra edukacije informatike, politehnike i informatike, informatike i tehnike i sl. te diplomirane inženjere /magistre elektrotehnike i računalstva i sl. Potpuno je neprimjereno da nastavu računalstva izvode nastavnici umjetničkih profila koji za to nisu kompetentni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
131 Mirna Vitković Članak 9., Program: grafički dizajner Za računalstvo je potrebno dodati profesor/magistar edukacije informatike, a revidirati navedena obrazovanja u svrhu poboljšanja kvalitete (npr. diploma akademskog slikara ne jamči informatičku pismenost). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
132 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner Program: Aranžersko-scenografski dizajner • Akademske nazive za predmet Tehnologija materijala potrebno je dopuniti s: magistar/magistra kemije, magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
133 Kristina Pongrac Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Aranžersko-scenografski dizajner; 1) dekorativno crtanje i oblikovanje, 2) plastično oblikovanje, 3) dekorativno oblikovanje, 5) scenografija, 6) tehnologija materijala, 7) aranžersko scenografske tehnike, 8) oblikovanje prostora i 9) povijest struke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
134 Tonči Peranić Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner Nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
135 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner Za predmet tehnologija materijala navedeni su magistri kemijske tehnologije ili inženjeri kemije (da ne nabrajam umjetničke profile) čije je poznavanje tehnologije materijala samo djelomice ili uopće nije uključeno u kompetencije koje stječu studijem. Nasuprot tome ovdje nisu uključeni profili diplomiranih inženjera / magistara ili pak magistara edukacije tehnike/politehnike koji tehnologiju materijala imaju zastupljenu u kompetencijama koje stječu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
136 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture Program: Dizajner unutrašnje arhitekture • Akademske nazive za predmet Tehnologija materijala potrebno je dopuniti s: magistar/magistra kemije, magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije. • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra računarstva i matematike, profesor fizike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
137 Kristina Pongrac Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Dizajner unutrašnje arhitekture; 2) projektiranje interijera, 5) izrada unikatnog namještaja, 6) crtanje i slikanje, 8) povijest struke i 9) računalstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
138 Tonči Peranić Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture Nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE koje se završava na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
139 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture Za predmet tehničko crtanje potrebno je dodati profile koji su, također, kompetentni za njihovo izvođenje, poput magistara edukacije politehnike i informatike, informatike i tehnike, profesore politehnike/PTO-a i sl., ali i druge diplomirane inženjere /magistre poput diplomiranih inženjera strojarstva i sl. Za predmet računalstvo potrebno je ugraditi kompetentne profile nastavnika i inženjera, poput magistara edukacije informatike i tehnike, politehnike i informatike, informatike; profesore matematike i informatike i sl., te diplomirane inženjere / magistre elektrotehnike i računalstva i sl. Potpuno je neprimjereno da diplomirani dizajner izvodi nastavu računalstva, a npr. ne može izvoditi nastavu tehničkog crtanja (što je puno bliže dizajniranju od računalstva). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
140 Mirna Vitković Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture Za računalstvo je potrebno dodati profesor/magistar edukacije informatike, a revidirati navedena obrazovanja u svrhu poboljšanja kvalitete (npr. diploma dizajnera ne jamči informatičku pismenost). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
141 Mladen Bilankov Članak 9., Program: kiparski dizajner Za predmet KIPARSKA TEHNOLOGIJA dodati odg. spremu: prof. kemije. Nedostaju predmeti: 1.TEORIJA OBLIKOVANJA -odg. sprema: akad.kipar, akad. slikar, akad. slikar-grafičar, prof. likovne kulture i sve nove inačice ovih profila 2.CRTANJE I SLIKANJE -odg. sprema: akad. slikar, akad. slikar-grafičar, akad.kipar, prof. likovne kulture isve nove inačice ovih profila 3.PLASTIČNO OBLIKOVANJE -odg. sprema: akad.kipar, prof. likovne kulture 4.RAČUNALSTVO -odg. sprema: dipl. dizajner vizualnih komunikacija, akad. kipar, akad. slikar, akad. slikar-grafičar, prof. likovne kulture i sve nove inačice ovih profila Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
142 Kristina Pongrac Članak 9., Program: kiparski dizajner Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, stoga bi se trebalo uvrstiti u program Kiparski dizajner; 1) kiparska tehnologija, 2) industrijski dizajn, 3) Likovna obrada drva i kamena; Likovna obrada metala; Likovna obrada kamena, 5) tehnike umnožavanja i 6) likovno oblikovanje materijala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
143 Tonči Peranić Članak 9., Program: kiparski dizajner Nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE sa Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
144 Tonči Peranić Članak 9., Program: kiparski dizajner Nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE sa Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
145 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: Likovna umjetnost Program: Likovna umjetnost • Akademske nazive za predmet Tehničko crtanje potrebno je dopuniti s: profesor matematike, profesor matematike i nacrtne geometrije, magistar/magistra edukacije matematike, profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra edukacije fizike i tehnike. • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra računarstva i matematike, profesor fizike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
146 Srednja strukovna škola, Varaždin Članak 9., Program: Likovna umjetnost U Nastavnom planu i programu za likovnu umjetnost i dizajn, postoje dva programa „A“ i „B“. U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, izostavljen je popis predmeta likovne umjetnosti i dizajna koji se izvode po „B“ programu. U tom smislu trebalo bi uvrstiti i predmete i Nastavnog plana „B“ te predlažemo sljedeću odgovarajuću vrstu obrazovanja: Likovna umjetnost – „B program“ – prvi razred (zajednički za sva zanimanja koja se odabiru u drugom razredu): 1. Povijest likovne umjetnosti: magistar povijesti umjetnosti, profesor povijesti umjetnosti, magistar edukacije likovne umjetnosti, profesor likovne kulture, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovne umjetnosti i magistar likovne pedagogije. 2. Tehničko crtanje: magistar edukacije likovne umjetnosti, profesor likovne kulture, diplomirani inženjer arhitekture, magistar inženjer arhitekture, diplomirani inženjer građevine, magistar inženjer građevine, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije, diplomirani dizajner, magistar dizajna. 3. Pismo: akademski slikar, akademski slikar – grafičar, profesor likovne kulture, magistar slikarstva, akademski kipar, magistar kiparstva, magistar edukacije likovne kulture, magistar grafike, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 4. Crtanje i slikanje: akademski slikar – grafičar, akademski slikar, akademski kipar, profesor likovne kulture, magistar grafike, magistar slikarstva, magistar kiparstva, magistar edukacije likovne kulture, magistar restauriranja i konzerviranja umjetnina, diplomirani restaurator – konzervator umjetnina, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 5. Plastično oblikovanje: akademski kipar, magistar kiparstva, profesor likovne kulture, magistar restauriranja i konzerviranja umjetnina, diplomirani restaurator – konzervator umjetnina, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 6. Teorija oblikovanja: diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor povijesti umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovne kulture, profesor likovne umjetnosti, akademski slikar, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, akademski slikar – grafičar, akademski kipar, magistar grafike, magistar likovne pedagogije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
147 Kristina Pongrac Članak 9., Program: Likovna umjetnost Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI stječe znanja iz crtanja, crtanja anatomije, crtanja akta, eksperimentalnog crtanja, projektiranja oblika, temelja oblikovanja, uvoda u povijest likovne umjetnosti, teorije i prakse umjetničke kritike, osnova fotografije, osnova dizajna, osnova informatike, multimedijskih sustava, filozofije umjetnosti, teorije prostora, tehnologije iz odabranog smjera – grafike, slikarstva ili kiparstva, zatim prema odabiru kolegija - tipografije, računalne grafike, mozaika, scenografije, oblikovanje nakita, video, kostimografija i moda, staklo, keramika itd. Time ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, stoga bi se trebalo uvrstiti u program Likovna umjetnost; 1) povijest likovne umjetnosti, 2) tehničko crtanje, 3) pismo, 4) crtanje i slikanje, 5) plastično oblikovanje, 6) teorija oblikovanja i 7) računalstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
148 Marijan Janković Članak 9., Program: Likovna umjetnost Na popisu strukovne škole članak 9. program likovna umjetnost ne postoji stručni naziv magistar likovne pedagogije. Prema pravilniku o izjednačavanju akademskog i stručnog naziva utvrđuje se da su sljedeći stručni naziv, stečen prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju na Akademiji, odgovara akademskom nazivu iz članka 71. do 74. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kako slijedi: prijašnji stručni naziv (profesor likovne kulture) - novi akademski naziv (magistar/magistra likovne pedagogije). Molim provjerite komptencije za zvanje magistar likovne pedagogije, prema trenutnom nacrtu bi navedeni naziv trebao imati adekvatne uvjete za rad u srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
149 Tonči Peranić Članak 9., Program: Likovna umjetnost NIJE NAVEDENO ZANIMANJE MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE SA AKADEMIJE PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI U RIJECI. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
150 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: Likovna umjetnost Za predmet tehničko crtanje potrebno je ugraditi i diplomirane inženjere/magistre te magistre edukacije iz tehničkog područja kojima su kompetencije iz tehničkog crtanja jedne od ključnih. Tako ovdje u obzir treba uzeti diplomirane inženjere i magistre strojarstva, brodogradnje, građevinarstva te magistre edukacije politehnike i informatike, profesore politehnike i sl. Naime, bez obzira na profil zanimanja tehničko crtanje i dalje ostaje dijelom tehničkog područja. Za predmet računalstvo, neovisno o profilu zanimanja, potpuno je neprimjereno da takav predmet izvode akademski kipari, slikari i sl. jer njihov profil jednostavno ne uključuje kompetencije iz računalstva (ili se predmet neprimjereno zove). Dakle, nastavu iz ovog predmeta mogu izvoditi magistri edukacije ili profesori informatike, politehnike i informatike, informatike i tehnike, diplomirani inženjeri elektrotehnike i računalstva i sl. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
151 Mladen Bilankov Članak 9., Program: Likovna umjetnost U programu Dizajner odjeće uz predmet Materijali za izradu odjeće potrebno je dopisati predmet Tekstilni materijali jer je za oba predmeta potrebno isto obrazovanje. Uz predmet Povijest tekstila i kostima potrebno je dopisati predmet Povijest odijevanja jer je za oba predmeta potrebno isto obrazovanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
152 Mladen Bilankov Članak 9., Program: Likovna umjetnost U programu slikarski dizajner, uz predmet slikarske tehnike potrebno je dodati predmet slikarske tehnike i materijali jer je za oba predmeta potrebna ista stručna sprema. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
153 Mladen Bilankov Članak 9., Program: Likovna umjetnost za 7) računalstvo, potrebno je dodati profesor likovne kulture magistar edukacije likovne kulture Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
154 Mladen Bilankov Članak 9., Program: Likovna umjetnost za 6) teorija oblikovanja: potrebno je još dodati -akad. kipar -akad. slikar -akad. slikar-grafičar -magistar kiparstva -magistar slikarstva -magistar grafike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
155 Mirna Vitković Članak 9., Program: Likovna umjetnost Za računalstvo je potrebno dodati profesor/magistar edukacije informatike, a revidirati navedena obrazovanja u svrhu poboljšanja kvalitete (npr. diploma akademskog slikara ne jamči informatičku pismenost). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
156 Anuška Alfirević PRAVILNIK, Članak 9. Članovi likovnog aktiva Graditeljske škole Čakovec ( prenosim kao voditelj ŽSV ) nakon razmatranja novog nacrta pravilnika primjetili su da odgovarajuća vrsta i razina obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama nije pravilno raspoređena. Istina je da se pojavljuju cijeli niz novih zvanja koja se stavljaju u isti koš kao ona koja su specializirana za određeni smjer.Tako nailazimo na aposurd da u programu likovne umjetnosti pod br. 5. – plastičnog oblikovanja ne može predavati osoba sa zvanjem magistar umjetnosti smjer keramike, kao niti predmet povijest likovne umjetnosti (br.1.),pismo (br.3.) i crtanje i slikanje (br.4.). Isti propust se pojavljuje i u program dizajnera keramike gdje on ne može predavati projektiranje keramike(br.2.), keramičku tehnologiju (br.3.) i povijest struke (br.7.) koji najbolje poznaje srž materijala i njegov razvoj kroz povijest. Takvo tretiranje magistara umjetnosti –keramike zapostavlja kvalitetu nastave i daje priliku onima koji nemaju stećena iskustva jer svjedoci smo da predmet keramike ima jedino primjenjeni fakultet u Rijeci kao izborni predmet. Osobe sa zvanjem magistar umjetnosti – keramike (svega troje u R.Hrvatskoj koji rade u srednjem školstvu) završili su svoje obrazovanje u inozemstvu (Nacionalna umjetnička akademija u Sofiji,R. Bugarskoj; Umjetnički fakultet, Linz , Austrija)zbog toga što u R. Hrvatskoj nedostaje takav smjer na fakultetu sa cijeljem da doprinese razvoju tog područja u likovnoj umjetnosti. Sve navedene predmete koje smo naveli bili su jedni od glavnih na fakultetu. Upravo to i jest problem jer generacije koje završavaju za dizajn keramike prisiljene su da odaberu nešto drugo umjesto da nastave svoj poziv dalje na fakultetu. Apel keramičkog odjela je svim institucijama kao i udrugama da se zauzmu za nastavak obrazovanja tog smjera. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
157 Dajana Rados PRAVILNIK, Članak 9. Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti temeljem izdanih dopusnica MZOS-a, a nazivi koji se stječu završetkom istih uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine 50/2015). Smatramo da zanimanje magistar/magistra likovne pedagogije ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Zbog navedenih razloga smatramo da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u srednjim školama u području likovne umjetnosti i svim srodnim područjima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
158 Odsjek za povijest umjetnosti FFZG PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, ovim putem Vam se obraćamo kako bismo izložili svoje primjedbe i stajališta na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu (objavljen na mrežnoj stranici https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?entityId=2638). Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu ima dugu tradiciju i krovnu poziciju u obrazovanju budućih predmetnih nastavnika koji su kompetentni izvoditi nastavu iz srednjoškolskoga predmeta Likovna umjetnost i drugih srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Od 2008. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti izvodi se novi diplomski studij nastavničkoga smjera kojim se stječe titula magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti. Stoga je u nacrtu Pravilnika potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti dodati u sljedeće segmente: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja • Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture, točka 8) povijest struke • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke • Članak 9., Program: grafički dizajner, točka 4) povijest struke • Članak 9., Program: industrijski dizajner, točka 7) povijest struke • Članak 9., Program: modni stilist, točka 9) osnove estetike Mišljenja smo da je u prva dva gore navedena segmenta Pravilnika [Članak 6., točka 14; Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1] potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti staviti na prvo mjesto u predviđenoj tablici. Naime, cjelokupni program kojim se ova titula stječe usmjeren je upravo na stjecanje teorijskoga znanja iz svih polja povijesti umjetnosti i temeljitih nastavničkih kompetencija. Primjerice, studenti nastavničkoga smjera diplomskoga studija povijesti umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu tijekom diplomskoga studija stječu minimalno 60 ECTS iz pedagoških/nastavničkih kompetencija, od čega 30 ECTS metodike struke povijesti umjetnosti/likovne umjetnosti. Prema tako razrađenome programu, izrazito usmjerenome upravo na metodiku struke, ovaj program nudi temeljite i široke kompetencije svojim studentima te se time ističe ispred svih ostalih obrazovnih institucija u Hrvatskoj koje također nude srodne kadrove. Smatramo također da bi uz pojedine titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradi obavezno trebala stajati napomena »uz stečene metodičke i didaktičko-psihološko-pedagoške kompetencije«. To se prije svega odnosi na one titule iz kojih se ne može iščitati je li osoba tijekom školovanja stekla spomenute kompetencije. Radi se o sljedećim titualama: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: diplomirani povjesničar umjetnosti, magistar povijest umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: magistar povijesti umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti. • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja: diplomirani povjesničar umjetnosti • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke: diplomirani povjesničar umjetnosti (titula je vjerojatno greškom navedena dva puta pa bi to trebalo ispraviti) Također, ovim putem želimo istaknuti da se, pri preciziranju odgovarajuće vrste obrazovanja u ovom Pravilniku, treba pozornost obratiti i na to da su predmeti Likovna kultura (u osnovnoj školi) i Likovna umjetnost (srednja škola, gimnazijski program; srodni predmeti u stručnim školama) svojim nastavnim sadržajima i metodologijom posve različiti te da između njih ne postoji izražena vertikala obrazovanja kao što je to prisutno kod većine predmeta. Njihove specifičnosti odražavaju se i na razini obrazovanja nastavnoga kadra – tako su akademije likovnih umjetnosti više usmjerene na obrazovanje u osnovnoj školi (ali s dodatnim kompetencijama i za srednju školu), a filozofski fakulteti na srednjoškolsko obrazovanje. Stoga molimo da se uz sljedeće titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradu obavezno stavi napomena »uz stečene kompetencije iz metodike struke povijesti umjetnosti / likovne umjetnosti«: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: magistar/magistra likovne kulture, profesor likovne kulture • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: profesor likovne kulture, profesor likovnog odgoja. Potaknuti komentarima napisanima na navedenoj mrežnoj stranici na kojoj je objavljen nacrt Pravilnika, htjeli bismo upozoriti na potrebu dodatnoga opreza u njegovim daljnjim korekcijama. Naime, pojedini napisani komentari idu u pravcu toga da se titule magistar/magistra primijenjenih umjetnosti i magistar/magistra likovne pedagogije uvrste kao moguće razine obrazovanja (titule) za izvođenje pojedinih srednjoškolskih teorijskih predmeta iz likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti. Moramo pritom naglasiti da program Diplomskog sveučilišnog studija Primijenjenih umjetnosti koji se izvodi na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci uopće ne sadrži kolegije pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkih kompetencija te ne nudi temelj kojim bi se taj prijedlog mogao udovoljiti. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nastavnik predmetne nastave u srednjoj školi mora imati odgovarajuće pedagoške kompetencije (čl. 105, stavka 7.). Kako navedeni program kojom se stječe titula magistar/magistra primijenjenih umjetnosti ne omogućava pedagoške kompetencije ona zasigurno ne bi smjela biti navedena u bilo kojim poslovima u kojima se ovakve kompetencije zahtijevaju, a zasigurno nikako u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 5, točka 27; čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti. Također, program Diplomskog sveučilišnog studija Likovna pedagogija na istoj Akademiji nudi kolegije nastavničkih kompetencija, ali su oni vezani izričito za osnovnoškolski predmet Likovna kultura i kao takvi ne daju potrebne kompetencije za predavanje predmeta Likovna umjetnost (gimnazije, strukovne škole) i srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Prema spomenutom članku Zakona (čl. 105, stavka 7.). navedeni program kojim se stječe titula magistar/magistra likovne pedagogije također ne zadovoljava potrebne pedagoške kompetencije (metodiku struke). Iz svega navedenoga vidljivo je da su magistri likovne pedagogije kompetentni za predavanje predmeta Likovna kultura u osnovnim školama i stručnih predmeta u umjetničkim i strukovnim školama, ali ne mogu biti navedeni kao zanimanja u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti). Obzirom na provedeno reprogramiranje sustava visokoga obrazovanja uvođenjem novih reformiranih programa i važnost preciznog definiranja kompetencija, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija unutar hrvatskog visokoobrazovnoga sustava, izuzetno nam je važno da titule koje se odnose na srednjoškolski predmet Likovna umjetnost i srodne teorijske predmete budu iskazane na pravilan način. Stoga ljubazno molimo da naše stručno stajalište razmotrite s posebnom pozornošću i uvažite iskazane primjedbe u doradama novoga Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. S poštovanjem, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
159 Sunčana Simichen PRAVILNIK, Članak 9. Diplomirala sam na Akademiji primijenejnih umjetnosti sveučilišta u Rijeci i imam primjedbu na Članak 9. i sljedeće programe: Likovna umjetnost, Kiparski dizajner, Dizajner unutrašnje arhitekture točke, Aranžersko-scenografski dizajner, Grafički dizajner, Slikarski dizajner, Dizajner odjeće, Dizajner metala, Dizajner keramike, Industrijski dizajner. Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti, a zvanja koja se postižu završetkom tih studija su: magistar/magistra primijenjene umjetnosti ili magistar/magistra likovne pedagogije. Smatram da zanimanja magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) imaju odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Iz tog razloga smatram da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u umjetničkim srednjim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
160 Saša Mladenović PRAVILNIK, Članak 9. Uočen je propust kojim informatiku (računalstvo) nije kompetentan držati jedino magistar edukacije informatike ili dvopredmetni magistar edukacije informatike i drugog predmeta, pa molimo da se u računalstvo uvedu navedena zvanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
161 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 9. Primjedbe na članak 9., koje se odnose na predmet Računalstvo u programima: Likovna umjetnost, Dizajner unutrašnje arhitekture, Grafički dizajner, Dizajner odjeće, Dizajner tekstila i Modni stilist 1. Smatramo da zvanja: akademski slikar, akademski kipar, diplomirani dizajner vizualnih komunikacija, akademski slikar – grafičar, diplomirani dizajner, magistar art. (dizajner), profesor likovne kulture, magistar grafike, magistar slikarstava, magistar edukacije likovne kulture, profesor likovnog odgoja, profesor likovnih umjetnosti, magistar/magistra dizajna vizualnih komunikacija, magistar/magistra edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, diplomirani inženjer tekstilne tehnologije-projektirane i oblikovanje tekstila i odjeće, profesor matematike i fizike, treba maknuti jer prema opisu predmeta Računalstva u umjetničkim školama, popisane razine obrazovanja nemaju dovoljno informatičkih kompetencija. 2. Predlažemo da se u popis zvanja uvrste magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz uvjet da osoba ima ili stekne pedagoške kompetencije(sukladno čl. 105, st. 7 i st. 14 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14). Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja računalstva, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
162 Glazbena škola Slavonski Brod PRAVILNIK, Članak 9. Poštovane kolege, javljam se u svezi članka 9. koji se odnosi na glazbene i plesne škole. Dano je puno dobrih sugestija, ali je isto tako i proliveno dosta bespotrebne žuči. Nije mi jasno zašto se "glođemo" umjesto da zbijemo redove i napokon se predstavimo javnosti kao profesionalci i složna grupacija? Svakako treba srediti nazive, titule i zvanja te korigirati netočno navedene akademske nazive i izbaciti nepotpune nazive (npr. magistar muzike bez specifikacije završenog studija). Dva komentara su me se osobito dojmila - jedan je od gospođe Sanje Kiš Žuvela, a drugi od Glazbenog učilišta Elly Bašić. U našoj struci je puno različitih zanimanja, a opet vrlo sličnih. Imati znanje i znati ga prenijeti učenicima je vrlo zanimljiva kategorija o kojoj bi se svašta moglo reći. Znam da nisu svi teoretski odsjeci jednako teški, ali znam da nisu ni svi studenti jednako sposobni i motivirani. Zbog toga mi se izuzetno sviđa prijedlog gospođe Kiš Žuvela i stupnjevanje koje je ona navela u tom prijedlogu. Nitko ne umanjuje znanje i vrijednost jednog magistra muzike - kompozitora, dirigenta ili teorije glazbe, ali stvarnost se ne može gledati iz kuta Zagreba i velikih gradova. Zašto to govorim? Ravnatelj sam SGŠ u gradu koji je šesti po veličini u RH. Redovno, svakih pet mjeseci (strogo po Zakonu), raspisujem natječaj za teoretske predmete. Nikada mi se nije javio niti jedan dirigent, niti jedan kompozitor, a profesori teoretskih predmeta se ponekad jave, ali čisto informativno jer očekuju bolje mjesto u nekom većem gradu. Mi u manjim sredinama smo sretni ako nam se jave profesori glazbene kulture odnosno mag. glazbene pedagogije i moram priznati da među njima ima sjajnih ljudi sa ogromnim znanjem i odličnim rezultatima. Tragedija je u tome što ti ljudi ne mogu ostvariti radni odnos na neodređeno vrijeme jer ne udovoljavaju sadašnjem Pravilniku o vrsti stručne spreme koji je još uvijek na snazi. Problem je i sa instrumentima tipa gitare i harmonike gdje se upisuje jako mali broj studenata na Muzičke akademije. Mi u "provinciji" smo presretni ako možemo u osnovnoškolskom obrazovaju dobiti magistra muzike bilo kojeg teoretskog smjera sa završenom srednjom glazbenom školom harmonike ili gitare. Mislim da tu ideju svako treba podržati jer već sada u Slavoniji nam nedostaje dvadesetak profesora gitare. Svakako treba navesti da je profil akademskog muzičara kontrabasiste odnosno magistra muzike - kontrabas zalutao o OGŠ pod točkom br, 8 GITARA. Što se tiče TAMBURE koja je napravila veliki pomak u zadnjih dvadesetak godina, svakako treba napraviti stupnjevanje i prvenstveno dati prednost magistrima muzike bilo kojeg teoretskog smjera sa završenom SGŠ tambure, a tek onda prof. glazbene kulture/mag. glazbene pedagogije koji su imali tamburu u toku studija. Dodatnih prijedloga i ideja ima još, ali se neću ponavljati jer su mnogi kolege o tome već dovoljno rekli. Nadam se da je ovo dobar put da napokon napravimo reda u svojoj struci na zadovoljstvo svih nas, a najviše na zadovoljstvo onih koji su svoj život posvetili glazbi i prenošenju svog znanja novim generacijama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
163 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet PRAVILNIK, Članak 9. U svim je umjetničkim programima i za sve predmete potrebno: • akademske nazive stečene na tzv. bolonjskim studijima pisati rodno osjetljivo kao magistar/magistra, odnosno magistar/magistra inženjer/inženjerka i sl. • uz akademske nazive čije stjecanje ne obuhvaća potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije) potrebno je napisati „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama)“ ili je to potrebno napisati na početku članka 9. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
164 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku PRAVILNIK, Članak 9. Prema opisu predmeta RAČUNALSTVA u umjetničkim školama, smatramo da popisane razine obrazovanja nemaju dovoljno informatičkih kompetencija: - Program: Likovna umjetnost: akademski slikar, akademski kipar, diplomirani dizajner vizualnih komunikacija i akademski slikar - grafičar - Program: dizajner unutrašnje arhitekture: diplomirani dizajner i magistar art. (dizajner) - Program: grafički dizajner: akademski slikar-grafičar, akademski slikar, profesor likovne kulture, diplomirani dizajner, magistar slikarstva, magistar edukacije likovne kulture, profesor likovnog odgoja, profesor likovnih umjetnosti, magistar/magistra dizajna vizualnih komunikacija, magistar/magistra edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti - Program dizajner odjeće: diplomirani dizajner, magistar art. (dizajner), diplomitani inženjer tekstilne tehnologije- projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, akademski slikar-grafičar, profesor matematike i fizike, akademski slikar, magistar slikarstva, magistar/magistra dizajna vizulanih komunikacija, magistra slikarstva - Program: Dizajner tekstila: magistar/magistra dizajna vizulanih komunikacija - Program: modni stilist: magistar/magistra dizajna vizulanih komunikacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
165 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti PRAVILNIK, Članak 9. Na popis zvanja potrebnih za rad na radnom mjestu nastavnika u srednjim školama iz predmeta RAČUNALSTVO (u sljedećim programima članka 9: Likovna umjetnost, Dizajner unutrašnje arhitekture, Grafički dizajner, Dizajner odjeće, Dizajner tekstila, Modni stilist), predlažemo da se uvrsti zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz uvjet da osoba ima ili stekne pedagoške kompetencije (sukladno čl. 105, st. 7 i st. 14 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14). Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za navedena radna mjesta, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Studijski programi navedenih studija, s detaljnim popisom i opisom svih predmeta, dostupni su na mrežnim stranicama Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku http://www.ffos.unios.hr/infoznanosti/studijski-programi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
166 Hrvatsko biološko društvo (HBD) PRAVILNIK, Članak 9. Strukovne škole Općeobrazovni predmet Biologija u svim profilima zanimanja (strukovnih kvalifikacija) mogu isključivo voditi biolozi koji su završili diplomski studij edukacije biologije ili su stekli stručnu kvalifikaciju biologa uz naknadno doškolovanje i postizanje Zakonom propisnih ECTS bodova pedagoških kompetencija. Zbog toga uz svaki općeobrazovni predmet strukovnih zanimanja u kojima se učenici pohađaju predmet Biologija tijekom: • 1 godine učenja (ekonomist, tehničar za računalstvo,...), • 2 godine (medicinska sestra,..), • 3 godine (kemijski tehničar), • 4 godine (veterinarski tehničar); treba stajati popis zanimanja nastavnika biologije: • magistar/magistra edukacije biologije i kemije • magistar/magistra edukacije biologije • profesor biologije • profesor biologije i kemije • profesor biologije i geografije • magistar/magistra eksperimentalne biologije* • magistar/magistra biologije* • magistar/magistra ekologije i zaštite prirode* • magistar/magistra molekularne biologije* • diplomirani inženjer biologije* • diplomirani inženjer molekularne biologije* * s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama) uz napomenu da je metodički dio obrazovanja potrebno steći pri fakultetima koji imaju dopusnice za metodiku biologije s približno polovinom ECTS bodova za metodičke predmete unutar grupe predmeta za stjecanje pedagoških kompetencija. Navedena biološka zanimanja također su neophodna za kvalitetno odvijanje strukovnog predmeta Osnove ekologije u profilima koji je imaju jednu ili dvije godine u satnici 1/35, odnosno 2/70. U strukovnim zanimanjima u kojima je predviđena mogućnost zapošljavanja profesora biologije treba dodati sve mogućnosti kao i za općeobrazovni predmet Biologija u strukovnim predmetima: Osnove opće i stanične biologije, Osnove botanike i geobotanika, Osnove zoologije i zoogeografija, Fiziologija čovjeka i nasljeđivanje, Ekotoksikologija, Zaštita prirode i okoliša, Zaštita okoliša, Higijena, Biologija i higijena, Mikrobiologija, Mikrobiologija s vježbama, Anatomija i fiziologija, Prva pomoć, Ljekovito bilje s botanikom, Humana fiziologija, Botanika, Pravilna prehrana, Čovjek, zdravlje i ekologija. Ima veći broj strukovnih predmeta gdje po vokaciji mogu i trebaju predavati i profesori biologije (odnosno njima srodna biološka zanimanja kako je navedeno u gornjem tekstu), pored navedenih ostalih struka, i onih u kojima nisu uopće navedeni profesori biologije (npr. Fitocenologija u profilu: šumarski tehničar; Zaštita na radu, higijena i sanitacija u profilu: Tehničar nutricionist; Poljoprivredna botanika te Zaštita bilja u profilu: opći poljoprivredni tehničar; Zaštita čovjekova okoliša u poljoprivrednom tehničaru- fitofarmaceut). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
167 Tonči Peranić PRAVILNIK, Članak 9. U cijelom članku 9. Program likovna umjetnost nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE. Nadam se da će ta greška biti ispravljena kako ne bi bilo problema i neugodnosti za nastavnike koji su završili taj smjer na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
168 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRAVILNIK, Članak 8. Članak 8. Stručni suradnici (srednja škola) S obzirom na činjenicu kako se termin «stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskog profila» odnosi na tri ravnopravna stručnjaka – edukacijskog rehabilitatora, logopeda i socijalnog pedagoga – predlažemo da se tako i navedu. Radi se o tri različita profesionalna identiteta i tri različita stručnjaka koji se bave različitim poslovima i različitim populacijama što je utemeljeno na specifičnim kompetencijama koje se razvijaju tijekom visokoškolskog obrazovanja na tri zasebna studijska programa (Rehabilitacija/Edukacijska rehabilitacija; Logopedija; Socijalna pedagogija). Na mjestu gdje se navode stručni suradnici u srednjoj školi predlažemo stručnjake edukacijsko-rehabilitacijskog profila navesti zasebno kako slijedi (dodati i logopeda). U ovom članku koji se odnosi na stručne suradnike u srednjoškolskoj ustanovi potrebno je uz postojeće stručne suradnike navesti i magistra logopedije (i sve ostale prijašnje inačice ovog stručnog naziva) budući da najveći broj djece s teškoćama koji pohađa redovne srednje škole zapravo ima teškoća iz područja specifičnih teškoća učenja koje su uvjetovane jezičnim, komunikacijskim, govornim teškoćama te teškoćama ili oštećenjima sluha što spada isključivo u domenu rada logopeda. Odnosno, adekvatnu podršku za uspješno obrazovanje u obrazovnoj ustanovi učenicima s navedenim teškoćama i njihovim nastavnicima može pružiti isključivo logoped. U protivnom, vrsta podrške navedenoj populaciji učenika (u ukupnoj populaciji srednjoškolaca ona iznosi između 10-12 %) neće biti odgovarajuća niti učinkovita. Istovremeno molimo i dopunu dosadašnjih nazivlja koji su izjednačeni s novim akademskim nazivima kako slijedi. To znači da će stajati: 1) edukacijski-rehabilitator - profesor - defektolog - diplomirani defektolog-odgajatelj predškolske djece - diplomirani defektolog-nastavnik razredne nastave -profesor defektolog-opći smjer -profesor defektolog-smjer rehabilitacija -profesor rehabilitator -magistar edukacijske rehabilitacije 2) logoped - profesor - defektolog -diplomirani defektolog - logoped -profesor defektolog - smjer logopedija -profesor logoped -magistar logopedije 3) socijalni pedagog - profesor - defektolog -diplomirani socijalni pedagog -diplomirani defektolog - socijalni pedagog -profesor defektolog - smjer poremećaj u ponašanju -profesor socijalni pedagog -magistar socijalne pedagogije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
169 Ministarstvo kulture PRAVILNIK, Članak 8. Čl. 8 (4) Uz sve ovdje navedeno upozoravam na činjenicu da stručni suradnik - školski knjižničar/knjižničarka u srednjoj školi stječe zvanje tek stručnim ispitom prema Zakonu o knjižnicama (NN 105/97, 05/98, 104/00, 69/09) i Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Prof. dr. sc. Daniela Živković Predsjednica Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskom zvanju Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
170 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 8. Na popis zvanja potrebnih za rad u srednjoškolskim knjižnicama smatramo da je potrebno uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije te zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije. Studenti koji završe preddiplomski studij Informatologije i diplomski studij Informatologije ili dvopredmetni diplomski studij Informatoglogije i informacijske tehnologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u potpunosti su obrazovani za rad u školskoj knjižnici te imaju potrebne formalne uvjete (najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva) propisane Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Kada su u pitanju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije koje su potrebne za rad u školskoj knjižnici (sukladno čl. 105., st.12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14), studenti koji imaju završenu Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičku izobrazbu to dokazuju zasebnim dokumentom izdanim od strane Filozofskog fakulteta u Osijeku ili neke druge ustanove u kojoj su stekli takve kompetencije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
171 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRAVILNIK, Članak 8. Sekcija za školske knjižnice HKD-a podržava Nacrt pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu, ali smatramo da je neprihvatljivo da se na radno mjesto knjižničara zapošljavaju ljudi sa neodogovarajućom visokom stručnom spremom i da ih se onda upućuje na diplomski studij iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja. To otvara prostor za manipulacije i time se uskraćuju prava diplomiranim knjižničarima kojih ima na tržištu rada te naglašavamo da Pravilnik o stručnoj spremi u OŠ ne može i ne smije biti suprotan Zakonu o knjižnicama čl. 34 i Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
172 Martina Erić PRAVILNIK, Članak 8. U čl.8, st.3 -Stručni suradnik/suradnica edukacijsko rehabilitacijskog profila izostavljen je stručni suradnik logoped koji ima kompetencije za rad s učenicima s teškoćama govorno glasovno jezične komunikacije te teškoće u učenju, a kojih je po statistikama do 10% u OŠ i SŠ Republike Hrvatske. Samim time logoped bi trebao biti sastavni dio stručne službe u OŠ i SŠ. Sekcija školskih logopeda HLD-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
173 Josipa Baumhak PRAVILNIK, Članak 8. STRUČNI SURADNIK STRUČNJAK EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOG PROFILA Poštovani, u ovome članku izostavljena je titula profesor socijalni pedagog. Nadam se da se radi o omašci te da ćete istu ispraviti uvrštavanjem navedene titule. S poštovanjem, Josipa Baumhak Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
174 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti PRAVILNIK, Članak 8. Na popis zvanja potrebnih za rad u knjižnicama srednjih škola (školski knjižničar/knjižničarka) nužno je uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije te zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije. Studenti koji završe preddiplomski studij Informatologije i diplomski studij Informatologije ili dvopredmetni diplomski studij Informatoglogije i informacijske tehnologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u potpunosti su obrazovani za rad u školskoj knjižnici te imaju potrebne formalne uvjete (najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva) propisane Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Kada su u pitanju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije koje su potrebne za rad u školskoj knjižnici (sukladno čl. 105., st. 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14), studenti koji imaju završenu Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičku izobrazbu to dokazuju zasebnim dokumentom izdanim od strane Filozofskog fakulteta u Osijeku ili neke druge ustanove u kojoj su stekli takve kompetencije. Studijski programi navedenih studija, s detaljnim popisom i opisom svih predmeta, dostupni su na mrežnim stranicama Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku http://www.ffos.unios.hr/infoznanosti/studijski-programi Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet u Osijeku Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
175 Jasmina Vuković PRAVILNIK, Članak 8. U članku 8. stavak (3) STRUČNI SURADNIK/SURADNICA EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOG PROFILA. i opet je naveden profesor defektologije koji ne postoji, nego treba pisati profesor defektolog smjera REHABILITACIJA, koji je ispušten, a sve sukladno Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti ( NN 124/11) koji kaže sljedeće: I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuje sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na magistre edukacijske rehabilitacije primjenjuju se i na osobe koje su završile visokoškolsko obrazovanje na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, odnosno Fakultetu za defektologiju kao redoviti ili izvanredni studij, a prema prethodnim programima studija za smjer defektolog – učitelj, defektolog – odgajatelj, defektolog – opći smjer, defektolog – rehabilitator ili su završili dvopredmetni studij defektologije, ako im je jedan od predmetnog studija bilo područje: mentalna retardacija, oštećenje vida, oštećenje sluha ili tjelesno oštećenje. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na magistre edukacijske rehabilitacije primjenjuju se na odgovarajući način i na sveučilišne prvostupnike edukacijske rehabilitacije koji sudjeluju u procesu pružanja edukacijsko-rehabilitacijskih usluga. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod. Članak 2. Edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost čine pojedinačno ili skupno usmjereni edukacijsko-rehabilitacijski postupci te mjere utemeljene na načelima i spoznajama edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti i prakse koja obuhvaća: – rano otkrivanje – rano uočavanje rizika za moguće odstupanje od tipičnog razvoja, okolinskih prepreka i drugih nepovoljnih čimbenika te upućivanje na dijagnostiku, – timsku dijagnostiku – sudjelovanje u interdisciplinarnom dijagnostičkom timu, – procjenu potreba za podrškom, procjenu u svrhu izrade individualiziranih programa poticanja, osobno usmjerenih i obiteljski usmjerenih planova podrške, procjenu profesionalnih interesa i sposobnosti, – ranu intervenciju – program rane intervencije usmjeren na poticanje određenih razvojnih područja u cilju ublažavanja i prevencije daljnjih razvojnih teškoća i stvaranjem većih mogućnosti za uključivanje u redovite oblike odgoja i obrazovanja, odnosno prevenciju institucionalizacije. Provodi se u obitelji i podrazumijeva individualizirani obiteljski program podrške (neposredan rad s djetetom, savjetovanje i edukacija roditelja), posredovanje i sudjelovanje u tranzicijskom programu, – promicanje prava djece s teškoćama u razvoju i njihovih roditelja, kao i osoba s invaliditetom u zajednici – javni rad usmjeren na upoznavanje i senzibilizaciju javnosti za podizanje razine svijesti o pravima osoba s invaliditetom te primjenu načela izjednačavanja mogućnosti na sljedećim područjima djelovanja: a) promicanje važnosti obiteljskog života, b) naglašavanje preduvjeta za neovisno življenje u zajednici, c) promicanje dostupnosti redovitog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju i podrške koja im je potrebna, d) promicanje kvalitetnije zdravstvene zaštite djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, e) promicanje jednakog pristupa socijalnim uslugama za osobe s invaliditetom, f) promicanje pristupačnosti u zajednici uklanjanjem prostornih prepreka i omogućavanjem pristupa informacijama, g) izjednačavanje mogućnosti studenata s invaliditetom u sustavu visokog obrazovanja, h) promicanje aktivne participacije osoba s invaliditetom u području profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i rada, i) promicanje zaštite osoba s invaliditetom i ostvarivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugim osobama, j) promicanje razvitka i afirmacije kreativnih mogućnosti osoba s invaliditetom u svrhu ravnopravnog uključivanja u kulturni život, k) promicanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u svim oblicima javnog života i svim procesima političkog odlučivanja, l) promicanje razvoja odgovarajućih uputa, obrazovanja i sredstava potrebnih za sudjelovanje u rekreativnim, športskim aktivnostima i razonodi za osobe s invaliditetom, m) promicanje značaja djelovanja udruga osoba s invaliditetom i učinkovite suradnje između tijela državne vlasti i organizacija civilnog društva, a s ciljem smanjivanja socijalne isključenosti, n) promicanje dostupnosti istraživanja i podatka za unapređenje i sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim segmentima društvenog života u svrhu poboljšanja kvalitete njihova života na multidisciplinaran način, o) promicanje međunarodne suradnje i praćenje međunarodnih programa razvoja, uključivanjem osoba s invaliditetom u donošenje odluka koje se odnose na ostvarivanje njihovih prava, – edukacijsko-rehabilitacijske individualne i/ili grupne postupke i programe: bazična perceptivno-motorička stimulacija, poticanje perceptivno-motoričkog razvoja, rehabilitacija igrom, poticanje senzorne integracije, rehabilitacija putem pokreta, peripatologija, primijenjena analiza ponašanja, strukturirani programi s vizualnom podrškom, sustavi augmentativne i alternativne komunikacije, uključujući znakovni i slikovni jezik i Braillovo pismo, kognitivne strategije učenja, tehnike individualnog i grupnog poučavanja, poticanje razvoja kognitivnih, praktičnih i socijalnih kompetencija, poticanje harmoničnih odnosa s vršnjacima, poticanje osobnog i socijalnog razvoja u grupi, poticanje razvoja prirodnog kruga podrške (obitelj, rodbina, prijatelji, poznanici itd.), spolni odgoj i edukacija, osnaživanje za samozastupanje, programi podrške u sustavu zapošljavanja te organiziranog stanovanja, modeli osobno i obiteljski usmjerenog planiranja podrške, programi profesionalnog razvoja, tranzicijski programi, metode kreativne terapije i art/ekspresivih terapija, metode komplementarnih terapija, kao i široki spektar drugih rehabilitacijskih postupaka u području rehabilitacijske medicine, psihosocijalne onkologije, asistivne i rehabilitacijske tehnologije, – odgojno-obrazovni rad s djecom s većim teškoćama u razvoju, uključujući predškolski odgoj, osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, profesionalnu izobrazbu i radno osposobljavanje te cjeloživotno učenje odraslih osoba s invaliditetom, – koordinaciju podrške u različitim sustavima u svrhu zastupanja, upućivanja i praćenja korisnika, – edukacijsko-rehabilitacijsku superviziju – podršku u unaprjeđenju profesionalnih kompetencija i poboljšavanju usluga koje se pružaju korisnicima, – konzultaciju/savjetovanje – oblik podrške djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, – suradnju – dobrovoljna, ravnopravna, formalna i neformalna, zajedničkim ciljevima usmjerena aktivnost radi ostvarivanja primjerene podrške i produktivnog rješavanja potreba djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, – timski rad – sudjelovanje u donošenju zajedničke odluke na temelju multidisciplinarne procjene o klasifikaciji teškoće, primjerenom obliku rane intervencije, školovanja, profesionalnog obrazovanja i radnog osposobljavanja, zapošljavanja i sl., – edukacijske aktivnosti – uključuju naobrazbu pojedinaca i skupina u ovladavanju općim i specifičnim edukacijsko-rehabilitacijskim znanjima i vještinama u cilju stjecanja profesionalnih kompetencija edukacijsko-rehabilitacijske naobrazbe, – edukacijsko-rehabilitacijska stručna i znanstvena istraživanja – uključuju temeljna, primijenjena i razvojna istraživanja u svrhu produbljivanja spoznaja na području edukacijsko-rehabilitacijske znanosti i unapređenja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, – edukacijsko-rehabilitacijsku evaluaciju – evaluacija svih edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka, programa i načina djelovanja, povezana sa sustavima stručne i znanstvene dijagnostike i procjene. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
176 Sveučilište u Zadru PRAVILNIK, Članak 8. Isti komentar upisan je uz članak 5, zadnja točka, stavak 4. - stručni suradnik knjižničar, budući da se u osnovnoj i srednjoj školi radi o istom zvanju: Članak 8., stavak 4. (školski knjižničar/knjižničarka) treba preurediti na način da se u tablici ili navode nazivi zvanja iz svih akreditiranih studijskih programa u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti na kojima se obrazuju knjižničari u RH, ili se bez tablice navode samo odredbe Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14) kojim je reguliran ulaz u profesiju knjižničar (navedene iza tablice ranije u članku 5., zadnja točka, stavak 4.) Naime, ulazak u profesiju knjižničar definiran je navedenim pravilnikom, bez obzira što se izlazna zvanja koja daju pojedini sveučilišni studiji razlikuju. Navodimo primjer studijskog programa Informacijske znanosti koji daje zvanje magistar/magistra informacijskih znanosti, a studenti stječu potrebnih 60 ECTS-a iz temeljnih predmeta knjižničarstva koji su definirani člankom 3. navedenog pravilnika. Napominjemo da se radi o sveučilišnom studiju na kojem se obrazuju redovni studenti. Članak 8. ovog nacrta treba uskladiti s istim koji se odnosi na osnovnu školu jer su uvjeti za školskog knjižničara jednaki i u osnovnoj i u srednjoj (općoj ili strukovnoj) školi. Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
177 Claudia Tarle PRAVILNIK, Članak 8. Za stručnog suradnika knjižničara u srednjoškolskoj ustanovi nedostaje zvanje diplomiranog informatologa smjera bibliotekarstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
178 Valentina Černeka PRAVILNIK, Članak 8. U ovom stavku nije navedena mogućnost zapošljavanja profesora defektologa-logopeda i magistra logopedije u srednjim školama iako je sve veći broj djece s teškoćama u čitanju i pisanju integrirano u redovnu nastavu srednjih škola, te trebaju logopedsku pomoć. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
179 Matija Kovačević PRAVILNIK, Članak 7. Poštovani, Slažem se s prijedlogom UPRIS-a, te prilažem još dva: 1) Pedagoške kompetencije koje sam stekao kao magistar edukacije francuskog jezika i književnosti pravno su mi omogućile na određeno vrijeme raditi kao odgajatelj u učeničkom domu. S druge strane, socijalni radnik nema mogućnost raditi kao odgajatelj u učeničkom domu, iako program njegovog obrazovanja, po mojem skromnom mišljenju, mnogo više odgovara poslovima i situacijama s kojima se susreće odgajatelj u učeničkom domu. Ja kao nastavnik nikad nisam slušao kolegije kao što su Savjetovanje, Interpersonalna komunikacija, Socijalni rad s pojedincem, obitelji, grupom, Socijalni rad i ovisnosti, Socijalni rad i mladi društveno neprihvatljivog ponašanja, Socijalna psihijatrija, Socijalna pedagogija i mnogi drugi (da ne spominjem opsežne praktikume i terenski rad iz mnogih od tih predmeta) koji pružaju itekako korisna znanja i kompetencije za rad sa srednjoškolcima u učeničkom domu. Ako je potrebno dopuniti neke pedagoške kompetencije, one se mogu naknadno steći. Stoga apeliram na uvrštavanje sljedećih zvanja u odgovarajuće obrazovanje odgajatelja u učeničkom domu: Diplomirani socijalni radnik Magistar/magistra socijalnog rada 2) Preporučam da se školama kojima je osnivač i vlasnik vjerska zajednica pruži mogućnost zapošljavanja pastoralnih radnika u zanimanje odgajatelja u učeničkom domu. Pastoralni radnici u svom obrazovanju slušaju pedagoške i psihološke predmete, a njihovo zanimanje se općenito smatra blisko zanimanjima učitelja, savjetovatelja i socijalnog radnika (v. http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/book/part2/node1004.htm), te im pruža obilno praktično iskustvo odgojno-obrazovnog djelovanja i skrbi za pojedince, skupine i obitelji, uključujući adolescente. Ljubazno molim da se navedena dva prijedloga razmotre pri donošenju Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. S poštovanjem, Matija Kovačević, nastavnik francuskog jezika, Srednja škola u Maruševcu s pravom javnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
180 UPRIS - udruga za prirodoslovna istraživanja PRAVILNIK, Članak 7. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u dijelu XI. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa u školskoj ustanovi u članku 105. stavak 13 piše: „Poslove odgajatelja može obavljati osoba koja je zavšila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije“. Ovdje nije jasno koje su to odgovarajuće vrste te smatra li se time i učitelj/ica razredne nastave. Kod natječaja za odgajatelja u učeničkom domu navedeni su kriteriji: završen diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i imati pedagoške kompetencije (sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu). U spomenutom Pravilniku iz 1999. u Članku 52. stoji: „Za odgajatelja u učeničkom domu može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za profesora ili stručnog suradnika u srednjoj školi.“ Uzrok: 1999. godine postojala je Učiteljska akademija u trajanju od dvije godine, dok je danas Učiteljski fakultet u trajanju 3 + 2 godine. Argument: Učitelji razredne nastave imaju pedagošku grupu predmeta (didaktika, psihologija odgoja i obrazovanja, pedagogija i metodika nastave svakog predmeta) uvelike opširniju od primjerice profesora jednog ili dva nastavna predmeta. Ovime bi se dala dodatna mogućnost zapošljavanja usko specijaliziranom kadru koji je prezastupljen na burzi rada te nema mogućnost zaposlenja u srodnoj struci za razliku od većine nastavnika predmetne nastave. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
181 Nataša Kletečki PRAVILNIK, Strukovne škole ZSV biologije Zagrebačke županije: predlažemo da se uz zanimanja prehrambeni tehničat, ekološki tehničar, kemijski laborant, proizvođač stakla, proizvođač gume za sve predmete gdje piše da ih može predavati prof. kemije još doda i: prof. biologije i kemije, prof.kemije i fizike, magistar/magistra kemije, dipl.ing kemije. Kod zanimanja ekonomist za predmet Energetika treba dodati: prof. biologije i kemije. Kod zanimanja ekonomist za predmet Tehnologija s ekologijom treba dodati: prof. biologije i prof. biologije i kemije, dipl.ing .biologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
182 Nataša Kletečki PRAVILNIK, Strukovne škole ZSV biologije Zagrebačke županije: Beljak Lovorka, Bošnjak Petra , Grgas Vladimira, Kelava Marija, Kletečki Nataša, Kupina Ramljak Andreja, Martinček Valentina, Mihaljević Ivka, Mezga Tamara, Pavlić Držanić Zlatka, Sedlar Marija, Rajšel Branimir, Topolnjak Ana, Turk Daliborka, Vlahović Diana. Smatramo kako je prof. biologije i kemije, dipl.ing biologije, dipl.ing ekologije koji je odslušao puno više ili jednako botaničkih kolegija kao i dipl.ing poljoprivrede kvalificiran za predavanje Poljoprivredne botanike i Zaštita čovjekova okoliša, ali i predmeta Tlo znanstvo i zaštita bilja, Cvjećarstvo, Dendrologija s rasadničarstvom (ako je isti predmet odslušali na studiju - diplomskom, specijalističkom ili poslijediplomskom). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
183 Alen Palijaš PRAVILNIK, Strukovne škole U ovom Pravilnik nedostaje iznimno velik broj svih zanimanja koja se osposobljavaju u strukovnim školama čime nedostaje i iznimno velik broj predmeta koje se izvode u strukovnim školama (četverogodišnjim i trogodišnjim), a samim time nedostaje i definiranje tko je osposobljen za predavanje predmeta koji su definirani planom određenog srednjoškolskog zanimanja za koje se učenici osposobljavaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
184 Antonela Czwik PRAVILNIK, Strukovne škole U Članku 9., Nacrta stavka Strukovne škole, 10. OBRAZOVNI SEKTOR TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, program KONOBAR, nastavni predmet Gospodarska matematika, vrsta i razina obrazovanja: Diplomirani ekonomist, Profesor matematike, diplomirani inženjer matematike, Magistar ekonomije, Magistar oec.univ.spec.oec, Magistar teorijske matematike, Magistar edukacijske matematike i informatike, Magistar edukacijske matematike i fizike, Magistar edukacijske matematike. Brisati: Diplomirani ekonomist, Magistar ekonomije, Magistar oec.univ.spec.oec. Obrazloženje: Predmet Gospodarska matematika odnosi se na opće matematičke sadržaje a riječ "gospodarska" je oznaka da je samo dio nastavnog plana i programa predviđen za matematiku koja se može primijeniti u struci. POPIS učitelja i nastavnika matematike osnovnih i srednjih škola suglasnih s navedenim: Mario Koritnik, Ana Benazić Jurčić , Anita Čorak, Maja Ivišić, Mirela Plavčić Jurković, Marko Višić, Mara Grašić, Mirjana Gaćina Bilin, Magdalena Jukić, Robert Milobar, Maja Balat, Sanja Ivanović, Irena Žagar-Božičević, Ivana Bubić, Ana Šimunović, Renata Pintar, Zvjezdana Jurić, Ljerka Jareb, Elen Markovčić, Snježana Bošnjak, Verena Dagmar Kušenić, Jelena Noskov, Lidija Lauš Leščan, Gordana Paić, Ljubica Jerković, Verica Savić, Ivona Han, Monika Peša, Karolina Brleković, Klaudija Barukčić, Anamaria Citkovic, Ljerka Jukić Matić, Sanja Janeš, Marijana Lopojda, Marija Špiranec, Mladen Brajica, Ivana Matić, Mateja Pantaler, Lahorka Havranek Bijuković, Ružica Mikić, Ivam Nađ, Sonja Eberling, Emira Martinić, Katica Govorko, Ana Rajković, Saša Knežević, Nataša Maričić, Sanja Loparić, Katarina Medved, Drago Govorko, Anita Bujas, Ivana Tkalčec, Ivan Benić, Melani Mihalec, Emir Agić, Jasmina Alilović, Željko Turkalj, Nina Šegvić, Kristian Golubić, Iva Leško Turkalj, Sanja Roklicer, Vlatka Miketinac- Vlašić, Sandra Štiks, Marina Gernhardt, Maja Škrlec, Rajna Franjo, Ana Kunosić, Jadranka Baržić, Helena Jurić, Iva Frlan Marčelja, Ina Pendić, Daria Novinc, Sanja Bimbi, Miranda Jovanović, Sonja Mudrić, Snežana Kranjec, Jasmina Mijanović Puđak, Tomislav Eržen, Nataša Lončarić, Lana Kovačić Švenda, Jadranka Perković, Sandra Božić, Zlatka Miculinić Mance, Jadranka Zebić, Olivera Đorđević, Ana Novaković, Manuela Žbulj, Antonia Miličić, Mirela Pešut, Monika Idlbek, Ivica Gregurec, Marija Štivić, Linda Božović, Paula Novaković, Anita Sučić, Marija Bokšić, Ana Baraba, Ante Toni Vrdoljak, Marina Mihanović Kundid, Marija Vrdoljak, Anka Cikojević, Suzi Radović, Minja Stepić, Marin Kanaet, Verica Blagus, Josipa Mitar, Sanja Bakalović, Gordana Grah, Marija Jurišić Šarlija, Vesna Seuček, Snježana Varga, Kristina Pijaca, Ivana Zlatar, Tanja Katunarić Tutman, Ana Mravak Obratov, Dražena Potočki, Sanja Grabusin, Anita Ivanovic Plic, Mirjana Bagarić, Suzana Ruzic Mateljan, Anita Medvidović Vrnoga, Suzana Jurin, Anita Midžić Topalović, Mihajlo Lerinc, Amalija Colić, Spomenka Roth, Ivana Polanović, Mateja Šafarić Novak, Željka Sente, Andrea Jurasović, Adela Buljac, VlatkaHižman-Tržić, Brankica Majdiš, Bernardica Bakula, Ljiljana Krišto, Slavica Jerkovic, Katica Leko, Tihana Kraml Kanaet, Petar Radanović, Ivana Gurović, Dubravka Kovač, Anđelka Marin, Filka Babić, Nikolina Jakovljević, Višnja Šuperba, Suzana Kustić, Ivana Šoše, Katarina Janči, Danijela Jakovac, Lucija Laća Lakoš, Barbara Celinić, Ivana Ćulav, Slavena Popić, Anita Grgurić, Marija Bazdan, Nikolina Crljenak, Danijela Sikirić, Maja Buhin Pandur, Natalija Buden, Vanda Louč, Gordana Družinec, Anita Mihanović, Neven Crnošija, Maja Novaković, Dubravka Crnošija, Ranko Vujević, Kristina Vučić, Željana Pavlović, Ana Zeman, Mirjana Matijević, Milena Bošnjak, Marijana Gladović, Gordana Senić, Damir Šišić, Mladen Zmazek, Ela Veža, Gordana Lović-Krstonošić, Ružica Soldo, Milena Pašić, Višnja Matošević, Marin Kečkiš, Amira Mahmutović Redžić, Deana Kuvačić, Željka Hanžek, Diego Tich, Ljerka Linić, Irena Bego, Melita Svaguša, Mario Matošević , Božica Borbaš, Ana Borbaš Bajivić, Lidija Lubina, Biljana Stipetić, Sandra Grgurić, Merica Ivanda, Manuela Brncic Dadic, Snježana Ćenan, Đurđica Srečec Majorinc, Svjetlana Anderluh, Biljana Kuhar, Marica Brzica, Gordana Divić, Sandra Štampar, Magdalena Srdarević, Sanja Nizić, Nikolina Bubica, Nedjeljka Kazija, Mateja Jurjako, Ruža Žužul, Alen Andrijić, Dario Mišanec, Ines Gracin, Snježana Šišić, Ivana Bencun, Jasna Kašik, Ana Ostojić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
185 Srednja škola Ilok PRAVILNIK, Strukovne škole U obrazovnom sektoru poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivreda prethodnim Pravilnikom, kao i ovim prijedlogom, nije obuhvaćena stručna sprema koja se stjecala na području bivše SFRJ, prije 1991. godine. Konkretno, na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu stečena je stručna sprema Diplomirani inženjer poljoprivrede, smjer voćarsko vinogradarski (godine 1985.). U starom pravilniku, kao i u ovom prijedlogu predviđena je stručna sprema dipl. ing agr. smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, te dipl. ing agr. smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo, dok se nigdje ne pojavljuje samo "vinogradarstvo i voćarstvo", iz čega proizlazi da osoba s tom stručnom spremom nije stručna predavati čak niti vinogradarstvo i voćarstvo. Molimo Vas da se smjer "voćarstvo i vinogradarstvo" uvrsti u novi pravilnik na adekvatan način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
186 Dominik Tomislav Vladić PRAVILNIK, Strukovne škole 9. Obrazovni sektor ekonomija, trgovina i poslovna administracija, smjer Ekonomist - Informatika, treba dodati magistra informatike. 10. Hotelijersko-turistički tehničar, predmet Računalstvo, treba dodati magistra informatike. 10. Turističko-hotelijerski komercijalist, predmet Računalstvo, dodati magistra informatike. S obzirom da je izjednačen diplomirani informatičar i magistar informatike, a diplomirani informatičar je naveden. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
187 Željko Dujmović PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) za nastavne predmete ekonomske grupe predmeta potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - sveučilišni specijalist organizacije i managementa (univ.spec.oec.) Naime, to je akademski naziv koji se stječe na Ekonomskim fakultetima završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija. Uz ovo zvanje potrebna je i stečena pedagoško-psihološka naobrazba. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
188 Željko Dujmović PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) odjeljak Strukovne škole za nastavni predmet Informatika i nastavni predmet Računalstvo potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - magistar inženjerske informatike – 300 ECTS bodova Uz ovo zvanje potrebna je i stečena pedagoško-psihološka naobrazba. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
189 Tomislav Kakša PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, u pregledu vezano za sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede primijećeni su nedostaci, te na osnovu njih predlažem izmjene i dopune. Isto tako trebalo bi usporediti zvanja između srodnih i istih institucija, npr. Agronomski fakultet u Zagrebu – Poljoprivredni fakultet u Osijeku i to za sve sektore srednjoškolskog obrazovanja, ali i za osnovnoškolsko obrazovanje. Od četverogodišnjih programa u sektoru poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede navode se slijedeći programi: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE, , POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR, POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI, te nedostaju: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR STOČAR, POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT, TEHNIČAR POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE. (Poveznica: http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353) Isto tako nedostaju noviji programi, a koje je potrebno ubaciti: 1. program AGROTEHNIČAR koji objedinjuje i mijenja programe: Poljoprivredni tehničar opći, Poljoprivredni tehničar stočar i Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje ((Poveznica: http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353) 2. program AGROTURISTIČKI TEHNIČAR koji predstavlja kvalitetnu nadopunu postojećem sustavu obrazovanja u poljoprivredi, turizmu i ugostiteljstvu. Ta su obrazovna područja ujedinjena u tom novom nastavnom programu kao što su i ujedinjena u planu gospodarskog razvoja Hrvatske. (poveznica:http://www.asoo.hr/UserDocsImages/Nastavni%20planovi%20i%20programi%201-9/1/agroturisticki_tehnicar.pdf) U četverogodišnjem programu POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta STOČARSTVO te nastavnog predmeta MEHANIZACIJA U BILJNOJ PROIZVODNJI, pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 U trogodišnjem programu STOČAR, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta MEHANIZACIJA U STOČARSTVU pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 U trogodišnjem programu POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta MEHANIZACIJA, pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
190 Sandra Brajnović PRAVILNIK, Strukovne škole Molim vas, kod sektora Ekonomija, trgovina i poslovna administracija svakako staviti rečenicu kao i kod svih drugih sektora: U svim okvirnim nastavnim planovima i programima u Obrazovnom sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija propisani su kadrovski uvjeti. Ovako ispada da zanimanja Prodavač i Komercijalist u podsektoru Trgovina uopće ne postoje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
191 Ivan Tudić PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, za strukovne škole OBRAZOVNI SEKTOR STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA potrebno je dodati za strojarska zanimanja: stručni prvostupnik inženjer mehatronike magistar/magistra mehatronike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
192 Željka Kadi PRAVILNIK, Strukovne škole Strukovne škole , Članak 7.; 9. obrazovni sektor Ekonomija, trgovina i poslovna administracija, program Ekonomist; Nastavni predmeti Energetika i Tehnologija s ekologijom Nastavni predmeti Energetika i Tehnologija s ekologijom navedeni za obrazovni program Ekonomist dio su starog Nastavnog plana i okvirnog programa iz 1996. Izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa Ekonomist iz 2011. nisu predviđeni navedeni nastavni predmeti, pa je neobično što ih ovaj dokument navodi. Ukoliko se u budući Plan i program Ekonomist ponovno uvede predmet Tehnologija s ekologijom, smatram da je između ostalih, u kadrovskim uvjetima ovdje mjesto profesoru biologije i kemije/ magistru edukacije biologije i kemije. Čudilo me 1996., a iznenađuje da i danas kreatori kadrovskih uvjeta nisu uključili profesore biologije i kemije u predmet Tehnologija s ekologijom. Profesori biologije i kemije završili su stručne biološke i kemijske kolegije, koji uključuju terenske nastave i praktičan rad u laboratoriju, što je preduvjet za duboko razumijevanje ekologije. Uz sva područja kemije, biologije, slušali su i dvosemestralni kolegij fizike. Sve ovo daje im temelje za uspješno poučavanje o tehnološkim procesima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
193 Jure Orlović PRAVILNIK, Strukovne škole 1. OBRAZOVNI SEKTOR POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA Poštovani, molim da za navedene predmete uvrstite i naziv diplomirani inženjer agronomije smjer AGROEKONOMIKA. Za program; POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE PREDMETI: Temelji biljnogojstva - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo i uređenja tala - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Poljoprivredna botanika - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Opće ratarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Povrćarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Motori i traktori - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Specijalno ratarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u biljnoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ustrojstvo rada u biljnoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR PREDMETI: Poljoprivredna botanika - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Vrtlarski strojevi - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Povrćarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tržište - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita čovjekova okoliša - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI PREDMETI: Poljoprivredna botanika - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Temelji bilinogojstva - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Osnove biljne proizvodnje - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo i uređenja tala - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ratarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Stočarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Opće stočarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Govedarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Sitno stočarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Konjogojstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ribogojstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Povrćarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Poljoprivredna mehanizacija - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u biljnoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Motori i traktori - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u stočarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u poljoprivrednoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tržište - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT PREDMETI: Zaštita bilja Bilinogojstvo s tloznanstvom - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Osnove biljne proizvodnje - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Poznavanje poljoprivrednih kultura - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Strojevi i alati - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj apoteci - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita čovjekova okoliša - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Repromaterijal u poljoprivredi - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Poljoprivredna botanika - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program RATAR PREDMETI: Temelji bilinogojstva - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo i uređenje tala - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ratarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Opće ratarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Motori i traktori - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u ratarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u biljnjoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita ratarskih kultura - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program VOĆAR-VINOGRADAR-VINAR PREDMETI: Mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program VRTLAR PREDMETI: Mehanizacija u vrtlarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Povrćarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program CVJEĆAR PREDMETI: Ustrojstvo rada u cvjećarnici - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program STOČAR PREDMETI: Stočarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Motori i traktori - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u stočarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK PREDMETI: Povrćarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Stočarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tržište - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
194 Miljenko Martinčević PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, šaljem Vam svoje mišljenje, a tiče se mog studija koji sam završio na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i time stekao naziv dipl.ing agr. smjer mehanizacija. Za niže navedene programe i predmete trebalo bi dodati: Za program: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE PREDMETI: Tloznanstvo i uređenja tala - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Tloznanstvo - dipl.ing. agronomije MEHANIZACIJA Opće ratarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Povrćarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Motori i traktori - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Specijalno ratarstvo - dipl.ing. agronomije smjer, MEHANIZACIJA Mehanizacija u biljnoj proizvodnji - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR PREDMETI: Vrtlarski strojevi - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Povrćarstvo - dipl.ing. agronomije MEHANIZACIJA Zaštita čovjekova okoliša - dipl.ing. agronomije MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI PREDMETI: Temelji bilinogojstva - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Osnove biljne proizvodnje - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA, Tloznanstvo i uređenja tala - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Tloznanstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Ratarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Stočarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Opće stočarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA, Sitno stočarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Ribogojstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Povrćarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Poljoprivredna mehanizacija - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Mehanizacija u biljnoj proizvodnji - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Motori i traktori - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Mehanizacija u stočarstvu dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Mehanizacija u poljoprivrednoj proizvodnji - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT PREDMETI: Bilinogojstvo s tloznanstvom - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Osnove biljne proizvodnje - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Tloznanstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Poznavanje poljoprivrednih kultura - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Strojevi i alati - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Zaštita čovjekova okoliša - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Repromaterijal u poljoprivredi - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program RATAR PREDMETI: Temelji bilinogojstva - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Tloznanstvo i uređenje tala - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Ratarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Opće ratarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Motori i traktori - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Mehanizacija u ratarstvu - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Mehanizacija u biljnjoj proizvodnji - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program VOĆAR-VINOGRADAR-VINAR PREDMETI: Mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program VRTLAR PREDMETI: Mehanizacija u vrtlarstvu - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Povrćarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program STOČAR PREDMETI: Stočarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Motori i traktori - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Mehanizacija u stočarstvu - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Za program POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK PREDMETI: Povrćarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJ Mehanizacija - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Stočarstvo - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Praktična nastava - dipl.ing. agronomije smjer MEHANIZACIJA Također pravilnikom nisu obuhvaćeni dodiplomski studiji koji su se upisivali na Agronomskom fakultetu u Zagrebu od 1996./1997. pa do početka bolonjskog procesa visokog obrazovanja. Trebalo bi ih također uvrstiti u pravilnik, pošto su u pravilniku navedeni studiji koji su se upisivali prije i poslije navedenog razdoblja. Kako su svi programi različiti koji su se do sad upisivali na agronomskom fakultetu u Zagrebu tj. kolegiji koji su se slušali po smjerovima, ne bi ih trebalo svrstavati pod isto. Pod isto se gleda diplomirani inženjer agronomije smjer mehanizacija - diplomirani inženjer agronomije smjer bilinogojstvo, usmjerenje meganizacija – magistar inženjer poljoprivredne tehnike. Npr. Kao dipl.ing agr. smjer mahanizacija ne slušaš kolegije kao entomologija,herbologija, fitopatologija, kao dipl. ing.agr. smjer bilinogojstva, usmjerenje mahanizacija slušaš kolegij herbologija (pola semestra 2+2), entomologija s fitofarmacijom (dva semestra 2+2 i 3+2) i fitopatologija s fitofarmacijom (dva semestra 3+2 i 2+2) i kao mag.ing. poljoprivredne tehnike također ne slušaš ni jedan od navedenih kolegija. Stoga dipl.ing.agr. smjera bilinogojstvo, usmjerenje mehanizacija kompetentan je i može u školi predavat zaštitu bilja. Molim da se i ti programi uvrste u pravilnik. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
195 Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek PRAVILNIK, Strukovne škole 1. OBRAZOVNI SEKTOR POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA PROGRAM : POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE Nastavni predmeti: Povrćarstvo, Vinarstvo, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva PROGRAM : POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR Nastavni predmet Povrćarstvo, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva Nastavni predmet Zaštita čovjekova okoliša, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva PROGRAM : POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI Nastavni predmeti: Voćarstvo/Opće voćarstvo..., Vinogradarstvo/Opće voćarstvo..., Povrćarstvo, Vinarstvo, molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva PROGRAM : POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT Nastavni predmet Skladištenje poljoprivrednih proizvoda, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva Nastavni predmet Zaštita čovjekova okoliša, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva PROGRAM : PREHRAMBENI TEHNIČAR Nastavni predmeti: Opća i anaorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija, Mikrobiologija, Osnove znanosti o prehrani, Prehrambena tehnologija, Kontrola namirnica, Tehničko crtanje i elementi strojeva, Mjerenje, regulacija i automatizacija, Tehnološke operacije, Termodinamika i termotehnika, Praktična nastav, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva Nastavni predmeti: Opća i anaorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija, Mikrobiologija, Osnove znanosti o prehrani, Prehrambena tehnologija, Kontrola namirnica, Praktična nastav, molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma i znanosti o hrani PROGRAM : VOĆAR-VINOGRADAR-VINAR Nastavni predmeti: Voćarstvo/Opće voćarstvo..., Vinogradarstvo/Opće voćarstvo..., Vinarstvo, molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva PROGRAM : POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK Nastavni predmeti: Voćarstvo/Opće voćarstvo..., Vinogradarstvo i vinarstvo/Vinarstvo, Povrćarstvo, molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva 3. OBRAZOVNI SEKTOR GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA PROGRAM : KEMIJSKI TEHNIČAR Nastavni predmet Izabrani kemijski procesi, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva PROGRAM : EKONOMSKI TEHNIČAR Nastavni predmet Anorganska kemija, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva PROGRAM : KEMIJSKI LABORANT Nastavni predmetI: Ekologija, Opća i anorganska kemija, Organska kemija, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva 9. OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA PROGRAM : EKONOMIST Nastavni predmet Tehnologija s ekonomijom, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva 10. OBRAZOVNI SEKTOR TURIZAM I UGOSTITELJSTVO PROGRAM : TURISTIČKO-HOTELIJERSKI KOMERCIJALIST Nastavni predmeti: Kuharstvo sa slastičarstvom, Praktična nastava kuharstvo sa slastičarstvom, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (s položenim majstorskim ispitom: majstor- slastičar/majstor-kuhar) - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom: majstor- slastičar/majstor-kuhar) - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom: majstor- slastičar/majstor-kuhar) PROGRAM : KONOBAR Nastavni predmet: Kuharstvo, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) PROGRAM : KUHAR Nastavni predmeti: Praktična nastava, Kuharstvo, Praktična nastava kuharstva, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) PROGRAM : SLASTIČAR Nastavni predmet: Praktična nastava, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (s položenim majstorskim ispitom majstor-slastičar) - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-slastičar) - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-slastičar) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
196 Fakultet organizacije i informatike PRAVILNIK, Strukovne škole Slijedeći zvanja navedena za izvođenje nastave u pojedinim stručnim zanimanjima predlažemo da se: u Sektoru 9. unesu: - u zvanje Ekonomist, za nastavnika predmeta Informatika, profili: Magistar informatike te Magistar/magistra edukacije informatike u Sektoru 10. unesu: - u zvanja Hoteljersko-turistički tehničar, Turističko hoteljesrki komercijalist, Konobar, Kuhar i Slastičar, za nastavnika predmeta Računalstvo, profili: Magistar informatike te Magistar/magistra edukacije informatike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
197 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Strukovne škole Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 1. obrazovni sektor Opći komentar: Magistri/magistrice/diplomirani inženjeri navedeni u tablici uz potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičkom obrazovanju moraju imati potvrdu o položenoj metodici biologije ili kemije (ovisno o predmetu za koji se prijavljuju) na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. Nadalje, predlažemo nadopunu tablice na sljedeći način: 1.Poljoprivredni tehničar vrtlar, Poljoprivredni tehničar opći, Voćar-vinogradar-voćar, Vrtlar, Poljoprivredni gospodarstvenik Predmeti: Zaštita bilja dodati: profesor kemije i magistar edukacije kemije, jer su kvalificirani za predavanje Zaštite bilja i Zaštite čovjekove okoline. 2.Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje, Poljoprivredni tehničar vrtlar, Poljoprivredni tehničar opći predmet: Poljoprivredna botanika dodati: profesor biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije i kemije diplomirani inženjer biologije magistar/magistra biologije diplomirani inženjer biologije magistar/magistra biologije magistar/magistra ekologije i zaštite prirode magistar/magistra eksperimentalne biologije magistar/magistra zaštite okoliša 3.Poljoprivredni tehničar vrtlar, Poljoprivredni tehničar opći, Poljoprivredni gospodarstvenik, Vrtlar, Voćar-vinogradar-vinar predmet: Zaštita čovjekova okoliša dodati: magistar/magistra zaštite okoliša profesor kemije magistar/magistra edukacije kemije 4.Prehrambeni tehničar: Predmet: Opća i anorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija dodati: profesor biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije i kemije Predmet: Biokemija dodati: profesor biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije i kemije magistar/magistra molekularne biologije diplomirani inženjer molekularne biologije predmet: Mikrobiologija dodati: profesor biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije i kemije diplomirani inženjer biologije magistar/magistra biologije - diplomirani inženjer biologije - magistar/magistra biologije magistar/magistra biologije i ekologije mora magistar/magistra eksperimentalne biologije Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 3.obrazovni sektor 1.Za sve struke se navode inženjeri/profesori/magistri kemije i kemijske tehnologije, ali se ne navode magistri edukacije biologije i kemije. Ne spominje se da svi navedeni trebaju imati dodatnu nastavu iz metodike biologije ili kemije (ovisno o predmetu za koji se prijavljuju) i pedagoških predmeta. Osim toga, neprecizan je sljedeći tekst: Profesor kemije (ili bilo koji dvopredmetni studiji)“. Potrebno je navesti da je riječ o dvopredmetnim studijima u kojima je jedna od struka kemija, a ne bilo koji „dvopredmetni studiji“, jer neprecizan pravilnik omogućava kojekava tumačenja! 2. Predlažemo da se Pravilnik nadopuni akademskim nazivima na sljedeći način: Kemijski tehničar Predmet: Izabrani kemijski procesi dodati: profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije Ekološki tehničar Predmet: Anorganska kemija dodati: profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije Kemijski laborant Predmet: Ekologija Dodati: profesor biologije i kemije, diplomirani inženjer biologije, magistar/magistra biologije i ekologije mora, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra zaštite okoliša Predmet: Opća i anorganska kemija, Organska kemija, Ispitivanje materijala, Tehnologija struke Dodati: profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije Proizvođač stakla, Proizvođač gume Predmet: Kemija s vježbama Dodati: profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije Kožar Predmet: Poznavanje materijala Dodati: profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 9. obrazovni sektor, ekonomist, predmet: Tehnologija s ekologijom Predlažemo nadopunu tablice s akademskim nazivima magistar/magistra ekologije i zaštite prirode te magistar/magistra zaštite okoliša, jer imaju kompetencije za predavanje pojedinih predmeta u strukovnim školama. Također, smatramo da bi magistri/magistrice/diplomirani inženjeri navedeni u tablici uz potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičkom obrazovanju morali imati potvrdu o položenoj metodici biologije ili kemije (ovisno o predmetu za koji se prijavljuju) na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 9. obrazovni sektor, ekonomist, predmet: Informatika Smatramo da osobe sa zvanjima diplomirani ekonomist, smjer poslovna informatika i magistar ekonomije, smjer menadžerska informatika nemaju dovoljno informatičkih kompetencija za predavanje ovog predmeta. Nadalje, predlažemo da se u popis zvanja uvrste magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz uvjet da osoba ima ili stekne pedagoške kompetencije(sukladno čl. 105, st. 7 i st. 14 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14). Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja informatike, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 10. obrazovni sektor, konobar, predmet: turistička geografija Smatramo da magistri/magistrice/diplomirani inženjeri navedeni u tablici uz potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičkom obrazovanju moraju imati potvrdu o položenoj metodici biologije ili kemije (ovisno o predmetu za koji se prijavljuju) na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 10. obrazovni sektor, programi: Hotelijersko- turistički tehničar, Turističko-hotelijerski komercijalist, Konobar, Kuhar, Slastičar, predmet: Računalstvo 1.Smatramo da diplomirani ekonomist smjer informatika ne sadrži dovoljno informatičkih kompetencija za predavanje ovog predmeta. 2. Predlažemo da se u popis zvanja uvrste magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz uvjet da osoba ima ili stekne pedagoške kompetencije(sukladno čl. 105, st. 7 i st. 14 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14). Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja računalstva, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 10. obrazovni sektor, programi: Konobar, Kuhar, Slastičar, predmet: Gospodarska matematika 1.U Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“ br. 50/2015.) koji je donio Rektorski zbor ne postoje akademski nazivi: • Magistar teorijske matematike • Magistar edukacijske matematike i informatike • Magistar edukacijske matematike i fizike kao i • Magistar edukacijske matematike. Nazivi koji postoje su Magistar matematike, Magistar edukacije matematike i informatike, Magistar edukacije matematike i fizike i Magistar edukacije matematike. 2.Smatramo da Diplomirani ekonomist i Magistar ekonomije nemaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave iz Gospodarske matematike. 3.Smatramo da ovaj popis treba u potpunosti uskladiti s popisom predviđenim za nastavu matematike, tj. tablicom u članku 6. točka 16) matematika uključujući i naše primjedbe iznesene na tu tablicu. Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 10. obrazovni sektor, programi: Hotelijersko- turistički tehničar, Turističko-hotelijerski komercijalist, Konobar, predmet: Poslovna psihologija s komunikacijom Predlažemo da se Nacrt ujednači na način da se, kao što je navedeno na str. 21 (odgovarajuća vrsta obrazovanja za predavača srednjoškolskog predmeta Psihologija - diplomirani psiholog, magistar/magistra psihologije, profesor psihologije) na isti način odgovarajuće vrsta obrazovanja navedu na ovom mjestu za predmet Poslovna psihologija s komunikacijom (navedeno je Profesor psihologije, Magistar psihologije) - radi se o tri obrazovna smjera, a istom predmetu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
198 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole 9.) OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA PROGRAM : EKONOMIST Nastavni predmet: TEHNOLOGIJA S EKOLOGIJOM molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
199 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole 3.) OBRAZOVNI SEKTOR GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA PROGRAM : EKOLOŠKI TEHNIČAR Nastavni predmet: ANORGANSKA KEMIJA molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. PROGRAM: KEMIJSKI LABORANT Nastavni predmeti: Ekologija, Opća i anorganska kemija, Organska kemija, Praktična nastava molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. PROGRAM: PROIZVOĐAČ STAKLA Nastavni predmeti: Kemija s vježbama i Praktična nastava, molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva; - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. PROGRAM : PROIZVOĐAČ GUME Nastavni predmeti: Kemija s vježbama i Praktična nastava molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. PROGRAM: KOŽAR Nastavni predmeti: Tehnologija kože i krzna i Praktična nastava, molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
200 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole 3.) OBRAZOVNI SEKTOR GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA PROGRAM : KEMIJSKI TEHNIČAR Nastavni predmet: IZABRANI KEMIJSKI PROCESI molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
201 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole 1.) OBRAZOVNI SEKTOR POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA PROGRAM : PREHRAMBENI TEHNIČAR Nastavni predmeti: Opća i anorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija, Mikrobiologija, Tehničko crtanje i elementi strojeva, Mjerenja i regulacija i automatika, Tehnološke operacije, Termodinamika i termotehnika i Praktična nastava, molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. - magistar/magistra nutricionizma. Nastavni predmeti: Prehrambena tehnologija i Kontrola namirnica molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
202 Marija Gašperov PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, za program "Krojač i Krojač JMO", kod nastavnog predmeta: "Praktična nastava" pod vrstu i razinu obrazovanja dodati, nastavnik praktične nastave/stručni učitelj,akademski naziv: inženjer/inženjerka odjevne tehnologije koji je diplomirao do 7.siječnja 1991. s položenim pedagoško-psihološkom grupom predmeta,smatram da sa istim akademskim nazivom može predavati; nastavni predmet:izrada modnih proizvoda, program: odjevni tehničar S poštovanjem! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
203 Branka Dubravac PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, što se tiče programa POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI za predmet Stočarstvo pohvalila bih što ste u program uveli Konjogojstvo i Ribogojstvo,ali mislim da je neophodno uvesti Hranidbu domaćih životinja, Animalnu higijenu i Pčelarstvo. Za program POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT u 4. razredu može predavati diplomirani inženjer poljoprivrede za stočarstvo jer su sadržaji iz Hranidbe domaćih životinja. L.p. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
204 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet PRAVILNIK, Strukovne škole U svim je strukovnim programima i za sve strukovne predmete potrebno: • akademske nazive stečene na tzv. bolonjskim studijima pisati rodno osjetljivo kao magistar/magistra, odnosno magistar/magistra inženjer/inženjerka i sl. • uz akademske nazive čije stjecanje ne obuhvaća potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije) potrebno je napisati „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama)“ ili je to potrebno napisati na početku odjeljka „Strukovne škole“, neposredno iza ovog naslova. Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje • Akademske nazive za predmet Poljoprivredna botanika i Zaštita bilja potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Poljoprivredni tehničar vrtlar • Akademske nazive za predmete Poljoprivredna botanika, Zaštita bilja i Zaštita čovjekova okoliša potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Poljoprivredni tehničar opći • Akademske nazive za predmet Poljoprivredna botanika i Zaštita bilja potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut • Akademske nazive za predmete Poljoprivredna botanika, Zaštita bilja i Zaštita čovjekova okoliša potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Prehrambeni tehničar • Akademske nazive za predmete Opća i anorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija i Biokemija potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije, profesor fizike i kemije, magistar/magistra kemije, diplomirani inženjer kemije. • Akademske nazive za predmet Mikrobiologija potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. • Akademske nazive za predmete Tehničko crtanje i elementi strojeva i Termodinamika i termotehnika potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i tehnike. Voćar – vinogradar - vinar • Akademske nazive za predmet Zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Vrtlar • Akademske nazive za predmet Zaštita bilja potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Poljoprivredni gospodarstvenik • Akademske nazive za predmet Zaštita bilja potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Kemijski tehničar • Akademske nazive za predmet Izabrani kemijski procesi potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije, profesor fizike i kemije, magistar/magistra kemije, diplomirani inženjer kemije. Ekološki tehničar • Akademske nazive za predmet Anorganska kemija potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije, profesor fizike i kemije, magistar/magistra kemije, diplomirani inženjer kemije. Kemijski laborant • Akademske nazive za predmet Tehničko crtanje i elementi strojeva potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i tehnike. • Akademske nazive za predmet Ekologija potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. • Akademske nazive za predmete Opća i anorganska kemija i Organska kemija potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije, profesor fizike i kemije, magistar/magistra kemije, diplomirani inženjer kemije. • Akademske nazive za predmete Ispitivanje materijala i Tehnologija struke potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije. Proizvođač stakla • Akademske nazive za predmet Kemija s vježbama potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije, profesor fizike i kemije, magistar/magistra kemije, diplomirani inženjer kemije. • Akademske nazive za predmet Tehnologija stakla potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije Proizvođač gume • Akademske nazive za predmet Kemija s vježbama potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije, profesor fizike i kemije, magistar/magistra kemije, diplomirani inženjer kemije. • Akademske nazive za predmet Tehnologija elastomera potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije. Kožar • Akademske nazive za predmet Poznavanje materijala potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije. Grafički tehničar • Akademske nazive za predmet Strojarstvo potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i tehnike. • Akademske nazive za predmet Elektrotehnika s automatikom potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i tehnike, magistar/magistra fizike i informatike. Grafički tehničar pripreme • Akademske nazive za predmet Strojarstvo potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i tehnike. • Akademske nazive za predmet Elektrotehnika s automatikom potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i tehnike, magistar/magistra fizike i informatike. Grafički tehničar tiska • Akademske nazive za predmet Strojarstvo potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i tehnike. • Akademske nazive za predmet Elektrotehnika s automatikom potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i tehnike, magistar/magistra fizike i informatike. Grafički tehničar dorade • Akademske nazive za predmet Strojarstvo potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i tehnike. • Akademske nazive za predmet Elektrotehnika s automatikom potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i tehnike, magistar/magistra fizike i informatike. Tehnički urednik • Akademske nazive za predmet Strojarstvo potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i tehnike. • Akademske nazive za predmet Elektrotehnika s automatikom potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i tehnike, magistar/magistra fizike i informatike. Ekonomist • Akademske nazive za predmet Energetika potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike s informatikom. • Akademske nazive za predmete Dioničarsko gospodarstvo i Novčarstvo potrebno je dopuniti s: diplomirani inženjer matematike (usmjerenje Financijska i poslovna matematika), magistar/magistra matematike (smjer Financijska i poslovna matematika). • Akademske nazive za predmet Informatika potrebno je dopuniti s: diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra računarstva i matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i informatike. • Potrebno je dodati predmet Statistika, koji postoji u nastavnom planu i programu, i za njega akademske nazive: profesor matematike, profesor matematike i informatike, profesor matematike i fizike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Financijska i poslovna matematika), magistar/magistra edukacije matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra edukacije matematike i fizike, magistar/magistra matematike (smjerovi: Matematička statistika, Financijska i poslovna matematika). Hotelijersko-turistički tehničar • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra računarstva i matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i informatike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Računalstvo potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“). • Potrebno je dodati predmet Statistika, koji postoji u nastavnom planu i programu, i za njega akademske nazive: profesor matematike, profesor matematike i informatike, profesor matematike i fizike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Financijska i poslovna matematika), magistar/magistra edukacije matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra edukacije matematike i fizike, magistar/magistra matematike (smjerovi: Matematička statistika, Financijska i poslovna matematika). Turističko-hotelijerski komercijalist • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra računarstva i matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i informatike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Računalstvo potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“). • Potrebno je dodati predmet Statistika, koji postoji u nastavnom planu i programu, i za njega akademske nazive: profesor matematike, profesor matematike i informatike, profesor matematike i fizike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Financijska i poslovna matematika), magistar/magistra edukacije matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra edukacije matematike i fizike, magistar/magistra matematike (smjerovi: Matematička statistika, Financijska i poslovna matematika). Konobar • Akademske nazive za predmet Gospodarska matematika potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, profesor matematike i fizike, magistar/magistra edukacije matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra edukacije matematike i fizike, magistar/magistra matematike, magistar/magistra računarstva i matematike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Gospodarska matematika potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike, magistar edukacijske matematike i fizike, magistar edukacijske matematike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“), te magistar teorijske matematike (takav akademski naziv ne dodjeljuje se na sveučilištima u Republici Hrvatskoj). • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra računarstva i matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i informatike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Računalstvo potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“). • Akademske nazive za predmet Turistička geografija potrebno je dopuniti s: profesor geografije i povijesti, profesor povijesti i geografije, magistar/magistra edukacije geografije, magistar/magistra edukacije geografije i povijesti, magistar/magistra edukacije povijesti i geografije. Kuhar • Akademske nazive za predmet Gospodarska matematika potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, profesor matematike i fizike, magistar/magistra edukacije matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra edukacije matematike i fizike, magistar/magistra matematike, magistar/magistra računarstva i matematike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Gospodarska matematika potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike, magistar edukacijske matematike i fizike, magistar edukacijske matematike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“), te magistar teorijske matematike (takav akademski naziv ne dodjeljuje se na sveučilištima u Republici Hrvatskoj). • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra računarstva i matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i informatike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Računalstvo potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“). Slastičar • Akademske nazive za predmet Gospodarska matematika potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, profesor matematike i fizike, magistar/magistra edukacije matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra edukacije matematike i fizike, magistar/magistra matematike, magistar/magistra računarstva i matematike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Gospodarska matematika potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike, magistar edukacijske matematike i fizike, magistar edukacijske matematike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“), te magistar teorijske matematike (takav akademski naziv ne dodjeljuje se na sveučilištima u Republici Hrvatskoj). • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra računarstva i matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i informatike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Računalstvo potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
205 Sylwia Nasilowska - Blažok PRAVILNIK, Strukovne škole Kroz pravilnik bi trebalo definirati kadrovske uvjete i za druga zanimanja koja trenutno nisu definirana pravilnikom već nastavnim planovima. Po mom mišljenju u OBRAZOVNOM SEKTORU EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA, zanimanje prodavač potrebno je uvrstiti diplomiranog psihologa ili magistra psihologije u predmetima "Odnosi s kupcima" i "Prodajna komunikacija". Zbog specifike predmeta i nastavnih tema koje se obrađuju u sklopu predmeta (Komunikacija – pojam i značenje uspješne komunikacije, vrste komunikacije, pogreške u komunikaciji, komuniciranje i odnos prema kupcu – uvod u program, potrebe kupaca u suvremenom prodajnom procesu, komunikacije s kupcima – prikupljanje informacija, odnos prema samom sebi i okolini, izgled, stav, ponašanje, značaj prvog dojma, stvaranje ugodnog ozračja, aktivno slušanje, pojam i važnost uljudnog ponašanja u društvu, poslovna etika i moral u gospodarstvu, pravila etičnog ponašanja, pozdravljanje, upoznavanje, rukovanje, oslovljavanje, ponašanje u školi i na radnom mjestu, uljudno ponašanje u različitim dijelovima svijeta, grupe i timovi – teorijske postavke, prednosti i problemi rada u timu, različiti tipovi osoba i uloge u timu, pravila timskog rada i sl.) psiholog je itekako stručan da predaje gore navedene nastavne predmete. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
206 Ivica Inkret PRAVILNIK, Strukovne škole Međužupanijsko stručno vijeće svih županija za strukovno područje geologije, rudarstva i nafte: U članku 6. pod 3. Obrazovni sektor Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija, treba dodati tekst: "U svim okvirnim nastavnim planovima i programima podsektora Geologija, rudarstvo i nafta propisani su kadrovski uvjeti" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
207 Miroslav Pavleković PRAVILNIK, Strukovne škole U obrazovnom sektoru Poljoprivreda niste stavili program (zanimanje) Agroturist? Inače, u tom programu postoji nastavni predmet "Turizam i marketing", za koji predlažem da se uvrsti diplomirani ekonomist kao vrsta i razina obrazovanja potrebna za predavanje tog predmeta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
208 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole STRUKOVNE ŠKOLE 9. OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA PROGRAM : EKONOMIST Nastavni predmet: TEHNOLOGIJA S EKOLOGIJOM molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
209 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole STRUKOVNE ŠKOLE 3. OBRAZOVNI SEKTOR GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA PROGRAM : KEMIJSKI TEHNIČAR Nastavni predmeti: IZABRANI KEMIJSKI PROCESI molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; PROGRAM : EKOLOŠKI TEHNIČAR Nastavni predmeti: ANORGANSKA KEMIJA molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije PROGRAM : KEMIJSKI LABORANT Nastavni predmeti: EKOLOGIJA molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije. OPĆA I ANORGANSKA KEMIJA molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije. ORGANSKA KEMIJA molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije. PRAKTIČNA NASTAVA molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva. PROGRAM : PROIZVOĐAČ GUME Nastavni predmeti: KEMIJA S VJEŽBAMA molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije. PRAKTIČNA NASTAVA molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva; PROGRAM : KOŽAR Nastavni predmeti: TEHNOLOGIJA KOŽE I KRZNA molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (biokemijsko-mikrobiološki smjer); - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije. PRAKTIČNA NASTAVA molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (biokemijsko-mikrobiološki smjer); - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
210 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole Strukovne škole: 1. OBRAZOVNI SEKTOR POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA PROGRAM: PREHRAMBENI TEHNIČAR Predmeti: Opća i anorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija, Mikrobiologija, Tehničko crtanje i elementi stojeva, Mjerenja i regulacija i automatika, Tehnološke operacije, Termodinamika i termotehnika, Praktična nastava, molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije. Predmeti: Prehambena tehnologija, Kontrola namirnica molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
211 Marina Šmidlehner PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, smatram da treba pogledati i usporediti kolegije koji su se počeli upisivati od akademske godine 1996./1997. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Prema novom pravilniku, ponuđenom na raspravu, ja ne bih mogla predavati predmete vezane uz moj smjer- bilinogojstvo, buduću da sam stekla naziv „diplomirani inženjer agronomije smjer bilinogojstva“. Predmeti koje sam odslušala, položila u prve tri godine istovjetni su općem smjeru. U posljednjim godinama studija (godina i pol), birali smo usmjerenje. Kako pravilnikom o odgovarajućoj vrsti obrazovanja vezano uz mogućnost predavanja stručnih predmeta, nisu obuhvaćeni smjerovi koji su se upisivali akademske 2004./2005. Godine kad sam ja upisala fakultet, a navedeni su smjerovi koji su se upisivali prije i poslije navedene godine, molim da razmotrite i te smjerove te ih uvrstite u kolonu „Vrsta i razina obrazovanja“ ili u program naveden pod „diplomirani inženjer agronomije“, navedite i smjer bilinogojstvo. Molim da u navedene predmete uvrstite i naziv diplomirani inženjer agronomije smjer bilinogojstvo: Za program: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE PREDMETI: Poljoprivredna botanika, temelji biljnogojstva, osnove biljne proizvodnje,tloznanstvo/uređenja tala, tloznanstvo, opće ratarstvo, opće voćarstvo i vinogradarstvo, povrćarstvo, Specijalno ratarstvo Specijalno voćarstvo Specijalno vinogradarstvo Zaštita bilja Sjemenarstvo sa osnovama oplemenjivanja Vinarstvo Praktična nastava Za program POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR PREDMETI: Poljoprivredna botanika Temelji vrtlarstva Cvjećarstvo Povrćarstvo Zaštita bilja Tržište Osnove voćarstva i vinogradarstva Zaštita čovjekova okoliša Praktična nastava Za program: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI PREDMETI: Poljoprivredna botanika Temelji bilinogojstva Osnove biljne proizvodnje Tloznanstvo i uređenja tala Tloznanstvo Ratarstvo Stočarstvo Opće stočarstvo Govedarstvo Sitno stočarstvo Povrćarstvo Voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, specijalno voćarstvo Vinogradarstvo/ opće voćarstvo i vinogradarstvo, specijalno vinogradarstvo Povrćarstvo Vinogradarstvo Zaštita bilja Tržište Praktična nastava Za program: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT PREDMETI: Zaštita bilja Bilinogojstvo s tloznanstvom Osnove biljne proizvodnje Tloznanstvo Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji Skladištenje poljoprivrednih proizvoda Poznavanje poljoprivrednih kultura Zaštita čovjekova okoliša Repromaterijal u poljoprivredi Poljoprivredna botanika Praktična nastava Za program RATAR PREDMETI: Temelji bilinogojstva Tloznanstvo i uređenje tala Ratarstvo Opće ratarstvo Zaštita ratarskih kultura Ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji Praktična nastava Za program VOĆAR-VINOGRADAR-VINAR PREDMETI: Voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo Vinogradarstvo/ opće voćarstvo i vinogradarstvo/specijalno vinogradarstvo Zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu Praktična nastava Za program VRTLAR PREDMETI: Temelji vrtlarstva Povrćarstvo Cvjećarstvo Dendrološke vrste za aranžiranje Zaštita bilja Praktična nastava Za program CVJEĆAR PREDMETI: Cvjećarstvo Dendrološke vrste za aranžiranje Za program STOČAR PREDMETI: Stočarstvo Za program POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK PREDMETI: Voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo Vinogradarstvo i vinarstvo/ vinarstvo Povrćarstvo Zaštita bilja Stočarstvo Tržište Praktična nastava Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
212 Višnja Vlahek Sokač PRAVILNIK, Strukovne škole Zaštitu okoliša u nekim strukovnim školama može predavati i mag.ekoinženjerstva koji se školuje 5.godina FKIT-u na smjeru ekoinženjerstvo koji je noviji smjer. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
213 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku PRAVILNIK, Strukovne škole Generalna primjedba: Članak 6. Nacrta Pravilnika propisuje odgovarajuće vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. Primijetili smo da je tablica za strukovne škole označena naslovom Strukovne škole, dok za gimnazije to nije učinjeno, a umjetničkih škola u tom članku nema. Kontradiktorno je da članak 9. propisuje odgovarajuće vrste obrazovanja za učitelje i nastavnike u umjetničkim školama. Osim toga, postoje dva članka 9. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
214 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku PRAVILNIK, Strukovne škole Za Strukovne škole - 10. Obrazovni sektor turizam i ugostiteljstvo za zanimanja konobar, kuhar i slastičar - za predmet Gospodarska matematika u Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN br. 50/2015.) ne postoje akademski nazivi: - Magistar teorijske matematike - Magistar edukacijske matematike i informatike - Magistar edukacijske matematike i fizike - Magistar edukacijske matematike. Također smatramo da Diplomirani ekonomist i Magistar ekonomije nemaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave i z Gospodarske matematike. Mišljenja smo da ovaj popis treba u potpunosti uskladiti s popisom predviđenim za nastavu matematike, tj. tablicom u članku 6. točka 16) matematika uključujući i naše primjedbe iznesene na tu tablicu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
215 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku PRAVILNIK, Strukovne škole Za Strukovne škole - 10. Obrazovni sektor turizam i ugostiteljstvo za zanimanje hotelijersko-turistički tehničar, turističko-hotelijerski komercijalist, konobar, kuhar i slastičar - za predmet Računalstvo smatramo da nema dovoljno informatičkih kompetencija Diplomirani ekonomist smjer informatika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
216 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku PRAVILNIK, Strukovne škole Za Strukovne škole - 9. Obrazovni sektor ekonomija, trgovina i poslovna administracija za zanimanje ekonomist, predmet Informatika smatramo da nemaju dovoljno informatičkih kompetencija: - Diplomirani ekonomist, smjer poslovna informatika - Magistar ekonomije, smjer menadžerka informatika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
217 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti PRAVILNIK, Strukovne škole Na popis zvanja potrebnih za rad na radnom mjestu nastavnika u srednjim strukovnim školama iz predmeta informatika i računalstvo (9. Obrazovni sektor ekonomija, trgovina i poslovna administracija, predmet INFORMATIKA, 10. Obrazovni sektor turizam i ugostiteljstvo, predmet RAČUNALSTVO za zanimanja Hotelijersko-turistički tehničar, Turističko-hotelijerski komercijalist, Konobar, Kuhar, Slastičar), nužno je uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz uvjet da osoba ima ili stekne pedagoške kompetencije (sukladno čl. 105, st. 7 i st. 14 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14). Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za navedena radna mjesta, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Studijski programi navedenih studija, s detaljnim popisom i opisom svih predmeta, dostupni su na mrežnim stranicama Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku http://www.ffos.unios.hr/infoznanosti/studijski-programi Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet u Osijeku Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
218 Ljiljana Pilizzari-Marić PRAVILNIK, Strukovne škole Ne bi li trebalo uvrstiti i stručne specijaliste (koji također svojim obrazovanjem stječu 180+120= 300 ECTS bodova)? Konkretno, u području ekonomije gdje su predviđeni magistri ekmije ili diplomirani ekonomisti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
219 Kristina Pongrac PRAVILNIK, Strukovne škole MAGISTAR/MAGISTRA PRIMIJENJENE UMJETNOSTI tokom dodiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija primijenjene umjetnosti na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci prema izvedbenom planu stječe 60 ECTS bodova (po godini studiranja) i znanja iz crtanja, crtanja anatomije, crtanja akta, eksperimentalnog crtanja, projektiranja oblika, temelja oblikovanja, uvoda u povijest likovne umjetnosti, teorije i prakse umjetničke kritike, osnova fotografije, osnova dizajna, osnova informatike, multimedijskih sustava, filozofije umjetnosti, teorije prostora, tehnologije iz odabranog smjera – grafike, slikarstva ili kiparstva, zatim prema odabiru kolegija - tipografije, računalne grafike, mozaika, scenografije, oblikovanje nakita, video, kostimografija i moda, staklo, keramika itd., prema čemu stječe odgovarajuću vrstu potrebnog stručnog znanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka. Zbog toga bi se zvanje magistra primijenjenih umjetnosti trebao uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad osim u strukovnim školama područja likovnih umjetnosti i srodnih područja zanimanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
220 Maria Juretić Mohorić PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, obzirom da zvanje diplomiranog biokemičara postoji, molim da ga se uvrsti u popis pod vrstu obrazovanja za biokemiju u smjeru prehrambeni tehničar. Hvala Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
221 Oliver Hip PRAVILNIK, Strukovne škole Predmeti Energetika i Tehnologija s ekologijom uopće više ne postoje u obrazovnom profilu ekonomist. To je ostalo iz starog pravilnika i iz starog nastavnog plana i programa smjer ekonomist Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
222 Petra Vuletin PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, uopće mi nije jasno zašto u smjeru PREHRAMBENI TEHNIČAR, za predmete: Opća i anorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija i Mikrobiologija nije stavljen dipl. ing Biotehnologije. Naime stavljen je dipl. ing Prehrambene tehnologije, koji slusa iste predmete na PBF-u Zagreb kao i diplomirani inženjer Biotehnologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
223 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike PRAVILNIK, Strukovne škole Opće tehničke predmete: tehničko crtanje i elementi strojeva, ispitivanje materijala, strojarstvo, elektrotehnika s automatikom, energetika, tehnologija s ekologijom, informatika, računalstvo treba dopuniti profilom nastavnika koji su stekli kompetencije za izvođenje takve nastave, npr.: magistar/magistrica edukacije politehnike i informatike te navesti i prijašnje nazive ovog profila: profesor PTO-a, profesor politehnike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
224 Žaklin Lukša PRAVILNIK, Strukovne škole Kod predmeta Poljoprivredna botanika uz profesora biologije trebalo bi navesti sve nastavničke smjerove (dvopremetne) kojima je jedan od predmeta biologije koa i nove nazive (mag.spec.edu. biologije i/ili biologijer i još nekog premeta). Također kod predmeta Zaštita čovjekova okoliša nedostaju navedeni smjerovi edukacije biologije. KOd svih kemijskih predmeta kod Prehrambenog tehničara nedostaje nastavnički profil prof. biologije-kemije ili neke druge dvopredmetne kombinacije s kemijom kao i novi nazivi tih smjerova. Kod svih profila u kojima je naveden samo profesor jednog predmeta treba dodati i mogućnost bilo koje kombinacije dvopredmetnog studija kao što je to npr. kod kemije s vježbama za proizvođača guma - Profesor kemije (ili bilo koji dvopredmetni studiji) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
225 ŽELJKA OBROVAC PRAVILNIK, Strukovne škole OBRAZOVNI SEKTOR GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA: U predmetima kemijskog i ekološkog tehničara gdje može predavati diplomirani inženjer biotehnologije i magistar inženjer prehrambenog inženjerstva, uvrstiti i diplomiranog inženjera prehrambene tehnologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
226 Mirna Vitković PRAVILNIK, Strukovne škole OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA: pod informatika je potrebno dodati profesor/magistar edukacije informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
227 Dominik Tomislav Vladić PRAVILNIK, Strukovne škole 1. Ekonomist - Informatika - Diplomirani ekonomist, smjer poslovna informatika 2. Hotelijersko-turistički tehničar - Računalstvo - Diplomirani ekonomist, smjer poslovna informatika 3. Hotelijersko-turistički komercijalist - Računalstvo - Diplomirani ekonomist, smjer poslovna informatika Mislim da bi i u ovome slučaju trebalo konzultirati struku (informatika). I ovdje se svodi na to da predmet koji pojedini nastavnici predaju, u tjednom zaduženju imaju u puno većoj normi nego su slušali o tome kroz bilo kakav oblik predavanja, vježbi ili drugih oblika nastave. Ne želim podcjenjivati ničiji rad, ali stanje u srednjim školama što se tiče informatike trenutno nije dobro. Informatiku predaju diplomirani ekonomisti dok se istovremeno po zbornicama diže galama na nastavnike informatike i dodatno ih se opterećuje. I to na taj način da su dežurni informatičari u školama. Održavaju računala, servisiraju ih, postavljaju kompletnu infrastrukturu, opterećeni su zahtjevima kolega (među kojima redovno i dipl. ekonomisti, smjer poslovna informatika) da tijekom godine održavaju seminare s ciljem podizanja informatičke pismenosti, da rješavaju probleme s nastavnim planovima i pripremama koje sami ne znaju riješiti, da interveniraju na tuđe predmete jer pojedini nisu sposobni riješiti problem ukoliko treba koristiti računalo. S druge strane, ti isti ulaze u učionice i bez problema predaju informatiku, jer to svi mogu. Navedeno u prijedlogu 1, 2, i 3 treba preispitati, ako se već ne može odmah ukinuti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
228 Anica Hrlec PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, u zanimanjima u kojima može poučavati profesor kemije nadodati, gdje to nije naglašeno, dvopredmetne smjerove, npr. profesor kemije - fizike, profesor biologije i kemije. Zaštitu čovjekova okoliša trebali bi moći poučavati zvanja specijalizirani na ekoinženjerstvu. Pravilnik nije pisan u skladu s cjeloživotnim obrazovanjem te stjecanjem određenih kompetencija (npr. specijalist/ica ekoinženjerstva na FKIT-u). Ovaj pijedlog pokazuje i nedostatke u tom dijelu, gdje se nisu konzultirala sveučilišta kako bi se utvrdila sva zanimanja i struke koje postoje i koje daju velike mogućnosti zapošljavanja (interdisciplinarnosti) a ovaj pravilnik uopće ne vodi računa o tome. Ujedno komisija uopće nije ni upućena da se predmet Energetika ne poučava u ekonomskim školama, na žalost, već duži niz godina. Za Računalstvo dodati profesora fizike i informatike. Anica Hrlec, voditeljica Nastavne sekcije HFD-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
229 HOK PRAVILNIK, Strukovne škole Za navedena zanimanja, koja se provode po jedinstvenom modelu obrazovanja, potrebno je u rubriku "praktična nastava", pod "vrstu i razinu obrazovanja" dodati sljedeće: 1. pekar- nastavnik praktične nastave- stručni učitelj, suradnik u nastavi (prema Jedinstvenom nastavnom planu i okvirnom obrazovnom programu za zanimanje pekar (NN 112/08)) 2. mesar- stručni suradnik (prema Jedinstvenom nastavnom planu i okvirnom obrazovnom programu za zanimanje mesar NN 112/08)) 3. mljekar- stručni učitelj (prema Jedinstvenom nastavnom planu i okvirnom obrazovnom programu za zanimanje mljekar NN 112/08)). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
230 Vesna Milić Članak 6., 27) geografija: Program po kojem se obrazovao diplomirani geograf identičan je onomu za stjecanje akademskog naziva profesor geografije. Navedeni studijski program omogućio je stjecanje pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkog obrazovanja (pedagoških kompetencija) za izvođenje nastave u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
231 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 27) geografija: Predmet 27. Geografija • profesor geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor povijesti i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor biologije i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor geologije i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije povijesti i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uz akademske nazive: • diplomirani inženjer geografije • diplomirani geograf • magistar/magistra geografije potrebno je dodati tekst „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave povijesti i stečeno je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera geografije“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Geografija mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u interdisciplinarnom području znanosti, polje geografije, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz geografsko obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi.   4. SPECIFIČNE PRIMJEDBE NA ČLANAK 6. PO PROGRAMIMA I STRUKOVNIM PREDMETIMA U STRUKOVNIM ŠKOLAMA U svim je strukovnim programima i za sve strukovne predmete potrebno: • akademske nazive stečene na tzv. bolonjskim studijima pisati rodno osjetljivo kao magistar/magistra, odnosno magistar/magistra inženjer/inženjerka i sl. • uz akademske nazive čije stjecanje ne obuhvaća potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije) potrebno je napisati „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama)“ ili je to potrebno napisati na početku odjeljka „Strukovne škole“, neposredno iza ovog naslova. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
232 Ivica Inkret Članak 6., 27) geografija: Međužupanijsko stručno vijeće svih županija za strukovno područje geologije, rudarstva i nafte: U članku 6. točka 27) Geografija treba dodati: "Profesor geografije i geologije" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
233 Biserka Bilić Članak 6., 27) geografija: Molim da se u članak 6. po 27 ) geografija nadopuni : profesor geografije i povijesti profesor povijesti i geografije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
234 Marija Šokec Članak 6., 26) vjeronauk: Poštovani, predlažem da se doda da vjeronauk može predavati i prof. filozofije i religijske kulture Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
235 Marina Živić Članak 6., 26) vjeronauk: Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, KBF u Đakovu omogućava poslijediplomski specijalistički studij Pastoralne teologije (pastoral obitelji, pastoral kriznih situacija) koji se može upisati nakon završenog sveučilišnog integriranog preddiplomskog i diplomskog studija filozofsko- teološkog ili katehetskog usmjerenja po završetku kojeg se stiče kvalifikacija i titula sveučilišnog specijalista teologije - univ. spec.theol. S ciljem unaprjeđenja međunarodne transparentnosti i jednakopravnog akademskog i stručnog priznavanja obrazovnih kvalifikacija - diploma, stupnjeva, svjedodžbi, predlažem uvrštavanje navedene kvalifikacije i titule. Marina Živić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
236 OŠ Koprivnički Bregi Članak 6., 26) vjeronauk: dodati "diplomirani filozof i religiolog, profesor filozofije i religijskih znanosti" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
237 Alen Palijaš Članak 6., 22) sociologija: Pridodati i magistre edukacije filozofije i magistre filozofije uz položen PPDMI. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
238 Marko Prpić Članak 6., 22) sociologija: Magistar/magistra edukacije sociolgije Profesor sociologije Magistar/magistra sociologije (uz završeno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje nastavnika) Diplomirani sociolog (uz završeno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje nastavnika) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
239 Rudolf Scitovski Članak 6., 19) povijest: Primjedbe na članak 6. točka 19. Nacrta Pravilnika Kao odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama treba dodati magistar/magistra edukacije povijesti budući da se završavanjem diplomskog studija povijesti nastavničkog smjera stječu i pedagoške kompetencije, a istodobno je riječ o diplomskom sveučilišnom studiju odgovarajuće vrste (studij povijesti), a u skladu s čl. 105. t. 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
240 Anita Fabić Članak 6., 19) povijest: Poštovani, u članak 6. točka 19. (povijest) svakako je potrebno dodati i sljedeća zvanja stečena prema bolonjskom sustavu koja su iz ovoga Nacrta Pravilnika izostavljena: magistar/magistra edukacije povijesti – mag. educ. hist. (Povijest: smjer nastavnički) te magistar/magistra povijesti – mag. hist. (Povijest: smjer znanstveni). Nositelji ovih zvanja, osim što su osposobljeni za izvođenje nastave na osnovnoškolskoj razini, također su osposobljeni i za držanje nastave povijesti u svim srednjim školama i gimnazijama. Lijep pozdrav, Anita Fabić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
241 Ljerka Toplek Članak 6., 19) povijest: Poštovani, na nekadašnjoj Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu, današnjem Učiteljskom fakultetu Zagreb - Odsjek u Čakovcu, školovane su dvije generacije učitelja koje su završetkom studija stekle zvanje Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta povijest. Sukladno odredbama Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) učitelji s navedenim zvanjem već godinama rade na poslovima učitelja povijesti u osnovnoj školi. S obzirom na to da je navedeno zvanje, slučajno ili namjerno, izostavljeno, potrebno je ispraviti propust navođenjem istoga u Nacrt Pravilnika i to u članak 5., 19. Povijest pod a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona. S poštovanjem, Ljerka Toplek - ispričavam se prebacila sam tekst u članak 5. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
242 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 19) povijest: Predmet 19. Povijest • profesor geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor povijesti i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije povijesti i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uz akademske nazive: • magistar/magistra povijesti • diplomirani povjesničar potrebno je dodati tekst „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave povijesti i stečeno je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera povijesti“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Povijest mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području humanističkih znanosti, polje povijesti, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz povijesno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
243 Biserka Bilić Članak 6., 19) povijest: Molim da se u čl. 6. pod 19) povijest nadopuni : profesor povijesti i geografije profesor geografije i povijesti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
244 Timur Križak Članak 6., 19) povijest: Valja razlikovati profesore povijesti i magistre edukacije povijesti koji su stekli pedagoške kopmpetencije na studiju od diplomiranih povjesničara i magistara povijesti koji pedagoške kompetencije stječu izvan studija. U popis svakako treba uvrstiti magistre edukacije povijesti koji nisu uvršteni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
245 Danijela Strmečki Članak 6., 18) politika i gospodarstvo: Poštovani, možda moj komentar neće biti pun stručnih naziva, ali dolazi iz višegodišnjeg iskustva koje imam u razredu predajući PiG u trogodišnjim, četverogodišnjim usmjerenjima ali i gimnaziji, te jednostavno moram reagirati na komentare koji predlažu da bi i nastavnici geografije mogli predavati PiG. Smatram da nije dovoljno odslušati nekoliko kolegija iz gospodarstva pa automatski dobiti mogućnost izvođenja nastave PiG. Jer onda se možemo voditi i recipročnom logikom da dipl. politolozi, ekonomisti.. i ostali navedeni u Nacrtu Pravilnika Članka 6. Stavka 18. mogu predavati i geografiju. Ali ono što smatram pogrješkom u trenutno važećem Pravilniku, je to, što u njemu nisu navedeni dipl. filozofi (prof./magistri) kao nastavnici PiG. Držim da je filozofija temelj politike i gospodarstva, počevši od grčkih filozofa Platona i Aristotela pa sve do suvremenog doba i J. M. Keynesa. Zaista smatram da bi dipl. filozofi (prof./magistri) trebali biti navedeni kao nastavnici PiG u novom Pravilniku tim više što se naveli u Članku 6. Stavka 5. da filozofiju mogu predavati sociolozi i politolozi. Zato se nadam se da će te uvažiti primjedbe i izmijeniti predložene stavke u Nacrtu Pravilnika, na način da i dipl. filozofi (prof./magistri) budu navedeni kao nastavnici predmeta PiG. S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
246 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 18) politika i gospodarstvo: Predmet 18. Politika i gospodarstvo • profesor geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • diplomirani inženjer geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu • profesor geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor povijesti i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije povijesti i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uz akademske nazive: • diplomirani ekonomist • diplomirani politolog • diplomirani pravnik • diplomirani sociolog • diplomirani inženjer geografije • magistar/magistra geografije • magistar/magistra politologije • magistar/magistra sociologije potrebno je dodati tekst „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama)“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
247 Tomislav Zorko Članak 6., 18) politika i gospodarstvo: Poštovani, smatram da bi i profesori/magistri povijesti mogli predavati PiG jer su tijekom studija stekli dovoljno znanja iz političke i gospodarske povijesti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
248 Anica Čuka Članak 6., 18) politika i gospodarstvo: Poštovani, Tijekom studija geografije studenti stječu kompetencije i znanja koja ih čine podjednako osposobljenima za predavanje predmeta Politika i gospodarstvo kao i ostale struke koje se navode u Nacrtu Pravilnika. Tijekom studija geografije studenti slušaju predmete poput Ekonomske i Političke geografije, a razvoj gospodarstva i pojedinih gospodarskih grana proučava se u sklopu Agrarne i ruralne geografije, Industrijske geografije, Pomorske geografije, Prometne geografije, Turističke geografije i dr. Gospodarski razvoj i politika nezaobilazne su teme o kojima se uči i u okviru regionalnih geografija (Republike Hrvatske te Angloamerike, Latinske Amerike, Europe, Azije, Afrike i Australije). Također, navedeni studijski sadržaji u skladu su s nastavnim programom odnosno ciljevima i zadaćama predmeta Politike i gospodarstva. Sukladno navedenom, Stručno vijeće Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru na svojoj je redovitoj sjednici 10. veljače 2016. jednoglasno podržalo prijedlog da se u Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu u Članku 6. Stavka 18. Politika i gospodarstvo predloži da se postojećem popisu odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave doda i sljedeće: diplomirani inženjer geografije, diplomirani geograf, magistar/magistra geografije, profesor geografije, magistar/magistra edukacije geografije. U nadi da ćete uvažiti ovaj prijedlog. Srdačan pozdrav, doc. dr. sc. Anica Čuka, pročelnica Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
249 Alen Palijaš Članak 6., 18) politika i gospodarstvo: U ovom se Nacrtu Pravilnika određenim predmetima pristupilo bez provjere studijskog preddiplomskog i diplomskog plana određenih obrazovnih profesija. To je uvjetovalo da se magistri određenih struka pretpostave kao stručni za predavanje određenih predmeta koje su tijekom svog studija slušali u minimalnom broju kolegija, neadekvatnoj tematici kolegija ili uopće nisu imale kolegije vezane uz ono što im se ovim Nacrtom Pravilnika dopušta da predaju u srednjim školama, kao što je to učinjeno s politolozima i određenim drugim strukama na primjeru predmeta Filozofija, kojeg oni temeljem svog studija nisu stručni predavati. No s druge strane filozofi su izostavljeni s liste stručnih osoba koje mogu predavati Politiku i gospodarstvo, što smatram da je potrebno ispraviti te bi s na ovu listu trebalo upotpuniti s magistrima edukacije filozofije i magistrima filozofije. Filozofi su i više nego osposobljeni za predavanje PiG-a zbog svestranosti svoje struke, ali i svestranijem pristupu Građanskom odgoju i obrazovanju koji se provodi kao međupredmetni interdisciplinarni program. Filozofi su između ostaloga osposobljeni da na predmetu PiG-a učenike osposobe za razumijevanje osnovnih političkih i ekonomskih pojmova, razumijevanje političkih sustava te da ih potaknu na kritičko promišljanje i aktivno sudjelovanje u društvenom životu na svim stadijima državne i lokalne zajednice i uprave, da ih pouče razumijevanju važnosti demokratičnosti i slobode misli, govora, izražavanja, djelovanja, ljudskih prava, nezavisne kontrole državnih institucija kao i povijesne periode razvoja raznih oblika političkih i ekonomskih sustava. Nadalje, razmatranju i definiranju granica vlasti i njenih organa. Oni su također osposobljeni za poučavanje ekonomije kao društvenog djelovanja temeljem obrazovanja političke ekonomije kojim mogu prenijeti znanje o proteklim ekonomskim sustavima i problemima ili napretkom koji je donio ljudima. Filozofi su i više nego osposobljeni predavanju PiG- jer u svom radu prilaze s empirijskog i normativnog stajališta te time učenike obrazuju i osposobljavaju da postanu aktivni građani koji sudjeluju u radu svoje zajednice, države te i šire na globalnom planu, a istodobno prepoznaju negativne elemente poput totalitarizama i zloupotrebljavanja ekonomije i politike što se odražava u potpunosti na čovjeka i okoliš. Spomenimo samo neke filozofe ili ekonomiste kojih se filozofi dotiču u svom obrazovanju: od Platona, Sokrata, Aristotela, Machiavellija, T. Morusa, Hobbesa, Humea, Lockea, Rousseaua, Kanta, Hegela, Milla, Rawlsa, Marxa, Foucaulta, A. Smitha, F. Hayeka, Friedmana, Sraffe, Keynesa... Stoga, kao što sam već spomenuo, ovu je listu potrebno proširiti s magistrima edukacije filozofije i magistrima filozofije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
250 Karlo Mikić Članak 6., 18) politika i gospodarstvo: Zašto i diplomirani filozofi (magistri/profesori) ne bi mogli predavati PiG, s obzirom da kao obavezne predmete imaju filozofiju politike i socijalnu filozofiju, a ponegdje u to uključenu i filozofiju prava koja je na nekim studijima samo izborni predmet? Recimo uz odslušanu političku ekonomiju na sociologiji ili pravu, ne vidim razloga zašto filozofi ne bi bili osposobljeni to predavati, budući da je velik dio antičke i novovjekovne literature iz političke filozofije i dan danas zastupljen u definicijama i klasifikacijama suvremene političke terminologije (barem koliko je potrebno za dotični predmet u srednjim školama). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
251 Rudolf Scitovski Članak 6., 17) njemački jezik: Primjedbe na članak 6. točka 17. Nacrta Pravilnika Smatramo da bi se u ovome dijelu radi izbjegavanja netočnih interpretacija jasno trebalo naznačiti za koje je profile potrebno stjecanje dodatnih, pedagoških kompetencija. Svakako treba dodati naziv magistar edukacije njemačkog jezika i književnosti jer je to naziv struke koju stječu studenti diplomskih nastavničkih studija. Vezano za naziv magistar/magistra njemačkog jezika i književnosti, ako se radi o nenastavničkom diplomskom studiju, tada treba eksplicitno navesti kao uvjet i stjecanje pedagoških kompetencija, u skladu sa stavkom 7. članka 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
252 Željko Dujmović Članak 6., 16) matematika: Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) točka 16) Matematika , potrebno je dopuniti akademskim nazivom - magistar matematike i fizike – 300 ECTS bodova Naime, to je akademski naziv koji se stječe na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa nastavničkog smjera matematika i fizika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
253 Hrvatsko matematičko društvo Članak 6., 16) matematika: Prijedlog: diplomirani inžinjer matematike - nadopuniti tekstom „uz obavezno pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanjem (60 ETCS) pri čemu na metodiku nastave matematike otpada barem 30 ECTS bodova ostvarenih na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“ jer gore navedene razine obrazovanje u svojim programima ne posjeduju nikakvo pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanjem . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
254 Jasna Asic Članak 6., 16) matematika: Poštovani! 1. U prijedlogu Pravilnika nedostaju zanimanja: Poljoprivredni tehničar stočar, Tehničar poljoprivredne mehanizacije, Agroturistički tehničar ( međustrukovno zanimanje) i eksperimentalni Agrotehničar pa molim da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja edukatora. 2. U prijedlogu Pravilnika nedostaju izborni predmeti za zanimanja u poljoprivrednoj struci pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja. 3. Za predmet Promet i vožnja ( u zanimanju Poljoprivredni tehničar opći i biljne proizvodnje) zbog sadržaja vezanih za poljoprivrednu mehanizaciju – kao vrstu i razinu obrazovanja dodati diplomirani inženjer agronomije smjer mehanizacija poljoprivrede i magistar inženjer agronomije-mehanizacije 4. Na popis zvanja potrebnih za rad na mjestu nastavnika nužno je uvrstiti zvanje diplomirani inženjer agronomije - smjer zaštita bilja u predmete Bilinogojstvo, Tloznanstvo i uređenje tla, Ratarstvo,Opće voćarstvo i vinogradarstvo, Specijalno voćarstvo, Specijalno vinogradarstvo, Povrćarstvo, Sjemenarstvo, Skladištenje poljoprivrednih kultura,Bilinogojstvo s tloznanstvom,Poznavanje poljoprivrednih kultura, Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj apoteci, Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji, Cvjećarstvo, Dendrologija, Tržište, Zaštita čovjekova okoliša, i Praktična nastava u svim programima iz ovog obrazovnog sektora (diplomirani inženjeri zaštite bilja i mag ing fitomedicine kroz svoje obrazovanje prolaze biologiju , ekologiju, agrotehniku svih biljnih vrsta koje uzgajamo da bi ih znali liječiti, pa zbog toga smatram da je neopravdano stručnjake iz tog područja ispuštati u procesu edukacije srednjoškolskog uzrasta). 5. Ujednačiti kod svih zanimanja ukoliko se radi o istom predmetu tj. o istim ili sličnim sadržajima jednaku stručnu spremu. 6.Predmet Tržište za zanimanje Poljoprivredni tehničar opći navedeni su diplomirani inženjer agronomije (poljoprivrede) i magistar inženjer agronomije dok je kod istog predmeta za zanimanje Poljoprivredni tehničar vrtlar upisan samo magistar inženjer agronomije i treba dodati diplomirani inženjer agronomije (poljoprivrede). 7. Uz navod diplomirani inženjer agronomije (poljoprivrede) ukoliko nisu navedeni smjerovi naglasiti da se radi o svim pripadajućim i odgovarajućim smjerovima npr. kod predmeta Repromaterijali u poljoprivredi, Poznavanje poljoprivrednih kultura, Skladištenje poljoprivrednih proizvoda, Zaštita čovjekova okoliša, Praktična nastava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
255 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 16) matematika: Predmet 16. Matematika • magistar/magistra računarstva i matematike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor/ica matematike: Potrebno je brisati „/ica“ jer ne odgovara službenom akademskom nazivu. • profesor/ica matematike i informatike: Potrebno je brisati „/ica“ jer ne odgovara službenom akademskom nazivu. • profesor/ica matematike i fizike: Potrebno je brisati „/ica“ jer ne odgovara službenom akademskom nazivu. Tekst „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama)“ uz akademske nazive: • magistar/magistra matematike • magistar/magistra računarstva i matematike • diplomirani inženjer matematike potrebno je dopuniti tekstom „pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i stečeno je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Matematika mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polje matematike, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz matematičko obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
256 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 6., 16) matematika: - magistar/magistra matematike s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama) - diplomirani inženjer matematike s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama) Smatramo da za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama prednost prilikom zapošljavanja treba dati magistrima edukacije koji su stekli znatno bolje metodičke kompetencije za nastavu matematike tijekom svog studiranja. Dakle, smatramo da i za vrstu obrazovanja navedenu u članku 6. (gimnazije, strukovne i umjetničke škole) treba postojati klasifikacija kao i za osnovnu školu prema članku 105. stavku 6. točkama a) i b) Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
257 Udruženje studenata filozofije Članak 6., 15) logika: Cijenjeni gospodine ministre Šustar, cijenjena gospođo ravnateljice Žarković-Pečenković, Zatečeni smo predloženim odredbama u Nacrtu Pravilnika koje se tiču predmeta Filozofija, Etika i Etika i kultura. Temeljem ciljeva i obaveza propisanih statutom Udruženja studenata filozofije, dužni smo obratiti vam se izjavom i zahtjevom. Navedene su odredbe Nacrta Pravilnika neutemeljene prvenstveno iz razloga što je filozofija etablirano polje u području humanističkih znanosti s jasno određenim predmetom i pripadajućom metodologijom. Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, br. 118/2009.) neupitno se utvrđuje posebnost i razdvojenost filozofije kao polja u odnosu na druga polja u području humanističkih znanosti i šire u okviru cjelokupne znanosti i umjetnosti. Shodno tomu, nastavni programi filozofije i ustroj izvođenja nastave filozofije u srednjim školama podrazumijevaju uvažavanje identiteta, strukture i kompetencija filozofije kao specifičnog znanstvenog polja, odnosno discipline. Kompetencijski standard izvođenja i očekivane ishode nastave filozofije moguće je postići isključivo na temelju svladanih diplomskih studijskih programa filozofije. Drugi studiji (npr. oni koji obrazuju i osposobljavaju politologe, sociologe, teologe, kroatologe i religiologe) svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu ni sukladni niti istovrsni studijskim programima filozofije te se ne mogu koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Mogući kolegiji u nefilozofskim studijskim programima mogu sadržavati detalje iz filozofije, no to ih ni na koji način ne stavlja u kompetencijsku ravan s magistrima filozofije. Također, ti kolegiji najčešće su izbornog statusa, u skladu s naravi dotičnih studija, a ni njihov mogući status obvezatnosti ne može pohađateljima dati kompetencije potrebne za primjereno prenošenje znanja filozofije u srednjim školama. Navedeni uvjeti utoliko više vrijede za predmete Etiku i Etiku i kulturu, ukoliko se uzme u obzir, a mora se uzeti, da je etika, kao i logika, oduvijek bila sastavni dio filozofije, točnije, njena disciplina, i to ne tek po ustaljenosti prakse, nego i prema zakonskim odredbama. Nadalje, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Podrazumijeva se da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja članka 105., stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju koji propisuje sljedeće: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ Studijski programi filozofije izvode se na sedam visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. To jamči stručnu i kadrovsku zadovoljivost svih društvenih potreba za nastavnicima filozofije, etike i logike. Nedopustivo je angažiranje nestručnjaka u izvođenju nastave iz navedenih predmeta u srednjim školama niti bi bilo podnošljivo reparacijsko uvođenje recipročnosti sprema u uvjetima izvođenja nefilozofskih predmeta poput sociologije. Suprotno, smatra li Ministarstvo, odnosno Agencija, da bi kadrovske potrebe mogle porasti, predlažemo poticanje navedenih studija za koje tradicionalno postoji velik interes. Shodno iznesenim razlozima, kao i poradi unutarnje konzistentnosti Nacrta Pravilnika (gdje svakom predmetu u pravilu odgovara njegova referentna znanstvena disciplina: povijesti – povijest, psihologiji – psihologija, sociologiji – sociologija, itd.), za izvođenje nastave predmeta Filozofija i Etika treba propisati sljedeće vrste i razine obrazovanja: 1) Filozofija: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi; 2) Etika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 3) Etika i kultura: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 4) Logika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
258 Krešimir Gracin Članak 6., 15) logika: Hrvatsko logičko udruženje 22. 2. 2016. uputilo je prof. dr. sc. Predragu Šustaru, ministru znanosti obrazovanja i sporta, i prof. Jadranki Žarković-Pečenković sljedeći dopis: Prof. dr. sc. Predrag Šustar Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Donje Svetice 38 10000 Zagreb Jadranka Žarković-Pečenković, prof. Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38 10000 Zagreb Predmet: Molba za unošenje izmjena u Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu Poštovani gospodine ministre, poštovana gospođo ravnateljice, obraćamo vam se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Upozoravamo na apsurd u dijelovima Nacrta Pravilnika koji se odnose na nastavne predmete Filozofiju i Etiku, te tražimo izmjenu tih dijelova, kao i dopunu dijela koji se odnosi na nastavni predmet Logiku. Za svaki nastavni predmet postoji znanstveno područje i polje propisano Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. Za svako znanstveno polje postoji studij koji jamči kompetentnost budućih nastavnika u tome polju. Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Filozofija (6.01) je zasebno polje unutar područja humanističkih znanosti (6.) a pod njezinim granama, i samo tamo, navode se Logika (6.01.01) i Etika (6.01.08). Jedine odgovarajuće vrste obrazovanja za sva tri predmeta jesu magistar edukacije filozofije, profesor filozofije, diplomirani filozof i magistar filozofije. Ostale predložene vrste obrazovanja za poučavanje predmeta Etika i predmeta Filozofija - diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar sociologije, profesor sociologije, diplomirani teolog, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture, diplomirani religiolog – ne pripadaju polju, a neke čak niti znanstvenom području, što znači da ne jamče kompetentnost nastavnika u poučavanju ovih predmeta. Molimo vas da uvažite naše razloge i izmijenite predložene stavke u Pravilniku. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Zvonimir Šikić, predsjednik Hrvatskog logičkog udruženja Zagreb, 22. veljače 2016. Za HLU objavio Krešimir Gracin, prof., potpredsjednik HLU-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
259 Alen Palijaš Članak 6., 15) logika: Na ovoj listi nedostaje stručna profesija koja je na temelju svog studija, u skladu s bolonjskim procesom, jedina osposobljena za predavanje predmeta Logika u srednjim školama, to je - MAGISTAR/MAGISTRA EDUKACIJE FILOZOFIJE. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
260 Karlo Mikić Članak 6., 15) logika: A sada je logika isključivo filozofska specijalnost? Teolozi i studenti religijskih znanosti se pri svom studiju ne susreću s logikom? S obzirom na tretman etike koja je također filozofijska disciplina (a ne ni sociološka, ni teološka, a ponajmanje kroatološka) i banalizira se puštanjem da ju bilo tko predaje, zašto se isto ne učini i s logikom? Iskreno, meni (i ostalim kolegama na studijima filozofije) to nije u interesu - ali čisto konzistentnosti radi! Pogotovo ne vidim zašto matematičari ne bi mogli biti pribrojeni ovdje, jer na studiju obrađuju simboličku logiku, koja se osnovnim crtama i predaje u gimnazijama (uz po koju stavku tradicionalne, aristotelovske logike)... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
261 Dajana Rados Članak 6., 14) likovna umjetnost: Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti temeljem izdanih dopusnica MZOS-a, a nazivi koji se stječu završetkom istih uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine 50/2015). Smatramo da zanimanje magistar/magistra likovne pedagogije ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Zbog navedenih razloga smatramo da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u srednjim školama u području likovne umjetnosti i svim srodnim područjima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
262 Odsjek za povijest umjetnosti FFZG Članak 6., 14) likovna umjetnost: Poštovani, ovim putem Vam se obraćamo kako bismo izložili svoje primjedbe i stajališta na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu (objavljen na mrežnoj stranici https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?entityId=2638). Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu ima dugu tradiciju i krovnu poziciju u obrazovanju budućih predmetnih nastavnika koji su kompetentni izvoditi nastavu iz srednjoškolskoga predmeta Likovna umjetnost i drugih srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Od 2008. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti izvodi se novi diplomski studij nastavničkoga smjera kojim se stječe titula magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti. Stoga je u nacrtu Pravilnika potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti dodati u sljedeće segmente: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja • Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture, točka 8) povijest struke • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke • Članak 9., Program: grafički dizajner, točka 4) povijest struke • Članak 9., Program: industrijski dizajner, točka 7) povijest struke • Članak 9., Program: modni stilist, točka 9) osnove estetike Mišljenja smo da je u prva dva gore navedena segmenta Pravilnika [Članak 6., točka 14; Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1] potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti staviti na prvo mjesto u predviđenoj tablici. Naime, cjelokupni program kojim se ova titula stječe usmjeren je upravo na stjecanje teorijskoga znanja iz svih polja povijesti umjetnosti i temeljitih nastavničkih kompetencija. Primjerice, studenti nastavničkoga smjera diplomskoga studija povijesti umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu tijekom diplomskoga studija stječu minimalno 60 ECTS iz pedagoških/nastavničkih kompetencija, od čega 30 ECTS metodike struke povijesti umjetnosti/likovne umjetnosti. Prema tako razrađenome programu, izrazito usmjerenome upravo na metodiku struke, ovaj program nudi temeljite i široke kompetencije svojim studentima te se time ističe ispred svih ostalih obrazovnih institucija u Hrvatskoj koje također nude srodne kadrove. Smatramo također da bi uz pojedine titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradi obavezno trebala stajati napomena »uz stečene metodičke i didaktičko-psihološko-pedagoške kompetencije«. To se prije svega odnosi na one titule iz kojih se ne može iščitati je li osoba tijekom školovanja stekla spomenute kompetencije. Radi se o sljedećim titualama: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: diplomirani povjesničar umjetnosti, magistar povijest umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: magistar povijesti umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti. • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja: diplomirani povjesničar umjetnosti • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke: diplomirani povjesničar umjetnosti (titula je vjerojatno greškom navedena dva puta pa bi to trebalo ispraviti) Također, ovim putem želimo istaknuti da se, pri preciziranju odgovarajuće vrste obrazovanja u ovom Pravilniku, treba pozornost obratiti i na to da su predmeti Likovna kultura (u osnovnoj školi) i Likovna umjetnost (srednja škola, gimnazijski program; srodni predmeti u stručnim školama) svojim nastavnim sadržajima i metodologijom posve različiti te da između njih ne postoji izražena vertikala obrazovanja kao što je to prisutno kod većine predmeta. Njihove specifičnosti odražavaju se i na razini obrazovanja nastavnoga kadra – tako su akademije likovnih umjetnosti više usmjerene na obrazovanje u osnovnoj školi (ali s dodatnim kompetencijama i za srednju školu), a filozofski fakulteti na srednjoškolsko obrazovanje. Stoga molimo da se uz sljedeće titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradu obavezno stavi napomena »uz stečene kompetencije iz metodike struke povijesti umjetnosti / likovne umjetnosti«: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: magistar/magistra likovne kulture, profesor likovne kulture • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: profesor likovne kulture, profesor likovnog odgoja. Potaknuti komentarima napisanima na navedenoj mrežnoj stranici na kojoj je objavljen nacrt Pravilnika, htjeli bismo upozoriti na potrebu dodatnoga opreza u njegovim daljnjim korekcijama. Naime, pojedini napisani komentari idu u pravcu toga da se titule magistar/magistra primijenjenih umjetnosti i magistar/magistra likovne pedagogije uvrste kao moguće razine obrazovanja (titule) za izvođenje pojedinih srednjoškolskih teorijskih predmeta iz likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti. Moramo pritom naglasiti da program Diplomskog sveučilišnog studija Primijenjenih umjetnosti koji se izvodi na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci uopće ne sadrži kolegije pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkih kompetencija te ne nudi temelj kojim bi se taj prijedlog mogao udovoljiti. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nastavnik predmetne nastave u srednjoj školi mora imati odgovarajuće pedagoške kompetencije (čl. 105, stavka 7.). Kako navedeni program kojom se stječe titula magistar/magistra primijenjenih umjetnosti ne omogućava pedagoške kompetencije ona zasigurno ne bi smjela biti navedena u bilo kojim poslovima u kojima se ovakve kompetencije zahtijevaju, a zasigurno nikako u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 5, točka 27; čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti. Također, program Diplomskog sveučilišnog studija Likovna pedagogija na istoj Akademiji nudi kolegije nastavničkih kompetencija, ali su oni vezani izričito za osnovnoškolski predmet Likovna kultura i kao takvi ne daju potrebne kompetencije za predavanje predmeta Likovna umjetnost (gimnazije, strukovne škole) i srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Prema spomenutom članku Zakona (čl. 105, stavka 7.). navedeni program kojim se stječe titula magistar/magistra likovne pedagogije također ne zadovoljava potrebne pedagoške kompetencije (metodiku struke). Iz svega navedenoga vidljivo je da su magistri likovne pedagogije kompetentni za predavanje predmeta Likovna kultura u osnovnim školama i stručnih predmeta u umjetničkim i strukovnim školama, ali ne mogu biti navedeni kao zanimanja u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti). Obzirom na provedeno reprogramiranje sustava visokoga obrazovanja uvođenjem novih reformiranih programa i važnost preciznog definiranja kompetencija, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija unutar hrvatskog visokoobrazovnoga sustava, izuzetno nam je važno da titule koje se odnose na srednjoškolski predmet Likovna umjetnost i srodne teorijske predmete budu iskazane na pravilan način. Stoga ljubazno molimo da naše stručno stajalište razmotrite s posebnom pozornošću i uvažite iskazane primjedbe u doradama novoga Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. S poštovanjem, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
263 Sunčana Simichen Članak 6., 14) likovna umjetnost: Diplomirala sam na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci studij Likovne pedagogije. Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti, a zvanja koja se postižu završetkom tih studija su: magistar/magistra primijenjene umjetnosti ili magistar/magistra likovne pedagogije. Smatram da zanimanja magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) imaju odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Iz tog razloga smatram da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u srednjim školama u području likovne umjetnosti i svim ostalim srodnim područjima Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
264 Nives Skura Članak 6., 14) likovna umjetnost: Smatram da u Pravilnik treba ugraditi kvalifikaciju diplomirani dizajner / magistar dizajna, budući da se na Studiju dizjana pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stječe dovoljno znanja, vještina i kompetencija za izvođenje nastave u gimnazijama i srednjim školama. Svakako uz postojeću kvalifikaciju potrebno je steći i dodatnu potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju pri visokoškolskoj ustanovi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
265 Kristina Pongrac Članak 6., 14) likovna umjetnost: MAGISTAR/MAGISTRA PRIMIJENJENE UMJETNOSTI tokom dodiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija primijenjene umjetnosti na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci prema izvedbenom planu stječe 60 ECTS bodova (po godini studiranja) i znanja iz crtanja, crtanja anatomije, crtanja akta, eksperimentalnog crtanja, projektiranja oblika, temelja oblikovanja, uvoda u povijest likovne umjetnosti, teorije i prakse umjetničke kritike, osnova fotografije, osnova dizajna, osnova informatike, multimedijskih sustava, filozofije umjetnosti, teorije prostora, tehnologije iz odabranog smjera – grafike, slikarstva ili kiparstva, zatim prema odabiru kolegija - tipografije, računalne grafike, mozaika, scenografije, oblikovanje nakita, video, kostimografija i moda, staklo, keramika itd., prema čemu stječe odgovarajuću vrstu potrebnog stručnog znanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka. Zbog toga bi se zvanje magistra primijenjenih umjetnosti trebao uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u osnovnim i srednjim školama u području likovnih umjetnosti i srodnih područja zanimanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
266 Tonči Peranić Članak 6., 14) likovna umjetnost: U članku 6. točka 14. nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE koje je jedan od smjerova koji se završavaju na diplomskom studiju Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Nadam se da će navedena greška biti ispravljena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
267 Neven Jovanović Članak 6., 13) latinski jezik: Poštovani, kao zamjenik pročelnika Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu želio bih, u vezi s prijedlogom za brisanje stavka "diplomirani kateheta" iz tablice 13) latinski jezik, dodati prethodno iznesenim argumentima kolega, s kojima se u potpunosti slažem, i jedan strateški. Ako se, u skladu s usvojenom strategijom cjelovite kurikularne reforme, od nastavnika traže nove vještine za novo vrijeme, to dodatno povećava važnost i stručnih i pedagoških kompetencija nastavnika. Katehete takve kompetencije zasigurno imaju, ali nipošto ne za izvođenje nastave latinskog, koji, kao jezik kulturnoga nasljeđa, postavlja vrlo specifične metodičke i didaktičke izazove i pred nastavnike i pred učenike. Apeliram da se nastava klasičnih jezika prepusti stručno osposobljenim nastavnicima. Srdačno, Neven Jovanović, izv. prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
268 Teo Radić Članak 6., 13) latinski jezik: Poštovani, budući da je u prethodnim upisima već dovoljno argumentirano ukazano na apsurnost odredbe prema kojoj nastavu latinskoga u srednjim školama može predavati i diplomirani kateheta, želio bih istaknuti kako pritom nije riječ o pukoj mogućnosti, nego o pravu koje se u nekim školama zaista konzumira, a na štetu kadra – nastavnika latinskoga jezika – koji je stručno osposobljen za izvođenje takve nastave. Naime, proteklih mi se godina nekoliko bivših studenata požalilo kako su, u potrazi za zaposlenjem u školi, saznali da u nekim školama nastavu latinskoga izvode diplomirani katehete. Kad sam im – ne bez osjećaja velike nelagode – objasnio kako je takva praksa u skladu s važećim propisima i kako već godinama različite institucije reagiraju u nastojanju da se takvo što onemogući, studenti su se odlučili organizirati, povezati s kolegama s ostalih fakulteta na kojima se izvode studiji latinskoga, te sastaviti peticiju Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, s molbom da se sporna stavka ukloni. Dosad je njihov zahtjev potpisom podržalo preko stotinu bivših i sadašnjih studenata te sveučilišnih nastavnika, a tekst će peticije zajedno s potpisima uskoro biti poslan Ministarstvu. Koristim prigodu da prenesem tekst što su ga sastavili studenti latinskoga, a iz kojega se jasno vidi njihova opravdana ogorčenost i zabrinutost zbog ove nepravedne i besmislene odredbe. Srdačno, Teo Radić, viši lektor Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu „Poštovani gospodine Ministre, u ime studenata latinskoga jezika i književnosti sa Zagrebačkoga, Zadarskoga i Pulskoga sveučilišta, kao i već diplomiranih kolega – nastavnika latinskoga jezika, obraćamo Vam se s molbom da razmotrite naš problem i pomognete nam u teškoj situaciji u kojoj smo se našli zbog zakonske odredbe koja nas nepravedno diskriminira. Završetkom studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Odjelu za klasičnu filologiju Sveučilišta u Zadru te Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli stječemo zvanje diplomirani magistar/magistra edukacije latinskoga jezika i književnosti, što dokazuje našu kompetentnost za predavanje latinskoga jezika u našim osnovnim i srednjim školama. Međutim, stvarna situacija pokazala je da kompetentnost ne znači i realnu mogućnost za zaposlenje, u što su se uvjerili naši diplomirani kolege prilikom traženja zaposlenja. Suočeni s činjenicom da latinski jezik u našim školama prečesto predaje nekvalificirani kadar, nadali smo se da nas barem zakon štiti. Nemalo smo se iznenadili kad smo uvidjeli da postoji zakonsko pravo koje dopušta diplomiranim katehetama s bogoslovnih fakulteta da rade posao za koji nemaju potrebna znanja, a za koji se mi školujemo pet godina. Oni ne samo da to pravo imaju nego ga u praksi u mnogim školama i konzumiraju. Riječ je o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu iz 1999. godine, u kojem se stupac Potrebna stručna sprema za nastavni predmet Latinski jezik dopunjuje alinejom koja glasi: „dipl. kateheta“. Ako su te 1999. godine potrebe tržišta rada bile takve da je nedostajalo kvalificiranoga kadra koji bi predavao latinski jezik u školama, sada to svakako više nije slučaj. Čak četiri fakulteta u Hrvatskoj danas obrazuju i osposobljavaju mlade ljude za taj posao. Osim toga, naš je studij koncipiran tako da nam daje iscrpno znanje kako iz latinskoga jezika i književnosti, tako i iz metodike nastave latinskoga jezika. Mi, dakle, latinski studiramo upravo zato da bismo ga, izabravši nastavnički smjer na diplomskom studiju, predavali u školama. Diplomirani su katehete, s druge strane, kompetentni za držanje školskoga vjeronauka, a latinski se u programu njihova studija pojavljuje samo kao dvosemestralni tečaj na prvoj godini preddiplomskog studija, u opsegu od četiriju sati tjedno. Dakako da se pet godina studiranja jezika, uključujući i držanje praktične nastave u sklopu kolegija Metodika nastave klasičnih jezika, nipošto ne može usporediti sa samo jednim kolegijem u trajanju od dvaju semestara! Poznato nam je da su različite institucije, predvođene Hrvatskim društvom klasičnih filologa, od početka prošloga desetljeća u nekoliko navrata već bile intervenirale kod Ministarstva, ali naš problem, unatoč nekim obećanjima, još nije riješen. Molimo Vas da nam pomognete u ispravljanju ove nepravde i učinite što je u Vašoj moći kako bi se alineja „dipl. kateheta“ izbrisala iz Pravilnika. Potrebna nam je zakonska sigurnost koja bi nam omogućila da se pravedno natječemo za posao za koji smo obrazovani.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
269 Tomislav Vodička Članak 6., 13) latinski jezik: Poštovani, ovim putem Uprava Hrvatskih studija i Odjel za hrvatski latinitet traže dopunu u članku 6., točki 13. (Latinski jezik) na način da se uvrste akademski nazivi: • magistar/magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta • magistar/magistra latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta a analogno članku 5. točki 10. Nacrta Pravilnika. Navedeno se zvanje stječe završetkom diplomskog studija hrvatskog latiniteta na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (pokrenutog i odobrenog 2011.), koji, zajedno s prediplomskom razinom studija, studentima daje sve kompetencije potrebne za predavanje latinskog jezika i književnosti. Studenti koji su završili taj studij već su uključeni u nastavu u mnogim školama i inercija je sustava jedinim razlogom trenutačnoga nepostojanja rečene stavke u popisu. Ona je uključena u članak 5., a nema razloga da se ne uključi i u članak 6. na za to odgovarajući i pravičan način. Također, skrećemo pozornost i predlažemo da se iz popisa zvanja kojima se povjerava predavanje latinskog jezika izbriše stavka "diplomirani kateheta", sukladno objašnjenu doc. dr. sc. Šime Dema. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
270 Irena Bratičević Članak 6., 13) latinski jezik: Poštovani, Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu snažno se protivi mogućnosti da latinski jezik na srednjoškolskoj razini predaje i diplomirani kateheta. Smatramo kako tek cjeloviti petogodišnji studij latinskoga jezika i književnosti pruža stručne, znanstvene i nastavničke kompetencije nužne za izvođenje nastave u srednjim školama te da stoga kategoriju “diplomirani kateheta” iz članka 6, br. 13 treba isključiti. Odsjek za klasičnu filologiju i do sada se u više navrata, zajedno s Hrvatskim društvom klasičnih filologa, obraćao Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta s istim zahtjevom, u nastojanju da se zakonskim propisom onemogući izvođenje nastave klasičnih jezika bilo komu osim onima koji su znanje i kompetencije stekli cjelovitim i intenzivnim, petogodišnjim studiranjem na studijima latinskog i grčkog jezika i književnosti. Uime Odsjeka za klasičnu filologiju, doc. dr. sc. Irena Bratičević, pročelnica Odsjeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
271 Šime Demo Članak 6., 13) latinski jezik: Poštovani, ispred Odjela za hrvatski latinitet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dužan sam prizvati pažnju sastavljača Pravilnika na sljedeće: Ad čl. 5, br. 10. Latinski jezik, pod a) Umjesto "magistar/magistra edukacije latinskog jezika" treba stajati "magistar/magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta". Obrazloženje: Radi se o starijoj i sada nepostojećoj verziji istog akademskog naziva. Pod b) je on ažuriran, a vjerojatno greškom nije usklađen i pod a). Ad čl. 5, br. 10. Latinski jezik, pod c) Cijelu tablicu pod c) treba brisati. Obrazloženje: Na svim studijima latinskog jezika u Hrvatskoj nastavničke se kompetencije dobivaju tek završetkom diplomskog studija. Prema tome, prvostupnici nemaju tih kompetencija. Ad čl. 6, br. 13. Latinski jezik (i) Iz popisa zvanja kojima se povjerava predavanje latinskog jezika treba izbrisati stavku "diplomirani kateheta". Obrazloženje: Uključenje navedene stavke nema nikakvog stručnog opravdanja, već je zaostatak nesretne mjere iz vremena kada je postojao deficit kadra u latinističkoj struci. Tog deficita odavno više nema. Katehete ne dobivaju veću kompetenciju u području latinskog jezika i književnosti od, primjerice, grecista, romanista, povjesničara i drugih koji latinski slušaju, ako ga slušaju, kao pomoćni predmet u trajanju od jednog ili najviše dva semestra. Odredba je jednako ili manje smislena od odredbe koja bi dopuštala diplomiranim ekonomistima da predaju matematiku ili biolozima da izvode kirurške zahvate. Riječju, ona otvoreno ponižava latinističku struku i ugrožava kvalitetu nastavnog procesa. (ii) U isti popis zvanja treba uključiti stavku "magistar/magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta". Obrazloženje: Navedeno se zvanje stječe završetkom Diplomskog studija hrvatskog latiniteta na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (pokrenutog i odobrenog 2011.), koji, zajedno s prediplomskom razinom studija, studentima daje sve kompetencije potrebne za predavanje latinskog jezika i književnosti. Kolege koji su završili taj studij već su uključeni u nastavu u mnogim školama i inercija je sustava jedinim razlogom trenutačnoga nepostojanja rečene stavke u popisu. Ona je uključena u članak 5, a nema razloga da se ne uključi i u članak 6. S poštovanjem, doc. dr. sc. Šime Demo pročelnik Odjela za hrvatski latinitet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
272 HRVATSKO DRUŠTVO KLASIČNIH FILOLOGA Članak 6., 13) latinski jezik: U ime Hrvatskog društva klasičnih filologa, stručne udruge nastavnika klasičnih jezika, apeliram da se ukine mogućnost da diplomirani katehete predaju latinski jezik. Na studiju religiozne pedagogije i katehetike latinski jezik nije obavezni predmet. Stoga ovakva odredba otvara apsurdnu mogućnost da latinski jezik predaje osoba koja u svom obrazovanju nije odslušala ni sat nastave latinskog jezika. Da bi se ovaj apsurd izbjegao dovoljno je ponoviti kvalifikacije koje su potrebne za predavanje u osnovnim školama pozivajući se na iste zakonske odredbe, U ime HDKF-a, Tonći Maleš, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
273 Zdravka Martinić-Jerčić Članak 6., 13) latinski jezik: Potrebno je prilagoditi tekst prema onom vezanom uz latinski jezik u osnovnim školama i naprosto prekopirati taj tekst u dijelu članak 5. točka 10. a) i b). Ovaj je tekst nepotpun i u dijelu neprihvatljiv (diplomirani kateheta). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
274 Zdravka Martinić-Jerčić Članak 6., 13) latinski jezik: Ponajprije se pitam zašto se kod osnovnih škola poziva kod svakog predmeta na članak Zakona, a ovdje kod srednjeg obrazovanja više ne??? U tom bi smislu trebalo kod latinskog jezika prekopirati naprosto potrebne kvalifikacije iz članka 5. točka 10. a) i b). U tom bi slučaju bile pokrivene sve potrebne skupine nastavnika koje su trenutno na tržištu rada. Ovo ću napisati i pod prijedlog novog teksta, jer mi se ovo čini nedovršeno i nepotpuno. Osim toga posebno se ne slažem s time da diplomirani kateheta može predavati latinski jezik, jer studenti s tom kvalifikacijom uopće ne moraju slušati niti jedan semestar latinskog jezika, a u najboljem slučaju mogu izabrati da slušaju dva. Čak je i po zakonu potrebno slušati barem 4 semestra na sveučilišnoj razini neki predmet da biste ga mogli predavati i to samo u slučaju da nema osobe kvalificirane za taj predmet na tržištu, a čak i tada samo uz posebnu dozvolu ministra. (Članak 105. točka 14) Znam da postoje ljudi s tom kvalifikacijom koji predaju latinski jezik u nekim školama, no smatram lošim rješenjem da tako i dalje stoji u pravilniku radi budućih zapošljavanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
275 Radmila Popović Kaličanin Članak 6., 12) kemija: Primjedba na čl. 6. točka 12) Nacrta Pravilnika - kemija. Smatram da je svakako u popis potrebno dodati : profesor biologije i kemije, profesor fizike i kemije, magistar/magistra edukacije kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije. Nadam se da se radi o slučajnom propustu koji će uskoro uz ispriku biti ispravljen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
276 Martina Tušek Članak 6., 12) kemija: Poštovani, imam primjedbu na članak 6. točka 12) Nacrta Pravilnika-kemija. Naime, smatram kako su magistri biologije i kemije osposobljeni za izvođenje nastave kemije u gimnazijama i ostalim srednjim školama budući da se iz programa studija može vidjeti kako su uz potrebna znanja iz kemije stekli i potrebna znanja iz psihologije, pedagogije, didaktike, metodike nastave kemije koja se održava kroz dva semestra te metodičke prakse nastave kemije.Također, budući da je smjer biologija i kemija namijenjen osposobljavanju studenata za održavanje nastave kemije i biologije u osnovnim i srednjim školama, smatram kako se na ovaj popis definitivno treba dodati magistar/magistra edukacije biologije i kemije. LP. Martina Tušek Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
277 Ana Hleb Članak 6., 12) kemija: Primjedba na članak 6. točka 12) Nacrta Pravilnika - kemija : potrebno je dodati profesor biologije i kemije; magistar/magistra edukacije biologije i kemije jer su ti ljudi studirali ovaj smjer kako bi mogli predavati u školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
278 Željka Kadi Članak 6., 12) kemija: Primjedba na članak 6. točka 12) Nacrta Pravilnika - kemija : potrebno je dodati profesor biologije i kemije; magistar/magistra edukacije biologije i kemije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
279 Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek Članak 6., 12) kemija: Članak 6. točka 12. molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
280 Rudolf Scitovski Članak 6., 12) kemija: Primjedbe na članak 6. točka 12. Nacrta Pravilnika 1.Predlažemo nadopunu tablice s akademskim nazivima profesor biologije i kemije te magistar/magistra edukacije biologije i kemije jer imaju kompetencije za predavanje kemije u srednjim školama 2.Potrebno je brisanje inženjera biotehnologije jer nemaju kompetencije za predavanje kemije što je vidljivo u programu studija, dok bi magistri/magistrice/diplomirani inženjeri iz područja biologije koji su navedeni u tablici uz potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičkom obrazovanju morali imati potvrdu o položenoj metodici kemije na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
281 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 6., 12) kemija: Članak 6. točka 12. molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
282 Ivana Jurković Članak 6., 12) kemija: Poštovani, molim Vas da se u članak 6 - kemija, uz ostale uvrsti i diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Smatram da je dipl. ing. prehrambene tehnologije izjednačeni s dipl.ing.biotehnologije sa PBF-a te smatram da nema razlike u stručnosti ova dva smjera. Molimo da ispravite tu pogrešku! Ili obrazložite isključivanje istihiz ovog Pravilnika. Odslušani kolegiji na Prehrambeno biotehnološkom i Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku: Opća kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija, Fizikalna kemija, kroz 2 godine studiranja. Ne vidim razlog isključivanja struke koja je jednako sposobna predavati kao i navedeni u nacrtu Pravilnika, naravno uz položen DPPO i stručni ispit. Lijep pozdrav! --- Ivana Jurković Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
283 David Jelenković Članak 6., 12) kemija: 12) Kemija Kod ovog stavka nedostaje veliki broj akademski naziva. Malo je vjerojatno da se slučajno zaboravilo na nove akademske nazive (koji postoje u praksi od 2010.), pogotovo ako se stavci vezani za biologiju i/ili fiziku korektno nadopunjeni. Kod ostalih predmeta prirodoslovlja (biologije i fizike) navedeni su sve kombinacije dvopredmetnih prirodoslovnih studija jedino je kemija izuzetak. Treba dodati: profesor biologije i kemije; kemije i biologije magistar/magistra edukacije biologije i kemije magistar/magistra edukacije kemije magistar/magistra edukacije fizike i kemije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
284 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 12) kemija: Predmet 12. Kemija • diplomirani inženjer biotehnologije: Smatramo da iz popisa treba obrisati ovaj akademski naziv. Uvidom u odgovarajući studijski program Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vidljivo je da ne omogućava stjecanje dostatnih stručnih kompetencija za kvalitetno vođenje nastave kemije u srednjim školama. Već u preambuli studijskog programa za stjecanje akademskog naziva diplomirani inženjer biotehnologije jasno je navedeno da se program „temelji na najnovijim znanstvenim dostignućima iz kemije i biokemije, biologije i to s posebnim naglaskom na molekularnu biologiju i mikrobiologiju, te na inženjerskim znanjima u cilju obrazovanja stručnjaka za šire područje biotehnologije“, a struktura navedenog studija usmjerena je stjecanju kompetencija usmjerenih na biotehnologiju, a ne na kemiju kao prirodnu znanost. To podrazumijeva značajno različite sadržaje i metodološke pristupe od onih u inicijalnom sveučilišnom obrazovanju učitelja/nastavnika kemije. • profesor biologije i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu • magistar/magistra edukacije kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije biologije i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije fizike i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uz akademske nazive: • diplomirani inženjer kemije • diplomirani inženjer kemijske tehnologije • diplomirani kemijski inženjer • magistar/magistra kemije potrebno je dodati tekst „s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju, pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave kemije i stečeno je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera kemije“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Kemija mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polje kemije, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz kemijsko obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
285 Sanja Ćulić Članak 6., 12) kemija: Poštovani, molim da se u članak 6. - kemija, uvrsti diplomirani inženjer biotehnologije, odnosmo diplomirani inženjer prehrambene tehnologije kao i novo nazivlje inženjera koji su završili Prehrambeno-biotehnološki fakultet po Bolonji. Prema dosadašnjem Pravilniku oni su obavljali poslove nastavnika kemije u srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
286 Krešimir Trojko Članak 6., 12) kemija: Poštovani, u popisu zvanja koji mogu izvoditi nastavu kemije u srednjim školama nema profesora biologije i kemije te magistra edukacije biologije i kemije odnosno profesora fizike i kemije te magistra edukacije fizike i kemije. Iako je već više osoba ukazalo na taj, nadam se, propust koji će biti ispravljen smatram da svaki nastavnik koji ima primjedbe na popis zvanja treba iskoristiti priliku za komentar jer kad se pravilnik jednom donese bit će kasno. Kad sam pročitao ovaj popis znanja bio sam razočaran. Mislio sam, ako je nestavljanje ovih smjerova slučajan propust onda je netko sve ovo radio površno, kao i mnoge druge stvari u našem školstvu. A ako je netko namjerno izostavio s popisa navedene smjerove pitao sam se čemu uopće ti smjerovi postoje i vratio se u svoje studijske godine (ja sam profesor biologije i kemije) kad je većina predavača na kemiji gledala na naš smjer kao drugorazredni a isto se događalo i na biologiji. Za kemičara sam uvijek bio biolog a za biologa kemičar. Nitko nije pomislio da me moja kemija čini boljim biologom a moja biologija životnijim kemičarom. Danas sa određenim stažom u prosvjeti (u strukovnoj školi i gimnaziji) ne mislim da je ono što me uistinu određuje kao učitelja (dobrog ili lošeg) moje detaljno poznavanje strukture hemoglobina ili prostornog izgleda XeF4 (iako smatram da je poznavanje nastavnog predmeta uvjet bez kojeg se nemože a da ga poznajem u dovoljnoj mjeri netko je procjenio testom i u indeks upisao ocjenu). Ono što me određuje kao učitelja je moja osobnost, sposobnost da pomoću mene (ili usprkos meni) učenici ne zamrze kemiju, a neki je možda i zavole, spremnost da ostanem jedan sat duže u školi jer učenik koji mi nije simpatičan nešto ne razumije i treba pomoć i čitav niz drugih malih svakodnevnih situacija u kojima vi živite predmet koji predajete i koji je postao sastavni dio vas. Svjestan sam da ovaj komentar ne može mnogo promijeniti ali Vas iskreno molim da, ako ništa drugo, stavite na popis zvanja profesora fizike i kemije, jer je, po mom mišljenju, nabolji nastavnik kemije kojeg sam upoznao profesor fizike i kemije i bila bi nezamisliva šteta da ga uskratite njegovim učenicima. Krešimir Trojko Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
287 OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC Članak 6., 12) kemija: Poštovani, upozoravamo da u članku 6. pod predmetom Kemija nije navedeno zvanje profesor fizike i kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
288 Borjanka Smojver Članak 6., 12) kemija: Poštovani, ljubazno molim da se u članak 6. - kemija, uvrsti diplomirani inženjer biotehnologije, odnosmo diplomirani inženjer prehrambene tehnologije kao i novo nazivlje inženjera koji su završili Prehrambeno-biotehnološki fakultet po Bolonji. Navedeni su, prema dosadašnjem Pravilniku, obavljali poslove nastavnika kemije u srednjoj školi. Prilažem popis kemijskih predmeta i broj nastavnih sati koji je odslušao diplomirani inženjer biotehnologije: Opća i anorganska kemija I - 6 sati tjedno Vježbe iz opće i anorganske kemije I - 2 sata tjedno Kemijsko računanje - 2 sata tjedno Opća i anorganska kemija II - 3 sata tjedno Vježbe iz opće i anorganske kemije II - 2 sata tjedno Analitička kemija I - 3 sata tjedno Vježbe iz Analitičke kemije I - 7 sati tjedno Analitička kemija II - 3 sata tjedno Organska kemija I - 5 sati tjedno Organska kemija II - 5 sati tjedno Vježbe iz Analitičke kemije II - 8 sati tjedno Vježbe iz organske kemije - 12 sati tjedno Fizikalna kemija I - 4 sata tjedno Vježbe iz fizikalne kemije I - 3 sata tjedno Biokemija I - 3 sata tjedno Tehnološke operacije I - 3 sata tjedno Vježbe iz tehnoloških operacija II - 3 sata tjedno Fizikalna kemija II - 4 sata tjedno Vježbe iz fizikalne kemije II - 3 sata tjedno Biokemija II - 3 sata tjedno Vježbe iz biokemije II - 8 sati tjedno Tehnološke operacije II - 3 sata tjedno Vježbe iz Tehnoloških operacija II – 5 sati tjedno. Srdačno, B. Smojver Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
289 Josip Razum Članak 6., 12) kemija: Poštovani, u nastavku navodim svoje primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu, kao i svoje prijedloge. 1. primjedba: U članku 5. stavku 1. Nacrta Pravilnika smatram nepavilnim to što stoji napisano da učitelj kemije u osnovnoj školi između ostalih, može imati i sljedeću vrstu obrazovanja – prof. biologije i geografije. Mislim da se ta vrsta obrazovanja ne može tumačiti kao odgovarajuća vrsta, prema članku 105., stavak 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Nije logičan ni poredak po kojem navedena vrsta obrazovanja stoji ispred svih dolje navedenih. Istodobno, uopće ne navodite – prof. fizike i kemije. 2. primjedba: U članku 5. stavku 1. Nacrta Pravilnika smatram nepavilnim to što stoji napisano da učitelj fizike u osnovnoj školi između ostalih, može imati i sljedeću vrstu obrazovanja – prof. matematike (na prvome mjestu). To je pretpostavljam, lapsus calami (copy – paste). Trebalo bi pisati - prof. fizike. 3. primjedba: U članku 6. Nacrta Pravilnika smatram nepavilnim poredak kojim su navedena zvanja koja znače odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za nastavnika kemije u srednjoškolskoj ustanovi (vidljivo je kod drugih predmeta, poput biologije da poredak nije abecedni nego logičan). Nije logično da se prvo navode zvanja stečena na istraživačkom smjeru studija (diplomirani inženjer kemije, odnosno magistar kemije), a tek nakon toga zvanje stečeno na nastavničkom smjeru studija (profesor kemije). Istovremeno zvanje magistar edukacije kemije se niti ne spominje kao mogućnost. Vaša prvo navedena zvanja mogu se tumačiti kao odgovarajuća vrsta obrazovanja, prema članku 105., stavak 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, uz uvjet da kandidat ima potrebne pedagoške kompetencije, odnosno odgovarajuće pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje. Kandidati sa zvanjem - profesor kemije, odnosno magistar edukacije kemije to već imaju, jer su završili odgovarajući smjer na studiju koji ih primarno priprema za odgojno-obrazovnu djelatnost, a to je nastavnički smjer. Zbog svega navedenog, predlažem sljedeći poredak: 1. profesor kemije, 2. magistar edukacije kemije, 3. diplomirani inženjer kemije, 4. magistar kemije, 5. diplomirani inženjer kemijske tehnologije, 6. diplomirani inženjer biotehnologije ... 4. primjedba: Neologčan poredak zvanja za nastavnika fizike u srednjoškolskoj ustanovi (nije moje područje, ali primjetih). Mogu navesti slične argumente kao i za kemiju. Poznato je da postoji izražen deficit osoba s odgovarajućom vrstom obrazovanja za nastavu kemije i fizike u srednjim školama (profesori, odnosno magistri edukacije), ali to nije logičan argument da ih se u ovom Nacrtu pravilnika navodi kao pričuvnu mogućnost ili ih se uopće ne navodi. Smatram da je po tom pitanju važeći Pravilnik logičniji. U vjeri da će navedene primjedbe biti proanalizirane, a navedeni argumenti uvaženi kako bi se radna mjesta u državnim službama popunjavala nakompetentnijim osobama, sve u svrhu napretka drage nam domovine Republike Hrvatske, Srdačno Vas pozdravljam. U Zagrebu, 23. veljače 2016. Josip Razum, prof. (profesor kemije), nastavnik kemije i biokemije u Školi za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
290 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 6., 12) kemija: Članak 6. točka 12. molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
291 Vesna Tišler Članak 6., 12) kemija: Poštovani, u popisu zvanja koji mogu predavati kemiju u osnovnim školama, gimnazijama i strukovnim školama, potrebno je uvrstiti zvanje Magistar primijenjene kemije. U popisu zvanja su diplomirani inženjer kemijske tehnologije i magistar inženjer kemijskog inženjerstva. Nakon uvođenja Bolonjskog procesa, na Fakultetu kemijskog inženjerstava i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu su četiri smjera: Primijenjena kemija (magistar Primijenjene kemije), Kemijsko inženjerstvo (Magistar inženjer kemijskog inženjerstva), Kemija i inženjerstvo materijala i Ekoinženjerstvo. Magistar primijenjene kemije sluša Opću kemiju, Anorgansku kemiju, Analitičku kemiju 1, Analitičku kemiju 2, Organsku kemiju 1, Organsku kemiju 2,… dok Kemijsko inženjerstvo sluša Opću i anorgansku kemiju, Analitičku kemiju, Organsku kemiju…. i više su orijentirani na tehničke predmete. Primijenjena kemija sluša više predmeta vezano za kemiju i ne vidim razlog zašto bi titula Magistar inženjer kemijskog inženjerstva bila navedena u Pravilniku, a Magistar primijenjene kemije ne. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
292 Višnja Vlahek Sokač Članak 6., 12) kemija: Za predmet zaštita okoliša potrebno je navesti i magistra ekoinžinjerstava koji se 5 godina školuje na FKiT-u uz uvjet da položi PPO to je noviji smjer na fakultetu i mislim da je adaekvatan u strukovnim školama.određenog profila. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
293 Monika Zelić Članak 6., 12) kemija: Poštovani, u popisu zvanja koji mogu izvoditi nastavu kemije su izostavljeni profesor biologije i kemije te magistar edukacije biologije i kemije, zatim profesor fizike i kemije te magistar edukacije fizike i kemije. Nadam se da je riječ o slučajnom propustu koji će uskoro biti popravljen s obzirom da smo odabrali taj studij isključivo sa željom da te predmete predajemo u školi. U svakom slučaju ovo je jako veliki propust! Također smatram da bi profesori pri zapošljavanju na posao nastavnika trebali imati prednost pred inženjerima što nažalost u praksi nije uvijek slučaj. Zato smatram da bi se to trebalo regulirati pravilnikom ili čak i zakonskim putem. S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
294 Natalija Jutriša Članak 6., 12) kemija: Poštovani,smatram da profesori biologije i kemije,te fizike i kemije trebaju biti uvršteni na popis kompetentnih za podučavanje kemije u gimnazijama.Ne razumijem zašto je profesor biologije i kemije osposobljen podučavati biologiju ,a kemiju nije.Ne mogu vjerovati da je na popisu za osnovnu školu navedeno da kemiju mogu podučavati profesori geografije i biologije?!Nadam se da će se nepravilnosti ispraviti ,iako se pitam kako su mogući takvi propusti.Ako nije riječ o propustu kako će se argumentirati nekompetencija svih nas koji smo diplomirali na dvopredmetnim studijima PMF-a i koji smo zaposleni na neodređeno vrijeme na poslovima profesora kemije i profesora biologije ili profesora fizike? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
295 Lana Brkić Članak 6., 12) kemija: Nedopustiv je propust (nadam se da je propust) da su sa popisa za predavače kemije izostavljeni magistri edukacije biologije i kemije (po starom sustavu profesori biologije i kemije), kao i magistri edukacije fizike i kemije (po starom sustavu profesori fizike i kemije). Znači li to da, npr. PMF u Zagrebu ne stvara dovoljno dobre predavača za gimnazije, strukovne i umjetničke škole? Sa štovanjem Lana Brkić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
296 Janja Maltar Članak 6., 12) kemija: Nedopustiv je propust da su sa popisa izostavljeni magistri edukacije biologije i kemije (po starom sustavu profesori biologije i kemije). Nadam se da je propust slučajan! Također smatram da bi profesori pri zapošljavanju na posao nastavnika trebali imati prednost pred inženjerima jer inženjeri NISU školovani za nastavničko zanimanje. Hvala! S poštovanjem, Janja Maltar Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
297 Melita Hanzir Gruden Članak 6., 12) kemija: Poštovani, zašto su diplomirani profesori biologije i kemije (mag. educ. biol. et chem.) i diplomirani profesori fizike i kemije (mag. educ. phys. et chem.) izostavljeni s popisa za izvođenje kemije u gimnazijama? Znači li to da PMF u Zagrebu kao znanstvena i obrazovna institucija nije mjerodavna za obrazovanje profesora za srednje škole? Ili izdaje lažne diplome s pripadajućim pravima? Ako je razlog nekompetencija profesora, na osnovu kojih istraživanja je donesen takav zaključak? Novi kurikulum iz kemije nije donesen, a već se unaprijed zna da prof. bio. i kem te prof. fiz. i kem. nisu sposobni ostvariti odgojno-obrazovna očekivanja iz kemije? Trebalo bi uvrstiti i navedene struke na popis izvođenja nastave kemije u gimnazijama i zbog budućih generacija mladih ljudi koji podjednako vole biologiju, kemiju i fiziku i ulažu svoj trud, vrijeme i znanje kako bi to ostvarili. Lijepi pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
298 Martina Simić Meznarić Članak 6., 12) kemija: Poštovani, zanima me zašto za podučavanje kemije u srednjoj školi nisu navedeni diplomirani profesori fizike i kemije (magistra edukacije fizike i kemije) kao i diplomirani profesori biologije i kemije (magistri edukacije biologije i kemije) koji su upravo i upisali ove smjerove jer su htjeli biti nastavnici i predavati oba predmeta kako u osnovnoj tako i u srednjoj školi. Smatram da imamo ipak dovoljno znanja kemije da možemo predavati u srednjoj školi. Osim toga neznam kako ste tek na čevtrto mjesto stavili profesore kemije. Oni su kao i mi slušali kolegije (metodiku, didaktiku,...) koji su služili upravo tome da nas pripreme za rad u školi. A vi navodite diplomirane inženjere kemije kao prve osobe koje bi trebale podučavati djecu. Možda zapravo ni ne shvaćate da ste ovime omalovažili i rad ljudi s fakulteta ili možda smatrate da za rad u školi nisu potrebne nikakve metodičke kompetencije. Možda bi se trebali posavjetovati i s ljudima na fakultetu o tome što oni misle o tome tko bi trebao raditi u školi. Nadam se da je ovo ipak samo pogreška. Srdačan pozdrav, Martina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
299 Ana Delost Članak 6., 12) kemija: Poštovani, smatram vrlo nepravednim da se u Prijedlog nije uvrstio dipl. ing. prehrambene tehnologije kao i magistri biotehnologije Sveučilišta u Rijeci. Struke su kompetentne i odslušale jednake kemije. Smatram da osobe sa završenim PBF-om i Odjelom za biotehnologiju iz Rijeke uz Dopunsko pedagošku naobrazbu su u potpunosti sposobne držati nastavu kemije. Srdačno Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
300 Tihomir Lovrić Članak 6., 12) kemija: Mislim da nikako nije u redu što su profesori biologije i kemije, profesori fizike i kemije te magistri edukacije biologije i kemije i magistri edukacije fizike i kemije izostavljeni s popisa za izvođenje nastave u gimnazijama! Prvo: ukidaju se prava koja stoje na diplomi za koju smo godinama crnčili. Drugo: Profesor je kompetentniji od inženjera za izvođenje nastave jer mu je to u primarnom obrazovanju. Stručnost uopće ne treba dovoditi u pitanje jer kemija mora uključivati znanja iz fizike i biologije. Treće: veliki broj nastavnika kemije u gimnazijama upravo je takvog profila. Što s njima? Odjednom će ostati bez posla? Ili će se zaposliti na institutima i doškolovati kako bi postali inženjeri? Možda o trošku Ministarstva? Četvrto: pronađite inženjera kemije koji baš želi raditi kao nastavnik u školi. Mislim da nije zbog toga izabrao inženjerski smjer. Sramora je što je profesor kemije tek na četvrtom mjestu. Iskreno se nadam da je to propust (jer jednostavno ne mogu vjerovati svojim očima) i da će to biti ispravljeno. Ispričavam se ako moj komentar ima notu rezignacije, ali ne mogu je sakriti. Lijepi pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
301 Laura Petti Članak 6., 12) kemija: Poštovani na popisu zvanja ljudi koji mogu izvoditi nastavu kemije su izostavljeni profesor biologije i kemije (magistar biologije i kemije) te profesor fizike i kemije (magistar fizike i kemije). Mislim da nije u redu da se izostavi ljude koji su se pet godina školovali i uložili sav trud kako bi mogli obavljati rad učitelja i nastavnika kemije. Smatram da su profesori biologije i kemije, fizike i kemije te profesori čiste kemije najkompetentiji za obavljanje tih poslova s obzirom na količinu metodičkog znanja uz veliki opus znanja same kemije. Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
302 Monika Kanižaj Članak 6., 12) kemija: Poštovani, u popisu zvanja koji mogu izvoditi nastavu kemije su izostavljeni profesor biologije i kemije (magistar edukacije biologije i kemije) te profesor fizike i kemije (magistar edukacije fizike i kemije). Nadam se da je riječ o slučajnom propustu koji će uskoro biti popravljen. Također smatram da bi profesori pri zapošljavanju na posao nastavnika trebali imati prednost pred inženjerima. Monika Kanižaj, mag,educ,biol. et chem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
303 Sanja Vidović Birkić Članak 6., 12) kemija: U popisu zvanja koji mogu izvoditi nastavu kemije su izostavljeni profesor biologije i kemije (magistar biologije i kemije) te profesor fizike i kemije (magistar fizike i kemije). Nadam se da je riječ o slučajnom propustu koji će uskoro biti popravljen. Ja predajem u školi i završila sam nastavnički smjer biologije i kemije i ne mogu vjerovati da nismo navedeni da možemo predavati kemiju. Molim da se zvanje magistra biologije i kemije (profesora biologije i kemije) i profesora kemije i fizike uvrsti da mogu predavati kemiju u srednjoj školi, jer im piše u opisu diplome. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
304 Maria Juretić Mohorić Članak 6., 12) kemija: Poštovani, diplomirala sam biokemiju na Fakultetu za kemiju i kemijsku tehnologiju u Ljubljani, nostrificirala diplomu te završila pedagoško psihološko obrazovanje u Hrvatskoj. Smatram da sam obzirom na opseg kemije koji sam odslušala tijekom studija, a u usporedbi sa PMF-om u Zagrebu, kompetentna predavati kemiju u srednjoj školi. Molim da se zvanje diplomiranog biokemičara uvrsti u članak 6. stavak 12. Hvala Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
305 Marina barisic Članak 6., 12) kemija: Poštovani, trebali bi dodati: magistre edukacije biologije i kemije i magistre edukacije fizike i kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
306 Damjan Gjukić Članak 6., 12) kemija: Poštovani, u popisu zvanja koji mogu izvoditi nastavu kemije su izostavljeni profesor biologije i kemije (magistar biologije i kemije) te profesor fizike i kemije (magistar fizike i kemije). Nadam se da je riječ o slučajnom propustu koji će uskoro biti popravljen. Također mislim da bi profesori pri zapošljavanju na posao nastavnika trebali imati prednost pred inžinjerima koji nisu primarno školovani za to zanimanje. S poštovanjem, Damjan Gjukić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
307 Višnja Vlahek Sokač Članak 6., 12) kemija: Poštovani, u popisu onih koji mogu predavati kemiju nema profesora kemije i fizike/magistra edukacije kemije i fizike kao i profesora kemije i biologije . Ti kadrovi mogu predavati samo kemiju,samo fiziku ili kemiju i fiziku.Isto je i sa profesorima kemije i biologije. Zaštitu okoliša može predavati mag.ekoinženjerstva koji se školuje 5.godina na FKIT-u i to na smjeru ekoinženjerstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
308 Helena Valečić Članak 6., 12) kemija: Uz dužno poštovanje stručnosti inžinjera i ostalih koji nisu primarno školovani za rad u školi, smatram da bi u SVIM školskim ustanovama prednost pri zapošljavanju na mjesto nastavnika za određeni predmet trebale imati osobe koje su primarno završile fakultet kao profesori ili magistri edukacije. Ovaj pravilnik na puno mjesta uopće ne poštuje učiteljsku tj. nastavničku stručnost! Kako je moguće da je ovdje profesor kemije naveden tek na četvrtom mjestu, a profesor biologije i kemije kao ni profesor fizike i kemije nisu upće navedeni? Doista se nadam da je u pitanju greška, ali ako nije onda se zaista radi o nepoštivanju i podcjenjivanju struke! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
309 Sunčica Remenar Članak 6., 12) kemija: Zar nije nelogično da je "profesor kemije" tek na četvrtom mjestu? Odmah iza njega trebali bi biti "profesor biologije i kemije" te "profesor fizike i kemije", a tek onda inženjerski smjerovi! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
310 Ilda Handanovic Članak 6., 12) kemija: Poštovani, molila bi lijepo da se u Prijedlog uvrsti i diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. U Vašem Prijedlogu stoji da za nastavu kemije odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama smatra se dipl. inženjer biotehnologije ali ne i prehrambene tehnologije za što smatram da su inženjeri prehrambene tehnologije zakinuti s obzirom da su po istom programu ( tzv. STARI PROGRAM prije uvođenja Bolonjskog studija ) studirali i polagali ispite te da su u konačnici položili jednak broj kolegija kemija (o čemu se lako može dobiti i potvrda spomenutog fakulteta). Ukoliko je taj (ne i mali) broj kemija dovoljan da inženjeri biotehnologije predaju nastavu kemije onda smatram da i u ovaj Prijedlog za nastavu kemije se treba uvrstiti i diplomirani inženjeri prehrambene tehnologije jer ova dva smjera na PBF-u se samo razlikuju po strukovnim ispitima koje su slušali. U nadi pozitivnog odgovora lijepi pozdravi, I. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
311 Kristina Vujić Teskera Članak 6., 12) kemija: Treba dodati profesore (odnosno magistre) dvopredmetnih studija biologije i kemije te fizike i kemije. Ta dva smjera su educirana jednako za oba predmeta. Nadam se da to što nisu navedeni je samo slučajni propust. Kristina Vujić Teskera Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
312 Josip Hadži-Boškov Članak 6., 12) kemija: Budući da su kolege već naveli kako bi na ovaj popis trebalo uvrstiti diplomirane inženjere prehrambene tehnologije, odnosno magistre inženjere prehrambenog inženjerstva, predlažem da se popis nadopuni i magistrima nutricionizma koji su, smatram, također adekvatno obrazovani za nastavu iz kemije u gimnazijama i pojedinim strukovnim srednjim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
313 Jadranka Lešić Članak 6., 12) kemija: Poštovani, u popisu zvanja koji mogu izvoditi nastavu kemije nedostaje: profesor fizike i kemije te profesor kemije i biologije. S poštovanjem, Jadranka Lešić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
314 Valerija Begić Članak 6., 12) kemija: Nije mi jasno kako je moguće da su za biologiju u srednjim školama/gimnazijama navedeni profesori biologije i kemije, ali za kemiju u istim školama nisu. Isto treba dodati i za predmet kemija u srednjoj školi. Također, ne mogu ne zamijetiti da su inženjer kemije i kemijske tehnologije, iako doduše u istoj kategoriji, navedeni ispred profesora kemije kojima je ovo zvanje bilo prvotni i jedini odabir. Ne smijem niti pomisliti kakvu bismo prednost imali mi profesori da se poželimo zaposliti negdje izvan škole, kada niti "u vlastitoj kući" nemamo prednost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
315 Milorad Šolaja Članak 6., 12) kemija: Treba dodati i diplomirane inženjere prehrambenih tj biotehnologija jer su položili iste kemije kao i inženjeri kemijskih tehnologija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
316 ŽELJKA OBROVAC Članak 6., 12) kemija: Trebate dodati diplomirane inženjere prehrambene tehnologije jer diplomirani inženjer biotehnologije je samo drugi smjer s PBF. Sve vrste kemija koje se polažu su identične na oba smjera, a razlika je samo u stručnim predmetima. Na PBF- se može podići i potvrda o tome. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
317 Sonja Šolaja Članak 6., 12) kemija: Treba dodati i diplomirane inženjere prehrambenih tehnologija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
318 Anica Hrlec Članak 6., 12) kemija: Poštovani, Prijedlog je potrebno nadopuniti sa svim zvanjima profesor kemije dvopredmetnih smjerova PMF-a:profesor fizike i kemije, profesor kemije i biologije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
319 Željko Dujmović Članak 6., 11) informatika: Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) točka 11) Informatika, potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - magistar informatike i tehnike To je akademski naziv koji se stjecao na Sveučilištu u Splitu (nastavnički smjer) i stječe se na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
320 Dino Blažević Članak 6., 11) informatika: Poštovani, Članak 6. točka 11. Nacrta Pravilnika • potrebno je dopuniti akademskim nazivom: magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike - smjer komunikacije i informatika. Ako je u Nacrtu Pravilnika već naveden smjer telekomunikacije i informatika, koji se se izvodi na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, onda bi trebao biti uvršten i smjer komunikacije i informatika koji se izvodi na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku. To su dva vrlo slična smjera, a stečene kompetencije iz područje informatike su gotovo iste. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
321 Željko Dujmović Članak 6., 11) informatika: Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) točka 11) Informatika , potrebno je dopuniti akademskim nazivom: -magistar inženjerske informatike – 300 ECTS bodova Naime, to je akademski naziv koji se stječe na inozemnim tehničkim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa. Uz ovo zvanje potrebna je i stečena pedagoško-psihološka naobrazba. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
322 Krešimir Varga Članak 6., 11) informatika: Članak 6. – stavak 11. (Informatika) Uzevši u obzir pravo učenika na kvalitetno obrazovanje i dugoročno osiguravanje kvalitete obrazovanja, kontradiktorno je da su magistri edukacije informatike, kao najkompetentnije osobe za izvođenje nastave informatike u osnovnoj i srednjoj školi, svrstani u istu kategoriju kao, primjerice, osobe koje su završile razno-razna zvanja koja nemaju izravne veze s informatikom, prilikom čega se kao opravdanje iznosi da su imali nekoliko informatičkih predmeta tijekom studija. Uvrštavanje takvih profila i nedavanje prednosti profesorima/magistrima edukacije informatike prilikom zapošljavanja u srednjim školama narušava dignitet struke i dokida se svrha postojanja nastavničkih studija odgovarajućeg predmeta. Isto tako, osobe koje su nisu završile nastavničke informatičke studijske programe trebale bi u okviru pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja položiti i metodiku odgovarajućeg predmeta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
323 Branko Pleadin Članak 6., 11) informatika: Kao što piše u prijedlogu kadrovskih uvjeta za strukovne škole, u svim okvirnim nastavnim planovima i programima u Obrazovnom sektoru elektrotehnika i računalstvo propisani su kadrovski uvjeti. U tim programima za predmet računalstvo kadrovski uvjeti definiraju "diplomiranog inženjera elektrotehnike" bez obzira na završeni smjer. S obzirom da su predmeti "Računalstvo" (u sektoru elektrotehnike i računalstva) i "Informatika" (u ostalim sektorima i gimanzijskim programima) programski vrlo slični, ne vidim razloga da se ovim člankom ograničavaju kadrovski uvjeti diplomiranih inženjera elektrotehnike samo na smjerove računarska tehnika te telekomunikacije i informatika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
324 Saša Mladenović Članak 6., 11) informatika: Popis odgovarajućih vrsta obrazovanja nastavnika informatike u srednjim školama predstavlja snimku postojećeg stanja u školstvu te ne doprinosi uvođenju reda u područje. Popis je naslijeđen iz perioda kada nije postojao dovoljan broj akreditiranih visokih učilišta koja su nudila diplomski studij informatike nastavničkog usmjerenja, te je u tom periodu bilo potrebno u vrlo kratkom vremenu producirati veći broj nastavnika iz novouvedenog predmeta. Predmet informatika je nalazi se u podređenom položaju s obzirom da osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij informatike nastavničkog smjera ili dvopredmetni studij nastavničkog smjera, od kojih je jedan predmet informatike nemaju prednost pri zapošljavanju u srednjim školama. Ovom činjenicom dokida se potreba za provođenjem diplomskog studija informatike, nastavničkog smjera. U srednjim školama osobama koje nisu završile studij informatike, nastavnički smjer, dozvoljeno je držati nastavu informatike što se argumentira stečenim kompetencijama i to na način da se navodi da su navedene osobe u studijskom programu imale predmete iz područja informatike i slično. Navedeno rezultira činjenicom da u sustav obrazovanja ulazi sve veći broj nastavnika informatike koji su kroz stjecanje potrebnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja s najmanje 55 ECTS-a ostvarili Pravilnikom navedene uvjete. Ovom činjenicom dokida se potreba za provođenjem diplomskog studija informatike, nastavničkog smjera te se u posebno neravnopravan položaj dovode upravo magistri edukacije koji su se školovali za poslove predmetnog nastavnika. Umjesto navedenog predlaže se dati rok od primjerice 3 godine u kojima bi zaposlena osoba trebala završiti odgovarajući diplomski studij, a sukladno predmetu za čije je održavanje zadužena. Umjesto dvije godine koliko regularno traje diplomski studij predlaže se tri jer se radi o osobama koje su zaposlene pa se imaju tretirati kao izvanredni studenti. Navedena zvanja: - profesor politehnike - profesor fizike i politehnike - profesor PTO - diplomirani inženjer matematike ne bi trebala biti na popisu kao zvanja odgovarajuće vrste jer nisu primarno vezana uz studij informatike. U njihovom su obrazovanju sigurno zastupljeni i predmeti iz područja informatike no to ne znači i cjeloviti, konzistentni studijski program informatike ili se isti princip može primijeniti i na ostale predmete, poput matematike, hrvatskoj jezika, stranog jezika i slično? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
325 Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Članak 6., 11) informatika: Prema nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu u članku 6 definirane su vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. U navedeni članak za nastavni predmet informatika potrebno je, prema Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 50/2015), uvrstiti i magistra/magistru edukacije informacijskih znanosti (mag.educ.inf.), tj. osobu koja je završila Informacijske znanosti, nastavnički smjer. Također je potrebno pridodati akademski naziv magistra/magistre informacijskih znanosti (mag.inf), koji se stječe završetkom studija Informacijskih znanosti, smjer istraživački te akademski naziv diplomiranog informatologa, koji u srednjoj školi mogu predavati nakon završene Dopunske pedagoško-psihološke izobrazbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
326 Fakultet organizacije i informatike Članak 6., 11) informatika: Članak 105. stavak 7. – načelne primjedbe: Popis odgovarajućih vrsta obrazovanja nastavnika informatike u srednjim školama više je konstatacija postojećeg stanja, nego iskorak prema uređivanju ovog područja. Predmet informatika je u odnosu na druge općeobrazovne predmete uvelike diskriminiran jer: - osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij informatike - nastavničkog usmjerenja nemaju prednost pri zapošljavanju u srednjoj školi - mogu ga izvoditi osobe koje nisu studirale struku – informatiku, pri čemu se njihova kompetentnost „argumentira“ činjenicom da su imali predmete iz područja informatike i sl. - puno veći broj nastavnika informatike ulazi u sustav kroz sustav stjecanja pedagoških kompetencija nego završavanjem studijskih programa nastavničkog usmjerenja - naknadno stjecanje nastavničkih kompetencija za nastavnike informatike (PPDMO) vrlo je netransparentno i nekonzistentno u usporedbi drugim predmetima: - program PPDMO za nastavnike informatike mogu izvoditi fakulteti koji nemaju čak ni studijske programe informatike a kamoli studijske programe informatike nastavničkog smjera - izvođenje metodike informatike nije obavezno; - polaznici ne moraju imati određenu razinu obrazovanja u području struke; -obrazovanje u opsegu 55 (60) ECTS bodova (više od 1500 sati opterećenja za polaznika) završava u vremenu kraćem od 6 mjeseci (3 mjeseca, 4…) - kompetentnost se u ovom dokumentu regulira neobičnim dodatnim uvjetima: (uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom (što ako se program promijeni?!); osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama ) - ako netko je nastavnik informatike onda nju može predavati u svim školama, u suprotnom se mora razmišljati o diferenciranim studijskim programima za nastavnike informatike u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama, jezičnim gimnazijama, srednjim ekonomskim školama… - nije uređeno pravo polaganja stručnog ispita niti propisana mogućnost zapošljavanja na određeno vrijeme Ne zanemarujući činjenicu da u trenutku uvođenja predmeta informatike nije bilo studijskih programa za nastavnike informatike, ne propitujući i ne dovodeći u pitanje kompetencije i kvalitetu rada svih koji su se u sustavu zatekli kao nastavnici informatike (Prijelaznim i završnim odredbama ovog Pravilnika su zaštićeni) od ovog Pravilnika očekujemo da uvodi red i odgovarajuću vrstu obrazovanja za nastavnike informatike uskladi s odgovarajućim vrstama obrazovanja u drugim predmetima. Članak 105. stavak 7. – konkretne primjedbe: Zvanja: - profesor politehnike - profesor fizike i politehnike - profesor PTO - diplomirani inženjer matematike ne bi trebala biti na popisu kao zvanja odgovarajuće vrste jer nisu primarno vezana uz studij informatike. U njihovom su obrazovanju sigurno zastupljeni i predmeti iz područja informatike no to ne znači i cjeloviti, konzistentni studijski program informatike. Način na koji je uređen sustav odgovarajuće vrste obrazovanja za nastavnike informatike u osnovnoj školi je transparentniji (Članak 105. stavak 6.) – temelji se na činjenicama koje proizlaze iz nastavnih programa za koje su fakulteti u postupku akreditacije dobili dopusnice a ne na neprincipijelnim kriterijima instaliranim tko zna kojim putevima. Bilo bi logično da se i za srednje škole primjene isti principi. U protivnom je postojanje studijskih programa nastavničkih usmjerenja bespredmetno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
327 Rudolf Scitovski Članak 6., 11) informatika: Primjedbe na članak 6. točka 11. Nacrta Pravilnika 1.profesor informatologije* (*osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama ),magistar/magistra informatologije* (*osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama), profesor PTO* (*uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom te osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama), profesor politehnike Smatramo da osobe s navedenim zvanjima ne sadrže dovoljno informatičkih kompetencija te ih stoga treba maknuti iz ove tablice. 2.Također, smatramo da je potrebno dodati i zvanja magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz dokaz o položenoj Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičkoj izobrazbi. Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja informatike, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
328 Goran Hajdin Članak 6., 11) informatika: Iz članka 6. stavak 11) Informatika trebalo bi izbaciti: profesor politehnike, profesor PTO te profesor fizike i politehnike. Navedena zvanja nisu primarno vezana uz studij informatike. Ovim pravilnikom ne daje se prednost pri zapošljavanju najkvalificiranijem kadru za izvođenje nastave informatike – osobama koje danas završavaju studijske programe sa zvanjem magistra/magistar edukacije informatike. Pravilnikom se ne zahtjeva da osobe koje nisu završile nastavnička usmjerenja informatičkih studijskih programa obavezno moraju u sklopu PPDMOa završiti METODIKU NASTAVE INFORMATIKE, a informatika ima svoju predmetnu metodiku! Nejasno je zašto se profesorima/magistrama/magistrima informatologije ne dozvoljava izvođenje nastave informatike u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama. Ili netko jest osposobljen za izvođenje nastave informatike ili nije. Dozvoljavanjem ulaska širokog spektra zvanja u područje nastave informatike destimuliraju se nastavnici/profesori/magistre/magistri edukacije informatike. Ukoliko se želi omogućiti većem broju zvanja pristup zapošljavanju u području nastave informatike u najmanju ruku trebalo bi definirati kriterije i prioritete zapošljavanja. Primjerice, magistra/magistar edukacije informatike i netko manje stručan u nastavi informatike ne smiju biti stavljeni u ravnopravni položaj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
329 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 11) informatika: Predmet 11. Informatika • profesor fizike i tehnike s informatikom: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • diplomirani inženjer matematike: Tekst „smjerovi informatika / uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom“ potrebno je promijeniti u „smjerovi informatika/računarstvo uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom“ (nedostaje riječ „računarstvo“). Uz akademske nazive: • diplomirani informatičar • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer matematike • magistar/magistra informatike • magistar/magistra informatologije • magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar/magistra politehnike i informatike • magistar/magistra računarstva i matematike potrebno je dodati tekst „s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju, pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave informatike i stečeno je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera informatike/računarstva“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje u području informatike/računarstva mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u odgovarajućem području i polju znanosti budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz informatičko/računarsko obrazovanje u predmetnoj nastavi informatike u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
330 Marina Grgurovac Članak 6., 11) informatika: Poštovani, smatram da je magistar inženjer računarstva potpuno neopravdano i nepravedno izostavljen iz popisa odgovarajućih vrsta i razina obrazovanja za izvođenje nastave informatike. Osobito uzimajući u obzir neke druge, a ovdje navedene, kompetencije. Magistar inženjer računarstva s položenim PPDMO treba imati mogućnost ravnopravnog zapošljavanja u navedenom predmetu kao i ovdje navedena zanimanja. Hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
331 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti Članak 6., 11) informatika: Na popis zvanja potrebnih za rad na radnom mjestu nastavnika u srednjim školama (gimnazije, strukovne i umjetničke škole) iz predmeta INFORMATIKA (članak 6., stavak 11.), nužno je uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz uvjet da osoba ima ili stekne pedagoške kompetencije (sukladno čl. 105, st. 7 i st. 14 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14). Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto nastavnika informatike, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Studijski programi navedenih studija, s detaljnim popisom i opisom svih predmeta, dostupni su na mrežnim stranicama Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku http://www.ffos.unios.hr/infoznanosti/studijski-programi Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet u Osijeku Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
332 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 6., 11) informatika: - profesor informatologije* (*osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama) - magistar/magistra informatologije* (*osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama) - profesor PTO* (*uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom te osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama) - profesor politehnike Ne slažemo se jer smatramo da nemaju dovoljno informatičkih kompetencija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
333 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 6., 11) informatika: Ne slažemo se: profesor informatologije* i magistar/magistra informatologije* *osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama. Dopušta li zakon predloženu klasifikaciju „osim prirodoslovno-matematičkih gimnazija“? Ovdje postoji prostor zloupotrebe ukoliko se dopusti ova stavka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
334 Dinka Štih Curiš Članak 6., 11) informatika: Poštovani, u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu nedostaje zvanje profesor fizike i tehnike s informatikom (Fizički odsjek PMF- a u Zagrebu) koji je također stručan za izvođenje nastave informatike. Dinka Štih Curiš, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
335 Draga Tomašek Članak 6., 11) informatika: Poštovani, uvidom u Nacrt Pravilnika nedostaje zvanje prof. fizike i tehničke kulture s informatikom. Visoku stručnu spremu i zvanje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom steklo je nekoliko stotina kolega na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Molim, nadopunite Pravilnik ovim zvanjem na mjestima: fizika OŠ, fizika SŠ, tehnička kultura OŠ, informatika OŠ, informatika SŠ! S poštovanjem, Draga Tomašek, prof. fizike i tehničke kulture s informatikom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
336 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 6., 11) informatika: Potrebno dodati profil "magistar/magistra edukacije politehnike i informatike. S obzirom na istovjetnost studijskih profila profesor politehnike i profesor PTO iz navoda za profesor PTO-a treba izbaciti "*uz uvjete određene...". Profesori i magistri informatologije, s obzirom na obuhvat i stečene kompetencije (vidjeti studije), ustvari nisu kompetentni izvoditi nastavu informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
337 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 6., 11) informatika: U tekst treba ugraditi profil "magistar/magistra edukacije politehnike i informatike" (Sveučilište u Rijeci). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
338 Dražen Kostanjevac Članak 6., 11) informatika: Poštovani, stručna sprema "Profesor fizike i tehničke kulture s informatikom", koji smo završili na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, nije navedena za predmete fiziku, tehničku kulturu i informatiku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
339 Mirna Vitković Članak 6., 11) informatika: Nedostaje profesor informatike! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
340 Vedran Menđušić Članak 6., 11) informatika: Nedostaje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
341 Danijel Eskeričić Članak 6., 11) informatika: Zašto magistar elektrotehnike smjera elektroenergetika s položenom PPDM-om izobrazom ne bi mogao predavati Informatiku, a posjeduje itekako potrebne kvalifikacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
342 Mirko Marković Članak 6., 10) hrvatski jezik: Načelna primjedba: u Nacrt Pravilnika nije uvršten ni jedan jezik nacionalne manjine na kojem se održava nastava u Republici Hrvatskoj. (nastava u modelu A) ni tko može predavati materinski jezik i kulturu (nastava u modelu C) sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina i Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, članak 43. Prijedlog: preuzeti predložena rješenja koja su ranije napisana u članku 2. i 5. tj. za OŠ. Dio koji se odnosi na manjinske jezike dodati iza Hrvatskog jezika, tj. započeti ih s red. brojem 11., 12., 13. i itd. ostale pomaknuti (ili regulirati zasebnim člankom s više stavaka). Potrebno je regulirati i tko može raditi u posebnim oblicima nastave (članak 43. stavak 4.), a koje sufinancira nadležno ministarstvo. Prijedlog II Vrlo složenu materiju odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, kako je na početku predloženo regulirati posebnim Pravilnikom. Razloga je više, velik broj službeno priznatih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (22 nacionalne manjine) te brojnih drugih specifičnosti (npr. Romi u RH koriste dva /materinja/ jezika, a za koje je u izradi predmetni kurikulum). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
343 Anita Fabić Članak 6., 10) hrvatski jezik: Poštovani, u članak 6. točka 10. (hrvatski jezik) svakako je potrebno dodati i sljedeća zvanja stečena prema bolonjskom sustavu koja su iz ovoga Nacrta Pravilnika izostavljena: magistar/magistra edukacije kroatologije – mag. educ. croat. (Kroatologija: smjer nastavnički) te magistar/magistra kroatologije – mag. croat. (Kroatologija: smjer znanstveni) zbog toga što su nositelji ovih akademskih naziva, osim što su osposobljeni za držanje nastave na osnovnoškolskoj razini, također osposobljeni i za držanje nastave na srednjoškolskoj i gimnazijskoj razini iz hrvatskoga jezika, književnosti i kulture, što proizlazi iz nastavnog plana i programa sveučilišnoga studija kroatologije te dopunskih isprava o studiju. Lijep pozdrav, Anita Fabić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
344 Tomislav Vodička Članak 6., 10) hrvatski jezik: Poštovani, Uprava Hrvatskih studija i Odjel za kroatologiju upozoravaju da u članku 6., točka 10. (hrvatski jezik), nedostaju "bolonjski" nazivi ekvivalentni stručnim nazivima "diplomirani kroatolog" i "profesor hrvatske kulture", te predlažemo da se u popis uvrste akademski nazivi: magistar/magistra edukacije kroatologije (nastavnički smjer) magistar/magistra kroatologije (znanstveni smjer) Ovi akademski nazivi uvedeni su izmjenom nastavnih planova i programa za diplomirane kroatologe i profesore hrvatske kulture, te akreditacijom programa prema Zakonu o znanosti djelatnosti i visokom obrazovanju još 2003. godine. Na ovaj bi se način ujedno poštovali principi postavljeni sukladno odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskim stupnjevima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
345 OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC Članak 6., 10) hrvatski jezik: Poštovani, uočili smo da u članku 6. stavku 10. nedostaje zvanje magistar edukacije kroatologije te ga je potrebno dodati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
346 TATJANA KLARIĆ Članak 6., 10) hrvatski jezik: Članak 6. stavak 10. nije usklađen s bolonjskim sustavom i pripadajućim titulama. Potrebno je dodati: magistar/magistra edukacije hrvatskoga jezika i književnosti, magistar/magistra edukacije kroatologije, magistar/magistra hrvatskog jezika i književnosti, magistar/magistra kroatologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
347 Marko Prpić Članak 6., 10) hrvatski jezik: S obzirom na to da se hrvatska književnost i hrvatski standardni jezik kao sociolingvistička kategorija ne mogu valjano predavati bez poznavanja cjelokupne hrvatske kulture, upravo studij hrvatske kulture (kroatologije) osposobljava ponajbolji nastavnički kadar za izvođenje hrvatske nastave u inozemstvu, osobito za lektorate, ali i za nastavu hrvatskoga jezika u zemlji. Kolegiji studija kroatologije (http://www.hrstud.unizg.hr/kroatologija/nastavni_plan/prediplomski_studij http://www.hrstud.unizg.hr/kroatologija/nastavni_plan/diplomski_studij) svestrano obrađuju hrvatsku kulturu, s naglaskom na cjelokupnu književnost (hrvatsku, svjetsku, dječju) i jezik. Uz to, nastavnički je smjer organiziran tako da daje sva potrebna stručna znanja za rad u nastavi, a edukacijski blok od 60 ECTS bodova osposobljava kroatologe za rad u školama. Osim toga, Hrvatski studiji imaju trajnu dopusnicu za programe na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, pa tako i za nastavnički smjer na diplomskoj razini. Također, kroatologija je u novom Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, 78/2008), uvedena kao znanstveno polje u interdisciplinarnom području. Studij kroatologije je vrijedan i osposobljava stručan nastavnički kadar, što podrazumijeva i osnovne i srednje škole. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
348 Marija Vrtlar Članak 6., 10) hrvatski jezik: U točku 10 treba dodati ''diplomirani kroatist''. Ako točka 2. za engleski jezik uključuje diplomirane angliste, zašto su diplomirani kroatisti ovdje izostavljeni? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
349 Dragana Marković Članak 6., 10) hrvatski jezik: U točku 10 potrebno je dodati magistar edukacije kroatologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
350 Melita Mardešić Članak 6., 10) hrvatski jezik: Degradacija profesije: kroatolozi i profesori hrvatske kulture izgleda da mogu podučavati sve predmete unatoč tome što je na stranicama studija lijepo objašnjeno za što se osposobljavaju. Kroatolozi i njima srodni izgleda, dalo bi se zaključiti da tako smatra kreator ovog nacrta, da su stručni za sve humanističke predmete pa bi bilo vrijedno, čime bi se iznimno uštedilo, da se ovo zvanje proglasi zaštićenim unutar našeg obrazovnog sustava i jedinim važećim za predmete kao što su etika, etika i kultura (što bi trebalo biti nešto novo?), filozofija i eto, hrvatski jezik. Našlo bi se i još područja jer je moguće da u ovom nacrtu nisu svugdje navedeni. Što je pisac ovog nacrta time htio reći, bilo bi dobro da to i kaže. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
351 Hrvatsko muzikološko društvo Članak 6., 8) glazbena umjetnost: Poštovani, predlažemo, shodno stvarnim kompetencijama stečenim tijekom studija, ovu izmjenu Nacrta Pravilnika: Članak 6. 8. Glazbena umjetnost u srednjim školama Apsolutno prednost imaju muzikolozi, kako je i navedeno, zbog naravi predmeta koja je usmjerena ka upoznavanju stilskih i historijskih aspekata glazbe, što im je ujedno i temeljni sadržaj studija. Magistar glazbene kulture ili teorije glazbe mogao bi na ovu poziciju doći samo uvjetno jer ima slabije kompetencije s obzirom na stilski i historijski aspekt programa, kao i dirigenti i kompozitori. 6. 8. Glazbena umjetnost a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c)mogu se zaposliti ako se na natječaj na jave osobe iz točke a) i b) glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
352 Klub studenata muzikologije "fusNota" Članak 6., 8) glazbena umjetnost: Poštovani, predlažemo da se, kao i u (općeobrazovnim) osnovnim školama, i na Glazbenu umjetnost u srednjim školama primijeni stupnjevanje po uzoru na čl. 105, st. 6, t. a, b i c Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. Prednost pri zapošljavanju trebali bi imati muzikolozi, zbog naravi predmeta koja je usmjerena ka upoznavanju stilskih i historijskih aspekata glazbe, što je ujedno i temeljni sadržaj studija muzikologije. Magistri glazbene kulture ili teorije glazbe, kao i dirigenti i kompozitori, mogli bi na ovu poziciju doći samo uvjetno jer imaju slabije kompetencije s obzirom na stilski i historijski aspekt programa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
353 Sanja Kiš Žuvela Članak 6., 8) glazbena umjetnost: a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenici Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
354 vesna 1kutnar Članak 6., 8) glazbena umjetnost: Smatram da Magistar crkvene glazbe- glazbene pedagogije kao i diplomirani crkveni glazbenik ima znanje i kompetencije predavati glazbenu umjetnost u srednjoj školi. Studij crkvenih glazbenika uz sve pedagoške predmete, predmete povijesti glazbe, teorijske predmete obogaćen je i predmetima iz područja crkvene glazbe i gregorjanike, što povećava njihove šire glazbene kompetencije. Svakako bi trebalo i ovdje uvesti njihovo zvanje kao mogućnost zaposlenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
355 Davor Brđanović Članak 6., 8) glazbena umjetnost: Smatram da je svaki diplomirani student muzičke akademije (prof.; mag.) kompetentan za predavanje ovog predmeta, pa predlažem da se to na taj način i uredi ovim Pravilnikom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
356 Igor Vlajnić Članak 6., 8) glazbena umjetnost: Smatram da bi i kompozitori i dirigenti (ak.muz. i mag.mus.) trebali moći predavati ovaj predmet. Naime, i ovi studenti/diplomirani muzičari/magistri muzike imaju pedagoški modul, a ispada da nisu stručni i kompetenti za predavanje "glazbenog" u gimnaziji. Uz dužno poštovanje svima, mislim da ovo nije pravedno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
357 Matija Vidmar Članak 6., 6) fizika: Poštovani, smatram da bi na popisu trebali biti profesori fizike i informatike, fizike i kemije, fizike i tehnike, te fizike i matematike. Također, diplomirani inženjeri i magistri/magistre fizike koji nisu nastavnički smjer trebali mi položiti pegagoške i metodičke kolegije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
358 Vlatka Miketinac- Vlašić Članak 6., 6) fizika: Na popisu nedostaje: profesor matematike i fizike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
359 Željko Dujmović Članak 6., 6) fizika: Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) odjeljak 6) Fizika , potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - magistar matematike i fizike – 300 ECTS bodova (pedagoški) Naime, to je akademski naziv koji se stječe na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa nastavničkog smjera matematika i fizika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
360 Željko Dujmović Članak 6., 6) fizika: Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) točka 6) Fizika, potrebno je dopuniti akademskim nazivom - magistar/magistra matematike i fizike – 300 ECTS bodova (nastavnički). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
361 Rudolf Scitovski Članak 6., 6) fizika: Primjedbe na članak 6. točka 6. Nacrta Pravilnika Smatramo da je diplomirane inženjere potrebno navesti na kraju, uz uvjet položenih pedagoško-psiholoških predmeta uz neophodno polaganje metodike struke (Fizike u ovom slučaju). Također, potrebno je dodati sve kombinacije dvopredmetnih studija fizike i ostalih predmeta koji su se provodili na visokim učilištima u RH (prije bolonjske reforme!) Svakako dodati: profesor fizike i tehničke kulture s informatikom, profesor fizike i kemije, … Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
362 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 6) fizika: Predmet 6. Fizika • profesor matematike i fizike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i tehnike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i informatike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i tehnike s informatikom: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i politehnike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije matematike i fizike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra fizike – geofizike: Smatramo da iz popisa treba obrisati ovaj akademski naziv. Uvidom u program diplomskog sveučilišnog studija Fizika – geofizika Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vidljivo je da ne omogućava stjecanje akademskih kompetencija u fizici, nužnih za kvalitetno vođenje nastave fizike u srednjoj školi, kao ni stjecanje odgovarajućeg pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja. Navedeni studijski program sastoji se od specijalističkih kolegija vezanih uz geofizičku struku, a već je u preambuli njegovog kurikuluma jasno navedeno da su magistri/magistre fizike - geofizike kvalificirani „za posao u znanstveno-nastavnim ustanovama, znanstvenim institutima, stručnim službama (DHMZ, Seizmološka služba), opservatorijima (meteorološkim, geomagnetskim), poduzećima za primijenjenu geofiziku, zračnim lukama, ustanovama za istraživanje mora i sl.“, dakle, nisu kvalificirani za učitelja/nastavnika fizike čak ni uz dodatno pedagoško obrazovanje. Napominjemo da je diplomski studij geofizike moguće upisati i sa završenim preddiplomskim studijem ostalih prirodoslovnih struka ili matematike, a ne samo sa završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem Geofizika (kojem su prve dvije godine zajedničke s integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem Fizika; smjer: istraživački Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), odnosno posve je moguće steći zvanje magistar/magistra fizike - geofizike bez ijednog ECTS boda stečenog izvan struke geofizike. Uz akademske nazive: • diplomirani inženjer fizike • magistar/magistra fizike potrebno je dodati tekst „s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju, pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave fizike i stečeno je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera fizike“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Fizika mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polje fizike, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz fizikalno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
363 Gordana Radić Labinjan Članak 6., 6) fizika: profesor matematike i fizike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
364 Dinka Štih Curiš Članak 6., 6) fizika: Poštovani, u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu nedostaje zvanje profesor fizike i tehnike s informatikom (Fizički odsjek PMF- a u Zagrebu). Dinka Štih Curiš, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
365 Dražen Kostanjevac Članak 6., 6) fizika: Poštovani, stručna sprema "Profesor fizike i tehničke kulture s informatikom", koji smo završili na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, nije navedena za predmete fiziku, tehničku kulturu i informatiku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
366 Danijel Perović Članak 6., 6) fizika: Poštovani u navedenom pravilniku smjer profesor fizike i tehničke kulture s informatikom se ne navodi kao odgovarajuća vrsta obrazovanja učitelja niti za fiziku, niti informatiku, niti tehničku kulturu. Pošto nas ima dosta koji smo završili taj smjer na Odjelu za fiziku u Osijeku, nadamo se da će to biti ispravljeno. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
367 Draga Tomašek Članak 6., 6) fizika: Poštovani, uvidom u Nacrt Pravilnika nedostaje zvanje prof. fizike i tehničke kulture s informatikom. Visoku stručnu spremu i zvanje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom steklo je nekoliko stotina kolega na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Molim, nadopunite Pravilnik ovim zvanjem na mjestima: fizika OŠ, fizika SŠ, tehnička kultura OŠ, informatika OŠ, informatika SŠ! S poštovanjem, Draga Tomašek, prof. fizike i tehničke kulture s informatikom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
368 Anica Hrlec Članak 6., 6) fizika: Poštovani, Prijedlog je potrebno nadopuniti sa svim zvanjima profesora fizike dvopredmetnih studija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
369 Patricija Nikolaus Članak 6., 6) fizika: Poštovani, u popisu zvanja koji mogu predavati fiziku u SŠ nedostaju: prof. matematike i fizike, prof. fizike i kemije, prof. fizike i politehnike, te prof. fizike i elektrotehnike. S poštovanjem, Patricija Nikolaus. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
370 Tomislav Cerinski Članak 6., 6) fizika: Prema ovome prijedlogu - mogu li fiziku predavati sljedeća zvanja: prof. fizike i kemije, prof. fizike i matematike, prof. fizike i informatike? pišu sva zvanja za magistre edukacije, ali ne pišu za zvanja profesora.. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
371 Matija Kovačević Članak 6., 5555) filozofija: Poštovani, Iako su nefilozofska zvanja iz čl. 6, st. 5) kao odgovarajuće vrste obrazovanja za nastavnike Etike i Etike i kulture uvrštena još u Pravilnik iz 1995. s izmjenama iz 1999., čak ni taj Pravilnik nije išao toliko daleko da ista zvanja usvoji kao odgovarajuću spremu za nastavnike Filozofije. Pridružujem se kolegama u čuđenju na takav potez i molbi da saznamo razloge i autore tog prijedloga – zar ne bi to trebalo biti mnogo transparentnije? Ako motive za taj poduhvat predlagači nalaze u kršćanskom poslanju, moram ih odmah razočarati. Onaj tko se drži Isusovog učenja „činite drugima što želite da oni čine vama“ ne bi filozofima istrgnuo marljivim trudom stečeno pravo da predaju ono za što su se školovali i tako olako ga rasipao sociolozima, politolozima, kroatolozima, religiolozima i teolozima, a u isto vrijeme onemogućio filozofima da predaju u njihovim poljima. Dakle, ovaj prijedlog, osim što kompromitira izvedbu obrazovnog procesa, predstavlja i neosjetljiv čin nepravde, kojeg autori, nadam se, nisu željeli svjesno počiniti. Iz Nacrta se stječe dojam kao da smo u neviđenoj krizi popunjavanja kadra nastavnika Filozofije, što, koliko sam upućen, nikako nije slučaj. Bojim se da ovaj propust, u čiju dobronamjernost želim vjerovati, može biti iskorišten za ideologiziran i jednostran pristup nastavi Filozofije diljem države. S druge strane, u javnoj raspravi nisu poštena ni stereotipiziranja vjernika kao uskogrudnih ljudi lišenih kritičkog mišljenja i neosjetljivih za svjetonazorski pluralitet. To je sekularna dogma. Vjernici mogu predavati filozofske i etičke teme na nedogmatski, nekatehetski, kritički i argumentiran način. Premda to ne znači da se teolozima i religiolozima (a još manje drugim zvanjima koja nisu ni u istom znanstvenom području) trebaju širom otvoriti vrata za predavanje Filozofije u državnim školama, ono što bi pomoglo njegovanju pluraliteta mišljenja i atmosfere međusobnog uvažavanja bilo bi omogućiti školama kojima je vlasnik/osnivač vjerska zajednica da za nastavnike Filozofije zaposle teologe (budući da je Teologija [6.02] ipak najsrodnije polje Filozofiji [6.01]), koji bi uz filozofske teme mogli učenicima predstaviti i neke srodne teološke teme, te potaknuti na promišljanje o povezanim epistemološkim i ontološkim polazišnim pretpostavkama o kojima možda ne bi čuli u državnoj školi. Izgradnja takvog kurikulumskog i izvedbenog pluraliteta (čemu i CKR stremi) pomogla bi suzbijanju tenzija, kao što bi to učinio i prestanak stereotipiziranja vjernika na nastavi Filozofije i Etike koje mnogi učenici dan-danas doživljavaju umjesto iskrenog pokušaja shvaćanja njihovih postavki i razloga vjerovanja. Za jednaku osudu su marginalizacija i omalovažavanje teološke znanosti (koju nipošto ne treba poistovjećivati s dogmatskim promicateljima crkvene hijerarhije i moći, ma bili oni i u većini). Potrebno je više preispitivanja i samoispitivanja na obje strane. Rekavši sve to, moj konkretni prijedlog za Nacrt Pravilnika je ostaviti Diplomirane filozofe, Profesore filozofije, Magistre filozofije (i dodati Magistre edukacije filozofije) kao jedine osposobljene za predavanje Filozofije u srednjim školama, uz iznimku školâ kojima je vlasnik/osnivač vjerska zajednica, gdje bi Filozofiju mogli predavati i Diplomirani teolozi i Magistri/magistre teologije, uz stečene pedagoške kompetencije. Matija Kovačević, magistar etnologije i kulturne antropologije / magistar edukacije francuskog jezika i književnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
372 Filozofski fakultet Družbe Isusove Članak 6., 5555) filozofija: Poštovani, Uključujući se u javnu raspravu članovi Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) smatraju da su kompetentni nastavnici za izvođenje nastave predmeta logika, filozofija, etika te etika i kultura nastavnici u stručnom zvanju: magistar filozofije, magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije. Držimo međutim da stručne kompetencije za predavanje predmeta etika te etika i kultura imaju i završeni studenti diplomskog studija religijskih znanosti Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) u zvanju magistar religiologije. Obrazloženje: Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost (usp. čl. 3. i 4.) religijske znanosti su interdisciplinarno polje unutar područja humanističkih znanosti (6.09). Završeni studenti su na preddiplomskoj razini studija filozofije i religijskih znanosti slušali opću i individualnu etiku, a u diplomskom studiju religijskih znanosti kao glavne predmete još načela kršćanske etike, katoličku društvenu etiku te bioetiku. Uz nabrojene obavezne predmete studenti su tijekom studija imali na raspolaganju bogati izbor seminara i izbornih predmeta iz etičke problematike. Nadalje, budući da je na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti (Filozofskom fakultetu Družbe Isusove) studiju povijesti filozofije dano puno prostora, tj. proučavaju se sustavi značajnih mislilaca svih filozofskih razdoblja, onda i studenti mogu steći bogata znanja o etičkim sustavima pojedinih mislilaca, koji su tako dali svoj doprinos razvoju etičke misli općenito. I napokon, na istome se Fakultetu poučavaju i najznačajnije svjetske religije koje redom u sebi uključuju etičke sustave. U Dopunskoj ispravi diplomskog studija religijskih znanosti stoji da je nositelj ove kvalifikacije osposobljen za obavljanje „niza stručnih i znanstvenih poslova iz područja religije, etike i dodirnih područja…“ Na temelju navedenoga smatramo da i diplomirani studenti studija religijskih znanosti ovoga učilišta (magistar religiologije) imaju potrebne kompetencije za izvođenje predmeta etika te etika i kultura. Molimo Vas da razmotrite našu primjedbu i argumente te prihvatite naš prijedlog da predmete etika te etika i kultura predaju magistri religiologije. S poštovanjem, prof. dr. sc. Ivan Šestak, Dekan FFDI (FFRZ) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
373 Ivan Glavinić Članak 6., 5555) filozofija: Poštovani, Nacrtom ovog Pravilnika predviđeno je da, osim filozofa: - Filozofiju ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (čl. 6., st. 5.); - Etiku ravnopravno mogu predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (čl. 6., st. 3.); - Etiku i kulturu ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (čl. 6. st. 4.). Budući da se tokom javne rasprave javilo pitanje kompetencije diplomiranih teologa (magistara teologije) za predavanje navedenih predmeta, smatram prijeko potrebnim istaknuti sljedeće: Dok je iz akreditiranih studijskih programa potpuno jasno mnogi navedeni stručnjaci ne posjeduju kompetencije za predavanje filozofije, etike te etike i kulture, jasno je također i to da uz magistre filozofije i diplomirane filozofe, kompenetciju ZA predavanje tih predmeta posjeduju i diplomirani teolozi, odnosno magistri teologije. Dakle, uz filozofe, kompetentni za predavanje navedenih predmeta su i teolozi (dip./mag.), usprkos svim predrasudama i glasovima i u ovoj javnoj raspravi, koji bi ih željeli isključiti iz ovog članka Nacrta Pravilnika. Isključivanje teologa iz popisa kompetentnih za predavanje navedenih predmeta predstavljalo bi nepravdu prema istima te negaciju dugogodišnje uspješne akreditacije studija na kojima se obrazuju magistri teologije. Naime, na svim katoličkim bogoslovnim fakultetima u RH (Zagreb, Đakovo, Split) puni naziv akreditiranog studija jest "integrirani preddiplomski i diplomski FILOZOFSKO-TEOLOŠKI studij". Nije pogrešno zaključiti, bilo iz samog nazivlja, bilo iz akreditacijskih priznavanja, da je navedeni studij i studij filozofije i studij teologije, integriran u jedinstven studij te u jedinstveno petogodišnje razdoblje, te da su kompetencije stečene po završetku dostatne za razumijevanje i predavanje kako teoloških, tako i filozofskih predmeta u školama. Po završetku tog studija stječe se akademski naziv "magistar teologije", što predstavlja svojevrsno nepriznavanje dijela akreditiranog studija te nepravdu, budući da ne odgovara programu studija, koji kao svoju nužnu pretpostavku i neizostavni dio ima upravo studij filozofije, što se odražava i u nazivu studija: filozofsko-teološki studij. Naime, uspoređujući studijske programe na filozofsko-teološkim studijima s programima na kojima se obrazuju diplomirani filozofi i magistri filozofije, uočava se vrlo velika podudarnost u popisu obveznih predmeta koji se tiču filozofije i filozofskih disciplina. Na filozofsko-teološkom studiju to su: - Logika i spoznajna teorija - Kozmologija - Grčki jezik - Latinski jezik - Opća metodologija - Povijest antičke i srednjovjekovne filozofije - Uvod u psihologiju - Povijest novovjekovne filozofije - Povijest suvremene filozofije - Etika - Filozofska antropologija - Ontologija - Teodiceja (izvor: http://www.kbf.unizg.hr/red_predavanja/red_predavanja_80/) Uz to, filozofsko-teološki studij nudi i dugačak popis izbornih predmeta iz područja filozofije, koji uključuju: estetiku, filozofiju religije, odnos prirodnih znanosti i religije, hrvatsku neoskolastiku, formalnu logiku i dr. Također, nudi se i širok popis seminara iz područja filozofije. Predmeti koji pojedinim filozofskim disciplinama pristupaju iz teološke perspektive čine zasebnu skupinu: teološka antropologija, teološka epistemologija i sl. Takva razdioba jasno govori o neutralnom pristupu filozofskim disciplinama, o poštivanju naravi i metode filozofije, o nepostojanju partikularnog pristupa filozofiji, nego, naprotiv, o ponudi cjelovitog obrazovanja u području filozofije. Također, takva razdioba, tj. pluralizam govori i o tome da navedeni studij nudi veliku širinu obrazovanja i akademsko osposobljavanje za interdisciplinarni rad. Dakle, uspoređujući samo popis obveznih predmeta na filozofsko-teološkom studiju, s onim na drugim filozofskim studijima, lako je zaključiti da magistri teologije i diplomirani teolozi posjeduju kompetencije za predavanje predmeta filozofije, etike te etike i kulture u školama. Svaka negacija te činjenice značila bi i negiranje zaključaka uspješno provedenih akreditacija studijskih programa, te bi značila nastavak akademske diskriminacije prema teolozima, odnosno svojevrsnu getoizaciju jedne akademske skupine. Naime, često se stječe dojam da se teolozima njihove filozofske i druge kompetencije u društvu i na akademskom području ne priznaju isključivo zbog njihove teološke osposobljenosti, tj. osposobljenosti za razumijevanje procesa i u području vjere, što predstavlja poseban tip diskriminacije na temelju odnosa prema vjerskom polju. Zaključak koji se pritom nameće jest taj da teolozi nisu kompetentni za druge discipline (u kojima su se možda školovali) samo zato što su teolozi. To predstavlja poseban oblik (akademske) diskriminacije. Dakle, uz vezi s Nacrtom ovog Pravilnika čl. 6., st. 3., 4. i 5., osim filozofa, kompetenciju za predavanje navedenih predmeta posjeduju i diplomirani teolozi te magistri teologije. Iz svega navedenog, a posebice iz pregleda studijskog programa, jasno je da su teolozi potpuno osposobljeni za predavanje predmeta koji se tiču filozofije i etike, te bi bilo diskriminatorno, nelogično i nepravedno onemogućiti im predavanje tih predmeta u školama. U nadi da ćete prepoznati sposobnosti, vrijednost i važnost teologa za društvo i obrazovni sustav, preporučujem da ovaj dopis uzmete u obzir. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
374 Bruno Ćurko Članak 6., 5555) filozofija: Poštovani, Znanstveno Vijeće Instituta za filozofiju na svojoj 141. izvanrednoj sjednici usuglasilo je tekst kojim reagira na očite nepravilnosti u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Tekst je dostupan na: http://www.ifzg.hr/dokumenti/Prijedlog_za_unosenje_izmjena_u_Nacrtu_Pravilnika_o_odgovarajucoj_vrsti_obrazovanja.PDF Kao jedina isključivo znanstvena institucija u Republici Hrvatskoj kojoj je filozofija primarni cilj istraživanja, smatramo kako su u navedenom Nacrtu učinjeni propusti koji se naročito odnose na nastavne predmete Filozofija i Etika. Nacrtom ovog Pravilnika predviđeno je da, osim filozofa: - Filozofiju ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 5. Nacrta); - Etiku ravnopravno mogu predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 3. Nacrta); - Etiku i kulturu ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 4. Nacrta). Neosporno je kako su u navedenim člancima napravljeni očiti propusti, kojima se negira specifičnost struke i kompetentnosti za nastavne predmete Etika i Filozofija. Iz važećih propisanih nastavnih programa za Filozofiju i Etiku , kao i iz same kompleksnosti tih predmeta, jasno je kako su jedini kompetentni nastavnici za izvođenje nastave Filozofije i Etike nastavnici koji su studirali i završili studij filozofije. Držimo da se omogućavanjem nestručne nastave iz bilo kojeg nastavnog predmeta bitno urušava kvaliteta nastave u srednjim školama. Smatramo kako nastavne predmete Filozofiju, Etiku i Etiku i kulturu može predavati samo: - diplomirani filozof - magistar/magistra edukacije filozofije - profesor filozofije U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) od 30.12.2014., u dijelu XI. članka 105. stavak 7. stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Dakle, Filozofiju, Etiku i Etiku i kulturu mogu predavati samo oni koji su diplomirali filozofiju (gore navedeni). U Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Filozofija je u području Humanističkih znanosti (6.), navedena kao polje (6.01). Teologija (6.02.) i Religijske znanosti (6.09.) su polja različita od filozofije. Iako su religijske znanosti interdisciplinarno područje, iz toga ne proizlazi da se na tom studiju stječu sustavno znanje i kompetencije iz filozofije i etike. Nadalje, isti Pravilnik navodi kako Etika (6.01.08) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01). Dakle, etika je filozofska disciplina i sustavna znanja iz etike sustavno se studiraju na odjelima i odsjecima za filozofiju. Unutar teologije ne postoji grana etike, nego moralne teologije. Sociologija (5.05.) i Politologija (5.03.) nisu u području Humanističkih znanosti (6), već su polja u području Društvenih znanosti (5). U možda najvažnijem dokumentu u posljednjih dvadesetak godina o nastavi filozofije i filozofske grupe predmeta Philosophy School of Freedom: Teaching philosophy and learning to philosophize: Status and prospects (UNESCO 2007) nigdje se ne postavlja teza da itko osim filozofa može predavati Filozofiju i Etiku. Dapače, neupitna je pretpostavka da samo profesionalno obrazovane osobe, u ovom slučaju filozofi, mogu predavati filozofske discipline u školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
375 Petar Runje Članak 6., 5555) filozofija: Ako je cilj nastave najbolji odgoj i obrazovanje učenika, onda se ono može postići samo ako su za svaki nastavni predmet, između ostaloga, i nastavnici najbolji mogući. Diploma je prvo ili početno jamstvo kompetencije nastavnika i kako nijedna diploma osim diplome profesora matematike ne jamči osnovne kompetencije za izvođenje nastave matematike, tako nijedna osim diplome profesora filozofije ne jamči osnovne kompetencije za izvođenje nastave filozofije, logike i etike. Nacrt Pravilnika ostavlja širom otvorena vrata za nekompetentno izvođenje nastave, a to je u oprjeci s ciljem najboljeg mogućeg odgoja i obrazovanja učenika. Stoga je potrebno promijeniti odredbe o odgovarajućoj vrsti obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
376 Katarina Stupalo Članak 6., 5555) filozofija: Ne znam na osnovu kojeg kriterija je formiran ovaj Pravilnik jer evidentno nije riječ o kriteriju stručnosti! Na temelju kojih argumenta bilo tko osim osobe koja je uložila nekoliko godina svoga života u studij filozofije, može filozofiju predavati? Ono što me također zanima je: ako već navedeni u prijedlogu Pravilnika, izuzev filozofa i magistra filozofije mogu predavati filozofiju, zašto u prijedlogu Pravilnika tko može predvati vjeronauk, sociologiju i sl. nisu navedeni i filozofi? Pretpostavljam jer se smatra da nemaju zadovoljavajuću edukaciju, što je i ovdje slučaj! Stoga predlažem da se ovdje zadrži prijedlog koji je bio aktualan i u prethodnom Pravilniku: Filozofiju mogu predavati isključivo magistri filozofije i diplomirani filozofi. Katarina Stupalo Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
377 Rudolf Scitovski Članak 6., 5555) filozofija: Primjedbe na članak 6. točka 5. Nacrta Pravilnika U Nacrtu Pravilnika stoji da bi se izvođenje nastave iz predmeta Filozofija moglo povjeriti ne samo filozofima (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije), nego i politolozima (diplomirani politolog), sociolozima (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije), teolozima (diplomirani teolog), kroatolozima (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozima (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Taj prijedlog smatramo neprihvatljivim, jer su za izvođenje nastave iz srednjoškolskog predmeta Filozofija potrebne kompetencije i znanja koja nastavnik/nastavnica može steći jedino dovršetkom studija filozofije. Uz to smatramo da studenti politologije, sociologije, teologije, kroatologije i religiologije tijekom svojeg studija stječu partikularna znanja iz filozofije, koja nisu dostatna za izvođenje nastave iz predmeta Filozofija. Smatramo da je za izvođenje nastave iz tog srednjoškolskog predmeta potrebna sustavna filozofska naobrazba kakvu pruža isključivo studij filozofije. U skladu s tim, predlažemo vam da u rubrici Filozofija u članku 6 Nacrta Pravilnika stoji jedino magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
378 Dunja Marušić Brezetić Članak 6., 5555) filozofija: Apsolutno je neprihvatljivo da filozofiju predaju osobe koje nisu završile studij filozofije. Dodatno je neprihvatljivo da se isti kriterij ne primjenjuje kod ostalih humanističkih predmeta, npr. profesor filozofije ne može predavati sociologiju ili vjeronauk, ali dipl. teolozi ili sociolozi mogu predavati filozofiju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
379 Udruženje studenata filozofije Članak 6., 5555) filozofija: Cijenjeni gospodine ministre Šustar, cijenjena gospođo ravnateljice Žarković-Pečenković, Zatečeni smo predloženim odredbama u Nacrtu Pravilnika koje se tiču predmeta Filozofija, Etika i Etika i kultura. Temeljem ciljeva i obaveza propisanih statutom Udruženja studenata filozofije, dužni smo obratiti vam se izjavom i zahtjevom. Navedene su odredbe Nacrta Pravilnika neutemeljene prvenstveno iz razloga što je filozofija etablirano polje u području humanističkih znanosti s jasno određenim predmetom i pripadajućom metodologijom. Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, br. 118/2009.) neupitno se utvrđuje posebnost i razdvojenost filozofije kao polja u odnosu na druga polja u području humanističkih znanosti i šire u okviru cjelokupne znanosti i umjetnosti. Shodno tomu, nastavni programi filozofije i ustroj izvođenja nastave filozofije u srednjim školama podrazumijevaju uvažavanje identiteta, strukture i kompetencija filozofije kao specifičnog znanstvenog polja, odnosno discipline. Kompetencijski standard izvođenja i očekivane ishode nastave filozofije moguće je postići isključivo na temelju svladanih diplomskih studijskih programa filozofije. Drugi studiji (npr. oni koji obrazuju i osposobljavaju politologe, sociologe, teologe, kroatologe i religiologe) svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu ni sukladni niti istovrsni studijskim programima filozofije te se ne mogu koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Mogući kolegiji u nefilozofskim studijskim programima mogu sadržavati detalje iz filozofije, no to ih ni na koji način ne stavlja u kompetencijsku ravan s magistrima filozofije. Također, ti kolegiji najčešće su izbornog statusa, u skladu s naravi dotičnih studija, a ni njihov mogući status obvezatnosti ne može pohađateljima dati kompetencije potrebne za primjereno prenošenje znanja filozofije u srednjim školama. Navedeni uvjeti utoliko više vrijede za predmete Etiku i Etiku i kulturu, ukoliko se uzme u obzir, a mora se uzeti, da je etika, kao i logika, oduvijek bila sastavni dio filozofije, točnije, njena disciplina, i to ne tek po ustaljenosti prakse, nego i prema zakonskim odredbama. Nadalje, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Podrazumijeva se da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja članka 105., stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju koji propisuje sljedeće: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ Studijski programi filozofije izvode se na sedam visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. To jamči stručnu i kadrovsku zadovoljivost svih društvenih potreba za nastavnicima filozofije, etike i logike. Nedopustivo je angažiranje nestručnjaka u izvođenju nastave iz navedenih predmeta u srednjim školama niti bi bilo podnošljivo reparacijsko uvođenje recipročnosti sprema u uvjetima izvođenja nefilozofskih predmeta poput sociologije. Suprotno, smatra li Ministarstvo, odnosno Agencija, da bi kadrovske potrebe mogle porasti, predlažemo poticanje navedenih studija za koje tradicionalno postoji velik interes. Shodno iznesenim razlozima, kao i poradi unutarnje konzistentnosti Nacrta Pravilnika (gdje svakom predmetu u pravilu odgovara njegova referentna znanstvena disciplina: povijesti – povijest, psihologiji – psihologija, sociologiji – sociologija, itd.), za izvođenje nastave predmeta Filozofija i Etika treba propisati sljedeće vrste i razine obrazovanja: 1) Filozofija: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi; 2) Etika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 3) Etika i kultura: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 4) Logika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
380 Krešimir Gracin Članak 6., 5555) filozofija: Hrvatsko logičko udruženje 22. 2. 2016. uputilo je prof. dr. sc. Predragu Šustaru, ministru znanosti obrazovanja i sporta, i prof. Jadranki Žarković-Pečenković sljedeći dopis: Prof. dr. sc. Predrag Šustar Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Donje Svetice 38 10000 Zagreb Jadranka Žarković-Pečenković, prof. Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38 10000 Zagreb Predmet: Molba za unošenje izmjena u Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu Poštovani gospodine ministre, poštovana gospođo ravnateljice, obraćamo vam se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Upozoravamo na apsurd u dijelovima Nacrta Pravilnika koji se odnose na nastavne predmete Filozofiju i Etiku, te tražimo izmjenu tih dijelova, kao i dopunu dijela koji se odnosi na nastavni predmet Logiku. Za svaki nastavni predmet postoji znanstveno područje i polje propisano Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. Za svako znanstveno polje postoji studij koji jamči kompetentnost budućih nastavnika u tome polju. Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Filozofija (6.01) je zasebno polje unutar područja humanističkih znanosti (6.) a pod njezinim granama, i samo tamo, navode se Logika (6.01.01) i Etika (6.01.08). Jedine odgovarajuće vrste obrazovanja za sva tri predmeta jesu magistar edukacije filozofije, profesor filozofije, diplomirani filozof i magistar filozofije. Ostale predložene vrste obrazovanja za poučavanje predmeta Etika i predmeta Filozofija - diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar sociologije, profesor sociologije, diplomirani teolog, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture, diplomirani religiolog – ne pripadaju polju, a neke čak niti znanstvenom području, što znači da ne jamče kompetentnost nastavnika u poučavanju ovih predmeta. Molimo vas da uvažite naše razloge i izmijenite predložene stavke u Pravilniku. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Zvonimir Šikić, predsjednik Hrvatskog logičkog udruženja Zagreb, 22. veljače 2016. Za HLU objavio Krešimir Gracin, prof., potpredsjednik HLU-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
381 Hrvoje Jurić Članak 6., 5555) filozofija: 8. veljače 2016. Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uputio je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, sljedeći dopis: Poštovani gospodine ministre Šustar, poštovana gospođo ravnateljice Žarković-Pečenković, dana 25. siječnja 2016. na mrežnoj stranici „e-Savjetovanja“ (https://esavjetovanja.gov.hr) objavljen je „Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu“, a rasprava o njemu otvorena je do 25. veljače 2016. Neugodno smo iznenađeni odredbama u Nacrtu Pravilnika koje se tiču predmeta Filozofija i Etika. Obraćamo vam se stoga s izjavom i zahtjevom da razmotrite i uvažite naše primjedbe te da u tom smislu revidirate postojeći Nacrt Pravilnika. U spornim odredbama Nacrta Pravilnika koji propisuje odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave pojedinih predmeta, u članku 6., stavku 5., predviđeno je da srednjoškolski predmet Filozofija, uz filozofe (magistre filozofije, diplomirane filozofe i profesore filozofije), predaju i politolozi (diplomirani politolozi), sociolozi (diplomirani sociolozi, magistri/magistre sociologije i profesori sociologije), teolozi (diplomirani teolozi), kroatolozi (profesori hrvatske kulture i diplomirani kroatolozi) te religiolozi (profesori religijske kulture i diplomirani religiolozi). Nadalje, u članku 6., stavku 3. Nacrta Pravilnika, predviđeno je da bi Etiku, uz filozofe (magistri filozofije, diplomirani filozofi, profesori filozofije), smjeli predavati i teolozi (diplomirani teolozi, diplomirani katehete), kroatolozi (profesori hrvatske kulture, diplomirani kroatolozi) i religiolozi (profesori religijske kulture, diplomirani religiolozi). Navedene su odredbe Nacrta Pravilnika, duboko smo uvjereni, stručno, znanstveno i pravno neutemeljene i neprihvatljive zbog toga što su: (1.) protivne znanstveno-nastavnim razlozima: (1.1.) Filozofija je etablirana disciplina u znanstvenom polju s jasno određenim granicama njezina predmeta i pripadajućom metodologijom. Shodno tomu, nastavni planovi i programi filozofije, odnosno kurikulski ustroj izvođenja nastave filozofije u srednjim školama neminovno podrazumijevaju uvažavanje identiteta, strukture i kompetencija filozofije kao znanstvene discipline. (1.2.) Svrhu i ciljeve nastave filozofije odnosno kompetencijski standard i očekivane ishode moguće je postići samo na temelju uspješno svladanih preddiplomskih i diplomskih studijskih programa filozofije. Drugi studiji (npr. oni koji obrazuju i osposobljavaju politologe, sociologe, teologe, kroatologe i religiologe) svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu sukladni ni istovrsni studijskim programima filozofije, te se ne mogu komutativno koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Eventualni, periferni i dekontekstualizirani kolegiji u nefilozofskim studijskim programima, koji mogu sadržavati pokoju filozofsku crtu, najčešće su izbornog statusa, u skladu s naravi dotičnih studija. (1.3.) Etika je, kao i logika, u strukturiranju znanstvenih polja i grana, baš kao i u izvođenju nastave na svim razinama, oduvijek bila sastavni dio filozofije. Samo uspješno svladani studijski programi filozofije omogućuju srednjoškolskom profesoru da ispuni svrhu i ciljeve nastavnog programa, odnosno kurikularna očekivanja i ishode. (2.) protivne zakonsko-pravnim razlozima: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Pritom se, međutim, podrazumijeva da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja sljedećih zakonskih i pravnih odredaba i sukladnosti s njima: (2.1.) U članku 105., stavku 7. Zakona o odgoju i obrazovanju propisuje se: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ (2.2.) Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, br. 118/2009.) meritorno se utvrđuje posebnost i razdvojenost filozofije kao discipline (polja) u odnosu na druge discipline (polja) u području društvenih i humanističkih znanosti. (3.) protivne kulturno-tradicijskim razlozima: Stručno zastupljena nastava filozofije afirmirala se u hrvatskoj kulturnoj i obrazovnoj tradiciji na srednjoškolskoj, preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini obrazovanja. Studijski programi filozofije izvode se na sedam visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. To jamči stručnu i kadrovsku zadovoljivost svih društvenih potreba za nastavnicima filozofije, etike i logike. Stoga je nedopustivo angažiranje nestručnjaka u izvođenju nastave iz navedenih predmeta u srednjim školama. Shodno svim iznesenim razlozima, kao i radi unutarnje konzistentnosti Nacrta Pravilnika (gdje svakom predmetu u pravilu odgovara njegova referentna znanstvena disciplina: povijesti – povijest, psihologiji – psihologija, sociologiji – sociologija, itd.), za izvođenje nastave predmeta Filozofija i Etika treba propisati sljedeće vrste i razine obrazovanja: Filozofija: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi; Etika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. Molimo vas da razmotrite naše primjedbe i argumente te da prihvatite naše prijedloge, odnosno da izmijenite navedene odredbe Nacrta Pravilnika, koje smatramo iznimno štetnima za kvalitetu srednjoškolske nastave, kao i za položaj i razvoj filozofije kao znanstvenog polja humanističkih znanosti u okviru cjelokupnog sustava obrazovanja. S poštovanjem, pročelnik Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Igor Mikecin Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
382 Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci Članak 6., 5555) filozofija: Javljamo se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Spomenuti dokument razmotrili smo na Vijeću Odsjeka u srijedu 3. veljače 2016. godine. Jednoglasno smo zaključili da su kriteriji neprimjereni u vezi s uvjetima koji se postavljaju za nastavnike filozofije i etike. Naše je mišljenje da i jedan i drugi predmet zahtijevaju strogu filozofsku edukaciju i pripremu, upravo takvu kakvu je moguće dobiti isključivo na studijima filozofije. Pored toga, valja naglasiti da diplomiranih magistara edukacije filozofije ima u sasvim dovoljnom broju za zadovoljavanje potreba ustanove. Nadamo se izmjeni sporne stavke Nacrta Pravilnika. Ispred Odsjeka Prof. dr. sc. Elvio Baccarini Pročelnik Odsjeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
383 Udruga za promicanje filozofije Članak 6., 5555) filozofija: 5) filozofija: magistar filozofije diplomirani filozof profesor filozofije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
384 Udruga za promicanje filozofije Članak 6., 5555) filozofija: Uvažavajući posebnost i vrijednost znanstvenog i obrazovnog rada na poljima politologije, sociologije, teologije, hrvatske kulture i religiologije moramo istaknuti da stručna sprema koja se dobiva završenim diplomskim studijem iz tih disciplina nije odgovarajuće vrste za izvođenje nastave iz predmeta filozofija. Razlike između predmeta kojim se bave i načina i metoda na koji se tim predmetima bave navedene znanosti dobro su poznate i kao takve priznaje ih i hrvatski visokoobrazovni i znanstveni sustav (usp. Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama i Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru). Iako i drugi studiji uključuju neke filozofijske sadržaje, samo diploma o završenom studiju filozofije jamči da je osoba tijekom studija osposobljena predavati sadržaje iz povijesti filozofije i filozofskih disciplina (metafizike, epistemologije, logike, estetike, etika) koji se nalaze u nastavnim programima filozofije i etike u srednjim školama. Neuvažavanjem tih činjenica ovaj Nacrt pravilnika ugrožava standarde odgoja i obrazovanja srednjoškolskog sustava Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
385 Goran Milaković Članak 6., 5555) filozofija: Poštovani, prijedlog prema kojemu se odgovarajućim obrazovanjem za izvođenje nastave filozofije smatraju sve navedene studijske grupe iz članka 6. stavka 5 ovog Nacrta Pravilnika, osim filozofije, prijesna je glupost. Kompetencije koje diplomirani teolozi ili kroatolozi imaju za izvođenje nastave filozofije onemogućuju izvođenje nastave filozofije. S obzirom da je etika fundamentalna filozofijska disciplina, isto važi za stavke 3. i 4. spomenutog članka. Predlagač je etiku slobodan smatrati ideološkim pitanjem, što ovakvim Nacrtom Pravilnika i čini, sve dok na umu ima da je ideologija uvijek na neki način u opoziciji spram istine.Također, nije posve jasno zašto se javnom raspravom naziva situacija u kojoj nam Predlagač de facto govori da smo budale a mi tvrdimo suprotno. S poštovanjem, Goran Milaković, student filozofije i sociologije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
386 Željka Winkler Članak 6., 5555) filozofija: Slažem se s komentarom kolege Miošića i zanima me koji su to argumenti koji mogu objasniti ovaj raznoliki i nedosljedan popis. Čemu onda uopće studij filozofije?! Voditeljica sam Stručnog vijeća humanističke grupe predmeta u svojoj školi (Srednja škola ban Josip Jelačić u Zaprešiću) i moji kolege iz sociologije i vjeronauka su jednako zbunjeni ovim prijedlogom. Nisu kompetentni zamijeniti me niti jedan sat, a kamoli predavati filozofiju. Diplomirani kroatolozi su u još većoj nevjerici jer njihov studijski program ne obuhvaća gotovo ništa što se tiče predmeta filozofije. Zanimljivo je kako se predviđa da sociolozi mogu predavati filozofiju, ali ne i obrnuto. Također, etika je filozofska disciplina i smatram da su jedino profesori filozofije kompetentni predavati taj predmet. Željka Winkler, profesorica filozofije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
387 Igor Miošić Članak 6., 5555) filozofija: Niti uz najbolju volju ne mogu dokučiti logiku koja stoji iza prijedloga da nastavu filozofske grupe predmeta izvode profesori hrvatske kulture i diplomirani kroatolozi te diplomirani sociolozi i politolozi. Takvoj je besmislici nemoguće suprostaviti se argumentima. Međutim, potpuno mi je jasna namjera predlagača da putem diplomiranih teologa, diplomiranih kateheta, profesora religijske kulture i diplomiranih religiologa eliminira i ono malo kritičke misli što još opstaje u srednjoškolskom obrazovnom sustavu te izvrši dodatnu desekularizaciju i klerifikaciju hrvatskog društva. Najmanji je problem ovakvog Nacrta Pravilnika to što diskriminira i omalovažava struku, odnosno studij filozofije, Puno je veći problem činjenica da živimo u društvu u kojemu pojave poput ovakvog Nacrta Pravilnika nisu eksces nego svakodnevnica. Igor Miošić, profesor filozofije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
388 Anita Lunić Članak 6., 5555) filozofija: Poštovani, prema Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, članak 6., stavke 3- 5, predviđa se mogućnost da nastavu iz navedenih predmeta (Filozofija, Etika, Etika i kultura) izvode osobe sa sljedećim kvalifikacijama: magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije, diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. Na taj se način negira činjenica da je jedino osposobljeno nastavno osobe za predavanje filozofije i etike magistar filozofije, diplomirani filozof, odnosno profesor filozofije. Kao što pokazuje Program nastavnog predmeta etika u srednjim školama objavljen na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a koji je obavezna smjernica svim profesorima etike u Republici Hrvatskoj, “ Za ostvarenje ovih zadaća potrebno je filozofsko obrazovanje nastavnika (…)“. Kako pak, s druge strane, pokazuje Nastavni program predmeta filozofija, etika je jedna od temeljnih filozofskih disciplina. Dakle, nesporno je da je i za etiku i za filozofiju nužno filozofsko obrazovanje. A takvo se, kao što je općepoznato, pruža upravo na studijima filozofije na nekoliko sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Ti studiji, osim što nude prilagođene pedagoške smjernice kroz kolegije poput Metodike nastave filozofije, ponekad uključuju i mogućnost izbora između nastavnog i znanstvenog smjera, a na osnovu čega se prilagođava i studijski program. U skladu s tom mogućnošću, osim kategorija magistar filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije, student filozofije može steći i titulu magistar edukacije filozofije. U prvom redu, molim dakle, da ispravite ovu nespretnu omašku i uključite i ovu kategoriju. Osim toga, a što je neusporedivo važnije, na osnovu činjenice da niti studij religije niti studij kroatistike ne uključuje filozofsko obrazovanje na način i u mjeri u kojoj bi to bilo usporedivo sa studijem pri Odsjecima za filozofiju, pozivam Vas da ispravite i drugu grešku i s liste osoba koje mogu predavati kako filozofiju, tako i etiku, isključite kategorije diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. Studij kroatistike ne uključuje niti podrazumijeva studij filozofije, kao što je sasvim očigledno iz usporedbe studijskih programa na svim fakultetima koji nude spomenute studije. S druge strane, teolozi i religiolozi također nemaju isti niti sličan program studija, a kako pokazuje i banalna činjenica da na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu ti studiji egzistiraju kao paralelni. Usporedba tih programa je također veoma lagana, ovdje se nalazi studij religijskih znanosti http://www.ffdi.hr/images/obavijesti/FFDI-program_religijske_znanosti_diplomski.pdf, a na sljedećem linku program studija filozofije: http://www.ffdi.hr/images/obavijesti/Microsoft%20Word%20-%20FFDI_filozofija_diplomski.pdf. Programe studija na Filozofskim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku itd je veoma lako naći na mrežnim stranicama fakultetâ. Relativizacija obrazovnog sustava koji jasno predviđa sadržaje, programe i međusobne odnose pojedinih znanosti i disciplina nije prikladno Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Stoga još jednom ponavljam: s liste osoba koje mogu predavati kako filozofiju, tako i etiku, potrebno je isključiti kategorije diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. U protivnom će se ova odluka tumačiti kao nagovještaj plana da se studij filozofije, majke humanističkih znanosti i kritičkog mišljenja, u cjelini marginalizira i omalovaži. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
389 Vesna Rajnović Članak 6., 5555) filozofija: Je li ovo početak kraja ? Ili je kraj počeo još prošle godine najavom da filozofija, etika i logika više neće biti predmeti na državnoj maturi ? Baš sjajno zvuči da filozofiju i etiku mogu predavati svi, dakle tko god želi jer za to očito nisu potrebne nikakve stručne kvalifikacije. Tko god misli je, valjda, samim time kvalificiran. Pitam se kakve su kvalifikacije potrebne da bi čovjek bio u poziciji sastavljati ovakav prijedlog pravilnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
390 Hrvatsko filozofsko društvo Članak 6., 5555) filozofija: 4. veljače 2016. Hrvatsko filozofsko društvo uputilo je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, sljedeći dopis: Poštovani gospodine ministre, poštovana gospođo ravnateljice, obraćamo vam se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, o kojemu se do 25. veljače 2016. vodi javna rasprava koja je otvorena 25. siječnja 2016. Kao najstarija stručna udruga u polju filozofije, osnovana 1957. godine, ovim putem izražavamo svoje nezadovoljstvo onim dijelovima Nacrta Pravilnika koji propisuju odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave filozofskih predmeta Filozofija i Etika, predlažemo izmjene tih stavaka te vas molimo da predložene izmjene prihvatite. Naime, prema Nacrtu Pravilnika (čl. 6), predmet Filozofija smjeli bi predavati ne samo filozofi (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) nego i politolozi (diplomirani politolog), sociolozi (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije), teolozi (diplomirani teolog), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Taj prijedlog smatramo iznimno problematičnim jer poučavanje filozofije u srednjim školama zahtjevna je i odgovorna zadaća koja podrazumijeva posjedovanje kompetencija koje nastavnik može steći jedino studijem filozofije. Premda studenti politologije, sociologije, teologije, kroatologije i religiologije tijekom svoga studija vjerojatno stječu određena znanja iz filozofije, ta je poduka dijelom obrazovanja u jednom ne-filozofskom studiju i s obzirom na to je fragmentarna, a za poučavanje filozofije potrebna je sustavna filozofska naobrazba kao i u slučaju Sociologije ili Psihologije, gdje je kao odgovarajuća vrsta obrazovanja za izvođenje srednjoškolske nastave predviđen samo završen sveučilišni studij sociologije ili psihologije. Stoga predlažemo da se u rubrici „Filozofija“ u čl. 6 Nacrta Pravilnika navede isključivo „magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije“. Isto važi i za predmet Etika, koji se s nerazjašnjenom i/ili nezadovoljavajućom regulacijom suočava od njegova uvođenja u srednjoškolski kurikulum, o čemu se Hrvatsko filozofsko društvo više puta očitovalo i zahtijevalo redefiniranje nastavničkih kompetencija s obzirom na taj predmet. Prema Nacrtu Prijedloga, uz filozofe (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije), Etiku bi također smjeli predavati teolozi (diplomirani teolog, diplomirani kateheta), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Jednako kao Filozofija i Logika, srednjoškolski je predmet Etika filozofski predmet, jer je neosporno da je etika jedna od ključnih filozofskih disciplina od samih početaka filozofije, neodvojiva od cjeline filozofije, tako da je za poučavanje etike u srednjim školama nužno imati sustavnu filozofsku naobrazbu, a ne samo izvjesnu motivaciju i informacije stečene u okviru nekog drugog studija. Stoga predlažemo da se u rubrici „Etika“ u čl. 6 Nacrta Pravilnika navede samo „magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije“. S obzirom na činjenicu da trenutno u srednjim školama predmet Etika predaju i nastavnici koji nisu završili studij filozofije, ali imaju višegodišnje iskustvo u poučavanju Etike i pohađali su različite programe stručnog usavršavanja, predlažemo da se prethodno navedena odredba ne odnosi na njih, ali da se u novom Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu jasno navede da će od stupanja na snagu novog Pravilnika nastavu Etike moći izvoditi samo magistri filozofije, diplomirani filozofi, odnosno profesori filozofije. Ukratko, mišljenja smo da je filozofija temeljna humanistička disciplina i da se mora spriječiti mogućnost da se nastava filozofije „odrađuje“ u proizvoljnom obliku jer bi time ozbiljno trpjela kompetencija i dovela bi se u pitanje kakvoća nastave, a to je ono što suvremeno obrazovanje sebi zasigurno ne smije dopustiti. Ako bi se postupilo drugačije, bio bi to izraz nedosljednog i diskriminirajućeg tretiranja našeg poziva i struke. Molimo vas da razmotrite naše primjedbe i uvažite naše argumente te da izmijenite gore navedene stavke Nacrta Pravilnika kako je predloženo. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Zdravko Radman, v.r. predsjednik Hrvatskog filozofskog društva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
391 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU Članak 6., 5555) filozofija: Kao strukovna udruga koja okuplja profesionalne filozofe i ljude koji se bave filozofijom (HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU) dužni smo reagirati na sadržaj Nacrta pravilnika i pokušati zaštititi dignitet struke i kvalitetu nastave Filozofije i Etike u srednjim školama. Naime, nacrtom ovog pravilnika predviđeno je da, pored filozofa, Filozofiju smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 5. Nacrta); da Etiku smiju predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 3. Nacrta); te da Etiku i kulturu smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 4. Nacrta). Smatramo da su ove stavke Nacrta očito pogrešne, da potencijalno imaju dalekosežne negativne posljedice po školski sustav u cjelini, a i da su uvredljive za ljude koji rade u struci filozofije kao i za struku filozofije u cjelini. Nije nam jasno kako se tako očita pogreška mogla potkrasti, čak i u fazi izrade nacrta. Smatramo da: 1. Filozofiju smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 2. Etiku smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 3. Etiku i kulturu smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Svoj stav temeljimo na: i) Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ii) Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost iii) Činjenici da je etika filozofska disciplina i da se etiku može sustavno studirati samo u okviru studija filozofije. iv) Činjenici da u Hrvatskoj filozofija predstavlja legitimnu i respektabilnu znanstvenu disciplinu s dugom i bogatom tradicijom, te činjenici da u Hrvatskoj postoji više visokoškolskih ustanova koje izvode sveučilišni studij filozofije i izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije. i) U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) od 30.12.2014. Dio XI. Članak 105. stavak 7. stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Ova je odredba sasvim jasna, logična i prirodna: X može predavati samo onaj tko je diplomirao X! Naprosto nije jasno kako bi itko drugi mogao predavati X. Jasno je da filozofiju može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Iako je stvar potpuno očita ona je ujedno i vrlo ozbiljna. Naime, ako bi se zakonom propisalo da ljudi koji su diplomirali jednu struku smiju držati nastavu iz neke druge struke, to bi naprosto bio početak urušavanja ukupnog školskog sustava. ii) Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, 118/09) od 22.9.2009. Nacionalnog vijeća za znanost relevantan je u ovom kontekstu zato što jasno odjeljuje filozofiju od drugih srodnih disciplina. Filozofija jest srodna nekim drugim disciplinama kao što su psihologija, sociologija, itd. no ni u kom slučaju nije njima istovjetna. Filozofija je naprosto zasebna disciplina koja se zasebno studira i zasebno predaje. Pravilnikom Nacionalnog vijeća Filozofija je navedena kao polje (6.01) u području Humanističkih znanosti (6.) Sociologija (5.05.) i Politologija (5.03.) uopće nisu polja u području Humanističkih znanosti (6). One su polja u području Društvenih znanosti (5). Teologija (6.02.) i Religiologija (6.09.) polja su koja su različita od polja Filozofije (6.01). Napominjemo da ova taksonomija nije površna, arbitrarna i čisto administrativna, već duboka i sadržajna. Ona odražava stvarno grupiranje u znanstvene discipline. Pored toga, ova taksonomija na snazi je već godinama i ne može ju se zanemariti kada se određuje tko što smije predavati u srednjoj školi zato što se upravo u skladu s njom izrađuju studijski programi i određuju kompetencije onih koji te studije završe. Zbog toga ona doista pokazuje tko je za što osposobljen i tko može što predavati. Iako se na nizu studija filozofski kolegiji predaju kao izborni ili kao opći kolegiji, sasvim je jasno tko jest a tko nije diplomirao filozofiju i sasvim je jasno tko jest a tko nije kvalificiran da drži nastavu iz filozofije i filozofskih predmeta u srednjim školama. iii) Navedeni Pravilnik Nacionalnog vijeća jasno navodi i da Etika (6.01.08) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01), isto kao što i Logika (6.01.01) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01). Pravilnik tu sasvim točno odražava činjenicu da su se tijekom vremena Psihologija i Sociologija izdvojile iz Filozofije i postale samostalne discipline a da su Etika i Logika ostale filozofske discipline. Budući da kod nas, a ni u svijetu, ne postoje zasebni studiji Etike i Logike, Etika i Logika studiraju se u okviru studija Filozofije. Zbog toga su samo oni koji imaju diplomu Filozofije kvalificirani da predaju Etiku i Logiku! Niti jedna druga diploma nije garancija da je onaj tko je ima ikada slušao etiku. U svim drugim studijima etika može ali ne mora biti dio studija, dok u filozofiji etika mora biti dio studija. Etika je bitni dio studija filozofije. Zbog toga etiku može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. U predmetima Etika I do Etika IV doista ima različitih sadržaja no ipak okosnicu tih predmeta čini upravo etika. A etika je, pored logike, epistemologije i metafizike, jedan od četiri konstitutivna predmeta na svakom studiju filozofije. Stoga, budući da se etika sistematski studira samo na studiju filozofije, predmete Etika I do Etika IV može predavati samo onaj koji je diplomirao filozofiju. iv) U Hrvatskoj se sveučilišna nastava filozofije odvija od 1662. kada je s radom počeo Filozofski studij Zagrebačkog kolegija. Danas u Hrvatskoj postoje dodiplomski, diplomski i postdiplomski studiji filozofije, a sveučilišna nastava filozofije odvija se na sedam visokoškolskih institucija: (1) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 1874. (http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/) (2) na Odjelu za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zadru od 1961. (http://www.unizd.hr/Default.aspx?alias=www.unizd.hr/filozofija&) (3) na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove s pravom javnosti od 1989. (http://www.ffdi.hr) (4) na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studijia od 1993. (https://www.hrstud.unizg.hr/filozofija) (5) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci od 1998. (http://www.ffri.uniri.hr/hr/odsjeci-i-katedre/filozofija.html) (6) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu od 2005. (http://www.ffst.unist.hr/odsjeci/filozofija) (7) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku od 2004. (http://www.ffos.unios.hr/filozofija) Na tim institucijama održava se nastava filozofije i one izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije ili magistra edukacije iz područja filozofije. Dakle, filozofija je u Hrvatskoj razvijena i visokoškolski sustav u Hrvatskoj producira kompetentni nastavnički kadar za predmete Filozofija, Logika, Etika te Etika i kultura. Stoga doista nema potrebe da te predmete predaje bilo tko drugi osim onoga tko ima diplomu filozofije, a i samo onaj tko ima diplomu filozofije ima kompetencije potrebne da predaje te predmete. Na osnovi navedenih razloga predlažemo da se u Nacrtu pravilnika u Članku 6. brišu stavci 3, 4 i 5. kako sada stoje i da se umjesto njih navede: profesor filozofije, diplomirani filozof, magistar filozofije. profesor filozofije diplomirani filozof magistar filozofije Predsjednik HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU Boran Berčić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
392 Lorena Drakula Članak 6., 5555) filozofija: Srednjoškolska filozofija je gradivo koje zahtjeva puno veće poznavanje tema od onog kakav mogu imati "nefilozofi". Kada bi se ipak proveo ovaj pravilnik, logično bi bilo tražiti da i oni tijekom svog studija odslušaju šestosemestralne kolegije "Povijesti filozofije", jer trenutnim kurikulumom ne mogu steći dovoljno znanja kako bi objasnili ni najopćenitije filozofske koncepte, a kamoli da bi odgovarali na postavljena pitanja. Posebno naglašavam da kolegij "Povijest hrvatske filozofije" ne zadire niti jedan posto u cjelokupno gradivo propisano za predmet filozofije u srednjim školama, pošto hrvatska filozofija nije imala pretjeranog utjecaja na svjetsku filozofiju, ni kroz povijest, a ni danas. Također, za tu struku ionako postoji premalo radnih mjesta, te se ovim pravilnikom samo dodatno oštećuje filozofsko zvanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
393 Bruno Pušić Članak 6., 5555) filozofija: Kompetencije za izvođenje nastave filozofije osiguravaju samo studijski programi filozofije i to posebno studijski program magistra/magistre edukacije filozofije. Pravilnik bi trebao odražavati tu činjenicu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
394 Ružica Grivičić Članak 6., 5555) filozofija: 1. Ovakvim prijedlogom pravilnika dovodi se u pitanje stručnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta. 2. Nije opravdano da se kroatolozi/politolozi/sociolozi/teolozi/religiolozi izjednačuju s filozofima koji su 5 godina studirali istu. Ako nekoliko izbornih predmeta sa sociologije ne čini filozofa kompetentnim predvati sociologiju, ne može biti ni obrnuto. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
395 Raul Raunić Članak 6., 5555) filozofija: Shodno primjedbama istaknutim uz nastavni predmet Etika, ističem: 1. Nacrt Pravilnika o adekvatnoj vrsti obrazovanja za izvođenje pojedinog nastavnog predmeta trebao bi sadržavati i obrazloženja uz predložene liste vrsta obrazovanja. Uvjeren sam da bi već i samo postojanje obrazloženja reduciralo visoku razinu voluntarizma i pristranosti. 2. Adekvatnu vrstu obrazovanja za izvođenja nastavnog predmeta filozofije pružaju, zvuči logički ispravno i narativno uvjerljivo, samo studijski programi filozofije. 3. Neopravdana je široka lista nefilozofijskih studijskih programa, za koje se u Nacrtu pretpostavlja da osposobljavaju za izvođenje nastavnog predmeta filozofije jer navedni studijski programi samo periferno, a dijelom izborno, zahvaćaju sustavne kompetencije potrebne za izvođenje nastavnog predmeta filozofije. 4. Na listi nije naveden studijski program magistra/magistre edukacije filozofije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
396 Loredana Matanović Članak 6., 5555) filozofija: Ne shvaćam kakve točno veze sociolozi, kroatolozi te politolozi imaju sa filozofijom. Iako možda imaju mogućnost slušati pojedine filozofske kolegije, to ih ne čini dovoljno kompetentnima da bi predavali filozofiju. Iste koji su odslušali nekoliko takvih kolegija (a lako mogu proći kroz studij da ne odslušaju niti jedan s obzirom da za njih nisu obvezni) naprosto je uvredljivo izjednačavati sa onima koji su završili kompletan studij filozofije. Nadalje, postavlja se pitanje, ako sociolozi, kroatolozi i ostali mogu predavati filozofiju, zašto onda ne vrijedi obrnuto? Filozofija je jedna od najstarijih znanosti, te bi se prema njoj kao takvoj trebalo odnositi sa poštovanjem. Ovo je sve osim toga. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
397 Alen Palijaš Članak 6., 5555) filozofija: Na ovoj listi nedostaje stručna profesija koja je na temelju svog studija, u skladu s bolonjskim procesom, jedina osposobljena za predavanje predmeta Filozofija u srednjim školama, to je - MAGISTAR/MAGISTRA EDUKACIJE FILOZOFIJE. Također, moram ustvrditi kako je apsolutni nonsens ovog Nacrta Pravilnika ''dopuštanje'' kroatolozima, sociolozima, politolozima, religiolozima i teolozima prava da predaju ovaj predmet u srednjoj školi. Onaj tko je te profesije stavio na ovu listu očigledno uopće nije upoznat s predmetima i ishodima izobrazbe same filozofije kao znanosti i samog predmeta koji se predaje u srednjim školama, kao niti s kolegijima svih pet godina sveučilišnog studija filozofije. Ni u kojem slučaju nekoliko izbornih kolegija ne može osposobiti kroatologe, katehete, sociologe, politologe, religiologe ili teologe da predaju Filozofiju. Uvidom na internetske stranice Hrvatskih studija i pregledom studija Kroatologije svatko može uočiti kako je i ono malo ponuđenih kolegija koji su vezani uz filozofiju ponuđeno na posve slobodnom izboru; student može, ali ne mora uzeti niti jedan od njih već ima priliku uzeti neki od velikog broja ponuđenih kulturoloških ili književnih kolegija. (https://www.hrstud.unizg.hr/preddiplomski/dvopredmetni/kroatologija), (https://www.hrstud.unizg.hr/diplomski/kroatologija/nastavnicki). Na dvopredmetnom studiju Kroatologije kao i na diplomskom studiju Kroatologije uopće se ne nude filozofski kolegiji kao izborni, uopće ih nema. Stoga do titule magistra kroatologije može doći osoba koja uopće nije odslušala niti jedan kolegij vezan uz područje filozofije i njenih grana poput etike. No čak i da ih je ta osoba odslušala nekoliko kolegija na izbornoj razini to uopće ne osposobljava kroatologa da predaje Filozofiju ili Etiku, Etiku i kulturu ili Logiku. Kroatologija je kulturološki studij kao što je to navedeno na njihovim internetskim stranicama te je kao takvom područje njihova zapošljavanja u kulturološko-turističkom sektoru, a ne u odgoju i obrazovanju. Citiram sa stranica Odjela za kroatologije Hrvatskih studija; „Preddiplomski dvopredmetni studij kroatologije interdisciplinarni je kulturološki studij posvećen proučavanju hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta. -- Sveučilišni diplomski studij kroatologije ustrojen je kao kulturološki studij u polju kroatologija u interdisciplinarnom području znanosti. Posvećen je proučavanju hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta.“. Također, upisati studij kroatologije i steći stupanj magistra kroatologije može i osoba koja na preddiplomskoj studirala nešto druga, a razlikovni ispit sastoji se od provjere znanja hrvatskog jezika i književnosti (http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:XKOSavBkvl0J:www.hrstud.unizg.hr/images/50014237/Kriteriji%2520za%2520upis%2520na%2520diplomske%2520studije%2520na%2520Hrvatskim%2520studijima%2520web%2520HS.docx+&cd=2&hl=hr&ct=clnk&gl=hr), stoga je sasvim moguće da titulu kroatologa stekne netko tko nijednom nije bio u dodiru sa filozofijom ili njenim granama. Stavljanjem kroatologa na listu osoba koje mogu predavati filozofiju, etiku, etiku i kulturu također oštećuje se studente filozofije i sa samih Hrvatskih studija. Ovdje ne da je spuštena ljestvica već je ona odbačena kao kriterij. Ukratko, vezano za sve nefilozofske struke; nekoliko odslušanih kolegija (najčešće minimalan broj i to izbornih) ne osposobljavaju osobu za predavanje ovog predmeta. Bez sveokupnog studija filozofije i svih pripadajućih kolegija navedeni studiji nikako ne mogu osposobiti sociologe i politologe ili druge navedene struke da predaju ovaj predmet u srednjim školama. Usporednim pregledom studijskih programa studija sociologije, politologije, kroatologije, religiologije, teologije sa studijem filozofije iznimno se lako može uočiti kako se navedeni nefilozofski studiji uopće ne mogu uspoređivati sa studijem filozofije jer sadržajem uveliko odudaraju, a da se ni ne spominje kako uopće ne spadaju u isto znanstveno polje - polje Filozofije. Neke od njih ne spadaju niti u isto znanstveno područje humanističkih znanosti već spadaju u znanstveno područje društvenih znanosti. Stoga je u potpunosti nemoguće da bi magistri politologije, sociologije, kroatologije, religiologije, teologije bili osposobljeni za predavanje srednjoškolskog predmeta Filozofija. To mogu samo magistri edukacije filozofije i magistri filozofije. Stoga je nužno da se dotične struke uklone s ovog popisa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
398 Melita Mardešić Članak 6., 5555) filozofija: Potrebno revidirati: zna se tko je stručan podučavati filozofiju - iz predočenog popisa progovara neznanje ili interes. Zar je potrebno da kao društvo još niže padamo? Isto vrijedi i za predmete etiku i etiku i kulturu. Treba pitati stručnjake na isti način kao što su za vjeronauk pitani stručnjaci: liste sigurno ne bi izgledale ovako, ukoliko bi ih i bilo. Degradacija profesije: kroatolozi izgleda da mogu podučavati sve predmete unatoč tome što je na stranicama studija lijepo objašnjeno za što se osposobljavaju. Kroatolozi i njima srodni izgleda, dalo bi se zaključiti da tako smatra kreator ovog nacrta, da su stručni za sve humanističke predmete pa bi bilo vrijedno, čime bi se iznimno uštedilo, da se ovo zvanje proglasi zaštićenim unutar našeg obrazovnog sustava i jedinim važećim za predmete kao što su etika, etika i kultura (što bi trebalo biti nešto novo?), filozofija i hrvatski jezik. Našlo bi se i još područja jer je moguće da u ovom nacrtu nisu svugdje navedeni. Što je pisac ovog nacrta time htio reći, bilo bi dobro da to i kaže. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
399 Hana Karuza Članak 6., 5555) filozofija: Omogućavanje navedenima predavanje filozofije je degradacija studija filozofije i same filozofije - prema tome bi ona mogla biti i potpuno izbačena iz srednjoškolskog programa. Uostalom, zašto opunomoćivati druge osim filozofa da predaju filozofiju, kada studij filozofije postoji i očito je da bi osobe koje ga završe za to bile najstručnije? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
400 Damjan Francetić Članak 6., 5555) filozofija: Prijedlog ovog stavka potpuno je neopravdan i neprihvatljiv. Sociolozima, politolozima te kroatolozima nikako nije mjesto kao profesorima filozofije. Sociolozi, naime, ni na FFZG-u ni na Hrvatskim studijima nemaju niti jedan filozofski predmet. (Ako na nekom fakultetu u Hrvatskoj i imaju, to i dalje nije dovoljno da im se dopusti predavanje filozofije jer filozofski predmeti nisu obavezni za sve studente sociologije u Hrvatskoj.) Jedino kako mogu slušati filozofiju je u sklopu VANJSKE izbornosti - to je kao da se studentu filozofije dopusti da u srednjim školama predaje likovnu umjetnost jer ima teoretsku mogućnost da u nekom trenutku sluša neki predmet na povijesti umjetnosti. Što se politologa tiče, oni također među obveznim predmetima nemaju filozofskih. Imaju ih među izbornima, i to predmete 'Antička politička filozofija', 'Novovjekovna politička filozofija' te 'Epistemologija i politika'. Kao prvo, radi se o IZBORNIM predemetima te ih studenti nemaju nikakvu obvezu odslušati te je lako moguće zavšiti politologiju bez da ih se odsluša. Još važnije, čak i kada bi svi studenti politologije odslušali te predmete, to ih i dalje ne bi činilo kompetentnima, s obzirom da se radi samo o malom dijelu filozofije. To je ista stvar kao da, primjerice, student antropologije smije predavati geografiju nakon što odsluša predmet 'urbana geografija', ili pak kao da smije predavati filozofiju i psihologiju u srednjoj školi jer je na FFZG-u moguće slušati predmet 'Filozofija i psihoanaliza'. Kroatolozi pak također nisu dovoljno kompetentni. Oni, doduše, kao obvezan predmet imaju 'Povijest hrvatske filozofije', ali to je kao da netko na povijesti odsluša primjerice hrvatsku povijest srednjeg vijeka te time dobije pravo predavati povijest. Stvar je tim gora što hrvatska filozofija u srednjoškolskoj filozofiji zauzima veoma malo mjesta te ju se obično zbog opsežnosti programa ni ne stigne obraditi. Ukratko, ako bi se slijedila "logika" kojom se ovim strukama dozvoljava predavanje filozofije, svatko bi trebao moći predavati sve! Bilo koji student FFZG-a, na primjer, može slušati predmete s velike većine odsjeka - zašto da mu onda zbog te mogućnosti da ne dozvolimo da i predaje sve humanističke predmete? Ili pak nekome tko primjerice studira molekularnu biologiju dozvolimo da predaje sociologiju jer u nekom trenutku ima opciju slušati 'Sociologiju religije' na FFZG-u? Naravno, kada bismo to sve zaista dopustili, hrvatsko bi obrazovanje kroz neko vrijeme potpuno propalo. Ali zato treba jednake kriterije primijeniti na sve predmete, a ne jedino filozofiju proizvoljno davati svakome tko ima minimalne (i potpuno nedovoljne) veze s njom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
401 Luka Perušić Članak 6., 5555) filozofija: Cijenjeni, pri usporedbi s drugim prijedlozima u drugim područjima, doduše u kojima također ima začudnih kombinacija, ali u njih ne bih ulazio za sad, ne mogu se načuditi ovoj listi ovdje predstavljenoj. Profesor hrvatske kulture, diplomirani religiolog ili diplomirani kroatolog da bi mogli predavati filozofiju, to je po nestručnosti ekvivalentno angažiranju radiologa da na redovnoj bazi poduzima neurokirurške zahvate. Nešto je manje dubiozno, ali nikako opravdano, upisivanje politologa, sociologa i teologa, ali još uvijek indicira temeljno nepoznavanje, ako već ne prirode znanstvenog područja, onda "Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima" koje je donijelo Nacionalno vijeće za znanost. Filozofija je posebno polje humanističkih znanosti, za što postoji jasno visoko obrazovanje koje završava diplomom iz dotičnog područja, pri čemu je temeljem radova moguća specijalizacija iz posebne GRANE FILOZOFIJE - etike. Ako u nazivu zanimanja ne stoji "filozof", onda osoba nema što raditi na nastavi filozofije i etike i ne postoje nikakvi kvantitativni kriteriji, poput satnica ili manjka osoba, temeljem kojih bi se - na ovaj način, umjesto poticanja studija - to pokušavalo kompenzirati. Ako to uopće jest ideja ovog prijedloga, a ne a) osobno podcjenjivanje filozofije ili b) pokušaj ideologizacije bitnog znanstveno-kulturnog fenomena ljudskog društva. Stvar je tim nevjerojatnija, što npr. magistar sociologije može predavati filozofiju, ali magistar filozofije ne može predavati sociologiju? Tko je ovo pisao? Onako kako piše u poglavlju (22) - sociologija, to je upravo onako kako mora pisati u poglavlju (3) - etika, (4) etika i kultura i (5) filozofija, spram filozofa. Sve drugo nema veze s pravilnim prenošenjem znanja filozofije, njegovanjem integriteta filozofije i osiguranjem funkcionalne generacijske protočnosti, već s nekim posve drugim stvarima koje upravo s ovim veze nemaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
402 Karlo Mikić Članak 6., 5555) filozofija: Što to točno sociologe osposobljava za predavanje filozofije? A onda kad se na to odgovori - dijele li kroatolozi to s njima u svom svojstvu sociologa hrvatske kulture ili je hrvatska kultura istoznačna s filozofijom, budući filozofije prije i mimo hrvatske kulture nikako i nigdje nije bilo? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
403 Matija Kovačević Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Poštovani, Iako se navedena zvanja već dugo smatraju odgovarajućim vrstama obrazovanja za predavanje Etike i kulture (v. http://zakon.poslovna.hr/public/pravilnik-o-strucnoj-spremi-i-pedagosko-psiholoskom-obrazovanju-nastavnika-u-srednjem-skolstvu/11073/zakoni.aspx, čl 2., st. 24 i http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_80_1437.html, čl. 1, st. 11), mislim da je od 1995. i 1999. prošlo dovoljno vremena da shvatimo kako su određena rješenja bila proizvod tadašnje ideološke klime. Ta rješenja ne bismo trebali nekritički prenositi u današnje vrijeme, već osmišljeno unositi promjene u skladu s trenutnim kulturnim prilikama. Zahvaljujem Luki Perušiću koji se sjetio spomenuti Kulturne antropologe kao bolje kandidate za nastavu Etike i kulture od nefilozofskih zvanja navedenih u čl. 6, st. 4. Doista, osim filozofa koji o etici i kulturi mogu progovoriti iz perspektive filozofijskih disciplina, prije svega etike, od ostalih zvanja su u današnjem pluralističkom društvu o kulturi mnogo pozvaniji predavati kulturni antropolozi, koji u svom obrazovanju stječu specijalizirano i sveobuhvatno obrazovanje o fenomenu kulture i o samim kulturama, što uključuje i pripadajuće etičke sustave i vjerovanja. Studij Etnologije i kulturne antropologije daje i opširan pregled hrvatske kulture, ali na jedan kritičkiji i obrazovnoj djelatnosti mnogo primjereniji način od kroatologa čiji program ih priprema prije svega za kulturno-turističku djelatnost. Stoga preporučam da, ako se želi uvrstiti još neko zvanje uz Diplomirane filozofe, Magistre filozofije i Magistre edukacije filozofije, to prije svega budu sljedeća zvanja, uz obvezu stjecanja pedagoških kompetencija (ako ih već nisu stekli u drugoj studijskoj grupi, što je česti slučaj): Diplomirani etnolog i kulturni antropolog Magistar/magistra etnologije i kulturne antropologije S poštovanjem, Matija Kovačević, magistar etnologije i kulturne antropologije / magistar edukacije francuskog jezika i književnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
404 Filozofski fakultet Družbe Isusove Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Poštovani, Uključujući se u javnu raspravu članovi Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) smatraju da su kompetentni nastavnici za izvođenje nastave predmeta logika, filozofija, etika te etika i kultura nastavnici u stručnom zvanju: magistar filozofije, magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije. Držimo međutim da stručne kompetencije za predavanje predmeta etika te etika i kultura imaju i završeni studenti diplomskog studija religijskih znanosti Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) u zvanju magistar religiologije. Obrazloženje: Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost (usp. čl. 3. i 4.) religijske znanosti su interdisciplinarno polje unutar područja humanističkih znanosti (6.09). Završeni studenti su na preddiplomskoj razini studija filozofije i religijskih znanosti slušali opću i individualnu etiku, a u diplomskom studiju religijskih znanosti kao glavne predmete još načela kršćanske etike, katoličku društvenu etiku te bioetiku. Uz nabrojene obavezne predmete studenti su tijekom studija imali na raspolaganju bogati izbor seminara i izbornih predmeta iz etičke problematike. Nadalje, budući da je na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti (Filozofskom fakultetu Družbe Isusove) studiju povijesti filozofije dano puno prostora, tj. proučavaju se sustavi značajnih mislilaca svih filozofskih razdoblja, onda i studenti mogu steći bogata znanja o etičkim sustavima pojedinih mislilaca, koji su tako dali svoj doprinos razvoju etičke misli općenito. I napokon, na istome se Fakultetu poučavaju i najznačajnije svjetske religije koje redom u sebi uključuju etičke sustave. U Dopunskoj ispravi diplomskog studija religijskih znanosti stoji da je nositelj ove kvalifikacije osposobljen za obavljanje „niza stručnih i znanstvenih poslova iz područja religije, etike i dodirnih područja…“ Na temelju navedenoga smatramo da i diplomirani studenti studija religijskih znanosti ovoga učilišta (magistar religiologije) imaju potrebne kompetencije za izvođenje predmeta etika te etika i kultura. Molimo Vas da razmotrite našu primjedbu i argumente te prihvatite naš prijedlog da predmete etika te etika i kultura predaju magistri religiologije. S poštovanjem, prof. dr. sc. Ivan Šestak, Dekan FFDI (FFRZ) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
405 Katarina Stupalo Članak 6., 4) 4)etika i kultura: S obzirom da je etika filozofska disciplina, a samim time i etika i kultura, ono što je izneseno da vrijedi za etiku, a to je da su je kompetentni (s obzirom na edukaciju) predavati isključivo oni sa završenim studijem filozofije vrijedi i za ovaj predmet. Stoga, predlažem da se u prijedlog pravilnika unese izmjena: od dana stupanja ovoga Pravilnika na snagu predmet Etika i kultura ubuduće mogu predavati isključivo profesori filozofije te magiste/i filozofije. Katarina Stupalo, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
406 Rudolf Scitovski Članak 6., 4) 4)etika i kultura: U Nacrtu Pravilnika stoji da bi predmet Etika i kultura osim filozofa (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) mogli predavati i teolozi (diplomirani teolog, diplomirani kateheta), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog), politolozi (diplomirani politolog), sociolozi (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Predmet Etika i kultura spada u filozofsku skupinu predmeta, što potvrđuje činjenica da se ubraja u red ključnih filozofskih disciplina. Kako za predmete Filozofija i Logika, tako i za predmete Etika i kultura i Etika, potrebna je sustavna filozofska naobrazba koju pruža isključivo studij filozofije. S obzirom na navedeno, predlažemo vam da u rubrikama Etika i kultura i Etika članka 6 Nacrta Pravilnika bude navedeno samo magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije. Budući da trenutno u školama predmete Etika i kultura i Etika izvode i nastavnici koji nisu završili studij filozofije, predlažem vam da se u Pravilniku izrijekom navede da se spomenuta odredba počinje provoditi za buduće zaposlenike nakon njegova stupanja na snagu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
407 Udruženje studenata filozofije Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Cijenjeni gospodine ministre Šustar, cijenjena gospođo ravnateljice Žarković-Pečenković, Zatečeni smo predloženim odredbama u Nacrtu Pravilnika koje se tiču predmeta Filozofija, Etika i Etika i kultura. Temeljem ciljeva i obaveza propisanih statutom Udruženja studenata filozofije, dužni smo obratiti vam se izjavom i zahtjevom. Navedene su odredbe Nacrta Pravilnika neutemeljene prvenstveno iz razloga što je filozofija etablirano polje u području humanističkih znanosti s jasno određenim predmetom i pripadajućom metodologijom. Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, br. 118/2009.) neupitno se utvrđuje posebnost i razdvojenost filozofije kao polja u odnosu na druga polja u području humanističkih znanosti i šire u okviru cjelokupne znanosti i umjetnosti. Shodno tomu, nastavni programi filozofije i ustroj izvođenja nastave filozofije u srednjim školama podrazumijevaju uvažavanje identiteta, strukture i kompetencija filozofije kao specifičnog znanstvenog polja, odnosno discipline. Kompetencijski standard izvođenja i očekivane ishode nastave filozofije moguće je postići isključivo na temelju svladanih diplomskih studijskih programa filozofije. Drugi studiji (npr. oni koji obrazuju i osposobljavaju politologe, sociologe, teologe, kroatologe i religiologe) svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu ni sukladni niti istovrsni studijskim programima filozofije te se ne mogu koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Mogući kolegiji u nefilozofskim studijskim programima mogu sadržavati detalje iz filozofije, no to ih ni na koji način ne stavlja u kompetencijsku ravan s magistrima filozofije. Također, ti kolegiji najčešće su izbornog statusa, u skladu s naravi dotičnih studija, a ni njihov mogući status obvezatnosti ne može pohađateljima dati kompetencije potrebne za primjereno prenošenje znanja filozofije u srednjim školama. Navedeni uvjeti utoliko više vrijede za predmete Etiku i Etiku i kulturu, ukoliko se uzme u obzir, a mora se uzeti, da je etika, kao i logika, oduvijek bila sastavni dio filozofije, točnije, njena disciplina, i to ne tek po ustaljenosti prakse, nego i prema zakonskim odredbama. Nadalje, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Podrazumijeva se da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja članka 105., stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju koji propisuje sljedeće: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ Studijski programi filozofije izvode se na sedam visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. To jamči stručnu i kadrovsku zadovoljivost svih društvenih potreba za nastavnicima filozofije, etike i logike. Nedopustivo je angažiranje nestručnjaka u izvođenju nastave iz navedenih predmeta u srednjim školama niti bi bilo podnošljivo reparacijsko uvođenje recipročnosti sprema u uvjetima izvođenja nefilozofskih predmeta poput sociologije. Suprotno, smatra li Ministarstvo, odnosno Agencija, da bi kadrovske potrebe mogle porasti, predlažemo poticanje navedenih studija za koje tradicionalno postoji velik interes. Shodno iznesenim razlozima, kao i poradi unutarnje konzistentnosti Nacrta Pravilnika (gdje svakom predmetu u pravilu odgovara njegova referentna znanstvena disciplina: povijesti – povijest, psihologiji – psihologija, sociologiji – sociologija, itd.), za izvođenje nastave predmeta Filozofija i Etika treba propisati sljedeće vrste i razine obrazovanja: 1) Filozofija: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi; 2) Etika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 3) Etika i kultura: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 4) Logika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
408 Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Javljamo se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Spomenuti dokument razmotrili smo na Vijeću Odsjeka u srijedu 3. veljače 2016. godine. Jednoglasno smo zaključili da su kriteriji neprimjereni u vezi s uvjetima koji se postavljaju za nastavnike filozofije i etike. Naše je mišljenje da i jedan i drugi predmet zahtijevaju strogu filozofsku edukaciju i pripremu, upravo takvu kakvu je moguće dobiti isključivo na studijima filozofije. Pored toga, valja naglasiti da diplomiranih magistara edukacije filozofije ima u sasvim dovoljnom broju za zadovoljavanje potreba ustanove. Nadamo se izmjeni sporne stavke Nacrta Pravilnika. Ispred Odsjeka Prof. dr. sc. Elvio Baccarini Pročelnik Odsjeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
409 Vesna Rajnović Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Je li ovo početak kraja ? Ili je kraj počeo još prošle godine najavom da filozofija, etika i logika više neće biti predmeti na državnoj maturi ? Baš sjajno zvuči da filozofiju i etiku mogu predavati svi, dakle, tko god želi jer za to očito nisu potrebne nikakve stručne kvalifikacije. Tko god misli je, valjda, samim time kvalificiran. Pitam se kakve su kvalifikacije potrebne da bi čovjek bio u poziciji sastavljati ovakav prijedlog pravilnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
410 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Kao strukovna udruga koja okuplja profesionalne filozofe i ljude koji se bave filozofijom (HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU) dužni smo reagirati na sadržaj Nacrta pravilnika i pokušati zaštititi dignitet struke i kvalitetu nastave Filozofije i Etike u srednjim školama. Naime, nacrtom ovog pravilnika predviđeno je da, pored filozofa, Filozofiju smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 5. Nacrta); da Etiku smiju predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 3. Nacrta); te da Etiku i kulturu smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 4. Nacrta). Smatramo da su ove stavke Nacrta očito pogrešne, da potencijalno imaju dalekosežne negativne posljedice po školski sustav u cjelini, a i da su uvredljive za ljude koji rade u struci filozofije kao i za struku filozofije u cjelini. Nije nam jasno kako se tako očita pogreška mogla potkrasti, čak i u fazi izrade nacrta. Smatramo da: 1. Filozofiju smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 2. Etiku smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 3. Etiku i kulturu smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Svoj stav temeljimo na: i) Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ii) Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost iii) Činjenici da je etika filozofska disciplina i da se etiku može sustavno studirati samo u okviru studija filozofije. iv) Činjenici da u Hrvatskoj filozofija predstavlja legitimnu i respektabilnu znanstvenu disciplinu s dugom i bogatom tradicijom, te činjenici da u Hrvatskoj postoji više visokoškolskih ustanova koje izvode sveučilišni studij filozofije i izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije. i) U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) od 30.12.2014. Dio XI. Članak 105. stavak 7. stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Ova je odredba sasvim jasna, logična i prirodna: X može predavati samo onaj tko je diplomirao X! Naprosto nije jasno kako bi itko drugi mogao predavati X. Jasno je da filozofiju može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Iako je stvar potpuno očita ona je ujedno i vrlo ozbiljna. Naime, ako bi se zakonom propisalo da ljudi koji su diplomirali jednu struku smiju držati nastavu iz neke druge struke, to bi naprosto bio početak urušavanja ukupnog školskog sustava. ii) Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, 118/09) od 22.9.2009. Nacionalnog vijeća za znanost relevantan je u ovom kontekstu zato što jasno odjeljuje filozofiju od drugih srodnih disciplina. Filozofija jest srodna nekim drugim disciplinama kao što su psihologija, sociologija, itd. no ni u kom slučaju nije njima istovjetna. Filozofija je naprosto zasebna disciplina koja se zasebno studira i zasebno predaje. Pravilnikom Nacionalnog vijeća Filozofija je navedena kao polje (6.01) u području Humanističkih znanosti (6.) Sociologija (5.05.) i Politologija (5.03.) uopće nisu polja u području Humanističkih znanosti (6). One su polja u području Društvenih znanosti (5). Teologija (6.02.) i Religiologija (6.09.) polja su koja su različita od polja Filozofije (6.01). Napominjemo da ova taksonomija nije površna, arbitrarna i čisto administrativna, već duboka i sadržajna. Ona odražava stvarno grupiranje u znanstvene discipline. Pored toga, ova taksonomija na snazi je već godinama i ne može ju se zanemariti kada se određuje tko što smije predavati u srednjoj školi zato što se upravo u skladu s njom izrađuju studijski programi i određuju kompetencije onih koji te studije završe. Zbog toga ona doista pokazuje tko je za što osposobljen i tko može što predavati. Iako se na nizu studija filozofski kolegiji predaju kao izborni ili kao opći kolegiji, sasvim je jasno tko jest a tko nije diplomirao filozofiju i sasvim je jasno tko jest a tko nije kvalificiran da drži nastavu iz filozofije i filozofskih predmeta u srednjim školama. iii) Navedeni Pravilnik Nacionalnog vijeća jasno navodi i da Etika (6.01.08) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01), isto kao što i Logika (6.01.01) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01). Pravilnik tu sasvim točno odražava činjenicu da su se tijekom vremena Psihologija i Sociologija izdvojile iz Filozofije i postale samostalne discipline a da su Etika i Logika ostale filozofske discipline. Budući da kod nas, a ni u svijetu, ne postoje zasebni studiji Etike i Logike, Etika i Logika studiraju se u okviru studija Filozofije. Zbog toga su samo oni koji imaju diplomu Filozofije kvalificirani da predaju Etiku i Logiku! Niti jedna druga diploma nije garancija da je onaj tko je ima ikada slušao etiku. U svim drugim studijima etika može ali ne mora biti dio studija, dok u filozofiji etika mora biti dio studija. Etika je bitni dio studija filozofije. Zbog toga etiku može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. U predmetima Etika I do Etika IV doista ima različitih sadržaja no ipak okosnicu tih predmeta čini upravo etika. A etika je, pored logike, epistemologije i metafizike, jedan od četiri konstitutivna predmeta na svakom studiju filozofije. Stoga, budući da se etika sistematski studira samo na studiju filozofije, predmete Etika I do Etika IV može predavati samo onaj koji je diplomirao filozofiju. iv) U Hrvatskoj se sveučilišna nastava filozofije odvija od 1662. kada je s radom počeo Filozofski studij Zagrebačkog kolegija. Danas u Hrvatskoj postoje dodiplomski, diplomski i postdiplomski studiji filozofije, a sveučilišna nastava filozofije odvija se na sedam visokoškolskih institucija: (1) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 1874. (http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/) (2) na Odjelu za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zadru od 1961. (http://www.unizd.hr/Default.aspx?alias=www.unizd.hr/filozofija&) (3) na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove s pravom javnosti od 1989. (http://www.ffdi.hr) (4) na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studijia od 1993. (https://www.hrstud.unizg.hr/filozofija) (5) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci od 1998. (http://www.ffri.uniri.hr/hr/odsjeci-i-katedre/filozofija.html) (6) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu od 2005. (http://www.ffst.unist.hr/odsjeci/filozofija) (7) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku od 2004. (http://www.ffos.unios.hr/filozofija) Na tim institucijama održava se nastava filozofije i one izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije ili magistra edukacije iz područja filozofije. Dakle, filozofija je u Hrvatskoj razvijena i visokoškolski sustav u Hrvatskoj producira kompetentni nastavnički kadar za predmete Filozofija, Logika, Etika te Etika i kultura. Stoga doista nema potrebe da te predmete predaje bilo tko drugi osim onoga tko ima diplomu filozofije, a i samo onaj tko ima diplomu filozofije ima kompetencije potrebne da predaje te predmete. Na osnovi navedenih razloga predlažemo da se u Nacrtu pravilnika u Članku 6. brišu stavci 3, 4 i 5. kako sada stoje i da se umjesto njih navede: profesor filozofije, diplomirani filozof, magistar filozofije. profesor filozofije diplomirani filozof magistar filozofije Predsjednik HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU Boran Berčić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
411 Raul Raunić Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Poštovani, nastavni predmet "Etika i kultura", koliko mi je poznato, ne izvodi se u okviru nastavnih programa srednjoškolskog obrazovanja, pa utoliko utvrđivanje odgovarajuće vrste obrazovanja za predmet koji se ne izvodi, zapravo prejudicira određena rješenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
412 Alen Palijaš Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Kao što sam naveo i za predmet Etika: Na ovoj listi nedostaje stručna profesija koja je na temelju svog studija, u skladu s bolonjskim procesom, jedina osposobljena za predavanje predmeta Etika u srednjim školama, to je - MAGISTAR/MAGISTRA EDUKACIJE FILOZOFIJE. Također, moram ustvrditi kako je apsolutni nonsens ovog Nacrta Pravilnika ''dopuštanje'' kroatolozima, katehetama, religiolozima i teolozima prava da predaju ovaj predmet u srednjoj školi. Onaj tko je te profesije stavio na ovu listu očigledno uopće nije upoznat s predmetima i ishodima izobrazbe same filozofije kao discipline i njenim granama poput etike koja se predaje u srednjim školama, kao niti s kolegijima svih pet godina studija filozofije. Ni u kojem slučaju nekoliko izbornih kolegija ne mogu osposobiti kroatologe, katehete, religiologe ili teologe da predaju Etiku. Uvidom na internetske stranice Hrvatskih studija i pregledom studija Kroatologije svatko može uočiti kako je i ono malo ponuđenih kolegija koji su vezani uz filozofiju ponuđeno na posve slobodnom izboru; student može, ali ne mora uzeti niti jedan od njih već ima priliku uzeti neki od velikog broja ponuđenih kulturoloških ili književnih kolegija. (https://www.hrstud.unizg.hr/preddiplomski/dvopredmetni/kroatologija), (https://www.hrstud.unizg.hr/diplomski/kroatologija/nastavnicki). Na dvopredmetnom studiju Kroatologije kao i na diplomskom studiju Kroatologije uopće se ne nude filozofski kolegiji kao izborni, uopće ih nema. Stoga do titule magistra kroatologije može doći osoba koja uopće nije odslušala niti jedan kolegij vezan uz područje filozofije i njenih grana poput etike. No čak i da ih je ta osoba odslušala nekoliko kolegija na izbornoj razini to uopće ne osposobljava kroatologa da predaje Filozofiju ili Etiku, Etiku i kulturu ili Logiku. Kroatologija je kulturološki studij kao što je to navedeno na njihovim internetskim stranicama te je kao takvom područje njihova zapošljavanja u kulturološko-turističkom sektoru, a ne u odgoju i obrazovanju. Citiram sa stranica Odjela za kroatologije Hrvatskih studija; „Preddiplomski dvopredmetni studij kroatologije interdisciplinarni je kulturološki studij posvećen proučavanju hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta. -- Sveučilišni diplomski studij kroatologije ustrojen je kao kulturološki studij u polju kroatologija u interdisciplinarnom području znanosti. Posvećen je proučavanju hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta.“. Također, upisati studij kroatologije i steći stupanj magistra kroatologije može i osoba koja na preddiplomskoj studirala nešto druga, a razlikovni ispit sastoji se od provjere znanja hrvatskog jezika i književnosti (http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:XKOSavBkvl0J:www.hrstud.unizg.hr/images/50014237/Kriteriji%2520za%2520upis%2520na%2520diplomske%2520studije%2520na%2520Hrvatskim%2520studijima%2520web%2520HS.docx+&cd=2&hl=hr&ct=clnk&gl=hr), stoga je sasvim moguće da titulu kroatologa stekne netko tko nijednom nije bio u dodiru sa filozofijom ili etikom. Stavljanjem kroatologa na listu osoba koje mogu predavati filozofiju, etiku, etiku i kulturu također oštećuje studente filozofije i sa samih Hrvatskih studija. Ovdje ne da je spuštena ljestvica već je ona odbačena kao kriterij. Što se tiče kateheta, religiologa i teologa, oni također nisu osposobljeni da predaju Etiku budući da je jedan od ishoda filozofije i etike kao njene grane, pluralitet mišljenja, razvoj kritičkog mišljenja, argumentirano iznošenje stavova i njihovo revidiranje u slučaju snažnijeg argumenta. Neke osobe s vjerskom izobrazbom u više su slučajeva pokazale kako nisu spremne prihvatiti mnoge od tema koje se obrađuju na predmetu Etika tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Pitanja homoseksualizma, vanbračnog seksa, umjetne oplodnje, pobačaja, rasizma, šovinizma, eutanazije, slobode misli i govora nisu u skladu s vjerskom izobrazbom koja tim pitanjima pristupa dogmatski, bez prava na drugo mišljenje, ali u skladu sa svojom vjeroispovijesti, što se moglo vidjeti prilikom pokušaja uvođenja Zdravstvenog odgoja koji sadrži mnoga pitanja i probleme koji se obrađuju na satovima etike, kao i razvoj mnogih etičkih teorija koje se obrađuje u sklopu studija filozofije na više međusobno povezanih kolegija. Predmet etika, nadalje, obrađuje mnoge filozofske poglede na etično ponašanje i samu etiku kao filozofsku disciplinu, što zahtijeva i šire poznavanje starogrčke, te općenito kontinentalne i analitičke filozofije, te također ostalih filozofskih tradicija poput azijskih... Pregledom studija kateheta i teologa lako se uviđa kako je njihov studij u skladu sa samim nazivom fakulteta i vjeroispovijesti, strogo usmjeren prema katoličkoj moralnoj teologiji i katoličkoj teologiji kao takvoj. Time su oni jedini osposobljeni za predavanje rimokatoličkog vjeronauka, no to nije slučaj i s predmetom Etika. Ne bih želio da se moj komentar shvati kao napad na katoličke vjernike ili vjeru kao takvu već naprosto moram iskazati kako postoji velika razlika između etike kao filozofske discipline i teološke etike ili moralne teologije kao teološke discipline, diplomirani katehete ili teolozi nužno moraju biti vjernici što se potvrđuje i preduvjetom za upis studija teologije s potvrdom o krštenju i primljenim sakramentima te preporukom župnika, stoga kateheta ili teolog mora nužno biti i vjernik, a vjernik mora nužno i djelovati u skladu sa svojom vjerom. Katolički ili pravoslavni teolog ili kateheta ne može time prihvatiti mogućnost govora o slobodi drugačijeg stava o već navedenim: pobačaju, eutanaziji, homoseksualizmu... Stoga se ne može zahtijevati da vjernik djeluje prema nastavnom planu i programu koji je u suprotnosti s njegovim vjerskim stajalištima i da obrađuje nešto sa čime se istinski ne slaže. Kateheta ili teolog može govoriti o tome, no samo u skladu sa svojom vjeroispovijesti, u suprotnom se traži od njega/nje licemjerstvo prema vlastitoj vjeri i kršenje božje zapovjedi tj. laganja, vjernik ne može odabrati kada će djelovati u skladu sa svojom vjerom, a kada ne, on uvijek mora poštivati svoju vjeru. Filozof to jedini istinski može predavati Etiku predviđenu planom iprogramom, a da se i ne spominje opći filozofski pristup i poznavanje svih filozofskih disciplina koje se katkad isprepliću. Budući da se u najvećem broju SŠ etika nalazi kao svojevrsna zamjena za vjeronauk (rimokatolički ili islamski), osim učenika koji nisu odabrali vjeronauk, etiku slušaju ateisti i pripadnici drugih vjeroispovijesti (kao i katolici koji su odlučili slušati nešto novo, a u gimnazijskom programu je i obavezni predmet) stoga jedina osoba koja ou potpunosti osposobljena izvoditi nastavu etike jest filozof, magistar edukacije filozofije, koji svakom problemu pristupa slobodno s filozofskim pristupom. Ukratko, vezano za sve nefilozofske struke; nekoliko odslušanih kolegija (većinom samo jedan - etika) bez same Povijesti filozofije koja obuhvaća pregled, između ostalog, razvoja mnogih etičkih teorija od antičkih vremena sve do danas, ne osposobljavaju osobu za predavanje ovog predmeta. Bez sveokupnog studija filozofije i svih pripadajućih kolegija navedeni studiji nikako ne mogu osposobiti sociologe i politologe da predaju ovaj predmet u srednjim školama. Također je potrebno da se predmet Etika i kultura u potpunosti izbaci s ove liste budući da se on izvodi u minimalnom broju srednjih škola, koliko sam upoznat. Jedini vrijedeći predmet jest Etika, koji se nalazi u kurikulumu i na Državnoj maturi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
413 Luka Perušić Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Cijenjeni, pri usporedbi s drugim prijedlozima u drugim područjima, doduše u kojima također ima začudnih kombinacija, ali u njih ne bih ulazio za sad, ne mogu se načuditi ovoj listi ovdje predstavljenoj. Profesor hrvatske kulture, diplomirani religiolog ili diplomirani kroatolog da bi mogli predavati filozofiju, to je po nestručnosti ekvivalentno angažiranju radiologa da na redovnoj bazi poduzima neurokirurške zahvate. Nešto je manje dubiozno, ali nikako opravdano, upisivanje politologa, sociologa i teologa, ali još uvijek indicira temeljno nepoznavanje, ako već ne prirode znanstvenog područja, onda "Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima" koje je donijelo Nacionalno vijeće za znanost. Filozofija je posebno polje humanističkih znanosti, za što postoji jasno visoko obrazovanje koje završava diplomom iz dotičnog područja, pri čemu je temeljem radova moguća specijalizacija iz posebne GRANE FILOZOFIJE - etike. Ako u nazivu zanimanja ne stoji "filozof", onda osoba nema što raditi na nastavi filozofije i etike i ne postoje nikakvi kvantitativni kriteriji, poput satnica ili manjka osoba, temeljem kojih bi se - na ovaj način, umjesto poticanja studija - to pokušavalo kompenzirati. Ako to uopće jest ideja ovog prijedloga, a ne a) osobno podcjenjivanje filozofije ili b) pokušaj ideologizacije bitnog znanstveno-kulturnog fenomena ljudskog društva. Stvar je tim nevjerojatnija, što npr. magistar sociologije može predavati filozofiju, ali magistar filozofije ne može predavati sociologiju? Tko je ovo pisao? Onako kako piše u poglavlju (22) - sociologija, to je upravo onako kako mora pisati u poglavlju (3) - etika, (4) etika i kultura i (5) filozofija, spram filozofa. Sve drugo nema veze s pravilnim prenošenjem znanja filozofije, njegovanjem integriteta filozofije i osiguranjem funkcionalne generacijske protočnosti, već s nekim posve drugim stvarima koje upravo s ovim veze nemaju. Također, ako se već želi uvoditi predmet etike i kulture, onda bi pravo na govorenje o kulturi eventualno imali kulturni antropolozi u kombinaciji s filozofijom ili povijesti, a opet ne kroatolozi, povjesničari hrvatske kulture ili diplomirani teolozi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
414 Filozofski fakultet Družbe Isusove Članak 6., 3) etika: Poštovani, Uključujući se u javnu raspravu članovi Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) smatraju da su kompetentni nastavnici za izvođenje nastave predmeta logika, filozofija, etika te etika i kultura nastavnici u stručnom zvanju: magistar filozofije, magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije. Držimo međutim da stručne kompetencije za predavanje predmeta etika te etika i kultura imaju i završeni studenti diplomskog studija religijskih znanosti Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) u zvanju magistar religiologije. Obrazloženje: Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost (usp. čl. 3. i 4.) religijske znanosti su interdisciplinarno polje unutar područja humanističkih znanosti (6.09). Završeni studenti su na preddiplomskoj razini studija filozofije i religijskih znanosti slušali opću i individualnu etiku, a u diplomskom studiju religijskih znanosti kao glavne predmete još načela kršćanske etike, katoličku društvenu etiku te bioetiku. Uz nabrojene obavezne predmete studenti su tijekom studija imali na raspolaganju bogati izbor seminara i izbornih predmeta iz etičke problematike. Nadalje, budući da je na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti (Filozofskom fakultetu Družbe Isusove) studiju povijesti filozofije dano puno prostora, tj. proučavaju se sustavi značajnih mislilaca svih filozofskih razdoblja, onda i studenti mogu steći bogata znanja o etičkim sustavima pojedinih mislilaca, koji su tako dali svoj doprinos razvoju etičke misli općenito. I napokon, na istome se Fakultetu poučavaju i najznačajnije svjetske religije koje redom u sebi uključuju etičke sustave. U Dopunskoj ispravi diplomskog studija religijskih znanosti stoji da je nositelj ove kvalifikacije osposobljen za obavljanje „niza stručnih i znanstvenih poslova iz područja religije, etike i dodirnih područja…“ Na temelju navedenoga smatramo da i diplomirani studenti studija religijskih znanosti ovoga učilišta (magistar religiologije) imaju potrebne kompetencije za izvođenje predmeta etika te etika i kultura. Molimo Vas da razmotrite našu primjedbu i argumente te prihvatite naš prijedlog da predmete etika te etika i kultura predaju magistri religiologije. S poštovanjem, prof. dr. sc. Ivan Šestak, Dekan FFDI (FFRZ) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
415 Mladen Bilankov Članak 6., 3) etika: etiku može predavati i diplomirani politolog Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
416 Bruno Ćurko Članak 6., 3) etika: Poštovani, Znanstveno Vijeće Instituta za filozofiju na svojoj 141. izvanrednoj sjednici usuglasilo je tekst kojim reagira na očite nepravilnosti u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Dopis je dostupan na: http://www.ifzg.hr/dokumenti/Prijedlog_za_unosenje_izmjena_u_Nacrtu_Pravilnika_o_odgovarajucoj_vrsti_obrazovanja.PDF Kao jedina isključivo znanstvena institucija u Republici Hrvatskoj kojoj je filozofija primarni cilj istraživanja, smatramo kako su u navedenom Nacrtu učinjeni propusti koji se naročito odnose na nastavne predmete Filozofija i Etika. Nacrtom ovog Pravilnika predviđeno je da, osim filozofa: - Filozofiju ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 5. Nacrta); - Etiku ravnopravno mogu predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 3. Nacrta); - Etiku i kulturu ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 4. Nacrta). Neosporno je kako su u navedenim člancima napravljeni očiti propusti, kojima se negira specifičnost struke i kompetentnosti za nastavne predmete Etika i Filozofija. Iz važećih propisanih nastavnih programa za Filozofiju i Etiku , kao i iz same kompleksnosti tih predmeta, jasno je kako su jedini kompetentni nastavnici za izvođenje nastave Filozofije i Etike nastavnici koji su studirali i završili studij filozofije. Držimo da se omogućavanjem nestručne nastave iz bilo kojeg nastavnog predmeta bitno urušava kvaliteta nastave u srednjim školama. Smatramo kako nastavne predmete Filozofiju, Etiku i Etiku i kulturu može predavati samo: - diplomirani filozof - magistar/magistra edukacije filozofije - profesor filozofije U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) od 30.12.2014., u dijelu XI. članka 105. stavak 7. stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Dakle, Filozofiju, Etiku i Etiku i kulturu mogu predavati samo oni koji su diplomirali filozofiju (gore navedeni). U Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Filozofija je u području Humanističkih znanosti (6.), navedena kao polje (6.01). Teologija (6.02.) i Religijske znanosti (6.09.) su polja različita od filozofije. Iako su religijske znanosti interdisciplinarno područje, iz toga ne proizlazi da se na tom studiju stječu sustavno znanje i kompetencije iz filozofije i etike. Nadalje, isti Pravilnik navodi kako Etika (6.01.08) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01). Dakle, etika je filozofska disciplina i sustavna znanja iz etike sustavno se studiraju na odjelima i odsjecima za filozofiju. Unutar teologije ne postoji grana etike, nego moralne teologije. Sociologija (5.05.) i Politologija (5.03.) nisu u području Humanističkih znanosti (6), već su polja u području Društvenih znanosti (5). U možda najvažnijem dokumentu u posljednjih dvadesetak godina o nastavi filozofije i filozofske grupe predmeta Philosophy School of Freedom: Teaching philosophy and learning to philosophize: Status and prospects (UNESCO 2007) nigdje se ne postavlja teza da itko osim filozofa može predavati Filozofiju i Etiku. Dapače, neupitna je pretpostavka da samo profesionalno obrazovane osobe, u ovom slučaju filozofi, mogu predavati filozofske discipline u školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
417 Petar Runje Članak 6., 3) etika: Ako je cilj nastave najbolji odgoj i obrazovanje učenika, onda se ono može postići samo ako su za svaki nastavni predmet, između ostaloga, i nastavnici najbolji mogući. Diploma je prvo ili početno jamstvo kompetencije nastavnika i kako nijedna diploma osim diplome profesora matematike ne jamči osnovne kompetencije za izvođenje nastave matematike, tako nijedna osim diplome profesora filozofije ne jamči osnovne kompetencije za izvođenje nastave filozofije, logike i etike. Nacrt Pravilnika ostavlja širom otvorena vrata za nekompetentno izvođenje nastave, a to je u oprjeci s ciljem najboljeg mogućeg odgoja i obrazovanja učenika. Stoga je potrebno promijeniti odredbe o odgovarajućoj vrsti obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
418 Katarina Stupalo Članak 6., 3) etika: Poštovani, uistinu je nevjerojatno kako je jedan ovakav prijedlog pravilnika uopće mogao izići u javnu raspravu s obzirom na veliki broj besmislica za pojedine predmete, a prema ovom praviliku i odgovarajuće uvjete obrazovanja za njih. Neću se posebno osvrtati na druge predmete već na one koji se mene dotiču izravno,a to su prije svega etika, logika i filozofija.Kolege i kolegice, a zatim i nadležne institucije i krovna udruženja iznijele su validne argumente zbog kojih etiku ne bi trebao predavati nitko osim onih koji su završili studij filozofije, no čini mi se da u ovom slučaju ne bi bilo zgorega još jednom ponoviti: etika je filozofska disciplina i kao takvu mogu je predavati isključivo filozofi. Ostali kojima bi po ovom pravilniku bilo dopušteno predavanje etike nemaju zadovoljavajuću edukaciju, neki od njih uopće tijekom svog fakultetskog obrazovanja ne slušaju etiku,a neki slušaju samo fragmente etike, što ih samim time ne čini kompetentnim predavati ju. Moje iskustvo predsjednice Povjerenstva za polaganje stručnih ispita iz etike samo još više učvršćuje moj stav jer se redovito susrećem s mladim ljudima koji su se silom prilika našli u situaciji da predaju nešto za što nisu kompetentni, dok s druge strane imamo veliki broj nezaposlenih filozofa. Nadam se da je ovaj uz sve navedene argumente dovoljno jak da se ovaj besmisleni prijedlog pravilnika (koji je u slučaju etike i do sada vrijedio) povuče jer primarni element stručnosti na kojem bi Ministarstvo ovdje trebalo inzistirati nije zadovoljen. Katarina Stupalo, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
419 Rudolf Scitovski Članak 6., 3) etika: Primjedbe na članak 6. točka 3. Nacrta Pravilnika U Nacrtu Pravilnika stoji da bi predmet Etika osim filozofa (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) mogli predavati i teolozi (diplomirani teolog, diplomirani kateheta), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog), politolozi (diplomirani politolog), sociolozi (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Predmet Etika spada u filozofsku skupinu predmeta, što potvrđuje činjenica da se ubraja u red ključnih filozofskih disciplina. Kako za predmete Filozofija i Logika, tako i za predmete Etika i kultura i Etika, potrebna je sustavna filozofska naobrazba koju pruža isključivo studij filozofije. S obzirom na navedeno, predlažemo vam da u rubrikama Etika i kultura i Etika članka 6 Nacrta Pravilnika bude navedeno samo magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije. Budući da trenutno u školama predmete Etika i kultura i Etika izvode i nastavnici koji nisu završili studij filozofije, predlažem vam da se u Pravilniku izrijekom navede da se spomenuta odredba počinje provoditi za buduće zaposlenike nakon njegova stupanja na snagu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
420 Igor Lukić Članak 6., 3) etika: Poštovani, prijedlog Pravilnika predviđa za predmet Etika širok spektar odgovarajućih vrsta obrazovanja koje mogu predavati ovaj predmet. Ovakav prijedlog ne može biti održiv obzirom da je etika filozofijska disciplina i kao takvu mogu je predavati isključivo osobe sa završenim sveučilišnim studijem filozofije. Isključivo ovaj studij nastavniku etike omogućava stjecanje znanja i razvijanje vještina potrebnih za predavanje ove filozofijske discipline u obliku školskih predmeta "Etika" ili "Etika i kultura". Svi ostali prijedlozi omogućavaju opasanu ideju da nastavnikom nekog predmeta može biti osoba koja je završila studij srodne discipline. Osim toga, bez završenog sveučilišnoga studija filozofije, nastavnik ne može imati spoznaje potrebne za samo razumijevanje etičkog i bioetičkog instrumentarija, povijesti ovih disciplina, njihove metodologije i ostalih ključnih sadržaja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
421 Tomislav Vodička Članak 6., 3) etika: Poštovani, Odjel za filozofiju Hrvatskih studija moli da se u članku 6., točkama 3., 4. i 5. (Etika, Etika i kultura, Filozofija), iz teksta izbrišu svi drugi stručni i akademski nazivi, osim stručnih i akademskih naziva stečenih završetkom studija filozofije, odnosno da u citiranima stoji isključivo: profesor filozofije, diplomirani filozof, magistar filozofije, magistar edukacije filozofije. Razlozi su već na detaljan način opisani u prethodnim komentarima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
422 Dunja Marušić Brezetić Članak 6., 3) etika: Etika je filozofska disciplina i sadržaj se može realizirati samo ako ga predaju osobe koje su završile studij filozofije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
423 Udruženje studenata filozofije Članak 6., 3) etika: Cijenjeni gospodine ministre Šustar, cijenjena gospođo ravnateljice Žarković-Pečenković, Zatečeni smo predloženim odredbama u Nacrtu Pravilnika koje se tiču predmeta Filozofija, Etika i Etika i kultura. Temeljem ciljeva i obaveza propisanih statutom Udruženja studenata filozofije, dužni smo obratiti vam se izjavom i zahtjevom. Navedene su odredbe Nacrta Pravilnika neutemeljene prvenstveno iz razloga što je filozofija etablirano polje u području humanističkih znanosti s jasno određenim predmetom i pripadajućom metodologijom. Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, br. 118/2009.) neupitno se utvrđuje posebnost i razdvojenost filozofije kao polja u odnosu na druga polja u području humanističkih znanosti i šire u okviru cjelokupne znanosti i umjetnosti. Shodno tomu, nastavni programi filozofije i ustroj izvođenja nastave filozofije u srednjim školama podrazumijevaju uvažavanje identiteta, strukture i kompetencija filozofije kao specifičnog znanstvenog polja, odnosno discipline. Kompetencijski standard izvođenja i očekivane ishode nastave filozofije moguće je postići isključivo na temelju svladanih diplomskih studijskih programa filozofije. Drugi studiji (npr. oni koji obrazuju i osposobljavaju politologe, sociologe, teologe, kroatologe i religiologe) svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu ni sukladni niti istovrsni studijskim programima filozofije te se ne mogu koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Mogući kolegiji u nefilozofskim studijskim programima mogu sadržavati detalje iz filozofije, no to ih ni na koji način ne stavlja u kompetencijsku ravan s magistrima filozofije. Također, ti kolegiji najčešće su izbornog statusa, u skladu s naravi dotičnih studija, a ni njihov mogući status obvezatnosti ne može pohađateljima dati kompetencije potrebne za primjereno prenošenje znanja filozofije u srednjim školama. Navedeni uvjeti utoliko više vrijede za predmete Etiku i Etiku i kulturu, ukoliko se uzme u obzir, a mora se uzeti, da je etika, kao i logika, oduvijek bila sastavni dio filozofije, točnije, njena disciplina, i to ne tek po ustaljenosti prakse, nego i prema zakonskim odredbama. Nadalje, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Podrazumijeva se da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja članka 105., stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju koji propisuje sljedeće: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ Studijski programi filozofije izvode se na sedam visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. To jamči stručnu i kadrovsku zadovoljivost svih društvenih potreba za nastavnicima filozofije, etike i logike. Nedopustivo je angažiranje nestručnjaka u izvođenju nastave iz navedenih predmeta u srednjim školama niti bi bilo podnošljivo reparacijsko uvođenje recipročnosti sprema u uvjetima izvođenja nefilozofskih predmeta poput sociologije. Suprotno, smatra li Ministarstvo, odnosno Agencija, da bi kadrovske potrebe mogle porasti, predlažemo poticanje navedenih studija za koje tradicionalno postoji velik interes. Shodno iznesenim razlozima, kao i poradi unutarnje konzistentnosti Nacrta Pravilnika (gdje svakom predmetu u pravilu odgovara njegova referentna znanstvena disciplina: povijesti – povijest, psihologiji – psihologija, sociologiji – sociologija, itd.), za izvođenje nastave predmeta Filozofija i Etika treba propisati sljedeće vrste i razine obrazovanja: 1) Filozofija: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi; 2) Etika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 3) Etika i kultura: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 4) Logika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
424 Krešimir Gracin Članak 6., 3) etika: Hrvatsko logičko udruženje 22. 2. 2016. uputilo je prof. dr. sc. Predragu Šustaru, ministru znanosti obrazovanja i sporta, i prof. Jadranki Žarković-Pečenković sljedeći dopis: Prof. dr. sc. Predrag Šustar Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Donje Svetice 38 10000 Zagreb Jadranka Žarković-Pečenković, prof. Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38 10000 Zagreb Predmet: Molba za unošenje izmjena u Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu Poštovani gospodine ministre, poštovana gospođo ravnateljice, obraćamo vam se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Upozoravamo na apsurd u dijelovima Nacrta Pravilnika koji se odnose na nastavne predmete Filozofiju i Etiku, te tražimo izmjenu tih dijelova, kao i dopunu dijela koji se odnosi na nastavni predmet Logiku. Za svaki nastavni predmet postoji znanstveno područje i polje propisano Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. Za svako znanstveno polje postoji studij koji jamči kompetentnost budućih nastavnika u tome polju. Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Filozofija (6.01) je zasebno polje unutar područja humanističkih znanosti (6.) a pod njezinim granama, i samo tamo, navode se Logika (6.01.01) i Etika (6.01.08). Jedine odgovarajuće vrste obrazovanja za sva tri predmeta jesu magistar edukacije filozofije, profesor filozofije, diplomirani filozof i magistar filozofije. Ostale predložene vrste obrazovanja za poučavanje predmeta Etika i predmeta Filozofija - diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar sociologije, profesor sociologije, diplomirani teolog, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture, diplomirani religiolog – ne pripadaju polju, a neke čak niti znanstvenom području, što znači da ne jamče kompetentnost nastavnika u poučavanju ovih predmeta. Molimo vas da uvažite naše razloge i izmijenite predložene stavke u Pravilniku. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Zvonimir Šikić, predsjednik Hrvatskog logičkog udruženja Zagreb, 22. veljače 2016. Za HLU objavio Krešimir Gracin, prof., potpredsjednik HLU-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
425 Hrvoje Jurić Članak 6., 3) etika: 8. veljače 2016. Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uputio je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, sljedeći dopis: Poštovani gospodine ministre Šustar, poštovana gospođo ravnateljice Žarković-Pečenković, dana 25. siječnja 2016. na mrežnoj stranici „e-Savjetovanja“ (https://esavjetovanja.gov.hr) objavljen je „Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu“, a rasprava o njemu otvorena je do 25. veljače 2016. Neugodno smo iznenađeni odredbama u Nacrtu Pravilnika koje se tiču predmeta Filozofija i Etika. Obraćamo vam se stoga s izjavom i zahtjevom da razmotrite i uvažite naše primjedbe te da u tom smislu revidirate postojeći Nacrt Pravilnika. U spornim odredbama Nacrta Pravilnika koji propisuje odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave pojedinih predmeta, u članku 6., stavku 5., predviđeno je da srednjoškolski predmet Filozofija, uz filozofe (magistre filozofije, diplomirane filozofe i profesore filozofije), predaju i politolozi (diplomirani politolozi), sociolozi (diplomirani sociolozi, magistri/magistre sociologije i profesori sociologije), teolozi (diplomirani teolozi), kroatolozi (profesori hrvatske kulture i diplomirani kroatolozi) te religiolozi (profesori religijske kulture i diplomirani religiolozi). Nadalje, u članku 6., stavku 3. Nacrta Pravilnika, predviđeno je da bi Etiku, uz filozofe (magistri filozofije, diplomirani filozofi, profesori filozofije), smjeli predavati i teolozi (diplomirani teolozi, diplomirani katehete), kroatolozi (profesori hrvatske kulture, diplomirani kroatolozi) i religiolozi (profesori religijske kulture, diplomirani religiolozi). Navedene su odredbe Nacrta Pravilnika, duboko smo uvjereni, stručno, znanstveno i pravno neutemeljene i neprihvatljive zbog toga što su: (1.) protivne znanstveno-nastavnim razlozima: (1.1.) Filozofija je etablirana disciplina u znanstvenom polju s jasno određenim granicama njezina predmeta i pripadajućom metodologijom. Shodno tomu, nastavni planovi i programi filozofije, odnosno kurikulski ustroj izvođenja nastave filozofije u srednjim školama neminovno podrazumijevaju uvažavanje identiteta, strukture i kompetencija filozofije kao znanstvene discipline. (1.2.) Svrhu i ciljeve nastave filozofije odnosno kompetencijski standard i očekivane ishode moguće je postići samo na temelju uspješno svladanih preddiplomskih i diplomskih studijskih programa filozofije. Drugi studiji (npr. oni koji obrazuju i osposobljavaju politologe, sociologe, teologe, kroatologe i religiologe) svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu sukladni ni istovrsni studijskim programima filozofije, te se ne mogu komutativno koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Eventualni, periferni i dekontekstualizirani kolegiji u nefilozofskim studijskim programima, koji mogu sadržavati pokoju filozofsku crtu, najčešće su izbornog statusa, u skladu s naravi dotičnih studija. (1.3.) Etika je, kao i logika, u strukturiranju znanstvenih polja i grana, baš kao i u izvođenju nastave na svim razinama, oduvijek bila sastavni dio filozofije. Samo uspješno svladani studijski programi filozofije omogućuju srednjoškolskom profesoru da ispuni svrhu i ciljeve nastavnog programa, odnosno kurikularna očekivanja i ishode. (2.) protivne zakonsko-pravnim razlozima: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Pritom se, međutim, podrazumijeva da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja sljedećih zakonskih i pravnih odredaba i sukladnosti s njima: (2.1.) U članku 105., stavku 7. Zakona o odgoju i obrazovanju propisuje se: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ (2.2.) Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, br. 118/2009.) meritorno se utvrđuje posebnost i razdvojenost filozofije kao discipline (polja) u odnosu na druge discipline (polja) u području društvenih i humanističkih znanosti. (3.) protivne kulturno-tradicijskim razlozima: Stručno zastupljena nastava filozofije afirmirala se u hrvatskoj kulturnoj i obrazovnoj tradiciji na srednjoškolskoj, preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini obrazovanja. Studijski programi filozofije izvode se na sedam visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. To jamči stručnu i kadrovsku zadovoljivost svih društvenih potreba za nastavnicima filozofije, etike i logike. Stoga je nedopustivo angažiranje nestručnjaka u izvođenju nastave iz navedenih predmeta u srednjim školama. Shodno svim iznesenim razlozima, kao i radi unutarnje konzistentnosti Nacrta Pravilnika (gdje svakom predmetu u pravilu odgovara njegova referentna znanstvena disciplina: povijesti – povijest, psihologiji – psihologija, sociologiji – sociologija, itd.), za izvođenje nastave predmeta Filozofija i Etika treba propisati sljedeće vrste i razine obrazovanja: Filozofija: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi; Etika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. Molimo vas da razmotrite naše primjedbe i argumente te da prihvatite naše prijedloge, odnosno da izmijenite navedene odredbe Nacrta Pravilnika, koje smatramo iznimno štetnima za kvalitetu srednjoškolske nastave, kao i za položaj i razvoj filozofije kao znanstvenog polja humanističkih znanosti u okviru cjelokupnog sustava obrazovanja. S poštovanjem, pročelnik Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Igor Mikecin Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
426 Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci Članak 6., 3) etika: Javljamo se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Spomenuti dokument razmotrili smo na Vijeću Odsjeka u srijedu 3. veljače 2016. godine. Jednoglasno smo zaključili da su kriteriji neprimjereni u vezi s uvjetima koji se postavljaju za nastavnike filozofije i etike. Naše je mišljenje da i jedan i drugi predmet zahtijevaju strogu filozofsku edukaciju i pripremu, upravo takvu kakvu je moguće dobiti isključivo na studijima filozofije. Pored toga, valja naglasiti da diplomiranih magistara edukacije filozofije ima u sasvim dovoljnom broju za zadovoljavanje potreba ustanove. Nadamo se izmjeni sporne stavke Nacrta Pravilnika. Ispred Odsjeka Prof. dr. sc. Elvio Baccarini Pročelnik Odsjeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
427 Udruga za promicanje filozofije Članak 6., 3) etika: 3) etika: magistar filozofije diplomirani filozof profesor filozofije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
428 Udruga za promicanje filozofije Članak 6., 3) etika: Dana 9. veljače 2016. Udruga za promicanje filozofije uputila je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, dopis sljedećeg sadržaja: Poštovani, imajući u vidu da je jedan od statutarnih ciljeva Udruge za promicanje filozofije i „zaštita interesa filozofije kao struke i filozofa kao stručnih djelatnika“, te briga za „unaprjeđenje filozofskog obrazovanja na srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini“ smatramo da smo dužni očitovati se u javnoj raspravi o Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu (u nastavku Nacrt pravilnika). U ime svojih članova i filozofske struke u cjelini moramo izraziti svoje odlučno neslaganje s Nacrtom pravilnika u dijelu (članak 6, stavak 5), gdje se kao odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave filozofije u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama uz zvanja magistar filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije navode i diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture, diplomirani religiolog. Prijedlog da predmetnu nastavu filozofije mogu izvoditi i osobe koje nisu završile diplomski studij filozofije protivan je odredbi Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14), članak 105, stavak 7, gdje stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Isti prigovor moramo uputiti i na prijedlog iznesen u članku 6, stavcima 3 i 4, gdje se kao odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave etike te etike i kulture u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama uz zvanja magistar filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije navode i diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture, diplomirani religiolog, diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije. Uvažavajući posebnost i vrijednost znanstvenog i obrazovnog rada na poljima politologije, sociologije, teologije, hrvatske kulture i religiologije moramo istaknuti da stručna sprema koja se dobiva završenim diplomskim studijem iz tih disciplina nije odgovarajuće vrste za izvođenje nastave iz predmeta filozofija. Razlike između predmeta kojim se bave i načina i metoda na koji se tim predmetima bave navedene znanosti dobro su poznate i kao takve priznaje ih i hrvatski visokoobrazovni i znanstveni sustav (usp. Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama i Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru). Iako i drugi studiji uključuju neke filozofijske sadržaje, samo diploma o završenom studiju filozofije jamči da je osoba tijekom studija osposobljena predavati sadržaje iz povijesti filozofije i filozofskih disciplina (metafizike, epistemologije, logike, estetike, etika) koji se nalaze u nastavnim programima filozofije i etike u srednjim školama. Neuvažavanjem tih činjenica ovaj Nacrt pravilnika ugrožava standarde odgoja i obrazovanja srednjoškolskog sustava Republike Hrvatske. Apeliramo na mjerodavne da izmjene Nacrt pravilnika i isprave očite pogreške, te propišu da je jedina odgovarajuća vrsta obrazovanja za izvođenje predmetne nastave filozofije i etike u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama završen sveučilišni diplomski studij filozofije. S poštovanjem, dr. sc. Davor Pećnjak Predsjednik Udruge za promicanje filozofije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
429 Anita Lunić Članak 6., 3) etika: Poštovani, prema Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, članak 6., stavke 3- 5, predviđa se mogućnost da nastavu iz navedenih predmeta (Filozofija, Etika, Etika i kultura) izvode osobe sa sljedećim kvalifikacijama: magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije, diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. Na taj se način negira činjenica da je jedino osposobljeno nastavno osobe za predavanje filozofije i etike magistar filozofije, diplomirani filozof, odnosno profesor filozofije. Kao što pokazuje Program nastavnog predmeta etika u srednjim školama objavljen na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a koji je obavezna smjernica svim profesorima etike u Republici Hrvatskoj, “ Za ostvarenje ovih zadaća potrebno je filozofsko obrazovanje nastavnika (…)“. Kako pak, s druge strane, pokazuje Nastavni program predmeta filozofija, etika je jedna od temeljnih filozofskih disciplina. Dakle, nesporno je da je i za etiku i za filozofiju nužno filozofsko obrazovanje. A takvo se, kao što je općepoznato, pruža upravo na studijima filozofije na nekoliko sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Ti studiji, osim što nude prilagođene pedagoške smjernice kroz kolegije poput Metodike nastave filozofije, ponekad uključuju i mogućnost izbora između nastavnog i znanstvenog smjera, a na osnovu čega se prilagođava i studijski program. U skladu s tom mogućnošću, osim kategorija magistar filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije, student filozofije može steći i titulu magistar edukacije filozofije. U prvom redu, molim dakle, da ispravite ovu nespretnu omašku i uključite i ovu kategoriju. Osim toga, a što je neusporedivo važnije, na osnovu činjenice da niti studij religije niti studij kroatistike ne uključuje filozofsko obrazovanje na način i u mjeri u kojoj bi to bilo usporedivo sa studijem pri Odsjecima za filozofiju, pozivam Vas da ispravite i drugu grešku i s liste osoba koje mogu predavati kako filozofiju, tako i etiku, isključite kategorije diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. Studij kroatistike ne uključuje niti podrazumijeva studij filozofije, kao što je sasvim očigledno iz usporedbe studijskih programa na svim fakultetima koji nude spomenute studije. S druge strane, teolozi i religiolozi također nemaju isti niti sličan program studija, a kako pokazuje i banalna činjenica da na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu ti studiji egzistiraju kao paralelni. Usporedba tih programa je također veoma lagana, ovdje se nalazi studij religijskih znanosti http://www.ffdi.hr/images/obavijesti/FFDI-program_religijske_znanosti_diplomski.pdf, a na sljedećem linku program studija filozofije: http://www.ffdi.hr/images/obavijesti/Microsoft%20Word%20-%20FFDI_filozofija_diplomski.pdf. Programe studija na Filozofskim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku itd je veoma lako naći na mrežnim stranicama fakultetâ. Relativizacija obrazovnog sustava koji jasno predviđa sadržaje, programe i međusobne odnose pojedinih znanosti i disciplina nije prikladno Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Stoga još jednom ponavljam: s liste osoba koje mogu predavati kako filozofiju, tako i etiku, potrebno je isključiti kategorije diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. U protivnom će se ova odluka tumačiti kao nagovještaj plana da se studij filozofije, majke humanističkih znanosti i kritičkog mišljenja, u cjelini marginalizira i omalovaži. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
430 Vesna Rajnović Članak 6., 3) etika: Je li ovo početak kraja ? Ili je kraj počeo još prošle godine najavom da filozofija, etika i logika više neće biti predmeti na državnoj maturi ? Baš sjajno zvuči da filozofiju i etiku mogu predavati svi, dakle tko god želi jer za to očito nisu potrebne nikakve stručne kvalifikacije. Tko god misli je, valjda, samim time kvalificiran. Pitam se kakve su kvalifikacije potrebne da bi čovjek bio u poziciji sastavljati ovakav prijedlog pravilnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
431 Hrvatsko filozofsko društvo Članak 6., 3) etika: 4. veljače 2016. Hrvatsko filozofsko društvo uputilo je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, sljedeći dopis: Poštovani gospodine ministre, poštovana gospođo ravnateljice, obraćamo vam se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, o kojemu se do 25. veljače 2016. vodi javna rasprava koja je otvorena 25. siječnja 2016. Kao najstarija stručna udruga u polju filozofije, osnovana 1957. godine, ovim putem izražavamo svoje nezadovoljstvo onim dijelovima Nacrta Pravilnika koji propisuju odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave filozofskih predmeta Filozofija i Etika, predlažemo izmjene tih stavaka te vas molimo da predložene izmjene prihvatite. Naime, prema Nacrtu Pravilnika (čl. 6), predmet Filozofija smjeli bi predavati ne samo filozofi (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) nego i politolozi (diplomirani politolog), sociolozi (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije), teolozi (diplomirani teolog), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Taj prijedlog smatramo iznimno problematičnim jer poučavanje filozofije u srednjim školama zahtjevna je i odgovorna zadaća koja podrazumijeva posjedovanje kompetencija koje nastavnik može steći jedino studijem filozofije. Premda studenti politologije, sociologije, teologije, kroatologije i religiologije tijekom svoga studija vjerojatno stječu određena znanja iz filozofije, ta je poduka dijelom obrazovanja u jednom ne-filozofskom studiju i s obzirom na to je fragmentarna, a za poučavanje filozofije potrebna je sustavna filozofska naobrazba kao i u slučaju Sociologije ili Psihologije, gdje je kao odgovarajuća vrsta obrazovanja za izvođenje srednjoškolske nastave predviđen samo završen sveučilišni studij sociologije ili psihologije. Stoga predlažemo da se u rubrici „Filozofija“ u čl. 6 Nacrta Pravilnika navede isključivo „magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije“. Isto važi i za predmet Etika, koji se s nerazjašnjenom i/ili nezadovoljavajućom regulacijom suočava od njegova uvođenja u srednjoškolski kurikulum, o čemu se Hrvatsko filozofsko društvo više puta očitovalo i zahtijevalo redefiniranje nastavničkih kompetencija s obzirom na taj predmet. Prema Nacrtu Prijedloga, uz filozofe (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije), Etiku bi također smjeli predavati teolozi (diplomirani teolog, diplomirani kateheta), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Jednako kao Filozofija i Logika, srednjoškolski je predmet Etika filozofski predmet, jer je neosporno da je etika jedna od ključnih filozofskih disciplina od samih početaka filozofije, neodvojiva od cjeline filozofije, tako da je za poučavanje etike u srednjim školama nužno imati sustavnu filozofsku naobrazbu, a ne samo izvjesnu motivaciju i informacije stečene u okviru nekog drugog studija. Stoga predlažemo da se u rubrici „Etika“ u čl. 6 Nacrta Pravilnika navede samo „magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije“. S obzirom na činjenicu da trenutno u srednjim školama predmet Etika predaju i nastavnici koji nisu završili studij filozofije, ali imaju višegodišnje iskustvo u poučavanju Etike i pohađali su različite programe stručnog usavršavanja, predlažemo da se prethodno navedena odredba ne odnosi na njih, ali da se u novom Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu jasno navede da će od stupanja na snagu novog Pravilnika nastavu Etike moći izvoditi samo magistri filozofije, diplomirani filozofi, odnosno profesori filozofije. Ukratko, mišljenja smo da je filozofija temeljna humanistička disciplina i da se mora spriječiti mogućnost da se nastava filozofije „odrađuje“ u proizvoljnom obliku jer bi time ozbiljno trpjela kompetencija i dovela bi se u pitanje kakvoća nastave, a to je ono što suvremeno obrazovanje sebi zasigurno ne smije dopustiti. Ako bi se postupilo drugačije, bio bi to izraz nedosljednog i diskriminirajućeg tretiranja našeg poziva i struke. Molimo vas da razmotrite naše primjedbe i uvažite naše argumente te da izmijenite gore navedene stavke Nacrta Pravilnika kako je predloženo. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Zdravko Radman, v.r. predsjednik Hrvatskog filozofskog društva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
432 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU Članak 6., 3) etika: Kao strukovna udruga koja okuplja profesionalne filozofe i ljude koji se bave filozofijom (HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU) dužni smo reagirati na sadržaj Nacrta pravilnika i pokušati zaštititi dignitet struke i kvalitetu nastave Filozofije i Etike u srednjim školama. Naime, nacrtom ovog pravilnika predviđeno je da, pored filozofa, Filozofiju smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 5. Nacrta); da Etiku smiju predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 3. Nacrta); te da Etiku i kulturu smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 4. Nacrta). Smatramo da su ove stavke Nacrta očito pogrešne, da potencijalno imaju dalekosežne negativne posljedice po školski sustav u cjelini, a i da su uvredljive za ljude koji rade u struci filozofije kao i za struku filozofije u cjelini. Nije nam jasno kako se tako očita pogreška mogla potkrasti, čak i u fazi izrade nacrta. Smatramo da: 1. Filozofiju smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 2. Etiku smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 3. Etiku i kulturu smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Svoj stav temeljimo na: i) Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ii) Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost iii) Činjenici da je etika filozofska disciplina i da se etiku može sustavno studirati samo u okviru studija filozofije. iv) Činjenici da u Hrvatskoj filozofija predstavlja legitimnu i respektabilnu znanstvenu disciplinu s dugom i bogatom tradicijom, te činjenici da u Hrvatskoj postoji više visokoškolskih ustanova koje izvode sveučilišni studij filozofije i izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije. i) U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) od 30.12.2014. Dio XI. Članak 105. stavak 7. stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Ova je odredba sasvim jasna, logična i prirodna: X može predavati samo onaj tko je diplomirao X! Naprosto nije jasno kako bi itko drugi mogao predavati X. Jasno je da filozofiju može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Iako je stvar potpuno očita ona je ujedno i vrlo ozbiljna. Naime, ako bi se zakonom propisalo da ljudi koji su diplomirali jednu struku smiju držati nastavu iz neke druge struke, to bi naprosto bio početak urušavanja ukupnog školskog sustava. ii) Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, 118/09) od 22.9.2009. Nacionalnog vijeća za znanost relevantan je u ovom kontekstu zato što jasno odjeljuje filozofiju od drugih srodnih disciplina. Filozofija jest srodna nekim drugim disciplinama kao što su psihologija, sociologija, itd. no ni u kom slučaju nije njima istovjetna. Filozofija je naprosto zasebna disciplina koja se zasebno studira i zasebno predaje. Pravilnikom Nacionalnog vijeća Filozofija je navedena kao polje (6.01) u području Humanističkih znanosti (6.) Sociologija (5.05.) i Politologija (5.03.) uopće nisu polja u području Humanističkih znanosti (6). One su polja u području Društvenih znanosti (5). Teologija (6.02.) i Religiologija (6.09.) polja su koja su različita od polja Filozofije (6.01). Napominjemo da ova taksonomija nije površna, arbitrarna i čisto administrativna, već duboka i sadržajna. Ona odražava stvarno grupiranje u znanstvene discipline. Pored toga, ova taksonomija na snazi je već godinama i ne može ju se zanemariti kada se određuje tko što smije predavati u srednjoj školi zato što se upravo u skladu s njom izrađuju studijski programi i određuju kompetencije onih koji te studije završe. Zbog toga ona doista pokazuje tko je za što osposobljen i tko može što predavati. Iako se na nizu studija filozofski kolegiji predaju kao izborni ili kao opći kolegiji, sasvim je jasno tko jest a tko nije diplomirao filozofiju i sasvim je jasno tko jest a tko nije kvalificiran da drži nastavu iz filozofije i filozofskih predmeta u srednjim školama. iii) Navedeni Pravilnik Nacionalnog vijeća jasno navodi i da Etika (6.01.08) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01), isto kao što i Logika (6.01.01) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01). Pravilnik tu sasvim točno odražava činjenicu da su se tijekom vremena Psihologija i Sociologija izdvojile iz Filozofije i postale samostalne discipline a da su Etika i Logika ostale filozofske discipline. Budući da kod nas, a ni u svijetu, ne postoje zasebni studiji Etike i Logike, Etika i Logika studiraju se u okviru studija Filozofije. Zbog toga su samo oni koji imaju diplomu Filozofije kvalificirani da predaju Etiku i Logiku! Niti jedna druga diploma nije garancija da je onaj tko je ima ikada slušao etiku. U svim drugim studijima etika može ali ne mora biti dio studija, dok u filozofiji etika mora biti dio studija. Etika je bitni dio studija filozofije. Zbog toga etiku može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. U predmetima Etika I do Etika IV doista ima različitih sadržaja no ipak okosnicu tih predmeta čini upravo etika. A etika je, pored logike, epistemologije i metafizike, jedan od četiri konstitutivna predmeta na svakom studiju filozofije. Stoga, budući da se etika sistematski studira samo na studiju filozofije, predmete Etika I do Etika IV može predavati samo onaj koji je diplomirao filozofiju. iv) U Hrvatskoj se sveučilišna nastava filozofije odvija od 1662. kada je s radom počeo Filozofski studij Zagrebačkog kolegija. Danas u Hrvatskoj postoje dodiplomski, diplomski i postdiplomski studiji filozofije, a sveučilišna nastava filozofije odvija se na sedam visokoškolskih institucija: (1) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 1874. (http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/) (2) na Odjelu za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zadru od 1961. (http://www.unizd.hr/Default.aspx?alias=www.unizd.hr/filozofija&) (3) na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove s pravom javnosti od 1989. (http://www.ffdi.hr) (4) na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studijia od 1993. (https://www.hrstud.unizg.hr/filozofija) (5) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci od 1998. (http://www.ffri.uniri.hr/hr/odsjeci-i-katedre/filozofija.html) (6) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu od 2005. (http://www.ffst.unist.hr/odsjeci/filozofija) (7) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku od 2004. (http://www.ffos.unios.hr/filozofija) Na tim institucijama održava se nastava filozofije i one izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije ili magistra edukacije iz područja filozofije. Dakle, filozofija je u Hrvatskoj razvijena i visokoškolski sustav u Hrvatskoj producira kompetentni nastavnički kadar za predmete Filozofija, Logika, Etika te Etika i kultura. Stoga doista nema potrebe da te predmete predaje bilo tko drugi osim onoga tko ima diplomu filozofije, a i samo onaj tko ima diplomu filozofije ima kompetencije potrebne da predaje te predmete. Na osnovi navedenih razloga predlažemo da se u Nacrtu pravilnika u Članku 6. brišu stavci 3, 4 i 5. kako sada stoje i da se umjesto njih navede: profesor filozofije, diplomirani filozof, magistar filozofije. profesor filozofije diplomirani filozof magistar filozofije Predsjednik HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU Boran Berčić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
433 Bruno Pušić Članak 6., 3) etika: Etika je jedna od osnovnih filozofskih disciplina i zbog toga kompetencije za izvođenje nastave etike osiguravaju samo studijski programi filozofije i to posebno studijski program magistra/magistre edukacije filozofije. Pravilnik bi trebao odražavati tu činjenicu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
434 Raul Raunić Članak 6., 3) etika: Poštovani, uz predloženi Nacrt pravilnika o odgovorajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika... htio bih izreći sljedeće primjedbe: 1. Načelna je primjedba da Nacrt Pravilnika treba sadržavati: a) obrazloženje na temelju kojeg se uz pojedini nastavni predmet propisuje odgovarajuća vrsta obrazovanja. Bez toga teško se oteti dojmu o određenoj razini voluntarizma i pristranosti; b) imena autora prijedloga i njihovih kompetencija, a što bi, vjerujem pridonijelo kvaliteti i odgovornosti u izradi Nacrta. 2. Adekvatne stručne i nastavničke kompetencije za izvođenje nastavnog predmeta Etike, stječu se u okviru studijskih programa filozofije. Svi drugi studijski programi mogu više ili manje, rubno ili izborno, doticati pojedina filozofska područja, ali ne i pružiti sustavne kompetencije i ishode potrebne za izvođenje četverogodišnjih nastavnih programa etike. 3. Na, shodno primjedbi br. 2., neopravdano proširenoj listi odgovarajućih vrsta obrazovanja, nedostaje ono najpozvanije: magistar/magistra edukacije filozofije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
435 Alen Palijaš Članak 6., 3) etika: Na ovoj listi nedostaje stručna profesija koja je na temelju svog studija, u skladu s bolonjskim procesom, jedina osposobljena za predavanje predmeta Etika u srednjim školama, to je - MAGISTAR/MAGISTRA EDUKACIJE FILOZOFIJE. Također, moram ustvrditi kako je apsolutni nonsens ovog Nacrta Pravilnika ''dopuštanje'' kroatolozima, katehetama, religiolozima i teolozima prava da predaju ovaj predmet u srednjoj školi. Onaj tko je te profesije stavio na ovu listu očigledno uopće nije upoznat s predmetima i ishodima izobrazbe same filozofije kao discipline i njenim granama poput etike koja se predaje u srednjim školama, kao niti s kolegijima svih pet godina studija filozofije. Ni u kojem slučaju nekoliko izbornih kolegija ne mogu osposobiti kroatologe, katehete, religiologe ili teologe da predaju Etiku. Uvidom na internetske stranice Hrvatskih studija i pregledom studija Kroatologije svatko može uočiti kako je i ono malo ponuđenih kolegija koji su vezani uz filozofiju ponuđeno na posve slobodnom izboru; student može, ali ne mora uzeti niti jedan od njih već ima priliku uzeti neki od velikog broja ponuđenih kulturoloških ili književnih kolegija. (https://www.hrstud.unizg.hr/preddiplomski/dvopredmetni/kroatologija), (https://www.hrstud.unizg.hr/diplomski/kroatologija/nastavnicki). Na dvopredmetnom studiju Kroatologije kao i na diplomskom studiju Kroatologije uopće se ne nude filozofski kolegiji kao izborni, uopće ih nema. Stoga do titule magistra kroatologije može doći osoba koja uopće nije odslušala niti jedan kolegij vezan uz područje filozofije i njenih grana poput etike. No čak i da ih je ta osoba odslušala nekoliko kolegija na izbornoj razini to uopće ne osposobljava kroatologa da predaje Filozofiju ili Etiku, Etiku i kulturu ili Logiku. Kroatologija je kulturološki studij kao što je to navedeno na njihovim internetskim stranicama te je kao takvom područje njihova zapošljavanja u kulturološko-turističkom sektoru, a ne u odgoju i obrazovanju. Citiram sa stranica Odjela za kroatologije Hrvatskih studija; „Preddiplomski dvopredmetni studij kroatologije interdisciplinarni je kulturološki studij posvećen proučavanju hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta. -- Sveučilišni diplomski studij kroatologije ustrojen je kao kulturološki studij u polju kroatologija u interdisciplinarnom području znanosti. Posvećen je proučavanju hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta.“. Također, upisati studij kroatologije i steći stupanj magistra kroatologije može i osoba koja na preddiplomskoj studirala nešto druga, a razlikovni ispit sastoji se od provjere znanja hrvatskog jezika i književnosti (http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:XKOSavBkvl0J:www.hrstud.unizg.hr/images/50014237/Kriteriji%2520za%2520upis%2520na%2520diplomske%2520studije%2520na%2520Hrvatskim%2520studijima%2520web%2520HS.docx+&cd=2&hl=hr&ct=clnk&gl=hr), stoga je sasvim moguće da titulu kroatologa stekne netko tko nijednom nije bio u dodiru sa filozofijom ili etikom. Stavljanjem kroatologa na listu osoba koje mogu predavati filozofiju, etiku, etiku i kulturu također oštećuje studente filozofije i sa samih Hrvatskih studija. Ovdje ne da je spuštena ljestvica već je ona odbačena kao kriterij. Što se tiče kateheta, religiologa i teologa, oni također nisu osposobljeni da predaju Etiku budući da je jedan od ishoda filozofije i etike kao njene grane, pluralitet mišljenja, razvoj kritičkog mišljenja, argumentirano iznošenje stavova i njihovo revidiranje u slučaju snažnijeg argumenta. Neke osobe s vjerskom izobrazbom u više su slučajeva pokazale kako nisu spremne prihvatiti mnoge od tema koje se obrađuju na predmetu Etika tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Pitanja homoseksualizma, vanbračnog seksa, umjetne oplodnje, pobačaja, rasizma, šovinizma, eutanazije, slobode misli i govora nisu u skladu s vjerskom izobrazbom koja tim pitanjima pristupa dogmatski, bez prava na drugo mišljenje, ali u skladu sa svojom vjeroispovijesti, što se moglo vidjeti prilikom pokušaja uvođenja Zdravstvenog odgoja koji sadrži mnoga pitanja i probleme koji se obrađuju na satovima etike, kao i razvoj mnogih etičkih teorija koje se obrađuje u sklopu studija filozofije na više međusobno povezanih kolegija. Predmet etika, nadalje, obrađuje mnoge filozofske poglede na etično ponašanje i samu etiku kao filozofsku disciplinu, što zahtijeva i šire poznavanje starogrčke, te općenito kontinentalne i analitičke filozofije, te također ostalih filozofskih tradicija poput azijskih... Pregledom studija kateheta i teologa lako se uviđa kako je njihov studij u skladu sa samim nazivom fakulteta i vjeroispovijesti, strogo usmjeren prema katoličkoj moralnoj teologiji i katoličkoj teologiji kao takvoj. Time su oni jedini osposobljeni za predavanje rimokatoličkog vjeronauka, no to nije slučaj i s predmetom Etika. Ne bih želio da se moj komentar shvati kao napad na katoličke vjernike ili vjeru kao takvu već naprosto moram iskazati kako postoji velika razlika između etike kao filozofske discipline i teološke etike ili moralne teologije kao teološke discipline, diplomirani katehete ili teolozi nužno moraju biti vjernici što se potvrđuje i preduvjetom za upis studija teologije s potvrdom o krštenju i primljenim sakramentima te preporukom župnika, stoga kateheta ili teolog mora nužno biti i vjernik, a vjernik mora nužno i djelovati u skladu sa svojom vjerom. Katolički ili pravoslavni teolog ili kateheta ne može time prihvatiti mogućnost govora o slobodi drugačijeg stava o već navedenim: pobačaju, eutanaziji, homoseksualizmu... Stoga se ne može zahtijevati da vjernik djeluje prema nastavnom planu i programu koji je u suprotnosti s njegovim vjerskim stajalištima i da obrađuje nešto sa čime se istinski ne slaže. Kateheta ili teolog može govoriti o tome, no samo u skladu sa svojom vjeroispovijesti, u suprotnom se traži od njega/nje licemjerstvo prema vlastitoj vjeri i kršenje božje zapovjedi tj. laganja, vjernik ne može odabrati kada će djelovati u skladu sa svojom vjerom, a kada ne, on uvijek mora poštivati svoju vjeru. Filozof jedini istinski može predavati Etiku predviđenu planom i programom, a da se i ne spominje opći filozofski pristup i poznavanje svih filozofskih disciplina koje se katkad isprepliću. Budući da se u najvećem broju SŠ etika nalazi kao svojevrsna zamjena za vjeronauk (rimokatolički ili islamski), osim učenika koji nisu odabrali vjeronauk, etiku slušaju ateisti i pripadnici drugih vjeroispovijesti (kao i katolici koji su odlučili slušati nešto novo, a u gimnazijskom programu je i obavezni predmet) stoga jedina osoba koja je u potpunosti osposobljena izvoditi nastavu etike - filozof, magistar edukacije filozofije, koji svakom problemu pristupa slobodno na filozofski način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
436 Luka Perušić Članak 6., 3) etika: Cijenjeni, pri usporedbi s drugim prijedlozima u drugim područjima, doduše u kojima također ima začudnih kombinacija, ali u njih ne bih ulazio za sad, ne mogu se načuditi ovoj listi ovdje predstavljenoj. Profesor hrvatske kulture, diplomirani religiolog ili diplomirani kroatolog da bi mogli predavati filozofiju, to je po nestručnosti ekvivalentno angažiranju radiologa da na redovnoj bazi poduzima neurokirurške zahvate. Nešto je manje dubiozno, ali nikako opravdano, upisivanje politologa, sociologa i teologa, ali još uvijek indicira temeljno nepoznavanje, ako već ne prirode znanstvenog područja, onda "Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima" koje je donijelo Nacionalno vijeće za znanost. Filozofija je posebno polje humanističkih znanosti, za što postoji jasno visoko obrazovanje koje završava diplomom iz dotičnog područja, pri čemu je temeljem radova moguća specijalizacija iz posebne GRANE FILOZOFIJE - etike. Ako u nazivu zanimanja ne stoji "filozof", onda osoba nema što raditi na nastavi filozofije i etike i ne postoje nikakvi kvantitativni kriteriji, poput satnica ili manjka osoba, temeljem kojih bi se - na ovaj način, umjesto poticanja studija - to pokušavalo kompenzirati. Ako to uopće jest ideja ovog prijedloga, a ne a) osobno podcjenjivanje filozofije ili b) pokušaj ideologizacije bitnog znanstveno-kulturnog fenomena ljudskog društva. Stvar je tim nevjerojatnija, što npr. magistar sociologije može predavati filozofiju, ali magistar filozofije ne može predavati sociologiju? Tko je ovo pisao? Onako kako piše u poglavlju (22) - sociologija, to je upravo onako kako mora pisati u poglavlju (3) - etika, (4) etika i kultura i (5) filozofija, spram filozofa. Sve drugo nema veze s pravilnim prenošenjem znanja filozofije, njegovanjem integriteta filozofije i osiguranjem funkcionalne generacijske protočnosti, već s nekim posve drugim stvarima koje upravo s ovim veze nemaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
437 Karlo Mikić Članak 6., 3) etika: Teolozi su završili ili stručni studij teologije u trajanju 3 god. ili filozofsko-teološki studij u trajanju 5 god. U prvom slučaju uopće ne slušaju etiku nego moralnu teologiju, što nije ni slično, a u drugom slušaju etiku ali u svojstvu studenata filozofije. Studenti katehetike također ne slušaju etiku za vrijeme svog studija. Studenti religijskih znanosti slušaju etiku ali također u svojstvu studenata filozofije je su filozofija i religijske znanosti jedinstven studij do diplomskog, kada se može odlučiti izabrati nastavak isključivo religijskih znanosti. Dopustiti im da samo kao religiolozi predaju etiku značilo bi svima koji su završili filozofiju samo na preddipl. studiju, a za dipl. nešto drugo, dopustiti isto. Ipak, od filozofa se traži da diplomiraju filozofiju kako bi predavali etiku. Što se pak tiče kroatologa, ne znam je li to nekakav vic ili što, jer se i sami kroatolozi muče pri razumijevanju njihove prisutnosti ovdje. Što to točno njih kvalificira za nastavnike etike? Čak i da jesu vični nekom nepostojećem univerzalnohrvatskom pathosu to spada pod područje morala i običajnosti, što je predmet proučavanja kojime se bavi filozofijska disciplina pod nazivom etika. U najboljem slučaju filozofi bi mogli biti osposobljeni govoriti o fenomenu moralnosti unutar povijesti hrvatske kulture ili o povijesti etičkih istraživanja u Hrvata, ali kroatolozi nipošto ne bi mogli obratno, govoriti o etici, kao kroatolozi. Dopustiti to bilo bi jednako kao dati bilo kome da predaje fiziku samo zato što je podvrgnut fizikalnim zakonima... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
438 Nataša Kletečki Članak 6., 1) biologija ZSV Zagrebačke županije: Dipl.ing biotehnologije može predavati samo u slučaju da je osoba već zaposlena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
439 Linda Tomašević Bajto Članak 6., 1) biologija Poštovanje, smatram da bi u pravilnik trebali uvrstiti dipl.ing. / magistre biologije i ekologije mora, znanstvenog smjera s položenim PPDMO (pedagoškim kompetencijama) kao stručne osobe za predavanje predmeta Biologija i Priroda u osnovnim školama i predmeta Biologija u srednjim školama. Odslušane imamo jednake predmete na PMF-u Split kao naše kolege profesorskog smjera. Neki od nas imaju položeni stručni ispit i zaposleni su na određeno ili neodređeno u OŠ ili SŠ, neki tek čekaju izlazak na stručni ispit, a neki su u procesu stručnog osposobljavanja. Nadam se da ćete uvažiti ovaj prijedlog. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
440 Željana Pnjak Članak 6., 1) biologija Poštovani, smatram da bi u pravilnik trebali uvrstiti magistre biologije i ekologije mora s položenim PPDMO programom kao stručne osobe za predavanje predmeta Biologija i Priroda u OŠ i predmeta Biologija u SŠ. Ljudi s navedenim zanimanjima imaju položeni strucni ispit i zaposleni su trajno u OŠ ili SŠ, neki su pred polaganjem stručnog ispita ili u procesu stručnog osposobljavanja. Nadam se da ćete uvažiti ovaj prijedlog. Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
441 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 6., 1) biologija Članak 6. točka 1. molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
442 Rudolf Scitovski Članak 6., 1) biologija Primjedbe na članak 6. točka 1. Nacrta Pravilnika 1.Predlažemo nadopunu tablice sa sljedećim akademskim nazivima jer posjeduju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Biologije u srednjoj školi: - magistar/magistra/diplomirani inženjer biologije i ekologije mora s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju, magistar/magistra/diplomirani inženjer ekologije i zaštite prirode s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju, magistar/magistra/diplomirani inženjer eksperimentalne biologije s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju, magistar/magistra/diplomirani inženjer zaštite okoliša s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju 2.Smatramo da je potrebno maknuti zvanje inženjera biotehnologije jer nemaju kompetencije za predavanje biologije, dok magistri/magistrice/diplomirani inženjeri iz područja biologije navedeni u tablici uz potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičkom obrazovanju moraju imati potvrdu o položenoj metodici biologije na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
443 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 1) biologija Predmet 1. Biologija • diplomirani inženjer biotehnologije: Smatramo da iz popisa treba obrisati ovaj akademski naziv. Uvidom u odgovarajući studijski program Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vidljivo je da ne omogućava stjecanje dostatnih stručnih kompetencija za kvalitetno vođenje nastave biologije u srednjim školama. Već u preambuli studijskog programa za stjecanje akademskog naziva diplomirani inženjer biotehnologije jasno je navedeno da se program „temelji na najnovijim znanstvenim dostignućima iz kemije i biokemije, biologije i to s posebnim naglaskom na molekularnu biologiju i mikrobiologiju, te na inženjerskim znanjima u cilju obrazovanja stručnjaka za šire područje biotehnologije“, a struktura navedenog studija usmjerena je stjecanju kompetencija usmjerenih na biotehnologiju, a ne na biologiju kao prirodnu znanost. To podrazumijeva značajno različite sadržaje i metodološke pristupe od onih u inicijalnom sveučilišnom obrazovanju učitelja/nastavnika biologije. • diplomirani inženjer eksperimentalne biologije: Smatramo da iz popisa treba obrisati ovaj akademski naziv jer se u Republici Hrvatskoj ne dodjeljuje, niti se dodjeljivao. • diplomirani inženjer ekologije i zaštite prirode: Smatramo da iz popisa treba obrisati ovaj akademski naziv jer se u Republici Hrvatskoj ne dodjeljuje, niti se dodjeljivao. • magistar/magistra/diplomirani inženjer molekularne biologije: Radi lakše čitljivosti i jasnoće o kojim se akademskim nazivima radi, smatramo da navedeno treba razdvojiti u dva retka: magistar/magistra molekularne biologije i diplomirani inženjer molekularne biologije. • magistar/magistra/diplomirani inženjer ekologije i zaštite prirode: Radi lakše čitljivosti i jasnoće o kojim se akademskim nazivima radi, smatramo da navedeno treba razdvojiti u dva retka: magistar/magistra ekologije i zaštite prirode i diplomirani inženjer ekologije i zaštite prirode. Tekst „s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju“, odnosno skraćeni tekst „s potvrdom o PPDMO“ uz akademske nazive: • magistar/magistra eksperimentalne biologije • magistar/magistra ekologije i zaštite prirode • magistar/magistra molekularne biologije • diplomirani inženjer molekularne biologije • magistar/magistra inženjer biologije • diplomirani inženjer biologije potrebno je dopuniti tekstom „pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave biologije i stečeno je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera biologije“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Biologija mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polje biologije, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz biološko obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
444 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 6., 1) biologija Članak 6. točka 1. molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
445 Hrvatsko biološko društvo (HBD) Članak 6., 1) biologija Molimo da se inženjeri biotehnologije brišu, jer ne postižu odgovarajuće kompetencije za nastavu biologije. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14) u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta (PMF Zagreb, PMF Split i Odjel za biologiju Osijek) načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Uvrštenje navedene struke imat će za posljedicu degradaciju nastave biologije u srednjim školama kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Obrazloženje: Uvidom u nastavni program Studijskog programa za postizanje kvalifikacije diplomirani inženjer biotehnologije, dostupnom na mrežnoj stranici matičnog fakulteta (PBF) razvidno je da se temeljni biološki nastavni predmeti razlikuju sadržajno i u satnici od onih na nastavničkim studijima biologije i magistarskih/inženjerskih studija biologije. U prilog tom govori podatak da se tijekom navedenog studijskog programa temeljni biološki sadržaji iskazuju s ukupno 25 ECTS boda na preddiplomskom i najviše moguće 21 ECTS bod na diplomskom studiju što je ukupno 46 ECTS bodova iz bioloških predmeta, a usporedbe radi za nastavnički integrirani studij biologije i kemije (Red predavanja dostupan na mrežnim stranicama PMF-a) s ukupno 112 ECTS bodova. Također, u preambuli studijskog programa diplomiranog inženjera biotehnologije jasno je navedeno: 'Program se temelji na najnovijim znanstvenim dostignućima iz kemije i biokemije, biologije i to s posebnim naglaskom na molekularnu biologiju i mikrobiologiju, te na inženjerskim znanjima u cilju obrazovanja stručnjaka za šire područje biotehnologije.’ Time je razvidno da su nastavni sadržaji strukturirani sukladno navedenim ciljevima studija koji se razlikuju od sadržajnog i metodološkog pristupa potrebnog za obrazovanje nastavnika biologije. Novi prijedlog: 1) Biologija magistar/magistra edukacije biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije profesor biologije profesor biologije i kemije - magistar/magistra eksperimentalne biologije* - magistar/magistra biologije* - magistar/magistra ekologije i zaštite prirode* - magistar/magistra molekularne biologije* - diplomirani inženjer biologije* - diplomirani inženjer molekularne biologije* * s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama) uz napomenu da je metodički dio obrazovanja potrebno steći pri fakultetima koji imaju dopusnice za metodiku biologije s približno polovinom ECTS bodova za metodičke predmete unutar grupe predmeta za stjecanje pedagoških kompetencija - u iznimnim slučajevima (Članak 105. stavak 14 Zakona) ravnateljima ostaje mogućnost, uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta koji obrazuje nastavničke profile potrebnih odgovarajućih kvalifikacija (PMF Zagreb, PMF Split i Odjel za biologiju Osijek), načiniti iznimke predviđene Zakonom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
446 Josip Hadži-Boškov Članak 6., 1) biologija Molim vas da kao stručnjake s odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja razmotrite i eventualno uključite i magistre nutricionizma s potvrdom o PPDMO. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
447 Žaklin Lukša Članak 6., 1) biologija Biologija obuhvaća cijeli niz područja koja se ne izučavaju na specijaliziranim fakultetima pa osobe kao što su liječnici, veterinari, prehrambeni tehnolozim, stomatolozi i sl., nisu adekvatno obrazovani za predavanje biologije iako je njihovo obrazovanje izuzetno detaljno u nekim područjima. Stoga smatram da nikako nisu adekvatni za navođenje u kategorijama koje mogu na srednjoškolskoj razini predavati biologiju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
448 Zorab Weihnacht Članak 6., 1) biologija Poštovani! Sadržaji poput genetike, mikrobiologije, biokemije, biotehnologije... se temiljito i sveobuhvatno obrađuju na PBF-u te bi svakako trebalo dodati i mg bioprocesnog inžinjerstva! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
449 Vlatka Švast Članak 6., 1) biologija Dipl. ing. biotehnologije je naveden kao struka za predmet Biologije u važećem Pravilniku i dopunama o spremama za srednje škole pa tako treba ostati i u ovom Pravilniku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
450 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 6. Članak 6. Nacrta Pravilnika propisuje odgovarajuće vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. Primijetili smo da je tablica za strukovne škole označena naslovom Strukovne škole, dok za gimnazije to nije učinjeno, a umjetničkih škola u tom članku nema. Kontradiktorno je da članak 9. propisuje odgovarajuće vrste obrazovanja za učitelje i nastavnike u umjetničkim školama. Osim toga, postoje dva članka 9. Nadalje, smatramo da i za vrstu obrazovanja navedenu u članku 6. (gimnazije, strukovne i umjetničke škole) treba postojati klasifikacija kao i za osnovnu školu prema članku 105. stavku 6. točkama a) i b) Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
451 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet PRAVILNIK, Članak 6. Nazive predmeta u člancima 5. i 6. trebalo bi pisati ujednačeno – ili u oba članka velikim ili u oba malim početnim slovom. Predlažemo da to bude veliko početno slovo. Potrebno je uskladiti i redoslijed navođenja predmeta u člancima 5. i 6. – ili u oba članka prema odgojno-obrazovnim područjima ili u oba članka abecedno. Predlažemo da redoslijed bude prema odgojno-obrazovnim područjima, kako je to u članku 5. Potpuno je nerazumljiva organizacija sadržaja u tablice s dva stupca, pri čemu je u svim tablicama koje se odnose na tzv. općeobrazovne predmete u srednjim školama prvi stupac prazan. Takva organizacija različita je u odnosu na onu u članku 5. Predlažemo ujednačiti s člankom 5. ili maknuti tablice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
452 Hrvatsko biološko društvo (HBD) PRAVILNIK, Članak 6. Srednja škola Nastavni predmet Biologija Prema Prijedlogu pravilnika: Članak 6. Molimo da se inženjeri biotehnologije brišu, jer ne postižu odgovarajuće kompetencije za nastavu biologije. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14) u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta (PMF Zagreb, PMF Split i Odjel za biologiju Osijek) načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Uvrštenje navedene struke imat će za posljedicu degradaciju nastave biologije u srednjim školama kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Obrazloženje: Uvidom u nastavni program Studijskog programa za postizanje kvalifikacije diplomirani inženjer biotehnologije, dostupnom na mrežnoj stranici matičnog fakulteta (PBF) razvidno je da se temeljni biološki nastavni predmeti razlikuju sadržajno i u satnici od onih na nastavničkim studijima biologije i magistarskih/inženjerskih studija biologije. U prilog tom govori podatak da se tijekom navedenog studijskog programa temeljni biološki sadržaji iskazuju s ukupno 25 ECTS boda na preddiplomskom i najviše moguće 21 ECTS bod na diplomskom studiju što je ukupno 46 ECTS bodova iz bioloških predmeta, a usporedbe radi za nastavnički integrirani studij biologije i kemije (Red predavanja dostupan na mrežnim stranicama PMF-a) s ukupno 112 ECTS bodova. Također, u preambuli studijskog programa diplomiranog inženjera biotehnologije jasno je navedeno: 'Program se temelji na najnovijim znanstvenim dostignućima iz kemije i biokemije, biologije i to s posebnim naglaskom na molekularnu biologiju i mikrobiologiju, te na inženjerskim znanjima u cilju obrazovanja stručnjaka za šire područje biotehnologije.’ Time je razvidno da su nastavni sadržaji strukturirani sukladno navedenim ciljevima studija koji se razlikuju od sadržajnog i metodološkog pristupa potrebnog za obrazovanje nastavnika biologije. Novi prijedlog: 1) Biologija magistar/magistra edukacije biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije profesor biologije profesor biologije i kemije - magistar/magistra eksperimentalne biologije* - magistar/magistra biologije* - magistar/magistra ekologije i zaštite prirode* - magistar/magistra molekularne biologije* - diplomirani inženjer biologije* - diplomirani inženjer molekularne biologije* * s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama) uz napomenu da je metodički dio obrazovanja potrebno steći pri fakultetima koji imaju dopusnice za metodiku biologije s približno polovinom ECTS bodova za metodičke predmete unutar grupe predmeta za stjecanje pedagoških kompetencija - u iznimnim slučajevima (Članak 105. stavak 14 Zakona) ravnateljima ostaje mogućnost, uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta koji obrazuje nastavničke profile potrebnih odgovarajućih kvalifikacija (PMF Zagreb, PMF Split i Odjel za biologiju Osijek), načiniti iznimke predviđene Zakonom Srednja škola Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
453 Ana Rendulić Članak 5., 24. Likovna kultura Stručni suradnik knjižničar Poštovani, kao magistra informatologije i diplomirana knjižničarka koja je položila stručni ispit za stručnog suradnika knjižničara pri Agenciji za odgoj i obrazovanje te dopunski stručni ispit za diplomiranog knjižničara pri Ministarstvu kulture smatram da bi moj akademski naziv, kao i nazive drugih akreditiranih studijskih programa koji su temeljno knjižničarski trebalo uvrstiti u tablicu. Smatram da bi na natječajima za posao moji kolege trebali biti ravnopravno razmotreni za radno mjesto stručnog suradnika knjižničara zajedno s ostalima kojima se u akademskim nazivima pojavljuje knjižničarstvo te dobiti priliku za stjecanje radnog staža potrebnog za pristupanje stručnom ispitu (uz uvjet PPDMI). Također bih naglasila kako se uvjeti za zaposlenje knjižničara trebaju uskladiti s Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Važniji je dio druga natuknica kojom se izričito govori da bilo tko tko nije kvalificiran, uz jedini uvjet da ima visoku stručnu spremu, može biti zaposlen na radno mjesto stručnog suradnika knjižničara te mu se daje rok od tri godine nakon zaposlenja za završetak studijskog programa koji traje najviše dvije godine. To ostavlja mjesto manipulacijama pri zapošljavanju te uskraćuje prava kvalificiranima. Takve odredbe dovode u pitanje opstanak same profesije. Ako je knjižničarstvo jedina struka u kojoj je dopustivo zapošljavati nekvalificirane osobe, možda bi se studijski programi koji osposobljavaju knjižničare trebali ugasiti ili obrazovati ljude samo prema potrebi, nakon što se već zaposle. Nadam se ipak da do toga neće doći i da će se spomenuta natuknica izbaciti iz Pravilnika. Lijep pozdrav, Ana Rendulić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
454 Senka Polegubić Članak 5., 24. Likovna kultura Poštovani u pravilniku u čl. 5 toć 24 pod A u kojem se definira izvoditelj nastave Likovne kulture, izostavljen je naziv MAGISTAR EDUKACIJE POVIJESTI UMJETNOSTI, a isti stručni profil u svom obrazovanju ima grupu pedagoških kolegija kojima ostvaruje kompetencije za izvođenje nastavnog procesa likovne kulture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
455 Jelena Batur Članak 5., 24. Likovna kultura Dio pravilnika koji se odnosi na: ''završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja'' smatram da je potrebno maknuti iz pravilnika. Pravilnik kao takav omalovažava struku nas ili knjižničara ili informacijskih stručnjaka koji smo uložili pet godina rada. Smatram da nakon pet godina studija na Informacijskim znanostima, smjer knjižničarstva zaslužujemo prednost pri zapošljavanju. Danas svjedočimo slučajevima gdje se zapošljavaju nestručne osobe uz uvijet da se naknadno obrazuju za zvanje knjižničara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
456 Mario Kuzman Članak 5., 24. Likovna kultura Poštovani, Na popis zvanja potrebnih za rad u knjižnicama osnovnih škola (stručni suradnik knjižničar) nužno je uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije te zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije. Studenti koji završe preddiplomski studij Informatologije i diplomski studij Informatologije ili dvopredmetni diplomski studij Informatoglogije i informacijske tehnologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u potpunosti su obrazovani za rad u školskoj knjižnici te imaju potrebne formalne uvjete (najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva) propisane Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Također treba izbaciti dio koji govori "- završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja.". Zbog čega obrazujemo stručnjake ako svatko tko završi bilo koji studij može upisati tečaj knjižničarstva od 6 mjeseci i smatrati ga jednako profesionalnim kao oni koji su studirali knjižničarstvo i/ili informacijske znanosti 3 ili 5 godina? Tako možemo onda uvesti i tečaj za doktore, gdje ćemo svi pozavršavati ekonomiju, a onda se zaposliti u bolnici i u roku od 3 godine završiti tečaj medicine u trajanju od 6 mjeseci i biti jednaki u zvanju kao i oni koji su studirali medicinu 5 ili više godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
457 Dajana Rados Članak 5., 24. Likovna kultura Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti temeljem izdanih dopusnica MZOS-a, a nazivi koji se stječu završetkom istih uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine 50/2015). Smatramo da zanimanje magistar/magistra likovne pedagogije ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Zbog navedenih razloga smatramo da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u srednjim školama u području likovne umjetnosti i svim srodnim područjima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
458 ante antić Članak 5., 24. Likovna kultura Čl.5. točka 26.-Posebni programi Potrebno je uvrstiti zvanje dipl.defektolog-socijalni pedagog, jer su osposobljeni za rad s učenicima s određenim teškoćama u razvoju, a koji se također mogu školovati po posebnom programu. Predlažem da ih uvrstite kao što je to u točki 27. istog članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
459 Tihana Perić Članak 5., 24. Likovna kultura Poštovani, potpuno je neprihvatljivo zaposliti osobu bez kvalifikacija na bilo koje radno mjesto koje zahtjeva odgovarajući stupanj obrazovanja pa zašto bi to onda trebalo bilo u redu za školske knjižnice?! Komentar se odnosi na odredbu koja propisuje vrste obrazovanja za stručne suradnike knjižničare („završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja.“) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
460 Ivana Kramar Članak 5., 24. Likovna kultura STRUČNI SURADNIK KNJIŽNIČAR Poštovani, pohvalna je inicijativa izrade novog Pravilnika u kojem će se, između ostalog, definirati i vrsta obrazovanja potrebna za stručnog suradnika knjižničara u osnovnoj i srednjoj školi. Osjećam potrebu sudjelovati u javnoj raspravi s nekoliko komentara, koji su vezani za članak 5. i članak 8. ovog Nacrta, a odnose se na vrstu obrazovanja prije navedenog stručnog suradnika. Također, nadam se da će se prije donošenja konačne verzije Pravilnika napraviti sve potrebne korekcije i nadopune, a koje su se ovdje navodile. Najprije, u ovome Nacrtu za stručnog suradnika knjižničara za osnovnu i srednju školu navedena su zvanja potrebna za radno mjesto istog (za neka je upozoreno da se trebaju uvrstiti), međutim, u Nacrtu postoji razlika i to na način da je kod osnovnoškolskih knjižničara citiran i dio Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/2011, 16/14 i 60/14) dok se isti ne nalazi kod srednjoškolskih. Zašto je to tako napravljeno kad knjižničari za osnovnu i srednju školu trebaju imati istu vrstu obrazovanja? Naime, sukladno odredbama članka 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Nadalje, sukladno odredbama članka 34. Zakona o knjižnica (NN 105/97, 05/98, 104/00, 69/09) i članka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/2011, 16/14 i 60/14) definirani su uvjeti i način stjecanja temeljnih stručnih zvanja za zvanje diplomirani knjižničar: – završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, odnosno studij knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, – završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja, te – položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara. Prema navedenom i nažalost, sporni je dio koji se odnosi na dodatno stjecanje kompetencija jer se isti zloupotrebljava i istim se manipulira prilikom zapošljavanja u školskim knjižnicama. „Rupa u zakonu“, tj. nigdje nije izričito definirano da prednost pri zapošljavanju na temelju javnog natječaja imaju stručnjaci, dovodi do toga da se u školama na radno mjesto stručnog suradnika knjižničara uzimaju nestručne osobe uz uvjet da u zakonskom roku steknu potrebne kompetencije, premda se na isti natječaj javilo čak deset i više stručnjaka. Apsurd je već taj da stručnjaci nemaju nikakvu zakonsku prednost, a apsurd nad apsurdima pak je da je takvo zapošljavanje, svima onima u čijoj je nadležnosti utvrđivanje nezakonitosti, po zakonu i nepostojanje sankcija za isto. Brojni su primjeri nezakonitosti, a o nekima se pisalo i u medijima. To je poražavajuća, neprihvatljiva i krajnje sramotna degradacija jedne struke! Na kraju, kao što je već i navedeno u prijašnjim komentarima, neka u budućem Pravilniku budu navedena ili sva zvanja ili citirane samo odredbe Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Ukoliko će se odlučiti za ovo drugo, predlažem da se obavezno uvrsti (analogno odredbama Prijedloga Zakona o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama, koje će biti na snazi ukoliko i kad navedeni bude donesen) – da se iznimno može zaposliti nestručna osoba ako se na ponovljeni natječaj ne javi stručna osoba. S poštovanjem, Ivana Kramar Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
461 Mirko Marković Članak 5., 24. Likovna kultura Usklađivanje s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, članak 14. stavak 1.. iza riječi. ''knjižničar'' naveden je i ''zdravstveni radnik'' (potrebno dodati u Pravilnik - ili ubuduće, ako nije izmijeniti u DPS). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
462 Sara Kulić Članak 5., 24. Likovna kultura 27.(2)4. Stručni suradnik knjižničar Dio "- završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja." u potpunosti treba izbaciti. Neprihvatljiva je mogućnost zapošljavanja ljudi sa neodgovarajućom spremom uz mogućnost naknadnog upisivanja studija i stjecanja kompetencija kada postoji dovoljan broj ljudi sa završenim studijem i odgovarajućim zvanjem. Osim što se time degradira struka (na taj način 3 godine nestručna osoba radi u knjižnici?!), otvara se prostor za manipulacije pri zapošljavanju a stručni kadar često ostaje bez prilike za zapošljavanje bez obzira na stečeno zvanje i stručnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
463 Andrea Katavić Članak 5., 24. Likovna kultura Članak 5. stavak 2. točka 4. Nacrta Pravilnika (stručni suradnik knjižničar) sadrži jednu zastarjelu i (za cijelu zajednicu stručnih knjižničara) sramotnu odredbu koju treba OBAVEZNO izbaciti iz ovog Pravilnika. Riječ je o odredbi u tablici koji propisuje uvjete, a glasi „završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja.“ Naime, uz mnoštvo kompetentnih, visokoobrazovanih stručnjaka proizašlih iz redovnih knjižničarskih sveučilišnih studija, potpuno je nepotrebna odredba koja dopušta i zapošljavanje osoba neknjižničarskog usmjerenja uz mogućnost stjecanja ECTS-a iz temeljnih knjižničarskih predmeta, i to unutar 3 godine nakon zapošljavanja. Na radno mjesto stručnog suradnika knjižničara MORA biti zaposlena osoba koja je sve potrebne kompetencije stekla PRIJE ZAPOŠLJAVANJA, a ne nakon. U suprotnom, takva odredba omalovažava sve kvalificirane stručnjake, postaje predmetom iskorištavanja „rupa u zakonu“ sa svrhom zapošljavanja nekvalificiranih osoba, a time dovodi u pitanje i kvalitetu i stručnost djelatnika unutar obrazovnog sustava. Dok god se ovaj sporni dio ne makne iz Pravilnika, izazivat će negodovanje cijele knjižničarske zajednice te ćemo i dalje biti svjedoci krajnje nepoštenih zapošljavanja koja se ne mogu pobiti nikakvim žalbama, peticijama niti inspekcijama dok god se netko može pozvati na navedeni dio Pravilnika koji takve manipulacije dopušta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
464 Ministarstvo kulture Članak 5., 24. Likovna kultura Čl. 6, t. 27(4) Uz sve ovdje navedeno upozoravam na činjenicu da stručni suradnik knjižničar u osnovnoj školi stječe zvanje tek položenim stručnim ispitom prema Zakonu o knjižnicama (NN 105/97, 05/98, 104/00, 69/09) i Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Prof. dr. sc. Daniela Živković Predsjednica Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskom zvanju Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
465 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 24. Likovna kultura Za LIKOVNU KULTURU DODATI: 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Likovna kultura 2. Kod magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Likovna kultura)/Učiteljski studij s modulom Likovna kultura DODATI *Modul je razvidan iz Dopunske isprave o studiju Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
466 Nives Skura Članak 5., 24. Likovna kultura Komentar vezan za Članak 5. / 24. Likovna kultura Smatram da u Pravilnik treba ugraditi kvalifikaciju diplomirani dizajner / magistar dizajna, budući da se na Studiju dizjana pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stječe dovoljno znanja, vještina i kompetencija za izvođenje nastave u osnovnim školama. Svakako uz postojeću kvalifikaciju potrebno je steći i dodatnu potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju pri visokoškolskoj ustanovi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
467 Rudolf Scitovski Članak 5., 24. Likovna kultura Primjedbe na članak 5. stavak 2. točka 4. Nacrta Pravilnika Na popis zvanja potrebnih za rad u osnovnoškolskim knjižnicama smatramo da je potrebno uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije te zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije. Studenti koji završe preddiplomski studij Informatologije i diplomski studij Informatologije ili dvopredmetni diplomski studij Informatoglogije i informacijske tehnologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u potpunosti su obrazovani za rad u školskoj knjižnici te imaju potrebne formalne uvjete (najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva) propisane Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Kada su u pitanju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije koje su potrebne za rad u školskoj knjižnici (sukladno čl. 105., st.12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14), studenti koji imaju završenu Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičku izobrazbu to dokazuju zasebnim dokumentom izdanim od strane Filozofskog fakulteta u Osijeku ili neke druge ustanove u kojoj su stekli takve kompetencije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
468 Sanja Gašparović Članak 5., 24. Likovna kultura Izbacite u potpunosti ovaj dio iz teksta za stručne suradnike knjižničare, jer je suvišan i uvredljiv za svatkoga tko je završio redovno studij bibliotekarstva:" završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja." Knjižničari se godinama ne mogu zaposliti, jer se uredno zapošljavaju ljudi koji nemaju odgovarajuću struku i tek po zaposlenju upisuju fakultet bibliotekarstva. To ne bi trebalo biti moguće, jer nas ima sasvim dovoljno. Ta je mogućnost maknuta za srednju školu i maknite je i za osnovnu školu, jer se time samo pogoduje ravnateljima da zapošljavaju nestručnjake. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
469 Hrvatsko knjižničarsko društvo Članak 5., 24. Likovna kultura Sekcija za školske knjižnice HKD-a podržava Nacrt pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu, ali smaramo da je neprihvatljivo da se na radno mjesto knjižničara zapošljavaju ljudi sa neodogovarajućom visokom stručnom spremom i da ih se onda upućuje na diplomski studij iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja. To otvara prostor za manipulacije i time se uskraćuju prava diplomiranim knjižničarima kojih ima na tržištu rada te naglašavamo da Pravilnik o stručnoj spremi u OŠ ne može i ne smije biti suprotan Zakonu o knjižnicama čl. 34 i Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
470 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split Članak 5., 24. Likovna kultura Nedopustivo je da u vrijeme kada imamo i višak diplomiranih knjižničara s mnogo znanja i stručnosti, i dalje postoji odredba kojom se dopušta zapošljavanje nestručnih osoba te manipulacija zakonkim i pravnim aktima kako bi se zapošljavalo "podobne". To je sljedeća odredba: - završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
471 Josipa Baumhak Članak 5., 24. Likovna kultura STRUČNI SURADNIK STRUČNJAK EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOG PROFILA Poštovani, u ovome članku izostavljena je titula profesor socijalni pedagog. Nadam se da se radi o omašci te da ćete istu ispraviti uvrštavanjem navedene titule. S poštovanjem, Josipa Baumhak Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
472 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti Članak 5., 24. Likovna kultura Na popis zvanja potrebnih za rad u knjižnicama osnovnih škola (stručni suradnik knjižničar) nužno je uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije te zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije. Studenti koji završe preddiplomski studij Informatologije i diplomski studij Informatologije ili dvopredmetni diplomski studij Informatoglogije i informacijske tehnologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u potpunosti su obrazovani za rad u školskoj knjižnici te imaju potrebne formalne uvjete (najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva) propisane Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Kada su u pitanju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije koje su potrebne za rad u školskoj knjižnici (sukladno čl. 105., st. 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14), studenti koji imaju završenu Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičku izobrazbu to dokazuju zasebnim dokumentom izdanim od strane Filozofskog fakulteta u Osijeku ili neke druge ustanove u kojoj su stekli takve kompetencije. Studijski programi navedenih studija, s detaljnim popisom i opisom svih predmeta, dostupni su na mrežnim stranicama Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku http://www.ffos.unios.hr/infoznanosti/studijski-programi Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet u Osijeku Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
473 Kristina Pongrac Članak 5., 24. Likovna kultura MAGISTAR/MAGISTRA PRIMIJENJENE UMJETNOSTI tokom dodiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija primijenjene umjetnosti na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci prema izvedbenom planu stječe 60 ECTS bodova (po godini studiranja) i znanja iz crtanja, crtanja anatomije, crtanja akta, eksperimentalnog crtanja, projektiranja oblika, temelja oblikovanja, uvoda u povijest likovne umjetnosti, teorije i prakse umjetničke kritike, osnova fotografije, osnova dizajna, osnova informatike, multimedijskih sustava, filozofije umjetnosti, teorije prostora, tehnologije iz odabranog smjera – grafike, slikarstva ili kiparstva, zatim prema odabiru kolegija - tipografije, računalne grafike, mozaika, scenografije, oblikovanje nakita, video, kostimografija i moda, staklo, keramika itd., prema čemu stječe odgovarajuću vrstu potrebnog stručnog znanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka. Zbog toga bi se zvanje magistra primijenjenih umjetnosti trebao uvrstiti u b) popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u osnovnim i srednjim školama u području likovnih umjetnosti i srodnih područja zanimanja. Naravno, uz završeno potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
474 OŠ Matija Antun Reljković, Cerna Članak 5., 24. Likovna kultura Poštovani, uočili smo da kod stručnog suradnika stručnjaka edukacijsko - rehabilitacijskog profila nije navedena stručna sprema "Profesor socijalni pedagog" te smatramo da bi istu trebalo uvrstiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
475 Sveučilište u Zadru Članak 5., 24. Likovna kultura Točku 4. (Stručni suradnik knjižničar) treba preurediti na način da se u tablici ili navode nazivi zvanja iz svih akreditiranih studijskih programa u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti na kojima se obrazuju knjižničari u RH, ili se bez tablice navode samo odredbe Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14) kojim je reguliran ulaz u profesiju knjižničar. Naime, ulazak u profesiju knjižničar definiran je navedenim pravilnikom, bez obzira što se izlazna zvanja koja daju pojedini sveučilišni studiji razlikuju. Navodimo primjer studijskog programa Informacijske znanosti koji daje zvanje magistar/magistra informacijskih znanosti, a studenti stječu potrebnih 60 ECTS-a iz temeljnih predmeta knjižničarstva koji su definirani člankom 3. navedenog pravilnika. Napominjemo da se radi o sveučilišnom studiju na kojem se obrazuju redovni studenti. Iste uvjete iz Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci potrebno je navesti u članku 8. ovog nacrta, u kojem su (samo neka) zvanja navedena lijevo, dok se ovdje uz njih navodi i konkretan naziv studijskog programa – treba uskladiti jer su uvjeti za školskog knjižničara jednaki i u osnovnoj i u srednjoj (općoj ili strukovnoj) školi. Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
476 Ivana Vladilo Članak 5., 24. Likovna kultura 27.(2)4. Stručni suradnik knjižničar Danas, kad imamo hiperprodukciju stručnih knjižničara kroz različite studijske programe, dodatak o mogućnosti zapošljavanja nestručnjaka uz obvezu stjecanja propisane stručne spreme u roku od 3 godine, besmislen je. Svjedoci smo žalosne činjenice da stručnjaci ostaju bez posla jer postojeći Pravilnik, a čini se prema Nacrtu prijedloga i budući, ostavlja prostor za manipulaciju i ravnateljsko zbrinjavanje po vezi i poznanstvima. Moguće se time pogoduje i različitim instant programima i tečajevima knjižničarstva? Obzirom da spornog dodatka kod srednjoškolskih knjižničara nema, pitanje je i po kakvom je kriteriju učinjena ta razlika? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
477 Vanja Markovic Članak 5., 24. Likovna kultura U glavi 26 i 27 nije navedena stručna sprema prof. rehabilitator. Također, nema zasebnog dijela koji govori o posebnim ustanovama u kojima se školuju učenici s većim teškoćama u razvoju (a koje postoje kao osnovne, srednje ili kombinirane ustanove). Samim tim, u popisu stručnih suradnika izostao je "Stručni suradnik edukacijski rehabilitator u funkciji pedagoga" koji postoji u svim posebnim ustanovama u kojima se školuju učenici s većim intelektualnim teškoćama (škole i centri za odgoj i obrazovanje). Izostao je i stručni suradnik kineziterapeut te stručni suradnik socijalni djelatnik, oboje vrlo važni članovi tima posebne ustanove Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
478 Claudia Tarle Članak 5., 24. Likovna kultura Potpuno je neprihvatljivo, da uz tri fakulteta koja obrazuju stručnjake (radno mjesto stručnog suradnika knjižničara u osnovnoj školi), ostaviti otvorenu mogućnost da se na tom mjestu zaposli netko bez kvalifikacija, uz uvjet da to napravi naknadno. Ne samo što je porazno za struku, nego je i predmet ozbiljnih manipulacija pri zapošljavanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
479 Miljenka Župan Članak 5., 24. Likovna kultura U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, U ČLANKU 5. U TOČKAMA 1., 2., 4., 13., 14. 16. (PRIRODA), 19., 20., 23. I 24. (PREMDA SE ovo o čemu pišem i što predlažem ČINI SITNICOM) PREDLAŽEM DA SE NAZIVLJE U PRAVILNIKU USKLADI S IZDANIM DIPLOMAMA jer bi iz ove "sitnice" (nesklada između onog što piše u pravilniku i onog što piše u diplomama učitelja) mogli nastati NESAGLEDIVI PROBLEMI za učitelje razredne nastave koji su diplomirali razrednu nastavu s pojačanim predmetom, a koji su se, u međuvremenu, itekako dokazali u praksi. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: tekst/titula u Pravilniku trebao bi glasiti: "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike) - ov zato što tako piše u diplomama tih učitelja, pa moraju ući u Pravilnik jer rade već više od 15 godina u našim školama. VAŽNA NAPOMENA: Do uvođenja bolonjskog procesa i novog zakona o visokoškolskom obrazovanju, učitelji razredne nastave studirali su dvopredmetno (razrednu nastavu i još jedan predmet) i dobivali odgovarajuće naslove/titule diplomiranog učitelja s formulacijom o predmetu koji su studirali uz razrednu nastavu. U dodiplomskim potvrdama diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom/programom iz hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike, pisalo je (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PREDMETOM . . ."; U DIPLOMAMA diplomiranih učitelja s programom navedenih predmeta piše (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike). Zbog ovakvog nesklada u formulacijama u zakonu, pravilnicima i diplomi, neki su učitelji imali velikih problema u procesu polaganja stručnog ispita, u priznavanju stručne spreme (viša ili visoka) i sličnih problema - sve sam to vidjela u 36 godina rada kao pedagog. Zato predlažem usklađivanje nazivlje iz Zakona, Pravilnika i stečenih diploma, izdanih od strane ovlaštenih fakulteta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
480 Mirjana Horvat Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, podržavajući prethodno navedene komentare o (namjerno ili nenamjerno) izostavljenom nazivu diplomiranog crkvenog glazbenika-profesora crkvene glazbe/mag. crkvene glazbe u Nacrtu pravilnika, iskreno se nadam Vašem uvažavanju tih komentara i uvrštavanju spomenutih naziva u Pravilnik. Diplomirani crkveni glazbenici itekako su kompetentni za glazbeno-pedagoški rad i poučavanje u općeobrazovnim osnovnim i srednjim školama te osnovnim i srednjim glazbenim školama. dr. sc. Mirjana Horvat, učiteljica GK u OŠ Brestovec Orehovički i OŠ Belec Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
481 Hrvatsko muzikološko društvo Članak 5., 23. Glazbena kultura Članak 5. st. 23. Glazbena kultura u osnovnim školama U nastavi Glazbene kulture apsolutnu prednost valja dati akademski obrazovanim stručnjacima s područja glazbene pedagogije, a druge stupnjevati kako je dolje predloženo. Prijedlog: 5. 23. Glazbena kultura a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) sveuč. prvost. (bacc.) glazbene pedagogije sveuč. prvost. (bacc.) teorije glazbe; sveuč. prvost. (bacc.) glazbene teorije diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom Glazbena kultura nastavnik glazbene kulture koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
482 Tina Pajdaš Članak 5., 23. Glazbena kultura Glazbenu kulturu trebaju predavati isključivo stručni profesori, nastavnici ili magistri. Diplomirani učitelji razredne nastave nisu kompetentni za to. Kolegiji koje oni završavaju su na nivou završene osnovne glazbene škole, jednim manjim dijelom dodiruju srednju glazbenu školu i jednim dijelom program glazbene kulture u osnovnoj školi. Prevelika je razlika u znanju i vještinama. Izjednačavanjem profesora glazbene kulture (nastavnika i magistra) s učiteljima razredne nastave poništavate potpuno studij glazbene kulture ,glazbene pedagogije, teorije glazbe, muzikologije....Diplomirane učitelje razredne nastave treba maknuti s liste . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
483 Filip Aver Jelavić Članak 5., 23. Glazbena kultura . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
484 Ana Zlatunić Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, kao i ostali kolege diplomirani crkveni glazbenici – profesori crkvene glazbe, smatram da smo nepravedno i, iskreno se nadam, slučajno i nenamjerno izostavljeni iz popisa predavača u osnovnim i srednjim općeobrazovnim školama te osnovnim i srednjim glazbenim školama. Temeljem popisa položenih predmeta smatram da imamo itekako dobre kompetencije za rad u navedenim institucijama. S nadom u pozitivan ishod, srdačno Vas pozdravljam! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
485 Klub studenata muzikologije "fusNota" Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, na početku bismo vam htjeli skrenuti pozornost na nedosljednost i nepreciznost u navođenju akademskih naziva. Potrebno je precizno navesti sve službene akademske nazive koji su se do sada mogli steći na području RH kako nitko s punopravnom stručnom spremom ne bi imao poteškoća pri zapošljavanju. Nadalje, predloženo stupnjevanje kompetencija smatramo neprimjerenim te predlažemo sljedeće: a) prednost pri zapošljavanju: - glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): - glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta - kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor - dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent - muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije - mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenik c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) - sveuč. prvost. (bacc.) glazbene pedagogije - sveuč. prvost. (bacc.) teorije glazbe; sveuč. prvost. (bacc.) glazbene teorije - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom Glazbena kultura - nastavnik glazbene kulture koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
486 Katarina Margetić Članak 5., 23. Glazbena kultura S radnim iskustvom u glazbenoj školi na mjestu učitelja harmonike te na mjestu korepetitora i osam godina radnog iskustva u osnovnoj školi na mjestu učitelja glazbene kulture, smatram da prof. crkvene glazbe mogu i trebaju predavati glazbenu kulturu u osnovnim školama jer su prema stečenom znanju i položenim ispitima kompetentni za obavljanje posla učitelja glazbene kulture. Bilo bi lijepo pogledati dugogodišnje rezultate svih zaposlenih na mjestu učitelja glazbene kulture i na temelju učinjenoga oblikovati nova radna mjesta. Vjerujem da bi u osnovnim školama te glazbenim školama bilo mjesta za sve akademski obrazovane glazbenike. Zahvaljujem. Katarina Margetić, voditelj županijskog vijeća Virovitičko-podravske županije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
487 Marijo Ožaković Članak 5., 23. Glazbena kultura Zaista velika degradacija. Upravo sam poslao svoje mišljenje i na 24 sata u pismu. Očekivao sam bolje razumijevanje od nove vlade, a ovo što su sad napravili profesorima crkvene glazbe je totalni režimizam. Ja jesam po struci instrumentalist, ali po svemu sudeći da sad nema više ni smisla davati komentar i tražiti da se i nas izjednači s ostalim strukama u pravilniku odn. zakonu o stručnim spremama kad su iz pravilnika izbacili profesore crkvene glazbe. Jer kad netko tko nije završio ni dana ni osnovne ni srednje glazbene naobrazbe i ima završen studij učitelja RN s pojačanim predmetom glazbena kultura, stoji kao stručnjak iznad profesora crkvene glazbe ili profesora violine, trube, glasovira i sl., o tome očito više ne treba raspravljati. Po tome se vidi kamo naše školstvo ide i na što je spala naša glazbena kultura u osnovnim školama. Nemam ništa protiv svojih kolega muzikologa, glazbenih pedagoga i sl., ali uvjerio sam se da mnogi učitelji, koji su polazili pedagoške akademije 90-ih godina prošlog stoljeća, ne znaju odsvirati niti jedan ton na bilo kojem glazbalu, a sviranje je sastavni i glavni dio glazbene naobrazbe u OŠ. Najlakše je pustiti inegrirane CD i ostale medije i pustiti učenike da sami hvataju intonaciju i bore se s pretjerano glasnim reprodukcijama. To čine mnogi učitelji razredne nastave, a pogotovo oni koji su upisivali pojačani predmet jer na pedagoškoj akademiji nisu stekli dovoljno znanja kao što je to slučaj s polaznicima instituta ili muzičke akademije. I zašto su onda oni u istom rangu s nama, zbog čega smo mi "gulili" 4-6 godina kad smo sve to mogli i bez osnovne i srednje glazbene škole završiti u dvije? Smatram da su, prema količini gradiva koje se radi u osnovnim školama, i instrumentalisti profesori stručniji od njih jer smo i mi imali solfeggio, harmoniju, povijest glazbe itd., a što je najvažnije direktno smo vezani za skupno muziciranje kao najvažniji faktor glazbenog obrazovanja u OŠ. Apeliram na stručnjake u sastavljanju pravilnika da ga još jednom promotre i po mogućnosti izmijene te vrate profesorima crkvene glazbe njihov status, a isto tako da daju i nama instrumentalistima profesorima mogućnost pri zapošljavanju u osnovnim školama jer nam je zaista velika težina naći posao u glazbenim školama koje su već popunjene kadrovima. Hvala! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
488 Ana Janković Članak 5., 23. Glazbena kultura Apsurdno je da su u Nacrtu novog Pravilnika profesori crkvene glazbe izostavljeni sa popisa zanimanja koja mogu u osnovnim školama predavati glazbenu kulturu. Uzevši u obzir širinu naobrazbe i izrazito zahtjevan studij njihove kompetencije su neupitne što pokazuju brojni diplomirani profesori crkvene glazbe kroz svoj višegodišnji rad. Iskreno se nadam da je riječ o slučajnom izostavljanju te da će propust biti ispravljen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
489 Sanja Kiš Žuvela Članak 5., 23. Glazbena kultura 5. 23. Glazbena kultura a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenik c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) sveuč. prvost. (bacc.) glazbene pedagogije sveuč. prvost. (bacc.) teorije glazbe; sveuč. prvost. (bacc.) glazbene teorije diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom Glazbena kultura nastavnik glazbene kulture koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
490 Matea Petrić Članak 5., 23. Glazbena kultura Kao diplomirani crkveni glazbenik radim u osnovnoj školi već godinama te me kao i mnoge kolege zabrinjava činjenica da naš status namjerno ili nadam se nenamjerno nije do kraja razjašnjen. Vjerujem da će se ovaj previd brzo razjasniti. Mislim da bi mi trebalo ovdje previše mjesta kako bi napisala što smo sve kolege diplomirani crkveni glazbenici unazad 20 i više godina napravili na području svih županija u Hrvatskoj. Vjerujem da možemo napraviti još više i u srednjim školama. Pozdrav svim kolegama i kolegicama Matea Petrić OŠ K.Š. Đalskog Donja Zelina Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
491 Sandra Crnogorac Članak 5., 23. Glazbena kultura Temeljem uvida u novi prijedlog Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu, izražavam svoje duboko razočaranje, nevjericu i neslaganje sa člankom 105. stavka 6. točke a) Zakona, u kojem stoji da nastavu glazbene kulture u osnovnoj školi više ne može izvoditi profesor crkvene glazbe. Naime, od kuda je došla ideja da se nakon dvadeset godina važećeg Pravilnika (NN br. 47/1996. i 56/2001.), iz čistog mira i prethodne najave iz osnovne škole kao stručni kadar izbace profesori crkvene glazbe. Dvadeset godina smo bili stručni i kompetentni, a sad odjednom više nismo. Ne znam tko je tu lud?? Kao profesor crkvene glazbe, sa položenim stručnim ispitom, 11 godina staža rada u osnovnoj školi, razredništva, vođenja dječjeg zbora, udaraljkaške grupe, vođenja zbora djelatnika OŠ Poliklinike Suvag, položenim verbotonalnim seminarom za rad s djecom oštećenog sluha i govora, pisanjem recenzije i priručnika za 7. razred za glazbenu kulturu u izdanju ŠK, te koautorstvo u izdavanju najnovije knjige "Vrtuljak igara" u izdanju ŠK, te međunarodnim nagradama sa MPZ "Nada" i izdavanjem kompaktne ploče, nisam više stručna i poželjna u ovom novom pravilniku. DOISTA NE RAZUMIJEM GDJE JE NESTALA MOJA KOMPETENCIJA ZA RAD SA DJECOM U OSNOVNOJ ŠKOLI??? Nadam se da će se ovaj previd bio on slučajan ili namjeran ispraviti. S poštovanjem, Sandra Crnogorac, profesor crkvene glazbe Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
492 Sandra Ivančić Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, mišljenja sam da se učitelji razredne nastave s pojačanom metodikom Glazbene kulture nikako ne bi smjeli izjednačavati sa predmetnim učiteljima/nastavnicima GK/GU. Razlog tome je vrlo jednostavan i jasan: budući da se za upis na učiteljski studij ne traži nikakav prijemni ispit niti provjera sluha kandidata, upitno je mogu li takvi kandidati (budući učitelji) uopće steći kompetencije za izvođenje nastave Glazbene kulture čak i u razrednoj nastavi. Stoga ih nikako ne bi trebalo izjednačavati s predmetnim nastavnicima GK/GU. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
493 Ružica Rašpolić Članak 5., 23. Glazbena kultura Mišljenja sam da „diplomirani crkveni glazbenik-profesor crkvene glazbe“ i „magistar crkvene glazbe-glazbene pedagogije“ podjednako predstavljaju dio sustava osnovne glazbene naobrazbe. Oba navedena profila glazbenika tijekom svog studija bivaju oblikovani, kako glazbeno reproduktivno, tako i kroz opsežnu skupinu pedagoško – didaktičko – metodičke skupine sveučilišnih predmeta. Što se tiče problematike razredne nastave sa pojačanim programom iz Glazbene umjenosti, mišljena sam da takvi diplomirani nastavnici doista ne bi smjeli imati primarnu kompetenciju za nastavu glazbene umjetnosti, pogotovo ne u višim razredima osnovne škole, kao i na srednjim školama. Razlog je vrlo jednostavan. Pri upisu na studije Razredne nastave, kandidat ne pristupa razredbenom postupku, a od istog se ne traži da ima razvijen unutarnji sluh. Ukoliko mu zakon omogućuje da (i pod tim okolnostima) upiše studij – isti mu osigurava pravo da taj studij i završi. A nastavnik iz predmeta Glazbena umjetnost koji ne posjeduje glazbeni sluh, realno gledano, nije uopće poveziv sa bilo kakvom nastavom glazbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
494 Klaudija Vidović Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, kao voditeljica ŽSV-a učitelja glazbene kulture Međimurske županije, imam potrebu a smatram i svojom dužnošću, izreći svoj stav glede izostavljanja Diplomiranih crkvenih glazbenika iz ovog prijedloga Pravilnika. Pridružujem se svim kolegama koji kao i ja jedino mogu misliti i nadati se da se radi o slučajnoj pogrešci, a nikako namjernoj. Profesori crkvene glazbe su visoko glazbeno školovane i samim time itekako kompetentne osobe za obavljanje svih poslova glede Glazbene kulture u osnovnim, pa tako i Glazbene umjetnosti u srednjim školama. Molim sve cijenjene ljude koji su na poziciji da mogu ispravno postavljati stvari glede obrazovanja i stručnosti da poslušaju i čuju komentare mojih kolega glazbenika, ( profesora crkvene glazbe) koji ovdje iznose svoje stavove, mišljenja i ispravno reagiraju pitajući: "Zašto i njih nema u novom pravilniku??" Vjerujem i nadam se da je ovo samo mala omaška koja se dogodila slučajno i koja će nakon ove javne rasprave biti ispravljena. Srdačno i sa štovanjem, Klaudija Vidović, OŠ Jože Horvata Kotoriba Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
495 Lahorka Miler Članak 5., 23. Glazbena kultura Smatram da je došlo do propusta te predlažem da se Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja, stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu dopuni slijedećim izmjenama: 23. Glazbena kultura Sukladno čl. 105. Stavak 6. točke a) Zakona: - diplomirani crkveni glazbenik čl. 6 Srednje škole - za nastavnika glazbene umjetnosti - diplomirani crkveni glazbenik čl. 9 Glazbene i plesne škole - za nastavnika predmeta 8) Solfeggio - diplomirani crkveni glazbenik 9) Glasovir - diplomirani crkveni glazbenik 10) Korepeticija - diplomirani crkveni glazbenik 12) Glazbena umjetnost - diplomirani crkveni glazbenik Osnovne glazbene škole 1) Solfeggio - diplomirani crkveni glazbenik 2) Teorija glazbe - diplomirani crkveni glazbenik 3) Glasovir - diplomirani crkveni glazbenik 21) Skupno muziciranje - diplomirani crkveni glazbenik 22) Korepeticija - diplomirani crkveni glazbenik Srednje plesne škole 9) Glasovir – diplomirani crkveni glazbenik 10) Korepeticija – diplomirani crkveni glazbenik 13) Glazbena umjetnost - diplomirani crkveni glazbenik Srednje glazbene škole: 1) Glazbena umjetnost - diplomirani crkveni glazbenik 5) Povijest glazbe - diplomirani crkveni glazbenik 8) Dirigiranje - diplomirani crkveni glazbenik S poštovanjem, Lahorka Miler Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
496 Dubravka Vukovarac Članak 5., 23. Glazbena kultura Ne znam radi li se o slučajnosti,ali je zapravo vrlo simptomatično kako se netko iz nekog ureda može zaigrati zapravo osnovnim ljudskim pravom,a to je pravo na rad.Završetkom studija na Institutu za crkvenu glazbu,stažiranjem i polaganjem stručnoga ispita,kao i stalnim usavršavanjem, mi crkveni glazbenici smo itekako kompetentni u poslovima koje obavljamo,od rada na fakultetima,srednjim školama kao neki od mojih kolega,posebnim ustanovama ,poput ustanove "Vinko Bek" ili poput mene koja već 16 godina naporno radim u dvjema osnovnim školama.Mislim da svi mi imamo pravo znati koja je to osoba,imenom i prezimenom,ili neka stručna komisija to učinila i dovela u pitanje našu stručnost i naše pravo na rad koje po zakonu imamo.Mislim da to ne bi trebao biti problem u ovako transparentnoj državi.Pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
497 GŠ Josipa Hatzea Članak 5., 23. Glazbena kultura Brisati: diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom glazbene kulturom Dodati: magistar muzike – dirigent magistar muzike - kompozitor Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
498 Krunoslav Lajtman Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, na poslovima učitelja glazbene kulture u osnovnim školama, na neodređeno i već godinama, rade profesori crkvene glazbe, a sukladno odredbama Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.). Navedeno zvanje nije navedeno u ovom Nacrtu Pravilnika. Bez obzira na to radi li se o slučajnom ili namjernom propustu, argumentirano tražimo da se ispravi isti uvrštavanjem našeg zvanja u Pravilnik. S poštovanjem, Krunoslav Lajtman, diplomirani crkveni glazbenik - profesor crkvene glazbe Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
499 Adam Vidović Članak 5., 23. Glazbena kultura Podržavam sve koji se zalažu da diplomirani crkveni glazbenici i dalje ostanu stručni kadar za učitelje glazbene kulture u osnovnoj školi. Ne znam radi li se o slučajnom propustu (njem. Schlamperei) ili namjernom izostavljanju. U oba slučaja bilo bi lijepo doznati tko stoji iza toga i da za sve eventualne promjene u odnosu na dosadašnji Pravilnik dobijemo objašnjenje. Javna rasprava ima smisla samo ako se vide argumenti s obje strane i ako se zna tko ih iznosi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
500 Lući Vrtodušić Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, Čitajući vaš Nacrt prijedloga za rad u osnovnoj školi stječe se dojam nelogičnosti oko kadra koji je stručan za rad u istoj.Bivši i sadašnji studenti Instituta za crvenu glazbu su itekako stručne osobe kojim se omogućilo polaganje stručnog ispita.Ovim nacrtom se naše zvanje i znanje degradira ,te lijepo molim da se uzme u obzir budućnost generacija svih kolega i da se ispravi očito nenamjerna pogreška. Pozdrav,Lući Vrtodušić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
501 Josipa Kraljić Članak 5., 23. Glazbena kultura Slučajan propust ili ne, važno je da Diplomirani crkveni glazbenik bude uvršten u Nacrt prijedloga za rad u osnovnoj školi, također u plesnoj ili baletnoj školi. Za sada četiri profesora Crkvene glazbe rade na Učiteljskim fakultetima, neki i s doktoratom iz Glazbene pedagogije. Također i u Baletnoj školi, gdje je za našu dragu kolegicu donesen Presedan da se u natječaj za rad na neodređeno vrijeme uvede i dipl.Crkveni glazbenik. Sve to ide u prilog profesorima crkvene glazbe i govori o njihovim kompetencijama za rad u osnovnim i drugim školama. Još da napomenem (vidim da se vodi velika rasprava o tome), studij razredne nastave s pojačanim predmetom Glazbena kultura ne postoji već godinama (barem ne u Zagrebu) pa nije jasno kako se našao u Nacrtu prijedloga, a profesor crkvene glazbe izostavljen. Molim mjerodavne da svakako razmisle i isprave učinjenu pogrešku. Srdačan pozdrav, Josipa Kraljić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
502 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 23. Glazbena kultura NADOPUNA 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Glazbena kultura Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
503 OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, uočili smo da u članku 5. kod predmeta Glazbena kultura nedostaje zvanje profesor crkvene glazbe. Prema još uvijek važećim Pravilnicima osobe s navedenim zvanjem stručne su obavljati posao učitelja glazbene kulture pa tražimo da tako ostane i u novom Pravilniku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
504 Mirna Grgec-Pajić Članak 5., 23. Glazbena kultura Hvala svima na pokrenutoj raspravi u vezi statusa diplomiranog crkvenog glazbenika-profesora crkvene glazbe. Nejasno je zašto je to zanimanje u Nacrtu nestalo s popisa. Stvarno se nadam da je riječ o slučajnom propustu. Molim mjerodavne da razmotre sve navedene komentare i iznesene činjenice i da će vratiti to zanimanje na popis onih koji mogu predavati glazbenu kulturu u osnovnog školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
505 Jelena Ivaci Članak 5., 23. Glazbena kultura Pridružujem se navedenim komentarima i primjedbama vezano uz izostavljanje zvanja diplomirani crkveni glazbenik - profesor crkvene glazbe u prijedlogu novog Pravilnika uz iskrenu nadu da je riječ o slučajnom propustu te da će mjerodavni i odgovorni uzeti u razmatranje navedene primjedbe i argumente te ostaviti trenutno važeću odredbu prema kojoj će diplomirani crkveni glazbenik - profesor crkvene glazbe i u buduće imati zakonsko pravo rada kao učitelj glazbene kulture u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
506 Maruša Bartolić Članak 5., 23. Glazbena kultura Primijetili smo da je u prijedlogu novog Pravilnika izostavljeno zvanje diplomiranog crkvenog glazbenika - profesora crkvene glazbe. Vjerujem da se radi o nenamjernom propustu, stoga, odgovorne pozivamo da razmotre ovdje (niže) navedene primjedbe i komentare kolegica i kolega vezano uz zvanje diplomiranog crkvenog glazbenika - profesora crkvene glazbe kao kompetentne struke u provođenju nastave glazbene kulture kako je aktualnim Pravilnikom određeno. Profesor crkvene glazbe tijekom studija uz stručne glazbene predmete sluša i polaže pedagoško psihološku grupu predmeta (npr. također uz metodiku glazbene nastave ima i metodiku glasovira), odrađuje hospitacije, ogledne satove nastave, a po završetku studija i stažiranja polaže stručni ispit kojim stječe zvanje učitelj glazbene kulture. Nadalje, studij crkvene glazbe upisuje se uspješnim polaganjem razredbenog ispita kojeg nije moguće položiti bez prethodnoga glazbenoga obrazovanja, tako da su diplomirani crkveni glazbenici uglavnom već stekli titulu i nastavnika npr. nekog glazbala (glasovir) kroz srednjoškolsko glazbeno obrazovanje (ako su primjerice instrumentalisti u srednjoj glazbenoj školi). Sve ovo napominjem kako bi se usporedilo predložene kvalifikacije i zvanja u prijedlogu novog Pravilnika. U ovoj je raspravi ukazano na propuste u prijedlogu novoga Pravilnika i jednako se tako argumentirano htjelo skrenuti pozornost na kvalificiranost struke koju se izostavilo, stoga još jednom molim odgovorne da se svi ovi prijedlozi i primjedbe razmotre i uvaže na obostrano zadovoljstvo. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
507 Boris Vidović Članak 5., 23. Glazbena kultura Pitamo mjerodavne po kojim su stručno-glazbenim i pedagoškim kriterijima odstranjeni profesori crkvene glazbe za rad u Osnovnim školama, a npr. učitelji razredne nastave s pojačanom glazbenom kulturom, koji imaju kvantitativno znatno manji broj kolegija i sati, to mogu obavljati? Umjesto povećavanje kompetencija učitelja glazbene kulture u primarnom obrazovanju, ovdje je na djelu davanje prednosti učitelja s manjim kompetencijama u odnosu na one s višim! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
508 vesna 1kutnar Članak 5., 23. Glazbena kultura "Diplomirani crkveni glazbenik", kao i "magistar crkvene glazbe-glazbene pedagogije" po svojim izlaznim kompetencijama ničim ne zaostaje u kompetencijama magistra glazbene pedagogije. Vjerujem da je do izostavljanja ovog naziva visokoškolskog obrazovanja "diplomirani crkveni glazbenik" u Nacrtu Pravilnika došlo omaškom i slučajno.Edukacija crkvenog glazbenika koji u 4 godine izuzetno napornog i opterećenog studija,(predmetima i bodovima), svira dva instrumenta i orgulje i klavir uz sve teoretske predmete, crkvene predmete i predmete glazbene pedagogije kao i na Muzičkoj akademiji, te na 5.oj godini završava studij na MA ili na ICG u, podržava visoke izlazne kompetencije zasigurno dostatne za vođenje predmeta Glazbena kultura u osnovnoj školi. (Ovo obrazovanje studentima daje unutar zvanja kompletnog "glazbenika kantora" kompetencije za vođenje pjevačkih zborova i različitih ansambala, za korepetitorsku pratnju dječjih zborova, za dirigiranje, za postavu glasa, znanje o teoriji glazbe, harmoniji, polifoniji, transpoziciji i prilagodbi dječjih pjesama , za tumačenje povijesti glazbe i slušnog prepoznavanja glazbene umjetnosti u osnovnoj školi.) Diplomirani crkveni glazbenik i magistar crkvene glazbe-glazbene pedagogije bi trebao biti naveden zajedno sa zvanjima muzikologa, teoretičarima i glazbenim pedagozima. Vjerujem da će se ovaj propust izostavljanja ovog specifičnog akademskog zvanja ipak ispraviti na radost mnogih budućih i sadašnjih vrijednih diplomiranih i zaposlenih generacija crkvenih glazbenika . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
509 jasna jegić Članak 5., 23. Glazbena kultura • Dakle po struci sam diplomirani crkveni glazbenik s položenim stručnim ispitom i 15 godina staža. rada u osnovnoj školi (održavanje nastave glazbene kulture od 4. do 8. razreda, razredništvo , vodim dječji pjevački zbor nižeg školskog uzrasta od 1-4. razreda,i dječji pjevački zbor višeg školskog uzrasata, te izvannastavnu aktivnost sviranje synthesizera) . Napisala sam udžbenik za 8. razred osnovne škole iz glazbene kulture, bila sam uspješna mentorica kolegi koji je položio stručni ispit za učitelja glazbene kulture, sudjelujem na svim priredbama i projektnim danima u svojoj školi, organizirala sam i sudjelovala s dječjim zborovima u školi na Božićnim koncertima (gdje sam okupljala i druge zborove) tijekom 7 godina, te sam sudjelovala sa školskim zborovima na smotri zborova grada Velike Gorice i na dva osmijeh festa gdje je moj dječji zbor bio podrška djeci s teškoćama u razvoju. Sdjecom iz redovitih razrednih odjela nastupila sam na folklornom festivalčiću „Naše kolo veliko“ dva puta. Bila sam članica HKD Braće Radića i vodila jedno vrijeme i pjevačke probe Folklornoj družini Jurjaši, te sam s njima nastupala plešući i pjevajući koreografije. • Godinama se redovito usavršavam prema svim postojećim programima usavršavanja Agencije za odgoj i obrazovanje. • Održala sam dva predavanja - radionice na ŽSV – u učiteljima glazbene kulture. • Godinu dana sam se usavršavala na vokalnoj akademiji HUZ. • Sa svim zadanim aktivnostima i projektima se uspješno nosim. • Pored toga sviram orgulje i korepetiram mješoviti pjevački zbor u župi sv. Križa u Sigetu u Zagrebu, koji ujedno na pjevačkoj probi nedjeljom pripremam za nastup na misi u 10 sati. • Usavršavala sam se iz područja muzikoterapije te 6 godina radim kao muzikoterapeut u udruzi Osmijeh i u Udruzi za Sindrom Down Zagreb. Polazila sam četverogodišnju edukaciju na Engleskom jeziku iz DMP terapeutistike i stala na drugoj godini. Dakle doista ne razumijem u čemu je moja kompetencija za predavanje glazbene kulture u osnovnoj školi manja u odnosu na navedena zanimanja prema: NACRTU PRAVILNIKA O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU. Dakle moja struka nažalost vidljivo nedostaje u ovom nacrtu pravilnika za koji je otvorena ova javna rasprava. S poštovanjem Jasna Jegić, diplomirani crkveni glazbenik (učitelj glazbene kulture) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
510 Renata Barac Članak 5., 23. Glazbena kultura Slažem se s komentarom da u novom Pravilniku treba stajati da u osnovnoj školi glazbenu kulturu može predavati profesor crkvene glazbe, kao što piše u važećem Pravilniku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
511 Bosiljka Pavlović Članak 5., 23. Glazbena kultura Prema trenutno važećem Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) glazbenu kulturu u osnovnoj školi može predavati diplomirani crkveni glazbenik. Prema mom mišljenju, to zvanje bi trebalo ostaviti u novom Pravilniku, a tako ne stoji u Nacrtu. Osobe koje su diplomirale na Institutu za crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu imale su, uz dodatni crkvenoglazbeni sadržaj, gotovo identičan program kao studenti nekadašnjeg Odsjeka za glazbenu kulturu (danas glazbenu pedagogiju) na Muzičkoj akademiji, hospitirale su i održavale ogledne satove u osnovnim školama (na nastavi solfeggia i glazbene kulture), položile su stručni ispit iz glazbene kulture, a većina njih već godinama rade kao učitelji glazbene kulture u osnovnoj školi te se stručno usavršavaju. Ovim nacrtom Pravilnika te osobe se više ne bi mogle javljati na nove natječaje, ukoliko bi došlo do smanjenja broja sati ili ako bi se morale ili htjele preseliti na drugo radno mjesto. Ovaj pravilnik bi trebao jednostavno ostaviti trenutno važeću odredbu po kojoj su i diplomirani crkveni glazbenici stručni za predavanje predmeta glazbena kultura ili odrediti da svi koji su zakonski stekli pravo rada u školi i položili stručni ispit do dana stupanja na snagu novog pravilnika ostvaruju sva prava vezana uz nova zaposlenja. Ne bih željela vjerovati da je profesorima crkvene glazbe uskraćeno pravo predavanja glazbene kulture u školama samo zato jer im u nazivu zanimanja stoji pridjev crkvene. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
512 Slavica Dvoraček Članak 5., 23. Glazbena kultura Neki kolege tvrde da se ne može znati kolika je zapravo razlika u edukaciji na različitim studijima. Međutim, u dosadašnjem radu sam više puta davala instrukcije studentima Učiteljske akademije kojima je često baš najviše problema stvarao ispit iz sviranja, odnosno pjevanja i sviranja istovremeno. Stoga argumentirano tvrdim da nastavu glazbene kulture uopće ne mogu predavati diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom glazbene kulture. Malo je takvih učitelja koji su prije tog studija išli u glazbenu školu, a i to je sporadično s kakvim uspjehom su je završili. Pa i u nižim razredima (1. - 3.) izbjegavaju svirati pratnju pjesmama, već se drže snimljenih matrica, a tako nastava glazbene kulture ne može funkcionirati! Nastavnik mora biti spretan u sviranju, a po potrebi i trenutnom transponiranju pjesama u tonalitete koji učenicima više odgovaraju (ovisno o sastavu razreda i dobu dana - rano ujutro je teško pjevati jako visoko), da ne govorimo o kompetencijama za vođenje pjevačkih zborova, različitih ansambala, aranžiranja, skladanja... Po struci sam profesor teoretskih glazbenih predmeta (1.b odsjek na Muzičkoj akademiji u Zagrebu) te smatram da puno veću prednost treba imati kompozitor (1.a odsjek Muzičke akademije), muzikolog, dirigent... Slažem se da netko može biti pedagoški jako kompetentan, ali opseg znanja potreban za ovaj, nažalost često i marginaliziran predmet, daleko je veći. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
513 Vlatka Vasik Šoufek Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, mislim da nacrt nije dobro napisan za učitelje Tehničke kulture. Zašto osoba koja je tehničke struke VSS s položenim pedagoškim kompetencijama ne može biti učitelj Tehničke kulture? Što kada osoba tehničke struke postane tehnološki višak, s obzirom na satnicu, 1 sat tjedno, i po novom nacrtu ne će moći tražiti posao do pune satnice jer nije stručna?! Zar osoba koja je tehničke struke nije odslušala predmete koji su srodni Tehničkoj kulturi? Zašto samo Elektrotehnike? U Tehničkoj kulturi radi 90% učitelja tehničke struke. Ovaj nacrt je stvarno razočaravajući. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
514 Sandra Milotić Macan Članak 5., 23. Glazbena kultura Smatram da diplomirani učitelj razredne nastave s POJAČANIM predmetom glazbena kultura s razlogom NE MOŽE predavati glazbenu kulturu kao PREDMETNI UČITELJ. Budimo realni, ako učitelj razredne nastave, koji ima pojačani bilo koji predmet kojeg tek malo bolje poznaje od učitelja razredne nastave bez pojačanog istog predmeta, može izvoditi predmetnu nastavu, zašto onda učitelji predmetne nastave ne bi mogli izvoditi razrednu nastavu? Zašto PROFESOR GLAZBENE KULTURE ne može predavati glazbenu kulturu U RAZREDNOJ NASTAVI? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
515 Slavica Kelemen Članak 5., 23. Glazbena kultura Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom glazbene kulture ne mora na maturi imati položen izborni predmet glazbene umjetnosti. Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom glazbene kulture ne mora imati završenu osnovnu ni srednju glazbenu školu. Prijemno testiranje za upis na učiteljske fakultete ima testiranje samo minimalnog općeg znanja iz glazbe. Takvi kriteriji ne mogu konkurirati stručnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
516 Nera Đonlić Članak 5., 23. Glazbena kultura Učitelji s pojačanim predmetom Glazbena kultura NIKAKO ne mogu biti izjednačeni s Glazbenim pedagozima. Jednostavno ne zadovoljavaju potrebnu razinu stručnosti za kvalitetan nastavni proces u predmetnoj nastavi Glazbene kulture (tu su osim pjevanja i sviranje, vođenje raznih instrumentalnih i pjevačkih sastava, aranžiranje za iste...). Razumijem potrebe malih sredina gdje je dobrodošao bilo kakav kadar stručniji od lokalnih svirača, zato učiteljima s pojačanim predmetom treba biti omogućeno da rade u predmetnoj nastavi, ali tek ukoliko se nitko stručniji ne javi. Dakle, na zadnjem su mjestu. Druga stvar: dirigenti i kompozitori su nepravedno zapostavljeni, obzirom na koncepciju studija trebali biti navedeni u b dijelu zajedno s muzikolozima i teoretičarima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
517 Dina Bušić Članak 5., 23. Glazbena kultura Muzikolozi imaju izvrsno osmišljen program koji je, usudila bih se reći najcjelovitiji na Akademiji. Oni koji izaberu pedagoške predmete imaju ih izuzetno jako pokrivene - poput profesora glazbene kulture te su obvezni odlaziti na hospitacije u škole (osnovne i srednje). Isto tako, solfeggio, harmonija, polifonija, harmonija na klaviru itd. na razini su gotovo identičnoj kao i za teoretičare. Naime, muzikolog polaže identični prijemni ispit kao teoretičar za harmoniju i polifoniju (polagala sam samo jednom za muzikologiju i teoriju - zadaci su isti). Uz sve to na izuzetno visokoj razini radi se na povijesti glazbe s cijelim nizom predmeta... Muzikolog u Hrvatskoj nije isto što i npr. profesor likovne umjetnosti. Muzikolog je u Hrvatskoj itekako praktični glazbenik, a ne samo povjesničar glazbe i stoga, osim što je najkompetentniji kao predavač u srednjim školama, on je ne samo kompetentan, već iznadprosječno osposobljen za rad s djecom u osnovnim školama. O učiteljima s pojačanim glazbenim već su drugi komentatori napisali svoje s čime se u potpunosti slažem. Dodala bih da učitelj s pojačanim glazbenim ne može biti u ikakvoj vrsti konkurencije s onima koji su diplomirali na muzičkim akademijama (bilo teoriju, muzikologiju ili su profesori glazbene kulture), a kamoli imati prednost! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
518 Igor Vlajnić Članak 5., 23. Glazbena kultura Baš se veselim što je učitelj razredne nastave kompetentan, a dirigent, recimo, nije. To je baš zanimljivo. Posebno ako slušamo pedagoški modul. Ali, to je moje mišljenje. Teško se izboriti kad završiš studij u kojem se prima 1-2 studenta godišnje, a ne 30 pa nema kritične mase. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
519 Jana Bosanac Članak 5., 23. Glazbena kultura U potpunosti se slažem da učitelj razredne nastave sa pojačanim glazbenim NE MOŽE imati prednost pred muzikolozima. Muzikolozi prolaze skoro jednako glazbeno obrazovanje kao profesori teoretskih glazbenih predmeta i potpuno je nerealno da netko tko je "pojačan" glazbenim na pedagoškoj akademiji može jednako kvalitetno raditi ovaj posao kao netko tko se glazbom bavi cijeli život. Učitelj razredne nastave s pojačanim glazbenim bi trebao biti na zadnjem mjestu kao opcija ako nema druge... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
520 Kristina Lučić Andrijanić Članak 5., 23. Glazbena kultura Slažem se prijašnjim komentarima. Diplomirani učitelj s pojačanim glazbenim može biti jedino na zadnjem mjestu i ne može imati prednost pred onima kojima je glazba struka! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
521 Miljenka Župan Članak 5., 23. Glazbena kultura U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, U ČLANKU 5. U TOČKAMA 1., 2., 4., 13., 14. 16. (PRIRODA), 19., 20., 23. I 24. (PREMDA SE ovo o čemu pišem i što predlažem ČINI SITNICOM) PREDLAŽEM DA SE NAZIVLJE U PRAVILNIKU USKLADI S IZDANIM DIPLOMAMA jer bi iz ove "sitnice" (nesklada između onog što piše u pravilniku i onog što piše u diplomama učitelja) mogli nastati NESAGLEDIVI PROBLEMI za učitelje razredne nastave koji su diplomirali razrednu nastavu s pojačanim predmetom, a koji su se, u međuvremenu, itekako dokazali u praksi. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: tekst/titula u Pravilniku trebao bi glasiti: "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike) - ov zato što tako piše u diplomama tih učitelja, pa moraju ući u Pravilnik jer rade već više od 15 godina u našim školama. VAŽNA NAPOMENA: Do uvođenja bolonjskog procesa i novog zakona o visokoškolskom obrazovanju, učitelji razredne nastave studirali su dvopredmetno (razrednu nastavu i još jedan predmet) i dobivali odgovarajuće naslove/titule diplomiranog učitelja s formulacijom o predmetu koji su studirali uz razrednu nastavu. U dodiplomskim potvrdama diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom/programom iz hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike, pisalo je (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PREDMETOM . . ."; U DIPLOMAMA diplomiranih učitelja s programom navedenih predmeta piše (citiram): "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirodoslovlja (za predmet priroda), geografije i informatike). Zbog ovakvog nesklada u formulacijama u zakonu, pravilnicima i diplomi, neki su učitelji imali velikih problema u procesu polaganja stručnog ispita, u priznavanju stručne spreme (viša ili visoka) i sličnih problema - sve sam to vidjela u 36 godina rada kao pedagog. Zato predlažem usklađivanje nazivlje iz Zakona, Pravilnika i stečenih diploma, izdanih od strane ovlaštenih fakulteta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
522 Nikola Lovrinić Članak 5., 23. Glazbena kultura Kako diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom glazbene kulture može imati prednost pred jednim muzikologom ili magistrom glazbene teorije? Ovo doista nema smisla. Upravo bi ovo pod b) trebalo staviti po a). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
523 Darko Đekić Članak 5., 23. Glazbena kultura Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom glazbene kulture i nije zamišljen da vodi nastavu u višim razredima, dakle od 4.-8., već da je bolje educiran za nastavu glazbene kulture u prva tri razreda. Po toj stručnoj spremi kandidat nije osposobljen za sviranje glazbala po zahtjevima i potrebi predmeta u višim razredima, niti je metodički osposobljen za održavanje nastave!! Po toj stručnoj spremi, protivnik sam da održavaju nastavu glazbene kulture od 4.-8.razreda. Za to imamo poseban studij glazbene pedagogije!!!! ( najbolje da upišemo svi razrednu nastavu sa pojačanom matematikom, i vodimo nastavu matematike u osnovnoj i srednjoj školi, a isto možemo i sa tjelesnim:....) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
524 Igor Cecić Članak 5., 23. Glazbena kultura Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom glagbene kulture - što je to??? Iz iskustva znam da su takve osobe većinom nesposobne izvoditi nastavu glazbene kulture na zadanom nivou, vrlo često ne mogu ili ne znaju svirati instrumente s tipkama, čak ni melodiju, a kamo li harmonijsku pratnju; kad se uz to uzme u obzir da se, uzmimo za primjer zadarsko Sveučilište, za upis na studij Razredne nastave ne vrši testiranje glazbenih sposobnosti kandidata, ispada da svatko tko imalo zna pjevati postaje kandidat za pojačani glazbeni (a možda ni to nije uvjet). Stoga, moje mišljenje - NE! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
525 Ante Sudec Članak 5., 22. Tjelesna i zdravstvena kultura Zaboravili ste diplomu profesor fizičke kulture. Hvala Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
526 Katarina Magdić Članak 5., 22. Tjelesna i zdravstvena kultura Poštovani, koliko vidim da svi nastavni predmeti imaju uključene i Diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom za pojedini nastavni predmet- Molim uvažiti i našu diplomu Diplomirani učitelj razredne nastave sa pojačanim predmetom iz tjelesne i zdravstvene kulture ili Magistra primarnog obrazovanja sa pojačanim predmetom iz tjelesne i zdravstvene kulture u nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura. Radimo na poslovima natavnika tjelesne i zdravstvene kulture sa navedenom diplomom. Hvala! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
527 Milan Lekić Članak 5., 22. Tjelesna i zdravstvena kultura Potrebno je dodati "profesor tjelesnog odgoja". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
528 Saša Korkut Članak 5., 22. Tjelesna i zdravstvena kultura Potrebno je dodati "profesor fizičke kulture". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
529 Jasmina Fijala Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, U prošlom pravilniku je navedeno da tehničku kulturu u školama mogu predavati diplomirani inženjeri tehničkih struka. Problem sa inženjerima drvne tehnologije je kriva klasifikacija njihovog studija, kao što i većina ljudi zna i navodi. Svi tehnički fakulteti imaju slične osnovne inženjerske grupa predmeta na početku studija. Tek kasnije tijekom studija predmeti se mijenjaju u skladu sa studijem. Diplomirani inženjer je, prema tome, stručnjak za tehničku i tehnološku obradu drva. Često ga poistovjećuju sa šumarom, a to nema veze jedno s drugim. U ostalim zemljama EU, slični studijski programi su tehnički i nemaju takvih problema. Možemo uzeti za primjer Sloveniju s kojom imamo dugogodišnju suradnju i koja ima slične fakultete. Studij drvne tehnologije u Sloveniji je biotehnički studij, ali mogu predavati tehničku kulturu. U Hrvatskoj bi trebalo napraviti usporedbu strojarstva, drvne tehnologije, rudarstva i prometa. Svi ti studiji imaju slične predmete i svi se bave tehnikom i tehnologijom, samo su materijali različiti. Ako usporedimo nastavu tehničke kulture i tehničke studije vidjet ćemo da svaki studij pokriva određeno područje, što sve tehničke inženjere čini jednako kompetentnim za držanje nastave. Još jedan problem koji treba spomenuti je uvođenje bolonjski programa studiranja. Neki kolegiji su dodani, neki su izbačeni, a nekima je promijenjen naziv. Razlika sada izgleda veća nego u slučaju starih programa, ali to je samo zbog tih malih promjena. U osnovi, diplomirani inženjeri drvne tehnologije i dalje imaju jednake kompetencije i dalje su stručnjaci za tehničku i tehnološku obradu. Poslije svega napisanog, predlažem da se studij drvne tehnologije uvrstu u popis tehničkih studija jer po svim svojim karakteristikama toj skupini i pripada. Nije bitna zgrada u kojoj se studij održava, već kolegiji i programi koji se obrađuju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
530 Biserka Papa - Neskusil Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, smatram da su novim prijedlogom Pravilnika nepravedno izostavljeni diplomirani inženjeri tehničke struke (uključeni samo neki), stoga što svi mi uspješno predajemo predmet Tehnička kultura u osnovnoj školi, uz završenu pedagošku grupu predmeta te položenim stručnim ispitom.Također je jako važno pitanje što će biti sa onima koji čekaju dopunu satnice ili postaju tehnološki višak a sada su stručni i zaposleni na neodređeno? Neki kolege su to već komentirali ali to je važno pitanje pa ga postavljam još jednom. S poštovanjem Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
531 Željko Dujmović Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) točka 21. Tehnička kultura , b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona potrebno je nadopuniti zvanjem: - "magistar inženjer prometa" sa stečenom pedagoško-psihološkom naobrazbom Obrazloženje; U sklopu nastavnog predmeta Tehničke kulture provode se sadržaji prometne kulture i prometnog odgoja (najznačajniji sadržaji s gledišta sigurnosti djece). Također, provođenje sadržaja „Programa osposobljavanja za upravljanje biciklom“ pripada učiteljima Tehničke kulture. Najstručniji za provođenje navedenih sadržaja je "magistar inženjer prometa" sa stečenom pedagoško-psihološkom naobrazbom. Isti je stručan i za ostale sadržaje nastavnog plana i programa predmeta "Tehnička kultura" što ga čini potpuno kompetentnim za učitelja Tehničke kulture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
532 Školski sindikat PREPOROD Članak 5., 21. Tehnička kultura Važeći pravilnik (od 1996.) određuje ove vrste obrazovanja kao odgovarajuće: - profesor tehničkog obrazovanja - profesor proizvodno-tehničkog obrazovanja - profesor politehnike i fizike - diplomirani inženjer tehničke struke Uspoređujući s novim prijedlogom Pravilnika vidljivo je da su “diplomirani inženjeri tehničke struke“ (iz važećeg Pravilnika) ukinuti kao opća kategorija kvalificirana za nastavu Tehničke kulture u osnovnim školama, no u Nacrt je uvedena iznimka, a to je: diplomirani inženjer elektrotehnike. Elektrotehnika se u osnovnoj školi predaje u 8. razredu, dok se u 5., 6., i 7. predaju temeljni elementi tehnike, osnove prometa, graditeljstva i strojarstva. Nejasno je iz kojih se razloga kao odgovarajuća vrsta obrazovanja generalno ukidaju “diplomirani inženjeri tehničke struke”, dok “diplomirani inženjeri elektrotehnike” (kao podvrsta “diplomiranog inženjera tehničke struke”) i dalje ostaje u kategoriji odgovarajuće vrste obrazovanja? Postoji li za to neki opravdani razlog, i koji, ili se radi o običnoj nedoslijednosti? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
533 Željko Dujmović Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 21. Tehnička kultura , a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - magistar/magistra informatike i tehnike Naime, to je akademski naziv stečen na Sveučilišta u Splitu i na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa (nastavnički). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
534 Linda Pastuović Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, diplomirani inženjeri tehničkih struka se ne smiju izostaviti iz pravilnika te je potrebno to hitno mijenjati u ovom nacrtu, a također je nužno nadodati da učitelji koji imaju zaposlenje na neodređeno i dalje mogu konkurirati za isti posao u svrhu nadopune satnice, bez obzira na promjenu pravilnika vezanu za njihovu struku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
535 Danijel Eskeričić Članak 5., 21. Tehnička kultura Je li moguće da su elektronika i računalstvo jedini kompetentni smjerovi? Što u RH nema više kompetentnih smjerova? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
536 Tomislav Pavlović Članak 5., 21. Tehnička kultura Zašto je profesor politehnike stručan predavati tehničku kulturu u osnovnoj školi , a magistar edukacije fizike i informatike nije stručan predavati tehničku kulturu? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
537 Tomislav Pavlović Članak 5., 21. Tehnička kultura Predlažem da se uvrsti kao kompetentna osoba za izvođenje nastave tehniče kulture u osnovnoj školi magistar edukacije fizike i informatike, jer smatram da je kompetentan izvoditi nastavu tehničke kulture u osnovnoj školi i iz jš jednog razloga jer je postojao smjer fizika i tehnički sa informatikom u Osijeku sa tim da razlika između ta dva smjera skoro da i ne postoji, a po vama oni mogu predavti tehničku kulturu a magistar edukacije infortmatike ne može . S poštovanjem! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
538 Svjetlana Seljanec Savković Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, pregledom nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, uočila sam da za Tehničku kulturu nije uvršten Tekstilno - tehnološki fakultet (Tehnološki fakultet) smjer Sveučilišni prvostupnik/ca (Baccalaurea) inženjer/ka tekstilne tehnologije i inženjerstva te Tehnološki fakultet - program studija Više škole za tekstil i odjeću u Zagrebu - Inženjer odjevne tehnologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine. Kolegiji tog smjera uz položenu Psihološko - pedagošku izobrazbu i položen Stručni ispit omogućuju stručno i kvalitetno predavanje Tehničke kulture u OŠ od 5. - 8. razreda. Također bi trebalo definirati da učitelji koji su stekli pravo rada na neodređeno vrijeme u OŠ do dana stupanja na snagu novog pravilnika, ostvaruju sva prava vezana uz novo zaposlenje te da mogu ravnopravno sudjelovati u natječajima za nova zaposlenja u slučaju smanjenja satnice, preseljenja u drugi grad ili nekih drugih objektivnih okolnosti. S poštovanjem! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
539 Marija Gašperov Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, U popisu zvanja koja mogu izvoditi nastavu Tehničke kulture izostavljeni su inženjeri tehničkih struka (svih tehničkih znanosti) koji su diplomirali do 7.siječnja 1991.godine , s položenom pedagoško-psihološkom grupom predmeta ,smatram da se ovim novim Pravilnikom, ne možemo javljati na natječaj za učitelje/nastavnike tehničke kulture i mislim da smo nepotrebno obespravljeni. S poštovanjem! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
540 Mladen Prugovečki Članak 5., 21. Tehnička kultura Obzirom da mnogo učitelja tehničke kulture ima završen neki od tehničkih fakulteta koji nisu predviđeni novim Pravilnikom, a godinama rade kao učitelji tehničke kulture, smatram da je potrebno uzeti u obzir ovu činjenicu te sukladno članku 105. stavak 6. točka b) Zakona navesti diplomirane inženjere tehničke struke kao kompetentne osobe za obavljanje nastave tehničke kulture u osnovnim školama. Nadalje, uzevši u obzir demografsku situaciju u zemlji, broj djece u razrednim odjelima opada, te stoga postoji mogućnost od ukidanja razrednih odjela čime bi se učitelji koji trenutno rade na mjestu učitelja tehničke kulture ili na drugom radnom mjestu doveli u nepovoljan položaj jer bi izgubili mogućnost zapošljavanja na drugom mjestu, odnosno mogućnost dopune satnice u drugoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
541 Marijana Matuša Članak 5., 21. Tehnička kultura Slažem se sa već viđenim komentarima vezanima za kvalifikacije potrebne za predavanje Tehničke kulture te se nadam da se neće dozvoliti propust izostavljanja diplomiranih inženjera tehničke struke kao kompetentnih učitelja Tehničke kulture u osnovnoj školi. Također, nije mi jasno zašto se pravi razlika među tehničkim fakultetima pa je primjerice diplomirani inženjer elektrotehnike ili diplomirani inženjer informatike kompetentan sukladno članku 105.stavka 6.točke b)zakona dok primjerice diplomirani inženjer strojarske tehnnologije ili diplomirani inženjer tekstilne tehnologije nije kompetentan za predavanje tehničke kulture. Stoga predlažem da se: Magistri/magistre inženjeri/inženjerke SVIH tehničkih znanosti (Elektrotehnika, Tekstilna tehnologija, Arhitektura, Brodogradnja, Geodezija, Građevinarstvo, Grafička tehnologija, Metalurgija, Računarstvo, Rudarstvo, Strojarstvo, Promet uvrste na popis Pravilnika kao odgovarajuća stručna sprema za izvođenje nastave tehničke kulture u osnovnoj školi. Također, s obzirom na prijedlog zakona, pitam se što će biti sa nama učiteljima tehničke kulture koji smo tehničke struke koja nije u vašem prijedlogu, imamo položen državni stručni ispit za učitelja tehničke kulture i položeno dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje a radimo pola satnice na neodređeno iščekujući popunu satnice. Kakva će biti naša sudbina? . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
542 Martina Mazalik Članak 5., 21. Tehnička kultura Nastavni program koji se izvodi na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i na ostalim tehničkim fakultetima, uz položenu pedagoško-psihološku i metodičku izobrazbu, daje kompletne kompetencije za izvođenje nastave tehničke kulture u osnovnim školama. S obzirom na to trebalo bi zadržati kriterije koji su se nalazili u starom pravilniku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
543 Barka Lesić-Domšić Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, molim vas da u ovaj popis dodate i diplomirane inženjere tehničkih fakulteta kako je bilo i u starom Pravilniku. Svi mi koji trenutno radimo kao učitelji tehničke kulture sa diplomom tehničkih fakulteta i potrebnim pedagoškim kompetencijama postajemo nestručni po ovom novom Pravilniku i ne možemo se javljati na natječaje za učitelje tehničke kulture te smatram da smo nepotrebno obespravljeni. S poštovanjem! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
544 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 5., 21. Tehnička kultura Predmet 21. Tehnička kultura a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona • profesor fizike i tehnike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i tehnike s informatikom: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije fizike i tehnike: Potrebno je u desnom stupcu tablice riječ „Informatika“ zamijeniti riječju „Fizika“, tako da tekst glasi „Fizika i tehnika: smjer nastavnički“. b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona Desni stupac tablice za svaki od akademskih naziva: • diplomirani inženjer elektrotehnike • magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike • magistar/magistra politehnike i informatike • magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar/magistra inženjer/inženjerka elektronike i računalnog inženjerstva potrebno je dopuniti tekstom „s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave tehnike i potrebno ga je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera (poli)tehnike“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Tehnička kultura mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija (poli)tehnike, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz tehničko obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona Smatramo da treba obrisati cijele retke za akademske nazive: • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizike i tehnike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike i tehnike. Uvidom u studijske programe za stjecanje ovih akademskih naziva lako se vidi da sveučilišni prvostupnici/e nemaju dovoljne kompetencije u području tehnike kao sustava akademskih disciplina niti ikakve kompetencije u području metodike nastave tehnike, nužne za kvalitetno poučavanje i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi tehničke kulture u osnovnoj školi. Cijela skupina metodičkih predmeta poučava se na diplomskoj sveučilišnoj razini. Iako Zakon dozvoljava mogućnost zapošljavanja prvostupnika kao predmetnih učitelja, smatramo da se navedena odredba mora primjenjivati vrlo oprezno i selektivno, uvažavajući specifičnosti svakog pojedinog predmeta i studijskog programa. Trenutni studijski programi nisu koncipirani tako da preddiplomska razina osigurava kompetencije za rad u osnovnoj, a diplomska za rad u srednjoj školi, niti je takva podjela smislena. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave tehničke kulture u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
545 Kristijan Ovčarić Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, činjenica je da velik broj učitelja koji predaju Tehničku kulturu imaju završene tehničke fakultete, smatram da je potrebno ta zvanja uvrstiti u novi Pravilnik. Obzirom da velik broj mojih kolega uključujući i mene predaju Tehničku kulturu sa zvanjem dipl.ing.geotehnike, odnosno mag.ing.geoing. predlažem da to zvanje uvrstite u novi Pravilnik. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
546 Ivica Inkret Članak 5., 21. Tehnička kultura Međužupanijsko stručno vijeće svih županija za strukovno područje geologije, rudarstva i nafte: U članku 5. točka 21) Tehnička kultura, pod b) treba dodati tekst: "diplomirani inženjer rudarstva, diplomirani inženjer geologije, diplomirani inženjer strojarstva" ili još bolje cijelu točku 21b) izmijeniti u "diplomirani inženjer tehničkih fakulteta". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
547 Ivica Inkret Članak 5., 21. Tehnička kultura Kolega Batalo je nažalost u pravu što se tiče posljedica, ali to nije do Pravilnika, nego je stvar puno gora. To je posljedica važećeg Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 152/14, jedan od brojnih nedavnih bisera u zakonima. Stoga izvan ove javne rasprave, a vezano uz temu na koju se Pravilnik odnosi, smatram da u budućim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi treba brisati odredbu članka 105. točka 6. b) „… ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovog stavka“. Ova odredba diskriminira diplomirane inženjere struke s položenom razlikom pedagoških predmeta i položenim stručnim ispitom za nastavnika/učitelja u odnosu na nastavničke smjerove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
548 Tihomir Batalo Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, želim vjerovati da je došlo do nenamjernog izostavljanja diplomiranih inženjera tehničke struke s položenom pedagoško-psihološkom i metodičkom izobrazbom te apeliram da se ta pogreška ispravi. Potkrijepit ću apsurdnost ovakvog prijedloga vlastitim primjerom. Po struci sam diplomirani inženjer strojarstva s položenom pedagoško-psihološkom izobrazbom i položenim stručnim ispitom za zvanje učitelja tehničke kulture. Uz osposobljenost za vođenje informatičke učionice i rad s računalima u OŠ radio sam na neodređeno puno radno vrijeme kao učitelj tehničke kulture i informatike. Rad u razredu kroz predmet tehnička kultura bila mi je „odskočna daska“ te u zadnja 3 mandata obnašam odgovornu dužnost ravnatelja škole, ali ne u školi u kojoj sam bio u nastavi, već u školi u mjestu svoga prebivališta. Ovo napominjem iz razloga što sam već izgubio svoje stečeno pravo rada na neodređeno vrijeme (naravno, kao učitelja tehničke kulture) i zamijenio ga radom na određeno vrijeme. Mjesto učitelja mi se ne čuva i to nije sporno, već je sporna činjenica da se sada više po isteku mandata iz bizarnog razloga promjene pravilnika ne bih mogao javiti ni na natječaj za mjesto na kojemu sam, vjerujem, uspješno radio. Molim Vas da uvažite sve ovakve i slične primjere iz prakse jer je logično da svi oni koji su zadovoljavali uvjete prema Pravilnicima o str. spremi … (NN 47/96 i NN 56/01), a posebno oni koji imaju položen stručni ispit za učitelja tehničke kulture, ispunjavaju sve uvjete za ovo radno mjesto. Nije dostatno definirati da se zadržavaju stečena prava svih učitelja koji sada rade na dotičnom radnom mjestu, a da se ne omogući i osobama koje su se, ne svojom krivnjom, našle u sličnoj situaciji. To bi značilo da nakon više od 20 godina rada u školama na odgovornim mjestima po isteku ravnateljskog mandata više ne zadovoljavamo uvjete čak ni za učitelja tehničke kulture! Isto tako neutemeljeno je stavljanje dipl. ing. elektrotehnike ispred dipl. ing. strojarstva, tako da podržavam obrazloženje jedne kolegice ravnateljice u prethodnim komentarima. Kakve bi bile posljedice primjene ovakvog pravilnika na natječajima za ravnatelje, ne želim ni spekulirati! S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
549 Marina Ostrugnjaj Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, u popisu zvanja koja mogu izvoditi nastavu Tehničke kulture izostavljeni su magistri/magistre diplomirani inženjeri/inženjerke tehničke struke (prometa, strojarstva, geotehnike, građevine i sl.) s položenom pedagoško- psihološkom grupom predmeta. Smatram da je potrebno ta zvanja uvrstiti u novi Pravilnik jer velik broj učitelja koji predaju Tehničku kulturu imaju završene tehničke fakultete i uspješno obavljaju posao nastavnika tehničke kulture u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
550 Marijana Škvorc Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani! Svakako treba ostati u pravilniku da tehničku kulturu predaju diplomirani inženjeri (magistri) tehničke struke s položenom pedagoško-psihološkom naozbrazbom (kao u prethodnom pravilniku). U nastavi tehničke kulture zastupljena su sva područja tehnike, a ne samo elektrotehnika. Stoga zaista ne vidim opravdanog razloga da je se posebno izuzima. Treba još dodati da učitelji koji se na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika zateknu u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u školskoj ustanovi, a nemaju vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim Pravilnikom, nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
551 Olivera Milanović Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, Predlažem da se u pravilnik uvrsti IZRIJEKOM da su dipl. inženjeri drvne tehnologije sa položenom pedagoško-psihološkom naobrazbom stručni za Teh, kulturu , jer sa svojom naobrazbom i položenim ispitima pokrivaju kompletno cijeli program Teh. kulure za osnovnu školu. To potkrepljujem niže navedenim popisom pripadajućih kolegija na Šumarskom fakultetu : Matematika , Nauka o čvrstoći, Mehanika , Fizika, Kemija , Nacrtna geometrija, Tehničko crtanje, Nauka o toplini, Odabrane matematičke metode, Polimerni materijali, Osnove tehnologije drva, Zaštita na radu, Opće strojarstvo, Radni strojevi i uređaji Tehnološke karakteristike drva, Građevinarstvo, , Kemijska prerada drva, Površinska obrada drva u DI, Zaštita drva i drvnih proizvoda, , Transport, Konstrukcije proizvoda od drva, Priprema rada, Tehnologija masivnog drva, Tehnologija drvnih proizvoda za građevinarstvo, Furniri, furnirske i stolarske ploče, Hidrotermička obrada drva , Tehnologija ploča iz usitnjenog drva, Tehnologija finalnih proizvoda … Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
552 Katica Mikulaj Ovčarić Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, obzirom da velik broj učitelja koji predaju Tehničku kulturu imaju završene tehničke fakultete, smatram da je potrebno ta zvanja uvrstiti u novi Pravilnik. Naime, u popisu zvanja koji mogu izvoditi nastavu Tehničke kulture izostavljeni su magistri/magistre diplomirani inženjeri/inženjerke tehničke struke (strojarstva, geotehnike, građevine i sl.) s položenom pedagoško- psihološkom grupom predmeta. Predlažem i da se obriše mogućnost prvostupnicima da predaju tehničku kulturu na neodređeno vrijeme te im se ostavi mogućnost da u nekom vremenskom roku moraju završiti magisterij. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
553 Ante Milić Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, smatram da je jako bitno da se i dalje ostavi mogućnost predavanja Tehničke kulture u osnovnoškolskim ustanovama osobama koje su diplomirani inženjeri tehničke struke, kao što i vrijedi prema trenutnom pravilniku, jer su takve osobe sa položenim pedagoškim predmetima kvalificirane da kvalitetno obnašaju istu vrstu posla. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
554 Marko Gajer Članak 5., 21. Tehnička kultura Predlažem da se: Diplomirani inženjeri strojarstva i magistri/magistre inženjeri/inženjerke strojarstva, sa stečenim pedagoškim kompetencijama i položenim stručnim ispitom za učitelja Tehničke kulture, uvrste na popis Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, a za rad u osnovnoj školi. Izbacivanjem navedene stručne spreme sa popisa kako sada stoji u prijedlogu Pravilnika, priječi se mladim stručnjacima strojarstva da budu u skoroj budućnosti dio kvalitetnog kadra osnovnih škola, a postojeće stručne osobe koje izvode nastavu Tehničke kulture se proglašava nestručnim. PS: Držim ispravnim komentar od Filozofskog fakulteta u Rijeci, Odsjek za politehniku, koji se nalazi na ovim stranicama e-Savjetovanja, jer stručno i kompetento pristupa definiranju vrsti obrazovanja u tehničkom području. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
555 Frane Gregov Članak 5., 21. Tehnička kultura Smatram da diplomirani inženjeri prometa mogu predavati u osnovnoj školi tehničku kulturu, fiziku i matematiku, te u srednjoj strukovnoj školi fiziku, te naravno sve vrste pometnih predmeta (što nitko ne osporava). Hvala! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
556 Dario Matak Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, moj prijedlog je da se nadopune i ostala tehnicka zanimanja sa položenom Pedagoško - psihološkom skupinom predmeta u Pravilnik, znam dosta dipl.ing.prometa koji predaju Tehnički odgoj, na Fakultetu prometnih znanosti, sastavni su predmeti Tehničko crtanje, Strojarstvo u prometu, Elektotehnika u prometu, Mehanika 1 i 2, te ostali predmeti mjerodavni za držanje nastave iz Tehničke kulture. Moj prijedlog je da ostane kao do sad da se i dipl.ing.prom sa položenom pedagoško - psihološkom grupom predmeta, može primiti u OŠ kao nastavnik Tehničke kulture, također poznato mi je da Diplomirani inženjeri prometa po pojedinim udaljenim selima predaju Matematiku i Fiziku u OŠ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.