Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Talijanska osnovna škola - Scuola elementare italiana "Bernardo Benussi" Rovinj-Rovigno PRAVILNIK, Članak 10. Članak 10. U tekstu dodati: Na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u osnovnim i srednjim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine mogu se zaposliti i osobe koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u matičnoj državi Italiji uz rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije i bez ishodovanja dodatnih priznavanja inozemne stručne kvalifikacije u svrhu pristupa reguliranoj profesiji za rad na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Talijanska osnovna škola - Scuola elementare italiana "Bernardo Benussi" Rovinj-Rovigno Članak 5., 15. Fizika Članak 5. Točka 15. U tekstu pod točkom c) dodati sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) geofizike (univ.bacc.geophys) – Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Talijanska osnovna škola - Scuola elementare italiana "Bernardo Benussi" Rovinj-Rovigno Članak 5., 14. Informatika Članak 5. Točka 14. U tekstu pod točkom b) dodati i magistar poslovne ekonomije, smjer Poslovna informatika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Talijanska osnovna škola - Scuola elementare italiana "Bernardo Benussi" Rovinj-Rovigno Članak 5., 6. Talijanski jezik Članak 5. Točka 6. U tekstu dodati: Poslove učitelja talijanskog jezika u osnovnim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine obavljaju profesori talijanskog jezika i književnosti, nastavnici talijanskog jezika i magistri/magistre edukacije talijanskog jezika i književnosti koji su stekli stručnu spremu na jeziku talijanske nacionalne manjine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Talijanska osnovna škola - Scuola elementare italiana "Bernardo Benussi" Rovinj-Rovigno PRAVILNIK, Članak 4. Članak 4. U tekstu dodati: Poslove učitelja razredne nastave u školama na jeziku i pismu (talijanske) nacionalne manjine obavljaju učitelji razredne nastave, diplomirani učitelji razredne nastave, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom i magistri/magistre primarnog obrazovanja koji su stekli stručnu spremu na jeziku (talijanske) nacionalne manjine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Adam Vidović Članak 5., 23. Glazbena kultura Podržavam sve koji se zalažu da diplomirani crkveni glazbenici i dalje ostanu stručni kadar za učitelje glazbene kulture u osnovnoj školi. Ne znam radi li se o slučajnom propustu (njem. Schlamperei) ili namjernom izostavljanju. U oba slučaja bilo bi lijepo doznati tko stoji iza toga i da za sve eventualne promjene u odnosu na dosadašnji Pravilnik dobijemo objašnjenje. Javna rasprava ima smisla samo ako se vide argumenti s obje strane i ako se zna tko ih iznosi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Adela Stilin Članak 5., 14. Informatika Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom informatika iz stavka 14., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magistar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu informatike u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s informatikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu informatika. Te dodatne kompetencije u potpunosti zadovoljavaju uvjete (domene) nove kurikularne reforme - e-društvo, digitalna pismenost i komunikacija, informacije i digitalna tehnologija, računalno razmišljanje i programiranje. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom informatika, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 14., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). Također želim dodati da je naziv studijskog programa: Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij i da smo tijekom studija imali Metodiku informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Adela Tompoš Članak 5., 2. Engleski jezik Poštovani! Zašto je učiteljima bilo omogućeno studiranje određenog predmeta uz razrednu nastavu, s naznakom da će moći predavati taj predmet u osnovnoj školi, da bi se ih sad (nakon toliko godina rada) smatralo nekompetentnima za predavanje istog? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Akademija dramske umjetnosti Članak 9., Program: modni stilist Primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu Poštovani, molimo vas da pri izradi konačne verzije Pravilnika uvažite činjenicu kako sada, osnivanjem sveučilišnih preddiplomskih studija baletne pedagogije i suvremenog plesa s izvedbenim i nastavničkim smjerom (Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu), a koji pokrivaju sve stručne predmete koji se predaju na školama baleta i suvremenog plesa, na prvom mjestu po kvalifikaciji stavite relevantne sveučilišne prvostupnike. Također predlažemo brisanje formulacije uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom iz svih članaka, jer se provođenje plana i programa podrazumijeva za sve nastavne programe. Srdačan pozdrav Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu Članak 9. Glazbene i plesne škole U osnovnim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 4) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 5) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 6) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 7) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 11) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 13) ritmika i glazba: Ispred plesač suvremenog plesa dodati: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa U srednjim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 1) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2) ples Laban: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 3) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 4) suvremena plesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 5) klasični balet: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 6) povijest plesa: dodati : Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. obrazloženje – Povijest plesa je predmet koji se u RH na visokoškolskoj razini izvodi jedino u okviru preddiplomskog studija suvremenog plesa i preddiplomskog studija baletne pedagogije na ADU, i to tijekom 3 semestra, a studenti mogu iz toga predmeta izraditi i Završni rad. Prvostupnici plesnih studija stoga imaju najvišu i najrelevantniju kvalifikaciju za predavanje ovoga predmeta na srednjoškolskoj razini. 7) narodni plesovi: ukloniti Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 8) kinetografija: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 9) osnove koreografske kompozicije dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. 10) metodika suvremenog odgojnog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 16) moderni balet: Dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 18) povijesni plesovi: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 26) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 28) tehnika klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 29) tehnika suvremenog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 31) scenska praksa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa UKLONITI profesionalni umjetnik, jer nema definicije područja 33) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 34) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 35) metodika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 36) ritmika i glazba: magistar/magistra glazbene teorije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene kulture sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene pedagogije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra muzike (kompozicija; primijenjena kompozicija; kompozicija s teorijom) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom profesor teorijskih glazbenih predmeta/ profesor glazbene kulture 37) step: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 38) jazz dance: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa Primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu Poštovani, molimo vas da pri izradi konačne verzije Pravilnika uvažite činjenicu kako sada, osnivanjem sveučilišnih preddiplomskih studija baletne pedagogije i suvremenog plesa s izvedbenim i nastavničkim smjerom (Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu), a koji pokrivaju sve stručne predmete koji se predaju na školama baleta i suvremenog plesa, na prvom mjestu po kvalifikaciji stavite relevantne sveučilišne prvostupnike. Sva nazivlja označena su crvenom bojom. Također predlažemo brisanje formulacije uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom iz svih članaka, jer se provođenje plana i programa podrazumijeva za sve nastavne programe. Srdačan pozdrav Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu Članak 9. Glazbene i plesne škole U osnovnim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 4) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 5) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 6) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 7) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 11) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 13) ritmika i glazba: Ispred plesač suvremenog plesa dodati: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa U srednjim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 1) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2) ples Laban: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 3) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 4) suvremena plesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 5) klasični balet: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 6) povijest plesa: dodati : Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. obrazloženje – Povijest plesa je predmet koji se u RH na visokoškolskoj razini izvodi jedino u okviru preddiplomskog studija suvremenog plesa i preddiplomskog studija baletne pedagogije na ADU, i to tijekom 3 semestra, a studenti mogu iz toga predmeta izraditi i Završni rad. Prvostupnici plesnih studija stoga imaju najvišu i najrelevantniju kvalifikaciju za predavanje ovoga predmeta na srednjoškolskoj razini. 7) narodni plesovi: ukloniti Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 8) kinetografija: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 9) osnove koreografske kompozicije dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. 10) metodika suvremenog odgojnog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 16) moderni balet: Dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 18) povijesni plesovi: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 26) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 28) tehnika klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 29) tehnika suvremenog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 31) scenska praksa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa UKLONITI profesionalni umjetnik, jer nema definicije područja 33) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 34) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 35) metodika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 36) ritmika i glazba: magistar/magistra glazbene teorije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene kulture sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene pedagogije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra muzike (kompozicija; primijenjena kompozicija; kompozicija s teorijom) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom profesor teorijskih glazbenih predmeta/ profesor glazbene kulture 37) step: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 38) jazz dance: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa Primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu Poštovani, molimo vas da pri izradi konačne verzije Pravilnika uvažite činjenicu kako sada, osnivanjem sveučilišnih preddiplomskih studija baletne pedagogije i suvremenog plesa s izvedbenim i nastavničkim smjerom (Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu), a koji pokrivaju sve stručne predmete koji se predaju na školama baleta i suvremenog plesa, na prvom mjestu po kvalifikaciji stavite relevantne sveučilišne prvostupnike. Također predlažemo brisanje formulacije uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom iz svih članaka, jer se provođenje plana i programa podrazumijeva za sve nastavne programe. Srdačan pozdrav Odsjek plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu Članak 9. Glazbene i plesne škole U osnovnim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 4) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 5) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 6) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 7) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 11) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 13) ritmika i glazba: Ispred plesač suvremenog plesa dodati: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa U srednjim plesnim školama z a nastavnika predmeta : 1) ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2) ples Laban: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 3) ritmika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 4) suvremena plesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ ili sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 5) klasični balet: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 6) povijest plesa: dodati : Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. obrazloženje – Povijest plesa je predmet koji se u RH na visokoškolskoj razini izvodi jedino u okviru preddiplomskog studija suvremenog plesa i preddiplomskog studija baletne pedagogije na ADU, i to tijekom 3 semestra, a studenti mogu iz toga predmeta izraditi i Završni rad. Prvostupnici plesnih studija stoga imaju najvišu i najrelevantniju kvalifikaciju za predavanje ovoga predmeta na srednjoškolskoj razini. 7) narodni plesovi: ukloniti Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 8) kinetografija: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 9) osnove koreografske kompozicije dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa. 10) metodika suvremenog odgojnog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 16) moderni balet: Dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa, Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 18) povijesni plesovi: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 26) osnove klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 28) tehnika klasičnog baleta: dodati: Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 29) tehnika suvremenog plesa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 31) scenska praksa: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa UKLONITI profesionalni umjetnik, jer nema definicije područja 33) funkcionalna tjelesna tehnika: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 34) suvremeni ples: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 35) metodika: dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 36) ritmika i glazba: magistar/magistra glazbene teorije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene kulture sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra glazbene pedagogije sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra muzike (kompozicija; primijenjena kompozicija; kompozicija s teorijom) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera dodati: Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom profesor teorijskih glazbenih predmeta/ profesor glazbene kulture 37) step: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 38) jazz dance: dodati: Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i/ili Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci PRAVILNIK Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci 19. veljače 2016. Primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu Opći komentar Na Akademiji primijenjenih umjetnosti od 2005. godine izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti temeljem izdanih dopusnica MZOS-a, a nazivi koji se stječu završetkom istih uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine 50/2015), i to: Preddiplomski sveučilišni studij Likovne pedagogije – sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) likovne pedagogije Preddiplomski studij Primijenjenih umjetnosti - sveučilišni prvostupnik /prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)primijenjenih umjetnosti Diplomski sveučilišni studij Likovne pedagogije – magistar/magistra likovne pedagogije Diplomski sveučilišni studij Primijenjenih umjetnosti – magistar/magistra primijenjenih umjetnosti Od navedenih studija i akademskih naziva Nacrt je naveo samo u čl.5. pod točkom 24. Likovna kultura za učitelje u osnovnim školama magistre i prvostupnike likovne pedagogije. Osim što je i ovo navedeno, kao vrsta obrazovanja rad u osnovnim školama, nepotpuno, propušteno je u potpunosti biti navedeno kao vrsta obrazovanja za rad u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. Komentari i nadopune na članke U čl. 5. točka 24. ad b) treba dodati - magistar/magistra primijenjene umjetnosti (jer se radi o studijskom programu koji je uz potrebno stečene pedagoške kompetencije odgovarajuća vrsta obrazovanja) U čl.5. točka 24. ad c) treba dodati - sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) primijenjenih umjetnosti (jer se radi o studijskom programu koji je uz potrebno stečene pedagoške kompetencije odgovarajuća vrsta obrazovanja) U čl.6. točka 14. Likovna umjetnost treba dodati - magistar/magistra likovne pedagogije - magistar/magistra primijenjenih umjetnosti U istom članku 6. pod Strukovne škole ad 5.) za zanimanja Grafički tehničar treba dodati - magistar/magistra likovne pedagogije - magistar/magistra primijenjenih umjetnosti U čl.9. treba dodati - magistar/magistra likovne pedagogije - magistar/magistra primijenjenih umjetnosti u slijedeće programe: Likovna umjetnost Kiparski dizajner Dizajner unutrašnje arhitekture točke Aranžersko-scenografski dizajner Grafički dizajner Slikarski dizajner Dizajner odjeće Dizajner metala Dizajner keramike Industrijski dizajner tajnica Akademije Zvjezdana Nikolić, mag.iur. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 Aleksandra Tonković Članak 5., 13. Matematika Smatram da su diplomirani učitelji s pojačanim programom iz matematike vrlo kompetentni u radu s djecom u osnovnoj školi. Iz kurikuluma fakulteta vidljivo je da je učiteljima pružena potrebna stručna izobrazba s naglaskom na pedagošku praksu i PEDAGOŠKU - PSIHOLOŠKU izobrazbu što je najbitnija odrednica za rad s djecom u osnovnoškolskom obrazovanju. Svako rušenje digniteta od strane kolega nije poželjno i ne pridonosi boljitku i pozitivnom ozračju u međuljudskim odnosima u odgojno - obrazovnoj ustanovi. Prema tome, podržavam i pozdravljam prijedlog ovog Pravilnika da diplomirani učitelji s pojačanim programom iz matematike budu uvršteni sukladno čl.105. stavka 5. pod točku a). mr.sc. Aleksandra Tonković, učiteljica matematike s 12 godina radnog iskustva u nastavi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Alen Matušek PRAVILNIK Ne vidim razloga zašto ne dopustiti diplomiranim crkvenim glazbenicima rad u osnovnim školama. Dobro su obrazovani i u školama već uspješno rade, a jamačno imaju veću stručnu kompetenciju nego diplomirani učitelji s pojačanom glazbenom kulturom (time ne kanim umanjiti njihovu vrijednost). Stoga smatram da diplomirane crkvene glazbenike treba uvrstiti u popis vrsti obrazovanja predmetnih učitelja glazbene kulture u osnovnim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Alen Palijaš PRAVILNIK, Strukovne škole U ovom Pravilnik nedostaje iznimno velik broj svih zanimanja koja se osposobljavaju u strukovnim školama čime nedostaje i iznimno velik broj predmeta koje se izvode u strukovnim školama (četverogodišnjim i trogodišnjim), a samim time nedostaje i definiranje tko je osposobljen za predavanje predmeta koji su definirani planom određenog srednjoškolskog zanimanja za koje se učenici osposobljavaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Alen Palijaš Članak 9., Program: modni stilist U programu Modni stilist pod predmet 4) Kultura življenja i 9) Osnove estetike – dodati magistar edukacije filozofije i magistar filozofije (s položenim PPDMI). Filozofi mogu temeljem svoje upoznatosti s filozofskom granom – estetikom, učenicima prenijeti (grubo rečeno) filozofske ideje lijepog/ružnog, odnosa prema istom kroz stoljeća i ljudskim interpretacijama istog. Temeljem svojeg općeg obrazovanja filozofi su i osposobljeni predavati Kulturu življenja gdje filozofskim pristupom mogu učenicima prikazati sve filozofsko-etičke pristupe i mogućnost definicija kulture kao takve te kulture življenja kao njenim elementom i svime što ista obuhvaća. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 Alen Palijaš Članak 6., 22) sociologija: Pridodati i magistre edukacije filozofije i magistre filozofije uz položen PPDMI. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Alen Palijaš PRAVILNIK Poštovani, želio bih izraziti dva prijedloga koja bi omogućila mnogo lakše tumačenje i djelovanje u skladu s pravilnikom: 1) Uvođenjem Bolonjske reforme u hrvatskom visokoobrazovnom sustavu došlo je do promjena naziva struke stečene nakon završetka studija, samim time predbolonjski akademski nazivi se više ne izdaju. Svaki diplomirani ''predbolonjac'' je izjednačen s ''bolonjskim'' magistrom te time ima i pravo na izdavanje potvrda od strane fakulteta na kojem je diplomirao/la čime se potvrđuje kako im se ranije stečeni akademski naziv izjednačava s istovrsnim bolonjskim. Tako da je npr. predbolonjski naziv profesora sociologije izjednačen s magistrom edukacije sociologije. Budući da su u ovom pravilniku navedeni svi akademski nazivi, i predbolonjski i bolonjski, a u komentarima se vidi kako nisu navedeni svi, štoviše pojavljuju se i neki nazivi koji su doživjeli nekoliko promjena u nazivu i trajanju samog studija ili su se prestali izvoditi u tom obliku, smatram kako bi radi raščišćavanja te tzv. šume naziva, bilo poželjno kada bi se u pravilniku naveli samo bolonjski akademski nazivi; magistri i prvostupnici struke. Na ovaj način se nitko ne bi oštetio budući da svaka diplomirana osoba ima pravo na izjednačavanje titule s bolonjskom, a uklonila bi se ova, kao što sam već naveo, tzv. šuma svih postojećih naziva. 2) Bilo bi poželjno kada bi se u Pravilniku istaknulo da određene struke imaju prednost pri zapošljavanju u slučaju da se na određeno mjesto prijavilo više osoba sa završenim različitim studijima. Radi primjera ću uzeti predmet Kemija; smatram kako bi prednost trebali imati redoslijedom magistri edukacije kemije, magistri kemije s položenim PPDMI-jem, a tek zatim određeni ''industrijski'' usmjereni magistri poput magistara primijenjene kemije uz naravno položene PPDMI. To bi se trebalo primijeniti na sve druge struke gdje bi magistri edukacije određenog predmeta, tj. struke imali prednost. 3)Iako nije prijedlog, također moram izraziti vlastito mišljenje vezano uz učitelje razredne nastave s pojačanim programom određenog predmeta, koji je izazvao velik broj komentara i rasprava kako u ovoj javnoj raspravi tako i na mnogim internetskim forumima i društvenim mrežama. Naprosto mi je neshvatljivo zašto bi učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom sa pune satnice koju ima u prva četiri razreda OŠ želio predavati određen predmet na nepunoj satnici. Pretpostavljam da je osoba koja je odabrala učiteljski studij razredne nastave imala i namjeru predavati razrednu nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. Osobe koje su odlučile studirati za predmetnu nastavu – kemiju, matematiku, hrvatski, engleski ... imale su namjere predavati samo taj predmet u OŠ i SS. Stoga mi je nejasno zašto bi se netko s razrednom nastavom i pojačanim predmetom želio odreći pune satnice i konkurirati za radno mjesto koje donosi nepunu satnicu svim magistrima edukacije određenog predmeta koji su upisom studija imali namjeru predavati samo određen (najčešće jedan) predmet u OŠ i SŠ te su se samim studijem u njemu specijalizirale. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Alen Palijaš Članak 6., 18) politika i gospodarstvo: U ovom se Nacrtu Pravilnika određenim predmetima pristupilo bez provjere studijskog preddiplomskog i diplomskog plana određenih obrazovnih profesija. To je uvjetovalo da se magistri određenih struka pretpostave kao stručni za predavanje određenih predmeta koje su tijekom svog studija slušali u minimalnom broju kolegija, neadekvatnoj tematici kolegija ili uopće nisu imale kolegije vezane uz ono što im se ovim Nacrtom Pravilnika dopušta da predaju u srednjim školama, kao što je to učinjeno s politolozima i određenim drugim strukama na primjeru predmeta Filozofija, kojeg oni temeljem svog studija nisu stručni predavati. No s druge strane filozofi su izostavljeni s liste stručnih osoba koje mogu predavati Politiku i gospodarstvo, što smatram da je potrebno ispraviti te bi s na ovu listu trebalo upotpuniti s magistrima edukacije filozofije i magistrima filozofije. Filozofi su i više nego osposobljeni za predavanje PiG-a zbog svestranosti svoje struke, ali i svestranijem pristupu Građanskom odgoju i obrazovanju koji se provodi kao međupredmetni interdisciplinarni program. Filozofi su između ostaloga osposobljeni da na predmetu PiG-a učenike osposobe za razumijevanje osnovnih političkih i ekonomskih pojmova, razumijevanje političkih sustava te da ih potaknu na kritičko promišljanje i aktivno sudjelovanje u društvenom životu na svim stadijima državne i lokalne zajednice i uprave, da ih pouče razumijevanju važnosti demokratičnosti i slobode misli, govora, izražavanja, djelovanja, ljudskih prava, nezavisne kontrole državnih institucija kao i povijesne periode razvoja raznih oblika političkih i ekonomskih sustava. Nadalje, razmatranju i definiranju granica vlasti i njenih organa. Oni su također osposobljeni za poučavanje ekonomije kao društvenog djelovanja temeljem obrazovanja političke ekonomije kojim mogu prenijeti znanje o proteklim ekonomskim sustavima i problemima ili napretkom koji je donio ljudima. Filozofi su i više nego osposobljeni predavanju PiG- jer u svom radu prilaze s empirijskog i normativnog stajališta te time učenike obrazuju i osposobljavaju da postanu aktivni građani koji sudjeluju u radu svoje zajednice, države te i šire na globalnom planu, a istodobno prepoznaju negativne elemente poput totalitarizama i zloupotrebljavanja ekonomije i politike što se odražava u potpunosti na čovjeka i okoliš. Spomenimo samo neke filozofe ili ekonomiste kojih se filozofi dotiču u svom obrazovanju: od Platona, Sokrata, Aristotela, Machiavellija, T. Morusa, Hobbesa, Humea, Lockea, Rousseaua, Kanta, Hegela, Milla, Rawlsa, Marxa, Foucaulta, A. Smitha, F. Hayeka, Friedmana, Sraffe, Keynesa... Stoga, kao što sam već spomenuo, ovu je listu potrebno proširiti s magistrima edukacije filozofije i magistrima filozofije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Alen Palijaš Članak 5., 18. Kemija Profesor biologije ne može predavati kemiju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 Alen Palijaš Članak 5., 13. Matematika Nikad nisam čuo za dvopredmetni studij fizike i filozofije. To su dva različita područja koja se studiraju na dvije različite visokoškolske ustanove. U Hrvatskoj se, koliko znadem, ne mogu kombinirati studiji kao što je to u ovom slučaju navedeno, kombinacija prirodnih i humanističkih znanosti. Ova stavku je potrebno ukloniti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 Alen Palijaš Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Kao što sam naveo i za predmet Etika: Na ovoj listi nedostaje stručna profesija koja je na temelju svog studija, u skladu s bolonjskim procesom, jedina osposobljena za predavanje predmeta Etika u srednjim školama, to je - MAGISTAR/MAGISTRA EDUKACIJE FILOZOFIJE. Također, moram ustvrditi kako je apsolutni nonsens ovog Nacrta Pravilnika ''dopuštanje'' kroatolozima, katehetama, religiolozima i teolozima prava da predaju ovaj predmet u srednjoj školi. Onaj tko je te profesije stavio na ovu listu očigledno uopće nije upoznat s predmetima i ishodima izobrazbe same filozofije kao discipline i njenim granama poput etike koja se predaje u srednjim školama, kao niti s kolegijima svih pet godina studija filozofije. Ni u kojem slučaju nekoliko izbornih kolegija ne mogu osposobiti kroatologe, katehete, religiologe ili teologe da predaju Etiku. Uvidom na internetske stranice Hrvatskih studija i pregledom studija Kroatologije svatko može uočiti kako je i ono malo ponuđenih kolegija koji su vezani uz filozofiju ponuđeno na posve slobodnom izboru; student može, ali ne mora uzeti niti jedan od njih već ima priliku uzeti neki od velikog broja ponuđenih kulturoloških ili književnih kolegija. (https://www.hrstud.unizg.hr/preddiplomski/dvopredmetni/kroatologija), (https://www.hrstud.unizg.hr/diplomski/kroatologija/nastavnicki). Na dvopredmetnom studiju Kroatologije kao i na diplomskom studiju Kroatologije uopće se ne nude filozofski kolegiji kao izborni, uopće ih nema. Stoga do titule magistra kroatologije može doći osoba koja uopće nije odslušala niti jedan kolegij vezan uz područje filozofije i njenih grana poput etike. No čak i da ih je ta osoba odslušala nekoliko kolegija na izbornoj razini to uopće ne osposobljava kroatologa da predaje Filozofiju ili Etiku, Etiku i kulturu ili Logiku. Kroatologija je kulturološki studij kao što je to navedeno na njihovim internetskim stranicama te je kao takvom područje njihova zapošljavanja u kulturološko-turističkom sektoru, a ne u odgoju i obrazovanju. Citiram sa stranica Odjela za kroatologije Hrvatskih studija; „Preddiplomski dvopredmetni studij kroatologije interdisciplinarni je kulturološki studij posvećen proučavanju hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta. -- Sveučilišni diplomski studij kroatologije ustrojen je kao kulturološki studij u polju kroatologija u interdisciplinarnom području znanosti. Posvećen je proučavanju hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta.“. Također, upisati studij kroatologije i steći stupanj magistra kroatologije može i osoba koja na preddiplomskoj studirala nešto druga, a razlikovni ispit sastoji se od provjere znanja hrvatskog jezika i književnosti (http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:XKOSavBkvl0J:www.hrstud.unizg.hr/images/50014237/Kriteriji%2520za%2520upis%2520na%2520diplomske%2520studije%2520na%2520Hrvatskim%2520studijima%2520web%2520HS.docx+&cd=2&hl=hr&ct=clnk&gl=hr), stoga je sasvim moguće da titulu kroatologa stekne netko tko nijednom nije bio u dodiru sa filozofijom ili etikom. Stavljanjem kroatologa na listu osoba koje mogu predavati filozofiju, etiku, etiku i kulturu također oštećuje studente filozofije i sa samih Hrvatskih studija. Ovdje ne da je spuštena ljestvica već je ona odbačena kao kriterij. Što se tiče kateheta, religiologa i teologa, oni također nisu osposobljeni da predaju Etiku budući da je jedan od ishoda filozofije i etike kao njene grane, pluralitet mišljenja, razvoj kritičkog mišljenja, argumentirano iznošenje stavova i njihovo revidiranje u slučaju snažnijeg argumenta. Neke osobe s vjerskom izobrazbom u više su slučajeva pokazale kako nisu spremne prihvatiti mnoge od tema koje se obrađuju na predmetu Etika tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Pitanja homoseksualizma, vanbračnog seksa, umjetne oplodnje, pobačaja, rasizma, šovinizma, eutanazije, slobode misli i govora nisu u skladu s vjerskom izobrazbom koja tim pitanjima pristupa dogmatski, bez prava na drugo mišljenje, ali u skladu sa svojom vjeroispovijesti, što se moglo vidjeti prilikom pokušaja uvođenja Zdravstvenog odgoja koji sadrži mnoga pitanja i probleme koji se obrađuju na satovima etike, kao i razvoj mnogih etičkih teorija koje se obrađuje u sklopu studija filozofije na više međusobno povezanih kolegija. Predmet etika, nadalje, obrađuje mnoge filozofske poglede na etično ponašanje i samu etiku kao filozofsku disciplinu, što zahtijeva i šire poznavanje starogrčke, te općenito kontinentalne i analitičke filozofije, te također ostalih filozofskih tradicija poput azijskih... Pregledom studija kateheta i teologa lako se uviđa kako je njihov studij u skladu sa samim nazivom fakulteta i vjeroispovijesti, strogo usmjeren prema katoličkoj moralnoj teologiji i katoličkoj teologiji kao takvoj. Time su oni jedini osposobljeni za predavanje rimokatoličkog vjeronauka, no to nije slučaj i s predmetom Etika. Ne bih želio da se moj komentar shvati kao napad na katoličke vjernike ili vjeru kao takvu već naprosto moram iskazati kako postoji velika razlika između etike kao filozofske discipline i teološke etike ili moralne teologije kao teološke discipline, diplomirani katehete ili teolozi nužno moraju biti vjernici što se potvrđuje i preduvjetom za upis studija teologije s potvrdom o krštenju i primljenim sakramentima te preporukom župnika, stoga kateheta ili teolog mora nužno biti i vjernik, a vjernik mora nužno i djelovati u skladu sa svojom vjerom. Katolički ili pravoslavni teolog ili kateheta ne može time prihvatiti mogućnost govora o slobodi drugačijeg stava o već navedenim: pobačaju, eutanaziji, homoseksualizmu... Stoga se ne može zahtijevati da vjernik djeluje prema nastavnom planu i programu koji je u suprotnosti s njegovim vjerskim stajalištima i da obrađuje nešto sa čime se istinski ne slaže. Kateheta ili teolog može govoriti o tome, no samo u skladu sa svojom vjeroispovijesti, u suprotnom se traži od njega/nje licemjerstvo prema vlastitoj vjeri i kršenje božje zapovjedi tj. laganja, vjernik ne može odabrati kada će djelovati u skladu sa svojom vjerom, a kada ne, on uvijek mora poštivati svoju vjeru. Filozof to jedini istinski može predavati Etiku predviđenu planom iprogramom, a da se i ne spominje opći filozofski pristup i poznavanje svih filozofskih disciplina koje se katkad isprepliću. Budući da se u najvećem broju SŠ etika nalazi kao svojevrsna zamjena za vjeronauk (rimokatolički ili islamski), osim učenika koji nisu odabrali vjeronauk, etiku slušaju ateisti i pripadnici drugih vjeroispovijesti (kao i katolici koji su odlučili slušati nešto novo, a u gimnazijskom programu je i obavezni predmet) stoga jedina osoba koja ou potpunosti osposobljena izvoditi nastavu etike jest filozof, magistar edukacije filozofije, koji svakom problemu pristupa slobodno s filozofskim pristupom. Ukratko, vezano za sve nefilozofske struke; nekoliko odslušanih kolegija (većinom samo jedan - etika) bez same Povijesti filozofije koja obuhvaća pregled, između ostalog, razvoja mnogih etičkih teorija od antičkih vremena sve do danas, ne osposobljavaju osobu za predavanje ovog predmeta. Bez sveokupnog studija filozofije i svih pripadajućih kolegija navedeni studiji nikako ne mogu osposobiti sociologe i politologe da predaju ovaj predmet u srednjim školama. Također je potrebno da se predmet Etika i kultura u potpunosti izbaci s ove liste budući da se on izvodi u minimalnom broju srednjih škola, koliko sam upoznat. Jedini vrijedeći predmet jest Etika, koji se nalazi u kurikulumu i na Državnoj maturi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Alen Palijaš Članak 6., 3) etika: Na ovoj listi nedostaje stručna profesija koja je na temelju svog studija, u skladu s bolonjskim procesom, jedina osposobljena za predavanje predmeta Etika u srednjim školama, to je - MAGISTAR/MAGISTRA EDUKACIJE FILOZOFIJE. Također, moram ustvrditi kako je apsolutni nonsens ovog Nacrta Pravilnika ''dopuštanje'' kroatolozima, katehetama, religiolozima i teolozima prava da predaju ovaj predmet u srednjoj školi. Onaj tko je te profesije stavio na ovu listu očigledno uopće nije upoznat s predmetima i ishodima izobrazbe same filozofije kao discipline i njenim granama poput etike koja se predaje u srednjim školama, kao niti s kolegijima svih pet godina studija filozofije. Ni u kojem slučaju nekoliko izbornih kolegija ne mogu osposobiti kroatologe, katehete, religiologe ili teologe da predaju Etiku. Uvidom na internetske stranice Hrvatskih studija i pregledom studija Kroatologije svatko može uočiti kako je i ono malo ponuđenih kolegija koji su vezani uz filozofiju ponuđeno na posve slobodnom izboru; student može, ali ne mora uzeti niti jedan od njih već ima priliku uzeti neki od velikog broja ponuđenih kulturoloških ili književnih kolegija. (https://www.hrstud.unizg.hr/preddiplomski/dvopredmetni/kroatologija), (https://www.hrstud.unizg.hr/diplomski/kroatologija/nastavnicki). Na dvopredmetnom studiju Kroatologije kao i na diplomskom studiju Kroatologije uopće se ne nude filozofski kolegiji kao izborni, uopće ih nema. Stoga do titule magistra kroatologije može doći osoba koja uopće nije odslušala niti jedan kolegij vezan uz područje filozofije i njenih grana poput etike. No čak i da ih je ta osoba odslušala nekoliko kolegija na izbornoj razini to uopće ne osposobljava kroatologa da predaje Filozofiju ili Etiku, Etiku i kulturu ili Logiku. Kroatologija je kulturološki studij kao što je to navedeno na njihovim internetskim stranicama te je kao takvom područje njihova zapošljavanja u kulturološko-turističkom sektoru, a ne u odgoju i obrazovanju. Citiram sa stranica Odjela za kroatologije Hrvatskih studija; „Preddiplomski dvopredmetni studij kroatologije interdisciplinarni je kulturološki studij posvećen proučavanju hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta. -- Sveučilišni diplomski studij kroatologije ustrojen je kao kulturološki studij u polju kroatologija u interdisciplinarnom području znanosti. Posvećen je proučavanju hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta.“. Također, upisati studij kroatologije i steći stupanj magistra kroatologije može i osoba koja na preddiplomskoj studirala nešto druga, a razlikovni ispit sastoji se od provjere znanja hrvatskog jezika i književnosti (http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:XKOSavBkvl0J:www.hrstud.unizg.hr/images/50014237/Kriteriji%2520za%2520upis%2520na%2520diplomske%2520studije%2520na%2520Hrvatskim%2520studijima%2520web%2520HS.docx+&cd=2&hl=hr&ct=clnk&gl=hr), stoga je sasvim moguće da titulu kroatologa stekne netko tko nijednom nije bio u dodiru sa filozofijom ili etikom. Stavljanjem kroatologa na listu osoba koje mogu predavati filozofiju, etiku, etiku i kulturu također oštećuje studente filozofije i sa samih Hrvatskih studija. Ovdje ne da je spuštena ljestvica već je ona odbačena kao kriterij. Što se tiče kateheta, religiologa i teologa, oni također nisu osposobljeni da predaju Etiku budući da je jedan od ishoda filozofije i etike kao njene grane, pluralitet mišljenja, razvoj kritičkog mišljenja, argumentirano iznošenje stavova i njihovo revidiranje u slučaju snažnijeg argumenta. Neke osobe s vjerskom izobrazbom u više su slučajeva pokazale kako nisu spremne prihvatiti mnoge od tema koje se obrađuju na predmetu Etika tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Pitanja homoseksualizma, vanbračnog seksa, umjetne oplodnje, pobačaja, rasizma, šovinizma, eutanazije, slobode misli i govora nisu u skladu s vjerskom izobrazbom koja tim pitanjima pristupa dogmatski, bez prava na drugo mišljenje, ali u skladu sa svojom vjeroispovijesti, što se moglo vidjeti prilikom pokušaja uvođenja Zdravstvenog odgoja koji sadrži mnoga pitanja i probleme koji se obrađuju na satovima etike, kao i razvoj mnogih etičkih teorija koje se obrađuje u sklopu studija filozofije na više međusobno povezanih kolegija. Predmet etika, nadalje, obrađuje mnoge filozofske poglede na etično ponašanje i samu etiku kao filozofsku disciplinu, što zahtijeva i šire poznavanje starogrčke, te općenito kontinentalne i analitičke filozofije, te također ostalih filozofskih tradicija poput azijskih... Pregledom studija kateheta i teologa lako se uviđa kako je njihov studij u skladu sa samim nazivom fakulteta i vjeroispovijesti, strogo usmjeren prema katoličkoj moralnoj teologiji i katoličkoj teologiji kao takvoj. Time su oni jedini osposobljeni za predavanje rimokatoličkog vjeronauka, no to nije slučaj i s predmetom Etika. Ne bih želio da se moj komentar shvati kao napad na katoličke vjernike ili vjeru kao takvu već naprosto moram iskazati kako postoji velika razlika između etike kao filozofske discipline i teološke etike ili moralne teologije kao teološke discipline, diplomirani katehete ili teolozi nužno moraju biti vjernici što se potvrđuje i preduvjetom za upis studija teologije s potvrdom o krštenju i primljenim sakramentima te preporukom župnika, stoga kateheta ili teolog mora nužno biti i vjernik, a vjernik mora nužno i djelovati u skladu sa svojom vjerom. Katolički ili pravoslavni teolog ili kateheta ne može time prihvatiti mogućnost govora o slobodi drugačijeg stava o već navedenim: pobačaju, eutanaziji, homoseksualizmu... Stoga se ne može zahtijevati da vjernik djeluje prema nastavnom planu i programu koji je u suprotnosti s njegovim vjerskim stajalištima i da obrađuje nešto sa čime se istinski ne slaže. Kateheta ili teolog može govoriti o tome, no samo u skladu sa svojom vjeroispovijesti, u suprotnom se traži od njega/nje licemjerstvo prema vlastitoj vjeri i kršenje božje zapovjedi tj. laganja, vjernik ne može odabrati kada će djelovati u skladu sa svojom vjerom, a kada ne, on uvijek mora poštivati svoju vjeru. Filozof jedini istinski može predavati Etiku predviđenu planom i programom, a da se i ne spominje opći filozofski pristup i poznavanje svih filozofskih disciplina koje se katkad isprepliću. Budući da se u najvećem broju SŠ etika nalazi kao svojevrsna zamjena za vjeronauk (rimokatolički ili islamski), osim učenika koji nisu odabrali vjeronauk, etiku slušaju ateisti i pripadnici drugih vjeroispovijesti (kao i katolici koji su odlučili slušati nešto novo, a u gimnazijskom programu je i obavezni predmet) stoga jedina osoba koja je u potpunosti osposobljena izvoditi nastavu etike - filozof, magistar edukacije filozofije, koji svakom problemu pristupa slobodno na filozofski način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 Alen Palijaš Članak 6., 5555) filozofija: Na ovoj listi nedostaje stručna profesija koja je na temelju svog studija, u skladu s bolonjskim procesom, jedina osposobljena za predavanje predmeta Filozofija u srednjim školama, to je - MAGISTAR/MAGISTRA EDUKACIJE FILOZOFIJE. Također, moram ustvrditi kako je apsolutni nonsens ovog Nacrta Pravilnika ''dopuštanje'' kroatolozima, sociolozima, politolozima, religiolozima i teolozima prava da predaju ovaj predmet u srednjoj školi. Onaj tko je te profesije stavio na ovu listu očigledno uopće nije upoznat s predmetima i ishodima izobrazbe same filozofije kao znanosti i samog predmeta koji se predaje u srednjim školama, kao niti s kolegijima svih pet godina sveučilišnog studija filozofije. Ni u kojem slučaju nekoliko izbornih kolegija ne može osposobiti kroatologe, katehete, sociologe, politologe, religiologe ili teologe da predaju Filozofiju. Uvidom na internetske stranice Hrvatskih studija i pregledom studija Kroatologije svatko može uočiti kako je i ono malo ponuđenih kolegija koji su vezani uz filozofiju ponuđeno na posve slobodnom izboru; student može, ali ne mora uzeti niti jedan od njih već ima priliku uzeti neki od velikog broja ponuđenih kulturoloških ili književnih kolegija. (https://www.hrstud.unizg.hr/preddiplomski/dvopredmetni/kroatologija), (https://www.hrstud.unizg.hr/diplomski/kroatologija/nastavnicki). Na dvopredmetnom studiju Kroatologije kao i na diplomskom studiju Kroatologije uopće se ne nude filozofski kolegiji kao izborni, uopće ih nema. Stoga do titule magistra kroatologije može doći osoba koja uopće nije odslušala niti jedan kolegij vezan uz područje filozofije i njenih grana poput etike. No čak i da ih je ta osoba odslušala nekoliko kolegija na izbornoj razini to uopće ne osposobljava kroatologa da predaje Filozofiju ili Etiku, Etiku i kulturu ili Logiku. Kroatologija je kulturološki studij kao što je to navedeno na njihovim internetskim stranicama te je kao takvom područje njihova zapošljavanja u kulturološko-turističkom sektoru, a ne u odgoju i obrazovanju. Citiram sa stranica Odjela za kroatologije Hrvatskih studija; „Preddiplomski dvopredmetni studij kroatologije interdisciplinarni je kulturološki studij posvećen proučavanju hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta. -- Sveučilišni diplomski studij kroatologije ustrojen je kao kulturološki studij u polju kroatologija u interdisciplinarnom području znanosti. Posvećen je proučavanju hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta.“. Također, upisati studij kroatologije i steći stupanj magistra kroatologije može i osoba koja na preddiplomskoj studirala nešto druga, a razlikovni ispit sastoji se od provjere znanja hrvatskog jezika i književnosti (http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:XKOSavBkvl0J:www.hrstud.unizg.hr/images/50014237/Kriteriji%2520za%2520upis%2520na%2520diplomske%2520studije%2520na%2520Hrvatskim%2520studijima%2520web%2520HS.docx+&cd=2&hl=hr&ct=clnk&gl=hr), stoga je sasvim moguće da titulu kroatologa stekne netko tko nijednom nije bio u dodiru sa filozofijom ili njenim granama. Stavljanjem kroatologa na listu osoba koje mogu predavati filozofiju, etiku, etiku i kulturu također oštećuje se studente filozofije i sa samih Hrvatskih studija. Ovdje ne da je spuštena ljestvica već je ona odbačena kao kriterij. Ukratko, vezano za sve nefilozofske struke; nekoliko odslušanih kolegija (najčešće minimalan broj i to izbornih) ne osposobljavaju osobu za predavanje ovog predmeta. Bez sveokupnog studija filozofije i svih pripadajućih kolegija navedeni studiji nikako ne mogu osposobiti sociologe i politologe ili druge navedene struke da predaju ovaj predmet u srednjim školama. Usporednim pregledom studijskih programa studija sociologije, politologije, kroatologije, religiologije, teologije sa studijem filozofije iznimno se lako može uočiti kako se navedeni nefilozofski studiji uopće ne mogu uspoređivati sa studijem filozofije jer sadržajem uveliko odudaraju, a da se ni ne spominje kako uopće ne spadaju u isto znanstveno polje - polje Filozofije. Neke od njih ne spadaju niti u isto znanstveno područje humanističkih znanosti već spadaju u znanstveno područje društvenih znanosti. Stoga je u potpunosti nemoguće da bi magistri politologije, sociologije, kroatologije, religiologije, teologije bili osposobljeni za predavanje srednjoškolskog predmeta Filozofija. To mogu samo magistri edukacije filozofije i magistri filozofije. Stoga je nužno da se dotične struke uklone s ovog popisa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 Alen Palijaš Članak 6., 15) logika: Na ovoj listi nedostaje stručna profesija koja je na temelju svog studija, u skladu s bolonjskim procesom, jedina osposobljena za predavanje predmeta Logika u srednjim školama, to je - MAGISTAR/MAGISTRA EDUKACIJE FILOZOFIJE. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 Alenka Njegovac PRAVILNIK, Članak 4. Poštovanje, svakako treba uskladiti naziv struke sa onim što piše na diplomama, jer niti na jednoj diplomi ne piše s pojačanim predmetom, nego piše s pojačanim programom .... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
25 Alenka Njegovac Članak 5., 14. Informatika Poštovanje, svakako treba nadopuniti da učitelji koji se na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika zateknu u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u školskoj ustanovi, a nemaju vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim Pravilnikom, nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta. Jer dio učitelja tehničke kulture odnosno dipl. inž. tehničke struke s položenom pedagoško-psihološkom i metodičkom skupinom predmeta, je ostao bez satnice kada je smanjena sa 3 sata ili 2 sata po razrednom odjeljenju na 1 sat počelo predavati izborni predmet informatika, naravno uz dodatnu edukaciju. Ne smije se zaboraviti da je u osnovnoj školi izborni predmet informatika izašla iz redovnog predmeta Tehničke kulture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
26 Alenka Njegovac Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovanje, svakako treba ostati u pravilniku da tehničku kulturu predaju diplomirani inženjeri tehničke struke s položenom pedagoško-psihološkom i metodičkom skupinom predmeta (to je bilo u pravilniku iz 1993. godine, i u pravilniku iz 1996. godine). U nastavi tehničke kulture zastupljena su sva područja tehnike i nije opravdano preferirati elektrotehniku. Znači i dalje trebaju tehničku kulturu u osnovnim školama polagati diplomirani inženjeri, odnosno magistri tehničke struke odnosno oni koji su diplomirali(magistrirali) na tehničkom fakultetu. Pod c) treba brisati - nikako ne dozvoliti da prvostupnici mogu biti zaposleni na neodređeno u osnovnoj školi u nastavi tehničke kulture, odnosno uvjetovati da završe magisterija i naravno uz pedagoško-psihološku i metodičku izobtazbu, Treba još dodati da učitelji koji se na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika zateknu u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u školskoj ustanovi, a nemaju vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim Pravilnikom, nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 Alla Čorak PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, iako su kolege već naveli dovoljno argumenata u korist diplomiranih crkvenih glazbenika - profesora crkvene glazbe, smatram nužnim spomenuti vlastiti primjer - u Školi za klasični balet radim već šestu godinu, tijekom kojih niti jedan jedini put moja kompetencija i obrazovanje nisu dovedeni u pitanje. Sramotno je i nedopustivo da nas se jednim potezom briše sa obrazovne scene, sramotno je što se KBF s ICG-om u prvom redu minimalno zalažu za svoje diplomante i što institucije u kojima već radimo tako malo drže do djelatnika kojima su sve do jučer bili jako zadovoljni (konkretno, u Školi za klasični balet smo bile dvije diplomirane crkvene glazbenice, druga kolegica je radila barem petnaestak godina, također uz same pohvale). Broj korepetitora zaposlenih u Školi je ograničen i rijetko dolazi do potrebe za novima, tako da, sukladno s time, navala diplomanata ICG-a zanemariva. Kolege s Glazbene Akademije nemaju razloga da se osjećaju ugroženo jer postoje dva olakotna procesa koja će eliminirati bilokakvu inkompetentnost - poznati su kao "audicija" i "probni rok". Iz moje perspektive, jedina stručnost i predanost svom poslu koja se ovim nacrtom dovodi u pitanje je ona njegovih autora. Srdačan pozdrav svima, osobito svim diplomiranim (!) crkvenim glazbenicima, ma gdje god bili. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
28 Ana Budić PRAVILNIK Slažem se sa već viđenim komentarima vezanima za kvalifikacije potrebne za predavanje Tehničke kulture te se nadam da se neće dozvoliti propust izostavljanja diplomiranih inženjera tehničke struke kao kompetentnih učitelja Tehničke kulture u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
29 Ana Budojević Članak 5., 14. Informatika U potpunosti sam protiv brisanja učitelja s pojačanim znanjem iz programa pojedinih predmeta iz ovog pravilnika. Kvaliteta poučavanja nije zajamčena isključivo završetkom pojedinog fakulteta. Svatko od nas, tko se odlučio biti učiteljem odabrao je i cjeloživotno učenje, a završetak fakulteta samo je prvi korak. Kvalitetno obrazovanje učenicima pružit će oni koji svoj posao obavljaju s ljubavlju i redovito se usavršavaju. Kako bi se zajamčila kvaliteta obrazovanja nužno je uvesti licenciranje i liječničku provjeru psihofizičke sposobnosti za rad! Svatko od nas iza sebe ima određene rezultate koji su izvrstan pokazatelj kompetentnosti! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
30 Ana Budojević PRAVILNIK U potpunosti sam protiv brisanja učitelja s pojačanim znanjem iz programa pojedinih predmeta iz ovog pravilnika. Kvaliteta poučavanja nije zajamčena isključivo završetkom pojedinog fakulteta. Svatko od nas, tko se odlučio biti učiteljem odabrao je i cjeloživotno učenje, a završetak fakulteta samo je prvi korak. Kvalitetno obrazovanje učenicima pružit će oni koji svoj posao obavljaju s ljubavlju i redovito se usavršavaju. Kako bi se zajamčila kvaliteta obrazovanja nužno je uvesti licenciranje i liječničku provjeru psihofizičke sposobnosti za rad! Svatko od nas iza sebe ima određene rezultate koji su izvrstan pokazatelj kompetentnosti! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 Ana Čorić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole U potpunosti se slažem sa kolegama koji su istakli kako bi najprije trebalo srediti nazivlje (titule, zvanja). Magistar muzike nije specificirana/precizna titula i nju bolonjskom diplomom stječu i instrumentalisti, ali i glazbeni pedagozi i teoretičari. Specifični zahtjevi pojedinih radnih mjesta zahtijevaju i specifične kompetencije nastavnika, stoga je neophodno konzultirati stručnjake s institucija koje obrazuju potreban kadar kako bi se uskladili programi studija sa potražnjom radnih mjesta. Studenti teorije glazbe, glazbene pedagogije, muzikologije i dirigiranja slušaju iste pedagoško-metodičke kolegije, ali nemaju iste stručno-glazbene kompetencije. Prema tome, studenti glazbene pedagogije bi za srednjoškolske predmete poput dirigiranja i partitura trebali doći u obzir samo ako u školi nema odgovarajućeg nastavnog kadra koji je tijekom studija stekao višu razinu obrazovanja iz navedenih kolegija. Također, smatram da su u navedenom nacrtu pravilnika dirigenti zakinuti i da bi trebali biti prvi izbor za predmete kao što su skupno muziciranje i dirigiranje, ukoliko su položili pedagoško-metodičke predmete tijekom studija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
32 Ana Delost Članak 5., 18. Kemija Poštovani, smatram da su dipl. ing. prehrambene tehnologije sa PBF-a kao i magistri biotehnologije sa Odjela za biotehnologiju sposobni predavati kemiju u školi nakon položenog Dopunsko-pedagoškog obrazovanja. Molim da se u popis dodaju dipl. ing. prehrambene tehnologije i mag. biotech. in med. Srdačno Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
33 Ana Delost Članak 6., 12) kemija: Poštovani, smatram vrlo nepravednim da se u Prijedlog nije uvrstio dipl. ing. prehrambene tehnologije kao i magistri biotehnologije Sveučilišta u Rijeci. Struke su kompetentne i odslušale jednake kemije. Smatram da osobe sa završenim PBF-om i Odjelom za biotehnologiju iz Rijeke uz Dopunsko pedagošku naobrazbu su u potpunosti sposobne držati nastavu kemije. Srdačno Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 Ana Drobac PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, ovim putem htjela bih se osvrnuti na Vaš prijedlog Pravilnika Članak 9. Glazbene i plesne škole točnije instrument VIOLA koji ste stavili na 23.mjesto, a ne u grupu gudačkih instrumenata ( nakon violine/ prije violoncella ). Nadalje,u prijedlogu Pravilnika za violu u OŠ navedena su zvanja magistar/magistra muzike (violinist, violist), dok je za violinu u OŠ navedeno samo magistar/magistra muzike (violinist) točnije izostavljeno je magistar/magistra muzike violist.Predlažem da u oba slučaja mogu predavati magistar/magistra muzike (violinist, violist) kao što je bilo i do sada.Ujedno Vas molim da se osvrnete na komentar Andree H.Bratković,prof. koja Vam je sve konstruktivno objasnila. S poštovanjem, Ana Drobac,prof.. Glazbena škola Josipa Hatzea,Split Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
35 Ana Ernoić - Milošević PRAVILNIK Osvrt na pravilnik Srednja škola „Arboretum Opeka“ u ime dipl. ing. agr. smjer Vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža Prema novoj nomenklaturi ovaj studijski smjer Agronomskog fakulteta u Zagrebu navodi se kao magistar inženjer hortikulture. Kod nekih nastavnih predmeta uvrštena je kao zadovoljavajuća razina obrazovanja samo smjer VOP, a kod nekih samo mag.ing.hort. što se prepoznaje kao dva različita smjera, a radi se samo o staroj i novoj nomenklaturi, pa bi to trebalo ispraviti i nadopuniti. Smatramo da navedeni smjer VOP/mag.ing.hort. treba dodati kod slijedećih predmeta prema smjerovima: Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje – Opće ratarstvo; Opće voćarstvo i vinogradarstvo; Motori i traktori; Mehanizacija u biljnoj proizvodnji; Zaštita bilja; Sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja; Ustrojstvo rada u biljnoj proizvodnji; Praktična nastava Poljoprivredni tehničar vrtlar – Zaštita bilja; Osnove voćarstva i vinogradarstva napomena: smatramo da za provođenje teorijske i praktične nastave Aranžiranja cvijeća treba biti zastupljeni smjer VOP/mag.ing.hort. sa verificiranim dodatnim specifičnim kompetencijama u vještinama aranžiranja za ovaj predmet Poljoprivredni tehničar opći – Zaštita bilja; Opće voćarstvo i vinogradarstvo; Poljoprivredna mehanizacija; Tržište; Praktična nastava Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut – Zaštita bilja; Poznavanje poljoprivrednih kultura; Strojevi i alati; Skladištenje poljoprivrednih proizvoda; Zaštita čovjekov okoliša; Repromaterijal u poljoprivredi; Praktična nastava Ratar – Opće ratarstvo; Motori i traktori; Mehanizacija u biljnoj proizvodnji Voćar, vinogradar, vinar – Opće voćarstvo i vinogradarstvo; Mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu; Zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu; Praktična nastava Cvjećar – napomena: smatramo da za provođenje nastave u predmetima Praktična nastava i Aranžiranje treba biti zastupljeni smjer VOP/mag.ing.hort. ili smjerovi koji su na fakultetu odslušali kolegije Cvjećarstvo i Dendrologiju ali za provođenje nastavnih sadržaja potrebne su i dodatne verificirane specifične kompetencije u vještinama aranžiranja. Aranžiranje kao kolegij nije zastupljen na fakultetu pa je za nastavnike nužno da kroz dodatno obrazovanje steknu potrebne kompetencije za provođenje nastavnih sadržaja ovih predmeta. Poljoprivredni gospodarstvenik – Osnove voćarstva i vinogradarstva; Tržište; Mehanizacija, Praktična nastava Ana Ernoić - Milošević Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
36 Ana Ernoić - Milošević PRAVILNIK Poštovani! Stručno vijeće Srednje škole „Arboretum Opeka“ Marčan uključuje se u Javnu raspravu sa sljedećim prijedlozima i zaključcima: 1. . Kod nekih zanimanja i predmeta uz navod Diplomirani inženjer agronomije nisu navedeni smjerovi pa nije sasvim jasno da li se radi o svim smjerovima ili ne, pa smatramo da bi to trebalo naglasiti. 2.U prijedlogu Pravilnika nedostaju izborni predmeti za zanimanja u poljoprivrednoj struci pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja. 3. U prijedlogu Pravilnika nedostaju zanimanja: Agroturistički tehničar ( međustrukovno zanimanje) i eksperimentalni program Agrotehničar pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja 4. U zanimanju Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje za predmet Opće ratarstvo, u zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar za predmet Temelji vrtlarstva, u zanimanju Poljoprivredni tehničar opći za 2. razred, za predmet Ratarstvo, u zanimanju Vrtlar za predmet Temelji vrtlarstva, te u zanimanju Ratar za predmet opće ratarstvo treba dodati diplomirani inženjer agronomije, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo (jer kolegij Opća proizvodnja bilja sa 5 sati predavanja + 2 sata vježbi i više nego pokrivaju nastavne cjeline i sadržaje nastavnih predmeta Opće ratarstvo i Temelji vrtlarstva), te 5. U zanimanju Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje za predmet Sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja treba dodati diplomirani inženjer agronomije, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo i smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo(jer kolegiji Oplemenjivanje bilja i Genetika pokrivaju nastavne cjeline i sadržaje nastavnog predmeta Sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja). 6. U zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar i Poljoprivredni tehničar opći za predmet Tržište treba dodati idiplomirani inženjer agronomije, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo i smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo (jer kolegiji Ekonomika poljoprivrede, Troškovi i kalkulacije, Ekonomika VVV proizvodnje i Agrarna sociologijapokrivaju nastavne cjeline i sadržaje nastavnog predmeta Tržište). 7. U zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar za predmet Zaštita čovjekova okoliša dodati diplomirani inženjer agronomije smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo i smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo. 8. U zanimanju Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut za predmete Ustrojstvo rada u poljoapoteci / Ustrojstvo rada u poljoprivredi treba dodati diplomirani inženjer agronomije smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo i smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo. 9. U zanimanju Ratar za predmet Ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji / Ustrojstvo rada u poljoprivredi treba dodati diplomirani inženjer agronomije smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo i smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo. Nadalje za Diplomirane inženjere agronomije smjer bilinogojstvo, agroekonomika, mehanizacija Za program Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje Predmeti: Poljoprivredna botanika - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Temelji bilInogojstva, molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Osnove biljne proizvodnje - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Tloznanstvo i uređenja tala molim dodati dipl.ing. agronomije smjer mehanizacija, bilinogojstvo, agroekonomika, Tloznanstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Opće ratarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Opće voćarstvo i vinogradarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Povrćarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Motori i traktori molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Specijalno ratarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Specijalno voćarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Specijalno vinogradarstvo - - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Mehanizacija u biljnoj proizvodnji molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Sjemenarstvo sa osnovama oplemenjivanja - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije,Vinarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije Za program Poljoprivredni tehničar vrtlar Predmeti: Poljoprivredna botanika molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Temelji vrtlarstva - - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Cvjećarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije,Vrtlarski strojevi molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Povrćarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing.agroekologije, Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Tržište - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Osnove voćarstva i vinogradarstva - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Zaštita čovjekova okoliša molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije Za program: Poljoprivredni tehničar opći Predmeti :Poljoprivredna botanika molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo,Temelji bilinogojstva molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Osnove biljne proizvodnje molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Tloznanstvo i uređenja tala molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Tloznanstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Ratarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Stočarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Opće stočarstvomolim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Govedarstvo , Sitno stočarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Ribogojstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Povrćarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Poljoprivredna mehanizacija molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u biljnoj proizvodnjimolim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Motori i traktori molim dodati dipl.ing.agronomijesmjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u stočarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u poljoprivrednoj proizvodnji molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, specijalno voćarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Vinogradarstvo/ opće voćarstvo i vinogradarstvo, specijalno vinogradarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Povrćarstvo- molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Vinogradarstvo- molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Tržište - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvoi mag.ing agroekologije Za program: Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut Predmeti: Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Bilinogojstvo s tloznanstvom molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Osnove biljne proizvodnje molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Tloznanstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji - - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Skladištenje poljoprivrednih proizvoda - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Poznavanje poljoprivrednih kultura molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Strojevi i alati molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Zaštita čovjekova okoliša molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Repromaterijal u poljoprivredi molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Poljoprivredna botanika molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije Za program Ratar Predmeti: Temelji bilinogojstva molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Tloznanstvo i uređenje talamolim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Ratarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Opće ratarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Motori i traktori molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u ratarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u biljnjoj proizvodnji molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Zaštita ratarskih kultura molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo Ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji/ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvoi mag.ing agroekologije Za program Voćar-vinogradar-vinar Predmeti: Voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo - proizvodnji - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Vinogradarstvo/ opće voćarstvo i vinogradarstvo/specijalno vinogradarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing.agronomijesmjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije Za program Vrtlar Predmeti: Temelji vrtlarstva - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Mehanizacija u vrtlarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Povrćarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvoi mag.ing agroekologije, Cvjećarstvo - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvoi mag.ing agroekologije, Dendrološke vrste za aranžiranje molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo i mag.ing agroekologije Za program Cvjećar Predmeti: Cvjećarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing agroekologije, Dendrološke vrste za aranžiranjemolim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo Za program Stočar Predmeti: Stočarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Motori i traktori molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Mehanizacija u stočarstvu molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Za program Poljoprivredni gospodarstvenik Predmeti: Voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo - proizvodnji - molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Vinogradarstvo i vinarstvo/vinarstvo- molim dodati dipl.ing. agronomije smjer bilinogojstvo, Povrćarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvoi mag.ing agroekologije, Mehanizacija molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, Zaštita bilja molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, bilinogojstvo, Stočarstvo molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo, Tržište - molim dodati dipl.ing. agronomijesmjer bilinogojstvo, Praktična nastava molim dodati dipl.ing. agronomije smjer agroekonomika, mehanizacija, bilinogojstvo Voditeljca Ana Ernoić – Milošević Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
37 Ana Hleb Članak 6., 12) kemija: Primjedba na članak 6. točka 12) Nacrta Pravilnika - kemija : potrebno je dodati profesor biologije i kemije; magistar/magistra edukacije biologije i kemije jer su ti ljudi studirali ovaj smjer kako bi mogli predavati u školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
38 Ana Hudin Članak 5., 13. Matematika Pitam se samo odakle tolika drskost i bahatost pojedinim profesorima i pojedincima koji se skrivaju iza naziva institucija da sebi uzimaju za pravo raspolagati tuđim pošteno stečenim zvanjem i tako bezobrazno omalovažavati Učiteljski fakultet kao lagan ( a pitam se kako bi to oni mogli znati kad ga nisu pohađali, a niti su pretjerano upućeni u nastavni program, a kamoli u njegovu težinu), a u stvari se samo radi o običnoj taštini iskompleksiranih pojedinaca. Degradirati nečiju stručnost koju zakoni i pravilnici već godinama priznaju i ne samo to nego je Ministarstvo priznalo pravo učiteljima r.n. s pojačanim predmetima da sudjeluju u predmetnoj nastavi (4.-8. razred). Pa nisu ljudi slova da se samo izbrišu!!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
39 Ana Janković Članak 5., 23. Glazbena kultura Apsurdno je da su u Nacrtu novog Pravilnika profesori crkvene glazbe izostavljeni sa popisa zanimanja koja mogu u osnovnim školama predavati glazbenu kulturu. Uzevši u obzir širinu naobrazbe i izrazito zahtjevan studij njihove kompetencije su neupitne što pokazuju brojni diplomirani profesori crkvene glazbe kroz svoj višegodišnji rad. Iskreno se nadam da je riječ o slučajnom izostavljanju te da će propust biti ispravljen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
40 Ana Lopac Gros PRAVILNIK, Članak 1. U razredima od 1 do 4 predaju diplomirani učitelji razredne nastave. Ipak posotji mogućnost da TZK, glazbeni predaju nastavnici koji su obuhvaćeni ovim pravilnikom. Pitanje je gdje je regulirano tko smije predavati od 1 do 4? Zašto oni kojima ovaj pravilnik će dopustiti predavanje npr. matematike, hrvatskog jezika te ostalih predmeta ne bi mogao kao i nastavnik TZK-a, glazbenog odgoja predavati u "nižim razredima". To se nigdje ne spominje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
41 Ana Lopac Gros Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, tko nije upoznat u tijeku je završna faza cjelovite kurikularne reforme. Priroda predstavlja sukus fizike, kemije i biologije. To ne znači pojednostavljene i bazične definicije. Trenutno što je aktualno je biologija, a to će -prema planu- nestati. Uz dužno poštovanje -smatram da su diplomirani učitelji izvrsno osposobljeni za poučavanje učenika iz različitih područja -što prirodnog, što društvenog umjetničkog "smjera". Ja ne mogu predavati prirodu i društvo? Ili bi mogla? Idemo li istom analogijom potrebno je dopustiti profesorima geografije, povijesti, matematike, biologije, hrvatskog, likovnog dopustiti ulazak u niže razrede. I omogućiti ravanteljima da u trećem i četvrtom razredu nadopunjuju si satnicu. Jer sada predaju prof. sranih jezika, glazbenog, tjelesnog ... pa zašto tada i ja ne bih mogla predavati prirodu i društvo u ta dva razreda? LP, Ana Lopac Gros Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
42 Ana Lopac Gros Članak 5., 16. Priroda Poštovani, tko nije upoznat u tijeku je završna faza cjelovite kurikularne reforme. Priroda predstavlja sukus fizike, kemije i biologije. To ne znači pojednostavljene i bazične definicije. Trenutno što je aktualno je biologija, a to će -prema planu- nestati. Uz dužno poštovanje -smatram da su diplomirani učitelji izvrsno osposobljeni za poučavanje učenika iz različitih područja -što prirodnog, što društvenog umjetničkog "smjera". Ja ne mogu predavati prirodu i društvo? Ili bi mogla? Idemo li istom analogijom potrebno je dopustiti profesorima geografije, povijesti, matematike, biologije, hrvatskog, likovnog dopustiti ulazak u niže razrede. I omogućiti ravanteljima da u trećem i četvrtom razredu nadopunjuju si satnicu. Jer sada predaju prof. sranih jezika, glazbenog, tjelesnog ... pa zašto tada i ja ne bih mogla predavati prirodu i društvo u ta dva razreda? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
43 Ana Lopac Gros Članak 5., 16. Priroda Poštovani, ovdje nije riječ tko može predavati, već tko ima dovoljno znanja vještina –kompetencija za određeno područje. Za početak bih konstatira kako Priroda nije isto što i biologija. Priroda nije isto što i prirodoslovlje. Svakom tko pogleda silabus i stekne opći uvid u broj odslušanih sati –što vježbi, praktikuma, laboratorijskih vježbi, terenskih nastava imaju diplomirani učitelji s pojačanim prirodoslovljem uviđa kako im nedostaju neki opći temelji. Profil samog nastavničkog kadra također ne ukazuje na mogućnost dobivanja kvalitetnog znanja iz niza područja neophodnih za sagledanje i poučavanje Prirode. Na stranicama Učiteljskog fakulteta nalazi se niz uvaženih znanastvenika, nastavnika –ali velika većina njih više nije aktivna. Nastavnici tih predmeta koji omogućuju kasniji naziv „pojačano prirodoslovlje“ su vjerojatno vrsni predavači –ali ne postoji zastupljenost bitnih fragmenata s područja biologije (npr. histologija, evolucija, anatomija čovjeka, citologija) ili kemije (opća kemija, anorganska i organska kemija, biokemija, fizikalna kemija …), a o koncpetima iz fizike je i bespredmetno raspravljati. Uostalom metodika nastave biologije, kemije i fizike nije isto što i metodika prirode i društva. Diplomirani učitelji razredne nastave su prvenstveno odabrali jedno područje i tamo trebaju i ostati. Hvale vrijedna je činjenica kako će vjerojatno njihovo poučavanje prirode i društva biti znantno kvalitetnije, dublje, smislenije, organiziranije prezentirano učenicima od prvog do četvrtog razreda (u dobi od 6-7 do 10-11 godina), ali ako se planira omogućiti tim osobam predavanje u OŠ tada ih za to treba i kvalitetno pripremiti. Trenutno za uvidom u silabus ne postoji osnova! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
44 Ana Marciuš PRAVILNIK Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
45 Ana Mrša PRAVILNIK Poštovani, Naravno da svi znamo tko ima veće kompetencije, to uopće nije upitno i tko ima prednost pri zapošljavanju. Izbrisati nekoga iz Zakona znači izbrisati njegovo cjelokupno školovanje i njegovo postojanje kao živog bića. Je li to uopće moguće?! Zar je moguće da se visko obrazovani ljudi tako izražavaju. Ako mislite da vas kao profesore ljudi dovoljno ne cijene onda se zapitajte zašto, što vi sami možete napraviti da podignete svoj ugled u društvu, ali ne da pritom gazite i omalovažavate druge ljude. Dajte u raspravu što treba mijenjati u tehničkoj organizaciji školskog sustava pa ćete vidjeti zašto su naši učenici toliko loši, a nije uopće stvar u nastavnom planu i programu. I napravite konstruktivna rješenja o raspodjeli posla među djelatnicima svake struke, da svatko dobije svoje zaduženje posla koje će biti u skladu s odgovarajućom stručnom spremom. Tu itekako treba truda i vremena uložiti i sve dobro posložiti, a najlakše je napisati „briše se...“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
46 Ana Popović PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, Ponoviti ću upozorenja kolega: potrebno je u pravilniku točno navesti i upisati nazive za pojedinu struku, te dodati one koji nedostaju. Problem "težih" i "lakših" studijskih programa, kao i statusa osoba koje su završile Institut za crkveni glazbu postoji, ali ovo nije mjesto za raspravu o tome. Svaki studij ima svoj kurikulum (kojeg je odobrila struka i država) u kojem piše koje se kompetencije njime stječu; ako to nije točno onda treba mijenjati kurikulum studija. U gornjem tekstu (Čl. 5 27)4. i Čl. 8 4)) navedena je predviđena stručna sprema za školske knjižničare u osnovnim i srednjim školama. Glazbene i plesne škole također imaju stručnu službu, pa tako i knjižničare - mišljenja sam da bi trebalo za stručnog suradnika knjižničara u tim škola trebalo propisati stručnu spremu muzikologa (u svim varijantama nazivlja) jer su oni školovani i kompetentni za rad u takvim knjižnicama. Slažem se s prijedlozima "fusNOTE": U osnovnoj plesnoj školi muzikolozi bi trebali biti kompetentni za sljedeće predmete: 8) glazbena kultura/ solff 12) glazbena umjetnost 13) ritmika i glazba U osnovnoj glazbenoj školi muzikolozi bi trebali biti kompetentni za sljedeće predmete: 1) solfeggio 2) teorija glazbe U srednjoj plesnoj školi muzikolozi bi trebali biti kompetentni za sljedeće predmete: 13) glazbena umjetnost 19) narodni napjevi 22) povijest glazbe i plesa (bezuvjetno) 24) solfeggio s osnovama ritma 36) ritmika i glazba U srednjoj glazbenoj školi: 5) povijest glazbe 6) glazbeni oblici Osim toga, budući da su naši studijski programi otvorenog tipa, te je moguće da netko od kolega glazbenika završio neke module koji mu daju kompetencije za predavanje drugih predmeta, predložila bih da se za sve teoretske predmete doda odredba da je moguće da ih (u nedostatku traženog kadra) predaje osoba koja je zadovoljila na provjeri vještina - slično onome kako piše pod 16) trombon : diplomirani glazbenik (limeno puhaće glazbalo), uz uvjet da svira i trombon - provjera vještine sviranja trombona obvezna. Sa štovanjem: Ana Popović, prof. Glazbena škola u Varaždinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
47 Ana Poropat Janković Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, čitajući komentare i dobro obrazložene razloge zašto treba uvrstiti magistre ekologije i zaštite prirode (jer diplomski sveučilišni studij Ekologija i zaštita prirode osigurava stručne biološke kompetencije za kvalitetno vođenje nastave biologije u osnovnoj školi) sukladno s time treba uvrstiti i magistre inženjere fitomedicine koji se rijetko spominju jer je relativno novo zvanje naravno s potvrdom o postignutim pedagoško-psihološko-didaktičkim i metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama). U redu je da prednost imaju profesori biologije, ali zbog velikog dificita ove struke treba navesti sve moguće struke za predavati prirodu i biologiju, naravno, samo u osnovnoj školi jer se u cijeloj ovoj priči mora paziti i na emocionalni razvoj naše djece. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
48 Ana Rendulić Članak 5., 24. Likovna kultura Stručni suradnik knjižničar Poštovani, kao magistra informatologije i diplomirana knjižničarka koja je položila stručni ispit za stručnog suradnika knjižničara pri Agenciji za odgoj i obrazovanje te dopunski stručni ispit za diplomiranog knjižničara pri Ministarstvu kulture smatram da bi moj akademski naziv, kao i nazive drugih akreditiranih studijskih programa koji su temeljno knjižničarski trebalo uvrstiti u tablicu. Smatram da bi na natječajima za posao moji kolege trebali biti ravnopravno razmotreni za radno mjesto stručnog suradnika knjižničara zajedno s ostalima kojima se u akademskim nazivima pojavljuje knjižničarstvo te dobiti priliku za stjecanje radnog staža potrebnog za pristupanje stručnom ispitu (uz uvjet PPDMI). Također bih naglasila kako se uvjeti za zaposlenje knjižničara trebaju uskladiti s Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Važniji je dio druga natuknica kojom se izričito govori da bilo tko tko nije kvalificiran, uz jedini uvjet da ima visoku stručnu spremu, može biti zaposlen na radno mjesto stručnog suradnika knjižničara te mu se daje rok od tri godine nakon zaposlenja za završetak studijskog programa koji traje najviše dvije godine. To ostavlja mjesto manipulacijama pri zapošljavanju te uskraćuje prava kvalificiranima. Takve odredbe dovode u pitanje opstanak same profesije. Ako je knjižničarstvo jedina struka u kojoj je dopustivo zapošljavati nekvalificirane osobe, možda bi se studijski programi koji osposobljavaju knjižničare trebali ugasiti ili obrazovati ljude samo prema potrebi, nakon što se već zaposle. Nadam se ipak da do toga neće doći i da će se spomenuta natuknica izbaciti iz Pravilnika. Lijep pozdrav, Ana Rendulić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
49 Ana Rendulić PRAVILNIK Stručni suradnik knjižničar Poštovani, kao magistra informatologije i diplomirana knjižničarka koja je položila stručni ispit za stručnog suradnika knjižničara pri Agenciji za odgoj i obrazovanje te dopunski stručni ispit za diplomiranog knjižničara pri Ministarstvu kulture smatram da bi moj akademski naziv, kao i nazive drugih akreditiranih studijskih programa koji su temeljno knjižničarski trebalo uvrstiti u tablicu. Smatram da bi na natječajima za posao moji kolege trebali biti ravnopravno razmotreni za radno mjesto stručnog suradnika knjižničara zajedno s ostalima kojima se u akademskim nazivima pojavljuje knjižničarstvo te dobiti priliku za stjecanje radnog staža potrebnog za pristupanje stručnom ispitu (uz uvjet PPDMI). Također bih naglasila kako se uvjeti za zaposlenje knjižničara trebaju uskladiti s Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Važniji je dio druga natuknica kojom se izričito govori da bilo tko tko nije kvalificiran, uz jedini uvjet da ima visoku stručnu spremu, može biti zaposlen na radno mjesto stručnog suradnika knjižničara te mu se daje rok od tri godine nakon zaposlenja za završetak studijskog programa koji traje najviše dvije godine. To ostavlja mjesto manipulacijama pri zapošljavanju te uskraćuje prava kvalificiranima. Takve odredbe dovode u pitanje opstanak same profesije. Ako je knjižničarstvo jedina struka u kojoj je dopustivo zapošljavati nekvalificirane osobe, možda bi se studijski programi koji osposobljavaju knjižničare trebali ugasiti ili obrazovati ljude samo prema potrebi, nakon što se već zaposle. Nadam se ipak da do toga neće doći i da će se spomenuta natuknica izbaciti iz Pravilnika. Lijep pozdrav, Ana Rendulić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
50 Ana Renje PRAVILNIK Imam dvanaest godina radnog staža u OŠ na mjestu nastavnika matematike. Dva puta sam bila na porodiljnom i u oba slučaja su me mijenjale nestručne osobe . Upravo gledam svoj indeks i kolegije : Filozofija odgoja, Pedagogija, Razvojna psihologija, Pedagoška psihologija, Didaktika, Specijalna pedagogija, Istraživanje odgoja i obrazovanja, Elementarna matematika, Matematička analiza, Linearna algebra, Metodika nastave matematike, Geometrija , Konstruktivna geometrija, Povijest matematike, Nacrtna geometrija, Kombinatorika i vjerojatnost,... Koliko ja znam svi na mojoj godini s pojačanim predmetom iz matematike su imali i diplomski rad iz matematike, a da ne govorim o satima i satima javnih predavanja!!!! I sada odjednom nismo više stručni ni kompetenti za rad u višim razredima OŠ. Tužno !!!!!!!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
51 Ana Rumek PRAVILNIK Molim da javnu raspravu stavite i na stranice Ministarstva. Na taj način bi se više ljudi (kojima je to od izuzete važnosti) uključilo u raspravu.Hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
52 Ana Rumek Članak 5., 17. Priroda i biologija Prema Očitovanju o vrsti stručne spreme Ministarstva prosvjete i športa,KLASA:602-02/03-01/10,URBROJ:532-04/1-03-4 od 8.svibnja 2003.(potpisanog od strane tadašnjeg ministra) pod nazivom predmeta prirodoslovlje podrazumijeva se kompetentnost za izvođenje predmetne nastave prirode i biologije u osnovnoj školi.Od tada pa do danas(i u vrijeme objave Nacrta Pravilnika-25.1.2016.) očitovanje vrijedi budući da ne postoji neko drugo kojim bi se ovo dovelo u pitanje. O navedenom očitovao se i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,svojim tumačenjem stečenog zvanja,KLASA:602-04/15-01/157,URBROJ:251-378-01/15/1, Zagreb,2.listopada 2015.Ovo očitovanje proslijeđeno je također i Ministarstvu znanosti,obrazovanja i sporta.Je li moguće da se ovi dokumenti sastavljeni od strane Ministarstva i Učiteljskog fakulteta nisu uzeli u obzir prilikom sastavljanja Nacrta Pravilnika? S poštovanjem, Ana Rumek Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
53 Ana Rumek Članak 5., 16. Priroda U čl.5 točka 16.Priroda pod a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona- treba uz navedene potrebne vrste obrazovanja učitelja dodati i "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje". S poštovanjem, Ana Rumek Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
54 Ana Rumek Članak 5., 17. Priroda i biologija U čl.5 točka 17.Priroda i biologija pod a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona- treba uz navedene potrebne vrste obrazovanja učitelja dodati i "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje". S poštovanjem, Ana Rumek Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
55 Ana Slavica PRAVILNIK Poštovani, mislim da je iz popisa zanimanja učitelja i nastavnika informatike nepravedno izostavljeno zvanje dipl.oecc - informatički smjer. (informacijski sustavi) - i za one koji su diplomirali prije 1991., jer je i tada Ekonomski fakultet u Zagrebu - informatički smjer davao odlična informatička znanja. Iako je osnovno zvanje dipl ekonomist, kroz dvije godine informatičkog usmjerenja smo dobili informatička znanja kroz sljedeće kolegije: Osnove informatike, Teorija sistema, Teorija informacija, Organizacija elektroničke obrade podtaka, Organizacija datoteka, Simulacija ekonomskih modela, Operacijska istraživanja, Informacijski sistemi, Projektiranje informacijskih sistema, Programiranje i programski jezici ( kroz 4 semestra)... Smatram da smo stekli dovoljno kompetencija za rad u osnovnoj i srednjoj školi, a mnogi su to i dokazali u dosadašnjem radu - posebno u nastavi programiranja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
56 Ana Stojaković Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, u našim školama rade i dipl.inženjeri (i mag.ing) koji nisu završili samo elektrotehniku. Mislim da bi Tehničku kulturu i dalje trebali predavati i oni koji su završili Metalurški fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, kao i srodne fakultete. Ovi fakulteti, uz položene pedagoške kompetencije , itekako daju učitelju kompetencije koje su potrebne u nastavi Tehničke kulture. Slažem se da treba točno definirati da to budu sveučilišta, jer rade učitelji svakakvih struka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
57 Ana Trišler Članak 9., Program: dizajner odjeće U program Dizajner tekstila predmeta Modno crtanje i slikanje, Povijest tekstila i kostima MOLIM DODATI MAGISTAR/MAGISTRA INŽENJER7INŽENJERKA TEKSTILNOG I MODNOG DIZAJNA...Apsurd je da struka koja je završila smijer kostimografiju ne može predavati. Molim obavezno dodati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
58 Ana Vine PRAVILNIK Za program grafički dizajner trebalo bi nadopuniti odgovarajuću vrstu obrazovanja s diplomirani inženjer grafičke tehnologije (magistar inženjer grafičke tehnologije) s Grafičkog fakulteta u Zagrebu, osobito obzirom na to da tamo postoji i smjer dizajn grafičkih proizvoda. Obzirom na nastavni program koji se može iščitati i ovdje http://www.isvu.hr/javno/hr/vu128/nasprog/2014/nasprog.shtml navedenu vrstu obrazovanja trebalo bi ubaciti kod predmeta: računalstvo, grafički dizajn, grafička tehnologija, teorija oblikovanja, fotografika, grafičke tehnike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
59 Ana Zlatunić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, kao i ostali kolege diplomirani crkveni glazbenici – profesori crkvene glazbe, smatram da smo nepravedno i, iskreno se nadam, slučajno i nenamjerno izostavljeni iz popisa predavača u osnovnim i srednjim općeobrazovnim školama te osnovnim i srednjim glazbenim školama. Temeljem popisa položenih predmeta smatram da imamo itekako dobre kompetencije za rad u navedenim institucijama. S nadom u pozitivan ishod, srdačno Vas pozdravljam! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
60 Ana Zlatunić Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, kao i ostali kolege diplomirani crkveni glazbenici – profesori crkvene glazbe, smatram da smo nepravedno i, iskreno se nadam, slučajno i nenamjerno izostavljeni iz popisa predavača u osnovnim i srednjim općeobrazovnim školama te osnovnim i srednjim glazbenim školama. Temeljem popisa položenih predmeta smatram da imamo itekako dobre kompetencije za rad u navedenim institucijama. S nadom u pozitivan ishod, srdačno Vas pozdravljam! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
61 Ana Zlatunić PRAVILNIK Poštovani, kao i ostali kolege diplomirani crkveni glazbenici – profesori crkvene glazbe, smatram da smo nepravedno i, iskreno se nadam, slučajno i nenamjerno izostavljeni iz popisa predavača u osnovnim i srednjim općeobrazovnim školama te osnovnim i srednjim glazbenim školama. Temeljem popisa položenih predmeta smatram da imamo itekako dobre kompetencije za rad u navedenim institucijama. S nadom u pozitivan ishod, srdačno Vas pozdravljam! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
62 Ana-Marija Bogdanović Članak 9., Program: modni stilist U zanimanju Modni stilist trebalo bi dodati i magistre inženjere tekstilne tehnologije i inženjerstva kod predmeta kao što su Poznavanje materijala, Izrada odjeće i Izrada modnih dodataka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
63 Ana-Marija Bogdanović Članak 9., Program: dizajner odjeće Predlažem da se kod dizajnera odjeće za nastavne predmete Materijali za izradu odjeće, Konstrukcija odjeće, Kreiranje odjeće i dodataka, Izrada odjeće i dodataka, Povijest tekstila i kostima, Računalstvo, Tehnologija izrade odjeće, Osnove tkanja, Osnove pletenja, Osnove vezenja i Tehnike bojanja i tiska doda i magistar/magistra inženjer/inženjerka tekstilne tehnologije i inženjerstva. Također i kod dizajnera tekstila u predmetima: Tehnike tkanja, Konstrukcija tkanina, Tehnologija tekstila, Konstrukcija odjeće, Povijest tekstila i kostima, Tehnologija odjeće, Osnove proizvodnje odjeće/krojenje i šivanje, Vezovi tkanina, Pletenje, Krojenje i šivanje i Osnove tekstilne proizvodnje. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
64 Anamarija Friganović Goić PRAVILNIK Svakako izjednačiti različite nazive u računarstvu, imate diplomirani inženjer računalstva i računarstva, tamo gdje je diplomirani informatičar dodati dipl inž računarstva kao i gdje je magistar inženjer računarstva te inženjer elektrotehnike, smjer računarska tehnika - to je sad jednako dipl inž računarstva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
65 Andrea Feher PRAVILNIK, Članak 5. Osjećam se dužnom napomenuti da Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu-PREPOROD ni na koji način nije provjerio mišljenje svojeg članstva pa stoga mislim da se ni njegovi komentari od 24.02.2016 u 11:36 i 11:37 ne bi smjeli razmatrati jer ne odražavaju stav osoba koje bi isti trebao zastupati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
66 Andrea Halužan-Bratković PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Uvidom u Prijedlog Pravilnika, konkretno za predmet VIOLA u osnovnoj glazbenoj školi (koji je naveden posljednji od svih, redni br 23), a ne u grupi gudačkih instrumenata), uočila sam da magistar/magistra muzike-violina, ostalo nazivlje nije navedeno, ravnopravno može podučavati violu u osnovnoj glazbenoj školi, a prof. ili mag.viole nije naveden da može podučavati violinu u OGŠ. To je loše iz nekoliko razloga: 1. mala djeca najčešće ne poznaju violu 2. maloj je djeci ponekad, ovisno o djetetu, lakše početi na violini, a zatim prijeći na violu 3. viola i violina su vrlo srodni instrumenti i nastavnik viole je kompetentan podučavati i violinu u OGŠ 4. predmet metodike studenti violine i viole na MA slušaju zajedno 5. od djece upisane na violinu u klasi nast. viole "regrutiramo" buduće violiste Ovo su neki od razloga za koje smatram da opravdavaju da prof. ili mag. viole ima pravo podučavati violinu u OGŠ, a to potkrepljujem vlastitim primjerom. Radim u GU "Elly Bašić" već blizu 30 god. i uvijek sam imala nekoliko učenika na violini, od kojih su mnogi ostvarili dobre rezultate. Mnogi su prešli na violu. Program "malih viola" u OGŠ postoji već desetak godina, a nastao je na inicijativu prof. Milana Čunka s MA u Zagrebu. Program je do sada dao dobre rezultate, spriječio je negativnu selekciju i podigao kvalitetu sviranja kod učenika viole. Nažalost, znakovito je da se viola još uvijek nalazi na posljednjem, 23. mjestu S poštovanjem, Andrea H. Bratković, prof. GU "Elly Bašić", Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
67 Andrea Katavić Članak 5., 24. Likovna kultura Članak 5. stavak 2. točka 4. Nacrta Pravilnika (stručni suradnik knjižničar) sadrži jednu zastarjelu i (za cijelu zajednicu stručnih knjižničara) sramotnu odredbu koju treba OBAVEZNO izbaciti iz ovog Pravilnika. Riječ je o odredbi u tablici koji propisuje uvjete, a glasi „završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja.“ Naime, uz mnoštvo kompetentnih, visokoobrazovanih stručnjaka proizašlih iz redovnih knjižničarskih sveučilišnih studija, potpuno je nepotrebna odredba koja dopušta i zapošljavanje osoba neknjižničarskog usmjerenja uz mogućnost stjecanja ECTS-a iz temeljnih knjižničarskih predmeta, i to unutar 3 godine nakon zapošljavanja. Na radno mjesto stručnog suradnika knjižničara MORA biti zaposlena osoba koja je sve potrebne kompetencije stekla PRIJE ZAPOŠLJAVANJA, a ne nakon. U suprotnom, takva odredba omalovažava sve kvalificirane stručnjake, postaje predmetom iskorištavanja „rupa u zakonu“ sa svrhom zapošljavanja nekvalificiranih osoba, a time dovodi u pitanje i kvalitetu i stručnost djelatnika unutar obrazovnog sustava. Dok god se ovaj sporni dio ne makne iz Pravilnika, izazivat će negodovanje cijele knjižničarske zajednice te ćemo i dalje biti svjedoci krajnje nepoštenih zapošljavanja koja se ne mogu pobiti nikakvim žalbama, peticijama niti inspekcijama dok god se netko može pozvati na navedeni dio Pravilnika koji takve manipulacije dopušta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
68 Andrej Ciglar PRAVILNIK Neznanje ili interes? Kako već i površan uvid u programe spomenutih studija ako ne i opća kultura pružaju nedvosmislen uvid da kroatolozi, sociolozi, teolozi etc. nemaju stručnu kompetenciju za izvođenje nastave filozofije, to se kao neizbježan nameće zaključak o poziciji novog pravilnika: Stručnost nam u obrazovanju nije potrebna! Etička konfuzija. Od početka nastave etike u RH. susrećemo se s dilemom; Etika jest filozofska disciplina, ali istovremeno je sadržaj etike kao nastavnog predmeta zamišljen izrazito interdisciplinarno i s naglašenom odgojnom komponentom. Stoga je mogućnost da etiku predaju nefilozofi, diskutabilno ali donekle razumljivo rješenje. No mogućnost da filozofiju predaju nefilozofi, (nastavnici bez stručne kvalifikacije) naprosto je zapanjujuća. Gašenje filozofije. U prijedlogu predstojeće reforme školstva u RH. predviđeno je smanjenje tjednog fonda sati nastave filozofije za 50%. Tjednom fondu od dva sata nastave oduzet će se jedan sat (kao i mnogim drugim predmetima) te će se ovim satima dobiti fond sati za "Izbornu košaricu" iz koje će učenici odabirati predmete "Od kojih neki danas i ne postoje u školskom sustavu." Sapienti sat. Kada se prijedlogu o stručnoj (ne)kvalificiranosti nastavnika filozofije doda ovaj drugi, o kvantitativnom polovljenju nastave ostaje nam da se zapitamo - Pa čiji je to interes? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
69 Andreja Bartolić PRAVILNIK Poštovani, U čl.5 st. (1) točka 27 nedostaju slijedeći stručni nazivi koji se odnose na socijalne pedagoge: Profesor socijalne pedagogije i Diplomirani socijalni pedagog Isti je nedostatak uočen u čl. 5 st. (2) točka 3 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
70 Anica Čuka Članak 6., 18) politika i gospodarstvo: Poštovani, Tijekom studija geografije studenti stječu kompetencije i znanja koja ih čine podjednako osposobljenima za predavanje predmeta Politika i gospodarstvo kao i ostale struke koje se navode u Nacrtu Pravilnika. Tijekom studija geografije studenti slušaju predmete poput Ekonomske i Političke geografije, a razvoj gospodarstva i pojedinih gospodarskih grana proučava se u sklopu Agrarne i ruralne geografije, Industrijske geografije, Pomorske geografije, Prometne geografije, Turističke geografije i dr. Gospodarski razvoj i politika nezaobilazne su teme o kojima se uči i u okviru regionalnih geografija (Republike Hrvatske te Angloamerike, Latinske Amerike, Europe, Azije, Afrike i Australije). Također, navedeni studijski sadržaji u skladu su s nastavnim programom odnosno ciljevima i zadaćama predmeta Politike i gospodarstva. Sukladno navedenom, Stručno vijeće Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru na svojoj je redovitoj sjednici 10. veljače 2016. jednoglasno podržalo prijedlog da se u Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu u Članku 6. Stavka 18. Politika i gospodarstvo predloži da se postojećem popisu odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave doda i sljedeće: diplomirani inženjer geografije, diplomirani geograf, magistar/magistra geografije, profesor geografije, magistar/magistra edukacije geografije. U nadi da ćete uvažiti ovaj prijedlog. Srdačan pozdrav, doc. dr. sc. Anica Čuka, pročelnica Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
71 Anica Hrlec PRAVILNIK, Članak 13. Poštovani, s obzirom na velike propuste u nacrtu Pravilnika, nadam se da će tek korigirani Pravilnik, u skladu s postojećim legitimnim zanimanjima i strukama, te novim interdisciplinarnim poslijediplomskim studijima stupiti na snagu, te uvažavajući nove kurikularne ideje postati pravovažeći. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
72 Anica Hrlec PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, u zanimanjima u kojima može poučavati profesor kemije nadodati, gdje to nije naglašeno, dvopredmetne smjerove, npr. profesor kemije - fizike, profesor biologije i kemije. Zaštitu čovjekova okoliša trebali bi moći poučavati zvanja specijalizirani na ekoinženjerstvu. Pravilnik nije pisan u skladu s cjeloživotnim obrazovanjem te stjecanjem određenih kompetencija (npr. specijalist/ica ekoinženjerstva na FKIT-u). Ovaj pijedlog pokazuje i nedostatke u tom dijelu, gdje se nisu konzultirala sveučilišta kako bi se utvrdila sva zanimanja i struke koje postoje i koje daju velike mogućnosti zapošljavanja (interdisciplinarnosti) a ovaj pravilnik uopće ne vodi računa o tome. Ujedno komisija uopće nije ni upućena da se predmet Energetika ne poučava u ekonomskim školama, na žalost, već duži niz godina. Za Računalstvo dodati profesora fizike i informatike. Anica Hrlec, voditeljica Nastavne sekcije HFD-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
73 Anica Hrlec Članak 6., 12) kemija: Poštovani, Prijedlog je potrebno nadopuniti sa svim zvanjima profesor kemije dvopredmetnih smjerova PMF-a:profesor fizike i kemije, profesor kemije i biologije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
74 Anica Hrlec Članak 6., 6) fizika: Poštovani, Prijedlog je potrebno nadopuniti sa svim zvanjima profesora fizike dvopredmetnih studija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
75 Anica Hrlec Članak 5., 18. Kemija Poštovani, molim Vas uskladiti i dopuniti sa svim usmjerenjima PMF-a koji su studirali ili studiraju kemiju na dvopredmetnom smjeru, npr. profesor fizike i kemije koji Vam u ovom nacrtu nedostaje. Anica Hrlec, voditeljica Nastavne sekcije HFD-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
76 Anica Hrlec Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, predmet Priroda i biologija ne postoji ni u sadašnjem kurikulumu niti u kurikulumu u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Stoga predlažem brisanje točke 17. Priroda i biologija, jer je Priorda opisana pod točkom 16. na koju sam dala komentar, te pod brojem ostaviti samo predmet Biologija, suglasno s kurikulom (sadašnjim i budućim). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
77 Anica Hrlec Članak 5., 16. Priroda Poštovani, u suglasnosti novog kurikuluma predmet Prirodu (5. i 6. razred osnovne škole) bi trebli jednakopravno poučavati nastavnici, profesori, magistri kemije,nastavnici, profesori, magistri fizike, nastavnici, profesori, magistri biologije (i sve kombinacije ova tri predmeta u dvopredmetnim kombinacijama) uz navedene koji diplomirane učitelje. Priroda je predmet koji u svojim sadržajima jednakopravno uvodi učenike u prirodne predmete: kemiju, biologiju i fiziku te su svi navedeni jednako stručni za poučavanje Prirode. Anica Hrlec, voditeljica Nastavne sekcije Hrvatskog fizikalnog društva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
78 Anica Hrlec Članak 5., 15. Fizika Poštovani, smatram da su Vam se za točku 15. Fizika dogodile velike pogreške: 1) profesor matematike nije kompetentan da poučava fiziku, te u prvom retku te tablice treba biti profesor fizike. 2) u popisu Vam fali profesor fizike - kemije, smjer koji su završili mnogi kolege. Molim Vas da ispravite propuste i pogreške. Anica Hrlec, voditeljica Nastavne sekcije Hrvatskog fizikalnog društva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
79 Anita Fabić Članak 5., 1. Hrvatski jezik Poštovani, pohvaljujem što je napokon u članak 5. točka 1. (Hrvatski jezik) Nacrta ovoga Pravilnika uvršten naziv magistar/magistra edukacije kroatologije – mag. educ. croat. (Kroatologija: smjer nastavnički) te magistar/magistra kroatologije – mag. croat. (Kroatologija: smjer znanstveni), čime je ispravljena dugogodišnja nepravda nanesena diplomiranim kroatolozima koji su stekli ovaj akademski naziv, što će im konačno omogućiti zapošljavanje u osnovnim školama. U dopunskoj ispravi koja se izdaje uz diplome kroatologa navodi se da kolegiji koji se izvode na sveučilišnom studiju kroatologije kvalificiraju kroatologe za rad u odgojno-obrazovnim ustanovama. Također, budući da su jezična baština i hrvatski književni te standardni jezik stožerni dijelovi hrvatske kulture, na sveučilišnom studiju kroatologije izvodi se velik broj kolegija posvećen njima. Kroatolozi stoga posjeduju znanja o relevantnim činjenicama iz hrvatske jezične i književnojezične povijesti, dijalektologije i standardologije. Prema dopunskoj ispravi o studiju kroatologije studenti koji su stekli akademske nazive magistar/magistra edukacije kroatologije, odnosno magistar/magistra kroatologije osposobljeni su samostalno prenositi znanja o hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi na način primjeren osnovnoškolskoj, srednjoškolskoj i gimnazijskoj razini obrazovanja. Lijep pozdrav, Anita Fabić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
80 Anita Fabić Članak 6., 10) hrvatski jezik: Poštovani, u članak 6. točka 10. (hrvatski jezik) svakako je potrebno dodati i sljedeća zvanja stečena prema bolonjskom sustavu koja su iz ovoga Nacrta Pravilnika izostavljena: magistar/magistra edukacije kroatologije – mag. educ. croat. (Kroatologija: smjer nastavnički) te magistar/magistra kroatologije – mag. croat. (Kroatologija: smjer znanstveni) zbog toga što su nositelji ovih akademskih naziva, osim što su osposobljeni za držanje nastave na osnovnoškolskoj razini, također osposobljeni i za držanje nastave na srednjoškolskoj i gimnazijskoj razini iz hrvatskoga jezika, književnosti i kulture, što proizlazi iz nastavnog plana i programa sveučilišnoga studija kroatologije te dopunskih isprava o studiju. Lijep pozdrav, Anita Fabić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
81 Anita Fabić Članak 6., 19) povijest: Poštovani, u članak 6. točka 19. (povijest) svakako je potrebno dodati i sljedeća zvanja stečena prema bolonjskom sustavu koja su iz ovoga Nacrta Pravilnika izostavljena: magistar/magistra edukacije povijesti – mag. educ. hist. (Povijest: smjer nastavnički) te magistar/magistra povijesti – mag. hist. (Povijest: smjer znanstveni). Nositelji ovih zvanja, osim što su osposobljeni za izvođenje nastave na osnovnoškolskoj razini, također su osposobljeni i za držanje nastave povijesti u svim srednjim školama i gimnazijama. Lijep pozdrav, Anita Fabić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
82 Anita Lunić Članak 6., 5555) filozofija: Poštovani, prema Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, članak 6., stavke 3- 5, predviđa se mogućnost da nastavu iz navedenih predmeta (Filozofija, Etika, Etika i kultura) izvode osobe sa sljedećim kvalifikacijama: magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije, diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. Na taj se način negira činjenica da je jedino osposobljeno nastavno osobe za predavanje filozofije i etike magistar filozofije, diplomirani filozof, odnosno profesor filozofije. Kao što pokazuje Program nastavnog predmeta etika u srednjim školama objavljen na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a koji je obavezna smjernica svim profesorima etike u Republici Hrvatskoj, “ Za ostvarenje ovih zadaća potrebno je filozofsko obrazovanje nastavnika (…)“. Kako pak, s druge strane, pokazuje Nastavni program predmeta filozofija, etika je jedna od temeljnih filozofskih disciplina. Dakle, nesporno je da je i za etiku i za filozofiju nužno filozofsko obrazovanje. A takvo se, kao što je općepoznato, pruža upravo na studijima filozofije na nekoliko sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Ti studiji, osim što nude prilagođene pedagoške smjernice kroz kolegije poput Metodike nastave filozofije, ponekad uključuju i mogućnost izbora između nastavnog i znanstvenog smjera, a na osnovu čega se prilagođava i studijski program. U skladu s tom mogućnošću, osim kategorija magistar filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije, student filozofije može steći i titulu magistar edukacije filozofije. U prvom redu, molim dakle, da ispravite ovu nespretnu omašku i uključite i ovu kategoriju. Osim toga, a što je neusporedivo važnije, na osnovu činjenice da niti studij religije niti studij kroatistike ne uključuje filozofsko obrazovanje na način i u mjeri u kojoj bi to bilo usporedivo sa studijem pri Odsjecima za filozofiju, pozivam Vas da ispravite i drugu grešku i s liste osoba koje mogu predavati kako filozofiju, tako i etiku, isključite kategorije diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. Studij kroatistike ne uključuje niti podrazumijeva studij filozofije, kao što je sasvim očigledno iz usporedbe studijskih programa na svim fakultetima koji nude spomenute studije. S druge strane, teolozi i religiolozi također nemaju isti niti sličan program studija, a kako pokazuje i banalna činjenica da na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu ti studiji egzistiraju kao paralelni. Usporedba tih programa je također veoma lagana, ovdje se nalazi studij religijskih znanosti http://www.ffdi.hr/images/obavijesti/FFDI-program_religijske_znanosti_diplomski.pdf, a na sljedećem linku program studija filozofije: http://www.ffdi.hr/images/obavijesti/Microsoft%20Word%20-%20FFDI_filozofija_diplomski.pdf. Programe studija na Filozofskim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku itd je veoma lako naći na mrežnim stranicama fakultetâ. Relativizacija obrazovnog sustava koji jasno predviđa sadržaje, programe i međusobne odnose pojedinih znanosti i disciplina nije prikladno Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Stoga još jednom ponavljam: s liste osoba koje mogu predavati kako filozofiju, tako i etiku, potrebno je isključiti kategorije diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. U protivnom će se ova odluka tumačiti kao nagovještaj plana da se studij filozofije, majke humanističkih znanosti i kritičkog mišljenja, u cjelini marginalizira i omalovaži. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
83 Anita Lunić Članak 6., 3) etika: Poštovani, prema Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, članak 6., stavke 3- 5, predviđa se mogućnost da nastavu iz navedenih predmeta (Filozofija, Etika, Etika i kultura) izvode osobe sa sljedećim kvalifikacijama: magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije, diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. Na taj se način negira činjenica da je jedino osposobljeno nastavno osobe za predavanje filozofije i etike magistar filozofije, diplomirani filozof, odnosno profesor filozofije. Kao što pokazuje Program nastavnog predmeta etika u srednjim školama objavljen na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a koji je obavezna smjernica svim profesorima etike u Republici Hrvatskoj, “ Za ostvarenje ovih zadaća potrebno je filozofsko obrazovanje nastavnika (…)“. Kako pak, s druge strane, pokazuje Nastavni program predmeta filozofija, etika je jedna od temeljnih filozofskih disciplina. Dakle, nesporno je da je i za etiku i za filozofiju nužno filozofsko obrazovanje. A takvo se, kao što je općepoznato, pruža upravo na studijima filozofije na nekoliko sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Ti studiji, osim što nude prilagođene pedagoške smjernice kroz kolegije poput Metodike nastave filozofije, ponekad uključuju i mogućnost izbora između nastavnog i znanstvenog smjera, a na osnovu čega se prilagođava i studijski program. U skladu s tom mogućnošću, osim kategorija magistar filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije, student filozofije može steći i titulu magistar edukacije filozofije. U prvom redu, molim dakle, da ispravite ovu nespretnu omašku i uključite i ovu kategoriju. Osim toga, a što je neusporedivo važnije, na osnovu činjenice da niti studij religije niti studij kroatistike ne uključuje filozofsko obrazovanje na način i u mjeri u kojoj bi to bilo usporedivo sa studijem pri Odsjecima za filozofiju, pozivam Vas da ispravite i drugu grešku i s liste osoba koje mogu predavati kako filozofiju, tako i etiku, isključite kategorije diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. Studij kroatistike ne uključuje niti podrazumijeva studij filozofije, kao što je sasvim očigledno iz usporedbe studijskih programa na svim fakultetima koji nude spomenute studije. S druge strane, teolozi i religiolozi također nemaju isti niti sličan program studija, a kako pokazuje i banalna činjenica da na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu ti studiji egzistiraju kao paralelni. Usporedba tih programa je također veoma lagana, ovdje se nalazi studij religijskih znanosti http://www.ffdi.hr/images/obavijesti/FFDI-program_religijske_znanosti_diplomski.pdf, a na sljedećem linku program studija filozofije: http://www.ffdi.hr/images/obavijesti/Microsoft%20Word%20-%20FFDI_filozofija_diplomski.pdf. Programe studija na Filozofskim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku itd je veoma lako naći na mrežnim stranicama fakultetâ. Relativizacija obrazovnog sustava koji jasno predviđa sadržaje, programe i međusobne odnose pojedinih znanosti i disciplina nije prikladno Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Stoga još jednom ponavljam: s liste osoba koje mogu predavati kako filozofiju, tako i etiku, potrebno je isključiti kategorije diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. U protivnom će se ova odluka tumačiti kao nagovještaj plana da se studij filozofije, majke humanističkih znanosti i kritičkog mišljenja, u cjelini marginalizira i omalovaži. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
84 Anita Lunić PRAVILNIK Poštovani, prema Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, članak 6., stavke 3- 5, predviđa se mogućnost da nastavu iz navedenih predmeta (Filozofija, Etika, Etika i kultura) izvode osobe sa sljedećim kvalifikacijama: magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije, diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. Na taj se način negira činjenica da je jedino osposobljeno nastavno osoblje za predavanje filozofije i etike magistar filozofije, diplomirani filozof, odnosno profesor filozofije. Kao što pokazuje Program nastavnog predmeta etika u srednjim školama objavljen na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a koji je obavezna smjernica svim profesorima etike u Republici Hrvatskoj, “ Za ostvarenje ovih zadaća potrebno je filozofsko obrazovanje nastavnika (…)“. Kako pak, s druge strane, pokazuje Nastavni program predmeta filozofija, etika je jedna od temeljnih filozofskih disciplina. Dakle, nesporno je da je i za etiku i za filozofiju nužno filozofsko obrazovanje. A takvo se, kao što je općepoznato, pruža upravo na studijima filozofije na nekoliko sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Ti studiji, osim što nude prilagođene pedagoške smjernice kroz kolegije poput Metodike nastave filozofije, ponekad uključuju i mogućnost izbora između nastavnog i znanstvenog smjera, a na osnovu čega se prilagođava i studijski program. U skladu s tom mogućnošću, osim kategorija magistar filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije, student filozofije može steći i titulu magistar edukacije filozofije. U prvom redu, molim dakle, da ispravite ovu nespretnu omašku i uključite i ovu kategoriju. Osim toga, a što je neusporedivo važnije, na osnovu činjenice da niti studij religije niti studij kroatistike ne uključuje filozofsko obrazovanje na način i u mjeri u kojoj bi to bilo usporedivo sa studijem pri Odsjecima za filozofiju, pozivam Vas da ispravite i drugu grešku i s liste osoba koje mogu predavati kako filozofiju, tako i etiku, isključite kategorije diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. Studij kroatistike ne uključuje niti podrazumijeva studij filozofije, kao što je sasvim očigledno iz usporedbe studijskih programa na svim fakultetima koji nude spomenute studije. S druge strane, teolozi i religiolozi također nemaju isti niti sličan program studija, a kako pokazuje i banalna činjenica da na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu ti studiji egzistiraju kao paralelni. Usporedba tih programa je također veoma lagana, ovdje se nalazi studij religijskih znanosti http://www.ffdi.hr/images/obavijesti/FFDI-program_religijske_znanosti_diplomski.pdf, a na sljedećem linku program studija filozofije: http://www.ffdi.hr/images/obavijesti/Microsoft%20Word%20-%20FFDI_filozofija_diplomski.pdf. Programe studija na Filozofskim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku itd je veoma lako naći na mrežnim stranicama fakultetâ. Relativizacija obrazovnog sustava koji jasno predviđa sadržaje, programe i međusobne odnose pojedinih znanosti i disciplina nije prikladno Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Stoga još jednom ponavljam: s liste osoba koje mogu predavati kako filozofiju, tako i etiku, potrebno je isključiti kategorije diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. U protivnom će se ova odluka tumačiti kao nagovještaj plana da se studij filozofije, majke humanističkih znanosti i kritičkog mišljenja, u cjelini marginalizira i omalovaži. Anita Lunić, magistra edukacije povijesti i magistra filozofije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
85 Ankica Strešnjak Članak 5., 16. Priroda Poštovani, ne vidim potrebu razdvajanja prirode i biologije, posebice zato što smatram da bi pri zapošljavanju trebali u prednosti uvijek biti profesori/magistri edukacije biologije (ili s kombinacijom drugog predmeta) koji su se prvenstveno i isključivo školovali za rad u predmetnoj nastavi osnovne škole, odnosno za rad u srednjoj školi. Po logici stvari, profil toga zvanja trebao bi upravo odgovarati traženom zanimanju, ili u protivnom, kakav si to obrazovni kadar stvara MZOS? U skladu s prvobitno navedenim, ne smatram upitnim da kolege učitelji razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem (prema svojoj diplomi) izvode nastavu prirode, pa čak i biologije u 7. i 8. razredu, ukoliko u području gdje rade postoji deficit struke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
86 ante antić Članak 5., 24. Likovna kultura Čl.5. točka 26.-Posebni programi Potrebno je uvrstiti zvanje dipl.defektolog-socijalni pedagog, jer su osposobljeni za rad s učenicima s određenim teškoćama u razvoju, a koji se također mogu školovati po posebnom programu. Predlažem da ih uvrstite kao što je to u točki 27. istog članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
87 Ante Milić Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, smatram da je jako bitno da se i dalje ostavi mogućnost predavanja Tehničke kulture u osnovnoškolskim ustanovama osobama koje su diplomirani inženjeri tehničke struke, kao što i vrijedi prema trenutnom pravilniku, jer su takve osobe sa položenim pedagoškim predmetima kvalificirane da kvalitetno obnašaju istu vrstu posla. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
88 Ante Milić PRAVILNIK Smatram da velika redukcija koja je vezana za radno mjesto učitelja Tehničke kulture u usporedbi sa sadašnjim pravilnikom nije dobra te smatram da bi trebalo i dalje ostaviti priliku da osobe koje su završile inženjerski smjer tehničke struke mogu predavati Tehničku kulturu u osnovnoškolskome obrazovanju. Ovakvom mjerom mogao bi se pojaviti deficit radnih mjesta vezan za učitelje ovoga predmeta jer je jako malen broj ljudi koji bi pokrio ova mjesta u budućnosti s obzirom na trenutni trend školovanja na politehnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
89 Ante Milić PRAVILNIK, Članak 1. Smatram da velika redukcija koja je vezana za radno mjesto učitelja Tehničke kulture u usporedbi sa sadašnjim pravilnikom nije dobra te smatram da bi trebalo i dalje ostaviti priliku da osobe koje su završile inženjerski smjer tehničke struke mogu predavati Tehničku kulturu u osnovnoškolskome obrazovanju. Ovakvom mjerom mogao bi se pojaviti deficit radnih mjesta vezan za učitelje ovoga predmeta jer je jako malen broj ljudi koji bi pokrio ova mjesta u budućnosti s obzirom na trenutni trend školovanja na politehnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
90 Ante Sudec PRAVILNIK Cijenjene kolegice i kolegice, ova rasprava je očito izrazito loše pripremljena od strane Tijela koja stoje iza Nacrta, kao i što se kreće u izrazito pogrešnom smjeru. Ne mogu se oteti dojmu da se radi o napadu na pojedine struke, a bez zakonski potkrijepljenih argumenata. Vidljivo je da se najviše prašine podiglo zbog mogućnosti predavanja prirode i biologije u osnovnoj školi. Najviše se napadaju učitelji s prirodoslovljem. U čemu je problem?! Fakultet je imao Dopusnicu za obrazovanje kadra (rn + neki predmet); dakle njemački jezik, hrvatski jezik, matematika, engleski jezik, glazbena kultura, povijest, geografija, likovna kultura i prirodoslovlje. Činjenica je da smo tada obrazovali dotični kadar zbog deficita struke. Ljudi su se obrazovali za rad u rn i u predmetu (kao što neki dvopredmetno mogu studirati, kao što i oni koji su inženjerski smjer odabrali umjesto nastavničkog, pa svejedno mogu raditi uz položenu pedagošku grupu predmeta u nastavi itd.). Dakle tu smo odmah riješili pitanje kome je gdje lakše tražiti posao (jer su komentari da učitelji imaju više opcija, što je i čovjeku prosječne inteligencije jasno da i nije baš tako, pa smatram da nije potrebno objašnjavati navedenu tvrdnju obzirom da bi ovdje trebao biti prisutan viši kvocijent inteligencije). Nadalje, najspornije je tzv prirodoslovlje. Iako je ovdje razvidno da neki koriste wikipediu i google prevoditelj prilikom terminoloških okršaja, no činjenica je da su ti ljudi bili školovani za mogućnost rada u nastavi prirode i biologije u osnovnoj školi. Iako to google ne definira tako jer se pod terminom prirodoslovlja smatra priroda, biologija, kemija, fizika pa čak i matematika. Tko normalan bi ljude mogao školovati da pokrivaju sve ove izrazito zahtjevne znanstvene discipline odjedanput. I problem je nastao u trenutku kad su ti ljudi bili educirani u kolegijima iz prirode i biologije (citologija, genetika, geobotanika, botanika, zoogeografija, zoologija.......), a fizike i kemije su imali toliko da ih se pripremi na korelaciju s navedenim predmetima. Najžalosnije je što su se ovdje javno oglasili profesori koji su im temeljne kompetencije prenosili (za zapitati se o kvaliteti i imenu istih), a sad ti isti dotične osporavaju. Dolazimo do zaključka da ti isti očito nisu imali potrebne kompetencije, ali to očito nije ni bilo bitno dokle god je bio honorar osiguran, ili?Još žalosnije je da sad ti isti pišu vrlo pogrešne komentare i u ime društava. No, obzirom da to govori dovoljno za sebe vratimo se na činjenice. Problem je jedini nastao u tome što tim ljudima nisu upisali na diplomu da su završili prirodu i biologiju nego prirodoslovlje. Svjesni ste da fakultet to nije napravio svojevoljno već uz dozvolu MZOS-a i Nacionalnog vijeća? Dakle, njihov propust, ali vidljivo iz indeksa da ne govorimo o nikakvim fizikama i kemijama ili što se sve već ovdje "podrazumijeva". Što sad s tim ljudima? Uzmemo im diplome, damo im samo pravo rada u rn? Njihovi kolege s pojačanom matematikom, hrvatskim jezikom, engleskim jezikom itd. će ostati raditi, a ove ljude idemo oštetiti?! Znate li uopće da se radi o svega 250 ljudi u RH s toliko spornim stečenim zvanjem? Znate li da njih svega 15-20 radi u predmetnoj nastavi? Znate li da je zadnji student u navedeno zvanje bio upisan 2003.? Znate li da je svega njih nekoliko ostalo nezaposleno (ili rade u rn, ili su otišli u inozemstvo ili rade na nekim drugim poslovima)? Pa protiv koga se dižete i tko vam zapravo toliko smeta? Iz ovakve konverzacije, koja je ovdje prisutna, dolazimo do dva zaključka. 1. Biologija je očito najzahtjevniji predmet za poučavati, jer se nigdje nije diglo toliko prašine kao oko mogućnosti predavanja prirode i biologije (i to isključivo protiv učitelja s prirodoslovljem). Samo što se onda postavlja i pitanje zašto je u satnici toliko zakinuta, ako je već ona najzahtjevnija (a pid ima u 5.r manje od izbornih predmeta). Isto tako je zanimljivo što nitko ne osporava npr. pojačanu matematiku, hrvatski jezik, engleski jezik (oni su imali dovoljno dobar program ili?). Nitko od kolega nije tako popljuvao svoje kolege kao što su to napravili kolege iz prirode i biologije. Ovdje je automatski vidljivo i zašto djelomično status prosvjete u društvu i jest takav. Počnite od sebe. 2. Očito nekad cijenjen fakultet ima hiperprodukciju svog kadra pa je normalno da njih guraju da bi im osigurali radna mjesta. Zaboravili ste da je radnih mjesta malo, a inženjere koje školuju naknadno pretvaraju u nastavnike koji rade i u oš, u sš, na fakultetima jer rijetki pronalaze posao u ponekoj industriji koja je ostala. Gospodarstvo RH je u lošem stanju i razumljivo je da se svi ti silni diplomanti nemaju gdje zaposliti i na kraju idu na (za sad) sigurniju varijantu, a to je zapošljavanje u državnim sferama (školama). Isto tako školujete ekologe i ina zvanja za koje radno tržište nije dovoljno razvijeno, pa na kraju i oni završe u školama. Naravno da postaje sve tješnje jer su tu i oni koji su s namjerom završili nastavnički smjer. Naravno da štite one koji im donose posao, svoje studente, što je sasvim razumljivo, pa ispada da su im najveći problem učitelji prirodoslovci. U redu, maknimo njih 15-20 koliko ih radi, iz škola i zaposlimo kadar koji dotični navode kao isključive. S kim ćete se idući put obračunavati, kad maknete ovih 20 ljudi (na razini RH). Postaje vam jasnije koliko je ovo sve dalje sve veća lakrdija? I još besramno ucjenjujete ove ljude koji su svoje školovanje kvalitetno, odgovorno i savjesno završili. To je vic ili? Tražite legalan način da ih maknete? Jeste provjerili kako ti ljudi doista rade? Garancija kvalitetnog rada je svaka druga titula, a da nije dipl. uč. s prirodoslovljem ? Učitelje s prirodoslovljem pokupili smo s ceste? Ponavljam, zanimljivo je kako su svi ostali učitelji s pojačanim programima cijenjeni i neosporavani, dakle ovdje je očito prisutno šikaniranje samo određenih ljudi od strane pojedinaca koji sjede u radnim skupinama, a dolaze iz redova koji osporavaju prirodoslovce. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
91 Ante Sudec Članak 5., 17. Priroda i biologija Cijenjene kolegice i kolegice, ova rasprava je očito izrazito loše pripremljena od strane Tijela koja stoje iza Nacrta, kao i što se kreće u izrazito pogrešnom smjeru. Ne mogu se oteti dojmu da se radi o napadu na pojedine struke, a bez zakonski potkrijepljenih argumenata. Vidljivo je da se najviše prašine podiglo zbog mogućnosti predavanja prirode i biologije u osnovnoj školi. Najviše se napadaju učitelji s prirodoslovljem. U čemu je problem?! Fakultet je imao Dopusnicu za obrazovanje kadra (rn + neki predmet); dakle njemački jezik, hrvatski jezik, matematika, engleski jezik, glazbena kultura, povijest, geografija, likovna kultura i prirodoslovlje. Činjenica je da smo tada obrazovali dotični kadar zbog deficita struke. Ljudi su se obrazovali za rad u rn i u predmetu (kao što neki dvopredmetno mogu studirati, kao što i oni koji su inženjerski smjer odabrali umjesto nastavničkog, pa svejedno mogu raditi uz položenu pedagošku grupu predmeta u nastavi itd.). Dakle tu smo odmah riješili pitanje kome je gdje lakše tražiti posao (jer su komentari da učitelji imaju više opcija, što je i čovjeku prosječne inteligencije jasno da i nije baš tako, pa smatram da nije potrebno objašnjavati navedenu tvrdnju obzirom da bi ovdje trebao biti prisutan viši kvocijent inteligencije). Nadalje, najspornije je tzv prirodoslovlje. Iako je ovdje razvidno da neki koriste wikipediu i google prevoditelj prilikom terminoloških okršaja, no činjenica je da su ti ljudi bili školovani za mogućnost rada u nastavi prirode i biologije u osnovnoj školi. Iako to google ne definira tako jer se pod terminom prirodoslovlja smatra priroda, biologija, kemija, fizika pa čak i matematika. Tko normalan bi ljude mogao školovati da pokrivaju sve ove izrazito zahtjevne znanstvene discipline odjedanput. I problem je nastao u trenutku kad su ti ljudi bili educirani u kolegijima iz prirode i biologije (citologija, genetika, geobotanika, botanika, zoogeografija, zoologija.......), a fizike i kemije su imali toliko da ih se pripremi na korelaciju s navedenim predmetima. Najžalosnije je što su se ovdje javno oglasili profesori koji su im temeljne kompetencije prenosili (za zapitati se o kvaliteti i imenu istih), a sad ti isti dotične osporavaju. Dolazimo do zaključka da ti isti očito nisu imali potrebne kompetencije, ali to očito nije ni bilo bitno dokle god je bio honorar osiguran, ili?Još žalosnije je da sad ti isti pišu vrlo pogrešne komentare i u ime društava. No, obzirom da to govori dovoljno za sebe vratimo se na činjenice. Problem je jedini nastao u tome što tim ljudima nisu upisali na diplomu da su završili prirodu i biologiju nego prirodoslovlje. Svjesni ste da fakultet to nije napravio svojevoljno već uz dozvolu MZOS-a i Nacionalnog vijeća? Dakle, njihov propust, ali vidljivo iz indeksa da ne govorimo o nikakvim fizikama i kemijama ili što se sve već ovdje "podrazumijeva". Što sad s tim ljudima? Uzmemo im diplome, damo im samo pravo rada u rn? Njihovi kolege s pojačanom matematikom, hrvatskim jezikom, engleskim jezikom itd. će ostati raditi, a ove ljude idemo oštetiti?! Znate li uopće da se radi o svega 250 ljudi u RH s toliko spornim stečenim zvanjem? Znate li da njih svega 15-20 radi u predmetnoj nastavi? Znate li da je zadnji student u navedeno zvanje bio upisan 2003.? Znate li da je svega njih nekoliko ostalo nezaposleno (ili rade u rn, ili su otišli u inozemstvo ili rade na nekim drugim poslovima)? Pa protiv koga se dižete i tko vam zapravo toliko smeta? Iz ovakve konverzacije, koja je ovdje prisutna, dolazimo do dva zaključka. 1. Biologija je očito najzahtjevniji predmet za poučavati, jer se nigdje nije diglo toliko prašine kao oko mogućnosti predavanja prirode i biologije (i to isključivo protiv učitelja s prirodoslovljem). Samo što se onda postavlja i pitanje zašto je u satnici toliko zakinuta, ako je već ona najzahtjevnija (a pid ima u 5.r manje od izbornih predmeta). Isto tako je zanimljivo što nitko ne osporava npr. pojačanu matematiku, hrvatski jezik, engleski jezik (oni su imali dovoljno dobar program ili?). Nitko od kolega nije tako popljuvao svoje kolege kao što su to napravili kolege iz prirode i biologije. Ovdje je automatski vidljivo i zašto djelomično status prosvjete u društvu i jest takav. Počnite od sebe. 2. Očito nekad cijenjen fakultet ima hiperprodukciju svog kadra pa je normalno da njih guraju da bi im osigurali radna mjesta. Zaboravili ste da je radnih mjesta malo, a inženjere koje školuju naknadno pretvaraju u nastavnike koji rade i u oš, u sš, na fakultetima jer rijetki pronalaze posao u ponekoj industriji koja je ostala. Gospodarstvo RH je u lošem stanju i razumljivo je da se svi ti silni diplomanti nemaju gdje zaposliti i na kraju idu na (za sad) sigurniju varijantu, a to je zapošljavanje u državnim sferama (školama). Isto tako školujete ekologe i ina zvanja za koje radno tržište nije dovoljno razvijeno, pa na kraju i oni završe u školama. Naravno da postaje sve tješnje jer su tu i oni koji su s namjerom završili nastavnički smjer. Naravno da štite one koji im donose posao, svoje studente, što je sasvim razumljivo, pa ispada da su im najveći problem učitelji prirodoslovci. U redu, maknimo njih 15-20 koliko ih radi, iz škola i zaposlimo kadar koji dotični navode kao isključive. S kim ćete se idući put obračunavati, kad maknete ovih 20 ljudi (na razini RH). Postaje vam jasnije koliko je ovo sve dalje sve veća lakrdija? I još besramno ucjenjujete ove ljude koji su svoje školovanje kvalitetno, odgovorno i savjesno završili. To je vic ili? Tražite legalan način da ih maknete? Jeste provjerili kako ti ljudi doista rade? Garancija kvalitetnog rada je svaka druga titula, a da nije dipl. uč. s prirodoslovljem ? Učitelje s prirodoslovljem pokupili smo s ceste? Ponavljam, zanimljivo je kako su svi ostali učitelji s pojačanim programima cijenjeni i neosporavani, dakle ovdje je očito prisutno šikaniranje samo određenih ljudi od strane pojedinaca koji sjede u radnim skupinama, a dolaze iz redova koji osporavaju prirodoslovce. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
92 Ante Sudec Članak 5., 16. Priroda Cijenjene kolegice i kolegice, ova rasprava je očito izrazito loše pripremljena od strane Tijela koja stoje iza Nacrta, kao i što se kreće u izrazito pogrešnom smjeru. Ne mogu se oteti dojmu da se radi o napadu na pojedine struke, a bez zakonski potkrijepljenih argumenata. Vidljivo je da se najviše prašine podiglo zbog mogućnosti predavanja prirode i biologije u osnovnoj školi. Najviše se napadaju učitelji s prirodoslovljem. U čemu je problem?! Fakultet je imao Dopusnicu za obrazovanje kadra (rn + neki predmet); dakle njemački jezik, hrvatski jezik, matematika, engleski jezik, glazbena kultura, povijest, geografija, likovna kultura i prirodoslovlje. Činjenica je da smo tada obrazovali dotični kadar zbog deficita struke. Ljudi su se obrazovali za rad u rn i u predmetu (kao što neki dvopredmetno mogu studirati, kao što i oni koji su inženjerski smjer odabrali umjesto nastavničkog, pa svejedno mogu raditi uz položenu pedagošku grupu predmeta u nastavi itd.). Dakle tu smo odmah riješili pitanje kome je gdje lakše tražiti posao (jer su komentari da učitelji imaju više opcija, što je i čovjeku prosječne inteligencije jasno da i nije baš tako, pa smatram da nije potrebno objašnjavati navedenu tvrdnju obzirom da bi ovdje trebao biti prisutan viši kvocijent inteligencije). Nadalje, najspornije je tzv prirodoslovlje. Iako je ovdje razvidno da neki koriste wikipediu i google prevoditelj prilikom terminoloških okršaja, no činjenica je da su ti ljudi bili školovani za mogućnost rada u nastavi prirode i biologije u osnovnoj školi. Iako to google ne definira tako jer se pod terminom prirodoslovlja smatra priroda, biologija, kemija, fizika pa čak i matematika. Tko normalan bi ljude mogao školovati da pokrivaju sve ove izrazito zahtjevne znanstvene discipline odjedanput. I problem je nastao u trenutku kad su ti ljudi bili educirani u kolegijima iz prirode i biologije (citologija, genetika, geobotanika, botanika, zoogeografija, zoologija.......), a fizike i kemije su imali toliko da ih se pripremi na korelaciju s navedenim predmetima. Najžalosnije je što su se ovdje javno oglasili profesori koji su im temeljne kompetencije prenosili (za zapitati se o kvaliteti i imenu istih), a sad ti isti dotične osporavaju. Dolazimo do zaključka da ti isti očito nisu imali potrebne kompetencije, ali to očito nije ni bilo bitno dokle god je bio honorar osiguran, ili?Još žalosnije je da sad ti isti pišu vrlo pogrešne komentare i u ime društava. No, obzirom da to govori dovoljno za sebe vratimo se na činjenice. Problem je jedini nastao u tome što tim ljudima nisu upisali na diplomu da su završili prirodu i biologiju nego prirodoslovlje. Svjesni ste da fakultet to nije napravio svojevoljno već uz dozvolu MZOS-a i Nacionalnog vijeća? Dakle, njihov propust, ali vidljivo iz indeksa da ne govorimo o nikakvim fizikama i kemijama ili što se sve već ovdje "podrazumijeva". Što sad s tim ljudima? Uzmemo im diplome, damo im samo pravo rada u rn? Njihovi kolege s pojačanom matematikom, hrvatskim jezikom, engleskim jezikom itd. će ostati raditi, a ove ljude idemo oštetiti?! Znate li uopće da se radi o svega 250 ljudi u RH s toliko spornim stečenim zvanjem? Znate li da njih svega 15-20 radi u predmetnoj nastavi? Znate li da je zadnji student u navedeno zvanje bio upisan 2003.? Znate li da je svega njih nekoliko ostalo nezaposleno (ili rade u rn, ili su otišli u inozemstvo ili rade na nekim drugim poslovima)? Pa protiv koga se dižete i tko vam zapravo toliko smeta? Iz ovakve konverzacije, koja je ovdje prisutna, dolazimo do dva zaključka. 1. Biologija je očito najzahtjevniji predmet za poučavati, jer se nigdje nije diglo toliko prašine kao oko mogućnosti predavanja prirode i biologije (i to isključivo protiv učitelja s prirodoslovljem). Samo što se onda postavlja i pitanje zašto je u satnici toliko zakinuta, ako je već ona najzahtjevnija (a pid ima u 5.r manje od izbornih predmeta). Isto tako je zanimljivo što nitko ne osporava npr. pojačanu matematiku, hrvatski jezik, engleski jezik (oni su imali dovoljno dobar program ili?). Nitko od kolega nije tako popljuvao svoje kolege kao što su to napravili kolege iz prirode i biologije. Ovdje je automatski vidljivo i zašto djelomično status prosvjete u društvu i jest takav. Počnite od sebe. 2. Očito nekad cijenjen fakultet ima hiperprodukciju svog kadra pa je normalno da njih guraju da bi im osigurali radna mjesta. Zaboravili ste da je radnih mjesta malo, a inženjere koje školuju naknadno pretvaraju u nastavnike koji rade i u oš, u sš, na fakultetima jer rijetki pronalaze posao u ponekoj industriji koja je ostala. Gospodarstvo RH je u lošem stanju i razumljivo je da se svi ti silni diplomanti nemaju gdje zaposliti i na kraju idu na (za sad) sigurniju varijantu, a to je zapošljavanje u državnim sferama (školama). Isto tako školujete ekologe i ina zvanja za koje radno tržište nije dovoljno razvijeno, pa na kraju i oni završe u školama. Naravno da postaje sve tješnje jer su tu i oni koji su s namjerom završili nastavnički smjer. Naravno da štite one koji im donose posao, svoje studente, što je sasvim razumljivo, pa ispada da su im najveći problem učitelji prirodoslovci. U redu, maknimo njih 15-20 koliko ih radi, iz škola i zaposlimo kadar koji dotični navode kao isključive. S kim ćete se idući put obračunavati, kad maknete ovih 20 ljudi (na razini RH). Postaje vam jasnije koliko je ovo sve dalje sve veća lakrdija? I još besramno ucjenjujete ove ljude koji su svoje školovanje kvalitetno, odgovorno i savjesno završili. To je vic ili? Tražite legalan način da ih maknete? Jeste provjerili kako ti ljudi doista rade? Garancija kvalitetnog rada je svaka druga titula, a da nije dipl. uč. s prirodoslovljem ? Učitelje s prirodoslovljem pokupili smo s ceste? Ponavljam, zanimljivo je kako su svi ostali učitelji s pojačanim programima cijenjeni i neosporavani, dakle ovdje je očito prisutno šikaniranje samo određenih ljudi od strane pojedinaca koji sjede u radnim skupinama, a dolaze iz redova koji osporavaju prirodoslovce. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
93 Ante Sudec Članak 5., 22. Tjelesna i zdravstvena kultura Zaboravili ste diplomu profesor fizičke kulture. Hvala Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
94 Antea Rukavina Ivanjko Članak 5., 13. Matematika Moj komentar se odnosi na mišljenje određenog broja matematičara sa skupa u Zadru. Baš smiješno da se jedan dio profesora buni na "pojačane". Struka koja se direktno s fakulteta zapošljava na neodređeno. Zar ništa ne govori o studiju kad su mnogi s PMF prešli na UA kako bi završili i radili u Osnovnoj školi. Shvatili da većina toga što se učilo na PMF-u nije potrebno za njihov rad s djecom u OŠ i prešli na "lakši studij", završili u roku, zaposlili se odmah i rade već preko deset godina. Stanje se uvelike promijenilo od uvođenja Bolonjskog procesa. Učiteljski fakulteti više ne mogu obrazovati učitelje matematike, a PMF se može završiti u roku 5 godina. Na UFZG se zadnja generacija "pojačane matematike" upisala 2002. Dakle, ne shvaćam zašto se netko toliko osjetio ugrožen da smatra da se određena stečena kvalifikacija mora brisati iz pravilnika. I još da se osvrnem na neke komentare: - nismo položili stručni ispit iz matematike - tome nismo mi krivi, dajte da položimo i sigurno ćemo položiti - nakon deset i više godina pokazujemo uspjehe, ali je li tako bilo na početku - većina nas ima didaktiku, metodiku i pedagogiju u malom prstu nakon studija upravo iz razloga jer smo slušali i polagali nekoliko metodika različitih predmeta (pa i metodiku "pojačanog" predmeta), a ako pogledate i usporedite bazično metodike imaju jako puno sličnosti; dosta ravnatelja blagonaklono gleda na "pojačane" upravo zbog iskustva rada u razredu Na kraju ću naglasiti ono što smatram bitnim: učitelj u školi radi s djecom, a djeca su cjelovite osobe, a ne samo oni koji uče vaš predmet. Mnogi naime zaboravljaju da u radu će im manje trebati logaritmi, derivacije, integrali, a više kako pristupiti djetetu, zainteresirati ga, povezati se sa zajednicom i okolinom u kojoj radite (suradnja s roditeljima i kolegama, lokalnim kulturnim društvima i sl). Mnogi s PMF-a misle da, kad dođu u školu, predaju samo matematiku, ali moraju shvatiti da oni uče djecu i ponašanju, kulturi, jeziku, higijeni (pogledajte što sve pišete u pripremu) i još mnogo drugoga. Po tome inženjeri nisu kompetentni jer imaju samo par sati pedagogije, psihologije, didaktike, metodike (ne smatram ih nekompetentnima). Nemojte se hvatati za svaku moju riječ, ali ako ćemo o tome što jesmo ili nismo učili tijekom studija onda nemojte prihvatiti razredništvo ili nemojte ići na izvanučioničku nastavu. Ako sve naučimo na studiju zašto onda postoji polaganje metodičkog dijela na stručnom ispitu? I što reći onda za onoga koji padne taj isti stručni? Čemu onda stručna usavršavanja? Molim vas da prestanete omalovažavati KOLEGE! I naravno da nam je loše kad se među sobom ne podržavamo. Nadam se da nisam nikoga uvrijedila, jer mi to nije bila namjera. S poštovanjem, diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
95 Antonela Czwik PRAVILNIK, Članak 5. U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Iza „nastavnik matematike koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine“ dopisati „na jednopredmetnom ili dvopredmetnom studiju“. Obrazloženje: Naznačena dopuna nužna je radi pojašnjenja budući da su se na višim učiteljskim školama/učiteljskim akademijama obrazovali i dvopredmetni nastavnici matematike i još jednog predmeta. 2. Brisati: „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. Navedeni studij ne osigurava npr. polaganje metodike nastave matematike te time diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika ne mogu potvrditi da imaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike. Također diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ne polažu stručni ispit iz matematike i time ne mogu biti izjednačeni s profesorima matematike. 3. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 4. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi, navedeni studij ne osigurava polaganje metodike nastave matematike niti polažu stručni ispit iz matematike pa time ne mogu biti izjednačeni s profesorima ili magistrima edukacije matematike. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku „uz obavezno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i potrebno ga je steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje nužno za rad u školi a vezano za predmet matematika. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. 1. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike 2. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike 3. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Obrazloženje: Smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija u području matematike kao akademske discipline niti kompetencije u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave matematike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. POPIS učitelja i nastavnika matematike osnovnih i srednjih škola suglasnih s navedenim Mario Koritnik, Ana Benazić Jurčić , Anita Čorak, Maja Ivišić, Mirela Plavčić Jurković, Marko Višić, Mara Grašić, Mirjana Gaćina Bilin, Magdalena Jukić, Robert Milobar, Maja Balat, Sanja Ivanović, Irena Žagar-Božičević, Ivana Bubić, Ana Šimunović, Renata Pintar, Zvjezdana Jurić, Ljerka Jareb, Elen Markovčić, Snježana Bošnjak, Verena Dagmar Kušenić, Jelena Noskov, Lidija Lauš Leščan, Gordana Paić, Ljubica Jerković, Verica Savić, Ivona Han, Monika Peša, Karolina Brleković, Klaudija Barukčić, Anamaria Citkovic, Ljerka Jukić Matić, Sanja Janeš, Marijana Lopojda, Marija Špiranec, Mladen Brajica, Ivana Matić, Mateja Pantaler, Lahorka Havranek Bijuković, Ružica Mikić, Ivam Nađ, Sonja Eberling, Emira Martinić, Katica Govorko, Ana Rajković, Saša Knežević, Nataša Maričić, Sanja Loparić, Katarina Medved, Drago Govorko, Anita Bujas, Ivana Tkalčec, Ivan Benić, Melani Mihalec, Emir Agić, Jasmina Alilović, Željko Turkalj, Nina Šegvić, Kristian Golubić, Iva Leško Turkalj, Sanja Roklicer, Vlatka Miketinac- Vlašić, Sandra Štiks, Marina Gernhardt, Maja Škrlec, Rajna Franjo, Ana Kunosić, Jadranka Baržić, Helena Jurić, Iva Frlan Marčelja, Ina Pendić, Daria Novinc, Sanja Bimbi, Miranda Jovanović, Sonja Mudrić, Snežana Kranjec, Jasmina Mijanović Puđak, Tomislav Eržen, Nataša Lončarić, Lana Kovačić Švenda, Jadranka Perković, Sandra Božić, Zlatka Miculinić Mance, Jadranka Zebić, Olivera Đorđević, Ana Novaković, Manuela Žbulj, Antonia Miličić, Mirela Pešut, Monika Idlbek, Ivica Gregurec, Marija Štivić, Linda Božović, Paula Novaković, Anita Sučić, Marija Bokšić, Ana Baraba, Ante Toni Vrdoljak, Marina Mihanović Kundid, Marija Vrdoljak, Anka Cikojević, Suzi Radović, Minja Stepić, Marin Kanaet, Verica Blagus, Josipa Mitar, Sanja Bakalović, Gordana Grah, Marija Jurišić Šarlija, Vesna Seuček, Snježana Varga, Kristina Pijaca, Ivana Zlatar, Tanja Katunarić Tutman, Ana Mravak Obratov, Dražena Potočki, Sanja Grabusin, Anita Ivanovic Plic, Mirjana Bagarić, Suzana Ruzic Mateljan, Anita Medvidović Vrnoga, Suzana Jurin, Anita Midžić Topalović, Mihajlo Lerinc, Amalija Colić, Spomenka Roth, Ivana Polanović, Mateja Šafarić Novak, Željka Sente, Andrea Jurasović, Adela Buljac, VlatkaHižman-Tržić, Brankica Majdiš, Bernardica Bakula, Ljiljana Krišto, Slavica Jerkovic, Katica Leko, Tihana Kraml Kanaet, Petar Radanović, Ivana Gurović, Dubravka Kovač, Anđelka Marin, Filka Babić, Nikolina Jakovljević, Višnja Šuperba, Suzana Kustić, Ivana Šoše, Katarina Janči, Danijela Jakovac, Lucija Laća Lakoš, Barbara Celinić, Ivana Ćulav, Slavena Popić, Anita Grgurić, Marija Bazdan, Nikolina Crljenak, Danijela Sikirić, Maja Buhin Pandur, Natalija Buden, Vanda Louč, Gordana Družinec, Anita Mihanović, Neven Crnošija, Maja Novaković, Dubravka Crnošija, Ranko Vujević, Kristina Vučić, Željana Pavlović, Ana Zeman, Mirjana Matijević, Milena Bošnjak, Marijana Gladović, Gordana Senić, Damir Šišić, Mladen Zmazek, Ela Veža, Gordana Lović-Krstonošić, Ružica Soldo, Milena Pašić, Višnja Matošević, Marin Kečkiš, Amira Mahmutović Redžić, Deana Kuvačić, Željka Hanžek, Diego Tich, Ljerka Linić, Irena Bego, Melita Svaguša, Mario Matošević , Božica Borbaš, Ana Borbaš Bajivić, Lidija Lubina, Biljana Stipetić, Sandra Grgurić, Merica Ivanda, Manuela Brncic Dadic, Snježana Ćenan, Đurđica Srečec Majorinc, Svjetlana Anderluh, Biljana Kuhar, Marica Brzica, Gordana Divić, Sandra Štampar, Magdalena Srdarević, Sanja Nizić, Nikolina Bubica, Nedjeljka Kazija, Mateja Jurjako, Ruža Žužul, Alen Andrijić, Dario Mišanec, Ines Gracin, Snježana Šišić, Ivana Bencun, Jasna Kašik, Ana Ostojić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
96 Antonela Czwik PRAVILNIK, Strukovne škole U Članku 9., Nacrta stavka Strukovne škole, 10. OBRAZOVNI SEKTOR TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, program KONOBAR, nastavni predmet Gospodarska matematika, vrsta i razina obrazovanja: Diplomirani ekonomist, Profesor matematike, diplomirani inženjer matematike, Magistar ekonomije, Magistar oec.univ.spec.oec, Magistar teorijske matematike, Magistar edukacijske matematike i informatike, Magistar edukacijske matematike i fizike, Magistar edukacijske matematike. Brisati: Diplomirani ekonomist, Magistar ekonomije, Magistar oec.univ.spec.oec. Obrazloženje: Predmet Gospodarska matematika odnosi se na opće matematičke sadržaje a riječ "gospodarska" je oznaka da je samo dio nastavnog plana i programa predviđen za matematiku koja se može primijeniti u struci. POPIS učitelja i nastavnika matematike osnovnih i srednjih škola suglasnih s navedenim: Mario Koritnik, Ana Benazić Jurčić , Anita Čorak, Maja Ivišić, Mirela Plavčić Jurković, Marko Višić, Mara Grašić, Mirjana Gaćina Bilin, Magdalena Jukić, Robert Milobar, Maja Balat, Sanja Ivanović, Irena Žagar-Božičević, Ivana Bubić, Ana Šimunović, Renata Pintar, Zvjezdana Jurić, Ljerka Jareb, Elen Markovčić, Snježana Bošnjak, Verena Dagmar Kušenić, Jelena Noskov, Lidija Lauš Leščan, Gordana Paić, Ljubica Jerković, Verica Savić, Ivona Han, Monika Peša, Karolina Brleković, Klaudija Barukčić, Anamaria Citkovic, Ljerka Jukić Matić, Sanja Janeš, Marijana Lopojda, Marija Špiranec, Mladen Brajica, Ivana Matić, Mateja Pantaler, Lahorka Havranek Bijuković, Ružica Mikić, Ivam Nađ, Sonja Eberling, Emira Martinić, Katica Govorko, Ana Rajković, Saša Knežević, Nataša Maričić, Sanja Loparić, Katarina Medved, Drago Govorko, Anita Bujas, Ivana Tkalčec, Ivan Benić, Melani Mihalec, Emir Agić, Jasmina Alilović, Željko Turkalj, Nina Šegvić, Kristian Golubić, Iva Leško Turkalj, Sanja Roklicer, Vlatka Miketinac- Vlašić, Sandra Štiks, Marina Gernhardt, Maja Škrlec, Rajna Franjo, Ana Kunosić, Jadranka Baržić, Helena Jurić, Iva Frlan Marčelja, Ina Pendić, Daria Novinc, Sanja Bimbi, Miranda Jovanović, Sonja Mudrić, Snežana Kranjec, Jasmina Mijanović Puđak, Tomislav Eržen, Nataša Lončarić, Lana Kovačić Švenda, Jadranka Perković, Sandra Božić, Zlatka Miculinić Mance, Jadranka Zebić, Olivera Đorđević, Ana Novaković, Manuela Žbulj, Antonia Miličić, Mirela Pešut, Monika Idlbek, Ivica Gregurec, Marija Štivić, Linda Božović, Paula Novaković, Anita Sučić, Marija Bokšić, Ana Baraba, Ante Toni Vrdoljak, Marina Mihanović Kundid, Marija Vrdoljak, Anka Cikojević, Suzi Radović, Minja Stepić, Marin Kanaet, Verica Blagus, Josipa Mitar, Sanja Bakalović, Gordana Grah, Marija Jurišić Šarlija, Vesna Seuček, Snježana Varga, Kristina Pijaca, Ivana Zlatar, Tanja Katunarić Tutman, Ana Mravak Obratov, Dražena Potočki, Sanja Grabusin, Anita Ivanovic Plic, Mirjana Bagarić, Suzana Ruzic Mateljan, Anita Medvidović Vrnoga, Suzana Jurin, Anita Midžić Topalović, Mihajlo Lerinc, Amalija Colić, Spomenka Roth, Ivana Polanović, Mateja Šafarić Novak, Željka Sente, Andrea Jurasović, Adela Buljac, VlatkaHižman-Tržić, Brankica Majdiš, Bernardica Bakula, Ljiljana Krišto, Slavica Jerkovic, Katica Leko, Tihana Kraml Kanaet, Petar Radanović, Ivana Gurović, Dubravka Kovač, Anđelka Marin, Filka Babić, Nikolina Jakovljević, Višnja Šuperba, Suzana Kustić, Ivana Šoše, Katarina Janči, Danijela Jakovac, Lucija Laća Lakoš, Barbara Celinić, Ivana Ćulav, Slavena Popić, Anita Grgurić, Marija Bazdan, Nikolina Crljenak, Danijela Sikirić, Maja Buhin Pandur, Natalija Buden, Vanda Louč, Gordana Družinec, Anita Mihanović, Neven Crnošija, Maja Novaković, Dubravka Crnošija, Ranko Vujević, Kristina Vučić, Željana Pavlović, Ana Zeman, Mirjana Matijević, Milena Bošnjak, Marijana Gladović, Gordana Senić, Damir Šišić, Mladen Zmazek, Ela Veža, Gordana Lović-Krstonošić, Ružica Soldo, Milena Pašić, Višnja Matošević, Marin Kečkiš, Amira Mahmutović Redžić, Deana Kuvačić, Željka Hanžek, Diego Tich, Ljerka Linić, Irena Bego, Melita Svaguša, Mario Matošević , Božica Borbaš, Ana Borbaš Bajivić, Lidija Lubina, Biljana Stipetić, Sandra Grgurić, Merica Ivanda, Manuela Brncic Dadic, Snježana Ćenan, Đurđica Srečec Majorinc, Svjetlana Anderluh, Biljana Kuhar, Marica Brzica, Gordana Divić, Sandra Štampar, Magdalena Srdarević, Sanja Nizić, Nikolina Bubica, Nedjeljka Kazija, Mateja Jurjako, Ruža Žužul, Alen Andrijić, Dario Mišanec, Ines Gracin, Snježana Šišić, Ivana Bencun, Jasna Kašik, Ana Ostojić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
97 Antonela Czwik Članak 5., 13. Matematika U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Iza „nastavnik matematike koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine“ dopisati „na jednopredmetnom ili dvopredmetnom studiju“. Obrazloženje: Naznačena dopuna nužna je radi pojašnjenja budući da su se na višim učiteljskim školama/učiteljskim akademijama obrazovali i dvopredmetni nastavnici matematike i još jednog predmeta. 2. Brisati: „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. Navedeni studij ne osigurava npr. polaganje metodike nastave matematike te time diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika ne mogu potvrditi da imaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike. Također diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ne polažu stručni ispit iz matematike i time ne mogu biti izjednačeni s profesorima matematike. Upisati pod 13.b) 3. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 4. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi, navedeni studij ne osigurava polaganje metodike nastave matematike niti polažu stručni ispit iz matematike pa time ne mogu biti izjednačeni s profesorima ili magistrima edukacije matematike. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku „uz obavezno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i potrebno ga je steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje nužno za rad u školi a vezano za predmet matematika. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. 1. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike 2. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike 3. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Obrazloženje: Smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija u području matematike kao akademske discipline niti kompetencije u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave matematike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. POPIS učitelja i nastavnika matematike iz osnovnih i srednjih škola suglasnih s ovim mišljenjem Mario Koritnik, Ana Benazić Jurčić , Anita Čorak, Maja Ivišić, Mirela Plavčić Jurković, Marko Višić, Mara Grašić, Mirjana Gaćina Bilin, Magdalena Jukić, Robert Milobar, Maja Balat, Sanja Ivanović, Irena Žagar-Božičević, Ivana Bubić, Ana Šimunović, Renata Pintar, Zvjezdana Jurić, Ljerka Jareb, Elen Markovčić, Snježana Bošnjak, Verena Dagmar Kušenić, Jelena Noskov, Lidija Lauš Leščan, Gordana Paić, Ljubica Jerković, Verica Savić, Ivona Han, Monika Peša, Karolina Brleković, Klaudija Barukčić, Anamaria Citkovic, Ljerka Jukić Matić, Sanja Janeš, Marijana Lopojda, Marija Špiranec, Mladen Brajica, Ivana Matić, Mateja Pantaler, Lahorka Havranek Bijuković, Ružica Mikić, Ivam Nađ, Sonja Eberling, Emira Martinić, Katica Govorko, Ana Rajković, Saša Knežević, Nataša Maričić, Sanja Loparić, Katarina Medved, Drago Govorko, Anita Bujas, Ivana Tkalčec, Ivan Benić, Melani Mihalec, Emir Agić, Jasmina Alilović, Željko Turkalj, Nina Šegvić, Kristian Golubić, Iva Leško Turkalj, Sanja Roklicer, Vlatka Miketinac- Vlašić, Sandra Štiks, Marina Gernhardt, Maja Škrlec, Rajna Franjo, Ana Kunosić, Jadranka Baržić, Helena Jurić, Iva Frlan Marčelja, Ina Pendić, Daria Novinc, Sanja Bimbi, Miranda Jovanović, Sonja Mudrić, Snežana Kranjec, Jasmina Mijanović Puđak, Tomislav Eržen, Nataša Lončarić, Lana Kovačić Švenda, Jadranka Perković, Sandra Božić, Zlatka Miculinić Mance, Jadranka Zebić, Olivera Đorđević, Ana Novaković, Manuela Žbulj, Antonia Miličić, Mirela Pešut, Monika Idlbek, Ivica Gregurec, Marija Štivić, Linda Božović, Paula Novaković, Anita Sučić, Marija Bokšić, Ana Baraba, Ante Toni Vrdoljak, Marina Mihanović Kundid, Marija Vrdoljak, Anka Cikojević, Suzi Radović, Minja Stepić, Marin Kanaet, Verica Blagus, Josipa Mitar, Sanja Bakalović, Gordana Grah, Marija Jurišić Šarlija, Vesna Seuček, Snježana Varga, Kristina Pijaca, Ivana Zlatar, Tanja Katunarić Tutman, Ana Mravak Obratov, Dražena Potočki, Sanja Grabusin, Anita Ivanovic Plic, Mirjana Bagarić, Suzana Ruzic Mateljan, Anita Medvidović Vrnoga, Suzana Jurin, Anita Midžić Topalović, Mihajlo Lerinc, Amalija Colić, Spomenka Roth, Ivana Polanović, Mateja Šafarić Novak, Željka Sente, Andrea Jurasović, Adela Buljac, VlatkaHižman-Tržić, Brankica Majdiš, Bernardica Bakula, Ljiljana Krišto, Slavica Jerkovic, Katica Leko, Tihana Kraml Kanaet, Petar Radanović, Ivana Gurović, Dubravka Kovač, Anđelka Marin, Filka Babić, Nikolina Jakovljević, Višnja Šuperba, Suzana Kustić, Ivana Šoše, Katarina Janči, Danijela Jakovac, Lucija Laća Lakoš, Barbara Celinić, Ivana Ćulav, Slavena Popić, Anita Grgurić, Marija Bazdan, Nikolina Crljenak, Danijela Sikirić, Maja Buhin Pandur, Natalija Buden, Vanda Louč, Gordana Družinec, Anita Mihanović, Neven Crnošija, Maja Novaković, Dubravka Crnošija, Ranko Vujević, Kristina Vučić, Željana Pavlović, Ana Zeman, Mirjana Matijević, Milena Bošnjak, Marijana Gladović, Gordana Senić, Damir Šišić, Mladen Zmazek, Ela Veža, Gordana Lović-Krstonošić, Ružica Soldo, Milena Pašić, Višnja Matošević, Marin Kečkiš, Amira Mahmutović Redžić, Deana Kuvačić, Željka Hanžek, Diego Tich, Ljerka Linić, Irena Bego, Melita Svaguša, Mario Matošević , Božica Borbaš, Ana Borbaš Bajivić, Lidija Lubina, Biljana Stipetić, Sandra Grgurić, Merica Ivanda, Manuela Brncic Dadic, Snježana Ćenan, Đurđica Srečec Majorinc, Svjetlana Anderluh, Biljana Kuhar, Marica Brzica, Gordana Divić, Sandra Štampar, Magdalena Srdarević, Sanja Nizić, Nikolina Bubica, Nedjeljka Kazija, Mateja Jurjako, Ruža Žužul, Alen Andrijić, Dario Mišanec, Ines Gracin, Snježana Šišić, Ivana Bencun, Jasna Kašik, Ana Ostojić, Denis Vujanović, Fili Šimić Krstulović, Tanja Paris, Nives Baranović, Jelena Udovičić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
98 Antonela Czwik PRAVILNIK Državni skup učitelja i nastavnika matematike Zadar, 23.3.2016. Prilog otvorenom javnom savjetovanju o nacrtu PRAVILNIKA O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU Temeljno načelo na kojem se zasniva naš prilog javnom savjetovanju jest činjenica da dugoročno osiguranje kvalitete obrazovanja nastave matematike mogu osigurati jedino učitelji i nastavnici koji su kompetentni u području matematike kao akademskoj disciplini uz nužne kompetencije u području metodike nastave matematike. Mi, dolje potpisani učitelji i nastavnici matematike, upućujemo zaključak državnog skupa učitelja i nastavnika matematike održanog u Zadru od 21. do 23. ožujka 2016. kako ovaj nacrt Pravilnika treba nužno doraditi jer ne nudi garancije da će osoba koja posjeduje neka od navedenih obrazovnih razina prema nacrtu pravilnika osigurati kvalitetno učenje i poučavanje matematike. Želimo kvalitetne promjene u poučavanju, pomak sa sadržaja na ishod i primjenu, a za to nam treba veliko matematičko znanje i metodika matematike, koje se stiče tek diplomom profesora/magistra edukacije, matematike. Rad u školi, podučavanje, suradnja s učenicima i roditeljima zahtijevaju visoku razinu znanja matematike, ali izuzetno je važan i pedagoški pristup, ljubav prema tom zanimanju i prema djeci, prema učenicima Smatramo da bi uvijek pri zapošljavanju prednost ispred magistara matematike (s položenom pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom izobrazbom) trebali imati oni koji su završili nastavnički studij. Sukladno tome želimo istaknuti da nacrt Pravilnika treba nužno mijenjati u sljedećim segmentima: U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Iza „nastavnik matematike koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine“ dopisati „na jednopredmetnom ili dvopredmetnom studiju“. Obrazloženje: Naznačena dopuna nužna je radi pojašnjenja budući da su se na višim učiteljskim školama/učiteljskim akademijama obrazovali i dvopredmetni nastavnici matematike i još jednog predmeta. 2. Brisati: „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. Navedeni studij ne osigurava npr. polaganje metodike nastave matematike te time diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika ne mogu potvrditi da imaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike. Također diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ne polažu stručni ispit iz matematike i time ne mogu biti izjednačeni s profesorima matematike. 3. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 4. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi, navedeni studij ne osigurava polaganje metodike nastave matematike niti polažu stručni ispit iz matematike pa time ne mogu biti izjednačeni s profesorima ili magistrima edukacije matematike. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku „uz obavezno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i potrebno ga je steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje nužno za rad u školi a vezano za predmet matematika. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. 1. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike 2. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike 3. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Obrazloženje: Smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija u području matematike kao akademske discipline niti kompetencije u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave matematike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. U Članku 9., Nacrta stavka Strukovne škole, 10. OBRAZOVNI SEKTOR TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, program KONOBAR, nastavni predmet Gospodarska matematika, vrsta i razina obrazovanja: Diplomirani ekonomist, Profesor matematike, diplomirani inženjer matematike, Magistar ekonomije, Magistar oec.univ.spec.oec, Magistar teorijske matematike, Magistar edukacijske matematike i informatike, Magistar edukacijske matematike i fizike, Magistar edukacijske matematike. Brisati: Diplomirani ekonomist, Magistar ekonomije, Magistar oec.univ.spec.oec. Obrazloženje: Predmet Gospodarska matematika odnosi se na opće matematičke sadržaje a riječ "gospodarska" je oznaka da je samo dio nastavnog plana i programa predviđen za matematiku koja se može primijeniti u struci. POTPISI (222 učitelja i nastavnika matematike u osnovnim i srednjim školama) Mario Koritnik, Ana Benazić Jurčić , Anita Čorak, Maja Ivišić, Mirela Plavčić Jurković, Marko Višić, Mara Grašić, Mirjana Gaćina Bilin, Magdalena Jukić, Robert Milobar, Maja Balat, Sanja Ivanović, Irena Žagar-Božičević, Ivana Bubić, Ana Šimunović, Renata Pintar, Zvjezdana Jurić, Ljerka Jareb, Elen Markovčić, Snježana Bošnjak, Verena Dagmar Kušenić, Jelena Noskov, Lidija Lauš Leščan, Gordana Paić, Ljubica Jerković, Verica Savić, Ivona Han, Monika Peša, Karolina Brleković, Klaudija Barukčić, Anamaria Citkovic, Ljerka Jukić Matić, Sanja Janeš, Marijana Lopojda, Marija Špiranec, Mladen Brajica, Ivana Matić, Mateja Pantaler, Lahorka Havranek Bijuković, Ružica Mikić, Ivam Nađ, Sonja Eberling, Emira Martinić, Katica Govorko, Ana Rajković, Saša Knežević, Nataša Maričić, Sanja Loparić, Katarina Medved, Drago Govorko, Anita Bujas, Ivana Tkalčec, Ivan Benić, Melani Mihalec, Emir Agić, Jasmina Alilović, Željko Turkalj, Nina Šegvić, Kristian Golubić, Iva Leško Turkalj, Sanja Roklicer, Vlatka Miketinac- Vlašić, Sandra Štiks, Marina Gernhardt, Maja Škrlec, Rajna Franjo, Ana Kunosić, Jadranka Baržić, Helena Jurić, Iva Frlan Marčelja, Ina Pendić, Daria Novinc, Sanja Bimbi, Miranda Jovanović, Sonja Mudrić, Snežana Kranjec, Jasmina Mijanović Puđak, Tomislav Eržen, Nataša Lončarić, Lana Kovačić Švenda, Jadranka Perković, Sandra Božić, Zlatka Miculinić Mance, Jadranka Zebić, Olivera Đorđević, Ana Novaković, Manuela Žbulj, Antonia Miličić, Mirela Pešut, Monika Idlbek, Ivica Gregurec, Marija Štivić, Linda Božović, Paula Novaković, Anita Sučić, Marija Bokšić, Ana Baraba, Ante Toni Vrdoljak, Marina Mihanović Kundid, Marija Vrdoljak, Anka Cikojević, Suzi Radović, Minja Stepić, Marin Kanaet, Verica Blagus, Josipa Mitar, Sanja Bakalović, Gordana Grah, Marija Jurišić Šarlija, Vesna Seuček, Snježana Varga, Kristina Pijaca, Ivana Zlatar, Tanja Katunarić Tutman, Ana Mravak Obratov, Dražena Potočki, Sanja Grabusin, Anita Ivanovic Plic, Mirjana Bagarić, Suzana Ruzic Mateljan, Anita Medvidović Vrnoga, Suzana Jurin, Anita Midžić Topalović, Mihajlo Lerinc, Amalija Colić, Spomenka Roth, Ivana Polanović, Mateja Šafarić Novak, Željka Sente, Andrea Jurasović, Adela Buljac, VlatkaHižman-Tržić, Brankica Majdiš, Bernardica Bakula, Ljiljana Krišto, Slavica Jerkovic, Katica Leko, Tihana Kraml Kanaet, Petar Radanović, Ivana Gurović, Dubravka Kovač, Anđelka Marin, Filka Babić, Nikolina Jakovljević, Višnja Šuperba, Suzana Kustić, Ivana Šoše, Katarina Janči, Danijela Jakovac, Lucija Laća Lakoš, Barbara Celinić, Ivana Ćulav, Slavena Popić, Anita Grgurić, Marija Bazdan, Nikolina Crljenak, Danijela Sikirić, Maja Buhin Pandur, Natalija Buden, Vanda Louč, Gordana Družinec, Anita Mihanović, Neven Crnošija, Maja Novaković, Dubravka Crnošija, Ranko Vujević, Kristina Vučić, Željana Pavlović, Ana Zeman, Mirjana Matijević, Milena Bošnjak, Marijana Gladović, Gordana Senić, Damir Šišić, Mladen Zmazek, Ela Veža, Gordana Lović-Krstonošić, Ružica Soldo, Milena Pašić, Višnja Matošević, Marin Kečkiš, Amira Mahmutović Redžić, Deana Kuvačić, Željka Hanžek, Diego Tich, Ljerka Linić, Irena Bego, Melita Svaguša, Mario Matošević, Božica Borbaš, Ana Borbaš Bajivić, Lidija Lubina, Biljana Stipetić, Sandra Grgurić, Merica Ivanda, Manuela Brncic Dadic, Snježana Ćenan, Đurđica Srečec Majorinc, Svjetlana Anderluh, Biljana Kuhar, Marica Brzica, Gordana Divić, Sandra Štampar, Magdalena Srdarević, Sanja Nizić, Nikolina Bubica, Nedjeljka Kazija, Mateja Jurjako, Ruža Žužul, Alen Andrijić, Dario Mišanec, Ines Gracin, Snježana Šišić, Ivana Bencun, Jasna Kašik, Ana Ostojić, Denis Vujanović, Fili Šimić Krstulović, Tanja Paris, Nives Baranović, Jelena Udovičić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
99 Antonija Borovac Članak 5., 15. Fizika Profesor matematike ne može biti kompetentniji od osobe s diplomom profesora fizike koja nije ni navedena kao mogućnost. Je li to slučajan propust? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
100 Antonija Brodarec PRAVILNIK Poštovani, molim da se iz članka 5. stavke 2. - Stručni suradnici u osnovnoj školi moraju imati sljedeću vrstu obrazovanja točke 4. koja se odnosi na stručne suradnike knjižničare ukloni tekst „završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja“, jer je uvredljiv za knjižničarsku struku. Potpuno je neprihvatljivo da se na radno mjesto knjižničara zapošljavaju ljudi sa neodogovarajućom visokom stručnom spremom. Tržište rada vrvi diplomiranim knjižničarima koji se nemaju priliku zaposliti jer se na radna mjesta stručnih suradnika - knjižničara u osnovnim i srednjim školama zapošljavaju osobe koje nemaju završen studij bibliotekarstva (knjižničarstva), već se umjesto toga primaju razni učitelji hrvatskog jezika i ostali koji nemaju nikakve veze sa knjižničarskom strukom. Ako smatrate da jedan učitelj može biti knjižničar uz obvezu da stekne 60 ECTS-a iz temeljnih predmeta knjižničarstva, onda nema razloga da studij bibliotekarstva uopće postoji. Tako se može gledati i na druge struke. Ako stručni suradnici pedagozi i stručni suradnici psiholozi mogu biti jedino osobe koje su stekle visoku stručnu spremu iz polja pedagogije ili psihologije, a to je navedeno u istom članku i stavci, onda ne vidim kako se knjižničare, koji su također stručni suradnici, može tako diskriminirati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
101 Antonija Mastelić Milanović Članak 5., 13. Matematika Hvala svima koji se zalazu za nas. Ovdje objavljujem svoj mail poslan danas višoj savjetnici Antoneli Czwyk Marić nakon održanog skupa. Poštovana kolegice, Počet ću ovaj mail doslovnim prijepisom sljedećeg: Želimo vam puno dobrog druženja i dobrog raspoloženja. Nadamo se da će program skupa i teme zadovoljiti vaše interese i pomoći vam u daljnjem kreativnom i predanom radu u skladu sa novim promjenama koje očekujemo reformom koja je u tijeku. U ime svih viših savjetnika matematike srdačno vas pozdravljam do susreta u Zadru Antonela Czwyk Marić, prof. viša savjetnica za Matematiku Bilo je zaista dobrog druženja i raspoloženja zahvaljujući pojedinim izvrsnim predavačima. Program i teme skupa bile su sadržajne s velikim naglaskom na promjenama koje su pred nama. Osobno pozdravljam svaku promjenu koja je ozbiljno mišljenja i razrađena i svaka čast svim ljudima koji su i još uvijek rade na puno većem zadatku nego što katkada ljudi misle. Kao što su nam i sami naglašavali više puta, najbolje ćemo i sami doprinijeti i biti dio promjene ako se uključimo i čitamo jednom, opet i ponovno, dio po dio. Posljednje minute skupa srušile su sve gore citirano. Prvo, zašto u programu nije navedena točka da će biti javna rasprava? Ako nije, zašto nije službeno dopunjen i najavljen raspored uvrštavanjem te točke? Osobno ste iskoristi trenutak praznog hoda i započeli. Iskorišteni trenutak ne može se niti nazvati javnom raspravom jer po zakonu nije bilo predviđeno dovoljno vremena, a da bi rasprava bila široka i sadržajna previše ograničenja mora se izbjegavati, a vi nam ih i u ovom dopisu dajete (do 24.3.2016. do 12 sati ujutro). Ne bih rekla da gromki pljesak o brisanju diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom matematika nije bio usmjeren protiv same struke. I mi smo se svojom slobodnom voljom i izborom obrazovali za rad u osnovnoj školi i prema ambicijama odabirali pojačani predmet, nesretnog li naziva. I mi osjećamo moralnu potrebu da zaštitimo našu profesiju i zaslužimo društveni status koji nam pripada i adekvatno priznanje naše visoke stručnosti i kompetencija. Antonija Mastelić Milanović dipl. učitelj s pojačanim predmetom matematika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
102 Antonija Mastelić Milanović Članak 5., 13. Matematika Ne bih rekla da gromki pljesak na Državnom stručnom skupu za učitelje i nastavnike matematike održanom u Zadru od 21. do 23. ožujka 2016. o brisanju diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom matematika nije bio usmjeren protiv same struke. Tema skupa bila je "Matematička komunikacija", no čini se kako je komunikacija bila jednostrana. Rasprava o stručnom nazivlju nije bila najavljena u okviru programa samog skupa, a onda kada je spontano ubačena nije bilo dovoljno vremena za samu raspravu. Nije bilo poštivanja pravnih standarda. Stoga na kraju nije sve baš dobro iskomunicirano. I mi smo se svojom slobodnom voljom i izborom obrazovali za rad u osnovnoj školi i prema ambicijama odabirali pojačani predmet, nesretnog li naziva. I mi osjećamo moralnu potrebu da zaštitimo našu profesiju i zaslužimo društveni status koji nam pripada i adekvatno priznanje naše visoke stručnosti i kompetencija. Antonija Mastelić Milanović dipl. učitelj s pojačanim predmetom matematika 11 godina radnog staža u osnovnoj školi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
103 Antonija Mastelić Milanović PRAVILNIK Hvala kolegi Željku Kraljiću. Ovdje objavljujem svoj mail poslan danas višoj savjetnici Antoneli Czwyk Marić nakon održanog skupa. Poštovana kolegice, Počet ću ovaj mail doslovnim prijepisom sljedećeg: Želimo vam puno dobrog druženja i dobrog raspoloženja. Nadamo se da će program skupa i teme zadovoljiti vaše interese i pomoći vam u daljnjem kreativnom i predanom radu u skladu sa novim promjenama koje očekujemo reformom koja je u tijeku. U ime svih viših savjetnika matematike srdačno vas pozdravljam do susreta u Zadru Antonela Czwyk Marić, prof. viša savjetnica za Matematiku Bilo je zaista dobrog druženja i raspoloženja zahvaljujući pojedinim izvrsnim predavačima. Program i teme skupa bile su sadržajne s velikim naglaskom na promjenama koje su pred nama. Osobno pozdravljam svaku promjenu koja je ozbiljno mišljenja i razrađena i svaka čast svim ljudima koji su i još uvijek rade na puno većem zadatku nego što katkada ljudi misle. Kao što su nam i sami naglašavali više puta, najbolje ćemo i sami doprinijeti i biti dio promjene ako se uključimo i čitamo jednom, opet i ponovno, dio po dio. Posljednje minute skupa srušile su sve gore citirano. Prvo, zašto u programu nije navedena točka da će biti javna rasprava? Ako nije, zašto nije službeno dopunjen i najavljen raspored uvrštavanjem te točke? Osobno ste iskoristi trenutak praznog hoda i započeli. Iskorišteni trenutak ne može se niti nazvati javnom raspravom jer po zakonu nije bilo predviđeno dovoljno vremena, a da bi rasprava bila široka i sadržajna previše ograničenja mora se izbjegavati, a vi nam ih i u ovom dopisu dajete (do 24.3.2016. do 12 sati ujutro). Ne bih rekla da gromki pljesak o brisanju diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom matematika nije bio usmjeren protiv same struke. I mi smo se svojom slobodnom voljom i izborom obrazovali za rad u osnovnoj školi i prema ambicijama odabirali pojačani predmet, nesretnog li naziva. I mi osjećamo moralnu potrebu da zaštitimo našu profesiju i zaslužimo društveni status koji nam pripada i adekvatno priznanje naše visoke stručnosti i kompetencija. Antonija Mastelić Milanović dipl. učitelj s pojačanim predmetom matematika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
104 Antonija Mastelić Milanović PRAVILNIK Ne bih rekla da gromki pljesak na Državnom stručnom skupu za učitelje i nastavnike matematike održanom u Zadru od 21. do 23. ožujka 2016. o brisanju diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom matematika nije bio usmjeren protiv same struke. Tema skupa bila je "Matematička komunikacija", no čini se kako je komunikacija bila jednostrana. Rasprava o stručnom nazivlju nije bila najavljena u okviru programa samog skupa, a onda kada je spontano ubačena nije bilo dovoljno vremena za samu raspravu. Nije bilo poštivanja pravnih standarda. Stoga na kraju nije sve baš dobro iskomunicirano. I mi smo se svojom slobodnom voljom i izborom obrazovali za rad u osnovnoj školi i prema ambicijama odabirali pojačani predmet, nesretnog li naziva. I mi osjećamo moralnu potrebu da zaštitimo našu profesiju i zaslužimo društveni status koji nam pripada i adekvatno priznanje naše visoke stručnosti i kompetencija. Antonija Mastelić Milanović dipl. učitelj s pojačanim predmetom matematika 11 godina radnog staža u osnovnoj školi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
105 Antonio Stipan Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani mislim da je glupost ograničavati osobe koje su završile RN sa bilo kojim pojačanim predmetom zvao se on priroda, biologija, PRIRODOSLOVLJE, engleski i matematika..., a sad rade u školama ili će raditi, jer nisu oni krivie što je to ministarstvo ili sveučilište tako nazvalo i predvidjelo ovakav ili onakav program, kao prvo vrlo vjerojatno velika večina nebi ni upisala te smjerove da im je rečeno da neče moči raditi i predavati prirodu i biologiju ili neki drugi predmet već samo RN, kao drugo raspravljati o njihovoj stručnosti je apsurdno s obzirom da su imali gotovo iste predmete onima prof.biologije, prof. biologije i kemije, prof. engleskog j., prof. matematike itd., istima nešto smanjenog obima ali su ih imali, i ne pričamo o njihovom radu u gimnazijama i srednjim školama već za rad u osnovnim školama, što im je bilo i rečeno pri odabiru i upisu studija. Po meni bi i članak 5. i članak 11. što se tiče RN s pojačanim predmetom ( bilo kako se on zvao) prilagoditi i uvrstiti sve te nastavnike učitelje jer su oni pošteno svoje odradili na fakultetima, a neki već i veći niz godina vrlo kvalitetno rade i žive za svoje zvanje, te to svoje znanje prenose na učenike. AKO SU MOGLI DO SAD I BILI OSPOSOBLJENI, NEZNAM ZAŠTO NE MOGU I U BUDUČNOSTI, pa nisu valjda sad odjednom nesposobni i needucirani. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
106 Antonio Stipan Članak 5., 16. Priroda Poštovani mislim da je glupost ograničavati osobe koje su završile RN sa bilo kojim pojačanim predmetom zvao se on priroda, biologija, PRIRODOSLOVLJE, engleski i matematika..., a sad rade u školama ili će raditi, jer nisu oni krivie što je to ministarstvo ili sveučilište tako nazvalo i predvidjelo ovakav ili onakav program, kao prvo vrlo vjerojatno velika večina nebi ni upisala te smjerove da im je rečeno da neče moči raditi i predavati prirodu i biologiju ili neki drugi predmet već samo RN, kao drugo raspravljati o njihovoj stručnosti je apsurdno s obzirom da su imali gotovo iste predmete onima prof.biologije, prof. biologije i kemije, prof. engleskog j., prof. matematike itd., istima nešto smanjenog obima ali su ih imali, i ne pričamo o njihovom radu u gimnazijama i srednjim školama već za rad u osnovnim školama, što im je bilo i rečeno pri odabiru i upisu studija. Po meni bi i članak 5. i članak 11. što se tiče RN s pojačanim predmetom ( bilo kako se on zvao) prilagoditi i uvrstiti sve te nastavnike učitelje jer su oni pošteno svoje odradili na fakultetima, a neki već i veći niz godina vrlo kvalitetno rade i žive za svoje zvanje, te to svoje znanje prenose na učenike. AKO SU MOGLI DO SAD I BILI OSPOSOBLJENI, NEZNAM ZAŠTO NE MOGU I U BUDUČNOSTI, pa nisu valjda sad odjednom nesposobni i needucirani. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
107 Antonio Stipan PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani mislim da je glupost ograničavati osobe koje su završile RN sa bilo kojim pojačanim predmetom zvao se on priroda, biologija, PRIRODOSLOVLJE, engleski i matematika..., a sad rade u školama ili će raditi, jer nisu oni krivie što je to ministarstvo ili sveučilište tako nazvalo i predvidjelo ovakav ili onakav program, kao prvo vrlo vjerojatno velika večina nebi ni upisala te smjerove da im je rečeno da neče moči raditi i predavati prirodu i biologiju ili neki drugi predmet već samo RN, kao drugo raspravljati o njihovoj stručnosti je apsurdno s obzirom da su imali gotovo iste predmete onima prof.biologije, prof. biologije i kemije, prof. engleskog j., prof. matematike itd., istima nešto smanjenog obima ali su ih imali, i ne pričamo o njihovom radu u gimnazijama i srednjim školama već za rad u osnovnim školama, što im je bilo i rečeno pri odabiru i upisu studija. Po meni bi i članak 5. i članak 11. što se tiče RN s pojačanim predmetom ( bilo kako se on zvao) prilagoditi i uvrstiti sve te nastavnike učitelje jer su oni pošteno svoje odradili na fakultetima, a neki već i veći niz godina vrlo kvalitetno rade i žive za svoje zvanje, te to svoje znanje prenose na učenike. AKO SU MOGLI DO SAD I BILI OSPOSOBLJENI, NEZNAM ZAŠTO NE MOGU I U BUDUČNOSTI, pa nisu valjda sad odjednom nesposobni i needucirani. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
108 Anuška Alfirević PRAVILNIK, Članak 9. Članovi likovnog aktiva Graditeljske škole Čakovec ( prenosim kao voditelj ŽSV ) nakon razmatranja novog nacrta pravilnika primjetili su da odgovarajuća vrsta i razina obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama nije pravilno raspoređena. Istina je da se pojavljuju cijeli niz novih zvanja koja se stavljaju u isti koš kao ona koja su specializirana za određeni smjer.Tako nailazimo na aposurd da u programu likovne umjetnosti pod br. 5. – plastičnog oblikovanja ne može predavati osoba sa zvanjem magistar umjetnosti smjer keramike, kao niti predmet povijest likovne umjetnosti (br.1.),pismo (br.3.) i crtanje i slikanje (br.4.). Isti propust se pojavljuje i u program dizajnera keramike gdje on ne može predavati projektiranje keramike(br.2.), keramičku tehnologiju (br.3.) i povijest struke (br.7.) koji najbolje poznaje srž materijala i njegov razvoj kroz povijest. Takvo tretiranje magistara umjetnosti –keramike zapostavlja kvalitetu nastave i daje priliku onima koji nemaju stećena iskustva jer svjedoci smo da predmet keramike ima jedino primjenjeni fakultet u Rijeci kao izborni predmet. Osobe sa zvanjem magistar umjetnosti – keramike (svega troje u R.Hrvatskoj koji rade u srednjem školstvu) završili su svoje obrazovanje u inozemstvu (Nacionalna umjetnička akademija u Sofiji,R. Bugarskoj; Umjetnički fakultet, Linz , Austrija)zbog toga što u R. Hrvatskoj nedostaje takav smjer na fakultetu sa cijeljem da doprinese razvoju tog područja u likovnoj umjetnosti. Sve navedene predmete koje smo naveli bili su jedni od glavnih na fakultetu. Upravo to i jest problem jer generacije koje završavaju za dizajn keramike prisiljene su da odaberu nešto drugo umjesto da nastave svoj poziv dalje na fakultetu. Apel keramičkog odjela je svim institucijama kao i udrugama da se zauzmu za nastavak obrazovanja tog smjera. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
109 Barka Lesić-Domšić Članak 5., 18. Kemija Poštovani, diplomirani inženjeri tekstilno-kemijske tehnologije s potrebnim pedagoškim kompetencijama dovoljno su stručni za predavanje kemije u osnovnoj školi. S poštovanjem! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
110 Barka Lesić-Domšić Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, molim vas da u ovaj popis dodate i diplomirane inženjere tehničkih fakulteta kako je bilo i u starom Pravilniku. Svi mi koji trenutno radimo kao učitelji tehničke kulture sa diplomom tehničkih fakulteta i potrebnim pedagoškim kompetencijama postajemo nestručni po ovom novom Pravilniku i ne možemo se javljati na natječaje za učitelje tehničke kulture te smatram da smo nepotrebno obespravljeni. S poštovanjem! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
111 Biserka Bilić Članak 6., 19) povijest: Molim da se u čl. 6. pod 19) povijest nadopuni : profesor povijesti i geografije profesor geografije i povijesti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
112 Biserka Bilić Članak 6., 27) geografija: Molim da se u članak 6. po 27 ) geografija nadopuni : profesor geografije i povijesti profesor povijesti i geografije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
113 Biserka Papa - Neskusil Članak 5., 18. Kemija Svakako uključiti diplomirane inženjere tekstilno - kemijske tehnologije sa položenom pedagoškom grupom predmeta kao stručne za predavanje kemije u osnovnoj školi. S poštovanjem Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
114 Biserka Papa - Neskusil Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, smatram da su novim prijedlogom Pravilnika nepravedno izostavljeni diplomirani inženjeri tehničke struke (uključeni samo neki), stoga što svi mi uspješno predajemo predmet Tehnička kultura u osnovnoj školi, uz završenu pedagošku grupu predmeta te položenim stručnim ispitom.Također je jako važno pitanje što će biti sa onima koji čekaju dopunu satnice ili postaju tehnološki višak a sada su stručni i zaposleni na neodređeno? Neki kolege su to već komentirali ali to je važno pitanje pa ga postavljam još jednom. S poštovanjem Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
115 Bojan Lazić PRAVILNIK, Članak 10. Tekst članka 10. nije dobar. Prije svega, on isključuje mogućnost zapošljavanja državljana Republike Hrvatske koji su stekli odgovarajuće kvalifikacije u "trećim zemljama" - nema ih smisla isključiti, naročito ako su strudirali u državama koje su prihvatile bolonjski sustav visokog obrazovanja koji je pogodan za mobilnost studija i radne snage. Naime, ovaj bi članak morao glasiti ovako: "Sukladno drugim propisima na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u osnovnoj školi ili srednjoškolskoj ustanovi mogu se zaposliti i osobe koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji, državljani trećih zemalja koji su stekli stručne kvalifikacije u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji, državljani Republike Hrvatske koji su odgovarajuću kvalifikaciju stekli u trećim zemljama uz uvjet da su kvalifikaciju stekli na sveučilištima koja vrše izobrazbu studenata u sustavu Bolonjske deklaracije, kao i stranci kojima je odobren privremeni ili stalni boravak sukladno Zakonu o strancima i Zakonu o radu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
116 Bojan Lazić PRAVILNIK, Članak 2. Stavak 5. članka 2. treba dodatno razraditi na neki od sljedećih načina: 1. definirati u ovom članku na koji se način utvrđuje udovoljavaju li učitelji, nastavnici i stručni suradnici posebnim zakonskim odredbama kojima se uređuje odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina; ili 2. dodati stavak 6. koji glasi: "Način utvrđivanja udovoljavanja posebnim zakonskim odredbama iz stavka 5. ovoga članka propisuje se posebnim Pravilnikom"; nakon toga bi trebalo dodati i stavak 7. koji bi glasio: "Pravilnik iz stavka 6. ovoga članka donosi ministar uz suglasnost Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog Pravilnika." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
117 Bojana Kurlagić Članak 5., 9. Južnoslavenski jezici i književnosti Postoje učitelji koji su završili Učiteljski fakultet u Zagrebu s pojačanim nastavnim predmetom srpski jezik i kultura i rade u predmetnoj nastavi u manjinskim školama gdje se nastava odvija na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Molim Vas da i ovo zvanje uvrstite u Pravilnik. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
118 Boris Štimac Članak 5., 15. Fizika Nedostaju zvanja: profesor fizike, profesor matematike i fizike, profesor fizike i kemije, profesor fizike i politehnike. Nejasno je zašto je navedeno da fiziku u osnovnoj školi može predavati profesor matematike, a nije navedeno da fiziku može predavati npr. profesor fizike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
119 Boris Vidović Članak 5., 23. Glazbena kultura Pitamo mjerodavne po kojim su stručno-glazbenim i pedagoškim kriterijima odstranjeni profesori crkvene glazbe za rad u Osnovnim školama, a npr. učitelji razredne nastave s pojačanom glazbenom kulturom, koji imaju kvantitativno znatno manji broj kolegija i sati, to mogu obavljati? Umjesto povećavanje kompetencija učitelja glazbene kulture u primarnom obrazovanju, ovdje je na djelu davanje prednosti učitelja s manjim kompetencijama u odnosu na one s višim! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
120 Borjanka Smojver Članak 5., 18. Kemija Poštovani, ljubazno molim da se u članak 5. - kemija, pod b) uvrsti diplomirani inženjer biotehnologije, odnosmo diplomirani inženjer prehrambene tehnologije kao i novo nazivlje inženjera koji su završili Prehrambeno-biotehnološki fakultet po Bolonji. Navedeni su, prema dosadašnjem Pravilniku, obavljali poslove učitelja kemije u osnovnoj školi. Podržavam prijedlog Pravilnika da prednost pri zapošljavanju imaju profesori, odnosno magistri edukacije kemije (pod a), ali vas molim da ne isključujete mogućnost zapošljavanja gore navedenih i to pod opcijom b). Prilažem popis kemijskih predmeta i broj nastavnih sati koji je odslušao diplomirani inženjer biotehnologije: Opća i anorganska kemija I - 6 sati tjedno Vježbe iz opće i anorganske kemije I - 2 sata tjedno Kemijsko računanje - 2 sata tjedno Opća i anorganska kemija II - 3 sata tjedno Vježbe iz opće i anorganske kemije II - 2 sata tjedno Analitička kemija I - 3 sata tjedno Vježbe iz Analitičke kemije I - 7 sati tjedno Analitička kemija II - 3 sata tjedno Organska kemija I - 5 sati tjedno Organska kemija II - 5 sati tjedno Vježbe iz Analitičke kemije II - 8 sati tjedno Vježbe iz organske kemije - 12 sati tjedno Fizikalna kemija I - 4 sata tjedno Vježbe iz fizikalne kemije I - 3 sata tjedno Biokemija I - 3 sata tjedno Tehnološke operacije I - 3 sata tjedno Vježbe iz tehnoloških operacija II - 3 sata tjedno Fizikalna kemija II - 4 sata tjedno Vježbe iz fizikalne kemije II - 3 sata tjedno Biokemija II - 3 sata tjedno Vježbe iz biokemije II - 8 sati tjedno Tehnološke operacije II - 3 sata tjedno Vježbe iz Tehnoloških operacija II – 5 sati tjedno S poštovanjem, B. Smojver Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
121 Borjanka Smojver Članak 6., 12) kemija: Poštovani, ljubazno molim da se u članak 6. - kemija, uvrsti diplomirani inženjer biotehnologije, odnosmo diplomirani inženjer prehrambene tehnologije kao i novo nazivlje inženjera koji su završili Prehrambeno-biotehnološki fakultet po Bolonji. Navedeni su, prema dosadašnjem Pravilniku, obavljali poslove nastavnika kemije u srednjoj školi. Prilažem popis kemijskih predmeta i broj nastavnih sati koji je odslušao diplomirani inženjer biotehnologije: Opća i anorganska kemija I - 6 sati tjedno Vježbe iz opće i anorganske kemije I - 2 sata tjedno Kemijsko računanje - 2 sata tjedno Opća i anorganska kemija II - 3 sata tjedno Vježbe iz opće i anorganske kemije II - 2 sata tjedno Analitička kemija I - 3 sata tjedno Vježbe iz Analitičke kemije I - 7 sati tjedno Analitička kemija II - 3 sata tjedno Organska kemija I - 5 sati tjedno Organska kemija II - 5 sati tjedno Vježbe iz Analitičke kemije II - 8 sati tjedno Vježbe iz organske kemije - 12 sati tjedno Fizikalna kemija I - 4 sata tjedno Vježbe iz fizikalne kemije I - 3 sata tjedno Biokemija I - 3 sata tjedno Tehnološke operacije I - 3 sata tjedno Vježbe iz tehnoloških operacija II - 3 sata tjedno Fizikalna kemija II - 4 sata tjedno Vježbe iz fizikalne kemije II - 3 sata tjedno Biokemija II - 3 sata tjedno Vježbe iz biokemije II - 8 sati tjedno Tehnološke operacije II - 3 sata tjedno Vježbe iz Tehnoloških operacija II – 5 sati tjedno. Srdačno, B. Smojver Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
122 Borjanka Smojver PRAVILNIK Poštovani, ljubazno molim da se u članak 5. - kemija, pod b) uvrsti diplomirani inženjer biotehnologije, odnosmo diplomirani inženjer prehrambene tehnologije kao i novo nazivlje inženjera koji su završili Prehrambeno-biotehnološki fakultet po Bolonji. Navedeni su, prema dosadašnjem Pravilniku, obavljali poslove učitelja kemije u osnovnoj školi. Podržavam prijedlog Pravilnika da prednost pri zapošljavanju imaju profesori, odnosno magistri edukacije kemije (pod a), ali vas molim da ne isključujete mogućnost zapošljavanja gore navedenih i to pod opcijom b). Prilažem popis kemijskih predmeta i broj nastavnih sati koji je odslušao diplomirani inženjer biotehnologije: Opća i anorganska kemija I - 6 sati tjedno Vježbe iz opće i anorganske kemije I - 2 sata tjedno Kemijsko računanje - 2 sata tjedno Opća i anorganska kemija II - 3 sata tjedno Vježbe iz opće i anorganske kemije II - 2 sata tjedno Analitička kemija I - 3 sata tjedno Vježbe iz Analitičke kemije I - 7 sati tjedno Analitička kemija II - 3 sata tjedno Organska kemija I - 5 sati tjedno Organska kemija II - 5 sati tjedno Vježbe iz Analitičke kemije II - 8 sati tjedno Vježbe iz organske kemije - 12 sati tjedno Fizikalna kemija I - 4 sata tjedno Vježbe iz fizikalne kemije I - 3 sata tjedno Biokemija I - 3 sata tjedno Tehnološke operacije I - 3 sata tjedno Vježbe iz tehnoloških operacija II - 3 sata tjedno Fizikalna kemija II - 4 sata tjedno Vježbe iz fizikalne kemije II - 3 sata tjedno Biokemija II - 3 sata tjedno Vježbe iz biokemije II - 8 sati tjedno Tehnološke operacije II - 3 sata tjedno Vježbe iz Tehnoloških operacija II – 5 sati tjedno Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
123 Bosiljka Pavlović Članak 5., 23. Glazbena kultura Prema trenutno važećem Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) glazbenu kulturu u osnovnoj školi može predavati diplomirani crkveni glazbenik. Prema mom mišljenju, to zvanje bi trebalo ostaviti u novom Pravilniku, a tako ne stoji u Nacrtu. Osobe koje su diplomirale na Institutu za crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu imale su, uz dodatni crkvenoglazbeni sadržaj, gotovo identičan program kao studenti nekadašnjeg Odsjeka za glazbenu kulturu (danas glazbenu pedagogiju) na Muzičkoj akademiji, hospitirale su i održavale ogledne satove u osnovnim školama (na nastavi solfeggia i glazbene kulture), položile su stručni ispit iz glazbene kulture, a većina njih već godinama rade kao učitelji glazbene kulture u osnovnoj školi te se stručno usavršavaju. Ovim nacrtom Pravilnika te osobe se više ne bi mogle javljati na nove natječaje, ukoliko bi došlo do smanjenja broja sati ili ako bi se morale ili htjele preseliti na drugo radno mjesto. Ovaj pravilnik bi trebao jednostavno ostaviti trenutno važeću odredbu po kojoj su i diplomirani crkveni glazbenici stručni za predavanje predmeta glazbena kultura ili odrediti da svi koji su zakonski stekli pravo rada u školi i položili stručni ispit do dana stupanja na snagu novog pravilnika ostvaruju sva prava vezana uz nova zaposlenja. Ne bih željela vjerovati da je profesorima crkvene glazbe uskraćeno pravo predavanja glazbene kulture u školama samo zato jer im u nazivu zanimanja stoji pridjev crkvene. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
124 Boška Munivrana PRAVILNIK U članku 5. u stavku 27. treba dodati: fonetičar- rehabilitator slušanja i govora; te u točki 3. istog stavka (27.) treba dodati profil stručnjaka: profesor fonetike/diplomirani fonetičar/magistar fonetike – rehabilitator slušanja i govora. Također u članku 8. u stavku 3. treba dodati: fonetičar- rehabilitator slušanja i govora. Obrazloženje: Nastavnim usmjerenjem fonetičar rehabilitator slušanja i govora obrazuju se stručnjaci za rad u ustanovama za dijagnostiku i rehabilitaciju osoba oštećena sluha i govora te u posebnim školama za takvu djecu. Zatim za praćenje slušnog i govornog statusa i razvoja djece u predškolskim i školskim ustanovama da se na vrijeme otkriju slušne i govorne teškoće i da se djecu uputi na rehabilitaciju te za kontinuirano praćenje djece s ugrađenom umjetnom pužnicom. Njihove kompetencije podrazumijevaju, osim rehabilitacije slušanja i govora, praćenje slušnog i govornog statusa i razvoja djece u predškolskim i školskim ustanovama da se na vrijeme otkriju slušne i govorne teškoće i da se djecu uputi na rehabilitaciju te su posebno kompetentni za kontinuirano praćenje djece i odraslih osoba s ugrađenom umjetnom pužnicom te kompetencije za razvoj programa i građe za slušno govornu dijagnostiku osoba s teškoćama slušanja i govora. U osnovnoj školi Poliklinike SUVAG, u Zagrebu, u individualnom procesu rehabilitacije slušanja i govora, rade stručnjaci nekoliko profila: fonetičari, logopedi i defektolozi. Svi oni pacijentima s poremećajima slušanja i govora, govorno-jezičnim teškoćama i teškoćama komunikacije, pružaju zdravstvene usluge primjenjujući iste rehabilitacijske postupke prema načelima Verbotonalne (VT) metode. Velik broj naših učenika se integrira u redovne osnovne škole, a također nastave školovanje u raznim srednjim školama. Budući da kao stručnjaci, fonetičari, sudjeluju u procesu obrazovanja djece s teškoćama slušanja i govora dok se nalaze u osnovnoj školi Poliklinike SUVAG, nema razloga da ne budu i stručni suradnici u osnovnim i srednjim školama. Poliklinika SUVAG je ustanova poznata diljem svijeta, ne samo na ovim našim prostorima, po svojoj jedinstvenoj metodi rehabilitacije slušanja i govora. Svoj postanak duguje originalnoj znanstvenoj misli akademika Petra Guberine i njegovih suradnika fonetičara, lingvista, liječnika, glazbenih i plesnih pedagoga, učitelja i drugih. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 1961. godine utemeljio je Katedru za primijenjenu i teorijsku fonetiku kao posve novi studij, proizašao iz potrebe za obrazovanjem stručnjaka koji će u svom radu moći primjenjivati polazišta tako različitih disciplina kao što su lingvistika, stilistika, književnost, scenska umjetnost, glazba, pokret, neuroznanost, otorinolaringologija, psihologija, akustika… Time je s jedne strane ostvareno dovoljno kvalitetno polazište za daljnji razvoj i primjenu verbotonalnog sistema, a s druge utemeljen fonetski pristup u razumijevanju gramatike, književnosti, stilistike i ostalih sastavnica hrvatskog književnog jezika, kasnije je osnivanjem škole govorništva, studij fonetike još upotpunjen. Zbog ovog originalnog, multidisciplinarnog pristupa, program studija fonetike Zagrebačkog sveučilišta uskoro postaje u svijetu poznat kao “Zagrebačka škola fonetike“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
125 Branimir Paškvan PRAVILNIK Poštovani, Smatram da bi zanimanje diplomirani dizajner/magistar dizajna trebalo biti uvršteno u čitav niz programa i predmeta pod člankom 9. Za Strukovne škole jer su isti za te predmete nesumnjivo barem jednako educirani kao i dipl. ing. arhitekture u nekim odnosno prof. likovne kulture/ akademski slikar u drugim slučajevima. Program: dizajner unutrašnje arhitekture predmeti: projektiranje interijera, osnove zanatskih radova, povijest struke, industrijska proizvodnja, perspektiva Program: Likovna umjetnost Predmeti: tehničko crtanje, pismo, teorija oblikovanja Program: aranžersko scengrafski dizajner Predmeti: plastično oblikovanje, aranžersko scenografske tehnike, oblikovanje prostora, povijest struke, Program: grafički dizajner Predmeti: grafičke tehnike; grafičke tehnologije, Program: slikarski dizajner Predmeti: slikarsko projektiranje, reklamno slikanje, perspektiva, Program: Dizajner tekstila Predmeti: projektiranje, Program: fotografski dizajner Predmeti: fotografski dizajn, Program: dizajner metala Predmeti: povijest struke Program: dizajner keramike Predmeti: povijest struke Program: industrijski dizajner Predmeti: oblikovanje interijera, projektiranje, Program: modni stilist Predmeti: teorija dizajna, kultura življenja, prostor i modni dizajn Također pod čl. 5 točka 24 (Likovna kultura) matram da bi dipl. dizajner/mag. Dizajna bio posve kompetentan za održavanje predmetne nastave. Zahvaljujem Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
126 Branimir Romac Članak 5., 1. Hrvatski jezik Nedopustivo je da se ovim Nacrtom pravilnika izjednačavaju profesori/magistri edukacije hrvatskoga jezika i književnosti s diplomiranim učiteljima/magistrima primarnoga obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik). Diplomirani učitelji/magistri primarnoga obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik) nisu stručni za izvođenje nastave hrvatskoga jezika u višim razredima osnovne škole jer su njihovi studijski programi usmjereni uglavnom na razrednu nastavu. Za primjer se može uzeti Plan i program Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu (modul: Hrvatski jezik) i Hrvatskoga jezika i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zadru. Studenti Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu kroz 12 predmeta koji su povezani s hrvatskim jezikom stječu svega 38 od 180 ECTS bodova predviđenih programom za prve tri godine studija. Za razliku od Učiteljskoga studija u Zagrebu, studenti Hrvatskoga jezika i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zadru u prve tri godine studija stječu 180 ECTS bodova iz 30-ak predmeta koji su povezani s hrvatskim jezikom. Pitam se, kako možete dopustiti da učenicima predaje nestručan kadar kada ima i više nego dovoljno nezaposlenih profesora/magistara edukacije hrvatskoga jezika i književnosti? Biste li dopustili da vam mozak operiraju doktori opće medicine s pojačanim programom iz neurokirurgije? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
127 Branka Dubravac PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, što se tiče programa POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI za predmet Stočarstvo pohvalila bih što ste u program uveli Konjogojstvo i Ribogojstvo,ali mislim da je neophodno uvesti Hranidbu domaćih životinja, Animalnu higijenu i Pčelarstvo. Za program POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT u 4. razredu može predavati diplomirani inženjer poljoprivrede za stočarstvo jer su sadržaji iz Hranidbe domaćih životinja. L.p. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
128 BRANKA KINKELA STUPAC PRAVILNIK Poštovani, Molim Vas da kao stručnjake s odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja razmotrite smjer diplomiranog sanitarnog inženjera s potvrdom o PPDMO. Prema nastavnom planu i programu odslušanih predmeta iz područja biologije, ekologije i kemije smatram da diplomirani sanitarni inženjer s potvrdom PPDMO zaslužuje svoje mjesto u novom Pravilniku kao učitelj u osnovnim školama. Naprotiv, godinama izvodimo nastavu s mnogo truda, koristimo nove tehnologije te se stručno osposobljavamo. Određenom broju kolega omogućeno je polaganje stručnog ispita i zasnivanje radnog odnosa, dok drugima nije. Ovim Vas putem kao stručnjake molim da se upoznate s nastavnim planom i programom smjera diplomirani sanitarni inženjer te na temelju istog donesete korektno i konačno rješenje navedenog višegodišnjeg problema . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
129 Branka Laljak Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, trebalo bi dipl. inženjerima tehničkih struka koji su položili ili upisali pedagoške kompetencije do stupanja novog Pravilnika na snagu, omogućiti zasnivanje radnog odnosa na radnom mjestu učitelja tehničke kulture. Ili i dalje ostaviti diplomirane inženjere tehničkih struka kao mogućnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
130 Branka Pavoković PRAVILNIK Poštovani, U prijedlogu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja u programu poljoprivreda-prehrana-veterina primjećeno je: nedostaje cijeli program za zanimanje agroturistički tehničar. U programu poljoprivredni gospodarstvenik predmete mehanizacija i zaštita bilja trebali bi moći predavati diplomirani inženjeri smjera ratarstvo i smjera voćar-vinogradar-vinar. U programu cvjećar trebao bi diplomirani inženjer općeg smjera moći predavati sve stručne nastavne predmete , a u smjeru voćar-vinogradar-vinar predmete vinarstvo, te promet i vožnju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
131 Branko Pleadin Članak 5., 14. Informatika S obzirom na to da u srednjim školama nastavu "Računalstva" može izvoditi "diplomirani inženjer elektrotehnike" te usporedbom programskog sadržaja informatike i računalstva u srednjoj školi s programskim sadržajem informatike u osnovnoj školi, smatram da je nužno u kadrovske uvjete uvrstiti i "diplomirani inženjer elektrotehnike", a ne samo "diplomirani inženjer računalstva". Kao što piše u prijedlogu kadrovskih uvjeta za strukovne škole (dalje u ovom tekstu), u svim okvirnim nastavnim planovima i programima u Obrazovnom sektoru elektrotehnika i računalstvo propisani su kadrovski uvjeti. U tim programima za predmet "Računalstvo" kadrovski uvjeti definiraju "diplomiranog inženjera elektrotehnike" bez obzira na završeni smjer. Samim time što je program nastave informatike i računalstva u srednjoj školi opsežniji i napredniji, ne vidim razloga zašto bi u ovom slučaju "diplomirani inženjer elektrotehnike" bio izostavljen. Uostalom, programski sadržaji koje propisuju okvirni planovi i programi za predmet "Informatika" u osnovnoj školi traže učiteljske kompetencije koje imaju i "diplomirani inženjer elektrotehnike" i "diplomirani inženjer računalstva", budući da je na prve 2 godine studija i za jedno i za drugo zvanje jednak (ili vrlo sličan) program fakultetskog obrazovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
132 Branko Pleadin Članak 6., 11) informatika: Kao što piše u prijedlogu kadrovskih uvjeta za strukovne škole, u svim okvirnim nastavnim planovima i programima u Obrazovnom sektoru elektrotehnika i računalstvo propisani su kadrovski uvjeti. U tim programima za predmet računalstvo kadrovski uvjeti definiraju "diplomiranog inženjera elektrotehnike" bez obzira na završeni smjer. S obzirom da su predmeti "Računalstvo" (u sektoru elektrotehnike i računalstva) i "Informatika" (u ostalim sektorima i gimanzijskim programima) programski vrlo slični, ne vidim razloga da se ovim člankom ograničavaju kadrovski uvjeti diplomiranih inženjera elektrotehnike samo na smjerove računarska tehnika te telekomunikacije i informatika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
133 Branko Raičković Članak 5., 14. Informatika 14. Informatika Poštovani Potrebno je nadopuniti: a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - nastavnik matematike | koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine i voditelj kompjuterske učionice (ZZŠ). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
134 Bruna Dadić PRAVILNIK Poštovani, obraćam se u ime Županijskog vijeća stručnjaka edukacijsko rehabilitacijskog profila Splitsko dalmatinske županije. Imamo primjedbu na članke 26. i 27. u kojima se nabrajaju stručnjaci našeg profila koji mogu raditi na određenim radnim mjestima: posebni razredni odjeli i stručni suradnici. Smatramo da su uslijed promjena naziva i titula nakon završenog fakulteta dogodili propusti pa neki nazivi nisu uvršteni u ovaj Pravilnik. Tako se u članku 27. nigdje ne spominje zvanje: Profesor socijalni pedagog Imamo primjedbu i na članak 26. Posebni programi izostavljen je naziv dipl.defektolog-socijalni pedagog, odnosno različiti nazivi tog edukacijsko rehabilitacijskog profila, a radi se o stručnjacima koji su najkompetentniji za teškoće koje pokrivaju spektar problema u ponašanju, tj. za djecu s hiperaktivnim ponašanjem, teškoćama u socijalizaciji, emocijama, komunikaciji, pažnji i sl.( ADHD, autizam....), a koji su također uključeni u posebne programe odgoja i obrazovanja. Molim da iste uvrstite, kao što se nalaze u točki 27. ( program produženog stručnog postupka; stručni suradnici edukacijsko-rehabilitacijskog profila). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
135 Bruno Ćurko Članak 6., 3) etika: Poštovani, Znanstveno Vijeće Instituta za filozofiju na svojoj 141. izvanrednoj sjednici usuglasilo je tekst kojim reagira na očite nepravilnosti u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Dopis je dostupan na: http://www.ifzg.hr/dokumenti/Prijedlog_za_unosenje_izmjena_u_Nacrtu_Pravilnika_o_odgovarajucoj_vrsti_obrazovanja.PDF Kao jedina isključivo znanstvena institucija u Republici Hrvatskoj kojoj je filozofija primarni cilj istraživanja, smatramo kako su u navedenom Nacrtu učinjeni propusti koji se naročito odnose na nastavne predmete Filozofija i Etika. Nacrtom ovog Pravilnika predviđeno je da, osim filozofa: - Filozofiju ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 5. Nacrta); - Etiku ravnopravno mogu predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 3. Nacrta); - Etiku i kulturu ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 4. Nacrta). Neosporno je kako su u navedenim člancima napravljeni očiti propusti, kojima se negira specifičnost struke i kompetentnosti za nastavne predmete Etika i Filozofija. Iz važećih propisanih nastavnih programa za Filozofiju i Etiku , kao i iz same kompleksnosti tih predmeta, jasno je kako su jedini kompetentni nastavnici za izvođenje nastave Filozofije i Etike nastavnici koji su studirali i završili studij filozofije. Držimo da se omogućavanjem nestručne nastave iz bilo kojeg nastavnog predmeta bitno urušava kvaliteta nastave u srednjim školama. Smatramo kako nastavne predmete Filozofiju, Etiku i Etiku i kulturu može predavati samo: - diplomirani filozof - magistar/magistra edukacije filozofije - profesor filozofije U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) od 30.12.2014., u dijelu XI. članka 105. stavak 7. stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Dakle, Filozofiju, Etiku i Etiku i kulturu mogu predavati samo oni koji su diplomirali filozofiju (gore navedeni). U Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Filozofija je u području Humanističkih znanosti (6.), navedena kao polje (6.01). Teologija (6.02.) i Religijske znanosti (6.09.) su polja različita od filozofije. Iako su religijske znanosti interdisciplinarno područje, iz toga ne proizlazi da se na tom studiju stječu sustavno znanje i kompetencije iz filozofije i etike. Nadalje, isti Pravilnik navodi kako Etika (6.01.08) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01). Dakle, etika je filozofska disciplina i sustavna znanja iz etike sustavno se studiraju na odjelima i odsjecima za filozofiju. Unutar teologije ne postoji grana etike, nego moralne teologije. Sociologija (5.05.) i Politologija (5.03.) nisu u području Humanističkih znanosti (6), već su polja u području Društvenih znanosti (5). U možda najvažnijem dokumentu u posljednjih dvadesetak godina o nastavi filozofije i filozofske grupe predmeta Philosophy School of Freedom: Teaching philosophy and learning to philosophize: Status and prospects (UNESCO 2007) nigdje se ne postavlja teza da itko osim filozofa može predavati Filozofiju i Etiku. Dapače, neupitna je pretpostavka da samo profesionalno obrazovane osobe, u ovom slučaju filozofi, mogu predavati filozofske discipline u školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
136 Bruno Ćurko Članak 6., 5555) filozofija: Poštovani, Znanstveno Vijeće Instituta za filozofiju na svojoj 141. izvanrednoj sjednici usuglasilo je tekst kojim reagira na očite nepravilnosti u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Tekst je dostupan na: http://www.ifzg.hr/dokumenti/Prijedlog_za_unosenje_izmjena_u_Nacrtu_Pravilnika_o_odgovarajucoj_vrsti_obrazovanja.PDF Kao jedina isključivo znanstvena institucija u Republici Hrvatskoj kojoj je filozofija primarni cilj istraživanja, smatramo kako su u navedenom Nacrtu učinjeni propusti koji se naročito odnose na nastavne predmete Filozofija i Etika. Nacrtom ovog Pravilnika predviđeno je da, osim filozofa: - Filozofiju ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 5. Nacrta); - Etiku ravnopravno mogu predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 3. Nacrta); - Etiku i kulturu ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 4. Nacrta). Neosporno je kako su u navedenim člancima napravljeni očiti propusti, kojima se negira specifičnost struke i kompetentnosti za nastavne predmete Etika i Filozofija. Iz važećih propisanih nastavnih programa za Filozofiju i Etiku , kao i iz same kompleksnosti tih predmeta, jasno je kako su jedini kompetentni nastavnici za izvođenje nastave Filozofije i Etike nastavnici koji su studirali i završili studij filozofije. Držimo da se omogućavanjem nestručne nastave iz bilo kojeg nastavnog predmeta bitno urušava kvaliteta nastave u srednjim školama. Smatramo kako nastavne predmete Filozofiju, Etiku i Etiku i kulturu može predavati samo: - diplomirani filozof - magistar/magistra edukacije filozofije - profesor filozofije U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) od 30.12.2014., u dijelu XI. članka 105. stavak 7. stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Dakle, Filozofiju, Etiku i Etiku i kulturu mogu predavati samo oni koji su diplomirali filozofiju (gore navedeni). U Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Filozofija je u području Humanističkih znanosti (6.), navedena kao polje (6.01). Teologija (6.02.) i Religijske znanosti (6.09.) su polja različita od filozofije. Iako su religijske znanosti interdisciplinarno područje, iz toga ne proizlazi da se na tom studiju stječu sustavno znanje i kompetencije iz filozofije i etike. Nadalje, isti Pravilnik navodi kako Etika (6.01.08) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01). Dakle, etika je filozofska disciplina i sustavna znanja iz etike sustavno se studiraju na odjelima i odsjecima za filozofiju. Unutar teologije ne postoji grana etike, nego moralne teologije. Sociologija (5.05.) i Politologija (5.03.) nisu u području Humanističkih znanosti (6), već su polja u području Društvenih znanosti (5). U možda najvažnijem dokumentu u posljednjih dvadesetak godina o nastavi filozofije i filozofske grupe predmeta Philosophy School of Freedom: Teaching philosophy and learning to philosophize: Status and prospects (UNESCO 2007) nigdje se ne postavlja teza da itko osim filozofa može predavati Filozofiju i Etiku. Dapače, neupitna je pretpostavka da samo profesionalno obrazovane osobe, u ovom slučaju filozofi, mogu predavati filozofske discipline u školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
137 Bruno Pušić Članak 6., 3) etika: Etika je jedna od osnovnih filozofskih disciplina i zbog toga kompetencije za izvođenje nastave etike osiguravaju samo studijski programi filozofije i to posebno studijski program magistra/magistre edukacije filozofije. Pravilnik bi trebao odražavati tu činjenicu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
138 Bruno Pušić Članak 6., 5555) filozofija: Kompetencije za izvođenje nastave filozofije osiguravaju samo studijski programi filozofije i to posebno studijski program magistra/magistre edukacije filozofije. Pravilnik bi trebao odražavati tu činjenicu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
139 Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" PRAVILNIK Nacrtom Pravilnika nije obuhvaćeno izvođenje osnovnoškolskih i srednjoškolskih posebnih programa za učenike s teškoćama u razvoju u ustanovama socijalne skrbi čiji je osnivač Ministarstvo socijalne politike i mladih te nije jasno tko može izvoditi predmetnu nastavu u višim razredima osnovne i srednje strukovne škole, koja je potrebna stručna sprema stručnih učitelja, niti je navedeno tko su stručni suradnici u posebnim ustanovama za obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju, iako u Zakonu o socijalnoj skrbi, NN 157/13, 152/14, 99/15, čl. 163., st. 1. stoji „U domovima socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska može se provoditi program osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja pod uvjetima koje propisuje ministar nadležan za obrazovanje.“ Članci koji propisuju potrebnu stručnu spremu u Nacrtu su djelomično ili potpuno ispušteni. Vrijedeći Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu u članku 3. navodi odgovarajuću stručnu spremu učitelja razredne i predmetne nastave i stručnih suradnika te ga je potrebno uvrstiti i u novi Pravilnik, uz nadopunu novim zvanjima. Nadalje, dosadašnjim Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu člancima 50., 51., 52. i 53. propisana je stručna sprema potrebna za izvođenje nastave općih i stručnih predmeta u posebnim programima srednje strukovne škole, stručna sprema stručnog učitelja i ostalih djelatnika uključujući stručne suradnike (npr. pedagog prema dosadašnjem Pravilniku može biti i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila). Sadržaj navedenih članaka potrebno je uvrstiti u Pravilnik uz nadopunu novim zvanjima. Također, pojedina zvanja edukacijsko-rehabilitacijskih stručnjaka pogrešno su navedena (npr. profesor defektologije umjesto profesor defektolog) ili posve ispuštena (npr. diplomirani defektolog – nastavnik razredne nastave) što je potrebno detaljno provjeriti i ispraviti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
140 Claudia Tarle PRAVILNIK, Članak 8. Za stručnog suradnika knjižničara u srednjoškolskoj ustanovi nedostaje zvanje diplomiranog informatologa smjera bibliotekarstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
141 Claudia Tarle Članak 5., 24. Likovna kultura Potpuno je neprihvatljivo, da uz tri fakulteta koja obrazuju stručnjake (radno mjesto stručnog suradnika knjižničara u osnovnoj školi), ostaviti otvorenu mogućnost da se na tom mjestu zaposli netko bez kvalifikacija, uz uvjet da to napravi naknadno. Ne samo što je porazno za struku, nego je i predmet ozbiljnih manipulacija pri zapošljavanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
142 Dajana Rados PRAVILNIK, Članak 9. Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti temeljem izdanih dopusnica MZOS-a, a nazivi koji se stječu završetkom istih uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine 50/2015). Smatramo da zanimanje magistar/magistra likovne pedagogije ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Zbog navedenih razloga smatramo da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u srednjim školama u području likovne umjetnosti i svim srodnim područjima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
143 Dajana Rados Članak 6., 14) likovna umjetnost: Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti temeljem izdanih dopusnica MZOS-a, a nazivi koji se stječu završetkom istih uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine 50/2015). Smatramo da zanimanje magistar/magistra likovne pedagogije ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Zbog navedenih razloga smatramo da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u srednjim školama u području likovne umjetnosti i svim srodnim područjima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
144 Dajana Rados Članak 5., 24. Likovna kultura Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti temeljem izdanih dopusnica MZOS-a, a nazivi koji se stječu završetkom istih uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine 50/2015). Smatramo da zanimanje magistar/magistra likovne pedagogije ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Zbog navedenih razloga smatramo da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u srednjim školama u području likovne umjetnosti i svim srodnim područjima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
145 Damir Agičić PRAVILNIK Na sjednici Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održanoj 24.III.2016. razmotren je prijedlog Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu. Dolje su navedeni prijedlozi što treba korigirati, odnosno promijeniti. Označeni su slovima u boldu. NAPOMENA: U komentarima koji su vidljivi na internetskoj javnoj raspravi ima nekoliko opsežnih komentara u kojima se traži da se dopusti rad u nastavi povijesti i osobama koje su završile studijski program za učitelje razredne nastave (diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Povijest). Odsjek za povijest smatra da to nikako ne treba dopustiti budući da osobe koje su na nekoliko mjesta u zemlji tijekom nekoliko godina mogle studirati taj „pojačani program“ zapravo nisu studirale povijest, nego su imale tek po nekoliko kolegija/predmeta iz povijesti. Svojedobno je bilo predviđeno da te osobe mogu predavati povijest u petom i šestom razredu, ali u jednoj sasvim drukčije zamišljenoj organizaciji školskog sustava. U postojećem Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u čl. 105. takvi se svršeni stručnjaci niti ne spominju, dakle nema zakonske osnove da im se dopusti da predaju povijest u osnovnoj školi. OSNOVNA ŠKOLA 19. Povijest a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - profesor povijesti - profesor povijesti i geografije / TREBA DODATI: profesor geografije i povijesti - nastavnik povijesti koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - nastavnik povijesti i geografije / TREBA DODATI: nastavnik geografije i povijesti koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - magistar/magistra edukacije povijesti Povijest Povijest (dvopredmetni) smjer: nastavnički - magistar/magistra edukacije povijesti i geografije / TREBA DODATI: magistar/magistra edukacije geografije i povijesti Povijest i geografija: smjer nastavnički - magistar/magistra edukacije biologije i geografije / TREBA BRISATI ( Biologija i geografija: smjer nastavnički) b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - diplomirani povjesničar - magistar povijesti Povijest (dvopredmetni): smjer istraživački Povijest (dvopredmetni): smjer znanstveni Povijest c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti Povijest (dvopredmetni)/ TREBA DODATI: Povijest (jednopredmetni) GIMNAZIJE I SREDNJE ŠKOLE 19) povijest: Ovdje treba staviti na prvome mjestu: magistar/magistra edukacije povijesti magistar/magistra edukacije povijesti i geografije magistar/magistra edukacije geografije i povijesti Potom treba staviti ovo što jest sada: magistar/magistra povijesti profesor povijesti diplomirani povjesničar Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
146 Damir Belavić PRAVILNIK Reagiram na točku 13.Matematika. Kao prvo, mislim da bi trebalo dobro uskladiti nazive jer u Pravilniku piše - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika, a u većini naših diploma (naziv se promijenio nakon određene godine) piše: Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta matematika. Kao drugo, moram reagirati na netočne tvrdnje izrečene na Državnom skupu u Zadru ….Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje…. Smatram kako navedena tvrdnja da … ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija … nije potkrijepljena činjenicama. Jer iako je naziv titule (pojačani program iz predmeta) sročen vrlo loše, bilo bi dobro pogledati u plan i program tog studija pa tek onda izvoditi takve zaključke. Također puno učitelja (s pojačanim programom iz matematike) je vrlo uspješno u svom poslu što se može lako provjeriti sudjelovanjem na županijskim, državnim i raznim drugim natjecanjima te na stručnim skupovima. Uz to mnogi su napredovali u zvanje mentora i(li) savjetnika baš kao učitelji matematike. I na kraju, smatram da "brisati" učitelje koji vrijedno rade i koji su vrijedno završili odgovarajući studij nije redu prema svima nama koji odgovorno radimo svoj posao. I ne bi bilo u redu prema učenicima koji bi tada isto tako bili zakinuti jer je zanimanje učitelj matematike u osnovnoj školi deficitarno zanimanje. Damir Belavić, učitelj mentor, učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta matematika. Radim kao učitelj matematike u osnovnoj školi od 2003. godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
147 Damir Poljak Članak 5., 14. Informatika Sam naziv magistar primarnog obrazovanja s modulom informatika govori da smo kompetentni za rad u OŠ jer imamo odslušanih i položenih pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkih kolegija jako puno i sam Učiteljski fakultet nas priprema za rad s učenicima u OŠ. Također smo imali i Metodiku informatike te smo održavali nastavu informatike u OŠ kroz javne i individualne satove. Ako je MZOS dalo dopusnicu Učiteljskom fakultetu za izvođenjem nastave informatike u OŠ, a iz dopunske isprave je vidljivo da možemo predavati informatiku od 1. do 8. razreda OŠ ne vidim zašto bismo sada bili izostavljeni iz novog Pravilnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
148 Damjan Francetić Članak 6., 5555) filozofija: Prijedlog ovog stavka potpuno je neopravdan i neprihvatljiv. Sociolozima, politolozima te kroatolozima nikako nije mjesto kao profesorima filozofije. Sociolozi, naime, ni na FFZG-u ni na Hrvatskim studijima nemaju niti jedan filozofski predmet. (Ako na nekom fakultetu u Hrvatskoj i imaju, to i dalje nije dovoljno da im se dopusti predavanje filozofije jer filozofski predmeti nisu obavezni za sve studente sociologije u Hrvatskoj.) Jedino kako mogu slušati filozofiju je u sklopu VANJSKE izbornosti - to je kao da se studentu filozofije dopusti da u srednjim školama predaje likovnu umjetnost jer ima teoretsku mogućnost da u nekom trenutku sluša neki predmet na povijesti umjetnosti. Što se politologa tiče, oni također među obveznim predmetima nemaju filozofskih. Imaju ih među izbornima, i to predmete 'Antička politička filozofija', 'Novovjekovna politička filozofija' te 'Epistemologija i politika'. Kao prvo, radi se o IZBORNIM predemetima te ih studenti nemaju nikakvu obvezu odslušati te je lako moguće zavšiti politologiju bez da ih se odsluša. Još važnije, čak i kada bi svi studenti politologije odslušali te predmete, to ih i dalje ne bi činilo kompetentnima, s obzirom da se radi samo o malom dijelu filozofije. To je ista stvar kao da, primjerice, student antropologije smije predavati geografiju nakon što odsluša predmet 'urbana geografija', ili pak kao da smije predavati filozofiju i psihologiju u srednjoj školi jer je na FFZG-u moguće slušati predmet 'Filozofija i psihoanaliza'. Kroatolozi pak također nisu dovoljno kompetentni. Oni, doduše, kao obvezan predmet imaju 'Povijest hrvatske filozofije', ali to je kao da netko na povijesti odsluša primjerice hrvatsku povijest srednjeg vijeka te time dobije pravo predavati povijest. Stvar je tim gora što hrvatska filozofija u srednjoškolskoj filozofiji zauzima veoma malo mjesta te ju se obično zbog opsežnosti programa ni ne stigne obraditi. Ukratko, ako bi se slijedila "logika" kojom se ovim strukama dozvoljava predavanje filozofije, svatko bi trebao moći predavati sve! Bilo koji student FFZG-a, na primjer, može slušati predmete s velike većine odsjeka - zašto da mu onda zbog te mogućnosti da ne dozvolimo da i predaje sve humanističke predmete? Ili pak nekome tko primjerice studira molekularnu biologiju dozvolimo da predaje sociologiju jer u nekom trenutku ima opciju slušati 'Sociologiju religije' na FFZG-u? Naravno, kada bismo to sve zaista dopustili, hrvatsko bi obrazovanje kroz neko vrijeme potpuno propalo. Ali zato treba jednake kriterije primijeniti na sve predmete, a ne jedino filozofiju proizvoljno davati svakome tko ima minimalne (i potpuno nedovoljne) veze s njom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
149 Damjan Gjukić Članak 6., 12) kemija: Poštovani, u popisu zvanja koji mogu izvoditi nastavu kemije su izostavljeni profesor biologije i kemije (magistar biologije i kemije) te profesor fizike i kemije (magistar fizike i kemije). Nadam se da je riječ o slučajnom propustu koji će uskoro biti popravljen. Također mislim da bi profesori pri zapošljavanju na posao nastavnika trebali imati prednost pred inžinjerima koji nisu primarno školovani za to zanimanje. S poštovanjem, Damjan Gjukić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
150 Daniela Šincek PRAVILNIK Očitovanje Odsjeka za psihologiju FFOS-a na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja, a u dijelu u kojem se regulira područje djelovanja psihologa: Predlažemo da se Nacrt ujednači na način da se, kao što je navedeno na str. 21 (odgovarajuća vrsta obrazovanja za predavača srednjoškolskog predmeta Psihologija - diplomirani psiholog, magistar/magistra psihologije, profesor psihologije) na isti način odgovarajuće vrsta obrazovanja navedu za predmet Poslovna psihologija s komunikacijom koji se spominje uz tri zanimanja u pravilniku (navedeno je Profesor psihologije, Magistar psihologije, treba stajati diplomirani psiholog, magistar/magistra psihologije, profesor psihologije) Potpuno treba promijeniti odrednicu uz predmet Socijalna psihologija i marketing jer je navedeno da tu nastavu može predavati magistar edukacije psihologije, a u Integriranom popisu akademskih naziva i kratica iz 2015 godine nije naveden takav naziv, odnosno nijedan studij psihologije u RH ne dodjeljuje takvo zvanje svojim diplomantima. Stoga i na tom mjestu treba navesti "diplomirani psiholog, magistar/magistra psihologije, profesor psihologije" Lijep pozdrav, Daniela Šincek Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
151 Danijel Eskeričić PRAVILNIK Postoji li stručna osoba u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta koja može tumačiti kompetentnost učitelja? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
152 Danijel Eskeričić Članak 5., 21. Tehnička kultura Je li moguće da su elektronika i računalstvo jedini kompetentni smjerovi? Što u RH nema više kompetentnih smjerova? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
153 Danijel Eskeričić Članak 6., 11) informatika: Zašto magistar elektrotehnike smjera elektroenergetika s položenom PPDM-om izobrazom ne bi mogao predavati Informatiku, a posjeduje itekako potrebne kvalifikacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
154 Danijel Eskeričić Članak 5., 14. Informatika Poštovani, ako je u srednjim školama za predavanje Informatike, a u području elektrotehnike, potreba kvalifikacija diplomirani inženjer elektrotehnike* smjerovi računarska tehnika te telekomunikacije i informatika, zašto u osnovnim školama nije isključena važnost smjerova s obzirom da je bilo koji studij elektrotehnike iznimno jak u području informatike, a što svjedoče mnogobrojni kolegiji iz toga područja. Molio bih Vas da se naglase svi smjerovi koji su bili prije i koji su trenutno važeći na sveučilištima u RH za potrebne kvalifikacije pradavača Informatike u osnovnim školama, jer, ponavljam, kompetencije su i više nego zadovoljavajuće. Hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
155 Danijel Eskeričić Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, magistar inženjer elektrotehnike smjera elektroenergetika nije naveden kao dovoljna kvalifikacija, a u programu Tehničke kulture je najviše zastupljen. Molim Vas da se to korigira jer bi tako bilo ispravno. PS. Smjer Elektronika je ukinut davno, barem u Osijeku. Hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
156 Danijel Eskeričić Članak 5., 14. Informatika Poštovani, sukladno članku 105. s. 6 t. b) Zakona smatrali se magistar/magista injženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije informatike Elektrotehnika i informacijska tehnologija, Magistar inženjer elektrotehnike smjera Elektroenergetika s položenom Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom izobrazbom? Hvala. P.S. Ako da, potrebno je to naglasiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
157 Danijel Perović Članak 6., 6) fizika: Poštovani u navedenom pravilniku smjer profesor fizike i tehničke kulture s informatikom se ne navodi kao odgovarajuća vrsta obrazovanja učitelja niti za fiziku, niti informatiku, niti tehničku kulturu. Pošto nas ima dosta koji smo završili taj smjer na Odjelu za fiziku u Osijeku, nadamo se da će to biti ispravljeno. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
158 Danijel Perović Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani u navedenom pravilniku smjer profesor fizike i tehničke kulture s informatikom se ne navodi kao odgovarajuća vrsta obrazovanja učitelja niti za fiziku, niti informatiku, niti tehničku kulturu. Pošto nas ima dosta koji smo završili taj smjer na Odjelu za fiziku u Osijeku, nadamo se da će to biti ispravljeno. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
159 Danijel Perović Članak 5., 14. Informatika Poštovani u navedenom pravilniku smjer profesor fizike i tehničke kulture s informatikom se ne navodi kao odgovarajuća vrsta obrazovanja učitelja niti za fiziku, niti informatiku, niti tehničku kulturu. Pošto nas ima dosta koji smo završili taj smjer na Odjelu za fiziku u Osijeku, nadamo se da će to biti ispravljeno. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
160 Danijel Perović Članak 5., 15. Fizika Poštovani u navedenom pravilniku smjer profesor fizike i tehničke kulture s informatikom se ne navodi kao odgovarajuća vrsta obrazovanja učitelja niti za fiziku, niti informatiku, niti tehničku kulturu. Pošto nas ima dosta koji smo završili taj smjer na Odjelu za fiziku u Osijeku, nadamo se da će to biti ispravljeno. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
161 Danijela Matijević Šimić PRAVILNIK Članak 4. Učitelj razredne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja: - učitelj razredne nastave - diplomirani učitelj razredne nastave - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom - magistar/magistra primarnog obrazovanja Učiteljski studij ili Učiteljski studij na hrvatskom i talijanskom jeziku Poštovani, što je s nama učiteljima razredne nastave koji smo vođeni željom i entuzijazmom za što više znanja i stručnog usavršavanja završili Poslijediplomski stručni studij „Suvremena osnovna škola“- ZAŠTO NAS UPORNO ZABORAVLJATE????? Zašto MAGISTRA NASTAVE I ORGANIZACIJE U OSNOVNOJ ŠKOLI nema nigdje na popisu????? Zašto nemamo prednost u natječajima za ravnatelje škola?????? Jako je puno ovoga „ZAŠTO“ , a nitko ne želi dati pozitivan odgovor.... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
162 Danijela Strmečki Članak 6., 18) politika i gospodarstvo: Poštovani, možda moj komentar neće biti pun stručnih naziva, ali dolazi iz višegodišnjeg iskustva koje imam u razredu predajući PiG u trogodišnjim, četverogodišnjim usmjerenjima ali i gimnaziji, te jednostavno moram reagirati na komentare koji predlažu da bi i nastavnici geografije mogli predavati PiG. Smatram da nije dovoljno odslušati nekoliko kolegija iz gospodarstva pa automatski dobiti mogućnost izvođenja nastave PiG. Jer onda se možemo voditi i recipročnom logikom da dipl. politolozi, ekonomisti.. i ostali navedeni u Nacrtu Pravilnika Članka 6. Stavka 18. mogu predavati i geografiju. Ali ono što smatram pogrješkom u trenutno važećem Pravilniku, je to, što u njemu nisu navedeni dipl. filozofi (prof./magistri) kao nastavnici PiG. Držim da je filozofija temelj politike i gospodarstva, počevši od grčkih filozofa Platona i Aristotela pa sve do suvremenog doba i J. M. Keynesa. Zaista smatram da bi dipl. filozofi (prof./magistri) trebali biti navedeni kao nastavnici PiG u novom Pravilniku tim više što se naveli u Članku 6. Stavka 5. da filozofiju mogu predavati sociolozi i politolozi. Zato se nadam se da će te uvažiti primjedbe i izmijeniti predložene stavke u Nacrtu Pravilnika, na način da i dipl. filozofi (prof./magistri) budu navedeni kao nastavnici predmeta PiG. S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
163 Danilo Milanković PRAVILNIK, Članak 1. Informatika Mislim da bi se na listi trebalo nalaziti zvanje: inženjer informatike uz uvjet pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
164 Dario Matak Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, moj prijedlog je da se nadopune i ostala tehnicka zanimanja sa položenom Pedagoško - psihološkom skupinom predmeta u Pravilnik, znam dosta dipl.ing.prometa koji predaju Tehnički odgoj, na Fakultetu prometnih znanosti, sastavni su predmeti Tehničko crtanje, Strojarstvo u prometu, Elektotehnika u prometu, Mehanika 1 i 2, te ostali predmeti mjerodavni za držanje nastave iz Tehničke kulture. Moj prijedlog je da ostane kao do sad da se i dipl.ing.prom sa položenom pedagoško - psihološkom grupom predmeta, može primiti u OŠ kao nastavnik Tehničke kulture, također poznato mi je da Diplomirani inženjeri prometa po pojedinim udaljenim selima predaju Matematiku i Fiziku u OŠ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
165 Darko Đekić Članak 5., 2. Engleski jezik Diplomirani učitelj razredne nastave se pojačanim predmetom-Engleski jezik, NE MOŽE predavati engleski jezik!! Nemam potrebe objašnjavati!!! Vjerujem u stručnost ljudi koji su ovo priredili, ali uistinu su pretjerali ili se negdje putem malo pogubili. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
166 Darko Đekić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Suglasan sam sa prijedlogom o stručnoj spremi u osnovnim i srednjim glazbenim školama! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
167 Darko Đekić Članak 5., 23. Glazbena kultura Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom glazbene kulture i nije zamišljen da vodi nastavu u višim razredima, dakle od 4.-8., već da je bolje educiran za nastavu glazbene kulture u prva tri razreda. Po toj stručnoj spremi kandidat nije osposobljen za sviranje glazbala po zahtjevima i potrebi predmeta u višim razredima, niti je metodički osposobljen za održavanje nastave!! Po toj stručnoj spremi, protivnik sam da održavaju nastavu glazbene kulture od 4.-8.razreda. Za to imamo poseban studij glazbene pedagogije!!!! ( najbolje da upišemo svi razrednu nastavu sa pojačanom matematikom, i vodimo nastavu matematike u osnovnoj i srednjoj školi, a isto možemo i sa tjelesnim:....) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
168 Darko Miloknoja PRAVILNIK Poštovani ! Vezano uz članak 14. i potrebne kompetencije za predavanje Informatike. Više je nego žalosno ljude koji su izdržali najveći teret uvođenja Informatiku u školstvo, učitelje PTO, pogotovo one koji su u sustavu izbaciti s popisa stručnih osoba. Učitelje ne samo koji su godinama vodili učenike na informatička natjecanja nego osvajali i prva mjesta proglasiti nestručnima. Učitelje koji su zaslužili status mentora i savjetnika informatike proglasiti nestručnima. Još je jadniji sustav tko je jamio, jamio je. Kao što sam napisao neki od tih učitelja dobili su gore navedene statuse a njihove kolege koji su za isto sakupili potrebne bodove i zatražili napredovanja, više ne mogu, jer su nestručni. Sada još treba eliminirati njihove kompetencije za predavanje informatike. Većina tih ljudi održava informatičke sustave u školama ali polako već posustaju provocirani ovakvim mjerama. Uštedili smo školama nemala sredstva za održavanje informatičke opreme. Integriramo nastavu tehničke kulture (robotike) i informatike. Kad nešto ne radi opet zovu nas. Ne treba li posebno naglasiti koje su kompetencije ljudi koji su tehnički potkovani. Ljudi koji su se svojim odabirom zanimanja odlučili već u prvom koraku za rad s učenicima, a ne zato što što nisu imali posla u svom zanimanju. Stalnim usavršavanjem u sustavu što je najvažnije za nastavu ti učitelji su i podučavali svoje kolege. Prođe li ova glupost i mi ćemo postati stvarno nestručni i nećemo više raditi poslove za koje nemamo kompetencije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
169 David Jelenković Članak 6., 12) kemija: 12) Kemija Kod ovog stavka nedostaje veliki broj akademski naziva. Malo je vjerojatno da se slučajno zaboravilo na nove akademske nazive (koji postoje u praksi od 2010.), pogotovo ako se stavci vezani za biologiju i/ili fiziku korektno nadopunjeni. Kod ostalih predmeta prirodoslovlja (biologije i fizike) navedeni su sve kombinacije dvopredmetnih prirodoslovnih studija jedino je kemija izuzetak. Treba dodati: profesor biologije i kemije; kemije i biologije magistar/magistra edukacije biologije i kemije magistar/magistra edukacije kemije magistar/magistra edukacije fizike i kemije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
170 David Jelenković Članak 5., 18. Kemija 18. Kemija b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: U desni stupac treba dodati "s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama)" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
171 David Jelenković Članak 5., 17. Priroda i biologija 17. Priroda/Biologija b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: U desni stupac treba dodati "s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama)" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
172 David Jelenković Članak 5., 16. Priroda Predmet 16. Priroda Predmet priroda služi kao priprema za skupinu predmeta koje učenici dobivaju u 7. razredu (biologija, kemija, fizika). Da bi učenici uspješno bili pripremljeni za te predmete, Prirodu treba predavati osoba koja je upoznata s nastavnim sadržajem u 7. i 8. razredu te je stekla kompetencije na odgovarajućim studijima (17. Priroda/Biologija a) ). Također, diplomirani učitelji razredne nastave ne polažu stručni ispit za učitelja prirode/biologije već za učitelja razredne nastave. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
173 Davor Brđanović Članak 6., 8) glazbena umjetnost: Smatram da je svaki diplomirani student muzičke akademije (prof.; mag.) kompetentan za predavanje ovog predmeta, pa predlažem da se to na taj način i uredi ovim Pravilnikom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
174 Davor Brđanović PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Prijedlog pravilnika u dijelu koji se odnosi na glazbene i plesne škole pun je nelogičnosti i grešaka pa o njemu ovdje nije moguće konstruktivno raspravljati. Predlažem da se nakon konzultacije sa stručnjacima iz područja sastavi novi prijedlog koji će, uvažavajući stvarno stanje, kvalitetnije uskladiti obrazovanjem stečene kompetencije i specifične zahtjeve radnih mjesta učitelja i nastavnika u glazbenim i plesnim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
175 Davor Brđanović PRAVILNIK Ispričavam se. Komentar sam prebacio u članak 9. gdje mu je i mjesto. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
176 Davor Juretić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Postovana gospođo Kutnar. Studirao sam na ICG-u i MA. Ovo što tvrdite u komentaru je netočno. Studenti nemaju istu razinu znanja, predmeti nisu na istoj razini. Naročito nije u redu naglašavati marljivost studenata kao argument za kompetenciju. Slažem se da su marljivi, ali razina znanja za položiti ispite na ICG-u je drastično niža od MA. Stoga smatram da, kao što sam već napisao u prethodnom komentaru, u vertikali stručnog glazbenog obrazovanja mogu sudjelovati samo najkompetentniji predavači - oni koji mogu obuhvatiti program predmeta solfeggia 1.r. OGŠ i polifonije IV.r. TS Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
177 Davor Juretić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Smatram da je ovakav nacrt pravilnika za teorijske glazbene predmete neprihvatljiv. Po ovom nacrtu ispada bivši studenti, sada magistri I., II. i III. odsjeka na MA imaju najuži spektar predmeta koje smiju predavati, a upada mi u oči da magistri VIII. odsjeka imaju najširi. Smatram da je to nelogično iz razloga što učenike za prva tri odsjeka MA mogu pripremati ljudi koji (žao mi je što to moram reći) jednom nisu mogli upisati te iste studije pa su upisali VIII. odsjek. I sam sam bio jedan od tih kojima je VIII. odsjek bila druga/treća opcija. Oni koji su i željeli upisati isključivo VIII. odsjek ne traže svoj posao u srednjoj glazbenoj školi nego u osnovnim školama. Nadalje, ne znam kako će izgledati budućnost prva tri odsjeka akademije ako se s VIII. odsjekom može predavati sve. Čemu trud, skupo školovanje, podstanarstvo...? Nedostatak kadra ne može biti argumentom za izjednačavanje kompetencija, ionako svi trenutno zaposleni ostaju u sustavu temeljem starih pravilnika, ali neka se napravi novi prijedlog u kojem će jasno pisati tko što može raditi. Ne može u SGŠ pored živih teoretičara nastavu držati pedagog. To se odnosi na sve sve TGP uključujući skupno muziciranje iz razloga što se preporuča sve predmete urediti interdiciplinarno. To može samo onaj nastavnik koji je stručan na svim predmetima. Ovako ispada: svi mogu sve. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
178 Davor Markota PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani! Sasvim je jasno da u Hrvatskoj nema ovako visoko obrazovanog kadra za predmet harmonike, i da će ovaj pravilnik, ako se usvoji, rezultirati time što će iz susjedne BiH i naravno Srbije, koja u zemljama regije prednjači u tom predmetu, a s druge strane na sumnjivim sveučilištima izbacuju vrlo upitne stručnjake i diplome kao na traci, mnogi vidjeti prostor za posao i naseljavanje u Hrvatskoj i EU. Što će to donijeti dobra hrvatskom glazbenom obrazovnom sustavu?! Ne zaboravimo da svaki nastavnik ima pravo koristiti repertoar i udžbenike prema vlastitom nahođenju, a s time odmah možemo zaboraviti onu rečenicu na početku svakog hrvatskog Plana i Programa; „glazbom razvijati domoljubne osjećaje kod učenika“. Ovo može zvučati homofobno, ali treba voditi računa i o tim stvarima, jer smo upravo svjedoci i suvremenici velike seobe naroda sa istoka na zapad, od kojih je najviše je ipak tzv. ekonomskih migranata. Alternativa tome bi bilo malo sporije, ali sigurnije obrazovanje svoga kadra, te prirodan tempo razvoja navedenog predmeta...dakle, spustiti malo letvicu, sukladno svojim trenutnim mogućnostima, jer bi mogli ovako sredstvom zamijeniti cilj. Kamo sreće da u lijepoj našoj ima toliko "profesora harmonike"! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
179 Denis Karanušić PRAVILNIK Pregledavši Vaš nacrt pravilnika kao i dodane komentare na isti uočavam kako pojedine institucije, fakulteti, pojedinci uzimaju sebi za pravo biti jedini nositelji poučavanja u osnovnoj i srednjoj školi. Težimo kvaliteti poučavanja, ali ne zaboravimo da nije jedina kvaliteta obrazovanja imati formalnu stručnost završivši pojedine fakultete. Iz moje vlastite prakse rada u srednjoškolskom obazovanju doživljavam iz dana u dan nekvalitetno poučavanje pa čak i nestručno od osoba koje imaju odgovarajuću visoku stručnu spremu. Danas je, više nego ikad, znanje toliko dostupno na svim razinama da ograničavanje samo na pojedinu struku i na pojedinu visokoobrazovnu ustanovu ugrožava interdisciplinarost koja je u EU prisutna i kod obrazovanja u osnovnom i srednjoškolskom sustavu. Kvaliteta i kompetencije u EU su daleko više istaknute od samog završenog fakulteta i upravo te i takve kompetencije jamče kvalitetu. Npr. u Švedskoj stručnost se provjerava bez obzira na završeni fakultet. Svakako da prednost ili primat imaju osobe koje su završile fakultet koji "garantira" da će i u nastavi pokazati stručnost, kvalitetu i kompetenciju. Na kraju držim da se ostave ili dodaju pojedine interdisciplinarne stručne spreme i da se dade naglasak na stručnost prenošenja znanja i na vještine rada s učenicima kako kaže i naša stara narodna poslovica: "Nije znanje, znanje znati, već je znanje, znanje dati. S poštovanjem, Denis Karanušić, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
180 Denis Kirić PRAVILNIK, Članak 5. Osjećam se dužnim napomenuti da Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu-PREPOROD ni na koji način nije provjerio mišljenje svojeg članstva pa stoga mislim da se ni njegovi komentari od 24.02.2016 u 11:36 i 11:37 ne bi smjeli razmatrati jer ne odražavaju stav osoba koje bi isti trebao zastupati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
181 Denis Kirić Članak 5., 2. Engleski jezik Kako se zbog krive frazeologije u budućnosti ne bi našli u problemima koje danas imaju prirodoslovci, tekst "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom ( Engleski jezik )" bi trebalo zamijeniti s "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik" jer je to točna rečenica koja se nalazi na našim diplomama (moja je konkretno iz 2004. godine). Denis Kirić, dipl. uč., učitelj mentor Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
182 Denis Kirić PRAVILNIK, Članak 11. Pozdravljam inicijativu da se jasno i transparentno definira odgovarajuća vrsta obrazovanja potrebna za zapošljavanje u školskim ustanovama. Želio bih naglasiti da sukladno važećem Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN, 47/1996. i 56/2001.), diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom mogu izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi. Usprkos zakonskoj regulativi, česti su pritisci i kršenja tih prava, a sa sličnim se problemom susrećemo i danas. Zato sam mišljenja da bi trebalo uvažiti stručnost nastavničkog kadra koji nas je pripremao za našu visoku stručnu spremu te valjanost i zakonitost programa učiteljskih fakulteta koji su nam izdavanjem diploma priznali stjecanje prava koja nam pripadaju po propisima. Koliko sam do sada uspio pročitati, veći dio tzv. pojačanih predmeta je ispravno uvršten u prijedlog ovog Pravilnika (i nadam se da će ostati i u konačnoj verziji), no osjećam se dužnim upozoriti da su kolege diplomirani učitelji/ce s pojačanim predmetom povijest izostavljeni iz čl. 5.19 te da su diplomirani učitelji/ce s pojačanim predmetom prirodoslovlje izostavljeni iz čl. 5.17 i ponovo primorani ispočetka dokazivati svoju stručnost u predmetima prirode i biologije iz jednostavnog razloga što su im u to vrijeme nadležne institucije dodijelile pogrešno zvanje. Kako se ni jedan od programa više ne može upisati (ne zbog nestručnosti nas koji smo već završili te neki i radimo taj predmet već više od deset godina pa čak i postali učitelji-mentori ili savjetnici, već zbog popunjavanja potrebnih kvota), radi se o dugoročno gledano relativno malom broju osoba. Predlažem da se svi diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom dodaju pod opcije a) u skladu s važećim zakonima i načelima pravednosti. Također, kako bi se prava svih diplomiranih učitelji i učiteljica s pojačanim predmetima u potpunosti ispoštovala, potrebno je i u članku 11. jasno definirati da osobe koje nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom, a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice u tim predmetima i u slučaju gubitka i smanjenja istih. Ako smo bili stručni do sada, propisno se i redovito stručno usavršavali, ne vidim zašto bi nam ta stručnost trebala biti dovedena u pitanje prilikom eventualnog gubitka dijela ili cijele satnice. Denis Kirić, dipl. uč., učitelj mentor Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
183 Diana Bratičević PRAVILNIK Poštovani, dala bih primjedbe na dio Pravilnika koji se odnosi na strukovne škole, obrazovni sektor ekonomija, trgovina i poslovna administracija: a) nisu obuhvaćena sva usmjerenja (nedostaju, primjerice smjer Komercijalist i Prodavač) b) za navedena usmjerenja nisu navedeni svi stručni predmeti (tako za smjer Poslovni tajnik stoji samo jedan stručni predmet) c) za neke predmete potrebno je izmijeniti/nadopuniti koje struke može biti predavač (tako u usmjerenju Ekonomist, predmet Poslovne komunikacije može predavati i diplomirani ekonomist koji je u svom obrazovanju imao predmet Daktilografija/Poslovne komunikacije i koji je položio prva 4 modula ECDL programa, a ne samo dipl. oecc koji je završio smjer poslovne informatike) Zahvaljujem! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
184 Dijana Gašparac Članak 5., 2. Engleski jezik Učitelji RN s pojačanim programom iz predmeta Engleski jezik itekako su stručni za osnovnu školu jer su metodički kompetentni za rad s djecom osnovnoškolske dobi. Pokazuju to i brojna napredovanja u zvanju. Viši savjetnici koji obavljaju uvid u nastavu radi napredovanja itekako mogu potvrditi stručnost spomenutih učitelja. Radim 15 godina u osnovnoj školi, bila sam učitelj mentor, a sada sam učitelj savjetnik. Stojim iza svog rada , stručnosti. Radim ovaj posao sa srcem i dušom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
185 Dijana Kirić PRAVILNIK, Članak 5. Komentar Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu - PREPOROD ne bi se trebao uzimati u obzir jer to nije stav svih članova. Stav članova nije provjeren. Ako je to komentar i mišljenje neke osobe neka se potpiše svojim imenom i prezimenom i stane iza svog komentara, a ne da se skriva iza organizacije. Smatram da se osobe koje rade u sustavu ne može nakon toliko godina jednostavno otpisati i reći im da ako izgube posao više nisu stručne za rad koji obavljaju već pet, deset ili više godina. Uvedite neku provjeru stručnosti, dajte ljudima priliku za doškolovanje ako je potrebno ili nešto slično. No dajte ljudima priliku da zadrže svoj posao i nastave raditi što već godinama rade. Ionako svi znamo da se najviše stručnosti i znanja stekne praksom, radom i razgovorom s kolegama te daljnjim stručnim usavršavanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
186 Dijana Kirić PRAVILNIK, Članak 11. Sukladno važećem Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN, 47/1996. i 56/2001.), diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom mogu izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi. Stoga sam mišljenja da bi trebalo uvažiti stručnost te valjanost i zakonitost programa učiteljskih fakulteta. Većina pojačanih predmeta ispravno su uvršteni u prijedlog ovog Pravilnika no kolege diplomirani učitelji/ce s pojačanim predmetom povijest izostavljeni su iz čl. 5.19 i diplomirani učitelji/ce s pojačanim predmetom prirodoslovlje izostavljeni su iz čl. 5.17. Predlažem da se svi diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom dodaju pod opcije a) u skladu s važećim zakonima i načelima pravednosti. Također je potrebno u članku 11. jasno definirati da osobe koje nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom, a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice u tim predmetima i u slučaju gubitka i smanjenja istih. Osoba koja već godinama radi svoj posao i redovito se usavršava ne bi trebala biti dovedena u situaciju da se nakon toliko vremena ponovno mora boriti kako bi dokazala svoju stručnost prilikom eventualnog gubitka dijela ili cijele satnice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
187 Dijana Kirić Članak 5., 2. Engleski jezik Prijedlog Pravilnika trebao bi sadržavati i titulu "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik" što je točna rečenica koja se nalazi na našim diplomama (iz 2006. godine). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
188 Dijana Novak PRAVILNIK Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
189 Dijana Zadrović PRAVILNIK Na radnom mjestu učitelja razredne nastave novim Pravilnikom nije propisano da može raditi učitelj razredne nastave-prof.defektolog(VSS).Kako znamo da je u redovnim školama sve više učenika sa teškoćama u učenju ovakvo zvanje i više je nego poželjno,pa je vrlo štetno za učenike da se i to zvanje ne prizna tj.da se prof.defektologu,koji je ujedno i učitelj razredne nastave ne prizna VSS. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
190 Dina Bušić Članak 5., 23. Glazbena kultura Muzikolozi imaju izvrsno osmišljen program koji je, usudila bih se reći najcjelovitiji na Akademiji. Oni koji izaberu pedagoške predmete imaju ih izuzetno jako pokrivene - poput profesora glazbene kulture te su obvezni odlaziti na hospitacije u škole (osnovne i srednje). Isto tako, solfeggio, harmonija, polifonija, harmonija na klaviru itd. na razini su gotovo identičnoj kao i za teoretičare. Naime, muzikolog polaže identični prijemni ispit kao teoretičar za harmoniju i polifoniju (polagala sam samo jednom za muzikologiju i teoriju - zadaci su isti). Uz sve to na izuzetno visokoj razini radi se na povijesti glazbe s cijelim nizom predmeta... Muzikolog u Hrvatskoj nije isto što i npr. profesor likovne umjetnosti. Muzikolog je u Hrvatskoj itekako praktični glazbenik, a ne samo povjesničar glazbe i stoga, osim što je najkompetentniji kao predavač u srednjim školama, on je ne samo kompetentan, već iznadprosječno osposobljen za rad s djecom u osnovnim školama. O učiteljima s pojačanim glazbenim već su drugi komentatori napisali svoje s čime se u potpunosti slažem. Dodala bih da učitelj s pojačanim glazbenim ne može biti u ikakvoj vrsti konkurencije s onima koji su diplomirali na muzičkim akademijama (bilo teoriju, muzikologiju ili su profesori glazbene kulture), a kamoli imati prednost! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
191 Dinka Štih Curiš Članak 6., 6) fizika: Poštovani, u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu nedostaje zvanje profesor fizike i tehnike s informatikom (Fizički odsjek PMF- a u Zagrebu). Dinka Štih Curiš, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
192 Dinka Štih Curiš Članak 6., 11) informatika: Poštovani, u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu nedostaje zvanje profesor fizike i tehnike s informatikom (Fizički odsjek PMF- a u Zagrebu) koji je također stručan za izvođenje nastave informatike. Dinka Štih Curiš, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
193 Dinka Štih Curiš Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu nedostaje zvanje profesor fizike i tehnike s informatikom (Fizički odsjek PMF- a u Zagrebu) koji je stručan za izvođenje nastave tehničke kulture. Dinka Štih Curiš, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
194 Dinka Štih Curiš Članak 5., 14. Informatika Poštovani, u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu nedostaje zvanje profesor fizike i tehnike s informatikom (Fizički odsjek PMF- a u Zagrebu) koji je također stručan za izvođenje nastave informatike. Dinka Štih Curiš, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
195 Dinka Štih Curiš Članak 5., 15. Fizika Poštovani, u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu nedostaje zvanje profesor fizike i tehnike s informatikom (Fizički odsjek PMF- a u Zagrebu). Dinka Štih Curiš, prof Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
196 Dino Blažević Članak 6., 11) informatika: Poštovani, Članak 6. točka 11. Nacrta Pravilnika • potrebno je dopuniti akademskim nazivom: magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike - smjer komunikacije i informatika. Ako je u Nacrtu Pravilnika već naveden smjer telekomunikacije i informatika, koji se se izvodi na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, onda bi trebao biti uvršten i smjer komunikacije i informatika koji se izvodi na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku. To su dva vrlo slična smjera, a stečene kompetencije iz područje informatike su gotovo iste. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
197 Dino Blažević PRAVILNIK Poštovani, molim da se u pravilnik uvrste magistri inženjeri elektrotehnike sa smjerom komunikacije i informatika (s položenim pedagoškim kompetencijama) za predavanje predmeta Računalstvo, te predmeta Informatika i u osnovnim i u srednjim školama. Takvi ljudi su itekako sposobni i kompetentni za rad u osnovnim i srednjim školama, čak stručniji od učitelja razredne nastave s pojačanom informatikom! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
198 Domagoj Bujadinović Članak 5., 14. Informatika Poštovani, uvidom u nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, U ČLANKU 5. U TOČKAMA vezanim za predmet informatiku učio sam jedan nedostatak koji može uvelike napraviti problem učiteljima informatike na području Slavonije. Naime u Osijeku pri Sveučilištu J.J. Strossmayera postoji Odjel za fiziku koji je imao smjer: Fizika i tehnička kultura s informatikom, s kojim je omogućeno predavati informatiku što i činim 10 godina u OŠ. Uvidom u nacrt pravilnika vidim da se ovaj smjer ne spominje u novom pravilniku, a smatram da to može napraviti velike probleme svima nama koji smo studirali na navedenom Odjelu za fiziku, a svakako je veliku broj nastavnika s takvim zvanjem na području Slavonije. U nacrtu Pravilnika spominje se profesor politehnike, a naš smjer fizika i tehnička kultura s informatikom upravo je nastavo iz smjera fizika i politehnika uz nešto više kolegija informatike. U zaključku predlažem da isto kao u 15. točki Fizika gdje ste omogućili nastavnicima fizike koji su diplomirali do 1991. omogućili nesmetan rad i predavanje tako i nama s fizikom i tehničkom kulturom s informatikom omogućite i dalje nesmetano predavanje informatike. Lijep pozdrav, Domagoj Bujadinović, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
199 Domagoj Bujadinović Članak 5., 15. Fizika Poštovani, uvidom u nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, U ČLANKU 5. U TOČKAMA vezanim za predmet informatiku učio sam jedan nedostatak koji može uvelike napraviti problem učiteljima informatike na području Slavonije. Naime u Osijeku pri Sveučilištu J.J. Strossmayera postoji Odjel za fiziku koji je imao smjer: Fizika i tehnička kultura s informatikom, s kojim je omogućeno predavati informatiku što i činim 10 godina u OŠ. Uvidom u nacrt pravilnika vidim da se ovaj smjer ne spominje u novom pravilniku, a smatram da to može napraviti velike probleme svima nama koji smo studirali na navedenom Odjelu za fiziku, a svakako je veliku broj nastavnika s takvim zvanjem na području Slavonije. U nacrtu Pravilnika spominje se profesor politehnike, a naš smjer fizika i tehnička kultura s informatikom upravo je nastavo iz smjera fizika i politehnika uz nešto više kolegija informatike. U zaključku predlažem da isto kao u 15. točki Fizika gdje ste omogućili nastavnicima fizike koji su diplomirali do 1991. omogućili nesmetan rad i predavanje tako i nama s fizikom i tehničkom kulturom s informatikom omogućite i dalje nesmetano predavanje informatike. Lijep pozdrav, Domagoj Bujadinović, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
200 Dominik Tomislav Vladić PRAVILNIK, Strukovne škole 9. Obrazovni sektor ekonomija, trgovina i poslovna administracija, smjer Ekonomist - Informatika, treba dodati magistra informatike. 10. Hotelijersko-turistički tehničar, predmet Računalstvo, treba dodati magistra informatike. 10. Turističko-hotelijerski komercijalist, predmet Računalstvo, dodati magistra informatike. S obzirom da je izjednačen diplomirani informatičar i magistar informatike, a diplomirani informatičar je naveden. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
201 Dominik Tomislav Vladić PRAVILNIK, Strukovne škole 1. Ekonomist - Informatika - Diplomirani ekonomist, smjer poslovna informatika 2. Hotelijersko-turistički tehničar - Računalstvo - Diplomirani ekonomist, smjer poslovna informatika 3. Hotelijersko-turistički komercijalist - Računalstvo - Diplomirani ekonomist, smjer poslovna informatika Mislim da bi i u ovome slučaju trebalo konzultirati struku (informatika). I ovdje se svodi na to da predmet koji pojedini nastavnici predaju, u tjednom zaduženju imaju u puno većoj normi nego su slušali o tome kroz bilo kakav oblik predavanja, vježbi ili drugih oblika nastave. Ne želim podcjenjivati ničiji rad, ali stanje u srednjim školama što se tiče informatike trenutno nije dobro. Informatiku predaju diplomirani ekonomisti dok se istovremeno po zbornicama diže galama na nastavnike informatike i dodatno ih se opterećuje. I to na taj način da su dežurni informatičari u školama. Održavaju računala, servisiraju ih, postavljaju kompletnu infrastrukturu, opterećeni su zahtjevima kolega (među kojima redovno i dipl. ekonomisti, smjer poslovna informatika) da tijekom godine održavaju seminare s ciljem podizanja informatičke pismenosti, da rješavaju probleme s nastavnim planovima i pripremama koje sami ne znaju riješiti, da interveniraju na tuđe predmete jer pojedini nisu sposobni riješiti problem ukoliko treba koristiti računalo. S druge strane, ti isti ulaze u učionice i bez problema predaju informatiku, jer to svi mogu. Navedeno u prijedlogu 1, 2, i 3 treba preispitati, ako se već ne može odmah ukinuti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
202 Dominik Tomislav Vladić PRAVILNIK, Članak 5. Mislim da bi diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika, trebao predavati u razrednoj nastavi u školama u kojima postoji informatika od prvog razreda i to samo u razrednoj nastavi. Učitelj predmetne nastave s razlogom ne može predavati u razrednoj nastavi, a vjerujem da bi trebalo biti i obratno. Ako je primarni cilj edukacija za rad s djecom kroz razrednu nastavu, ne vidim razlog zašto onda bilo koji nastavnik razredne nastave, a ne samo onaj s pojačnim predmetom, ne bi mogao predavati bilo koji predmet u predmetnoj nastavi. Planovi koji su dostupni na webu pojedinih fakulteta pokazuju da se radi o minimalnoj razlici u predmetima. Na kraju se svodi da pojeidni učitelji imaju više sati tog predmeta u tjednom zaduženju nego što su ga slušali tijekom studija. Iz iskustva mogu reći da sam se susreo s učiteljima s pojačanom informatikom koji niti ne znaju da je Excel proračunska tablica, nego ga nazivaju onim što ima crte. Činjenica je da u slučajevima gdje informatiku u predmetnoj nastavi izvodi osoba s pojačanom informatikom, nastava se ne izvodi dovoljno kvalitetno a učenici u srednju školu iz takvih učionica dolaze nepripremljeni i bez znanja o osnovnim pojmovima. Svake godine provodim anketu baš da bih mogao usporediti znanje učenika s kojim dolaze na informatiku i pokazuje se da je gotovo sve ovo navedeno pravilo. Mislim da bi to trebalo vrijediti za sve predmete, a ne samo informatiku. Ne prozivam sve, ali sve što iznosim je moje osobno iskustvo koje drugačije ne mogu opisati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
203 Doris Smolić Članak 5., 13. Matematika Prozvana sam u komentaru gospodina Marina Kanaeta kao kolegica koja je navela kolegije, ali sakrila broj sati. Pozivam kolegu da objavi taj šokantan podatak o broju sati. Tko je pažljivo čitao moj komentar s naslovnice Prijedloga pravilnika mogao je uočiti kako sam navela da je broj sati nastave matematike otprilike dvostruko manji od broja sati koje su slušali profesori matematike na PMF-u. Moglo se uočiti i da su kod nas dvije metodike: jedna za početnu nastavu matematike (1.-4. razreda osnovne škole) i druga za predmetnu razinu. Ako je na PMF- u postojalo više sati metodike nastave matematike to je razumljivo s obzirom da se stječu kompetencije za predavati ne samo u osnovnim već i u srednjim školama i na fakultetima s vrlo različitim izvedbenim planovima. Zahvaljujem gospodinu što barem uvažava naše iskustvo u nastavi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
204 Doris Smolić PRAVILNIK Komentirala bih zaključak državnog skupa učitelja matematike održanog u Zadru (21.-23.3.2016.). Naglasila bih prije svega da ovaj državni skup nije imao za temu i kao niti jednu predviđenu točku donošenje ovog prijedloga što bi se iz napisanog moglo zaključiti. Ovaj prijedlog je došao u zadnjih 5 minuta skupa kada više nije bilo dovoljno vremena da se korektno raspravi. Kao učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika doživljavam ovo kao direktni napad na sebe i na svoju struku te na pokušaj da nam se retroaktivno ukidaju stečene kompetencije koje smo dobili studiranjem na priznatom fakultetu (ne na tečaju). Smatram da u Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika ne treba brisati: „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Navodi se da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje što bih demantirala popisom matematičkih kolegija (većinom dvosemestralnih) koji su se slušali i polagali na studiju: Elementarna matematika, Matematička analiza, Linearna algebra, Geometrija, Konstruktivna geometrija, Nacrtna geometrija te Kombinatorika i vjerojatnost. Istina je da je broj sati nastave matematike otprilike dvostruko manji od broja sati koje su slušali profesori matematike na PMF-u, ali je i otprilike dvostruko veći od broja sati koje su imali nastavnici matematike na bivšim pedagoškim akademijama. Ovime ne omalovažavam nastavnike matematike koji su studirali na dvogodišnjim studijima. Oni su čak postizali bolje rezultate na nekim nacionalnim ispitima (npr. 2007.) u usporedbi s učiteljima i profesorima koji imaju visoku stručnu spremu. Ove činjenice možete provjeriti u sljedećem dokumentu: Domović, V., Gracin, D. G., & Jurčec, L. (2012). Uporaba matematičkih udžbenika s obzirom na inicijalno obrazovanje učitelja. Sociologija i prostor/Sociology & Space, 50(2). URL: http://hrcak.srce.hr/89173 Nadalje navodi se da navedeni studij ne osigurava polaganje metodike nastave matematike što bih također demantirala. Na studiju se slušalo i polagalo: Metodika nastave matematike i Metodika početne nastave matematike. Ovdje bih spomenula i metodike ostalih nastavnih predmeta te široko pedagoško-psihološko obrazovanje koje je vrijedno i može se dobro implementirati u nastavu matematike viših razreda osnovne škole, obogatiti je i olakšati suodnos s drugim predmetima. Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ne polažu stručni ispit iz matematike ali isto tako niti profesori matematike i fizike ili matematike i informatike ne polažu stručni ispit iz oba predmeta što njihovu stručnost u niti jednom predmetu ne dovodi u pitanje. Uz dužno poštovanje prema stručnom kadru s PMF-a s kojim se ne želim, niti smatram da imam pravo izjednačavati, naglašavam da smo stručni samo za rad u osnovnim školama, ne u srednjim školam niti na fakultetima ni institutima na što niti ne pretendiram. Naglasila bih i kako učitelja s mojim akademskim stupnjem i nazivom nema puno ( po mojoj slobodnoj procjeni oko 200 u državi) i da nismo nikome prijetnja nego pomoć da se smanji potpuno nestručni kadar u nastavi matematike osnovne škole kojeg još uvijek ima. Na svakom natječaju na koji sam se javila bila sam jedini stručni kandidat. Sada imam 11 godina iskustva u nastavi matematike od 5. do 8. razreda i sudjelujem na svim dostupnim stručnim usavršavanjima i smatram da ne rušim kvalitetu nastave. Naglašavam da iznimno poštujem profesore s PMF-a, još više iskustvo nastavnika s bivših pedagoških studija i ne razumijem zbog čega se mene i učitelje s pojačanim predmetom ne može barem uvažavati kao kolege kad nas važeći zakoni i pravilnici smatraju stručnima. S poštovanjem Doris Smolić, diplomirana učiteljica s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika OŠ Poličnik Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
205 Doris Smolić PRAVILNIK Smatram da je prof. Denis Karanušić ( komentar od 28.2.2016.) dao dobar i konstruktivan komentar o onome o čemu najviše raspravljamo. Trebamo svi zajedno pronaći polazište u jednom takvom pozitivnom komentaru. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
206 dr. sc. Tetyana Fuderer, izv. prof., Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu PRAVILNIK ODSJEK ZA ISTOČNOSLAVENSKE JEZIKE I KNJIŽEVNOSTI FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU I. Lučića 3 dr. sc. Tetyana Fuderer, izv. prof., pročelnica Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu upućuje primjedbe i prijedloge na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu: PRIJEDLOZI IZMJENA čl. 5., st. 5. i 12. Nacrta Pravilnika: Prijedlog novog teksta: Članak 5., st. 5. a) profesor ruskog jezika i književnosti magistar / magistra edukacije rusistike b) magistar / magistra rusistike c) --- OBRAZLOŽENJE: U čl. 5. pod t. 5. „Ruski jezik“ navodi se da ruski jezik u osnovnoj školi može predavati sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) rusistike, što proturječi programu preddiplomskog sveučilišnog studija Ruskog jezika i književnosti (dvopredmetni) za koji je MZOŠ izdao dopusnicu (Klasa: UP/I-602-04/05-16/218; URBROJ: 533-07-05-2). Članak 5., st. 12. a) profesor odgovarajućeg jezika i književnosti magistar / magistra edukacije odgovarajućeg jezika b) magistar / magistra odgovarajućeg jezika c) --- OBRAZLOŽENJE: U čl. 5. pod t. 12. „Ostali jezici“ navodi se da ostale jezike u osnovnoj školi može predavati sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea), što, u slučaju ukrajinskog jezika koji se izvodi u osnovnim školama (a može se izvoditi i u srednjim školama) kao jezik nacionalne manjine, proturječi programu preddiplomskog sveučilišnog studija Ukrajinskog jezika i književnosti (dvopredmetni) za koji je MZOŠ izdao dopusnicu (Klasa: UP/I-602-04/05-16/509; URBROJ: 533-07-05-2). Članak 6., st. 21. - magistar / magistra edukacije rusistike - magistar / magistra rusistike - magistar / magistra ruskog jezika i književnosti - diplomirani rusist - profesor ruskog jezika i književnosti OBRAZLOŽENJE: Smatramo da u čl. 6. koji se odnosi na odgovarajuće vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama pod t. 21. „Ruski jezik“ treba dodati magistar / magistra edukacije rusistike i magistar / magistra rusistike. PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI: Članak 6. U čl. 6. narušena je logika navođenja odgovarajućih vrsta i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. Budući da je prema "Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje" na srednjoškolskoj razini predviđena nastava manjinskih jezika predlažemo da se, kao i u čl. 5., uvrsti točka „Ostali jezici“ pod kojom će biti navedene odgovarajuće vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
207 Draga Tomašek Članak 6., 11) informatika: Poštovani, uvidom u Nacrt Pravilnika nedostaje zvanje prof. fizike i tehničke kulture s informatikom. Visoku stručnu spremu i zvanje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom steklo je nekoliko stotina kolega na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Molim, nadopunite Pravilnik ovim zvanjem na mjestima: fizika OŠ, fizika SŠ, tehnička kultura OŠ, informatika OŠ, informatika SŠ! S poštovanjem, Draga Tomašek, prof. fizike i tehničke kulture s informatikom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
208 Draga Tomašek Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, uvidom u Nacrt Pravilnika nedostaje zvanje prof. fizike i tehničke kulture s informatikom. Visoku stručnu spremu i zvanje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom steklo je nekoliko stotina kolega na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Molim, nadopunite Pravilnik ovim zvanjem na mjestima: fizika OŠ, fizika SŠ, tehnička kultura OŠ, informatika OŠ, informatika SŠ! S poštovanjem, Draga Tomašek, prof. fizike i tehničke kulture s informatikom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
209 Draga Tomašek Članak 5., 14. Informatika Poštovani, uvidom u Nacrt Pravilnika nedostaje zvanje prof. fizike i tehničke kulture s informatikom. Visoku stručnu spremu i zvanje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom steklo je nekoliko stotina kolega na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Molim, nadopunite Pravilnik ovim zvanjem na mjestima: fizika OŠ, fizika SŠ, tehnička kultura OŠ, informatika OŠ, informatika SŠ! S poštovanjem, Draga Tomašek, prof. fizike i tehničke kulture s informatikom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
210 Draga Tomašek Članak 5., 15. Fizika Poštovani, uvidom u Nacrt Pravilnika nedostaje zvanje prof. fizike i tehničke kulture s informatikom. Visoku stručnu spremu i zvanje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom steklo je nekoliko stotina kolega na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Molim, nadopunite Pravilnik ovim zvanjem na mjestima: fizika OŠ, fizika SŠ, tehnička kultura OŠ, informatika OŠ, informatika SŠ! S poštovanjem, Draga Tomašek, prof. fizike i tehničke kulture s informatikom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
211 Draga Tomašek Članak 6., 6) fizika: Poštovani, uvidom u Nacrt Pravilnika nedostaje zvanje prof. fizike i tehničke kulture s informatikom. Visoku stručnu spremu i zvanje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom steklo je nekoliko stotina kolega na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Molim, nadopunite Pravilnik ovim zvanjem na mjestima: fizika OŠ, fizika SŠ, tehnička kultura OŠ, informatika OŠ, informatika SŠ! S poštovanjem, Draga Tomašek, prof. fizike i tehničke kulture s informatikom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
212 Dragana Marković PRAVILNIK Odgovor na komentar gospodina Karla Juraka. Kroatistika podrazumijeva studij hrvatskoga jezika i književnosti dok kroatologija podrazumijeva studij hrvatskoga jezika, književnosti i KULTURE. Takvo, kako navodite, izmišljeno zanimanje, nije u jednakom odnosu sa studijem kroatistike s obzirom na to da kroatolozi usvajaju i znanja o znanstvenim dostignućima u različitim aspektima koji čine cjelinu kulture hrvatskoga naroda te je posvećen i primjeni tih spoznaja u različitim dijelovima društvenoga i kulturnoga života. Uvidom u plan i program studija kroatologije dobit ćete širu sliku o tomu što ona doista predstavlja. Nadalje, magistri edukacije kroatologije slušaju sljedeće predmete: Metodika nastave hrvatskoga jezika, Pravna uporišta i pedagoška dokumentacija, Medijska pedagogija, Školska pedagogija, Opća pedagogija, Razvojna psihologija, Nasilje u obitelji, Pedagoška psihologija, Udžbenik kao nastavno sredstvo, Mediji u nastavi, Motivacija u nastavnom procesu, Nastavne kompetencije u suvremenom kurikulumu, Odgojno-obrazovna integracija djece s teškoćama u razvoju, Pedagoški menadžment suvremene škole, Korelacijske vježbe iz predmetne metodike nastave, Filozofija odgoja te mnoge druge, kojima dokazuje svoju usmjerenost prema izvrsnom obrazovanju studenata za buduće profesore hrvatskoga jezika i književnosti. Takav je napredan nastavnički model jedinstven u Hrvatskoj te bi trebao biti uzorom svima drugima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
213 Dragana Marković Članak 5., 19. Povijest Potrebno je izbaciti dio magistar edukacije biologije i geografije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
214 Dragana Marković Članak 6., 10) hrvatski jezik: U točku 10 potrebno je dodati magistar edukacije kroatologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
215 Dražen Kostanjevac Članak 6., 6) fizika: Poštovani, stručna sprema "Profesor fizike i tehničke kulture s informatikom", koji smo završili na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, nije navedena za predmete fiziku, tehničku kulturu i informatiku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
216 Dražen Kostanjevac Članak 5., 14. Informatika Poštovani, stručna sprema "Profesor fizike i tehničke kulture s informatikom", koji smo završili na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, nije navedena za predmete fiziku, tehničku kulturu i informatiku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
217 Dražen Kostanjevac Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, stručna sprema "Profesor fizike i tehničke kulture s informatikom", koji smo završili na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, nije navedena za predmete fiziku, tehničku kulturu i informatiku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
218 Dražen Kostanjevac Članak 6., 11) informatika: Poštovani, stručna sprema "Profesor fizike i tehničke kulture s informatikom", koji smo završili na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, nije navedena za predmete fiziku, tehničku kulturu i informatiku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
219 Dražen Kostanjevac Članak 5., 15. Fizika Poštovani, stručna sprema "Profesor fizike i tehničke kulture s informatikom", koji smo završili na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, nije navedena za predmete fiziku, tehničku kulturu i informatiku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
220 Dražen Košmerl PRAVILNIK Poštovani, Smatramo da je nacrt dosta konfuzan i sa dosta pogrešnih naziva. Iz nacrta svakako treba izostaviti naziv magistar muzike jer on otvara mogućnost da osoba s bilo kojim završenim studijskim programom glazbene akademije može predavati sve glazbene predmete. Opaska za predmet Glazbena kultura – svakako izostaviti opciju razredna nastava s pojačanim glazbenim. U Hrvatskoj je četiri studija Glazbene pedagogije i dovoljno je kadra iz te oblasti, kao i teoretičara i muzikologa koji mogu predavati ovaj predmet. Opaska za predmet Harmonika – svakako ujednačiti status sa ostalim instrumentima, dakle taj predmet može predavati isključivo akademski glazbenik-harmonikaš/magistar klasične harmonike. U Hrvatskoj već više od 20 godina postoji studij Klasične harmonike, koji je do danas obrazovao više od 50 akademskih glazbenika-harmonikaša. Dražen Košmerl, Muzička akademija u Puli Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
221 Draženko Turek PRAVILNIK S obzirom na relativno slab interes za studij nastavničkog smjera politehnike kojemu svjedočimo već duže vrijeme, osjetno reduciranje opsega inženjerskih zvanja koja se smatraju adekvatnim za obavljanje poslova učitelja tehničke kulture (sa svih inženjerskih zvanja iz područja tehničkih znanosti prema važećem pravilniku, ''samo'' na područje elektrotehnike, elektronike i informacijske tehnologije) mogao bi prouzrokovati pomanjkanje učiteljskog kadra za nastavu tehničke kulture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
222 Društvo profesora hrvatskoga jezika Članak 5., 1. Hrvatski jezik Društvo profesora hrvatskoga jezika odlukom Sabora Društva od 30. siječnja 2016. zahtijeva: 1. da se izbriše zvanje iz alineje a) magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik) budući da smatra učitelje razredne nastave koji obavljaju poslove učitelja Hrvatskoga jezika u predmetnoj nastavi nestručnim osobama i nestručnom zamjenom. b) da se magistri kroatologije i magistri edukacije kroatologije izbrišu iz Pravilnika budući da su završili kulturološki studij, a ne filološki, c) da se za srednje školstvo uvrste nova zvanja: magistar hrvatskoga jezika i književnosti i magistar edukacije hrvatskoga jezika i književnosti. Nametanje osoba drugih struka ne smije se odobriti ovim pravilnikom. Kroatolozi mogu predavati etiku i filozofiju, a kroatisti (profesori i magistri hrvatskoga jezika ne smiju) pa je nezakonito dopuštati da ti stručnjaci predaju filološki predmet - Hrvatski jezik u osnovnoj i srednjoj školi. Učitelji razredne nastave, primjerice, mogu polagati stručni ispit iz Tjelesne i zdravstvene kulture, a onda predavati Hrvatski jezik u predmetnoj nastavi, što je nedopustivo.Tijekom studija učitelji razredne nastave stječu kao prvostupnici samo 38 bodova iz Hrvatskoga jezika, a kroatisti 180 pa se nestručni kadar ne smije izjednačiti sa stručnim. dr. sc. Srećko Listeš, predsjednik Društva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
223 Dubravka Karakaš Članak 5., 16. Priroda Čitajući ove komentare , u kojima je vidljivo da se svatko bori za svoje radno mjesto, osjećam potrebu iskazati svoje mišljenje. Kao diplomirani inženjer biologije( s pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem ) radim u OŠ. Pritom, ne smatram da pri zapošljavanju trebam imati prednost pred profesorima biologije i kemije, te profesorima biologije. Smatram da su oni stekli najbolje kompetencije tijekom studija. I još mi jedna stvar nije jasna, zbog čega se ovim Pravilnikom navodi Priroda 2 puta i to kao zaseban predmet, a onda opet u sklopu Biologije. Očito je da se ovim razdvajanjem Prirode ide na ruku učiteljima razredne nastave s pojačanim Prirodoslovljem pri zapošljavanju. Zbog čega bi učitelji razredne nastave imali više kompetencija za Prirodu od profesora biologije i kemije/profesora biologije, a istovremeno profesori bilo kojeg predmeta ne bi bili kompetentni za predavanje u razrednoj nastavi? Nemam ništa protiv da i učitelji razredne nastave, u slučaju nedostatka profesorskog kadra, konkuriraju za Prirodu, ali nikako kao jedini kandidati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
224 Dubravka Karakaš PRAVILNIK Čitajući ove komentare , u kojima je vidljivo da se svatko bori za svoje radno mjesto, osjećam potrebu iskazati svoje mišljenje. Kao diplomirani inženjer biologije( s pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem ) radim u OŠ. Pritom, ne smatram da pri zapošljavanju trebam imati prednost pred profesorima biologije i kemije, te profesorima biologije. Smatram da su oni stekli najbolje kompetencije tijekom studija. I još mi jedna stvar nije jasna, zbog čega se ovim Pravilnikom navodi Priroda 2 puta i to kao zaseban predmet, a onda opet u sklopu Biologije. Očito je da se ovim razdvajanjem Prirode ide na ruku učiteljima razredne nastave s pojačanim Prirodoslovljem pri zapošljavanju. Zbog čega bi učitelji razredne nastave imali više kompetencija za Prirodu od profesora biologije i kemije/profesora biologije, a istovremeno profesori bilo kojeg predmeta ne bi bili kompetentni za predavanje u razrednoj nastavi? Nemam ništa protiv da i učitelji razredne nastave, u slučaju nedostatka profesorskog kadra, konkuriraju za Prirodu, ali nikako kao jedini kandidati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
225 Dubravka Vukovarac Članak 5., 23. Glazbena kultura Ne znam radi li se o slučajnosti,ali je zapravo vrlo simptomatično kako se netko iz nekog ureda može zaigrati zapravo osnovnim ljudskim pravom,a to je pravo na rad.Završetkom studija na Institutu za crkvenu glazbu,stažiranjem i polaganjem stručnoga ispita,kao i stalnim usavršavanjem, mi crkveni glazbenici smo itekako kompetentni u poslovima koje obavljamo,od rada na fakultetima,srednjim školama kao neki od mojih kolega,posebnim ustanovama ,poput ustanove "Vinko Bek" ili poput mene koja već 16 godina naporno radim u dvjema osnovnim školama.Mislim da svi mi imamo pravo znati koja je to osoba,imenom i prezimenom,ili neka stručna komisija to učinila i dovela u pitanje našu stručnost i naše pravo na rad koje po zakonu imamo.Mislim da to ne bi trebao biti problem u ovako transparentnoj državi.Pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
226 Dunja Marušić Brezetić Članak 6., 5555) filozofija: Apsolutno je neprihvatljivo da filozofiju predaju osobe koje nisu završile studij filozofije. Dodatno je neprihvatljivo da se isti kriterij ne primjenjuje kod ostalih humanističkih predmeta, npr. profesor filozofije ne može predavati sociologiju ili vjeronauk, ali dipl. teolozi ili sociolozi mogu predavati filozofiju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
227 Dunja Marušić Brezetić Članak 6., 3) etika: Etika je filozofska disciplina i sadržaj se može realizirati samo ako ga predaju osobe koje su završile studij filozofije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
228 Đurđa Trupinić PRAVILNIK Poštovani, u članku 4. koji govori o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja razredne nastave izostavljeno je zvanje nastavnik razredne nastave koje se u sustavu obrazovanja u Republici Hrvatskoj stjecalo sve do 1991./92. akademske godine. Unaprijed zahvaljujem na uvažavanju ukazanog propusta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
229 Đurđica Patafta Članak 5., 17. Priroda i biologija Prednost zapošljavanja u svim školama trebaju imati profesorski smjerovi i smjerovi magistra edukacije s PMF-a iz vrlo jednostavnog razloga - školovanje isključivo za navedene predmete stoga i najveća stručnost. A svi ostali, uz dužno poštovanje, ne bi NIKAKO smjeli imati prednost. To je, nadam se da se slažete, pravedno prema ljudima čiji je ovo JEDINI kruh! Navedeni smjerovi ne dobivaju poslove inženjerskih struka, a koliki samo broj inženjerskih smjerova traži posao u školama? Je li to pravedno? Ako su dozvoljeni pojačani programi, onda se za mnoge smjerove otvaraju brojne mogućnosti (profesori - inženjeri, medicinske sestre - liječnici,...) Zar ne vidite o kojim se apsurdnim situacijama tu radi? Cijeli sustav školovanja svih profila treba pravedno posložiti da se više ne događaju brojne nepravilnosti čiji smo svi skupa svjedoci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
230 Đurđica Patafta Članak 5., 16. Priroda Učitelji razredne nastave imaju daleko veću mogućnost zapošljavanja od svih s PMF-a jer je najveći broj razreda upravo u nižim. U višim razredima je daleko veća gužva. Mnogi kolege stoga s PMFa teško dobivaju posao. No, ovdje nije problem samo posao, dajte više shvatite da se ovdje radi o kvaliteti nastave. Stoga, prilikom zapošljavanja prvenstvo treba dati profesorima , a onda svim ostalima. Nama je to jedini kruh! Ne razumijem ovoliku hajku na nastavu prirode i biologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
231 Đurđica Patafta Članak 5., 17. Priroda i biologija Nastavu prirode u 5. i 6. razredu i naravno biologiju zbog veće stručnosti trebaju predavati profesori biologije i kombinacija s drugim predmetom. Kolegica Kristina Pavlović i ja se u potpunosti slažemo s Anom Lopac Gros i Helenom Valečić. Sadržaji nastave Prirode koji su sada u 5. i 6. razredu zahtjevaju prvenstveno znanje biologije i kemije. Ta dva predmeta se konstantno isprepliću. Sadržaji se moraju kvalitetno obraditi dobro osmišljenim pokusima, tj. praktičnim radom jer su temelj biologije i kemije za više razrede. Za razvijanje ovih sposobnosti učitelja potrebno je višegodišnje školovanje u laboratorijima i na različitim katedrama upravo PMF-a za koji je on i stvoren, a programi su osmišljeni na odličnim temeljima predhodnih kvalitetnih stručnjaka. Ovo pišemo iz vlastitih iskustava jer predajemo već duži niz godina prirodu, biologiju i kemiju. Biološka područja obuhvaćena gradivom prirode 5. i 6. su mnogobrojna područja, npr. citologija, histologija, anatomija, fiziologija, ekologija, zoologija, botanika, mikrobiologija, biokemija. Kemijska područja u navedenom gradivu obuhvaća osobine i svojstva tvari (kemijska, biološka i fizikalna svojstva tvari), agregacijska stanja, osnovne kemijske promjene, temeljne životne reakcije (fotosinteza, stanično disanje, oksidacija,…). U 6. razredu obrađuju se temelji organske kemije kroz gradivo fosilnih goriva. Ovdje je izuzetno izražena korelacija biologije i kemije. Kako će to obraditi osoba kojoj navedena područja nisu uža struka, već kratka nadogradnja njihovom temeljnom obrazovanju? U sklopu hranidbenih lanaca obrađuju se kruženje tvari (ugljika, kisika, dušika, ugljikovog dioksida, vode). Fizika je tek malo dotaknuta u 5. razredu (difuzija, osmoza) i 6. razredu (tijekom obrade energije i životnih uvjeta u vodi). I to je to! Fizičarima ovdje zaista nije mjesto. Neki komentari idu u korist popunjavanja satnice onih koji zaista do sada nikada nisu radili na ovim područjima i uplitanje je zaista nepotrebno, ali i neozbiljno naspram osnovnog znanja prirodoslovlja. Ako će se tako gledati na novu reformu i raspodjelu nastave, onda već sad je ta reforma neuspješna, nekvalitetna, nestručna i vrlo neozbiljna. Koliko smo shvatili nova reforma traži stručnost kadra, kvalitetno metodičko i didaktičko znanje, sposobnost korelacije, kreativnost. Kako će se u toj problematici ili problemskoj nastavi snalaziti smjerovi koji su upoznati samo s nekim temeljnim znanjem biologije i kemije? Ako će fizičarima i učiteljima s pojačanom prirodom biti omogućeno predavati prirodu u 5. i 6. razredu, ne vidimo razloga da onda i smjerovi biologije s kombinacijama ne predaju fiziku u 7. i 8. razredu i prirodu i društvo i ostale predmete u nižim razredima. Hoćemo li dakle govoriti o stručnosti i kompetentnosti u nastavi ili će to biti spašavanje satnica na štetu već školovanog i prisutnog kadra u školama? Kristina Pavlović i Đurđica Patafta (OŠ Kustošija, Zagreb) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
232 Edita Brljak Članak 5., 14. Informatika Poštovani, magistar/magistra primarnog obrazovanja s modulom informatika i diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika svakako trebaju ostati u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu u članku 5. stavka 14. (sukladno članku 105. stavka 6.točke a Zakona o odgoju i obrazovanju) jer imaju sva potreba znanja i kompetencije za izvođenje nastave informatike od 1. do 8. razreda OŠ što je vidljivo iz dopunske isprave dobivene od strane fakulteta. Nepravedno ih se želi diskriminirati neutvrđeno tvrdeći da nisu dovoljno kompetentne. Smatram da titula nije sama po sebi najvažnija, nego učitelj kao osoba koji treba biti motiviran, željan i voljan svoje znanja prenijeti učenicima i razvijati njihove potencijale. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
233 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRAVILNIK, Članak 8. Članak 8. Stručni suradnici (srednja škola) S obzirom na činjenicu kako se termin «stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskog profila» odnosi na tri ravnopravna stručnjaka – edukacijskog rehabilitatora, logopeda i socijalnog pedagoga – predlažemo da se tako i navedu. Radi se o tri različita profesionalna identiteta i tri različita stručnjaka koji se bave različitim poslovima i različitim populacijama što je utemeljeno na specifičnim kompetencijama koje se razvijaju tijekom visokoškolskog obrazovanja na tri zasebna studijska programa (Rehabilitacija/Edukacijska rehabilitacija; Logopedija; Socijalna pedagogija). Na mjestu gdje se navode stručni suradnici u srednjoj školi predlažemo stručnjake edukacijsko-rehabilitacijskog profila navesti zasebno kako slijedi (dodati i logopeda). U ovom članku koji se odnosi na stručne suradnike u srednjoškolskoj ustanovi potrebno je uz postojeće stručne suradnike navesti i magistra logopedije (i sve ostale prijašnje inačice ovog stručnog naziva) budući da najveći broj djece s teškoćama koji pohađa redovne srednje škole zapravo ima teškoća iz područja specifičnih teškoća učenja koje su uvjetovane jezičnim, komunikacijskim, govornim teškoćama te teškoćama ili oštećenjima sluha što spada isključivo u domenu rada logopeda. Odnosno, adekvatnu podršku za uspješno obrazovanje u obrazovnoj ustanovi učenicima s navedenim teškoćama i njihovim nastavnicima može pružiti isključivo logoped. U protivnom, vrsta podrške navedenoj populaciji učenika (u ukupnoj populaciji srednjoškolaca ona iznosi između 10-12 %) neće biti odgovarajuća niti učinkovita. Istovremeno molimo i dopunu dosadašnjih nazivlja koji su izjednačeni s novim akademskim nazivima kako slijedi. To znači da će stajati: 1) edukacijski-rehabilitator - profesor - defektolog - diplomirani defektolog-odgajatelj predškolske djece - diplomirani defektolog-nastavnik razredne nastave -profesor defektolog-opći smjer -profesor defektolog-smjer rehabilitacija -profesor rehabilitator -magistar edukacijske rehabilitacije 2) logoped - profesor - defektolog -diplomirani defektolog - logoped -profesor defektolog - smjer logopedija -profesor logoped -magistar logopedije 3) socijalni pedagog - profesor - defektolog -diplomirani socijalni pedagog -diplomirani defektolog - socijalni pedagog -profesor defektolog - smjer poremećaj u ponašanju -profesor socijalni pedagog -magistar socijalne pedagogije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
234 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRAVILNIK, Članak 5. Članak 5., točka 27., Stavak 2) (stručni suradnici osnovna škola) S obzirom na činjenicu kako se termin «stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskog profila» odnosi na tri ravnopravna stručnjaka – edukacijskog rehabilitatora, logopeda i socijalnog pedagoga – predlažemo da se tako i navedu. Radi se o tri različita profesionalna identiteta i tri različita stručnjaka koji se bave različitim poslovima i različitim populacijama što je utemeljeno na specifičnim kompetencijama koje se razvijaju tijekom visokoškolskog obrazovanja na tri zasebna studijska programa (Rehabilitacija/Edukacijska rehabilitacija; Logopedija; Socijalna pedagogija). Na mjestu gdje se navode stručni suradnici u osnovnoj školi predlažemo stručnjake edukacijsko-rehabilitacijskog profila navesti zasebno kako slijedi. Istovremeno molimo i dopunu dosadašnjih nazivlja koji su izjednačeni s novim akademskim nazivima kako slijedi. To znači da će stajati: 1) edukacijski-rehabilitator - profesor - defektolog - diplomirani defektolog-odgajatelj predškolske djece - diplomirani defektolog-nastavnik razredne nastave -profesor defektolog-opći smjer -profesor defektolog-smjer rehabilitacija -profesor rehabilitator -magistar edukacijske rehabilitacije 2) logoped - profesor -defektolog - diplomirani defektolog-logoped - profesor defektolog-smjer logopedija - profesor logoped - magistar logopedije 3) socijalni pedagog - profesor - defektolog -diplomirani socijalni pedagog -diplomirani defektolog-socijalni pedagog -profesor defektolog-smjer poremećaj u ponašanju -profesor socijalni pedagog -magistar socijalne pedagogije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
235 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRAVILNIK, Članak 5. Točka 27. Uz nazive stručnjaka edukacijskog rehabilitatora, logopeda i socijalnog pedagoga dodati specifično s kojim populacima se produženi stručni postupak provodi: Edukacijski rehabilitator (Program produženog stručnog postupka za učenike s teškoćama u razvoju koje proizlaze iz motoričkih, intelektualnih ili oštećenja vida, odnosno iz kombinacije više vrsta navedenih oštećenja) Logoped (Program produženog stručnog postpka za učenike sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija) i teškoćama jezično-govorne komunikacije, teškoćama socijalne komunikacije i oštećenjem sluha) Socijalni pedagog (Program produženog stručnog postupka za učenike s teškoćama kojima su problemi u ponašanju (teškoće u ponašanju i poremećaji u ponašanju) primarni izvor potrebe za dodatnom stručnom podrškom) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
236 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRAVILNIK, Članak 2. S obzirom na činjenicu kako se termin «stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskog profila» odnosi na tri ravnopravna stručnjaka – edukacijskog rehabilitatora, logopeda i socijalnog pedagoga – predlažemo da se tako i navedu. Radi se o tri različita profesionalna identiteta i tri različita stručnjaka koji se bave različitim poslovima i različitim populacijama što je utemeljeno na specifičnim kompetencijama koje se razvijaju tijekom visokoškolskog obrazovanja na tri zasebna studijska programa (Rehabilitacija/Edukacijska rehabilitacija; Logopedija; Socijalna pedagogija). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
237 Elda Pliško Horvat PRAVILNIK Podržavam ovaj Nacrt pravilnika, a osobito dio koji se odnosi na vrstu obrazovanja potrebnu za stručne suradnike školske knjižničare jer se po prvi puta decidirano zahtijeva određena struka, a ne kao do sada kada se dešavalo da su diplomirani knjižničari na natječaju zakonski izjednačeni s bilo kojom drugom VSS - pa čak i s razrednom nastavom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
238 Elizabeta Trepotec Marić Članak 5., 17. Priroda i biologija Budući da je učiteljima razredne nastave omogućen dvopredmetni studij razredne nastave i prirodoslovlja kroz dvije generacije (zadnja 2000 u Zagrebu) smatram apsurdnim da im se 16 godina nakon izdavanja diplome retroaktivno oduzmu njihova prava. Kolegica koja radi u mojoj školi predaje prirodu i biologiju stekla je zvanje učiteljice razredne nastave sa pojačanim predmetom iz nastavnog predmeta prirodoslovlja izuzetno je vrijedna, stručna i sposobna što je dokazala na puno razina (natjecanja iz biologije, prve pomoći, brojni natječaji, terenske nastave...) . Smatram da bi bilo izuzetno nepravedno obezvrijediti njezinu stručnost i rad. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
239 Elizabeta Trepotec Marić Članak 5., 16. Priroda Budući da je učiteljima razredne nastave omogućen dvopredmetni studij razredne nastave i prirodoslovlja kroz dvije generacije (zadnja 2000 u Zagrebu) smatram apsurdnim da im se 16 godina nakon izdavanja diplome retroaktivno oduzmu njihova prava. Kolegica koja radi u mojoj školi predaje prirodu i biologiju stekla je zvanje učiteljice razredne nastave sa pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlja. Izuzetno je vrijedna, stručna i sposobna što je dokazala na puno razina (natjecanja iz biologije, prve pomoći, brojni natječaji, terenske nastave...) . Smatram da bi bilo izuzetno nepravedno obezvrijediti njezinu stručnost i rad. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
240 Elizabeth Hedl PRAVILNIK Poštovani, u Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjoj školi nema uvrštenog zanimanja Stručni prvostupnik, inženjer mehatronike. Savjetujem da uvrstite ovo zanimanje kako bi se po završetku studija mogli zaposliti uz određene pedagoške kompetencije u obrazovnim ustanovama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
241 Emilia Domazet PRAVILNIK Primjedba na članak 5. stavka 27.točka 4. / Stručni suradnik knjižničar U RH postoje tri fakulteta (Zagreb, Osijek, Zadar) na kojima se već godinama školuju knjižničari/bibliotekari koji nakon 5 godina školovanja dobivaju diplomu mag. knjižničarstva/bibliotekarstva, te ujedno stječu kompentencije za rad u bilo kojoj vrsti knjižnice. S obzirom na navedeno nedopustivo je, a samim time i degradirajuće za jednu struku da i dalje postoji odredba kojom se dopušta zapošljavanje nestručnog osoblja. To je sljedeća odredba: - završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja. Uvrštavajući gore navedenu odredbu omogućavate da se zapošljava nestručno osoblje bez kompentencija koje mag. knjižničarstva/bibliotekarstva stječe kroz svih 5 godina studija. S poštovanjem, Emilia Domazet Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
242 Emina Rus Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, svaki učitelj razredne nastave s pojačanim programom prirodoslovlje tijekom studija u sklopu prirodoslovlja odslušao je (i uspješno položio) sljedeće kolegije: biologija stanice, genetika, osnove botanike, osnove zoologije, biologija čovjeka, organska evolucija, fiziologija bilja, geobotanika i ekologija bilja, ekologija životinja i zoogeografija, zaštita prirode, te kemija i fizika. Ne osporavam činjenicu da su profesori biologije tijekom studija stekli opsežnije znanje koje ih čini kompetentnima poučavati biologiju i u SREDNJIM školama. Učitelji razredne nastave s pojačanim programom prirodoslovlja osposobljeni su izvoditi nastavu prirode i biologije u OSNOVNIM školama što dokazuje i očitovanje o vrsti stručne spreme Ministarstva prosvjete i športa, KLASA 602-02/03-01/10, URBROJ 532-04/1-03-4 od 8. svibnja 2003. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
243 Emina Rus Članak 5., 16. Priroda Poštovani, svaki učitelj razredne nastave s pojačanim programom prirodoslovlje tijekom studija u sklopu prirodoslovlja odslušao je (i uspješno položio) sljedeće kolegije: biologija stanice, genetika, osnove botanike, osnove zoologije, biologija čovjeka, organska evolucija, fiziologija bilja, geobotanika i ekologija bilja, ekologija životinja i zoogeografija, zaštita prirode, te kemija i fizika. Ne osporavam činjenicu da su profesori biologije tijekom studija stekli opsežnije znanje koje ih čini kompetentnima poučavati biologiju i u SREDNJIM školama. Učitelji razredne nastave s pojačanim programom prirodoslovlja osposobljeni su izvoditi nastavu prirode i biologije u OSNOVNIM školama što dokazuje i očitovanje o vrsti stručne spreme Ministarstva prosvjete i športa, KLASA 602-02/03-01/10, URBROJ 532-04/1-03-4 od 8. svibnja 2003. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
244 Emina Rus Članak 5., 17. Priroda i biologija I ovim pravilnikom su učitelji Razredne nastave s pojačanim programom prirodoslovlja u nepovoljnijem položaju od učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz bilo kojeg drugog nastavnog predmeta.Primjerice, učitelji razredne nastave s pojačanim programima hrvatskog jezika, engleskog ili njemačkog jezika, matematike, informatike, geografije, likovne i glazbene kulture mogu predavati od 5. do 8. razreda, dok učitelj razredne nastave s pojačanim programom prirodoslovlja može predavati samo prirodu u 5. i 6. razredu iako je tijekom studija bio obuhvaćen i kompletan program biologije u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
245 Emir Kazaferović PRAVILNIK Nacrt pravilnika o stručnoj spremi nije usuglašen s Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (čl.6 točka 6,7,8) i to na području vrste programa koji se provodi u PRO. Pravilnikom je definirano da u PRO se mogu provoditi redovni i posebni programi a nacrta Pravilnika o stručnoj spremi to ne prepoznaje u čl.5 točka 26. Predlažemo da se u toj točki 26 izmjeni naziv ( Programi za djecu s teškoćama u razvoju u posebnim razrednim odjelima ili odgojno obrazovnim skupinama) i nadopuni na način da se prepiše prednje navedeni stavci čl.6 : "Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke i redoviti program uz individualizirane postupke može se provoditi i u PRO kada su učeniku, s obzirom na vrstu teškoća i specifičnost funkcioniranja koje ugrožavaju njegovu osobnu sigurnost ili sigurnost drugih učenika, potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja, a provode ga učitelji/nastavnici koji izvode nastavu i u redovitom nastavnom odjelu." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
246 Ena Javor PRAVILNIK Poštovani, javljam se radi izmjene Pravilnika što se tiče knjižničarske struke. Naime, nastavnici hrvatskoga jezika konstantno se zapošljavaju na radna mjesta knjižničara pa predlažemo izmjenu da se samo diplomirani knjižničari mogu zaposliti na radno mjesto knjižničara. Ukoliko je nemoguće, onda molim da se uvede da se i na mjesto nastavnika hrvatskoga jezika može zaposliti osoba koja je završila knjižničarstvo. S tim problem knjižničarska struka bori se godinama. Hrvatski jezik i knjižničarstvo nisu ista zanimanja niti slična. Smatramo da je krajnje vrijeme da se to izmijeni! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
247 Enes Bektešević Članak 5., 14. Informatika U kvalifikacije za učitelje informatike treba dodati: Učitelji koji imaju potvrdu o osposobljenosti učitelja za vođenje informatičke učionice i rad s računalima u osnovnoj školi koju je izdao Zavod za unapređivanje školstva, nakon položenog ispita pred njihovim ispitnim povjerenstvom. Tkđ smatram da svi učitelji tehničkih fakulteta čija je satnica kolegija informatičkih znanosti ekvivalentna satnici kolegija navednih zvanja u prijedlogu pravilnika uz odgovarajuću pedagošku naobrazbu jesu stručni za poučavanje informatike u osnovnoj školi. npr. ja sam diplomirani inženjer elektrotehnike i osposobljeni učitelj za vođenje informatičke učione, a po Vašim navedenim kvalifikacijama ne mogu više predavati informatiku u osnovnim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
248 evica kozera PRAVILNIK Poštovani, imam sljedeće primjedbe: 1. u čl. 9.programa Dizajner unutrašnje arhitekture pod red. brojem 3 navodi se predmet KONSTRUKCIJE I METALI, što nije točno. Pravi naziv predmeta je KONSTRUKCIJE I MATERIJALI te je potrebno dodati i diplomiranog inženjera drvne tehnologije/magistra drvne tehnologije kako je i po još važećem pravilniku budući se prema programu odrađuju nastavne jedinice vezane najviše za drvo i drvne konstrukcije. 2.u čl. 9.programa Dizajner unutrašnje arhitekture pod red. brojem 5 u predmetu Izrada unikatnog namještaja navodi se diplomirani inženjer šumarstva uz majstorski stolarski ispit što apsolutno NE odgovara potrebama programa budući na Šumarskom fakultetu se obrazuju studenti u šumarskom (prirodnom ) smjeru te smjeru drvne tehnologije te stoga umjesto navedenog potrebno je napisati diplomirani inženjer drvne tehnologije/magistar drvne tehnologije BEZ potrebe polaganja majstorskog ispita kao što stoji i za navedenog inženjera/magistra arhitekture gdje se ne navodi majstorski stolarski ispit. Dakle, potrebno je definirati da je potreban diplomirani inženjer drvne tehnologije/magistar drvne tehnologije, a NE diplomirani inženjer šumarstva koji ne može predavati prema svom stručnom znanju u ovom programu koji nije vezan za uzgoj šume. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
249 Fakultet organizacije i informatike Članak 9., Program: dizajner odjeće Slijedeći zvanja navedena za izvođenje nastave u pojedinim programima predlažemo da se - u programu Dizajner unutrašnje arhitekture za nastavnika predmeta Računalstvo dodaju zvanja: Magistar informatike te Magistar/magistra edukacije informatike - u programu Dizajner odjeće za nastavnika predmeta Računalstvo doda zvanje: Magistar informatike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
250 Fakultet organizacije i informatike PRAVILNIK, Strukovne škole Slijedeći zvanja navedena za izvođenje nastave u pojedinim stručnim zanimanjima predlažemo da se: u Sektoru 9. unesu: - u zvanje Ekonomist, za nastavnika predmeta Informatika, profili: Magistar informatike te Magistar/magistra edukacije informatike u Sektoru 10. unesu: - u zvanja Hoteljersko-turistički tehničar, Turističko hoteljesrki komercijalist, Konobar, Kuhar i Slastičar, za nastavnika predmeta Računalstvo, profili: Magistar informatike te Magistar/magistra edukacije informatike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
251 Fakultet organizacije i informatike Članak 6., 11) informatika: Članak 105. stavak 7. – načelne primjedbe: Popis odgovarajućih vrsta obrazovanja nastavnika informatike u srednjim školama više je konstatacija postojećeg stanja, nego iskorak prema uređivanju ovog područja. Predmet informatika je u odnosu na druge općeobrazovne predmete uvelike diskriminiran jer: - osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij informatike - nastavničkog usmjerenja nemaju prednost pri zapošljavanju u srednjoj školi - mogu ga izvoditi osobe koje nisu studirale struku – informatiku, pri čemu se njihova kompetentnost „argumentira“ činjenicom da su imali predmete iz područja informatike i sl. - puno veći broj nastavnika informatike ulazi u sustav kroz sustav stjecanja pedagoških kompetencija nego završavanjem studijskih programa nastavničkog usmjerenja - naknadno stjecanje nastavničkih kompetencija za nastavnike informatike (PPDMO) vrlo je netransparentno i nekonzistentno u usporedbi drugim predmetima: - program PPDMO za nastavnike informatike mogu izvoditi fakulteti koji nemaju čak ni studijske programe informatike a kamoli studijske programe informatike nastavničkog smjera - izvođenje metodike informatike nije obavezno; - polaznici ne moraju imati određenu razinu obrazovanja u području struke; -obrazovanje u opsegu 55 (60) ECTS bodova (više od 1500 sati opterećenja za polaznika) završava u vremenu kraćem od 6 mjeseci (3 mjeseca, 4…) - kompetentnost se u ovom dokumentu regulira neobičnim dodatnim uvjetima: (uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom (što ako se program promijeni?!); osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama ) - ako netko je nastavnik informatike onda nju može predavati u svim školama, u suprotnom se mora razmišljati o diferenciranim studijskim programima za nastavnike informatike u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama, jezičnim gimnazijama, srednjim ekonomskim školama… - nije uređeno pravo polaganja stručnog ispita niti propisana mogućnost zapošljavanja na određeno vrijeme Ne zanemarujući činjenicu da u trenutku uvođenja predmeta informatike nije bilo studijskih programa za nastavnike informatike, ne propitujući i ne dovodeći u pitanje kompetencije i kvalitetu rada svih koji su se u sustavu zatekli kao nastavnici informatike (Prijelaznim i završnim odredbama ovog Pravilnika su zaštićeni) od ovog Pravilnika očekujemo da uvodi red i odgovarajuću vrstu obrazovanja za nastavnike informatike uskladi s odgovarajućim vrstama obrazovanja u drugim predmetima. Članak 105. stavak 7. – konkretne primjedbe: Zvanja: - profesor politehnike - profesor fizike i politehnike - profesor PTO - diplomirani inženjer matematike ne bi trebala biti na popisu kao zvanja odgovarajuće vrste jer nisu primarno vezana uz studij informatike. U njihovom su obrazovanju sigurno zastupljeni i predmeti iz područja informatike no to ne znači i cjeloviti, konzistentni studijski program informatike. Način na koji je uređen sustav odgovarajuće vrste obrazovanja za nastavnike informatike u osnovnoj školi je transparentniji (Članak 105. stavak 6.) – temelji se na činjenicama koje proizlaze iz nastavnih programa za koje su fakulteti u postupku akreditacije dobili dopusnice a ne na neprincipijelnim kriterijima instaliranim tko zna kojim putevima. Bilo bi logično da se i za srednje škole primjene isti principi. U protivnom je postojanje studijskih programa nastavničkih usmjerenja bespredmetno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
252 Fakultet organizacije i informatike Članak 5., 14. Informatika Članak 105. stavak 6. točka a): Zvanja • profesor politehnike, • diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika te • magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom informatika) nisu u skladu sa odredbama Članka 105. stavka 6. točke a) Zakona jer polaznici nisu završili studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija. Završeni studijski programi nisu koncipirani kao dvopredmetni studiji struka. Uvidom u programe može se vidjeti opseg ECTS bodova predmeta struke (informatike) manji od broja ECTS-a za jednu studijsku godinu. S obzirom da se u desnom stupcu navode i studijski programi, predlažemo da se uz zvanje: „magistar/magistra edukacije informatike“ unese i naziv studijskog programa koji se izvodi na Fakultetu organizacije i informatike: Informatika u obrazovanju. Članak 105. stavak 6. točka b): S obzirom da se u desnom stupcu navode i studijski programi, predlažemo da se: - uz zvanje: „diplomirani informatičar“ unese naziv studijskog programa: Informacijski sustavi; - uz zvanje „magistar/magistra informatike“ unese naziv studijskih programa: Informacijsko i programsko inženjerstvo, i Baze podataka i baze znanja; Stjecanje potrebnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije) trebalo bi urediti i ujednačiti. Za nastavu informatike bi polaznici trebali obavezno odslušati i polagati metodiku nastave informatike i to na fakultetima koji izvode studijske programe nastavničkog usmjerenja te struke. Jedino se tako može ujednačiti kvaliteta u tom području. Za predmete matematika, strani jezici, fizika, likovni i ostale to nije u pitanju – jedino kod informatike to nije uređeno iako postoji metodika nastave informatike! Uz navođenje odgovarajuće vrste obrazovanja, trebalo bi jasno odrediti tko može polagati stručni ispit za nastavnika predmeta. Povjerenstva za struče ispite pri AZZO-u imaju različitu praksu. Predmet informatika je i u ovom segmentu diskriminiran. Članak 105. stavak 6. točka c): S obzirom da se u desnom stupcu navode i studijski programi, predlažemo da se: - uz zvanje: „sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike“ unese naziv studijskog programa: Organizacija poslovnih sustava. Uključivanje osoba s razinom iz Članka 105. stavak 6. točka c) u sustav obrazovanja bi trebalo biti iznimka i svakako u statusu na ograničeno vrijeme trajanja, bez mogućnosti polaganja stručnog ispita. Ove su primjedbe dane imajući u vidu da su Završnim i prijelaznim odredbama ovog Pravilnika zaštićene osobe koje su u sustavu obrazovanja zatečene u određenom statusu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
253 Filip Aver Jelavić Članak 5., 23. Glazbena kultura . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
254 Filip Bonev PRAVILNIK Poštovani, Nacrt pravilnika smatram diskriminirajućim. Specijalistički diplomski stručni studiji se niti ne spominju. Članak 105., stavak 6., točka b, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi "Studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije)." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
255 Filozofski fakultet Družbe Isusove Članak 6., 5555) filozofija: Poštovani, Uključujući se u javnu raspravu članovi Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) smatraju da su kompetentni nastavnici za izvođenje nastave predmeta logika, filozofija, etika te etika i kultura nastavnici u stručnom zvanju: magistar filozofije, magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije. Držimo međutim da stručne kompetencije za predavanje predmeta etika te etika i kultura imaju i završeni studenti diplomskog studija religijskih znanosti Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) u zvanju magistar religiologije. Obrazloženje: Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost (usp. čl. 3. i 4.) religijske znanosti su interdisciplinarno polje unutar područja humanističkih znanosti (6.09). Završeni studenti su na preddiplomskoj razini studija filozofije i religijskih znanosti slušali opću i individualnu etiku, a u diplomskom studiju religijskih znanosti kao glavne predmete još načela kršćanske etike, katoličku društvenu etiku te bioetiku. Uz nabrojene obavezne predmete studenti su tijekom studija imali na raspolaganju bogati izbor seminara i izbornih predmeta iz etičke problematike. Nadalje, budući da je na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti (Filozofskom fakultetu Družbe Isusove) studiju povijesti filozofije dano puno prostora, tj. proučavaju se sustavi značajnih mislilaca svih filozofskih razdoblja, onda i studenti mogu steći bogata znanja o etičkim sustavima pojedinih mislilaca, koji su tako dali svoj doprinos razvoju etičke misli općenito. I napokon, na istome se Fakultetu poučavaju i najznačajnije svjetske religije koje redom u sebi uključuju etičke sustave. U Dopunskoj ispravi diplomskog studija religijskih znanosti stoji da je nositelj ove kvalifikacije osposobljen za obavljanje „niza stručnih i znanstvenih poslova iz područja religije, etike i dodirnih područja…“ Na temelju navedenoga smatramo da i diplomirani studenti studija religijskih znanosti ovoga učilišta (magistar religiologije) imaju potrebne kompetencije za izvođenje predmeta etika te etika i kultura. Molimo Vas da razmotrite našu primjedbu i argumente te prihvatite naš prijedlog da predmete etika te etika i kultura predaju magistri religiologije. S poštovanjem, prof. dr. sc. Ivan Šestak, Dekan FFDI (FFRZ) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
256 Filozofski fakultet Družbe Isusove Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Poštovani, Uključujući se u javnu raspravu članovi Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) smatraju da su kompetentni nastavnici za izvođenje nastave predmeta logika, filozofija, etika te etika i kultura nastavnici u stručnom zvanju: magistar filozofije, magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije. Držimo međutim da stručne kompetencije za predavanje predmeta etika te etika i kultura imaju i završeni studenti diplomskog studija religijskih znanosti Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) u zvanju magistar religiologije. Obrazloženje: Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost (usp. čl. 3. i 4.) religijske znanosti su interdisciplinarno polje unutar područja humanističkih znanosti (6.09). Završeni studenti su na preddiplomskoj razini studija filozofije i religijskih znanosti slušali opću i individualnu etiku, a u diplomskom studiju religijskih znanosti kao glavne predmete još načela kršćanske etike, katoličku društvenu etiku te bioetiku. Uz nabrojene obavezne predmete studenti su tijekom studija imali na raspolaganju bogati izbor seminara i izbornih predmeta iz etičke problematike. Nadalje, budući da je na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti (Filozofskom fakultetu Družbe Isusove) studiju povijesti filozofije dano puno prostora, tj. proučavaju se sustavi značajnih mislilaca svih filozofskih razdoblja, onda i studenti mogu steći bogata znanja o etičkim sustavima pojedinih mislilaca, koji su tako dali svoj doprinos razvoju etičke misli općenito. I napokon, na istome se Fakultetu poučavaju i najznačajnije svjetske religije koje redom u sebi uključuju etičke sustave. U Dopunskoj ispravi diplomskog studija religijskih znanosti stoji da je nositelj ove kvalifikacije osposobljen za obavljanje „niza stručnih i znanstvenih poslova iz područja religije, etike i dodirnih područja…“ Na temelju navedenoga smatramo da i diplomirani studenti studija religijskih znanosti ovoga učilišta (magistar religiologije) imaju potrebne kompetencije za izvođenje predmeta etika te etika i kultura. Molimo Vas da razmotrite našu primjedbu i argumente te prihvatite naš prijedlog da predmete etika te etika i kultura predaju magistri religiologije. S poštovanjem, prof. dr. sc. Ivan Šestak, Dekan FFDI (FFRZ) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
257 Filozofski fakultet Družbe Isusove Članak 6., 3) etika: Poštovani, Uključujući se u javnu raspravu članovi Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) smatraju da su kompetentni nastavnici za izvođenje nastave predmeta logika, filozofija, etika te etika i kultura nastavnici u stručnom zvanju: magistar filozofije, magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije. Držimo međutim da stručne kompetencije za predavanje predmeta etika te etika i kultura imaju i završeni studenti diplomskog studija religijskih znanosti Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (Filozofskog fakulteta Družbe Isusove) u zvanju magistar religiologije. Obrazloženje: Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost (usp. čl. 3. i 4.) religijske znanosti su interdisciplinarno polje unutar područja humanističkih znanosti (6.09). Završeni studenti su na preddiplomskoj razini studija filozofije i religijskih znanosti slušali opću i individualnu etiku, a u diplomskom studiju religijskih znanosti kao glavne predmete još načela kršćanske etike, katoličku društvenu etiku te bioetiku. Uz nabrojene obavezne predmete studenti su tijekom studija imali na raspolaganju bogati izbor seminara i izbornih predmeta iz etičke problematike. Nadalje, budući da je na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti (Filozofskom fakultetu Družbe Isusove) studiju povijesti filozofije dano puno prostora, tj. proučavaju se sustavi značajnih mislilaca svih filozofskih razdoblja, onda i studenti mogu steći bogata znanja o etičkim sustavima pojedinih mislilaca, koji su tako dali svoj doprinos razvoju etičke misli općenito. I napokon, na istome se Fakultetu poučavaju i najznačajnije svjetske religije koje redom u sebi uključuju etičke sustave. U Dopunskoj ispravi diplomskog studija religijskih znanosti stoji da je nositelj ove kvalifikacije osposobljen za obavljanje „niza stručnih i znanstvenih poslova iz područja religije, etike i dodirnih područja…“ Na temelju navedenoga smatramo da i diplomirani studenti studija religijskih znanosti ovoga učilišta (magistar religiologije) imaju potrebne kompetencije za izvođenje predmeta etika te etika i kultura. Molimo Vas da razmotrite našu primjedbu i argumente te prihvatite naš prijedlog da predmete etika te etika i kultura predaju magistri religiologije. S poštovanjem, prof. dr. sc. Ivan Šestak, Dekan FFDI (FFRZ) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
258 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti PRAVILNIK, Članak 9. Na popis zvanja potrebnih za rad na radnom mjestu nastavnika u srednjim školama iz predmeta RAČUNALSTVO (u sljedećim programima članka 9: Likovna umjetnost, Dizajner unutrašnje arhitekture, Grafički dizajner, Dizajner odjeće, Dizajner tekstila, Modni stilist), predlažemo da se uvrsti zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz uvjet da osoba ima ili stekne pedagoške kompetencije (sukladno čl. 105, st. 7 i st. 14 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14). Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za navedena radna mjesta, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Studijski programi navedenih studija, s detaljnim popisom i opisom svih predmeta, dostupni su na mrežnim stranicama Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku http://www.ffos.unios.hr/infoznanosti/studijski-programi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
259 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti PRAVILNIK, Strukovne škole Na popis zvanja potrebnih za rad na radnom mjestu nastavnika u srednjim strukovnim školama iz predmeta informatika i računalstvo (9. Obrazovni sektor ekonomija, trgovina i poslovna administracija, predmet INFORMATIKA, 10. Obrazovni sektor turizam i ugostiteljstvo, predmet RAČUNALSTVO za zanimanja Hotelijersko-turistički tehničar, Turističko-hotelijerski komercijalist, Konobar, Kuhar, Slastičar), nužno je uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz uvjet da osoba ima ili stekne pedagoške kompetencije (sukladno čl. 105, st. 7 i st. 14 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14). Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za navedena radna mjesta, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Studijski programi navedenih studija, s detaljnim popisom i opisom svih predmeta, dostupni su na mrežnim stranicama Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku http://www.ffos.unios.hr/infoznanosti/studijski-programi Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet u Osijeku Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
260 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti Članak 6., 11) informatika: Na popis zvanja potrebnih za rad na radnom mjestu nastavnika u srednjim školama (gimnazije, strukovne i umjetničke škole) iz predmeta INFORMATIKA (članak 6., stavak 11.), nužno je uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz uvjet da osoba ima ili stekne pedagoške kompetencije (sukladno čl. 105, st. 7 i st. 14 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14). Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto nastavnika informatike, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Studijski programi navedenih studija, s detaljnim popisom i opisom svih predmeta, dostupni su na mrežnim stranicama Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku http://www.ffos.unios.hr/infoznanosti/studijski-programi Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet u Osijeku Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
261 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti Članak 5., 14. Informatika Na popis zvanja potrebnih za rad na radnom mjestu učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi iz predmeta INFORMATIKA (sukladno čl. 105., st. 6., točke b) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, nužno je uvrstiti i zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz dokaz o položenoj Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičkoj izobrazbi. Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije, te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja informatike, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Studijski programi navedenih studija, s detaljnim popisom i opisom svih predmeta, dostupni su na mrežnim stranicama Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku http://www.ffos.unios.hr/infoznanosti/studijski-programi Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet u Osijeku Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
262 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti PRAVILNIK, Članak 8. Na popis zvanja potrebnih za rad u knjižnicama srednjih škola (školski knjižničar/knjižničarka) nužno je uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije te zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije. Studenti koji završe preddiplomski studij Informatologije i diplomski studij Informatologije ili dvopredmetni diplomski studij Informatoglogije i informacijske tehnologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u potpunosti su obrazovani za rad u školskoj knjižnici te imaju potrebne formalne uvjete (najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva) propisane Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Kada su u pitanju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije koje su potrebne za rad u školskoj knjižnici (sukladno čl. 105., st. 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14), studenti koji imaju završenu Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičku izobrazbu to dokazuju zasebnim dokumentom izdanim od strane Filozofskog fakulteta u Osijeku ili neke druge ustanove u kojoj su stekli takve kompetencije. Studijski programi navedenih studija, s detaljnim popisom i opisom svih predmeta, dostupni su na mrežnim stranicama Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku http://www.ffos.unios.hr/infoznanosti/studijski-programi Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet u Osijeku Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
263 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti Članak 5., 24. Likovna kultura Na popis zvanja potrebnih za rad u knjižnicama osnovnih škola (stručni suradnik knjižničar) nužno je uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije te zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije. Studenti koji završe preddiplomski studij Informatologije i diplomski studij Informatologije ili dvopredmetni diplomski studij Informatoglogije i informacijske tehnologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u potpunosti su obrazovani za rad u školskoj knjižnici te imaju potrebne formalne uvjete (najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva) propisane Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Kada su u pitanju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije koje su potrebne za rad u školskoj knjižnici (sukladno čl. 105., st. 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14), studenti koji imaju završenu Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičku izobrazbu to dokazuju zasebnim dokumentom izdanim od strane Filozofskog fakulteta u Osijeku ili neke druge ustanove u kojoj su stekli takve kompetencije. Studijski programi navedenih studija, s detaljnim popisom i opisom svih predmeta, dostupni su na mrežnim stranicama Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku http://www.ffos.unios.hr/infoznanosti/studijski-programi Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet u Osijeku Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
264 Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRAVILNIK SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Ivana Lučića 3 10000 Zagreb Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta otvorilo je 25. siječnja 2016. na portalu e-Savjetovanja javnu raspravu o Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Vijeće Filozofskoga fakulteta raspravljalo je o Nacrtu Pravilnika na svojoj sjednici od 18. veljače 2016. te na osnovi očitovanja pojedinih odsjeka podnosi sljedeći ZAHTJEV Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu dolazi u javnu raspravu u trenutku kada su okolnosti u hrvatskome znanstveno-istraživačkom i obrazovnom prostoru znatno izmijenjene i to (i) stupanjem na snagu nekoliko novih zakona; (ii) dovršetkom ciklusa vanjskoga vrjednovanja visokih učilišta te (iii) provođenjem bitnih reformi obrazovnoga sustava. Iz Nacrta Pravilnika razvidno je da se velik dio odredaba Nacrta Pravilnika odnosi i na discipline koje se proučavaju i poučavaju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, ustanovi s najduljom tradicijom znanstveno-istraživačkoga i nastavnoga rada u Republici Hrvatskoj. Od ukupno 24 osnovnoškolska predmeta te 27 srednjoškolskih predmeta koji se navode u Nacrtu Pravilnika njih 15, odnosno 17 predmetom su sveučilišnih studija i znanstvenih istraživanja na 23 odsjeka Filozofskoga fakulteta. Budući da je u proteklome razdoblju nemjerljivo porastao broj raznovrsnih studijskih programa koji iz različitih perspektiva, ponajviše interdisciplinarno, sagledavaju pojedina područja i predmete, očekivane su i intencije nositelja studijskih programa da se za različite vrste sveučilišnoga obrazovanja osiguraju što bolje prilike na tržištu rada. Takva raznolikost i brojnost programa, dobrodošla je s gledišta napretka u istraživanjima ili u dijalogu među disciplinama, ali ne smije dovesti do neravnoteže u tradicionalno kvalitetno ustrojenim studijima koji već desetljećima obrazuju nastavnike za pojedine predmete u osnovnoj i srednjoj školi. Filozofski fakultet, na temelju jednoglasne odluke Fakultetskoga vijeća, iskazuje podršku svim zahtjevima iznesenim i obrazloženim u očitovanjima odsjeka Filozofskoga fakulteta o Nacrtu Pravilnika koja su i objavljena na mrežnoj stranici e-Savjetovanja u okviru javne rasprave. Pojedine odredbe Nacrta Pravilnika neprihvatljive su iz sljedećih razloga: 1) Zakonsko-pravni razlozi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Pritom se, međutim, podrazumijeva da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja sljedećih zakonskih i pravnih odredaba i sukladnosti s njima: - U članku 105., stavku 7. Zakona o odgoju i obrazovanju propisuje se: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ - Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009.) meritorno se utvrđuju posebnost i razdvojenost pojedinih disciplina, primjerice filozofije kao znanstvenoga polja u odnosu na druga polja u području društvenih i humanističkih znanosti, etike kao znanstvene grane u polju filozofije ili kroatistike kao znanstvene grane znanstvenoga polja filologije u odnosu na druge znanstvene grane u istome području, što je temelj za izvođenje i akreditaciju sveučilišnih studijskih programa. 2) Znanstveno-istraživački i nastavni razlozi Nije prihvatljivo da diplomirani učitelji i magistri osnovnoga obrazovanja s pojačanim programom iz određenih/odabranih predmeta poučavaju u višim razredima osnovne škole jer nemaju dovoljno stručnih znanja i nisu kvalificirani za izvođenje pojedinih predmeta. Stručnost u pojedinome predmetu pretpostavlja završetak odgovarajućega sveučilišnog studija koji sadržajem i opsegom ima jasno definiranu jezgru struke/predmeta u odgovarajućem znanstvenom području i polju. Takav studij izvodi se u jedinstvu znanstveno-istraživačkoga i nastavnoga rada odgovarajućega broja nastavnika izabranih u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenim područjima, poljima i granama za koji je matična ustanova nadležna, sukladno Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009.) Naprotiv, studiji koji su pretežito interdisciplinarno ustrojeni svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu sukladni ni istovrsni studijskim programima s jasno utvrđenom – sadržajem i opsegom – jezgrom struke te se ne mogu komutativno koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave u pojedinim predmetima. 3) Nekonzistentnost Nacrta Nekonzistentnost Nacrta očituje se u pogrešno navedenim akademskim nazivima i u nepotpunim popisima akademskih naziva te odgovarajućih temeljenih studijskih programa pri čemu svakom predmetu vrlo često ne odgovara njegova referentna znanstvena disciplina. S obzirom na velik broj pogrešaka i propusta u Nacrtu Pravilnika uočenih u segmentima koji se odnose na poučavanje predmeta, npr. Hrvatski jezik, Engleski jezik, Ruski jezik, Likovna kultura, Informatika, Filozofija, Etika, razvidno je da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH prilikom sastavljanja predloženoga Nacrta Pravilnika nije konzultiralo odgovarajuće sveučilišne sastavnice koje provode studijske programe koji se u Nacrtu Pravilnika navode. Kao zainteresiran dionik s najvećim brojem studijskih programa za predmete koji su navedeni u nacrtu Pravilnika, izražavamo žaljenje što Ministarstvo nije zatražilo mišljenje akademske zajednice jer se time mogao izbjeći niz netočnih i nepotpunih informacija te neprihvatljivih prijedloga. Uostalom, Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata u čl. VI. predviđa takvu mogućnost pa smatramo propustom to što ju Ministarstvo nije iskoristilo. Zaključak i zahtjev Iako uvažavamo potrebu donošenja pravilnika u području odgovarajućih zvanja nastavnika i učitelja, s obzirom na navedene primjedbe te osobito imajući u vidu vrlo bitne aktualne reformske procese u području obrazovanja, zahtijevamo od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da odgodi donošenje Pravilnika, razmotri primjedbe i prihvati prijedloge Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao najsnažnijega i najzastupljenijega dionika u obrazovanju nastavnika za predmetnu nastavu u osnovnoj i srednjoj školi. To bi omogućilo kvalitetniju pripremu Nacrta Pravilnika, izmjenu postojećih neopravdanih prijedloga, doradu nekonzistentnih i ispravak netočnih navoda u Nacrtu. I konačno, takav izmijenjeni i dorađeni Pravilnik bio bi usklađen s recentnim zakonskim propisima te bi pratio tijek reformi, a na dobro cjelokupnoga hrvatskog obrazovnog sustava. U Zagrebu 25. veljače 2016. DEKAN Prof. dr. sc. Vlatko Previšić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
265 Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci Članak 6., 5555) filozofija: Javljamo se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Spomenuti dokument razmotrili smo na Vijeću Odsjeka u srijedu 3. veljače 2016. godine. Jednoglasno smo zaključili da su kriteriji neprimjereni u vezi s uvjetima koji se postavljaju za nastavnike filozofije i etike. Naše je mišljenje da i jedan i drugi predmet zahtijevaju strogu filozofsku edukaciju i pripremu, upravo takvu kakvu je moguće dobiti isključivo na studijima filozofije. Pored toga, valja naglasiti da diplomiranih magistara edukacije filozofije ima u sasvim dovoljnom broju za zadovoljavanje potreba ustanove. Nadamo se izmjeni sporne stavke Nacrta Pravilnika. Ispred Odsjeka Prof. dr. sc. Elvio Baccarini Pročelnik Odsjeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
266 Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Javljamo se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Spomenuti dokument razmotrili smo na Vijeću Odsjeka u srijedu 3. veljače 2016. godine. Jednoglasno smo zaključili da su kriteriji neprimjereni u vezi s uvjetima koji se postavljaju za nastavnike filozofije i etike. Naše je mišljenje da i jedan i drugi predmet zahtijevaju strogu filozofsku edukaciju i pripremu, upravo takvu kakvu je moguće dobiti isključivo na studijima filozofije. Pored toga, valja naglasiti da diplomiranih magistara edukacije filozofije ima u sasvim dovoljnom broju za zadovoljavanje potreba ustanove. Nadamo se izmjeni sporne stavke Nacrta Pravilnika. Ispred Odsjeka Prof. dr. sc. Elvio Baccarini Pročelnik Odsjeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
267 Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci Članak 6., 3) etika: Javljamo se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Spomenuti dokument razmotrili smo na Vijeću Odsjeka u srijedu 3. veljače 2016. godine. Jednoglasno smo zaključili da su kriteriji neprimjereni u vezi s uvjetima koji se postavljaju za nastavnike filozofije i etike. Naše je mišljenje da i jedan i drugi predmet zahtijevaju strogu filozofsku edukaciju i pripremu, upravo takvu kakvu je moguće dobiti isključivo na studijima filozofije. Pored toga, valja naglasiti da diplomiranih magistara edukacije filozofije ima u sasvim dovoljnom broju za zadovoljavanje potreba ustanove. Nadamo se izmjeni sporne stavke Nacrta Pravilnika. Ispred Odsjeka Prof. dr. sc. Elvio Baccarini Pročelnik Odsjeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
268 Florijan Mihaljević PRAVILNIK Poštovani, čitajući ovaj prijedlog pravilnika naišao sam na jednu bitnu ne usklađenost sa samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Točnije, radi se o velikom propustu gdje se selektivno uzimaju dijelovi članaka navedenog Zakona, i propuštaju slučajno ili namjerno uvrstiti članci u potpunosti. Kako bi se ispravili uočeni nedostaci, u nastavku citiram članak Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U članku 105. navedenog Zakona stoji: (6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. (7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije. (8) Poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Iz navedenog je vidljivo kako su u Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu selektivno odabrane samo određene vrste studija, dok se ostale zanemaruju. Temeljem ovih članaka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi daje se mogućnost da radni odnos zasnuje i osoba koja je završila preddiplomski stručni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće struke. S druge strane, čitajući ovaj Nacrt pravilnika koji ni u jednom članku ne spominje stručni studij i specijalistički diplomski struučni studij, pa vas molim da to ispravite, kako se i dalje ne bi diskriminirale osobe koje su završile preddiplomske stručne studije i specijalističke diplomske stručne studije. Osim toga kako bi Nacrt, a kasnije i Pravilnik bio usklađen sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Apeliram tim više, što se kroz cijeli nacrt pozivate na Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a u ključnim dijelovima nacrta propuštate uvrstiti ovako važne dijelove članaka koji su njihov sastavni dio! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
269 Florijan Mihaljević Članak 5., 1. Hrvatski jezik Poštovani, čitajući ovaj prijedlog pravilnika naišao sam na jednu bitnu ne usklađenost sa samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Točnije, radi se o velikom propustu gdje se selektivno uzimaju dijelovi članaka navedenog Zakona, i propuštaju slučajno ili namjerno uvrstiti članci u potpunosti. Kako bi se ispravili uočeni nedostaci, u nastavku citiram članak Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U članku 105. navedenog Zakona stoji: (6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. (7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije. (8) Poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Iz navedenog je vidljivo kako su u Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu selektivno odabrane samo određene vrste studija, dok se ostale zanemaruju. Temeljem ovih članaka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi daje se mogućnost da radni odnos zasnuje i osoba koja je završila preddiplomski stručni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće struke. S druge strane, čitajući ovaj Nacrt pravilnika koji ni u jednom članku ne spominje stručni studij i specijalistički diplomski struučni studij, pa vas molim da to ispravite, kako se i dalje ne bi diskriminirale osobe koje su završile preddiplomske stručne studije i specijalističke diplomske stručne studije. Osim toga kako bi Nacrt, a kasnije i Pravilnik bio usklađen sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Apeliram tim više, što se kroz cijeli nacrt pozivate na Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a u ključnim dijelovima nacrta propuštate uvrstiti ovako važne dijelove članaka koji su njihov sastavni dio! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
270 Florijan Mihaljević Članak 5., 1. Hrvatski jezik Poštovani, čitajući ovaj prijedlog Pravilnika naišao sam na jednu bitnu ne usklađenost sa samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Točnije, radi se o velikom propustu gdje se selektivno uzimaju dijelovi članaka navedenog Zakona, i propuštaju slučajno ili namjerno uvrstiti članci u potpunosti. Kako bi se ispravili uočeni nedostaci, u nastavku citiram članak Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U članku 105. navedenog Zakona stoji: (6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. (7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije. (8) Poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Iz navedenog je vidljivo kako su u Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu selektivno odabrane samo određene vrste studija, dok se ostale zanemaruju. Temeljem ovih članaka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi daje se mogućnost da radni odnos zasnuje i osoba koja je završila preddiplomski stručni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće struke. S druge strane, čitajući ovaj Nacrt pravilnika koji ni u jednom članku ne spominje stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, pa vas molim da to ispravite, kako se i dalje ne bi diskriminirale osobe koje su završile preddiplomske stručne studije i specijalističke diplomske stručne studije. Osim toga kako bi Nacrt, a kasnije i Pravilnik bio usklađen sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Apeliram tim više, što se kroz cijeli nacrt pozivate na Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a u ključnim dijelovima nacrta propuštate uvrstiti ovako važne dijelove članaka koji su njihov sastavni dio! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
271 Frane Gregov Članak 5., 21. Tehnička kultura Smatram da diplomirani inženjeri prometa mogu predavati u osnovnoj školi tehničku kulturu, fiziku i matematiku, te u srednjoj strukovnoj školi fiziku, te naravno sve vrste pometnih predmeta (što nitko ne osporava). Hvala! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
272 Glazbena škola Alberta Štrige Križevci PRAVILNIK u čl.5, br. 23a - Glazbena kultura, smatramo da diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom glazbene kulture nema ni približne kompetencije profesora glazbene kulture/magistra glazbene pedagogije/magistra glazbene teorije/magistra muzikologije. čl. 9 - GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE - u osnovnim plesnim školama t.9 - klavir t.10 - korepeticija - predlažemo dodati - magistar muzike - čembalist/profesor čembala ( na studiju isti program klavira kao orguljaš! ) t.12 - glazbena umjetnost - dodati: magistar muzikologije/profesor muzikologije OSNOVNE GLAZBENE ŠKOLE t.1 - dodati: magistar muzikologije/profesor muzikologije t.8 - gitara - izbaciti : magistar muzike - kontrabas/akademski muzičar kontrabasist t 19 - harmonika : dodati magistar muzike ( bilo koji smjer ) uz uvjet završene srednje škole glavni predmet - harmonika t. 20 - tambure - kod svih bi trebalo biti navedeno: "koji je imao tambure kao predmet u sklopu studija najmanje dvije godine" - treba dodati : s obaveznom završenom srednjom školom ( završetak 2008. i kasnije ) - glavni predmet Tambure t.21 - skupno muziciranje - orekstar , dodati ( i tamburaški orkestri postoje u školama!) - uvjeti kao za nastavnika tambure t.22 - korepeticija - dodati: dirigent, čembalist SREDNJE PLESNE ŠKOLE t 14 - dodati magistar/profesor čembala t 27 - dodati magistar/profesor dirigent, orguljaš, čembalist SREDNJE GLAZBENE ŠKOLE t1 - predmet Glazbena umjetnost nije u nastavnom planu i programu t28 - predmet Harmonika - dodati magistar muzike ( bilo koji smjer) s uvjetom završene srednje škole harmonike - za zaposlene u srednjim školama do 1998.g. t 29 - predmet Tambure - kod svih bi trebalo biti navedeno: "koji je imao tambure kao predmet u sklopu studija najmanje dvije godine" - treba dodati : s obaveznom završenom srednjom školom ( završetak 2008. i kasnije ) - glavni predmet Tambure t 31. - skupno muziciranje - treba dodati : ORKESTAR - magistar/profesor glazbe gudač, duhač, harmonikaš - ovisno o vrsti orkestra i za tamburaški orkestar - uvjeti kao za nastavnika tambure t 33 - korepeticija - dodati magistar/profesor čembala Glazbena škola Alberta Štrige Križevci Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
273 Glazbena škola Frana Lhotke PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Predlagač ovoga pravilnika, najblaže rečeno nije dobro upućen u odgojno-obrazovni proces u umjetničkim školama. Na sličan način doneseno je niz zakona i pravilnika za koje nam danas trebaju posebne zajedničke stručne komisije za tumačenje istih.Tako danas svaka škola u Hrvatskoj te iste zakone i pravilnike tumači na svoj način. Primjera je mnogo!!!!! Moj prijedlog je da se produži rok za savjetovanje, organiziraju stručna vijeće po pojedinim područjima zanimanja i sastavi prijedlog Pravilnika koji neće biti pun između ostalog "copy-paste" pogrešaka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
274 Glazbena škola Slavonski Brod PRAVILNIK, Članak 9. Poštovane kolege, javljam se u svezi članka 9. koji se odnosi na glazbene i plesne škole. Dano je puno dobrih sugestija, ali je isto tako i proliveno dosta bespotrebne žuči. Nije mi jasno zašto se "glođemo" umjesto da zbijemo redove i napokon se predstavimo javnosti kao profesionalci i složna grupacija? Svakako treba srediti nazive, titule i zvanja te korigirati netočno navedene akademske nazive i izbaciti nepotpune nazive (npr. magistar muzike bez specifikacije završenog studija). Dva komentara su me se osobito dojmila - jedan je od gospođe Sanje Kiš Žuvela, a drugi od Glazbenog učilišta Elly Bašić. U našoj struci je puno različitih zanimanja, a opet vrlo sličnih. Imati znanje i znati ga prenijeti učenicima je vrlo zanimljiva kategorija o kojoj bi se svašta moglo reći. Znam da nisu svi teoretski odsjeci jednako teški, ali znam da nisu ni svi studenti jednako sposobni i motivirani. Zbog toga mi se izuzetno sviđa prijedlog gospođe Kiš Žuvela i stupnjevanje koje je ona navela u tom prijedlogu. Nitko ne umanjuje znanje i vrijednost jednog magistra muzike - kompozitora, dirigenta ili teorije glazbe, ali stvarnost se ne može gledati iz kuta Zagreba i velikih gradova. Zašto to govorim? Ravnatelj sam SGŠ u gradu koji je šesti po veličini u RH. Redovno, svakih pet mjeseci (strogo po Zakonu), raspisujem natječaj za teoretske predmete. Nikada mi se nije javio niti jedan dirigent, niti jedan kompozitor, a profesori teoretskih predmeta se ponekad jave, ali čisto informativno jer očekuju bolje mjesto u nekom većem gradu. Mi u manjim sredinama smo sretni ako nam se jave profesori glazbene kulture odnosno mag. glazbene pedagogije i moram priznati da među njima ima sjajnih ljudi sa ogromnim znanjem i odličnim rezultatima. Tragedija je u tome što ti ljudi ne mogu ostvariti radni odnos na neodređeno vrijeme jer ne udovoljavaju sadašnjem Pravilniku o vrsti stručne spreme koji je još uvijek na snazi. Problem je i sa instrumentima tipa gitare i harmonike gdje se upisuje jako mali broj studenata na Muzičke akademije. Mi u "provinciji" smo presretni ako možemo u osnovnoškolskom obrazovaju dobiti magistra muzike bilo kojeg teoretskog smjera sa završenom srednjom glazbenom školom harmonike ili gitare. Mislim da tu ideju svako treba podržati jer već sada u Slavoniji nam nedostaje dvadesetak profesora gitare. Svakako treba navesti da je profil akademskog muzičara kontrabasiste odnosno magistra muzike - kontrabas zalutao o OGŠ pod točkom br, 8 GITARA. Što se tiče TAMBURE koja je napravila veliki pomak u zadnjih dvadesetak godina, svakako treba napraviti stupnjevanje i prvenstveno dati prednost magistrima muzike bilo kojeg teoretskog smjera sa završenom SGŠ tambure, a tek onda prof. glazbene kulture/mag. glazbene pedagogije koji su imali tamburu u toku studija. Dodatnih prijedloga i ideja ima još, ali se neću ponavljati jer su mnogi kolege o tome već dovoljno rekli. Nadam se da je ovo dobar put da napokon napravimo reda u svojoj struci na zadovoljstvo svih nas, a najviše na zadovoljstvo onih koji su svoj život posvetili glazbi i prenošenju svog znanja novim generacijama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
275 Glazbena škola Slavonski Brod PRAVILNIK Poštovane kolege, javljam se u svezi članka 9. koji se odnosi na glazbene i plesne škole. Dano je puno dobrih sugestija, ali je isto tako i proliveno dosta bespotrebne žuči. Nije mi jasno zašto se "glođemo" umjesto da zbijemo redove i napokon se predstavimo javnosti kao profesionalci i složna grupacija? Svakako treba srediti nazive, titule i zvanja te korigirati netočno navedene akademske nazive i izbaciti nepotpune nazive (npr. magistar muzike bez specifikacije završenog studija). Dva komentara su me se osobito dojmila - jedan je od gospođe Sanje Kiš Žuvela, a drugi od Glazbenog učilišta Elly Bašić. U našoj struci je puno različitih zanimanja, a opet vrlo sličnih. Imati znanje i znati ga prenijeti učenicima je vrlo zanimljiva kategorija o kojoj bi se svašta moglo reći. Znam da nisu svi teoretski odsjeci jednako teški, ali znam da nisu ni svi studenti jednako sposobni i motivirani. Zbog toga mi se izuzetno sviđa prijedlog gospođe Kiš Žuvela i stupnjevanje koje je ona navela u tom prijedlogu. Nitko ne umanjuje znanje i vrijednost jednog magistra muzike - kompozitora, dirigenta ili teorije glazbe, ali stvarnost se ne može gledati iz kuta Zagreba i velikih gradova. Zašto to govorim? Ravnatelj sam SGŠ u gradu koji je šesti po veličini u RH. Redovno, svakih pet mjeseci (strogo po Zakonu), raspisujem natječaj za teoretske predmete. Nikada mi se nije javio niti jedan dirigent, niti jedan kompozitor, a profesori teoretskih predmeta se ponekad jave, ali čisto informativno jer očekuju bolje mjesto u nekom većem gradu. Mi u manjim sredinama smo sretni ako nam se jave profesori glazbene kulture odnosno mag. glazbene pedagogije i moram priznati da među njima ima sjajnih ljudi sa ogromnim znanjem i odličnim rezultatima. Tragedija je u tome što ti ljudi ne mogu ostvariti radni odnos na neodređeno vrijeme jer ne udovoljavaju sadašnjem Pravilniku o vrsti stručne spreme koji je još uvijek na snazi. Problem je i sa instrumentima tipa gitare i harmonike gdje se upisuje jako mali broj studenata na Muzičke akademije. Mi u "provinciji" smo presretni ako možemo u osnovnoškolskom obrazovaju dobiti magistra muzike bilo kojeg teoretskog smjera sa završenom srednjom glazbenom školom harmonike ili gitare. Mislim da tu ideju svako treba podržati jer već sada u Slavoniji nam nedostaje dvadesetak profesora gitare. Svakako treba navesti da je profil akademskog muzičara kontrabasiste odnosno magistra muzike - kontrabas zalutao o OGŠ pod točkom br, 8 GITARA. Što se tiče TAMBURE koja je napravila veliki pomak u zadnjih dvadesetak godina, svakako treba napraviti stupnjevanje i prvenstveno dati prednost magistrima muzike bilo kojeg teoretskog smjera sa završenom SGŠ tambure, a tek onda prof. glazbene kulture/mag. glazbene pedagogije koji su imali tamburu u toku studija. Dodatnih prijedloga i ideja ima još, ali se neću ponavljati jer su mnogi kolege o tome već dovoljno rekli. Nadam se da je ovo dobar put da napokon napravimo reda u svojoj struci na zadovoljstvo svih nas, a najviše na zadovoljstvo onih koji su svoj život posvetili glazbi i prenošenju svog znanja novim generacijama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
276 Goran Grubić Članak 5., 21. Tehnička kultura Puno inženjera tehničke struke položilo je ili upisalo pedagoško obrazovanje. Postoje ljudi koji imaju sklopljene ugovore o radu uz uvjet da polože pedagošku grupu predmeta. Trebalo bi ostaviti diplomirane inženjere tehničkih struka ili barem staviti u prelazne odredbe da oni koji su položili ili upisali pedagoške kompetencije do stupanja novog Pravilnika na snagu, imaju pravo zapošljavanja na radno mjesto učitelja tehničke kulture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
277 Goran Hajdin Članak 6., 11) informatika: Iz članka 6. stavak 11) Informatika trebalo bi izbaciti: profesor politehnike, profesor PTO te profesor fizike i politehnike. Navedena zvanja nisu primarno vezana uz studij informatike. Ovim pravilnikom ne daje se prednost pri zapošljavanju najkvalificiranijem kadru za izvođenje nastave informatike – osobama koje danas završavaju studijske programe sa zvanjem magistra/magistar edukacije informatike. Pravilnikom se ne zahtjeva da osobe koje nisu završile nastavnička usmjerenja informatičkih studijskih programa obavezno moraju u sklopu PPDMOa završiti METODIKU NASTAVE INFORMATIKE, a informatika ima svoju predmetnu metodiku! Nejasno je zašto se profesorima/magistrama/magistrima informatologije ne dozvoljava izvođenje nastave informatike u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama. Ili netko jest osposobljen za izvođenje nastave informatike ili nije. Dozvoljavanjem ulaska širokog spektra zvanja u područje nastave informatike destimuliraju se nastavnici/profesori/magistre/magistri edukacije informatike. Ukoliko se želi omogućiti većem broju zvanja pristup zapošljavanju u području nastave informatike u najmanju ruku trebalo bi definirati kriterije i prioritete zapošljavanja. Primjerice, magistra/magistar edukacije informatike i netko manje stručan u nastavi informatike ne smiju biti stavljeni u ravnopravni položaj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
278 Goran Hajdin Članak 5., 14. Informatika Iz Članka 5. stavak "14. Informatika" točka a) potrebno je izbaciti: profesor politehnike, diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika, magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) te zanemariti sve komentare koji predlažu dodavanje različitih tehničkih i drugih usmjerenja koja nisu informatika jer NISU završili studij odgovarajućeg predmeta. Analizom pojedinih studijskih programa koji se provode na učiteljskim fakultetima koji obrazuju magistre primarnog obrazovanja s modulom informatika razvidno je da navedeni magistri imaju svega 38 ECTS-a unutar struke ("informatičkih predmeta") što je daleko ispod minimalnih kompetencija. Ukoliko se prihvate komentari koji upućuju na dodavanje tehničke struke (i slični) u područje informatike dodatno će se smanjiti kvaliteta nastavnog procesa. U sklopu točke b) trebalo bi definirati da za izvođenje nastave informatike nastavnici u sklopu PPDMO moraju položiti METODIKU NASTAVE INFORMATIKE. Vezano uz točku c) mišljenja sam da osobama koje su završile samo prvostupničku razinu ne bi smjelo biti omogućeno trajno zapošljavanje u sustavu na neodređeno vrijeme. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
279 Goran Matoš PRAVILNIK Želio bih ovom prilikom upozoriti na (ne)namjeran propust izmještanja profesora informatologije sa tzv. a) liste na listu b) učitelja koji mogu predavati informatiku u osnovnim školama. Kao prvo, ne vidim razlog da se profesori informatologije maknu s osnovne liste na kojoj su izrijekom od 1996. godine. Drugo, sukladno multidisciplinarnosti koju bi informatika u obrazovanju trebala podupirati te sve više biti spona (ako ne i osnova) između različitih obrazovnih područja zašto se onda s liste isključuju stručnjaci koji u biti svog fakultetskog obrazovanja imaju načine prikupljanja, obrade, izlaganja i pohrane raznih vidova informacija? Spomenut ću ovdje nastavne sadržaje koji se kroz studij obrađuju od programiranja, algoritama i strukture podataka, projektiranja baza podataka, do računalne logike i računalnih mreža kao i mnoga druga područja koja su više nego dovoljna za nastavni sadržaj predviđen u osnovnoškolskom obrazovanju kao i općenito iznimno kvalitetan rad u osnovnoj školi! Iz osobnog iskustva moram spomenuti da se profesori informatologije jako dobro snalaze u razrednom okruženju, ponekad čak i bolje od profesora matematike i informatike, a vjerojatno stručnije od učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom informatike koji prema novom prijedlogu imaju prednost! Ovime želim doprinijeti kvalitetnijoj raspravi tim više što će prema smjernicama nadolazeće reforme trebati duplo više učitelja informatike nego što ih je sada kako bi kvalitetno pokrili program obrazovanja. Kako se danas ionako mali broj ljudi odlučuje za predavanje informatike u školama, a mlađima je to „odskočna daska“ za unosniji informatički posao, ovim se prijedlogom dezavuiraju ljudi koji imaju i znanje ali i pedagoške kompetencije, a mnogi od njih su i stručnjaci u Microsoftu, Cisco-u, SRCU, CARNetu te na visokim pozicijama u IT kompanijama u svijetu. Kao kuriozitet spomenuo bih da je i današnji rektor Sveučilišta u Zagrebu, dr. Boras, bio jedan od profesora na Katedri za informatologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu! Nadam se da će netko razmotriti gore napisano! Zahvaljujem! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
280 Goran Milaković Članak 6., 5555) filozofija: Poštovani, prijedlog prema kojemu se odgovarajućim obrazovanjem za izvođenje nastave filozofije smatraju sve navedene studijske grupe iz članka 6. stavka 5 ovog Nacrta Pravilnika, osim filozofije, prijesna je glupost. Kompetencije koje diplomirani teolozi ili kroatolozi imaju za izvođenje nastave filozofije onemogućuju izvođenje nastave filozofije. S obzirom da je etika fundamentalna filozofijska disciplina, isto važi za stavke 3. i 4. spomenutog članka. Predlagač je etiku slobodan smatrati ideološkim pitanjem, što ovakvim Nacrtom Pravilnika i čini, sve dok na umu ima da je ideologija uvijek na neki način u opoziciji spram istine.Također, nije posve jasno zašto se javnom raspravom naziva situacija u kojoj nam Predlagač de facto govori da smo budale a mi tvrdimo suprotno. S poštovanjem, Goran Milaković, student filozofije i sociologije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
281 Goran Pintarić Članak 5., 15. Fizika Poštovani, uvidom u Nacrt Pravilnika nedostaje zvanje prof. fizike i tehničke kulture s informatikom. Visoku stručnu spremu i zvanje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom steklo je nekoliko stotina kolega na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Molim, nadopunite Pravilnik ovim zvanjem na mjestima: fizika OŠ, fizika SŠ, tehnička kultura OŠ, informatika OŠ, informatika SŠ! U svakom slučaju, čestitam na kreiranju pravilnika koji ima više mjesta za ispravak od postojećeg. Goran Pintarić, Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
282 Gordana Divić Članak 5., 15. Fizika Također fali i profesor matematike i fizike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
283 Gordana Radić Labinjan Članak 6., 6) fizika: profesor matematike i fizike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
284 Gordana Radić Labinjan Članak 5., 15. Fizika Poštovani, nedostaje zvanje profesor matematike i fizike, a svakako i profesor fizike (umjesto profesor matematike) te profesor fizike i politehnike. Potrebno je izvršiti nadopunu i izmjenu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
285 Graditljska, prirodoslovna i rudarska škola PRAVILNIK KEMIJA / BIOLOGIJA / MIKROBIOLOGIJA Na 19.str. pod predmetom BIOLOGIJA je lijepo navedeno da mag. educ. biol. i kem. može predavati taj predmet u gimnazijama i stručnim školama, dok pod predmetom KEMIJA nije navedeno. Nadalje, ako je novo "imenovanje" titula uvršteno pod biologijom, trebalo bi biti uvršteno svugdje gdje priše samo prof. biologije, samo prof. kemije i prof. biol. i kem. kao npr. u prehrambenim tehničarima pod SVIM navedenim vrstama kemija. Pod predmetom BIOKEMIJA kod preh. tehničara nije naveden profil prof. biologije, što smatram da bi svakako trebao biti naveden kao i mag.educ.biol. i kem. (ako nije naveden). Također pod predmetom MIKROBIOLOGIJA nedostaje mag.educ. biol. i kem. Kod KEMIJSKIH I EKOLOŠKIH tehničara također nije naveden profil mag.educ. biol. i kem., te u KEM.LABORATORIJU na području ekologija- opet nema mag.educ. biol. i kem. Negdje zna pisati "bilo koji dvopredmetni studij" što je ok... ali su navedeni opet samo profesori... kao npr. pod općomi anorganskom kemijom, organskom kemijom, pa pod predmetom ispitivanje materijala. Tu su i smjerovi kao što su: PROIZVOĐAČ STAKLA I PROIZVOĐAČ GUME. Prof. kemije kao profil predavača piše 2puta, i opet nema mag.educ. biol. i kem., a imaju i predmet Kemija s vježbama gdje također ne piše. 1. Kod prehrambenog tehničara u predmetima Primijenjena kemija, Račun u struci i Biokemije treba još dopisati za kadrovske uvjete i prof. kemije, dipl. ing. kemije, prof. biologije i kemije te prof. fizike i kemije. 2. Kod tehničara nutricionista u predmetima Humana fiziologija, Ekologija i Botanika treba dodati još i prof. biologije i kemije; nadalje, primijetio sam da u predmetima Zaštita na radu, higijena i sanitacija, Tehnologija vode te Ekološka proizvodnja hrane piše za kadrovski uvjet i prof. kemije. Smatram da se onda treba dodati i dipl. ing. kemije te prof. biologije i kemije. Primjedba da kod prehrambenih tehničara fali diplomirani inženjer kemije. Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije EKOLOŠKI TEHNIČAR predmet JEDINIČNE OPERACIJE- dopuniti s dipl.inz. prehrambene tehnologije i magistar injženjer prehrambenog inženjerstva (ako sam dobro napisala, tako piše u istom kurikulumu kod drugih predmeta, gdje može predavati) predmet MIKROBIOLOGIJA -dopuniti s dipl.inz. prehrambene tehnologije i magistar injženjer prehrambenog inženjerstva TEHNIČAR ZA LOGISTIKU I ŠPEDICIJU predmet POZNAVANJE ROBE -dopuniti s dipl.inz. prehrambene tehnologije i magistar injženjer prehrambenog inženjerstva POMOĆNI KUHAR- predmet HIGIJENA -dopuniti s dipl.inz. prehrambene tehnologije i magistar injženjer prehrambenog inženjerstva TURISTIČKO - HOTELIJERSKI KOMERCIJALIST KONOBAR KUHAR SLASTIČAR u tim smjerovima kod predmeta KUHARSTVO uopće nema prehrambeni inženjer već su samo ekonomisti i VKV kuhari Osnovna škola Priroda – obavezno dodati prof. biologije i prof. biologije i kemije (naveden samo učiteljski smjer s pojačanim prirodoslovljem) Gimnazija Kemija – dodati prof. biologije i kemije Strukovne škole POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE Poljoprivredna botanika – dodati prof. biologije i kemije POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR Poljoprivredna botanika – dodati prof. biologije i kemije Zaštita čovjekova okoliša - dodati prof. biologije i kemije i prof. biologije POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI Poljoprivredna botanika – dodati prof. biologije i kemije POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT Poljoprivredna botanika – dodati prof. biologije i kemije Zaštita čovjekova okoliša - dodati prof. biologije i kemije i prof. biologije PREHRAMBENI TEHNIČAR Opća i anorganska kemija - dodati prof. biologije i kemije Fizikalna kemija - dodati prof. biologije i kemije Analitička kemija - dodati prof. biologije i kemije Organska kemija- dodati prof. biologije i kemije Biokemija- dodati prof. biologije i kemije KEMIJSKI LABORANT Ispitivanje materijala - dodati prof. biologije i kemije Tehnologija struke - dodati prof. biologije i kemije PROIZVOĐAČ STAKLA Kemija s vježbama - dodati prof. biologije i kemije Tehnologija stakla - dodati prof. biologije i kemije KOŽAR Poznavanje materijala - dodati prof. biologije i kemije SREDNJE PLESNE ŠKOLE Anatomija – dodati prof. biologije i kemije Dodatne napomene: Nacrt je prilično manjkav. Neki smjerovi u srednjoškolskom obrazovanju uopće nisu navedeni (npr. tehničar nutricionist, rudarski tehničar, geološki tehničar). Plan i program za prehrambenog tehničara izmijenjen je prije četiri godine, a u nacrtu se predmeti navode prema starom. Za smjer kemijski tehničar naveden je jedan jedini predmet! Primjedbe i prijedlozi dopuna u Nacrtu PRAVILNIKA o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu Osnovna škola .1. U Čl.5 kod nastavnog predmeta kemije ( u dijelu b) ) treba dopuniti diplomiranim inženjerom prehrambene tehnologije- prema trenutno važećem Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) gdje je zastupljeno navedeno zanimanje. Srednja škola Gimnazije 1. U Čl. 6 kod nastavnog predmeta biologije naveden je diplomirani inženjer biotehnologije pa bi trebalo dopuniti s diplomiranim inženjerom prehrambene tehnologije budući da se radi o istom završenom fakultetu i istom zvanju samo što je smjer drugačiji ( dip. inž. prehrambene tehnologije-smjer preh. inženjerstvo i dipl. ing. preh. tehnologije-smjer biokemijsko inženjerstvo). 2. U Čl. 6 kod nastavnog predmeta kemije također je naveden samo dipl. inž. biotehnologije- treba dopuniti s dipl inž. prehrambene tehnologije ( razlog naveden prethodno). Na svim mjestima gdje se predviđa dipl. inž. prehrambene tehnologije ili mag. inž. prehrambene tehnologije MORA DOSLJEDNO PISATI I DIPL. INŽ. BIOTEHNOLOGIJE, u svim predmetima prhrambene, poljoprivredne i kemijske struke. 3.Sva mjesta koja se dopunjavaju s dipl inž. prehrambene tehnologije, svakako treba dopuniti s istovjetnim- magistar inženjer techn. aliment. (magistar prehrambenog inženjerstva) Strukovne škole Nacrt Pravilnika za strukovne škole je pogrešan i nepotpun. ZA NEKA JE ZANIMANJA NAVEDEN STARI PROGRAM KOJI SE NE IZVODI VEĆ GODINAMA, tako da su predmeti koji se predaju PREMA KATALOGU IZ 1996/97.drugačiji. Neka zanimanja za koja se učenici već duži niz godina školuju uopće nisu navedena. Nacrt bi trebalo ispraviti važećim Planovima i programima na osnovu pravovaljane dokumentacije Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ili navesti za sve sektore kao što je navedeno u nekim sektorima : U svim okvirnim nastavnim planovima i programima propisani su kadrovski uvjeti. 1. Za zanimanje prehrambeni tehničar naveden je stari program iz 1996., a postoji novi Nastavni plan i program po kojem se školuju svi prehrambeni tehničari u Republici Hrvatskoj i u kojem je adekvatno naveden nastavni kadar. 2. Kod kemijskih tehničara i ekoloških tehničara naveden je dipl. inž. biotehnologije i magistar prehrambenog inženjerstva, a vjerojatno je greškom ispušten dipl. inž. prehrambene tehnologije što je istovjetno zanimanje, pa je potrebna dopuna. Sukladno tome, potrebna je i dopuna kod zanimanja kemijski laborant u predmetima tehničko crtanje i elementi strojeva i ekologija i također u zanimanjima proizvođač gume i kožar. 3. Kod zanimanja ekonomist, u predmetu tehnologija s ekologijom naveden je dipl. inž. biotehnologije-potrebno je dopuniti dipl. inž. prehrambene tehnologije. 4. Zanimanje tehničar nutricionist nije navedeno u Nacrtu Pravilnika , a učenici se za to zanimanje u Republici Hrvatskoj školuju duži niz godina. Za navedeno zanimanje postoje propisani kadrovski uvjeti koje bi trebalo dopuniti. Prijedlog izmjena i dopuna naveden je u zasebnom dokumentu. U članku 6. pravilnika "Strukovne škole, 3. OBRAZOVNI SEKTOR GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA" treba dodati tekst: "U svim okvirnim nastavnim planovima i programima podsektora Geologija, rudarstvo, nafta propisani su kadrovski uvjeti"  U članku 5. Pravilnika, točka 15 (Fizika) b) treba dodati tekst: "diplomirani inženjer rudarstva, diplomirani inženjer strojarstva " ili cijelu točku 15b) izmijeniti u "diplomirani inženjer tehničkih fakulteta"  U članku 5. Pravilnika, točka 16 (Priroda) b) treba dodati tekst: "diplomirani inženjer geologije, diplomirani inženjer geologije i geografije"  U članku 5. Pravilnika, točka 20 (Geografija) b) treba dodati tekst: "diplomirani inženjer geologije i geografije"  U članku 5. Pravilnika, točka 21 (Tehnička kultura) b) treba dodati tekst: "diplomirani inženjer rudarstva, diplomirani inženjer geologije, diplomirani inženjer strojarstva " ili cijelu točku 21b) izmijeniti u "diplomirani inženjer tehničkih fakulteta" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
286 Građevinska tehnička škola - Rijeka PRAVILNIK Poštovani, javljamo se zbog nekih nelogičnosti u vezi s nacrtom Pravilnika. U Građevinskoj tehničkoj školi u Rijeci obrazujemo učenike za smijer Dizajner unutrašnje arhitekture te u tu svrhu imamo i zaposlene nastavnike iz područja likovnih umjetnosti. U članku 6. točka 14. (gimnazije, strukovne i umjetničke škole) i u članku 9. program likovna umjetnost, vezano za sve točke, nije navedena struka MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE, koju, kao nastavnika, i mi zapošljavamo u našoj školi. Nadamo se da se radi samo o nenamjernom previdu i da će to biti ispravljeno. Srdačan pozdrav, Građevinska tehnička škola u Rijeci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
287 GŠ Josipa Hatzea PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Prijedlog izmjena i dopuna Svugdje brisati titulu magistar muzike bez precizno navedene struke Članak 9. Glazbene i plesne škole U osnovnim plesnim školama: - Točka 9) klavir: Dodati: magistar teorije glazbe magistar muzike – dirigent magistar muzike - kompozitor - Točka 10) korepeticija: Dodati: magistar teorije glazbe magistar muzike – dirigent magistar muzike - kompozitor magistar muzikologije - Točka 12) glazbena umjetnost: Dodati: magistar teorije glazbe magistar muzike – dirigent magistar muzike - kompozitor magistar muzikologije U osnovnim glazbenim školama: - Točka 1) solfeggio: Dodati: magistar muzikologije Dodati točku 24) mandolina U srednjim plesnim školama: - Točka 24) solfeggio s osnovama ritma: Brisati: magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) profesor glazbene kulture magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar/magistra glazbene kulture; magistar/magistra glazbene pedagogije Dodati: magistar muzikologije - Točka 36) ritmika i glazba: Brisati: profesor teorijskih glazbenih predmeta/ profesor glazbene kulture U srednjim glazbenim školama: Brisati: 1) glazbena umjetnost: magistar/magistra muzikologije ( magistar muscol.) diplomirani muzikolog magistar/magistra glazbene pedagogije (magistar mus.) profesor glazbene kulture magistar/magistra teorije glazbe (magistar mus) profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra muzike (magistar mus.) profesor muzikologije Ovaj predmet ne postoji u Nastavnom planu i programu za srednje glazbene škole (2008.) - Točka 2) solfeggio: Brisati: magistar glazbene pedagogije profesor glazbene kulture magistar/magistra muzike (magistar mus.) - Točka 7) čitanje i sviranje partitura: Brisati: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) magistar/magistra glazbene kulture profesor glazbene kulture magistar/magistra glazbene pedagogije magistar/magistra muzike (magistar mus.) magistar/magistra glazbene kulture magistar/magistra glazbene pedagogije magistar/magistra glazbene pedagogije magistar/magistra glazbene kulture - Točka 8) dirigiranje: Brisati: magistar/magistra muzike (magistar mus.) magistar/magistra glazbene pedagogije magistar/magistra glazbene kulture magistar/magistra glazbene kulture magistar/magistra glazbene pedagogije magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistar mus.) - Pod točkom 31 dodati program mandolina, a sljedeće točke se pomiču za 1 broj. - Točka 31) Skupno muziciranje (Zbor, orkestar ili komorna glazba) Iz naziva predmeta brisati komorna glazbe Brisati: magistar/magistra glazbene pedagogije (magistar mus.) magistra glazbene kulture profesor glazbene kulture magistar/magistra muzike (magistar mus.) magistar/magistra muzike (magistar mus.) magistar/magistra muzike (magistar mus.) magistar/magistra muzike (magistar mus.) magistar/magistra muzike (dirigent) akademski muzičar dirigent magistar/magistra muzike (magistar mus.) akademski muzičar uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom Dodati: Magistar /magistra (diplomirani) instrumentalist Točka 32) komorna glazba Brisati: magistar/magistra muzike ( magistar mus.) Dodati: Magistar/magistra muzike (Dirigiranje; Kompozicija; Primijenjena Kompozicija; Kompozicija s teorijom) Magistar /magistra (diplomirani) instrumentalist Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
288 GŠ Josipa Hatzea Članak 5., 23. Glazbena kultura Brisati: diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom glazbene kulturom Dodati: magistar muzike – dirigent magistar muzike - kompozitor Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
289 GU Elly Bašić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Nakon uvida u Prijedlog Pravilnika predlažemo sljedeće izmjene: U osnovnim glazbenim školama: 1) solfeggio: magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije magistra/magistra glazbene kulture magistra/magistra muzike (glazbena pedagogija) profesor glazbene kulture profesor glazbenog odgoja magistar/magistra muzike (kompozitor; s položenim pedagoškim modulom) akademski muzičar-kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta diplomirani muzičar-kompozitor magistar/magistra muzike (dirigent s položenim pedagoškim modulom) akademski muzičar-dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta diplomirani muzičar dirigent magistar/magistra muzikologije (magistar musicol., s položenim pedagoškim modulom) diplomirani muzikolog i profesor povijesti glazbe diplomirani muzikolog diplomirani muzičar (završen studij muzikologije) profesor muzikologije 2) teorija glazbe: magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije magistra/magistra glazbene kulture magistra/magistra muzike (glazbena pedagogija) profesor glazbene kulture profesor glazbenog odgoja magistar/magistra muzike (kompozitor; s položenim pedagoškim modulom) akademski muzičar-kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta diplomirani muzičar-kompozitor magistar/magistra muzike (dirigent s položenim pedagoškim modulom) akademski muzičar-dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta diplomirani muzičar dirigent magistar/magistra muzikologije (magistar musicol., s položenim pedagoškim modulom) diplomirani muzikolog i profesor povijesti glazbe diplomirani muzikolog diplomirani muzičar (završen studij muzikologije) profesor muzikologije 3) glazbena umjetnost: ( U prijedlogu pravilnika nalazi se među predmetima srednje škole) magistar/magistra muzikologije (magistar musicol., s položenim pedagoškim modulom) diplomirani muzikolog i profesor povijesti glazbe diplomirani muzikolog diplomirani muzičar (završen studij muzikologije) profesor muzikologije magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije magistra/magistra glazbene kulture magistra/magistra muzike (glazbena pedagogija) profesor glazbene kulture profesor glazbenog odgoja U srednjim glazbenim školama: 1) metodika solfeggia: magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije magistra/magistra glazbene kulture magistra/magistra muzike (glazbena pedagogija) profesor glazbene kulture profesor glazbenog odgoja magistar/magistra muzikologije (magistar musicol., s položenim pedagoškim modulom) diplomirani muzikolog i profesor povijesti glazbe diplomirani muzikolog diplomirani muzičar (završen studij muzikologije) profesor muzikologije 2) metodika instrumenta: magistar/magistra muzike (temeljnog predmeta- instrumenta) akademski muzičar (temeljnog predmeta- instrumenta) profesor (temeljnog predmeta- instrumenta) 3) blok flauta: magistar/magistra muzike (flauta) akademski muzičar flautist profesor flaute magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije magistra/magistra glazbene kulture magistra/magistra muzike (glazbena pedagogija) profesor glazbene kulture profesor glazbenog odgoja 4) tradicijske glazbe: magistar/magistra muzikologije (magistar musicol., s položenim pedagoškim modulom) diplomirani muzikolog i profesor povijesti glazbe diplomirani muzikolog diplomirani muzičar (završen studij muzikologije) profesor muzikologije magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra glazbene pedagogije magistra/magistra glazbene kulture magistra/magistra muzike (glazbena pedagogija) profesor glazbene kulture profesor glazbenog odgoja 5) osnove glazbene informatike: magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta magistar/magistra muzike (kompozitor; s položenim pedagoškim modulom) akademski muzičar-kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta diplomirani muzičar-kompozitor 6) vježbe iz kompozicije: magistar/magistra muzike (kompozitor; s položenim pedagoškim modulom) akademski muzičar-kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta diplomirani muzičar-kompozitor 7) komorna glazba za TO: magistar/magistra muzike (dirigent s položenim pedagoškim modulom) akademski muzičar-dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta diplomirani muzičar dirigent magistar/magistra teorije glazbe magistar/magistra muzike (teorija glazbe) magistar/magistra glazbene teorije profesor teorijskih glazbenih predmeta 8) umjetnost klavira: magistar/magistra muzike (klavir) Ostalo: 1) Ne slažemo se s prijedlogom da nastavu gitare obavlja nastavnik kontrabasa. Radi se o dva potpuno različita instrumenta gdje je za dobivanje tona i sviranje potrebno upotrijebiti dvije temeljno različite tehnike. Studijem jednog ili drugog instrumenta nemoguće je steći znanje i sposobnosti podučavanja gitare i kontrabasa. 2) Klavirski odjel Glazbenog učilišta Elly Bašić u Zagrebu smatra da nastavu klavira u osnovnim glazbenim školama ne može obavljati diplomirani glazbenik – orguljaš ni magistar/magistra muzike – čembalo. Iako postoji izvanjska sličnost (tipke), radi se o tri potpuno različita instrumenta u pogledu mehanike i zvučnih boja. To podrazumijeva različit kontakt s instrumentom i različitu tehniku sviranja koja se ne može prilagoditi klaviru, cembalu ili orguljama tijekom pedagoškog rada. Zato je neprimjereno da nastavnik cembala ili orgulja podučava klavir i obrnuto. 3) U prijedlogu Pravilnika za violu u OŠ navedena su zvanja magistar/magistra muzike (violinist, violist), dok je za violinu samo magistar/magistra muzike (violinist). Predlažemo da u oba slučaja mogu predavati magistar/magistra muzike (violinist, violist). 4) Predlažemo da se odvoje predmeti: zbor, orkestar i komorna glazba u OŠ i SŠ. 5) Smatramo da u osnovnoj glazbenoj školi harmoniku može predavati Magistar muzike (bilo koje smjer) uz uvjet završene srednje glazbene škole harmonike. (Na Zagrebačkoj Muzičkoj akademiji nije omogućen studij harmonike, dok nekoliko studenata godišnje, koliko ih završi na Glazbenoj akademiji u Puli, nije dostatno da pokrije potrebe cijele Hrvatske). 6) Kao nadopunu članku 3., dodali bi stavak 4. (čl. 56. iz dosadašnjeg Pravilnika za SŠ, odnosno čl. 5. Pravilnika za OŠ). „Osim uvjeta utvrđenih ovim Pravilnikom, nastavnim se programom mogu utvrditi i dodatni uvjeti ako to zahtijeva posebnost određenog programa (npr. glazbene škole koje rade po funkcionalnoj metodi i dr.).“ 7) Potrebno je uskladiti nazive zvanja. 8) Nedostaje knjižničar i voditelj zbirke glazbala te stručni suradnik psiholog. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
290 Hana Karuza Članak 6., 5555) filozofija: Omogućavanje navedenima predavanje filozofije je degradacija studija filozofije i same filozofije - prema tome bi ona mogla biti i potpuno izbačena iz srednjoškolskog programa. Uostalom, zašto opunomoćivati druge osim filozofa da predaju filozofiju, kada studij filozofije postoji i očito je da bi osobe koje ga završe za to bile najstručnije? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
291 Helena Horžić Članak 5., 2. Engleski jezik Dragi svi, Nakon komentara prof. Narančić Kovač malo toga se može dodati, ali ono što vam studenti Učiteljskog studija i engleskog jezika mogu poručiti jest da naš studij nije ni približno "pojačan" engleski jezik već praktički dvopredmetni studij uzevši u obzir satnicu i obaveze. Nakon pet godina studiranja gramatike, lingvistike, kulture, itd. engleskog jezika smatrat ću se kompetentnom držati nastavu u svim razredima osnovne škole. Tko misli drugačije neka malo bolje pogleda kolegije i satnicu dostupnu na stranicama UFZG prije nego što sudi ovako napamet. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
292 Helena Krvarić PRAVILNIK PROTIV BRISANJA UČITELJA RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMIM IZ NASTAVNOG PREDMETA INFORMATIKE, MATEMATIKE, HRVATSKOGA JEZIKA, LIKOVNE KULTURE, NJEMAČKOGA JEZIKA, ENGLESKOGA JEZIKA. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
293 Helena Tambolaš Članak 5., 16. Priroda Poštovani, nije li pomalo apsurdno voditi raspravu o (ne)stručnosti učiteljskog kadra (s pojačanim određenim predmetom - u ovom slučaju prirodoslovljem), 10 godina nakon njihovog diplomiranja i nakon 10 godina radnog iskustva? Zašto je uopće sporno da ti ljudi ne mogu predavati i prirodu i biologiju, ako su na fakultetima bili osposobljavani za to? Zašto su morali slušati i polagati kolegije vezane i uz prirodu i uz biologiju i uz kemiju? Nadam se samo da nije zbog toga kako bi netko "popunio" satnicu. Po komentarima se vidi da se stalno provlači termin "stručnost". Zašto su magistri/profesori biologije i kemije stručniji za izvođenje nastave od učitelja razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem (osim što im piše na "papiru"). Kolegica koja predaje prirodu i biologiju u našoj školi postiže izvrsne rezlutate na raznim natjecanjima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima - a nije stručna. Ironično, zar ne?! Ako RN s pojačanim prirodoslovljem nije kompetentna obavljati poslove učitelja prirode i biologije, zašto su prof. glazbene kulture, prof. tjelesne i zdravstvene kulture itd. stručni "puniti" si satnicu u 4. razredu? I još jedna stvar koja me ljuti jest ta da su u ovu raspravu uključeni profesori koji su određene (prirodoslovne) kolegije predavali na fakultetima upravo tim ljudima, tada studentima, kojima se ono ne priznaje. Zašto se tada nisu usuglasili i uputili ih da ne upisuju pojačano prirodoslovlje jer 10 godina kasnije jedva da će moći predavati prirodu, a kamoli biologiju. Stoga, ako se ostalim učiteljima RN s pojačanim određenim predmetom priznaje kompetentnost za izvođenje istog, smatram da bi se i učiteljima RN s pojačanim prirodoslovljem također trebalo priznati izvođenje nastave iz NP Priroda i Biologija i to naznačiti u Pravilniku da ne bi opet za par godina bilo "nismo znali". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
294 Helena Valečić Članak 6., 12) kemija: Uz dužno poštovanje stručnosti inžinjera i ostalih koji nisu primarno školovani za rad u školi, smatram da bi u SVIM školskim ustanovama prednost pri zapošljavanju na mjesto nastavnika za određeni predmet trebale imati osobe koje su primarno završile fakultet kao profesori ili magistri edukacije. Ovaj pravilnik na puno mjesta uopće ne poštuje učiteljsku tj. nastavničku stručnost! Kako je moguće da je ovdje profesor kemije naveden tek na četvrtom mjestu, a profesor biologije i kemije kao ni profesor fizike i kemije nisu upće navedeni? Doista se nadam da je u pitanju greška, ali ako nije onda se zaista radi o nepoštivanju i podcjenjivanju struke! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
295 Helena Valečić Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, molim vas da, ukoliko dokumenti na koje se pozivate postoje na internetu, stavite link na njih. Isto tako molim radnu skupinu koja sastavlja ovaj Nacrt da provjeri i usuglasi te dokumente sa stručnjacima i svim mjerodavnim institucijama. Tu prvenstveno mislim na sva Sveučilišta na kojima se studenti osposobljavaju za magistre edukacije biologije i kemije i Učiteljske fakultete, MZOS i AZOO). Je li moguće da profesor/magistar edukacije biologije (biologije/kemije) i diplomirani učitelj s pojačanim prirodoslovljem imaju jednake uvjete na natječaju za radno mjesto učitelja biologije u osnovnoj školi? Podsjećam da danas u školama imamo slučajeve da glazbenu kulturu, strani jezik, TZK, informatiku predaju profesori/magistri edukacije tih predmeta. U tom slučaju uopće nema razloga da profesori/magistri edukacije biologije (biologije/kemije) ne poučavaju PiD u nižim razredima! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
296 Helena Valečić Članak 5., 17. Priroda i biologija U nizu komentara od strane učitelja koji su završili učiteljski fakultet s pojačanim prirodoslovljem, očito je nezadovoljstvo što to zvanje nije uvršteno u ovu tablicu za biologiju. To je razumljivo i doista im je učinjena nepravda nuđenjem te mogućnosti u vrijeme studiranja. To je bio jako loš potez tadašnje obrazovne politike i u nekoliko sam se navrata uvjerila da nije donio nikakvu kvalitetu – baš suprotno. Netko tko je upisao učiteljski fakultet, upisao ga je prvenstveno zato da bude učitelj od 1. do 4. razreda. Netko tko je upisao smjer za profesora/magistra edukacije na biologiji, upisao ga je zato da u osnovnoj ili srednjoj školi poučava biologiju. U tim je studijskim programima jako velika razlika (bez obzira na kolegije pojačanog prirodoslovlja), gotovo se ne mogu usporediti te bi učitelji s pojačanim prirodoslovljem morali prihvatiti činjenicu da profesori ili magistri edukacije biologije (tu naravno mislim i na biologiju i kemiju) imaju bolje kompetencije za poučavanje biologije koje su stekli višegodišnjim studiranjem biologije i naravno, pripadajuće metodike. Osim toga prirodoslovlje nije isto što i biologija i nikako nije logično da netko tko ima pojačano prirodoslovlje može poučavati biološke koncepte jednako kvalitetno ili čak kvalitetnije od biologa! Ne zaboravimo da novi kurikulum stavlja težište na poučavanje bioloških koncepata , a ne sadržaja. Za razumijevanje, a pogotovo poučavanje koncepata iz biologije od 7. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole potrebna je i bit će još potrebnija visoka razina stručnosti iz biologije. Zato smatram da biologiju mogu poučavati samo oni učitelji koji su završili studij biologije ili biologije u kombinaciji s nekim drugim predmetom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
297 Helen-Marie Kerovec PRAVILNIK Poštovana gospodo s PMF-a, i svi ostali koji obezvređuju dvopredmetne studije razredne nastave i pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima. Zalažete se za kvalitetno obrazovanje? Po čemu to Vi ikome dajete toliko kvalitetnije obrazovanje od mene? Zato što ste imali više matematičkih, informatičkih i inih predmeta? Zato što ste, po Vašem mišljenju, tijekom studija stekli veću količinu znanja o pojedinom predmetu od nas? Pa da ste pokupili i svo znanje ovoga svijeta tijekom studija, znači li to nužno da to znanje znate i kvalitetnije prenijeti učenicima od mene? Po čemu? Imali ste jednu, maksimalno dvije metodike. Ja sam ih odslušala i položila tijekom studija 7. Od 7 različitih, kvalitetnih i cijenjenih profesora. Ili ni oni sad više ništa ne vrijede, zato što je većina u mirovini? Možda je samo jedna od tih metodika ulazila u rad s djecom u višim razredima, pa što? Jeste li ikad proveli i dana u nižim razredima i nešto naučili tu djecu? Garantiram Vam da to nekad zna biti puno, puno zahtjevnije od rada u višim razredima. A znam to jako dobro jer sam radila u nižim razredima jednako uspješno, kao što i sad radim u višim razredima. Pa ako sam dobra i kvalificirana za rad s djecom od 1.-4. razreda po čemu nisam kvalificirana za rad s djecom od 5.-8. razreda koja su na višem stupnju razvoja i često puno manje zahtjevna za rad? Ako ja ne obezvrijeđujem Vas i Vaše znanje, zašto Vi obezvrijeđujete mene? Što sam Vam toliko skrivila da me želite ostaviti bez kruha? Kome sam to stala na žulj radom u maloj seoskoj školi koju većina ionako ne može pronaći ni na karti Hrvatske? Kad sam dobila posao bila sam jedan jedini kandidat. Nitko od Vas uvaženih s „finim“, „kompetentnijim“ diplomama nije se javio za posao. Pa zašto sad odjednom nekom smetam? Nije mi dovoljno to što svake godine strahujem da ću smanjenjem razrednih odjela ostati bez dijela satnice koju neću imati gdje popuniti? Nije dosta to što roditelji i javnost često totalno obezvređuju nas, naš poziv i rad? Nego mi još i kolege s drugih fakulteta trebaju zabijati nož u leđa? Želite da upišemo doškolovanje da bi postali Vama „ravni“? Nemam ništa protiv proširivanja svojeg znanja. Radim na svojem stručnom usavršavanju otkad sam se zaposlila. No hoće li to nužno povećati moje kompetencije? Hoću li bolje znati objasniti djetetu kako koristiti npr. alate Microsoft Office-a ako odslušam još dodatnih satova programiranja ili nečeg sličnog? Teško, gospodo draga. Ali recimo da ipak udovoljim tom Vašem hiru. Tko će mi to platiti? Jer ja sam se svojeg fakulteta naplaćala kroz četiri godine studija. A Vi bi sad da opet nešto plaćam. I za to ste mi dali punih 5 godina. Izvrsno. Pretpostavljam da će mi novac pasti s neba u tom vremenu. Ili da dignem još jedan kredit? Vjerojatno sad mislite nešto u stilu da nije to Vaša briga. Pa i nije. Sama sam si kriva što sam odabrala „krivi“ fakultet jer su mi obećana određena prava prilikom zapošljavanja kad sam ga upisala. A lijepo mi je tata rekao da bi mi bolje bilo da odaberem „elitu“. Tužna sam i razočarana. Helen-Marie Kerovec, učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta informatike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
298 HOK PRAVILNIK, Strukovne škole Za navedena zanimanja, koja se provode po jedinstvenom modelu obrazovanja, potrebno je u rubriku "praktična nastava", pod "vrstu i razinu obrazovanja" dodati sljedeće: 1. pekar- nastavnik praktične nastave- stručni učitelj, suradnik u nastavi (prema Jedinstvenom nastavnom planu i okvirnom obrazovnom programu za zanimanje pekar (NN 112/08)) 2. mesar- stručni suradnik (prema Jedinstvenom nastavnom planu i okvirnom obrazovnom programu za zanimanje mesar NN 112/08)) 3. mljekar- stručni učitelj (prema Jedinstvenom nastavnom planu i okvirnom obrazovnom programu za zanimanje mljekar NN 112/08)). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
299 Hrvatsko biološko društvo (HBD) Članak 6., 1) biologija Molimo da se inženjeri biotehnologije brišu, jer ne postižu odgovarajuće kompetencije za nastavu biologije. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14) u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta (PMF Zagreb, PMF Split i Odjel za biologiju Osijek) načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Uvrštenje navedene struke imat će za posljedicu degradaciju nastave biologije u srednjim školama kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Obrazloženje: Uvidom u nastavni program Studijskog programa za postizanje kvalifikacije diplomirani inženjer biotehnologije, dostupnom na mrežnoj stranici matičnog fakulteta (PBF) razvidno je da se temeljni biološki nastavni predmeti razlikuju sadržajno i u satnici od onih na nastavničkim studijima biologije i magistarskih/inženjerskih studija biologije. U prilog tom govori podatak da se tijekom navedenog studijskog programa temeljni biološki sadržaji iskazuju s ukupno 25 ECTS boda na preddiplomskom i najviše moguće 21 ECTS bod na diplomskom studiju što je ukupno 46 ECTS bodova iz bioloških predmeta, a usporedbe radi za nastavnički integrirani studij biologije i kemije (Red predavanja dostupan na mrežnim stranicama PMF-a) s ukupno 112 ECTS bodova. Također, u preambuli studijskog programa diplomiranog inženjera biotehnologije jasno je navedeno: 'Program se temelji na najnovijim znanstvenim dostignućima iz kemije i biokemije, biologije i to s posebnim naglaskom na molekularnu biologiju i mikrobiologiju, te na inženjerskim znanjima u cilju obrazovanja stručnjaka za šire područje biotehnologije.’ Time je razvidno da su nastavni sadržaji strukturirani sukladno navedenim ciljevima studija koji se razlikuju od sadržajnog i metodološkog pristupa potrebnog za obrazovanje nastavnika biologije. Novi prijedlog: 1) Biologija magistar/magistra edukacije biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije profesor biologije profesor biologije i kemije - magistar/magistra eksperimentalne biologije* - magistar/magistra biologije* - magistar/magistra ekologije i zaštite prirode* - magistar/magistra molekularne biologije* - diplomirani inženjer biologije* - diplomirani inženjer molekularne biologije* * s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama) uz napomenu da je metodički dio obrazovanja potrebno steći pri fakultetima koji imaju dopusnice za metodiku biologije s približno polovinom ECTS bodova za metodičke predmete unutar grupe predmeta za stjecanje pedagoških kompetencija - u iznimnim slučajevima (Članak 105. stavak 14 Zakona) ravnateljima ostaje mogućnost, uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta koji obrazuje nastavničke profile potrebnih odgovarajućih kvalifikacija (PMF Zagreb, PMF Split i Odjel za biologiju Osijek), načiniti iznimke predviđene Zakonom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
300 Hrvatsko biološko društvo (HBD) Članak 5., 17. Priroda i biologija Nastavni predmet Biologija - Prema Prijedlogu pravilnika: 17. Priroda i biologija Maknuti Priroda i ostaviti samo Biologija. Molimo da se prvostupnici brišu uz obrazloženje navedeno u zajedničkom dokumentu PMF-a. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14) u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Uvrštenje dolje navedenih struka imat će za posljedicu degradaciju nastave biologije u osnovnim školama kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Obrazloženje: Smatramo da treba prikazati kadrovske uvjete za predmete Priroda i Biologija odvojeno. U kadrovskim uvjetima za Prirodu, pod a) mogu biti jedino nastavnički smjerovi biologije i kemije/ biologije . U kadrovskim uvjetima za Biologiju, pod a) mogu biti jedino nastavnički smjerovi biologije/ biologije i kemije koji su se upravo za poziv učitelja Biologije osposobljavali do godine 2005. pune 4 godine, a od 2006. punih 5 godina i za stručni (biološki) dio naobrazbe stekli 112 ECTS bodova. Odgovarajuća stručna sprema pod c) ne može biti prvostupnik, jer on još ne posjeduje odgovarajući fond znanja u stručnom dijelu i u nastavničkom dijelu neophodnih kompetencija. Novi prijedlog: 17. Biologija a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - magistar/magistra edukacije biologije i kemije Integrirani preddiplomski i diplomski studij biologije i kemije: smjer nastavnički - profesor biologije - profesor biologije i kemije - profesor biologije i geografije - nastavnik prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - nastavnik domaćinstva, prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - magistar/magistra eksperimentalne biologije* Diplomski studij eksperimentalne biologije - magistar/magistra ekologije i zaštite prirode* Diplomski studij ekologije i zaštite prirode - magistar/magistra molekularne biologije* Diplomski studij molekularne biologije - magistar/magistra biologije* Biologija: smjer znanstveni - diplomirani inženjer biologije* - diplomirani inženjer molekularne biologije* *s potvrdom o postignutim pedagoško-psihološko-didaktičkim i metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama) te ostvarenom približno polovinom ECTS bodova iz metodike unutar grupe predmeta za stjecanje pedagoških kompetencija, pri čemu je metodički dio obrazovanja potrebno steći pri fakultetima koji imaju dopusnice za metodiku biologije. c) sukladno članku 105. stavka 14. Zakona: - u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost, uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta koji obrazuje nastavničke profile potrebnih odgovarajućih kvalifikacija (PMF Zagreb, PMF Split i Odjel za biologiju Osijek), načiniti iznimke predviđene Zakonom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
301 Hrvatsko biološko društvo (HBD) Članak 5., 16. Priroda Osnovna škola - Nastavni predmet Priroda Prema Prijedlogu pravilnika:Članak 5. (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja : 16. Priroda Brisati s položaja pod a) i staviti pod c) - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja - jer to nije odgovarajuća vrsta stručnog obrazovanja, a dodati odgovarajuće struke za predavanje predmeta Priroda. Obrazloženje: Predmet Priroda ima svrhu pripremiti učenike za učenje samostalnih prirodoslovnih predmeta Biologije, Kemije i Fizike. U Prirodi se počinju usvajati temeljni prirodoslovni koncepti i vrlo je važno da ih se učenicima predstavi na stručno korektan način. U suprotnom, nastaju miskoncepcije ili pogrešne predodžbe koje je kasnije, u nastavku poučavanja prirodoslovnih predmeta vrlo teško ispraviti. Stoga je važno da učitelji koji poučavaju Prirodu i sami dobro razumiju važne prirodoslovne koncepte, odnosno posjeduju značajno šire znanje i dublje razumijevanje materije od onoga što će se predstaviti učenicima. Poučavanje nije i ne bi smjelo biti prepričavanje udžbeničke građe, već promišljanje i iznalaženje najboljih načina kako složene procese i zakonitosti predstaviti učenicima, a da pri pojednostavljivanju ne nastupe iskrivljavanja znanstvenih istina. Učitelji biologije i/ili biologije-kemije koji su završili nastavnički smjer na Prirodoslovno-matematičkim fakultetima jedini su adekvatno osposobljeni kadar koji danas postoji u Hrvatskoj kad se radi o kompetencijama za predavanje Prirode. Oni su pohađali i završili brojne stručne biološke kolegije, koji uključuju i terenske nastave i praktičan rad u laboratoriju, što je preduvjet za duboko razumijevanje prirode, ali i za stjecanje vještina i proceduralnih znanja potrebnih za primjenu u nastavi. Slušali su dvosemestralni kolegij fizike i više kolegija kemije (posebno ako su dvopredmetni nastavnici biologije i kemije). Stoga za predavanje predmeta Priroda, pod a) mogu stajati isključivo magistri edukacije biologije / profesori biologije i ostale kombinacije koje uključuju edukacijski smjer studija biologije (detaljno razrađeno u priloženoj tablici s prijedlogom korekcija), a pod b) različite kombinacije diplomskih studijskih programa biologije ili drugih prirodoslovnih struka koje uključuju potrebnu razliku predmeta i obavezno doškolovanje vezano uz pedagoško-psihološko- didaktičku naobrazbu i metodiku Prirode/ Biologije. Novi prijedlog: 16. Priroda a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - magistar/magistra edukacije biologije/i kemije Integrirani preddiplomski i diplomski studij biologije i kemije: smjer nastavnički - profesor biologije - profesor biologije i kemije - profesor biologije i geografije - nastavnik prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - nastavnik domaćinstva, prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - magistar/magistra eksperimentalne biologije* Diplomski studij eksperimentalne biologije - magistar/magistra ekologije i zaštite prirode* Diplomski studij ekologije i zaštite prirode - magistar/magistra molekularne biologije* Diplomski studij molekularne biologije - magistar/magistra znanosti o okolišu* Diplomski studij znanosti o okolišu - magistar/magistra biologije* Biologija: smjer znanstveni - diplomirani inženjer biologije* - diplomirani inženjer molekularne biologije* *s potvrdom o postignutim pedagoško-psihološko-didaktičkim i metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama) te ostvarenom približno polovinom ECTS bodova iz metodike unutar grupe predmeta za stjecanje pedagoških kompetencija, pri čemu je metodički dio obrazovanja potrebno steći pri fakultetima koji imaju dopusnice za metodiku biologije, kemije i fizike c) sukladno članku 105. stavka 6. točke b i c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije* Biologija: smjer znanstveni - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije i kemije* Biologija i kemija - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja koji je završio započeti studijski program do 30.9.2016. *s potvrdom o postignutim pedagoško-psihološko-didaktičkim i metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama) te ostvarenom približno polovinom ECTS bodova iz metodike unutar grupe predmeta za stjecanje pedagoških kompetencija, pri čemu je metodički dio obrazovanja potrebno steći pri fakultetima koji imaju dopusnice za metodiku biologije, kemije i fizike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
302 Hrvatsko biološko društvo (HBD) PRAVILNIK, Članak 5. U ime HBD-a i biološke struke moramo izraziti svoje neslaganje s Nacrtom pravilnika u nekoliko segmenata. Smatramo da je ovim Prijedlogom grubo zakinuta biološka struka, posebice nastavnici biologije i biologije-kemije. Naše se primjedbe odnose na: - članak 5, stavak 1, točka 16. Priroda te točka 17. Priroda i Biologija - članak 6. točka 1. Biologija U oba navedena članka se kao odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave u osnovnoj i srednjoj školi uz zvanja vezana uz edukaciju bioloških sadržaja navode kao ravnopravna i zvanja koja ne posjeduju odgovarajuće kompetencije za izvođenje kvalitetne nastave. Uz navedene članke dodat ćemo u kometare naše nove prijedloge. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
303 Hrvatsko biološko društvo (HBD) PRAVILNIK, Članak 6. Srednja škola Nastavni predmet Biologija Prema Prijedlogu pravilnika: Članak 6. Molimo da se inženjeri biotehnologije brišu, jer ne postižu odgovarajuće kompetencije za nastavu biologije. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14) u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta (PMF Zagreb, PMF Split i Odjel za biologiju Osijek) načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Uvrštenje navedene struke imat će za posljedicu degradaciju nastave biologije u srednjim školama kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Obrazloženje: Uvidom u nastavni program Studijskog programa za postizanje kvalifikacije diplomirani inženjer biotehnologije, dostupnom na mrežnoj stranici matičnog fakulteta (PBF) razvidno je da se temeljni biološki nastavni predmeti razlikuju sadržajno i u satnici od onih na nastavničkim studijima biologije i magistarskih/inženjerskih studija biologije. U prilog tom govori podatak da se tijekom navedenog studijskog programa temeljni biološki sadržaji iskazuju s ukupno 25 ECTS boda na preddiplomskom i najviše moguće 21 ECTS bod na diplomskom studiju što je ukupno 46 ECTS bodova iz bioloških predmeta, a usporedbe radi za nastavnički integrirani studij biologije i kemije (Red predavanja dostupan na mrežnim stranicama PMF-a) s ukupno 112 ECTS bodova. Također, u preambuli studijskog programa diplomiranog inženjera biotehnologije jasno je navedeno: 'Program se temelji na najnovijim znanstvenim dostignućima iz kemije i biokemije, biologije i to s posebnim naglaskom na molekularnu biologiju i mikrobiologiju, te na inženjerskim znanjima u cilju obrazovanja stručnjaka za šire područje biotehnologije.’ Time je razvidno da su nastavni sadržaji strukturirani sukladno navedenim ciljevima studija koji se razlikuju od sadržajnog i metodološkog pristupa potrebnog za obrazovanje nastavnika biologije. Novi prijedlog: 1) Biologija magistar/magistra edukacije biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije profesor biologije profesor biologije i kemije - magistar/magistra eksperimentalne biologije* - magistar/magistra biologije* - magistar/magistra ekologije i zaštite prirode* - magistar/magistra molekularne biologije* - diplomirani inženjer biologije* - diplomirani inženjer molekularne biologije* * s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama) uz napomenu da je metodički dio obrazovanja potrebno steći pri fakultetima koji imaju dopusnice za metodiku biologije s približno polovinom ECTS bodova za metodičke predmete unutar grupe predmeta za stjecanje pedagoških kompetencija - u iznimnim slučajevima (Članak 105. stavak 14 Zakona) ravnateljima ostaje mogućnost, uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta koji obrazuje nastavničke profile potrebnih odgovarajućih kvalifikacija (PMF Zagreb, PMF Split i Odjel za biologiju Osijek), načiniti iznimke predviđene Zakonom Srednja škola Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
304 Hrvatsko biološko društvo (HBD) PRAVILNIK, Članak 9. Strukovne škole Općeobrazovni predmet Biologija u svim profilima zanimanja (strukovnih kvalifikacija) mogu isključivo voditi biolozi koji su završili diplomski studij edukacije biologije ili su stekli stručnu kvalifikaciju biologa uz naknadno doškolovanje i postizanje Zakonom propisnih ECTS bodova pedagoških kompetencija. Zbog toga uz svaki općeobrazovni predmet strukovnih zanimanja u kojima se učenici pohađaju predmet Biologija tijekom: • 1 godine učenja (ekonomist, tehničar za računalstvo,...), • 2 godine (medicinska sestra,..), • 3 godine (kemijski tehničar), • 4 godine (veterinarski tehničar); treba stajati popis zanimanja nastavnika biologije: • magistar/magistra edukacije biologije i kemije • magistar/magistra edukacije biologije • profesor biologije • profesor biologije i kemije • profesor biologije i geografije • magistar/magistra eksperimentalne biologije* • magistar/magistra biologije* • magistar/magistra ekologije i zaštite prirode* • magistar/magistra molekularne biologije* • diplomirani inženjer biologije* • diplomirani inženjer molekularne biologije* * s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama) uz napomenu da je metodički dio obrazovanja potrebno steći pri fakultetima koji imaju dopusnice za metodiku biologije s približno polovinom ECTS bodova za metodičke predmete unutar grupe predmeta za stjecanje pedagoških kompetencija. Navedena biološka zanimanja također su neophodna za kvalitetno odvijanje strukovnog predmeta Osnove ekologije u profilima koji je imaju jednu ili dvije godine u satnici 1/35, odnosno 2/70. U strukovnim zanimanjima u kojima je predviđena mogućnost zapošljavanja profesora biologije treba dodati sve mogućnosti kao i za općeobrazovni predmet Biologija u strukovnim predmetima: Osnove opće i stanične biologije, Osnove botanike i geobotanika, Osnove zoologije i zoogeografija, Fiziologija čovjeka i nasljeđivanje, Ekotoksikologija, Zaštita prirode i okoliša, Zaštita okoliša, Higijena, Biologija i higijena, Mikrobiologija, Mikrobiologija s vježbama, Anatomija i fiziologija, Prva pomoć, Ljekovito bilje s botanikom, Humana fiziologija, Botanika, Pravilna prehrana, Čovjek, zdravlje i ekologija. Ima veći broj strukovnih predmeta gdje po vokaciji mogu i trebaju predavati i profesori biologije (odnosno njima srodna biološka zanimanja kako je navedeno u gornjem tekstu), pored navedenih ostalih struka, i onih u kojima nisu uopće navedeni profesori biologije (npr. Fitocenologija u profilu: šumarski tehničar; Zaštita na radu, higijena i sanitacija u profilu: Tehničar nutricionist; Poljoprivredna botanika te Zaštita bilja u profilu: opći poljoprivredni tehničar; Zaštita čovjekova okoliša u poljoprivrednom tehničaru- fitofarmaceut). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
305 HRVATSKO DRUŠTVO KLASIČNIH FILOLOGA Članak 6., 13) latinski jezik: U ime Hrvatskog društva klasičnih filologa, stručne udruge nastavnika klasičnih jezika, apeliram da se ukine mogućnost da diplomirani katehete predaju latinski jezik. Na studiju religiozne pedagogije i katehetike latinski jezik nije obavezni predmet. Stoga ovakva odredba otvara apsurdnu mogućnost da latinski jezik predaje osoba koja u svom obrazovanju nije odslušala ni sat nastave latinskog jezika. Da bi se ovaj apsurd izbjegao dovoljno je ponoviti kvalifikacije koje su potrebne za predavanje u osnovnim školama pozivajući se na iste zakonske odredbe, U ime HDKF-a, Tonći Maleš, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
306 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU PRAVILNIK Kao strukovna udruga koja okuplja profesionalne filozofe i ljude koji se bave filozofijom (HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU) dužni smo reagirati na sadržaj Nacrta pravilnika i pokušati zaštititi dignitet struke i kvalitetu nastave Filozofije i Etike u srednjim školama. Naime, nacrtom ovog pravilnika predviđeno je da, pored filozofa, Filozofiju smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 5. Nacrta); da Etiku smiju predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 3. Nacrta); te da Etiku i kulturu smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 4. Nacrta). Smatramo da su ove stavke Nacrta očito pogrešne, da potencijalno imaju dalekosežne negativne posljedice po školski sustav u cjelini, a i da su uvredljive za ljude koji rade u struci filozofije kao i za struku filozofije u cjelini. Nije nam jasno kako se tako očita pogreška mogla potkrasti, čak i u fazi izrade nacrta. Smatramo da: 1. Filozofiju smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 2. Etiku smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 3. Etiku i kulturu smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Svoj stav temeljimo na: i) Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ii) Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost iii) Činjenici da je etika filozofska disciplina i da se etiku može sustavno studirati samo u okviru studija filozofije. iv) Činjenici da u Hrvatskoj filozofija predstavlja legitimnu i respektabilnu znanstvenu disciplinu s dugom i bogatom tradicijom, te činjenici da u Hrvatskoj postoji više visokoškolskih ustanova koje izvode sveučilišni studij filozofije i izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije. i) U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) od 30.12.2014. Dio XI. Članak 105. stavak 7. stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Ova je odredba sasvim jasna, logična i prirodna: X može predavati samo onaj tko je diplomirao X! Naprosto nije jasno kako bi itko drugi mogao predavati X. Jasno je da filozofiju može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Iako je stvar potpuno očita ona je ujedno i vrlo ozbiljna. Naime, ako bi se zakonom propisalo da ljudi koji su diplomirali jednu struku smiju držati nastavu iz neke druge struke, to bi naprosto bio početak urušavanja ukupnog školskog sustava. ii) Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, 118/09) od 22.9.2009. Nacionalnog vijeća za znanost relevantan je u ovom kontekstu zato što jasno odjeljuje filozofiju od drugih srodnih disciplina. Filozofija jest srodna nekim drugim disciplinama kao što su psihologija, sociologija, itd. no ni u kom slučaju nije njima istovjetna. Filozofija je naprosto zasebna disciplina koja se zasebno studira i zasebno predaje. Pravilnikom Nacionalnog vijeća Filozofija je navedena kao polje (6.01) u području Humanističkih znanosti (6.) Sociologija (5.05.) i Politologija (5.03.) uopće nisu polja u području Humanističkih znanosti (6). One su polja u području Društvenih znanosti (5). Teologija (6.02.) i Religiologija (6.09.) polja su koja su različita od polja Filozofije (6.01). Napominjemo da ova taksonomija nije površna, arbitrarna i čisto administrativna, već duboka i sadržajna. Ona odražava stvarno grupiranje u znanstvene discipline. Pored toga, ova taksonomija na snazi je već godinama i ne može ju se zanemariti kada se određuje tko što smije predavati u srednjoj školi zato što se upravo u skladu s njom izrađuju studijski programi i određuju kompetencije onih koji te studije završe. Zbog toga ona doista pokazuje tko je za što osposobljen i tko može što predavati. Iako se na nizu studija filozofski kolegiji predaju kao izborni ili kao opći kolegiji, sasvim je jasno tko jest a tko nije diplomirao filozofiju i sasvim je jasno tko jest a tko nije kvalificiran da drži nastavu iz filozofije i filozofskih predmeta u srednjim školama. iii) Navedeni Pravilnik Nacionalnog vijeća jasno navodi i da Etika (6.01.08) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01), isto kao što i Logika (6.01.01) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01). Pravilnik tu sasvim točno odražava činjenicu da su se tijekom vremena Psihologija i Sociologija izdvojile iz Filozofije i postale samostalne discipline a da su Etika i Logika ostale filozofske discipline. Budući da kod nas, a ni u svijetu, ne postoje zasebni studiji Etike i Logike, Etika i Logika studiraju se u okviru studija Filozofije. Zbog toga su samo oni koji imaju diplomu Filozofije kvalificirani da predaju Etiku i Logiku! Niti jedna druga diploma nije garancija da je onaj tko je ima ikada slušao etiku. U svim drugim studijima etika može ali ne mora biti dio studija, dok u filozofiji etika mora biti dio studija. Etika je bitni dio studija filozofije. Zbog toga etiku može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. U predmetima Etika I do Etika IV doista ima različitih sadržaja no ipak okosnicu tih predmeta čini upravo etika. A etika je, pored logike, epistemologije i metafizike, jedan od četiri konstitutivna predmeta na svakom studiju filozofije. Stoga, budući da se etika sistematski studira samo na studiju filozofije, predmete Etika I do Etika IV može predavati samo onaj koji je diplomirao filozofiju. iv) U Hrvatskoj se sveučilišna nastava filozofije odvija od 1662. kada je s radom počeo Filozofski studij Zagrebačkog kolegija. Danas u Hrvatskoj postoje dodiplomski, diplomski i postdiplomski studiji filozofije, a sveučilišna nastava filozofije odvija se na sedam visokoškolskih institucija: (1) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 1874. (http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/) (2) na Odjelu za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zadru od 1961. (http://www.unizd.hr/Default.aspx?alias=www.unizd.hr/filozofija&) (3) na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove s pravom javnosti od 1989. (http://www.ffdi.hr) (4) na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studijia od 1993. (https://www.hrstud.unizg.hr/filozofija) (5) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci od 1998. (http://www.ffri.uniri.hr/hr/odsjeci-i-katedre/filozofija.html) (6) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu od 2005. (http://www.ffst.unist.hr/odsjeci/filozofija) (7) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku od 2004. (http://www.ffos.unios.hr/filozofija) Na tim institucijama održava se nastava filozofije i one izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije ili magistra edukacije iz područja filozofije. Dakle, filozofija je u Hrvatskoj razvijena i visokoškolski sustav u Hrvatskoj producira kompetentni nastavnički kadar za predmete Filozofija, Logika, Etika te Etika i kultura. Stoga doista nema potrebe da te predmete predaje bilo tko drugi osim onoga tko ima diplomu filozofije, a i samo onaj tko ima diplomu filozofije ima kompetencije potrebne da predaje te predmete. Na osnovi navedenih razloga predlažemo da se u Nacrtu pravilnika u Članku 6. brišu stavci 3, 4 i 5. kako sada stoje i da se umjesto njih navede: profesor filozofije, diplomirani filozof, magistar filozofije. profesor filozofije diplomirani filozof magistar filozofije Predsjednik HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU Boran Berčić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
307 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Kao strukovna udruga koja okuplja profesionalne filozofe i ljude koji se bave filozofijom (HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU) dužni smo reagirati na sadržaj Nacrta pravilnika i pokušati zaštititi dignitet struke i kvalitetu nastave Filozofije i Etike u srednjim školama. Naime, nacrtom ovog pravilnika predviđeno je da, pored filozofa, Filozofiju smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 5. Nacrta); da Etiku smiju predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 3. Nacrta); te da Etiku i kulturu smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 4. Nacrta). Smatramo da su ove stavke Nacrta očito pogrešne, da potencijalno imaju dalekosežne negativne posljedice po školski sustav u cjelini, a i da su uvredljive za ljude koji rade u struci filozofije kao i za struku filozofije u cjelini. Nije nam jasno kako se tako očita pogreška mogla potkrasti, čak i u fazi izrade nacrta. Smatramo da: 1. Filozofiju smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 2. Etiku smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 3. Etiku i kulturu smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Svoj stav temeljimo na: i) Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ii) Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost iii) Činjenici da je etika filozofska disciplina i da se etiku može sustavno studirati samo u okviru studija filozofije. iv) Činjenici da u Hrvatskoj filozofija predstavlja legitimnu i respektabilnu znanstvenu disciplinu s dugom i bogatom tradicijom, te činjenici da u Hrvatskoj postoji više visokoškolskih ustanova koje izvode sveučilišni studij filozofije i izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije. i) U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) od 30.12.2014. Dio XI. Članak 105. stavak 7. stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Ova je odredba sasvim jasna, logična i prirodna: X može predavati samo onaj tko je diplomirao X! Naprosto nije jasno kako bi itko drugi mogao predavati X. Jasno je da filozofiju može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Iako je stvar potpuno očita ona je ujedno i vrlo ozbiljna. Naime, ako bi se zakonom propisalo da ljudi koji su diplomirali jednu struku smiju držati nastavu iz neke druge struke, to bi naprosto bio početak urušavanja ukupnog školskog sustava. ii) Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, 118/09) od 22.9.2009. Nacionalnog vijeća za znanost relevantan je u ovom kontekstu zato što jasno odjeljuje filozofiju od drugih srodnih disciplina. Filozofija jest srodna nekim drugim disciplinama kao što su psihologija, sociologija, itd. no ni u kom slučaju nije njima istovjetna. Filozofija je naprosto zasebna disciplina koja se zasebno studira i zasebno predaje. Pravilnikom Nacionalnog vijeća Filozofija je navedena kao polje (6.01) u području Humanističkih znanosti (6.) Sociologija (5.05.) i Politologija (5.03.) uopće nisu polja u području Humanističkih znanosti (6). One su polja u području Društvenih znanosti (5). Teologija (6.02.) i Religiologija (6.09.) polja su koja su različita od polja Filozofije (6.01). Napominjemo da ova taksonomija nije površna, arbitrarna i čisto administrativna, već duboka i sadržajna. Ona odražava stvarno grupiranje u znanstvene discipline. Pored toga, ova taksonomija na snazi je već godinama i ne može ju se zanemariti kada se određuje tko što smije predavati u srednjoj školi zato što se upravo u skladu s njom izrađuju studijski programi i određuju kompetencije onih koji te studije završe. Zbog toga ona doista pokazuje tko je za što osposobljen i tko može što predavati. Iako se na nizu studija filozofski kolegiji predaju kao izborni ili kao opći kolegiji, sasvim je jasno tko jest a tko nije diplomirao filozofiju i sasvim je jasno tko jest a tko nije kvalificiran da drži nastavu iz filozofije i filozofskih predmeta u srednjim školama. iii) Navedeni Pravilnik Nacionalnog vijeća jasno navodi i da Etika (6.01.08) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01), isto kao što i Logika (6.01.01) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01). Pravilnik tu sasvim točno odražava činjenicu da su se tijekom vremena Psihologija i Sociologija izdvojile iz Filozofije i postale samostalne discipline a da su Etika i Logika ostale filozofske discipline. Budući da kod nas, a ni u svijetu, ne postoje zasebni studiji Etike i Logike, Etika i Logika studiraju se u okviru studija Filozofije. Zbog toga su samo oni koji imaju diplomu Filozofije kvalificirani da predaju Etiku i Logiku! Niti jedna druga diploma nije garancija da je onaj tko je ima ikada slušao etiku. U svim drugim studijima etika može ali ne mora biti dio studija, dok u filozofiji etika mora biti dio studija. Etika je bitni dio studija filozofije. Zbog toga etiku može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. U predmetima Etika I do Etika IV doista ima različitih sadržaja no ipak okosnicu tih predmeta čini upravo etika. A etika je, pored logike, epistemologije i metafizike, jedan od četiri konstitutivna predmeta na svakom studiju filozofije. Stoga, budući da se etika sistematski studira samo na studiju filozofije, predmete Etika I do Etika IV može predavati samo onaj koji je diplomirao filozofiju. iv) U Hrvatskoj se sveučilišna nastava filozofije odvija od 1662. kada je s radom počeo Filozofski studij Zagrebačkog kolegija. Danas u Hrvatskoj postoje dodiplomski, diplomski i postdiplomski studiji filozofije, a sveučilišna nastava filozofije odvija se na sedam visokoškolskih institucija: (1) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 1874. (http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/) (2) na Odjelu za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zadru od 1961. (http://www.unizd.hr/Default.aspx?alias=www.unizd.hr/filozofija&) (3) na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove s pravom javnosti od 1989. (http://www.ffdi.hr) (4) na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studijia od 1993. (https://www.hrstud.unizg.hr/filozofija) (5) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci od 1998. (http://www.ffri.uniri.hr/hr/odsjeci-i-katedre/filozofija.html) (6) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu od 2005. (http://www.ffst.unist.hr/odsjeci/filozofija) (7) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku od 2004. (http://www.ffos.unios.hr/filozofija) Na tim institucijama održava se nastava filozofije i one izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije ili magistra edukacije iz područja filozofije. Dakle, filozofija je u Hrvatskoj razvijena i visokoškolski sustav u Hrvatskoj producira kompetentni nastavnički kadar za predmete Filozofija, Logika, Etika te Etika i kultura. Stoga doista nema potrebe da te predmete predaje bilo tko drugi osim onoga tko ima diplomu filozofije, a i samo onaj tko ima diplomu filozofije ima kompetencije potrebne da predaje te predmete. Na osnovi navedenih razloga predlažemo da se u Nacrtu pravilnika u Članku 6. brišu stavci 3, 4 i 5. kako sada stoje i da se umjesto njih navede: profesor filozofije, diplomirani filozof, magistar filozofije. profesor filozofije diplomirani filozof magistar filozofije Predsjednik HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU Boran Berčić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
308 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU Članak 6., 3) etika: Kao strukovna udruga koja okuplja profesionalne filozofe i ljude koji se bave filozofijom (HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU) dužni smo reagirati na sadržaj Nacrta pravilnika i pokušati zaštititi dignitet struke i kvalitetu nastave Filozofije i Etike u srednjim školama. Naime, nacrtom ovog pravilnika predviđeno je da, pored filozofa, Filozofiju smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 5. Nacrta); da Etiku smiju predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 3. Nacrta); te da Etiku i kulturu smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 4. Nacrta). Smatramo da su ove stavke Nacrta očito pogrešne, da potencijalno imaju dalekosežne negativne posljedice po školski sustav u cjelini, a i da su uvredljive za ljude koji rade u struci filozofije kao i za struku filozofije u cjelini. Nije nam jasno kako se tako očita pogreška mogla potkrasti, čak i u fazi izrade nacrta. Smatramo da: 1. Filozofiju smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 2. Etiku smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 3. Etiku i kulturu smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Svoj stav temeljimo na: i) Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ii) Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost iii) Činjenici da je etika filozofska disciplina i da se etiku može sustavno studirati samo u okviru studija filozofije. iv) Činjenici da u Hrvatskoj filozofija predstavlja legitimnu i respektabilnu znanstvenu disciplinu s dugom i bogatom tradicijom, te činjenici da u Hrvatskoj postoji više visokoškolskih ustanova koje izvode sveučilišni studij filozofije i izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije. i) U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) od 30.12.2014. Dio XI. Članak 105. stavak 7. stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Ova je odredba sasvim jasna, logična i prirodna: X može predavati samo onaj tko je diplomirao X! Naprosto nije jasno kako bi itko drugi mogao predavati X. Jasno je da filozofiju može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Iako je stvar potpuno očita ona je ujedno i vrlo ozbiljna. Naime, ako bi se zakonom propisalo da ljudi koji su diplomirali jednu struku smiju držati nastavu iz neke druge struke, to bi naprosto bio početak urušavanja ukupnog školskog sustava. ii) Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, 118/09) od 22.9.2009. Nacionalnog vijeća za znanost relevantan je u ovom kontekstu zato što jasno odjeljuje filozofiju od drugih srodnih disciplina. Filozofija jest srodna nekim drugim disciplinama kao što su psihologija, sociologija, itd. no ni u kom slučaju nije njima istovjetna. Filozofija je naprosto zasebna disciplina koja se zasebno studira i zasebno predaje. Pravilnikom Nacionalnog vijeća Filozofija je navedena kao polje (6.01) u području Humanističkih znanosti (6.) Sociologija (5.05.) i Politologija (5.03.) uopće nisu polja u području Humanističkih znanosti (6). One su polja u području Društvenih znanosti (5). Teologija (6.02.) i Religiologija (6.09.) polja su koja su različita od polja Filozofije (6.01). Napominjemo da ova taksonomija nije površna, arbitrarna i čisto administrativna, već duboka i sadržajna. Ona odražava stvarno grupiranje u znanstvene discipline. Pored toga, ova taksonomija na snazi je već godinama i ne može ju se zanemariti kada se određuje tko što smije predavati u srednjoj školi zato što se upravo u skladu s njom izrađuju studijski programi i određuju kompetencije onih koji te studije završe. Zbog toga ona doista pokazuje tko je za što osposobljen i tko može što predavati. Iako se na nizu studija filozofski kolegiji predaju kao izborni ili kao opći kolegiji, sasvim je jasno tko jest a tko nije diplomirao filozofiju i sasvim je jasno tko jest a tko nije kvalificiran da drži nastavu iz filozofije i filozofskih predmeta u srednjim školama. iii) Navedeni Pravilnik Nacionalnog vijeća jasno navodi i da Etika (6.01.08) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01), isto kao što i Logika (6.01.01) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01). Pravilnik tu sasvim točno odražava činjenicu da su se tijekom vremena Psihologija i Sociologija izdvojile iz Filozofije i postale samostalne discipline a da su Etika i Logika ostale filozofske discipline. Budući da kod nas, a ni u svijetu, ne postoje zasebni studiji Etike i Logike, Etika i Logika studiraju se u okviru studija Filozofije. Zbog toga su samo oni koji imaju diplomu Filozofije kvalificirani da predaju Etiku i Logiku! Niti jedna druga diploma nije garancija da je onaj tko je ima ikada slušao etiku. U svim drugim studijima etika može ali ne mora biti dio studija, dok u filozofiji etika mora biti dio studija. Etika je bitni dio studija filozofije. Zbog toga etiku može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. U predmetima Etika I do Etika IV doista ima različitih sadržaja no ipak okosnicu tih predmeta čini upravo etika. A etika je, pored logike, epistemologije i metafizike, jedan od četiri konstitutivna predmeta na svakom studiju filozofije. Stoga, budući da se etika sistematski studira samo na studiju filozofije, predmete Etika I do Etika IV može predavati samo onaj koji je diplomirao filozofiju. iv) U Hrvatskoj se sveučilišna nastava filozofije odvija od 1662. kada je s radom počeo Filozofski studij Zagrebačkog kolegija. Danas u Hrvatskoj postoje dodiplomski, diplomski i postdiplomski studiji filozofije, a sveučilišna nastava filozofije odvija se na sedam visokoškolskih institucija: (1) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 1874. (http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/) (2) na Odjelu za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zadru od 1961. (http://www.unizd.hr/Default.aspx?alias=www.unizd.hr/filozofija&) (3) na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove s pravom javnosti od 1989. (http://www.ffdi.hr) (4) na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studijia od 1993. (https://www.hrstud.unizg.hr/filozofija) (5) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci od 1998. (http://www.ffri.uniri.hr/hr/odsjeci-i-katedre/filozofija.html) (6) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu od 2005. (http://www.ffst.unist.hr/odsjeci/filozofija) (7) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku od 2004. (http://www.ffos.unios.hr/filozofija) Na tim institucijama održava se nastava filozofije i one izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije ili magistra edukacije iz područja filozofije. Dakle, filozofija je u Hrvatskoj razvijena i visokoškolski sustav u Hrvatskoj producira kompetentni nastavnički kadar za predmete Filozofija, Logika, Etika te Etika i kultura. Stoga doista nema potrebe da te predmete predaje bilo tko drugi osim onoga tko ima diplomu filozofije, a i samo onaj tko ima diplomu filozofije ima kompetencije potrebne da predaje te predmete. Na osnovi navedenih razloga predlažemo da se u Nacrtu pravilnika u Članku 6. brišu stavci 3, 4 i 5. kako sada stoje i da se umjesto njih navede: profesor filozofije, diplomirani filozof, magistar filozofije. profesor filozofije diplomirani filozof magistar filozofije Predsjednik HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU Boran Berčić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
309 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU Članak 6., 5555) filozofija: Kao strukovna udruga koja okuplja profesionalne filozofe i ljude koji se bave filozofijom (HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU) dužni smo reagirati na sadržaj Nacrta pravilnika i pokušati zaštititi dignitet struke i kvalitetu nastave Filozofije i Etike u srednjim školama. Naime, nacrtom ovog pravilnika predviđeno je da, pored filozofa, Filozofiju smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 5. Nacrta); da Etiku smiju predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 3. Nacrta); te da Etiku i kulturu smiju predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (Članak 6. stavak 4. Nacrta). Smatramo da su ove stavke Nacrta očito pogrešne, da potencijalno imaju dalekosežne negativne posljedice po školski sustav u cjelini, a i da su uvredljive za ljude koji rade u struci filozofije kao i za struku filozofije u cjelini. Nije nam jasno kako se tako očita pogreška mogla potkrasti, čak i u fazi izrade nacrta. Smatramo da: 1. Filozofiju smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 2. Etiku smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. 3. Etiku i kulturu smije predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Svoj stav temeljimo na: i) Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ii) Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost iii) Činjenici da je etika filozofska disciplina i da se etiku može sustavno studirati samo u okviru studija filozofije. iv) Činjenici da u Hrvatskoj filozofija predstavlja legitimnu i respektabilnu znanstvenu disciplinu s dugom i bogatom tradicijom, te činjenici da u Hrvatskoj postoji više visokoškolskih ustanova koje izvode sveučilišni studij filozofije i izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije. i) U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) od 30.12.2014. Dio XI. Članak 105. stavak 7. stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Ova je odredba sasvim jasna, logična i prirodna: X može predavati samo onaj tko je diplomirao X! Naprosto nije jasno kako bi itko drugi mogao predavati X. Jasno je da filozofiju može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. Iako je stvar potpuno očita ona je ujedno i vrlo ozbiljna. Naime, ako bi se zakonom propisalo da ljudi koji su diplomirali jednu struku smiju držati nastavu iz neke druge struke, to bi naprosto bio početak urušavanja ukupnog školskog sustava. ii) Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, 118/09) od 22.9.2009. Nacionalnog vijeća za znanost relevantan je u ovom kontekstu zato što jasno odjeljuje filozofiju od drugih srodnih disciplina. Filozofija jest srodna nekim drugim disciplinama kao što su psihologija, sociologija, itd. no ni u kom slučaju nije njima istovjetna. Filozofija je naprosto zasebna disciplina koja se zasebno studira i zasebno predaje. Pravilnikom Nacionalnog vijeća Filozofija je navedena kao polje (6.01) u području Humanističkih znanosti (6.) Sociologija (5.05.) i Politologija (5.03.) uopće nisu polja u području Humanističkih znanosti (6). One su polja u području Društvenih znanosti (5). Teologija (6.02.) i Religiologija (6.09.) polja su koja su različita od polja Filozofije (6.01). Napominjemo da ova taksonomija nije površna, arbitrarna i čisto administrativna, već duboka i sadržajna. Ona odražava stvarno grupiranje u znanstvene discipline. Pored toga, ova taksonomija na snazi je već godinama i ne može ju se zanemariti kada se određuje tko što smije predavati u srednjoj školi zato što se upravo u skladu s njom izrađuju studijski programi i određuju kompetencije onih koji te studije završe. Zbog toga ona doista pokazuje tko je za što osposobljen i tko može što predavati. Iako se na nizu studija filozofski kolegiji predaju kao izborni ili kao opći kolegiji, sasvim je jasno tko jest a tko nije diplomirao filozofiju i sasvim je jasno tko jest a tko nije kvalificiran da drži nastavu iz filozofije i filozofskih predmeta u srednjim školama. iii) Navedeni Pravilnik Nacionalnog vijeća jasno navodi i da Etika (6.01.08) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01), isto kao što i Logika (6.01.01) predstavlja granu u polju Filozofije (6.01). Pravilnik tu sasvim točno odražava činjenicu da su se tijekom vremena Psihologija i Sociologija izdvojile iz Filozofije i postale samostalne discipline a da su Etika i Logika ostale filozofske discipline. Budući da kod nas, a ni u svijetu, ne postoje zasebni studiji Etike i Logike, Etika i Logika studiraju se u okviru studija Filozofije. Zbog toga su samo oni koji imaju diplomu Filozofije kvalificirani da predaju Etiku i Logiku! Niti jedna druga diploma nije garancija da je onaj tko je ima ikada slušao etiku. U svim drugim studijima etika može ali ne mora biti dio studija, dok u filozofiji etika mora biti dio studija. Etika je bitni dio studija filozofije. Zbog toga etiku može predavati samo onaj tko je diplomirao filozofiju. U predmetima Etika I do Etika IV doista ima različitih sadržaja no ipak okosnicu tih predmeta čini upravo etika. A etika je, pored logike, epistemologije i metafizike, jedan od četiri konstitutivna predmeta na svakom studiju filozofije. Stoga, budući da se etika sistematski studira samo na studiju filozofije, predmete Etika I do Etika IV može predavati samo onaj koji je diplomirao filozofiju. iv) U Hrvatskoj se sveučilišna nastava filozofije odvija od 1662. kada je s radom počeo Filozofski studij Zagrebačkog kolegija. Danas u Hrvatskoj postoje dodiplomski, diplomski i postdiplomski studiji filozofije, a sveučilišna nastava filozofije odvija se na sedam visokoškolskih institucija: (1) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 1874. (http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/) (2) na Odjelu za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zadru od 1961. (http://www.unizd.hr/Default.aspx?alias=www.unizd.hr/filozofija&) (3) na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove s pravom javnosti od 1989. (http://www.ffdi.hr) (4) na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studijia od 1993. (https://www.hrstud.unizg.hr/filozofija) (5) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci od 1998. (http://www.ffri.uniri.hr/hr/odsjeci-i-katedre/filozofija.html) (6) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu od 2005. (http://www.ffst.unist.hr/odsjeci/filozofija) (7) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku od 2004. (http://www.ffos.unios.hr/filozofija) Na tim institucijama održava se nastava filozofije i one izdaju diplomu profesora filozofije odnosno (nakon bolonjske reforme) magistra filozofije ili magistra edukacije iz područja filozofije. Dakle, filozofija je u Hrvatskoj razvijena i visokoškolski sustav u Hrvatskoj producira kompetentni nastavnički kadar za predmete Filozofija, Logika, Etika te Etika i kultura. Stoga doista nema potrebe da te predmete predaje bilo tko drugi osim onoga tko ima diplomu filozofije, a i samo onaj tko ima diplomu filozofije ima kompetencije potrebne da predaje te predmete. Na osnovi navedenih razloga predlažemo da se u Nacrtu pravilnika u Članku 6. brišu stavci 3, 4 i 5. kako sada stoje i da se umjesto njih navede: profesor filozofije, diplomirani filozof, magistar filozofije. profesor filozofije diplomirani filozof magistar filozofije Predsjednik HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ANALITIČKU FILOZOFIJU Boran Berčić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
310 Hrvatsko filozofsko društvo Članak 6., 5555) filozofija: 4. veljače 2016. Hrvatsko filozofsko društvo uputilo je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, sljedeći dopis: Poštovani gospodine ministre, poštovana gospođo ravnateljice, obraćamo vam se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, o kojemu se do 25. veljače 2016. vodi javna rasprava koja je otvorena 25. siječnja 2016. Kao najstarija stručna udruga u polju filozofije, osnovana 1957. godine, ovim putem izražavamo svoje nezadovoljstvo onim dijelovima Nacrta Pravilnika koji propisuju odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave filozofskih predmeta Filozofija i Etika, predlažemo izmjene tih stavaka te vas molimo da predložene izmjene prihvatite. Naime, prema Nacrtu Pravilnika (čl. 6), predmet Filozofija smjeli bi predavati ne samo filozofi (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) nego i politolozi (diplomirani politolog), sociolozi (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije), teolozi (diplomirani teolog), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Taj prijedlog smatramo iznimno problematičnim jer poučavanje filozofije u srednjim školama zahtjevna je i odgovorna zadaća koja podrazumijeva posjedovanje kompetencija koje nastavnik može steći jedino studijem filozofije. Premda studenti politologije, sociologije, teologije, kroatologije i religiologije tijekom svoga studija vjerojatno stječu određena znanja iz filozofije, ta je poduka dijelom obrazovanja u jednom ne-filozofskom studiju i s obzirom na to je fragmentarna, a za poučavanje filozofije potrebna je sustavna filozofska naobrazba kao i u slučaju Sociologije ili Psihologije, gdje je kao odgovarajuća vrsta obrazovanja za izvođenje srednjoškolske nastave predviđen samo završen sveučilišni studij sociologije ili psihologije. Stoga predlažemo da se u rubrici „Filozofija“ u čl. 6 Nacrta Pravilnika navede isključivo „magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije“. Isto važi i za predmet Etika, koji se s nerazjašnjenom i/ili nezadovoljavajućom regulacijom suočava od njegova uvođenja u srednjoškolski kurikulum, o čemu se Hrvatsko filozofsko društvo više puta očitovalo i zahtijevalo redefiniranje nastavničkih kompetencija s obzirom na taj predmet. Prema Nacrtu Prijedloga, uz filozofe (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije), Etiku bi također smjeli predavati teolozi (diplomirani teolog, diplomirani kateheta), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Jednako kao Filozofija i Logika, srednjoškolski je predmet Etika filozofski predmet, jer je neosporno da je etika jedna od ključnih filozofskih disciplina od samih početaka filozofije, neodvojiva od cjeline filozofije, tako da je za poučavanje etike u srednjim školama nužno imati sustavnu filozofsku naobrazbu, a ne samo izvjesnu motivaciju i informacije stečene u okviru nekog drugog studija. Stoga predlažemo da se u rubrici „Etika“ u čl. 6 Nacrta Pravilnika navede samo „magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije“. S obzirom na činjenicu da trenutno u srednjim školama predmet Etika predaju i nastavnici koji nisu završili studij filozofije, ali imaju višegodišnje iskustvo u poučavanju Etike i pohađali su različite programe stručnog usavršavanja, predlažemo da se prethodno navedena odredba ne odnosi na njih, ali da se u novom Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu jasno navede da će od stupanja na snagu novog Pravilnika nastavu Etike moći izvoditi samo magistri filozofije, diplomirani filozofi, odnosno profesori filozofije. Ukratko, mišljenja smo da je filozofija temeljna humanistička disciplina i da se mora spriječiti mogućnost da se nastava filozofije „odrađuje“ u proizvoljnom obliku jer bi time ozbiljno trpjela kompetencija i dovela bi se u pitanje kakvoća nastave, a to je ono što suvremeno obrazovanje sebi zasigurno ne smije dopustiti. Ako bi se postupilo drugačije, bio bi to izraz nedosljednog i diskriminirajućeg tretiranja našeg poziva i struke. Molimo vas da razmotrite naše primjedbe i uvažite naše argumente te da izmijenite gore navedene stavke Nacrta Pravilnika kako je predloženo. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Zdravko Radman, v.r. predsjednik Hrvatskog filozofskog društva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
311 Hrvatsko filozofsko društvo Članak 6., 3) etika: 4. veljače 2016. Hrvatsko filozofsko društvo uputilo je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, sljedeći dopis: Poštovani gospodine ministre, poštovana gospođo ravnateljice, obraćamo vam se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, o kojemu se do 25. veljače 2016. vodi javna rasprava koja je otvorena 25. siječnja 2016. Kao najstarija stručna udruga u polju filozofije, osnovana 1957. godine, ovim putem izražavamo svoje nezadovoljstvo onim dijelovima Nacrta Pravilnika koji propisuju odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave filozofskih predmeta Filozofija i Etika, predlažemo izmjene tih stavaka te vas molimo da predložene izmjene prihvatite. Naime, prema Nacrtu Pravilnika (čl. 6), predmet Filozofija smjeli bi predavati ne samo filozofi (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) nego i politolozi (diplomirani politolog), sociolozi (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije), teolozi (diplomirani teolog), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Taj prijedlog smatramo iznimno problematičnim jer poučavanje filozofije u srednjim školama zahtjevna je i odgovorna zadaća koja podrazumijeva posjedovanje kompetencija koje nastavnik može steći jedino studijem filozofije. Premda studenti politologije, sociologije, teologije, kroatologije i religiologije tijekom svoga studija vjerojatno stječu određena znanja iz filozofije, ta je poduka dijelom obrazovanja u jednom ne-filozofskom studiju i s obzirom na to je fragmentarna, a za poučavanje filozofije potrebna je sustavna filozofska naobrazba kao i u slučaju Sociologije ili Psihologije, gdje je kao odgovarajuća vrsta obrazovanja za izvođenje srednjoškolske nastave predviđen samo završen sveučilišni studij sociologije ili psihologije. Stoga predlažemo da se u rubrici „Filozofija“ u čl. 6 Nacrta Pravilnika navede isključivo „magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije“. Isto važi i za predmet Etika, koji se s nerazjašnjenom i/ili nezadovoljavajućom regulacijom suočava od njegova uvođenja u srednjoškolski kurikulum, o čemu se Hrvatsko filozofsko društvo više puta očitovalo i zahtijevalo redefiniranje nastavničkih kompetencija s obzirom na taj predmet. Prema Nacrtu Prijedloga, uz filozofe (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije), Etiku bi također smjeli predavati teolozi (diplomirani teolog, diplomirani kateheta), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Jednako kao Filozofija i Logika, srednjoškolski je predmet Etika filozofski predmet, jer je neosporno da je etika jedna od ključnih filozofskih disciplina od samih početaka filozofije, neodvojiva od cjeline filozofije, tako da je za poučavanje etike u srednjim školama nužno imati sustavnu filozofsku naobrazbu, a ne samo izvjesnu motivaciju i informacije stečene u okviru nekog drugog studija. Stoga predlažemo da se u rubrici „Etika“ u čl. 6 Nacrta Pravilnika navede samo „magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije“. S obzirom na činjenicu da trenutno u srednjim školama predmet Etika predaju i nastavnici koji nisu završili studij filozofije, ali imaju višegodišnje iskustvo u poučavanju Etike i pohađali su različite programe stručnog usavršavanja, predlažemo da se prethodno navedena odredba ne odnosi na njih, ali da se u novom Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu jasno navede da će od stupanja na snagu novog Pravilnika nastavu Etike moći izvoditi samo magistri filozofije, diplomirani filozofi, odnosno profesori filozofije. Ukratko, mišljenja smo da je filozofija temeljna humanistička disciplina i da se mora spriječiti mogućnost da se nastava filozofije „odrađuje“ u proizvoljnom obliku jer bi time ozbiljno trpjela kompetencija i dovela bi se u pitanje kakvoća nastave, a to je ono što suvremeno obrazovanje sebi zasigurno ne smije dopustiti. Ako bi se postupilo drugačije, bio bi to izraz nedosljednog i diskriminirajućeg tretiranja našeg poziva i struke. Molimo vas da razmotrite naše primjedbe i uvažite naše argumente te da izmijenite gore navedene stavke Nacrta Pravilnika kako je predloženo. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Zdravko Radman, v.r. predsjednik Hrvatskog filozofskog društva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
312 Hrvatsko filozofsko društvo PRAVILNIK 4. veljače 2016. Hrvatsko filozofsko društvo uputilo je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, sljedeći dopis: Poštovani gospodine ministre, poštovana gospođo ravnateljice, obraćamo vam se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, o kojemu se do 25. veljače 2016. vodi javna rasprava koja je otvorena 25. siječnja 2016. Kao najstarija stručna udruga u polju filozofije, osnovana 1957. godine, ovim putem izražavamo svoje nezadovoljstvo onim dijelovima Nacrta Pravilnika koji propisuju odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave filozofskih predmeta Filozofija i Etika, predlažemo izmjene tih stavaka te vas molimo da predložene izmjene prihvatite. Naime, prema Nacrtu Pravilnika (čl. 6), predmet Filozofija smjeli bi predavati ne samo filozofi (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) nego i politolozi (diplomirani politolog), sociolozi (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije), teolozi (diplomirani teolog), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Taj prijedlog smatramo iznimno problematičnim jer poučavanje filozofije u srednjim školama zahtjevna je i odgovorna zadaća koja podrazumijeva posjedovanje kompetencija koje nastavnik može steći jedino studijem filozofije. Premda studenti politologije, sociologije, teologije, kroatologije i religiologije tijekom svoga studija vjerojatno stječu određena znanja iz filozofije, ta je poduka dijelom obrazovanja u jednom ne-filozofskom studiju i s obzirom na to je fragmentarna, a za poučavanje filozofije potrebna je sustavna filozofska naobrazba kao i u slučaju Sociologije ili Psihologije, gdje je kao odgovarajuća vrsta obrazovanja za izvođenje srednjoškolske nastave predviđen samo završen sveučilišni studij sociologije ili psihologije. Stoga predlažemo da se u rubrici „Filozofija“ u čl. 6 Nacrta Pravilnika navede isključivo „magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije“. Isto važi i za predmet Etika, koji se s nerazjašnjenom i/ili nezadovoljavajućom regulacijom suočava od njegova uvođenja u srednjoškolski kurikulum, o čemu se Hrvatsko filozofsko društvo više puta očitovalo i zahtijevalo redefiniranje nastavničkih kompetencija s obzirom na taj predmet. Prema Nacrtu Prijedloga, uz filozofe (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije), Etiku bi također smjeli predavati teolozi (diplomirani teolog, diplomirani kateheta), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Jednako kao Filozofija i Logika, srednjoškolski je predmet Etika filozofski predmet, jer je neosporno da je etika jedna od ključnih filozofskih disciplina od samih početaka filozofije, neodvojiva od cjeline filozofije, tako da je za poučavanje etike u srednjim školama nužno imati sustavnu filozofsku naobrazbu, a ne samo izvjesnu motivaciju i informacije stečene u okviru nekog drugog studija. Stoga predlažemo da se u rubrici „Etika“ u čl. 6 Nacrta Pravilnika navede samo „magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije“. S obzirom na činjenicu da trenutno u srednjim školama predmet Etika predaju i nastavnici koji nisu završili studij filozofije, ali imaju višegodišnje iskustvo u poučavanju Etike i pohađali su različite programe stručnog usavršavanja, predlažemo da se prethodno navedena odredba ne odnosi na njih, ali da se u novom Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu jasno navede da će od stupanja na snagu novog Pravilnika nastavu Etike moći izvoditi samo magistri filozofije, diplomirani filozofi, odnosno profesori filozofije. Ukratko, mišljenja smo da je filozofija temeljna humanistička disciplina i da se mora spriječiti mogućnost da se nastava filozofije „odrađuje“ u proizvoljnom obliku jer bi time ozbiljno trpjela kompetencija i dovela bi se u pitanje kakvoća nastave, a to je ono što suvremeno obrazovanje sebi zasigurno ne smije dopustiti. Ako bi se postupilo drugačije, bio bi to izraz nedosljednog i diskriminirajućeg tretiranja našeg poziva i struke. Molimo vas da razmotrite naše primjedbe i uvažite naše argumente te da izmijenite gore navedene stavke Nacrta Pravilnika kako je predloženo. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Zdravko Radman, v.r. predsjednik Hrvatskog filozofskog društva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
313 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRAVILNIK, Članak 8. Sekcija za školske knjižnice HKD-a podržava Nacrt pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu, ali smatramo da je neprihvatljivo da se na radno mjesto knjižničara zapošljavaju ljudi sa neodogovarajućom visokom stručnom spremom i da ih se onda upućuje na diplomski studij iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja. To otvara prostor za manipulacije i time se uskraćuju prava diplomiranim knjižničarima kojih ima na tržištu rada te naglašavamo da Pravilnik o stručnoj spremi u OŠ ne može i ne smije biti suprotan Zakonu o knjižnicama čl. 34 i Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
314 Hrvatsko knjižničarsko društvo Članak 5., 24. Likovna kultura Sekcija za školske knjižnice HKD-a podržava Nacrt pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu, ali smaramo da je neprihvatljivo da se na radno mjesto knjižničara zapošljavaju ljudi sa neodogovarajućom visokom stručnom spremom i da ih se onda upućuje na diplomski studij iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja. To otvara prostor za manipulacije i time se uskraćuju prava diplomiranim knjižničarima kojih ima na tržištu rada te naglašavamo da Pravilnik o stručnoj spremi u OŠ ne može i ne smije biti suprotan Zakonu o knjižnicama čl. 34 i Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
315 Hrvatsko matematičko društvo Članak 6., 16) matematika: Prijedlog: diplomirani inžinjer matematike - nadopuniti tekstom „uz obavezno pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanjem (60 ETCS) pri čemu na metodiku nastave matematike otpada barem 30 ECTS bodova ostvarenih na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“ jer gore navedene razine obrazovanje u svojim programima ne posjeduju nikakvo pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanjem . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
316 Hrvatsko matematičko društvo Članak 5., 13. Matematika Hrvatsko matematičko društvo Bijenička 30 10000 Zagreb Zagreb, 25. veljače 2016. Prilog otvorenom javnom savjetovanju o nacrtu PRAVILNIKA O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU Hrvatsko matematičku društvo kao krovna strukovna organizacija svih matematičara u Republici Hrvatskoj uključuje se u otvoreno javno savjetovanje vezano uz vrtu obrazovanja učitelja i nastavnika matematike. Temeljna načelo na kojem se zasniva naš prilog javnom savjetovanju jest činjenica da dugoročno osiguranje kvalitete obrazovanja nastave matematike mogu osigurati jedino nastavnici koji su kompetentni u području matematike kao akademskoj disciplini te u području metodike nastave matematike. Stoga smatramo da pravilnik treba nužno doraditi jer u mnogim svojim dijelovima ne nudi garancije da će osoba koja posjeduje neka od navedenih obrazovanih razina prema nacrtu pravilniku ima navedene kompetencije. Posebno želimo naglasiti da je dvojben onaj dio pravilnika koji se odnosi na nastavu matematike i informatike u višim razredima osnovne škole. Sukladno tome želimo istaknuti da nacrt Pravilnika treba mijenjati u sljedećim segmentima: 1. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike 2. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike 3. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Prijedlog: brisati u potpunosti jer navedeni prvostupnici ne posjeduju odgovarajuću razinu naobrazbe koja garantira kompetentnost niti u području matematike kao akademske discipline niti području metodike nastave matematike. 5. diplomirani inženjer matematike 6. magistar/magistra matematike 7. magistar/magistra računarstva i matematike Prijedlog: nadopuniti tekstom „uz obavezno pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanjem (60 ETCS) pri čemu na metodiku nastave matematike otpada barem 30 ECTS bodova ostvarenih na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“ jer gore navedene razine obrazovanje u svojim programima ne posjeduju nikakvo pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanjem . 8. diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika Prijedlog: brisati u potpunosti jer učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika nemaju kompetencije u području matematike kao akademske discipline, a upitna je razina naobrazbe u području metodike nastave matematike. Eventualno se diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika može izjednačiti s razinama obrazovanja u stavcima 9. do 21. ako bi se kao dodatni uvjet od 60 ECTS bodova ostvarenih na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike. U tih 60 ECTS bodova na metodiku nastave matematike otpada 30 ECTS bodova, a ostalih 30 ECTS bodova odnose na neke temeljne sadržaje iz područja matematike kao akademske discipline. Također važno je istaknuti da predloženi nacrt pravilnika je prepun i grešaka formalne prirode. Tako je, na primjer, u potpunosti neujednačeno navođenje nazivlja za oba spola. No navodimo i jedan prijedlog poboljšanja teksta: • nepotrebno je kod nazivlja magistar edukacije matematike, magistar edukacije matematike i informatike, magistar edukacije matematike i fizike te magistar fizike i matematike u desnoj koloni išta pisati 23. magistar/magistra edukacije fizike i filozofije Prijedlog: brisati u potpunosti jer magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema kompetencije u niti području matematike kao akademske discipline niti u području metodike nastave matematike. Također važno je istaknuti da predloženi nacrt pravilnika je prepun i grešaka formalne prirode. Tako je, na primjer, u potpunosti neujednačeno navođenje nazivlja za oba spola. No navodimo i jedan prijedlog poboljšanja teksta: • nepotrebno je kod nazivlja magistar edukacije matematike, magistar edukacije matematike i informatike, magistar edukacije matematike i fizike te magistar fizike i matematike u desnoj koloni išta pisati Na kraju ističemo da Hrvatsko matematičko društvo podržava sve ostale priloge ovom javnom savjetovanju koje je na istim temeljima posvećeno svim drugim predmetima prema nastavnim planovima u osnovnim i srednjim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
317 Hrvatsko muzikološko društvo Članak 6., 8) glazbena umjetnost: Poštovani, predlažemo, shodno stvarnim kompetencijama stečenim tijekom studija, ovu izmjenu Nacrta Pravilnika: Članak 6. 8. Glazbena umjetnost u srednjim školama Apsolutno prednost imaju muzikolozi, kako je i navedeno, zbog naravi predmeta koja je usmjerena ka upoznavanju stilskih i historijskih aspekata glazbe, što im je ujedno i temeljni sadržaj studija. Magistar glazbene kulture ili teorije glazbe mogao bi na ovu poziciju doći samo uvjetno jer ima slabije kompetencije s obzirom na stilski i historijski aspekt programa, kao i dirigenti i kompozitori. 6. 8. Glazbena umjetnost a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c)mogu se zaposliti ako se na natječaj na jave osobe iz točke a) i b) glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
318 Hrvatsko muzikološko društvo PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Članak 9. Osnovne plesne škole: 8) Glazbena kultura/Solfeggio u osnovnim plesnim školama: Muzikolozi su izuzeti iako imaju kompetencije za izvođenje nastave solfeggia stečene u okviru pedagoškoga modula. Prijedlog je da se uvrste kao alternativa (točka b). Ostalo sukladno zahtjevima za Solfeggio u glazbenim školama. 9. 8. Glazbena kultura/Solfeggio u osnovnim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 12) Glazbena umjetnost u osnovnoj plesnoj školi prema programu Ane Maletić: (u važećem nastavnom planu naziv je predmeta Glazbena umjetnost, a u programu Glazbena kultura). Program je sličan t. 9. 8 i s time valja uskladiti tražene kompetencije. 9. 12. Glazbena kultura (umjetnost) u osnovnim školama suvremenog plesa prema programu Ane Maletić a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 13) Ritmika i glazba: analogno prethodnomu (t. 9.12) 9. 13. Ritmika i glazba u osnovnim školama suvremenog plesa a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije Članak 9. Osnovne glazbene škole: 1) Solfeggio: predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave (kao što je predviđeno i trenutno važećim Pravilnikom) s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine. 9. 1. Solfeggio u osnovnim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 2) Teorija glazbe: obrazloženje sukladno prethodnomu: 9. 1. Teorija glazbe u osnovnim glazbenim školama glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 21) Skupno muziciranje: potrebno je posebno tretirati kompetencije za ravnanje zborom i orkestrom te vođenje komornog ansambla. Mišljenja smo da muzikolozi s položenim modulom Vođenje ansambla mogu kvalitetno voditi školski vokalni ansambl. 9. 21. Skupno muziciranje u osnovnim glazbenim školama - ZBOR a) prednost pri zapošljavanju: dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom i modulom Vođenje ansambla; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije pjevači mag. muzike (pjevači) s položenim modulom Vođenje ansambla dodatak – Glazbena umjetnost u osnovnim glazbenim školama prema Nastavnom planu funkcionalne muzičke pedagogije Čini se da ovoga predmeta uopće nema u Nacrtu pa predlažemo da ga se uvrsti jer postoji u važećem Nastavnom planu i programu Funkcionalne muzičke pedagogije Glazbena umjetnost u osnovnim glazbenim školama prema programu funkcionalne muzičke pedagogije a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent Članak 9. Srednje plesne škole: 13) Glazbena umjetnost: s obzirom na nastavni program predmeta, smatramo da u nedostatku primarnoga nastavnog kadra muzikolozi sa stečenim pedagoškim kompetencijama mogu kvalitetno izvoditi nastavu ovoga predmeta. 9. 13. Glazbena umjetnost u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 19) Narodni napjevi: s obzirom na to da su etnomuzikološki sadržaji jedna od temeljnih kompetencija svakoga muzikologa, treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ te muzikolozima dati prioritet u izvođenju ovoga nastavnog predmeta: 9. 19. Narodni napjevi u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 22) Povijest glazbe i plesa: s obzirom na to da su povijest glazbe i plesa temeljne kompetencije svakoga muzikologa, treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ te muzikolozima dati prioritet u izvođenju ovoga nastavnog predmeta: 9. 22. Povijest glazbe i plesa u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja Nije posve jasno koje su kompetencije u Nacrtu navedenih magistara dramaturgije, sociologije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i etnologije za izvođenje ovoga nastavnog predmeta, no predlažemo da se uvrste u kategoriju b ili c. 23) Glazbeni i plesni folklor: s obzirom na to da su muzikolozi jedina struka predviđena za izvođenje ovoga predmeta, nije jasno odakle umjetno stvorena razlika između nekadašnjeg akademskog naziva (dipl. muzikolog) za koji se traže posebni uvjeti i trenutno važećega (mag. muzikologije) za koji nisu predviđeni nikakvi posebni uvjeti, što je u izravnom nesuglasju sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima te akademskom stupnju, NN 107/07 i 118/12. Udio sadržaja glazbenoga i plesnoga folklora u predbolonjskim i bolonjskim programima istovjetan je. Stoga treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ i predvidjeti sve akademske nazive muzikologa: - mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 24) Solfeggio s osnovama ritma: kao i za ostale nastavne predmete naziva Solfeggio predlažemo predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine 9. 24. Solfeggio s osnovama ritma u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 36) Ritmika i glazba: kao i u t. 22, predlažemo predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine 9. 36. Ritmika i glazba u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta, svi sa završenim programom plesač edukacijskog smjera kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor, svi sa završenim programom plesač edukacijskog smjera dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent, svi sa završenim programom plesač edukacijskog smjera b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja plesač suvr. plesa plesač suvremenog plesa uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom Članak 9. Srednje glazbene škole: Valja izbaciti nepostojeći predmet 1) Glazbena umjetnost! 3) Harmonija: s obzirom na to da studenti muzikologije nastavu harmonije slušaju zajedno sa studentima teorije glazbe, predlažemo da se onima koji su položili kolegije Harmonija A1 i Harmonija A2 te Harmonija na klaviru A1 i Harmonija na klaviru A2 omogući predavanje ovoga nastavnog predmeta. Isto tako, valja dodati dirigente koji cjelokupan sadržaj predmeta Harmonija i Harmonija na klaviru tijekom studija svladavaju zajedno s teoretičarima i kompozitorima. 9. 3. Harmonija u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije isključivo s položenim kolegijima Harmonija A1, Harmonija A2, Harmonija na klaviru A1 i Harmonija na klaviru A2, 5) Povijest glazbe: potrebno je navesti sve akademske nazive muzikologa: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 6) Glazbeni oblici: slažemo se s prijedlogom stručne spreme, no potrebno je navesti točne akademske nazive: 9. 6. Glazbeni oblici u srednjim glazbenim školama glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 7) Čitanje i sviranje partitura: mišljenja smo da predmet u nedostatku primarnoga kadra mogu izvoditi i muzikolozi s položenim kolegijem Sviranje partitura te modulom Vođenje ansambla: 9. 7. Čitanje i sviranje partitura u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije isključivo s položenim kolegijem Sviranje partitura te modulom Vođenje ansambla c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 8) Dirigiranje: mišljenja smo da predmet u nedostatku primarnoga kadra mogu izvoditi i muzikolozi s položenim modulom Vođenje ansambla: 9. 8. Dirigiranje u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije isključivo s položenim modulom Vođenje ansambla 31) Skupno muziciranje: predlažemo razdvajanje kompetencija za vođenje zbora, orkestra i komorne glazbe te mogućnost sudjelovanja muzikologa s položenim modulom Vođenje ansambla u izvođenju nastavnog predmeta Zbor: 9. 31. Skupno muziciranje u srednjim glazbenim školama - ZBOR a) prednost pri zapošljavanju: dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom i modulom Vođenje ansambla; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije pjevači mag. muzike (pjevači) s položenim modulom Vođenje ansambla glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
319 Hrvatsko muzikološko društvo PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Navodimo sažetak rasprave sa sjednice Hrvatskog muzikološkog društva - Pedagoške sekcije na kojoj se diskutiralo o otvorenim pitanjima, mogućim ishodima ovakvog Nacrta u kojem se smo uočili brojne nepravilnosti, kako tehničke tako i stručne prirode te se definiralo smjer daljnjega djelovanja: 1) potrebno je precizno navesti sve službene akademske nazive koji su se do sada mogli steći na području RH kako nitko s punopravnom stručnom spremom ne bi imao poteškoća pri zapošljavanju 2) akademske nazive bilo bi dobro navoditi u istom odjeljku umjesto bespotrebnog ponavljanja odjeljaka radi bolje transparentnosti dokumenta 3) potrebno je iz Nacrta izuzeti nejasne, netočne i općenite kratice akademskih naslova bez navoda struke (magistar muzike/magistra muzike, magistar mus.) kojima su u jednome razdoblju bili obuhvaćeni svi obrazovni profili na Muzičkoj akademiji u Zagrebu pa se njihovim navođenjem ne određuje kompetencija nastavnika i uvodi dodatna zbrka u dokument 4) potrebno je uskladiti Nacrt Prijedloga sa stvarnim kompetencijama koje muzikolozi stječu programom studijske grupe te uzimati u obzir i izborne i fakultativne obrazovne module koji se upisuju u dopunsku ispravu o diplomi, a koji osposobljavaju kandidate za izvođenje pojedinih nastavnih predmeta (osim kandidata muzikološke struke revidirali smo i uskladili akademske nazive svih ostalih struka koje sudjeluju u izvođenju nastave) 5) osim za općeobrazovne osnovne škole, predlažemo da se i za nastavne predmete u umjetničkim školama primijeni stupnjevanje po uzoru na čl. 105, st. 6, t. a, b i c Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama tako da poslove učitelja i nastavnika predmetne nastave u općeobrazovnim i umjetničkim osnovnim i srednjim školama može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg predmeta ili grupe predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija b) drugi studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija te stekla potrebne pedagoške kompetencije (najmanje 55 ECTS-a), ako se ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka c) odgovarajući preddiplomski ili diplomski stručni ili sveučilišni studij (najmanje 180 ECTS-a) te stekla potrebne pedagoške kompetencije (najmanje 55 ECTS-a), ako se ne javi osoba iz točke a) ili b) ovoga stavka, jer su predloženim Nacrtom nažalost izjednačeni stručnjaci posve različitih kompetencija, djelomično neprimjerenih naravi pojedinih nastavnih predmeta. Usto je nužno uključiti i kompetencije stečene polaganjem izbornih modula (npr. Vođenje ansambla) i drugih izbornih kolegija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
320 Hrvatsko muzikološko društvo Članak 5., 23. Glazbena kultura Članak 5. st. 23. Glazbena kultura u osnovnim školama U nastavi Glazbene kulture apsolutnu prednost valja dati akademski obrazovanim stručnjacima s područja glazbene pedagogije, a druge stupnjevati kako je dolje predloženo. Prijedlog: 5. 23. Glazbena kultura a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) sveuč. prvost. (bacc.) glazbene pedagogije sveuč. prvost. (bacc.) teorije glazbe; sveuč. prvost. (bacc.) glazbene teorije diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom Glazbena kultura nastavnik glazbene kulture koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
321 Hrvoje Jurić Članak 6., 5555) filozofija: 8. veljače 2016. Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uputio je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, sljedeći dopis: Poštovani gospodine ministre Šustar, poštovana gospođo ravnateljice Žarković-Pečenković, dana 25. siječnja 2016. na mrežnoj stranici „e-Savjetovanja“ (https://esavjetovanja.gov.hr) objavljen je „Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu“, a rasprava o njemu otvorena je do 25. veljače 2016. Neugodno smo iznenađeni odredbama u Nacrtu Pravilnika koje se tiču predmeta Filozofija i Etika. Obraćamo vam se stoga s izjavom i zahtjevom da razmotrite i uvažite naše primjedbe te da u tom smislu revidirate postojeći Nacrt Pravilnika. U spornim odredbama Nacrta Pravilnika koji propisuje odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave pojedinih predmeta, u članku 6., stavku 5., predviđeno je da srednjoškolski predmet Filozofija, uz filozofe (magistre filozofije, diplomirane filozofe i profesore filozofije), predaju i politolozi (diplomirani politolozi), sociolozi (diplomirani sociolozi, magistri/magistre sociologije i profesori sociologije), teolozi (diplomirani teolozi), kroatolozi (profesori hrvatske kulture i diplomirani kroatolozi) te religiolozi (profesori religijske kulture i diplomirani religiolozi). Nadalje, u članku 6., stavku 3. Nacrta Pravilnika, predviđeno je da bi Etiku, uz filozofe (magistri filozofije, diplomirani filozofi, profesori filozofije), smjeli predavati i teolozi (diplomirani teolozi, diplomirani katehete), kroatolozi (profesori hrvatske kulture, diplomirani kroatolozi) i religiolozi (profesori religijske kulture, diplomirani religiolozi). Navedene su odredbe Nacrta Pravilnika, duboko smo uvjereni, stručno, znanstveno i pravno neutemeljene i neprihvatljive zbog toga što su: (1.) protivne znanstveno-nastavnim razlozima: (1.1.) Filozofija je etablirana disciplina u znanstvenom polju s jasno određenim granicama njezina predmeta i pripadajućom metodologijom. Shodno tomu, nastavni planovi i programi filozofije, odnosno kurikulski ustroj izvođenja nastave filozofije u srednjim školama neminovno podrazumijevaju uvažavanje identiteta, strukture i kompetencija filozofije kao znanstvene discipline. (1.2.) Svrhu i ciljeve nastave filozofije odnosno kompetencijski standard i očekivane ishode moguće je postići samo na temelju uspješno svladanih preddiplomskih i diplomskih studijskih programa filozofije. Drugi studiji (npr. oni koji obrazuju i osposobljavaju politologe, sociologe, teologe, kroatologe i religiologe) svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu sukladni ni istovrsni studijskim programima filozofije, te se ne mogu komutativno koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Eventualni, periferni i dekontekstualizirani kolegiji u nefilozofskim studijskim programima, koji mogu sadržavati pokoju filozofsku crtu, najčešće su izbornog statusa, u skladu s naravi dotičnih studija. (1.3.) Etika je, kao i logika, u strukturiranju znanstvenih polja i grana, baš kao i u izvođenju nastave na svim razinama, oduvijek bila sastavni dio filozofije. Samo uspješno svladani studijski programi filozofije omogućuju srednjoškolskom profesoru da ispuni svrhu i ciljeve nastavnog programa, odnosno kurikularna očekivanja i ishode. (2.) protivne zakonsko-pravnim razlozima: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Pritom se, međutim, podrazumijeva da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja sljedećih zakonskih i pravnih odredaba i sukladnosti s njima: (2.1.) U članku 105., stavku 7. Zakona o odgoju i obrazovanju propisuje se: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ (2.2.) Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, br. 118/2009.) meritorno se utvrđuje posebnost i razdvojenost filozofije kao discipline (polja) u odnosu na druge discipline (polja) u području društvenih i humanističkih znanosti. (3.) protivne kulturno-tradicijskim razlozima: Stručno zastupljena nastava filozofije afirmirala se u hrvatskoj kulturnoj i obrazovnoj tradiciji na srednjoškolskoj, preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini obrazovanja. Studijski programi filozofije izvode se na sedam visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. To jamči stručnu i kadrovsku zadovoljivost svih društvenih potreba za nastavnicima filozofije, etike i logike. Stoga je nedopustivo angažiranje nestručnjaka u izvođenju nastave iz navedenih predmeta u srednjim školama. Shodno svim iznesenim razlozima, kao i radi unutarnje konzistentnosti Nacrta Pravilnika (gdje svakom predmetu u pravilu odgovara njegova referentna znanstvena disciplina: povijesti – povijest, psihologiji – psihologija, sociologiji – sociologija, itd.), za izvođenje nastave predmeta Filozofija i Etika treba propisati sljedeće vrste i razine obrazovanja: Filozofija: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi; Etika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. Molimo vas da razmotrite naše primjedbe i argumente te da prihvatite naše prijedloge, odnosno da izmijenite navedene odredbe Nacrta Pravilnika, koje smatramo iznimno štetnima za kvalitetu srednjoškolske nastave, kao i za položaj i razvoj filozofije kao znanstvenog polja humanističkih znanosti u okviru cjelokupnog sustava obrazovanja. S poštovanjem, pročelnik Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Igor Mikecin Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
322 Hrvoje Jurić Članak 6., 3) etika: 8. veljače 2016. Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uputio je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, sljedeći dopis: Poštovani gospodine ministre Šustar, poštovana gospođo ravnateljice Žarković-Pečenković, dana 25. siječnja 2016. na mrežnoj stranici „e-Savjetovanja“ (https://esavjetovanja.gov.hr) objavljen je „Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu“, a rasprava o njemu otvorena je do 25. veljače 2016. Neugodno smo iznenađeni odredbama u Nacrtu Pravilnika koje se tiču predmeta Filozofija i Etika. Obraćamo vam se stoga s izjavom i zahtjevom da razmotrite i uvažite naše primjedbe te da u tom smislu revidirate postojeći Nacrt Pravilnika. U spornim odredbama Nacrta Pravilnika koji propisuje odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave pojedinih predmeta, u članku 6., stavku 5., predviđeno je da srednjoškolski predmet Filozofija, uz filozofe (magistre filozofije, diplomirane filozofe i profesore filozofije), predaju i politolozi (diplomirani politolozi), sociolozi (diplomirani sociolozi, magistri/magistre sociologije i profesori sociologije), teolozi (diplomirani teolozi), kroatolozi (profesori hrvatske kulture i diplomirani kroatolozi) te religiolozi (profesori religijske kulture i diplomirani religiolozi). Nadalje, u članku 6., stavku 3. Nacrta Pravilnika, predviđeno je da bi Etiku, uz filozofe (magistri filozofije, diplomirani filozofi, profesori filozofije), smjeli predavati i teolozi (diplomirani teolozi, diplomirani katehete), kroatolozi (profesori hrvatske kulture, diplomirani kroatolozi) i religiolozi (profesori religijske kulture, diplomirani religiolozi). Navedene su odredbe Nacrta Pravilnika, duboko smo uvjereni, stručno, znanstveno i pravno neutemeljene i neprihvatljive zbog toga što su: (1.) protivne znanstveno-nastavnim razlozima: (1.1.) Filozofija je etablirana disciplina u znanstvenom polju s jasno određenim granicama njezina predmeta i pripadajućom metodologijom. Shodno tomu, nastavni planovi i programi filozofije, odnosno kurikulski ustroj izvođenja nastave filozofije u srednjim školama neminovno podrazumijevaju uvažavanje identiteta, strukture i kompetencija filozofije kao znanstvene discipline. (1.2.) Svrhu i ciljeve nastave filozofije odnosno kompetencijski standard i očekivane ishode moguće je postići samo na temelju uspješno svladanih preddiplomskih i diplomskih studijskih programa filozofije. Drugi studiji (npr. oni koji obrazuju i osposobljavaju politologe, sociologe, teologe, kroatologe i religiologe) svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu sukladni ni istovrsni studijskim programima filozofije, te se ne mogu komutativno koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Eventualni, periferni i dekontekstualizirani kolegiji u nefilozofskim studijskim programima, koji mogu sadržavati pokoju filozofsku crtu, najčešće su izbornog statusa, u skladu s naravi dotičnih studija. (1.3.) Etika je, kao i logika, u strukturiranju znanstvenih polja i grana, baš kao i u izvođenju nastave na svim razinama, oduvijek bila sastavni dio filozofije. Samo uspješno svladani studijski programi filozofije omogućuju srednjoškolskom profesoru da ispuni svrhu i ciljeve nastavnog programa, odnosno kurikularna očekivanja i ishode. (2.) protivne zakonsko-pravnim razlozima: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Pritom se, međutim, podrazumijeva da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja sljedećih zakonskih i pravnih odredaba i sukladnosti s njima: (2.1.) U članku 105., stavku 7. Zakona o odgoju i obrazovanju propisuje se: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ (2.2.) Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, br. 118/2009.) meritorno se utvrđuje posebnost i razdvojenost filozofije kao discipline (polja) u odnosu na druge discipline (polja) u području društvenih i humanističkih znanosti. (3.) protivne kulturno-tradicijskim razlozima: Stručno zastupljena nastava filozofije afirmirala se u hrvatskoj kulturnoj i obrazovnoj tradiciji na srednjoškolskoj, preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini obrazovanja. Studijski programi filozofije izvode se na sedam visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. To jamči stručnu i kadrovsku zadovoljivost svih društvenih potreba za nastavnicima filozofije, etike i logike. Stoga je nedopustivo angažiranje nestručnjaka u izvođenju nastave iz navedenih predmeta u srednjim školama. Shodno svim iznesenim razlozima, kao i radi unutarnje konzistentnosti Nacrta Pravilnika (gdje svakom predmetu u pravilu odgovara njegova referentna znanstvena disciplina: povijesti – povijest, psihologiji – psihologija, sociologiji – sociologija, itd.), za izvođenje nastave predmeta Filozofija i Etika treba propisati sljedeće vrste i razine obrazovanja: Filozofija: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi; Etika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. Molimo vas da razmotrite naše primjedbe i argumente te da prihvatite naše prijedloge, odnosno da izmijenite navedene odredbe Nacrta Pravilnika, koje smatramo iznimno štetnima za kvalitetu srednjoškolske nastave, kao i za položaj i razvoj filozofije kao znanstvenog polja humanističkih znanosti u okviru cjelokupnog sustava obrazovanja. S poštovanjem, pročelnik Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Igor Mikecin Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
323 Hrvoje Jurić PRAVILNIK 8. veljače 2016. Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uputio je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, sljedeći dopis: Poštovani gospodine ministre Šustar, poštovana gospođo ravnateljice Žarković-Pečenković, dana 25. siječnja 2016. na mrežnoj stranici „e-Savjetovanja“ (https://esavjetovanja.gov.hr) objavljen je „Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu“, a rasprava o njemu otvorena je do 25. veljače 2016. Neugodno smo iznenađeni odredbama u Nacrtu Pravilnika koje se tiču predmeta Filozofija i Etika. Obraćamo vam se stoga s izjavom i zahtjevom da razmotrite i uvažite naše primjedbe te da u tom smislu revidirate postojeći Nacrt Pravilnika. U spornim odredbama Nacrta Pravilnika koji propisuje odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave pojedinih predmeta, u članku 6., stavku 5., predviđeno je da srednjoškolski predmet Filozofija, uz filozofe (magistre filozofije, diplomirane filozofe i profesore filozofije), predaju i politolozi (diplomirani politolozi), sociolozi (diplomirani sociolozi, magistri/magistre sociologije i profesori sociologije), teolozi (diplomirani teolozi), kroatolozi (profesori hrvatske kulture i diplomirani kroatolozi) te religiolozi (profesori religijske kulture i diplomirani religiolozi). Nadalje, u članku 6., stavku 3. Nacrta Pravilnika, predviđeno je da bi Etiku, uz filozofe (magistri filozofije, diplomirani filozofi, profesori filozofije), smjeli predavati i teolozi (diplomirani teolozi, diplomirani katehete), kroatolozi (profesori hrvatske kulture, diplomirani kroatolozi) i religiolozi (profesori religijske kulture, diplomirani religiolozi). Navedene su odredbe Nacrta Pravilnika, duboko smo uvjereni, stručno, znanstveno i pravno neutemeljene i neprihvatljive zbog toga što su: (1.) protivne znanstveno-nastavnim razlozima: (1.1.) Filozofija je etablirana disciplina u znanstvenom polju s jasno određenim granicama njezina predmeta i pripadajućom metodologijom. Shodno tomu, nastavni planovi i programi filozofije, odnosno kurikulski ustroj izvođenja nastave filozofije u srednjim školama neminovno podrazumijevaju uvažavanje identiteta, strukture i kompetencija filozofije kao znanstvene discipline. (1.2.) Svrhu i ciljeve nastave filozofije odnosno kompetencijski standard i očekivane ishode moguće je postići samo na temelju uspješno svladanih preddiplomskih i diplomskih studijskih programa filozofije. Drugi studiji (npr. oni koji obrazuju i osposobljavaju politologe, sociologe, teologe, kroatologe i religiologe) svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu sukladni ni istovrsni studijskim programima filozofije, te se ne mogu komutativno koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Eventualni, periferni i dekontekstualizirani kolegiji u nefilozofskim studijskim programima, koji mogu sadržavati pokoju filozofsku crtu, najčešće su izbornog statusa, u skladu s naravi dotičnih studija. (1.3.) Etika je, kao i logika, u strukturiranju znanstvenih polja i grana, baš kao i u izvođenju nastave na svim razinama, oduvijek bila sastavni dio filozofije. Samo uspješno svladani studijski programi filozofije omogućuju srednjoškolskom profesoru da ispuni svrhu i ciljeve nastavnog programa, odnosno kurikularna očekivanja i ishode. (2.) protivne zakonsko-pravnim razlozima: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Pritom se, međutim, podrazumijeva da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja sljedećih zakonskih i pravnih odredaba i sukladnosti s njima: (2.1.) U članku 105., stavku 7. Zakona o odgoju i obrazovanju propisuje se: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ (2.2.) Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, br. 118/2009.) meritorno se utvrđuje posebnost i razdvojenost filozofije kao discipline (polja) u odnosu na druge discipline (polja) u području društvenih i humanističkih znanosti. (3.) protivne kulturno-tradicijskim razlozima: Stručno zastupljena nastava filozofije afirmirala se u hrvatskoj kulturnoj i obrazovnoj tradiciji na srednjoškolskoj, preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini obrazovanja. Studijski programi filozofije izvode se na sedam visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. To jamči stručnu i kadrovsku zadovoljivost svih društvenih potreba za nastavnicima filozofije, etike i logike. Stoga je nedopustivo angažiranje nestručnjaka u izvođenju nastave iz navedenih predmeta u srednjim školama. Shodno svim iznesenim razlozima, kao i radi unutarnje konzistentnosti Nacrta Pravilnika (gdje svakom predmetu u pravilu odgovara njegova referentna znanstvena disciplina: povijesti – povijest, psihologiji – psihologija, sociologiji – sociologija, itd.), za izvođenje nastave predmeta Filozofija i Etika treba propisati sljedeće vrste i razine obrazovanja: Filozofija: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi; Etika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. Molimo vas da razmotrite naše primjedbe i argumente te da prihvatite naše prijedloge, odnosno da izmijenite navedene odredbe Nacrta Pravilnika, koje smatramo iznimno štetnima za kvalitetu srednjoškolske nastave, kao i za položaj i razvoj filozofije kao znanstvenog polja humanističkih znanosti u okviru cjelokupnog sustava obrazovanja. S poštovanjem, pročelnik Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Igor Mikecin Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
324 Igor Cecić Članak 5., 23. Glazbena kultura Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom glagbene kulture - što je to??? Iz iskustva znam da su takve osobe većinom nesposobne izvoditi nastavu glazbene kulture na zadanom nivou, vrlo često ne mogu ili ne znaju svirati instrumente s tipkama, čak ni melodiju, a kamo li harmonijsku pratnju; kad se uz to uzme u obzir da se, uzmimo za primjer zadarsko Sveučilište, za upis na studij Razredne nastave ne vrši testiranje glazbenih sposobnosti kandidata, ispada da svatko tko imalo zna pjevati postaje kandidat za pojačani glazbeni (a možda ni to nije uvjet). Stoga, moje mišljenje - NE! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
325 Igor Lukić Članak 6., 3) etika: Poštovani, prijedlog Pravilnika predviđa za predmet Etika širok spektar odgovarajućih vrsta obrazovanja koje mogu predavati ovaj predmet. Ovakav prijedlog ne može biti održiv obzirom da je etika filozofijska disciplina i kao takvu mogu je predavati isključivo osobe sa završenim sveučilišnim studijem filozofije. Isključivo ovaj studij nastavniku etike omogućava stjecanje znanja i razvijanje vještina potrebnih za predavanje ove filozofijske discipline u obliku školskih predmeta "Etika" ili "Etika i kultura". Svi ostali prijedlozi omogućavaju opasanu ideju da nastavnikom nekog predmeta može biti osoba koja je završila studij srodne discipline. Osim toga, bez završenog sveučilišnoga studija filozofije, nastavnik ne može imati spoznaje potrebne za samo razumijevanje etičkog i bioetičkog instrumentarija, povijesti ovih disciplina, njihove metodologije i ostalih ključnih sadržaja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
326 Igor Maresić Članak 5., 18. Kemija Profesori fizike i kemije se zaista moraju zapitati kako to da više nisu kompetentni za nastavu kemije, a na primjer profesori biologije i geografije jesu? Vjerujem da će se ova očita pogreška ispraviti! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
327 Igor Maresić Članak 5., 16. Priroda Poštovani, smatram da su učitelji s pojačanim predmetom prirodoslovlja stekli sve kompetencije za izvođenje nastave prirode i biologije u OŠ . Nepravedno je tvrditi da su isključivo osposobljeni za nastavu prirode jer im je tijekom studija bilo upravo tako i objašnjeno da će imati kompetencije za nastavu prirode i biologije u OŠ. Ako bolje razmislite zar bi netko izabrao taj smjer i polagao kolegije potrebne za biologiju kada bi znao da je to na ovaj način bezvrijedno! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
328 Igor Miošić Članak 6., 5555) filozofija: Niti uz najbolju volju ne mogu dokučiti logiku koja stoji iza prijedloga da nastavu filozofske grupe predmeta izvode profesori hrvatske kulture i diplomirani kroatolozi te diplomirani sociolozi i politolozi. Takvoj je besmislici nemoguće suprostaviti se argumentima. Međutim, potpuno mi je jasna namjera predlagača da putem diplomiranih teologa, diplomiranih kateheta, profesora religijske kulture i diplomiranih religiologa eliminira i ono malo kritičke misli što još opstaje u srednjoškolskom obrazovnom sustavu te izvrši dodatnu desekularizaciju i klerifikaciju hrvatskog društva. Najmanji je problem ovakvog Nacrta Pravilnika to što diskriminira i omalovažava struku, odnosno studij filozofije, Puno je veći problem činjenica da živimo u društvu u kojemu pojave poput ovakvog Nacrta Pravilnika nisu eksces nego svakodnevnica. Igor Miošić, profesor filozofije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
329 Igor Salopek Članak 5., 13. Matematika Poštovani Kao dipl. uč. razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom matematike, moram reći i svoj dio. U potpunosti me vrijeđa ovakav nastup pojedinih kolega koji nas hoće, karikiram, "izbrisati" iz sustava. Završili smo četverogodišnji studij kao i svi ostali i stekli kompetencije za radu isključivo u osnovnoj školi i kao takvoj mislim da smo i više nego dovoljno kompetentni. Tijekom svojih 9 godina rada u osnovnoj školi sudjelovao sam u županijskim i državnim skupovima, svake godine imam učenike na županijskim natjecanjima i zauzimamo uvijek dobra mjesta(među prvima), za razliku od svojih kolega u školi koji su po nekima ovdje "više stručniji" nego li ja, a ipak sam samo učitelj s pojačanom matematikom. Smatram da je vrijeme da se napokon okonča ova saga oko nas pojačanih i prizna nam se status kakav i zaslužujemo, visoko obrazovanih ljudi koji svoj posao rade maksimalno korektno, tj da se izjednačimo sa svima u osnovnoj školi. Mojih 5 centa... Igor Salopek "samo" diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
330 Igor Vlajnić PRAVILNIK Poštovani! Komentar kolegice Martine Belković i kolegice Kiš-Žuvela prema mom mišljenju predstavlja jedan od pametnih, stručnih i kompetentnih komentara na ovom forumu. Naglašavam da je rasprava o glazbenim predmetima podijeljena na više članaka pa je možda najlogičnije komentirati ovdje. Kao osoba koja nije u pedagoškoj djelatnosti, ali uz posjedovanje pedagoške struke i radnog iskustva u istoj, govorim i komentiram temeljem radnog iskustva u glazbenoj izvedbenoj umjetnosti. Mislim da je svima u obrazovanju važno shvatiti motive nas koji smo na tržištu rada za koje se obrazuju naša djeca. Stoga najdobronamjernije apeliram na mjerodavne da potpuno ignoriraju kritičnu masu, cirkularna pisma, mobiliziranje prosvjetara na terenu po principu "nas je više, bit će više lajkova", te da se vode argumentima i stručnom logikom. Glazbeno obrazovanje ima za konačni cilj pripremu učenika za najviše razine učenja (visokoškolske ustanove). Bez obzira je li neki učitelj ili nastavnik u školi tijekom studija imao neki predmet, ne znači da je isti učitelj ili nastavnik kompetentan za predavanje tog predmeta u školi! Naime, studijski programi usmjeravaju studente u jednom ili dva pravca temeljem čega neki predmeti bivaju glavni, a neki sporedni. Nije moguće i nije prihvatljivo da sporedni predmeti na nekom studiju budu temelj kompetencije budućem obrazovnom djelatniku. Iz navedenog razloga smatram da su pedagozi usmjereni pedagogiji (osnovna škola), a ostali studenti na Muzičkoj akademiji usmjereni na stručni aspekt koji je primaran i srednjoj školi. Postojeći prijedlozi o "hijerarhiji" ili tzv. prednosti pri zapošljavanju nažalost su loši i neproduktivni jer se odnose samo na određeni trenutak u kojem se netko zapošljava. Prema postojećim propisima, u slučaju nepostojanja stručne osobe, ravnatelj škole može (prema mom saznanju) privremeno povjeriti predavanje nekog predmeta osobi koja zakonski nije stručna. Ali, to mora tako i ostati. Ako je hijerarhija navedena ovako kako se predlaže u nekim komentarima moguć je npr. scenarij u kojem stručnija osoba ne može biti zaposlena jer je mjesto pripalo manje stručnoj osobi možda nekoliko mjeseci ranije. I takvo stanje onda postaje trajno. Smatram i predlažem da se hijerarhija u tom smislu mora revidirati početkom svake školske godine, kako bi uvijek iznova pokrenuli proces optimalne raspodjele stručnog kadra u školi. Na ovaj način usmjerit ćemo djelatnike na područje njihove najveće kompetencije jer će tamo ostvariti i trajniju sigurnost zaposlenja, a naša će djeca dobiti najstručnije predavače. Nadalje, rasprava se vodila i o crkvenim glazbenicima koji su, možda opravdano, željeli svoje mjesto pronaći u općeobrazovnoj osnovnoj školi. Takvi argumenti mogu imati uporište u stvarnosti. Ali predlagati iste stručnjake za rad u srednjoj glazbenoj školi predstavlja znatnu diskrepanciju između potreba školstva i realnosti obrazovanja na fakultetu. Bojim se da je adekvatno sagledavanje stvarnosti i prihvaćanje istine moguće samo osobama s višim razinama znanja. Za primjer mogu navesti sreću nekog sportaša koji postigne dobar rezultat. Njegova sreća i mišljenje o sebi svakako je pozitivno. Ali u momentu kad susretne svjetskog rekordera mora prihvatiti da su mu sposobnosti ograničene. Ili će napredovati/vježbati (učiti!) dalje na višoj razini, ili neće moći biti prvak. Slično je i u obrazovanju. Naravno da netko tko je položio predmet niže razine smatra da je dobar i stručan, ali on zasigurno ne zna koliko manje zna od nekoga tko je završio višu razinu. Stoga svi argumenti takvih stručnjaka o svojim kompetencijama naprosto ne mogu biti relevantni. Možda je uputno, kako je i predloženo, pogledati razine predmeta na fakultetu: kako može solfeggio predavati osoba koja je imala C-razinu ako postoje osobe koje su imale A-razinu? Kao dirigent, potpuno argumentirano i stručno naglašavam da predmet dirigiranje u srednjoj školi treba i mora predavati isključivo dirigent. Osnovni argument je činjenica da srednja glazbena škola priprema učenike za prijemni ispit čak i iz dirigiranja. Ako takvu pripremu vodi pedagog ili crkveni glazbenik, postavlja se opravdana bojazan da će učenik biti zakinut za nužno potrebno znanje. Jednako tako, skupno muziciranje u srednjoj školi treba biti povjereno dirigentu. Međutim, sve dok u listi stručnih osoba stoje osobe koje to nisu (kao zbog izvanrednih situacija) mi ćemo u stvarnosti imati nestručne predavače koji su metodom nasljedstva jednom zaposleni i više nema načina da se dovede stručnija osoba. Još jednom molim da se revizija takve hijerarhije vrši početkom svake školske godine u tjednom zaduženju. U protivnom, zalažem se za potpuno brisanje manje stručnih razina znanja iz određenih predmeta. Ili jedno, ili drugo. Napominjem da zaposlenje nikome neće biti ugroženo izbacivanjem nekih stručnjaka jer su zaposleni po važećim pozitivnim propisima u trenutku zaposlenja. U konačnici važno je znati da sam svjedok u struci kako nam iz škola izlaze učenici sa sve manjim znanjem stečenim u obrazovanju. Ne jedna stručna studija to potvrđuje. Mislim da ovaj pravilnik može učiniti kobnu pogrešku ukoliko ne primjeni ove napomene i zadrži princip "svi mogu sve" ili princip "nas je više, vas je manje". Nće nam pomoći nikakva kurikularna reforma ukoliko najčvršće ne zauzmemo stav predavati našoj djeci mogu samo najstručniji i najkompetentniji, a onima koji to nisu takva mogućnost, nažalost, mora biti uskraćena. To je surova, ali jedina održiva stvarnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
331 Igor Vlajnić PRAVILNIK Moj treći i nadam se posljednji komentar u raspravi. Isprike ako je netko povrijeđen. Ali: 1. Nitko se ne mora bojati za svoj posao ako je zaposlen prema dosadašnjim pravilnicima. To je uvijek bilo tako, i tako je predviđeno ovim pravilnikom. 2. Jednako tako, ne bi bilo ni pošteno da sada osobe koje su u sustavu trpe zbog promjene pravilnika - ali ni oni koji studiraju. Ako je netko upisao neki studij nije u redu da sada tijekom studija promjenom pravilnika ostane bez mogućnosti zaposlenja. Ovo su dugoročne i ozbiljne promjene - predlažem neko razdoblje prilagodbe. 3. Međutim, upravo zbog toga, pravilnik treba predstavljati "idealno stanje" i uvrštavati samo najviše razine kompetencija, a ne biti napisan po principu "svi sve"! 4. Na taj način se potiču fakulteti da podižu razinu i kvalitetu studijskih programa kako bi im diplomanti bili konkurentni, a studenti se potiču na upis viših razina i boljih fakulteta. Onda sve ima nekog smisla. Dosta je više snižavanja razina znanja i kompetencija i degradiranja onih koji nešto završe. Ako je netko i bio fantastičan student, činjenica da studira neki sporedni program mu ne daje za pravo da predaje u školi. Ali, i dalje svi možemo na kavicu. Prvo posao, onda zabava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
332 Igor Vlajnić PRAVILNIK Poštovanje svima. Iako, naravno, nisam stručnjak na svim područjima o kojima se ovdje raspravlja mislim da ipak ne bismo trebali miješati "idealno stanje" i praksu koja je rezultat lošeg stanja na tržištu rada. Naime, ovaj Pravilnik, kao i svaki drugi trebao bi određivati "ono što bi trebalo biti". A onda, ukoliko to nije moguće ispuniti, ostaviti prostor da se proces nastave nesmetano odvija i sa osobama koje nisu stručne, ali na privremenoj bazi. Ja se recimo čudim kolegici Mataković-Rožić koja inzistira da crkveni glazbenici predaju solfeggio u osnovnoj glazbenoj školi, Uz dužno poštovanje, studij na ICG-u je ipak jedna nedovoljna razina. Ali, bolje da ne ulazimo u takve rasprave. Ukoliko nema kadra, a to je posebno izraženo u manjim sredinama, neka predaju ljudi koji moraju. Međutim, ukoliko takva mogućnost ne bude izvanredno stanje, nego predviđena pravilnikom, onda urušavamo sustav i relativiziramo studije. Nije prihvatljivo stanje u kojem svatko može sve. Ako je netko izabrao da bude crkveni glazbenik, onda neka to i bude, Jer ako kompozitori i dirigenti, kao najjači studiji na Muzičkoj akademiji, nisu stručni predavati glazbeni u osnovnoj i srednjoj školi, onda mislim da su crkveni glazbenici još manje stručni za solfeggio. A za sve one koji kažu da je razlika u studijskim programima mala, neka onda jednostavno upišu studij na Muzičkoj akademiji: razlike bi trebale biti minimalne, a ukoliko se uredno polože, čak nakon prve godine nema ni školarine... Prema tome, to nije teško. A složit ćemo se da i nešto novo naučiti nije loše, zar ne? Nije problem u nazivima kolegija na fakultetu, nego o razinama znanja i godinama pripremanja, vježbanja, znojenja, truda, rada i mučenja koje se onda nikako ne smije i ne može izjednačiti sa kavicom u Vlaškoj. Uz dužno poštovanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
333 Igor Vlajnić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Idemo redom: 1. Srediti titule, nazive i zvanja 2. Provjeriti kurikulume na akademiji i usuglasiti ih sa prijedlogom na način da ne može osoba koja je slušala istu ili jaču razinu nekog kolegija imati u ovom prijedlogu manja prava. Nelogično i čudno. 3. Poštovani kolege glazbeni pedagozi - čestitam na infiltraciji u sve razine kompetencija. Dosad vas u srednjim školama nije bilo, ali evo uspjeli ste. I moj glas za takav prijedlog, iako podložan diskusiji, možete dobiti ako recimo dirigente i kompozitore ne izbacite sa tih istih mjesta. Recimo, otkad na PRVOM mjestu za predmete zbor, orkestar, čitanje partitura, dirigiranje, i sl. ne stoji dirigent? Neka se nitko ne uvrijedi, ali to zaista nije pošteno niti pravedno. Također, dirigenti bi trebali imati mogućnost predavati i neke druge predmete za koje su naročito osposobljeni na studiji (recimo korepeticija???). Naš studij također ima pedagoški modul, stoga nije jasno zašto recimo nismo uključeni. Ponavljam, ako glazbeni pedagozi i oni koji su završili glazbenu kulturu mogu predavati sve ili gotovo sve, iako je njihova primarna namjera rad s manjom djecom u nižim razinama obrazovnog sustava, pa barem onda budite toliko pošteni da i nama koji smo završili najteže studije koje je teško čak i upisati da možemo u toj školi predavati ipak lijepi opseg predmeta. Dirigent po ovom prijedlogu nije stručan niti za predavati "glazbeni" u osnovnoj školi ili gimnaziji. To je malo sramotno. I opet napominjem, neka se nitko ne uvrijedi, ali glazbene pedagoge spominjem jer su oni najviše "napredovali" po opsegu predmeta i tvrdim da je to, između ostalog, zato što ih ima puno na svim instancama pa je stvorena kritična masa. Ali činjenica je jedna i nepobitna, da je to, ipak, glazbeno stručno najlakši studij na MA. Zašto onda upisivati uopće teoriju ili išta drugo? Hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
334 Igor Vlajnić Članak 5., 23. Glazbena kultura Baš se veselim što je učitelj razredne nastave kompetentan, a dirigent, recimo, nije. To je baš zanimljivo. Posebno ako slušamo pedagoški modul. Ali, to je moje mišljenje. Teško se izboriti kad završiš studij u kojem se prima 1-2 studenta godišnje, a ne 30 pa nema kritične mase. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
335 Igor Vlajnić Članak 6., 8) glazbena umjetnost: Smatram da bi i kompozitori i dirigenti (ak.muz. i mag.mus.) trebali moći predavati ovaj predmet. Naime, i ovi studenti/diplomirani muzičari/magistri muzike imaju pedagoški modul, a ispada da nisu stručni i kompetenti za predavanje "glazbenog" u gimnaziji. Uz dužno poštovanje svima, mislim da ovo nije pravedno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
336 Ilda Handanovic Članak 5., 18. Kemija Poštovani! svakako bi trebalo dodati i dipl. ing. prehrambene tehnologije kao što je bilo i po prethodnom Pravilniku. Srdačno, I. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
337 Ilda Handanovic Članak 6., 12) kemija: Poštovani, molila bi lijepo da se u Prijedlog uvrsti i diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. U Vašem Prijedlogu stoji da za nastavu kemije odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama smatra se dipl. inženjer biotehnologije ali ne i prehrambene tehnologije za što smatram da su inženjeri prehrambene tehnologije zakinuti s obzirom da su po istom programu ( tzv. STARI PROGRAM prije uvođenja Bolonjskog studija ) studirali i polagali ispite te da su u konačnici položili jednak broj kolegija kemija (o čemu se lako može dobiti i potvrda spomenutog fakulteta). Ukoliko je taj (ne i mali) broj kemija dovoljan da inženjeri biotehnologije predaju nastavu kemije onda smatram da i u ovaj Prijedlog za nastavu kemije se treba uvrstiti i diplomirani inženjeri prehrambene tehnologije jer ova dva smjera na PBF-u se samo razlikuju po strukovnim ispitima koje su slušali. U nadi pozitivnog odgovora lijepi pozdravi, I. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
338 Ina Pendić Članak 5., 13. Matematika Slažem se sa svime što je naveo Odjel za Matematiku, Sveučilište u Rijeci: U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. 2. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 3. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku potrebnog dodatnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje potrebno za rad u školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. Obrazloženje: Smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. U tom smislu izražavamo svoje neslaganje s odredbom članka 105. stavka 6. točke c) Zakona koja omogućuje zapošljavanje prvostupnika na poslovima nastavnika matematike u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
339 Ira Beck PRAVILNIK U svezi čl. 5. ad 10 - latinski jezik, jednako tako čl. 6. ad 13, podržavam u potpunosti kolegicu Martinič-Jerčić i kolegu Tonćija Maleša, koji uostalom govore u ime svih kl. filologa, odnosno nastavnika latinskog jezika s odgovarajućom stručnom spremom, radnim iskustvom u školama i drugim institucijama i tijelima vezanim uz obrazovanje ili znanstvenu djelatnost u relevantnom području. Zapravo je sramotno da se omalovažavaju godine i sati naobrazbe za obavljanje zadaće nastavnika kl. jezika i kompletnog odgajatelja humanističke orijentacije. Javnost se u nedavnoj prošlosti zgražala jer su u školama strane jezike predavali konobari i sl. djelatnici, a ovo nije nimalo drugačije. Onda bi netko s tečajem pružanja prve pomoći i ulične reanimacije mogao raditi u ekipi hitne medicine, zašto bi studirao i specijalizirao medicinu tog područja? Ira Beck, prof. lat. jezika i rimske književnosti i grčkog jezika i grčke književnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
340 Irena Bratičević Članak 6., 13) latinski jezik: Poštovani, Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu snažno se protivi mogućnosti da latinski jezik na srednjoškolskoj razini predaje i diplomirani kateheta. Smatramo kako tek cjeloviti petogodišnji studij latinskoga jezika i književnosti pruža stručne, znanstvene i nastavničke kompetencije nužne za izvođenje nastave u srednjim školama te da stoga kategoriju “diplomirani kateheta” iz članka 6, br. 13 treba isključiti. Odsjek za klasičnu filologiju i do sada se u više navrata, zajedno s Hrvatskim društvom klasičnih filologa, obraćao Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta s istim zahtjevom, u nastojanju da se zakonskim propisom onemogući izvođenje nastave klasičnih jezika bilo komu osim onima koji su znanje i kompetencije stekli cjelovitim i intenzivnim, petogodišnjim studiranjem na studijima latinskog i grčkog jezika i književnosti. Uime Odsjeka za klasičnu filologiju, doc. dr. sc. Irena Bratičević, pročelnica Odsjeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
341 Irena Bratičević Članak 5., 10. Latinski jezik Poštovani, stav je Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da je iz članka 5, br. 10, nužno isključiti odredbu pod c), koja dopušta izvođenje osnovnoškolske nastave latinskoga jezika prvostupnicima. Budući da je na studijima latinskoga sva pedagoška, didaktička i metodička nastava koncentrirana isključivo na diplomskome studiju, prvostupnici ne stječu nikakve pedagoške kompetencije koje bi im omogućavale izvođenje nastave. Uime Odsjeka za klasičnu filologiju, doc. dr. sc. Irena Bratičević, pročelnica Odsjeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
342 Irena Bratičević Članak 5., 11. Grčki jezik Poštovani, stav je Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da je iz članka 5, br. 11, nužno isključiti odredbu pod c), koja dopušta izvođenje osnovnoškolske nastave grčkoga jezika prvostupnicima. Budući da je na studijima grčkoga sva pedagoška, didaktička i metodička nastava koncentrirana isključivo na diplomskome studiju, prvostupnici ne stječu nikakve pedagoške kompetencije koje bi im omogućavale izvođenje nastave. Uime Odsjeka za klasičnu filologiju, doc. dr. sc. Irena Bratičević, pročelnica Odsjeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
343 Irmelina Sablić Članak 5., 21. Tehnička kultura Irmelina Sablić Poštovani,uvidom u prijedlog Nacrta pravilnika vidljivo je da su u potpunosti izostavljeni dipl. inžinjeri tehničke struke, s položenom pedagoško- psihološkom grupom predmeta. U nastavi tehničke kulture preferirate dipl. ing. elektrotehnike. Moram na to reagirati jer kao dugogodišnja ravnatelica jedne gradske osnovne škole raspisivala sam natrečaje za učitelja tehničke kulture, i nikad nisam dobila zamolbu od dipl. ing. elektrotehnike za radno mjesto učitelja tehničke kulture. Pravilnik nikako ne bi smo smanjivati profile stručnosti, već dodavati nove. Što je naš cilj da li da ljudima omogućimo zapošljvanje u našoj domovini, ili da ju napuštaju, a to s ovim prijedlogom Pravilnika upravo činite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
344 Iva Brusač Članak 5., 16. Priroda Poštovani, smatram da osobe koje po Vašem Pravilniku nisu stručne obavljati ovaj posao, a rade ga duže od 8 godina, i to jako dobro, itekako zaslužuju biti uvrštene u ovaj Pravilnik. S obzirom da radna kolegica koja se našla u ovom problemu, izvrsno obavlja svoj posao, što pokazuju njezini rezultati na natjecanjima i u radu s djecom, mišljenja sam da se učitelji RN s pojačanim prirodoslovljem ne trebaju biti deklarirani kao nestručni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
345 Iva Novak PRAVILNIK Čitajući nacrt Pravilnika, uočila sam niz nelogičnosti ne koje bih htjela skrenuti pozornost. Naime, budući da se diplomirani inženjeri prehrambene tehnologije navode u sektoru Poljoprivreda, prehrana, veterina, smjer Prehrambeni tehničar kao kompetentni stručnjaci za Opću i anorgansku kemiju, Fizikalnu kemiju, Analitičku kemiju, Organisku kemiju i Biokemiju, ne vidim zašto ne bi mogli predavati kemiju u osnovnoj školi. Molim da se uvrste kao kompetentni stručnjaci za Kemiju u osnovnim školama kao što je to bilo i do sad te ostalim strukovnim školama. U obrazvovnom sektoru Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija, potrebno je na mjestima gdje su navedeni magistri inženjeri prehrambenog inženjerstva uvrstiti i diplomirane inženjere prehrambene tehnologije. Svugdje gdje su navedeni diplomirani inženjeri biotehnologije potrebno je uvrstiti i diplomirane inženjere prehrambene tehnologije i obrnuto. U sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija, smjer Ekonomist za predmet Tehnologija s ekologijom potrebno je navesti i diplomirane inženjere prehrambene tehnologije. Iako se taj predmet u tom smjeru ne predaje već pet godina, smatram da ga je potrebno ponovno uvrstiti u nastavni plan i program. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
346 Ivan Glavinić Članak 6., 5555) filozofija: Poštovani, Nacrtom ovog Pravilnika predviđeno je da, osim filozofa: - Filozofiju ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (čl. 6., st. 5.); - Etiku ravnopravno mogu predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi (čl. 6., st. 3.); - Etiku i kulturu ravnopravno mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi (čl. 6. st. 4.). Budući da se tokom javne rasprave javilo pitanje kompetencije diplomiranih teologa (magistara teologije) za predavanje navedenih predmeta, smatram prijeko potrebnim istaknuti sljedeće: Dok je iz akreditiranih studijskih programa potpuno jasno mnogi navedeni stručnjaci ne posjeduju kompetencije za predavanje filozofije, etike te etike i kulture, jasno je također i to da uz magistre filozofije i diplomirane filozofe, kompenetciju ZA predavanje tih predmeta posjeduju i diplomirani teolozi, odnosno magistri teologije. Dakle, uz filozofe, kompetentni za predavanje navedenih predmeta su i teolozi (dip./mag.), usprkos svim predrasudama i glasovima i u ovoj javnoj raspravi, koji bi ih željeli isključiti iz ovog članka Nacrta Pravilnika. Isključivanje teologa iz popisa kompetentnih za predavanje navedenih predmeta predstavljalo bi nepravdu prema istima te negaciju dugogodišnje uspješne akreditacije studija na kojima se obrazuju magistri teologije. Naime, na svim katoličkim bogoslovnim fakultetima u RH (Zagreb, Đakovo, Split) puni naziv akreditiranog studija jest "integrirani preddiplomski i diplomski FILOZOFSKO-TEOLOŠKI studij". Nije pogrešno zaključiti, bilo iz samog nazivlja, bilo iz akreditacijskih priznavanja, da je navedeni studij i studij filozofije i studij teologije, integriran u jedinstven studij te u jedinstveno petogodišnje razdoblje, te da su kompetencije stečene po završetku dostatne za razumijevanje i predavanje kako teoloških, tako i filozofskih predmeta u školama. Po završetku tog studija stječe se akademski naziv "magistar teologije", što predstavlja svojevrsno nepriznavanje dijela akreditiranog studija te nepravdu, budući da ne odgovara programu studija, koji kao svoju nužnu pretpostavku i neizostavni dio ima upravo studij filozofije, što se odražava i u nazivu studija: filozofsko-teološki studij. Naime, uspoređujući studijske programe na filozofsko-teološkim studijima s programima na kojima se obrazuju diplomirani filozofi i magistri filozofije, uočava se vrlo velika podudarnost u popisu obveznih predmeta koji se tiču filozofije i filozofskih disciplina. Na filozofsko-teološkom studiju to su: - Logika i spoznajna teorija - Kozmologija - Grčki jezik - Latinski jezik - Opća metodologija - Povijest antičke i srednjovjekovne filozofije - Uvod u psihologiju - Povijest novovjekovne filozofije - Povijest suvremene filozofije - Etika - Filozofska antropologija - Ontologija - Teodiceja (izvor: http://www.kbf.unizg.hr/red_predavanja/red_predavanja_80/) Uz to, filozofsko-teološki studij nudi i dugačak popis izbornih predmeta iz područja filozofije, koji uključuju: estetiku, filozofiju religije, odnos prirodnih znanosti i religije, hrvatsku neoskolastiku, formalnu logiku i dr. Također, nudi se i širok popis seminara iz područja filozofije. Predmeti koji pojedinim filozofskim disciplinama pristupaju iz teološke perspektive čine zasebnu skupinu: teološka antropologija, teološka epistemologija i sl. Takva razdioba jasno govori o neutralnom pristupu filozofskim disciplinama, o poštivanju naravi i metode filozofije, o nepostojanju partikularnog pristupa filozofiji, nego, naprotiv, o ponudi cjelovitog obrazovanja u području filozofije. Također, takva razdioba, tj. pluralizam govori i o tome da navedeni studij nudi veliku širinu obrazovanja i akademsko osposobljavanje za interdisciplinarni rad. Dakle, uspoređujući samo popis obveznih predmeta na filozofsko-teološkom studiju, s onim na drugim filozofskim studijima, lako je zaključiti da magistri teologije i diplomirani teolozi posjeduju kompetencije za predavanje predmeta filozofije, etike te etike i kulture u školama. Svaka negacija te činjenice značila bi i negiranje zaključaka uspješno provedenih akreditacija studijskih programa, te bi značila nastavak akademske diskriminacije prema teolozima, odnosno svojevrsnu getoizaciju jedne akademske skupine. Naime, često se stječe dojam da se teolozima njihove filozofske i druge kompetencije u društvu i na akademskom području ne priznaju isključivo zbog njihove teološke osposobljenosti, tj. osposobljenosti za razumijevanje procesa i u području vjere, što predstavlja poseban tip diskriminacije na temelju odnosa prema vjerskom polju. Zaključak koji se pritom nameće jest taj da teolozi nisu kompetentni za druge discipline (u kojima su se možda školovali) samo zato što su teolozi. To predstavlja poseban oblik (akademske) diskriminacije. Dakle, uz vezi s Nacrtom ovog Pravilnika čl. 6., st. 3., 4. i 5., osim filozofa, kompetenciju za predavanje navedenih predmeta posjeduju i diplomirani teolozi te magistri teologije. Iz svega navedenog, a posebice iz pregleda studijskog programa, jasno je da su teolozi potpuno osposobljeni za predavanje predmeta koji se tiču filozofije i etike, te bi bilo diskriminatorno, nelogično i nepravedno onemogućiti im predavanje tih predmeta u školama. U nadi da ćete prepoznati sposobnosti, vrijednost i važnost teologa za društvo i obrazovni sustav, preporučujem da ovaj dopis uzmete u obzir. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
347 Ivan Tudić PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, za strukovne škole OBRAZOVNI SEKTOR STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA potrebno je dodati za strojarska zanimanja: stručni prvostupnik inženjer mehatronike magistar/magistra mehatronike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
348 Ivana Borovnjak PRAVILNIK Poštovani, Pridružujem se komentaru člana Hrvatskog dizajnerskog društva, Branimiru Paškvanu, te u ime zajednice dizajnera napominjem kako bi sljedeće trebalo staviti na razmatranje: Članak 9 Zanimanje diplomirani dizajner/magistar dizajna trebalo biti uvršteno u čitav niz programa i predmeta za Strukovne škole jer su isti za te predmete nesumnjivo barem jednako kvalificirani kao i dipl. ing. arhitekture u nekim, odnosno prof. likovne kulture/ akademski slikar u drugim slučajevima. Predlažem nadopunu za sljedeće programe, odnosno predmete: Program: Likovna umjetnost Predmeti: tehničko crtanje, pismo, teorija oblikovanja Program: dizajner unutrašnje arhitekture Predmeti: projektiranje interijera, osnove zanatskih radova, industrijska proizvodnja i perspektiva Program: aranžersko scengrafski dizajner Predmeti: plastično oblikovanje, aranžersko scenografske tehnike, oblikovanje prostora, povijest struke Program: grafički dizajner Predmeti: ilustracija, grafičke tehnike, grafičke tehnologije Program: slikarski dizajner Predmeti: slikarsko projektiranje, reklamno slikanje, perspektiva Program: Dizajner tekstila Predmeti: projektiranje Program: fotografski dizajner Predmeti: fotografski dizajn Program: dizajner metala Predmeti: povijest struke Program: dizajner keramike Predmeti: povijest struke Program: industrijski dizajner Predmeti: oblikovanje interijera, projektiranje Program: modni stilist Predmeti: teorija dizajna, kultura življenja, prostor i modni dizajn Također pod čl. 5 točka 24 (Likovna kultura) smatram da dipl. dizajner/mag dizajna ima kompetencije za održavanje predmetne nastave. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
349 Ivana Caban Augustić Članak 5., 13. Matematika Učiteljica sam razredne nastave sa pojačanom matematikom. Radim već punih 11 god. Smatram da sam dovoljno stručna da radim u osnovnoj školi od 5.-8.razreda. Već godinama se ne upisuju studenti za pojačanu matematiku, zbog čega strah i hajka na nas?! Pa nismo mi ti koji smo sebi tiskali diplome i dali dozvolu za rad!!! Protiv sam brisanja dipl. učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz bilo kojeg predmeta, ne samo matematike, jer svi smo mi itekako zaradili svoje diplome i jako dobro radimo svoj posao! LP, Ivana Caban Augustić, učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz matematike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
350 Ivana Caban Augustić Članak 5., 12. Ostali jezici Učiteljica sam razredne nastave sa pojačanom matematikom. Radim već punih 11 god. Smatram da sam dovoljno stručna da radim u osnovnoj školi od 5.-8.razreda. Već godinama se ne upisuju studenti za pojačanu matematiku, zbog čega strah i hajka na nas?! Pa nismo mi ti koji smo sebi tiskali diplome i dali dozvolu za rad!!! Protiv sam brisanja dipl. učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz bilo kojeg predmeta, ne samo matematike, jer svi smo mi itekako zaradili svoje diplome i jako dobro radimo svoj posao! LP, Ivana Caban Augustić, učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz matematike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
351 Ivana Curic PRAVILNIK Obzirom da za svako radno mjesto postoji više vrsta stručnih naziva i titula koje su odgovarajuće za obavljanje posla, što se događa u slučaju otvorenog natječaja za zapošljavanje kada primimo više zamolbi i svatko od kandidata ima odgovarajuću stručnu spremu (po ovome popisu)? Dali netko od njih ima prednost u odnosu na druge kandidate po svojoj spremi? Recimo, magistar edukacije engleskog jezika se javi na natječaj za posao učitelja engleskoga jezika u osnovnoj školi ali i magistra primarnog obrazovanja s pojačanim engleskim jezikom se isto javi. Ima li netko prioritet sa svojom diplomom? Preporučujem da se u ovaj pravilnik stavi 2-3 rečenice o tome, odnosno jesu li izjednačeni u potpunosti. Navedena situacija zbunjuje dosta djelatnika i mnogi ne znaju kako postupiti prilikom zapošljavanja i razmatranja zamolbi. Ovaj dodatak bi olakšao posao a svi bi se mogli pozvati na ovaj pravilnik i na tu rečenicu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
352 Ivana Jovanović Članak 5., 16. Priroda U čl.5 točka 16.Priroda pod a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona- treba uz navedene potrebne vrste obrazovanja učitelja dodati i "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje" Srdačan pozdrav, Ivana Jovanović, diplomirani učitelj razredne nastave sa pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
353 Ivana Jovanović Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, smatram da je u predloženi Pravilnik potrebno dodati učitelje razredne nastave sa pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje u popis kvalifikacija za izvođenje nastave BIOLOGIJE. Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom neosporno može vrlo kvalitetno izvoditi nastavu predmeta biologije u osnovnoj školi. U prilog tome ide činjenica da su učitelji prirodoslovlja tijekom svoga školovanja pripremani da u osnovnoj školi predaju i biologiju i prirodu ( stručno i metodički). Osim toga, učitelji prirodoslovlja su se posljednjih petnaest godina dokazali kao stručni i uspješni u besprijekornom izvođenju nastave biologije, pripremanju učenika za natjecanja, izvođenju izvannastavnih aktivnosti te permanentim usavršavanjem. Kod ostalih pojačanih predmeta niti u jednom trenutku se ne osporava kompetetnost kolega. Smatram da su učitelji prirodoslovlja diskriminirani i marginalizirani isključivo zbog " nespretnog" naziva stručnog zvanja na svojim diplomama. Srdačan pozdrav. Ivana Jovanović, dilomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
354 Ivana Jurković PRAVILNIK Poštovani, u nacrtu Pravilnika nema riječi o zdravstvenim smjerovima (farmaceutski i sanitarni tehničar). Molimo da u razmatranje uzmete stručnost diplomiranog inženjera prehrambene tehnologije za držanje nastave iz sljedećih predmeta, za koje su stručni dipl.ing.biotehnologije: Uvod u laboratorijski rad, Opća kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Pretrage voda i Biokemija. Za navedene predmete smatram da je dipl.ing.prehrambene tehnologije stručan i sposoban isto kao dipl.ing.biotehnologije i dipl.ing.kemijske tehnologije. Molimo Vas da razmotrite ovaj prijedlog i omogućite izjednačavanje prehrambenog inženjera s inženjerom biotehnologije, s obzirom na, u potpunosti jednak opseg odslušanih i položenih kolegija iz gore navedenih područja. Lijep pozdrav. Aktiv nastavnika stručnih predmeta Medicinske škole u Šibeniku Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
355 Ivana Jurković Članak 6., 12) kemija: Poštovani, molim Vas da se u članak 6 - kemija, uz ostale uvrsti i diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Smatram da je dipl. ing. prehrambene tehnologije izjednačeni s dipl.ing.biotehnologije sa PBF-a te smatram da nema razlike u stručnosti ova dva smjera. Molimo da ispravite tu pogrešku! Ili obrazložite isključivanje istihiz ovog Pravilnika. Odslušani kolegiji na Prehrambeno biotehnološkom i Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku: Opća kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija, Fizikalna kemija, kroz 2 godine studiranja. Ne vidim razlog isključivanja struke koja je jednako sposobna predavati kao i navedeni u nacrtu Pravilnika, naravno uz položen DPPO i stručni ispit. Lijep pozdrav! --- Ivana Jurković Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
356 Ivana Jurković Članak 5., 18. Kemija Poštovani, molim Vas da se u članak 5. - kemija, pod b) uvrsti diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Navedeni su, prema dosadašnjem Pravilniku, obavljali poslove nastavnika kemije u osnovnoj školi. Smatram da su dipl. ing. prehrambene tehnologije i biotehnologije sa PBF-a i PTF-a (Osijek) itekako stručni i sposobni predavati kemiju u školi nakon položenog Dopunsko-pedagoškog obrazovanja i stručnog ispita. Lijep pozdrav! Ivana Jurković Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
357 Ivana Katavić Članak 5., 15. Fizika Nedostaje profesor fizike i politehnike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
358 Ivana Kramar Članak 5., 24. Likovna kultura STRUČNI SURADNIK KNJIŽNIČAR Poštovani, pohvalna je inicijativa izrade novog Pravilnika u kojem će se, između ostalog, definirati i vrsta obrazovanja potrebna za stručnog suradnika knjižničara u osnovnoj i srednjoj školi. Osjećam potrebu sudjelovati u javnoj raspravi s nekoliko komentara, koji su vezani za članak 5. i članak 8. ovog Nacrta, a odnose se na vrstu obrazovanja prije navedenog stručnog suradnika. Također, nadam se da će se prije donošenja konačne verzije Pravilnika napraviti sve potrebne korekcije i nadopune, a koje su se ovdje navodile. Najprije, u ovome Nacrtu za stručnog suradnika knjižničara za osnovnu i srednju školu navedena su zvanja potrebna za radno mjesto istog (za neka je upozoreno da se trebaju uvrstiti), međutim, u Nacrtu postoji razlika i to na način da je kod osnovnoškolskih knjižničara citiran i dio Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/2011, 16/14 i 60/14) dok se isti ne nalazi kod srednjoškolskih. Zašto je to tako napravljeno kad knjižničari za osnovnu i srednju školu trebaju imati istu vrstu obrazovanja? Naime, sukladno odredbama članka 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Nadalje, sukladno odredbama članka 34. Zakona o knjižnica (NN 105/97, 05/98, 104/00, 69/09) i članka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/2011, 16/14 i 60/14) definirani su uvjeti i način stjecanja temeljnih stručnih zvanja za zvanje diplomirani knjižničar: – završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, odnosno studij knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, – završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja, te – položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara. Prema navedenom i nažalost, sporni je dio koji se odnosi na dodatno stjecanje kompetencija jer se isti zloupotrebljava i istim se manipulira prilikom zapošljavanja u školskim knjižnicama. „Rupa u zakonu“, tj. nigdje nije izričito definirano da prednost pri zapošljavanju na temelju javnog natječaja imaju stručnjaci, dovodi do toga da se u školama na radno mjesto stručnog suradnika knjižničara uzimaju nestručne osobe uz uvjet da u zakonskom roku steknu potrebne kompetencije, premda se na isti natječaj javilo čak deset i više stručnjaka. Apsurd je već taj da stručnjaci nemaju nikakvu zakonsku prednost, a apsurd nad apsurdima pak je da je takvo zapošljavanje, svima onima u čijoj je nadležnosti utvrđivanje nezakonitosti, po zakonu i nepostojanje sankcija za isto. Brojni su primjeri nezakonitosti, a o nekima se pisalo i u medijima. To je poražavajuća, neprihvatljiva i krajnje sramotna degradacija jedne struke! Na kraju, kao što je već i navedeno u prijašnjim komentarima, neka u budućem Pravilniku budu navedena ili sva zvanja ili citirane samo odredbe Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Ukoliko će se odlučiti za ovo drugo, predlažem da se obavezno uvrsti (analogno odredbama Prijedloga Zakona o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama, koje će biti na snazi ukoliko i kad navedeni bude donesen) – da se iznimno može zaposliti nestručna osoba ako se na ponovljeni natječaj ne javi stručna osoba. S poštovanjem, Ivana Kramar Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
359 Ivana Kramar PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, u ovome članku neophodno je i jasno definirati da osobe koje nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom, a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice ukoliko postanu tehnološki višak. Nažalost, događa se da tehnološki viškovi bivaju odbijeni, bez ikakvih sankcija, od strane škola u koje su upućeni. Za pretpostaviti je samo do kakvih bi tek manipulacija moglo doći prilikom zbrinjavanja tehnoloških viškova ukoliko se to jasno ne definira. Također, mogu li se zaposliti osobe, na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, ukoliko bi trebale mijenjati poslodavca (npr. preseljenje u drugu županiju)? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
360 Ivana Marjanović Članak 5., 13. Matematika Ne brisati Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika. Ministarstvo je tada odobrilo te programe za obrazovanje učitelja s pojačanim predmetima. Prema tome, svaka daljnja rasprava o "nestručnosti" nema smisla. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
361 Ivana Matan PRAVILNIK Poštovani, u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u osnovnim i srednjim školama pod predmetom Priroda naveden je jedino učitelj razredne nastava s pojačanim prirodoslovljem, a profesori biologije, profesori biologije i kemije ne samo da nisu prvi navedeni, nego su izostavljeni. Podsjećam da je nastavni predmet Priroda obavezan predmet u 5. i 6. razredu osnovne škole i da ga predaju prvenstveno profesori biologije i profesori biologije i kemije, a da nastavni predmet Priroda i društvo je obavezan nastavni predmet u razrednoj nastavi, tj. od 1. do 4. razreda osnovne škole, te ga predaju diplomirani učitelji razredne nastave ili magistri primarne edukacije. Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) Studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddioplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) Studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog prddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) Preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) i b) ovoga stavka Prema postavci u prijedlogu Pravilnika za predmet Priroda navodi se najprije samo Priroda gdje je samo navedena razredna nastava s pojačanim prirodoslovljem, a zatim Priroda i Biologija u kojem nema razredne nastave pa se to može tumačiti da za Prirodu ima razredna nastava prednost za peti i šesti razred. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
362 Ivana Maurus PRAVILNIK I JA SAM PROTIV BRISANJA UČITELJA RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMIM IZ NASTAVNOG PREDMETA INFORMATIKE, MATEMATIKE, HRVATSKOGA JEZIKA, GEOGRAFIJE, LIKOVNE KULTURE, NJEMAČKOGA JEZIKA, ENGLESKOGA JEZIKA. Smatram da su učitelji RN s pojačanim predmetom završili smjer koji je odobrilo Ministarstvo i nije u redu nakon par godina reći da je školovanje za taj smjer bilo uzalud. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
363 ivana Mihek Članak 5., 13. Matematika Ne slažem se s brisanjem "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika". Smatram da su dovoljno kompetentni za rad u predmetnoj nastavi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
364 Ivana Špoljarić Članak 5., 16. Priroda Poštovani,naprosto je nevjerojatno da neki pojedinci koji su nas osposobljavali za rad u osnovnoj školi za izvođenje nastave prirode i biologije i koji su do nedavno zagovarali naše stavove i slali poruke podrške pri rješavanju problematike nas prirodoslovaca, sada odjednom okreću sasvim novu stranicu s potpuno drugačijim i negativnim stavom prema nama. Kako je moguće da su ti isti pojedinci koji su na nas prenosili SVOJE KOMPETENCIJE odjednom mišljenja kako mi sad na koncu ne možemo izvoditi ni nastavu prirode, a kamoli biologije? Ako mi nismo dobili dovoljno kompetencija za rad u nastavi prirode i biologije,onda očito pojedinci koji su nas podučavali nisu dobro napravili svoj posao. (?) Koju bi stručnu spremu trebalo imati za biologiju, ako prirodu treba predavati profesor? O čemu mi točno ovdje raspravljamo, o čijim interesima? U kojoj državi na svijetu postoji zakon koji ti može oduzeti stečenu diplomu jer se nakon nekoliko godina netko sjetio da više ne znamo raditi svoj posao, tj. netko misli da ga ne znamo raditi? Što će se dogoditi s onim prirodoslovcima koji već godinama rade na neodređeno i prirodu i biologiju(i to vrlo predano i korektno)? S poštovanjem, Ivana Š. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
365 Ivana Špoljarić Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, čitajući Vaše komentare dobivam dojam kako većina Vas koji ne zagovarate učitelje prirodoslovlja nije upoznata s "Očitovanjem Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2.10.2015. KLASA: 602- 04/15-01/157 URBROJ: 251-378-01/15/1” te “Očitovanjem o vrsti stručne spreme Ministarstva prosvjete i športa KLASA: 602-02/03-01/10 URBROJ:532-04/1-03-4 od 8. svibnja 2003.”Upravo se tim dokumentima potvrđuje od stane nadležnih tijela naša kompetentnost za izvođenje nastave i prirode i biologije u osnovnim školama. Vama,drage kolegice (ukoliko Vam se smijem tako obratiti) nitko ne osporava Vašu stručnost niti se miješa u Vašu kompetentnost.Kako je već kolegica Rus spomenula, mislim da je itekako neosporno da kolegiji kao što su biologija stanice, genetika, osnove botanike, osnove zoologije, biologija čovjeka, organska evolucija, fiziologija bilja, geobotanika i ekologija bilja, ekologija životinja i zoogeografija, zaštita prirode, te kemija i fizika zadovoljavaju nastavne sadržaje u osnovnoj školi,kako u području prirode, tako i u području biologije. Smatram da uspoređivanje održanih sati predavanja i vježbi nas prirodoslovaca i PMF-ovaca ovdje nisu uopće važne. Važni su ljudi koji su nam izvodili te vježbe i predali svoje znanje. Ne podcijenjujmo njihov rad i njihovu stručnost i kompetentnost-jer obavili su sjajan posao za nas prirodoslovce! S poštovanjem,I.Špoljarić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
366 Ivana Špoljarić Članak 5., 17. Priroda i biologija Upisala sam Visoku učiteljsku školu u Čakovcu 2003. godine,učiteljski smjer s pojačanim programom Prirodoslovlja- redovito davala sve ispite iz godine u godinu, diplomirala u roku, položila stručni ispit itd. da bih danas, nakon 9 godina po završetku studija još uvijek bila zaposlena na određeno mijenjajući porodiljni, bolovanje ili nešto treće.... Bez obzira na odslušanu metodiku prirode i biologije, mukotrpan rad i trud tijekom studiranja prirode i biologije ( što nam je samim upisom na studij i obećano ) danas svatko ima prednost preda mnom, pa čak i diplomirani ekolog. Čemu toliko podcjenjivanje naše struke, naše titule koja nam je nepravedno i preko noći oduzeta? Prirodoslovci nisu dovoljno kompetentni za izvođenje nastave biologije? Jeste li bili,vidjeli,čuli ili doživjeli rad svih nas prirodoslovca u razredu da biste mogli tako generalizirati ? Nerijetko sam izgubila posao zbog " stručnijih" ljudi od mene, da bi se na kraju ispostavilo kako su zapravo vrlo brzo odustali od radnog mjesta jer se nisu snašli u neposrednom radu s učenicima. Ako imaš znanje, ne vrijedi ti ništa ukoliko to znanje ne znaš prenijeti djeci, ako nisi dobar metodičar... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
367 Ivana Tuškan Mihalić Članak 5., 13. Matematika Učiteljica sam razredne nastave sa pojačanom matematikom. Radim već punih 11 god. Smatram da sam dovoljno stručna da radim u osnovnoj školi od 5.-8.razreda. Maksimalno dajem sve od sebe da tu djecu naučim što više, da usvoje potrebna znanja da daljnje školovanje. Svi koji smo završili taj pojačani predmet maksimalno dajemo sve od sebe i nismo zaslužili da nas ovako ponizuju i omalovažavaju i to državnom skupu matematike. Godinama idem na državne skupove, županijska vijeća, kongrese. Ulažem u svoj rad i trudit ću se i dalje. A na kraju za što???? Da nas obrišete!!!! To nitko nije zaslužio a pogotovo mi koji stvarno dajemo sve od sebe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
368 Ivana Vargek Članak 5., 14. Informatika Poštovani, smatram kako magistar/magistra primarnog obrazovanja s modulom informatika i diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika trebaju ostati u članku 5. stavka 14. Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu (sukladno članku 105. stavka 6.točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). Naime, gore navedeni tijekom svog studiranja slušaju brojne kolegije iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti koji im daju stručne kompetencije i znanja, što je navedeno i u njihovim dopunskim ispravama pod stavkom 5.2. profesionalni status: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag.prim.educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu informatike u cijeloj osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnog obrazovanja s informatikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole.“ Također, u stavku 4.2. navedene su dodatne kompetencije stečene na modulu informatika. Isto tako, potrebno je naglasiti i određenu prednost magistara primarnog obrazovanja s informatikom iz područja psihologije, pedagogije i metodike koja su od iznimne važnosti za uspješno predavanje u osnovnim školama. Budući da fakultet ima odobrenje MZOS-a za izdavanje ovakvih diploma, smatram da je kontradiktorno da nas se izostavi iz stavke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
369 Ivana Vladilo Članak 5., 24. Likovna kultura 27.(2)4. Stručni suradnik knjižničar Danas, kad imamo hiperprodukciju stručnih knjižničara kroz različite studijske programe, dodatak o mogućnosti zapošljavanja nestručnjaka uz obvezu stjecanja propisane stručne spreme u roku od 3 godine, besmislen je. Svjedoci smo žalosne činjenice da stručnjaci ostaju bez posla jer postojeći Pravilnik, a čini se prema Nacrtu prijedloga i budući, ostavlja prostor za manipulaciju i ravnateljsko zbrinjavanje po vezi i poznanstvima. Moguće se time pogoduje i različitim instant programima i tečajevima knjižničarstva? Obzirom da spornog dodatka kod srednjoškolskih knjižničara nema, pitanje je i po kakvom je kriteriju učinjena ta razlika? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
370 Ivana Zrinščak PRAVILNIK Poštovani, diplomirana sam učiteljica sa pojačanim programom iz matematike. Radim u osnovnoj školi 10 godina i nikada u svojoj praksi nisam naišla na poteškoće zbog toga što nisam završila pmf. Radim s kolegama s pmf-a i super surađujemo. Mislim da nije nikako kriterij stručnosti i kompetentnosti naš fakultet već naša želja, sposobnost, trud koji ulažemo svaki dan u sebe i naš posao da što bolje naučimo djecu matematiku. I ne samo to, već da svojim primjerom i osobom pokažemo što znači biti pravedan, pošten učitelj koji stvarno voli svoj posao. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
371 Ivana Žganec Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, ovim Pravilnikom bitno su zakinuta prava učitelja, koji su završili stručni dodiplomski studij i stekli stručni naziv diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog područja prirodoslovlje. U prilog tome idu brojni argumenti koji su u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) i Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 47/96, u daljnjem tekstu:Pravilnik) i Pravilnikom o dopuni pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01, u daljnjem tekstu: Dopuna pravilnika) i službeno očitovanje ministra Vladimira Strugara u kojem jasno stoji da su kompetencije učitelja navedenog zvanja, rad u razrednoj nastavi i u predmetima priroda i biologija. Navedenim Pravilnikom onemogućuje se rad učitelja koji su na legalan način stekli svoju titulu i čiji je program školovanja odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Diplomirani učitelji razredne nastave i prirodoslovlja izvodili su nastavu prirode i biologije u sklopu kolegija Metodika prirodoslovlja, a sada im se osporava kompetentnost za rad u predmetnoj nastavi biologije 7. i 8. razreda. Konkretno, programe za visokoškolsko obrazovanje odobrava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, da bi sad to isto ministarstvo osporilo ono što je prije nekoliko godina odobrilo. Predlažem da se u skladu s očitovanjima Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti, prosvjete i sporta ova nepravda ispravi kako bi učitelji s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje mogli predavati predmete za koje su školovani (prirodu i biologiju). S poštovanjem, Ivana Žganec Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
372 Ivica Inkret Članak 5., 21. Tehnička kultura Međužupanijsko stručno vijeće svih županija za strukovno područje geologije, rudarstva i nafte: U članku 5. točka 21) Tehnička kultura, pod b) treba dodati tekst: "diplomirani inženjer rudarstva, diplomirani inženjer geologije, diplomirani inženjer strojarstva" ili još bolje cijelu točku 21b) izmijeniti u "diplomirani inženjer tehničkih fakulteta". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
373 Ivica Inkret Članak 5., 21. Tehnička kultura Kolega Batalo je nažalost u pravu što se tiče posljedica, ali to nije do Pravilnika, nego je stvar puno gora. To je posljedica važećeg Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 152/14, jedan od brojnih nedavnih bisera u zakonima. Stoga izvan ove javne rasprave, a vezano uz temu na koju se Pravilnik odnosi, smatram da u budućim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi treba brisati odredbu članka 105. točka 6. b) „… ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovog stavka“. Ova odredba diskriminira diplomirane inženjere struke s položenom razlikom pedagoških predmeta i položenim stručnim ispitom za nastavnika/učitelja u odnosu na nastavničke smjerove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
374 Ivica Inkret Članak 6., 27) geografija: Međužupanijsko stručno vijeće svih županija za strukovno područje geologije, rudarstva i nafte: U članku 6. točka 27) Geografija treba dodati: "Profesor geografije i geologije" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
375 Ivica Inkret Članak 5., 16. Priroda Međužupanijsko stručno vijeće svih županija za strukovno područje geologije, rudarstva i nafte: U članku 5. točka 16) Priroda pod a) treba dodati: "profesor geografije i geologije" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
376 Ivica Inkret PRAVILNIK, Strukovne škole Međužupanijsko stručno vijeće svih županija za strukovno područje geologije, rudarstva i nafte: U članku 6. pod 3. Obrazovni sektor Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija, treba dodati tekst: "U svim okvirnim nastavnim planovima i programima podsektora Geologija, rudarstvo i nafta propisani su kadrovski uvjeti" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
377 Ivica Vlahović Članak 5., 13. Matematika Ne slažem se s brisanjem "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika". Studij je postojao i ljudi su ga završili!!! Ne upisujte takve smjerove u budućnosti ako smatrate da ljudi s takvom diplomom nisu kompetentni za rad u "višim" razredima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
378 Ivona Tabak PRAVILNIK Stručni suradnik knjižničar: mislim da je potpuno neprihvatljivo da se s obzirom na broj diplomiranih knjižničara u Hrvatskoj ostavi bilo kakva mogućnost dodatne kvalifikacije i zapošljavanja nestručnih osoba. Bilo bi razumljivo da postoji nedostatak kvalificiranih stručnih suradnika knjižničara, međutim to nije slučaj. Tužno je vidjeti da osobe koje studiraju 5 godina uz dodatnu godinu polaganja pedagoških predmeta nemaju prednost pri zapošljavanju pred primjerice učiteljem hrvatskog jezika ili razredne nastave. Na taj se način omalovažava knjižničarska struka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
379 Jadranka Busatto PRAVILNIK Poštovani, šaljem kratki opći komentar na ponuđene prijedloge za profesore filozofije i etike: obrazovanjem treba širiti temeljne vrijednosti, a jedna od njih, po Ustavu RH, svakako jeste sekularnost. Nemojmo tu ustavnu odredbu uporno, pa i ovom važnom prigodom, pretvarati u ukrasni dodatak. U tom smislu, predlažem da s liste predloženih osoba za predavača filozofije i etike, isključite kategorije diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
380 Jadranka Lešić Članak 5., 18. Kemija Poštovani, u popisu zvanja koji mogu predavati kemiju u osnovnoj školi potrebno je uvrstiti zvanje profesor fizike i kemije (dvopredmetni studij). Srdačan pozdrav, Jadranka Lešić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
381 Jadranka Lešić Članak 6., 12) kemija: Poštovani, u popisu zvanja koji mogu izvoditi nastavu kemije nedostaje: profesor fizike i kemije te profesor kemije i biologije. S poštovanjem, Jadranka Lešić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
382 Jana Bosanac Članak 5., 23. Glazbena kultura U potpunosti se slažem da učitelj razredne nastave sa pojačanim glazbenim NE MOŽE imati prednost pred muzikolozima. Muzikolozi prolaze skoro jednako glazbeno obrazovanje kao profesori teoretskih glazbenih predmeta i potpuno je nerealno da netko tko je "pojačan" glazbenim na pedagoškoj akademiji može jednako kvalitetno raditi ovaj posao kao netko tko se glazbom bavi cijeli život. Učitelj razredne nastave s pojačanim glazbenim bi trebao biti na zadnjem mjestu kao opcija ako nema druge... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
383 Jana Letilović Članak 5., 18. Kemija Poštovani, mislim da bi trebalo uvrstiti i stručnu spremu diplomiranog inženjera molekularne biologije. Zahvaljujem. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
384 Janja Maltar Članak 6., 12) kemija: Nedopustiv je propust da su sa popisa izostavljeni magistri edukacije biologije i kemije (po starom sustavu profesori biologije i kemije). Nadam se da je propust slučajan! Također smatram da bi profesori pri zapošljavanju na posao nastavnika trebali imati prednost pred inženjerima jer inženjeri NISU školovani za nastavničko zanimanje. Hvala! S poštovanjem, Janja Maltar Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
385 Jasmina Fijala Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, U prošlom pravilniku je navedeno da tehničku kulturu u školama mogu predavati diplomirani inženjeri tehničkih struka. Problem sa inženjerima drvne tehnologije je kriva klasifikacija njihovog studija, kao što i većina ljudi zna i navodi. Svi tehnički fakulteti imaju slične osnovne inženjerske grupa predmeta na početku studija. Tek kasnije tijekom studija predmeti se mijenjaju u skladu sa studijem. Diplomirani inženjer je, prema tome, stručnjak za tehničku i tehnološku obradu drva. Često ga poistovjećuju sa šumarom, a to nema veze jedno s drugim. U ostalim zemljama EU, slični studijski programi su tehnički i nemaju takvih problema. Možemo uzeti za primjer Sloveniju s kojom imamo dugogodišnju suradnju i koja ima slične fakultete. Studij drvne tehnologije u Sloveniji je biotehnički studij, ali mogu predavati tehničku kulturu. U Hrvatskoj bi trebalo napraviti usporedbu strojarstva, drvne tehnologije, rudarstva i prometa. Svi ti studiji imaju slične predmete i svi se bave tehnikom i tehnologijom, samo su materijali različiti. Ako usporedimo nastavu tehničke kulture i tehničke studije vidjet ćemo da svaki studij pokriva određeno područje, što sve tehničke inženjere čini jednako kompetentnim za držanje nastave. Još jedan problem koji treba spomenuti je uvođenje bolonjski programa studiranja. Neki kolegiji su dodani, neki su izbačeni, a nekima je promijenjen naziv. Razlika sada izgleda veća nego u slučaju starih programa, ali to je samo zbog tih malih promjena. U osnovi, diplomirani inženjeri drvne tehnologije i dalje imaju jednake kompetencije i dalje su stručnjaci za tehničku i tehnološku obradu. Poslije svega napisanog, predlažem da se studij drvne tehnologije uvrstu u popis tehničkih studija jer po svim svojim karakteristikama toj skupini i pripada. Nije bitna zgrada u kojoj se studij održava, već kolegiji i programi koji se obrađuju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
386 Jasmina Hamer Članak 5., 2. Engleski jezik Nije mi jasna polemika oko stručnosti diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom jer su oni neupitno stručni za posao učitelja engleskoga jezika u osnovnoj školi.Oni valjda smetaju onima koji se boje njihove stručnosti jer su se u školama pokazali kao respektabilna konkurencija.Osim što na Učiteljskom fakultetu stječu odlične metodičke, didaktičke, psihološke, pedagoške i druge kompetencije za koje su, na žalost učenika, zakinuti studenti drugih nastavničkih smjerova još su stekli odlično znanje engleskoga jezika koje su u mogućnosti adekvatno prenijeti učenicima.Filozofski fakultet mogao bi se zapitati kako je moguće da njihovi studenti nakon 5 godina studiranje engleskog jezika nisu niti jednom posjetili zemlju čiji jezik studiraju.Meni kao ravnatelju to je veliki minus pri zapošljavanju.Ionako biram kadar za školu tako da sagledam potencijalnog kandidata za učitelja iz puno više kutova nego što je to samo matična struka.Zlonamjerni bi, po tom principu,mogli početi raditi razlike između zagrebačkog, riječkog, osječkog, zadarskog i ostalih sveučilišta ili bi se moglo osporiti profesorima engleskog jezika da predaju rano učenje engleskog u razrednoj nastavi, što mnogi u našim školama čine, sigurno vrlo kvalitetno.Stavljanje u povlašteni položaj jedne skupine učitelja engleskog jezika u odnosu na drugu diskriminirajuće je i nije demokratski jer se s gore navedenog aspekta svakoj skupini može naći neka zamjerka. Konkurencija je poželjna i dobra a motivacija, cjeloživotno učenje i rad ionako su najvažnije odlike dobrog učitelja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
387 Jasmina Tratnjak Članak 5., 17. Priroda i biologija nije moguće da učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnom predmeta prirodoslovlje nisu stručni da izvode nastavu biologije u osnovnim školama? čemu sve one metodike i javni satovi i sl.?kako može prvostupnik biologije biti stručan a diplomirani učitelj ne?jesmo li mi stvarno bili školovani kao ilegalci?naše kolege mogu predavati npr. hrvatski jezik od 5. do 8., a mi smo stručni samo za prirodu 5. i 6. razred-pa kako doći do pune satnice?je li bivši ministar Strugar pogriješio kad je rekao da smo stručni izvoditi nastavu iz prirode i biologije? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
388 Jasmina Trupković PRAVILNIK Imam potrebu osvrnuti se na netočan navod: " ... Navedeni studij ne osigurava npr. polaganje metodike nastave matematike te time diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika ne mogu potvrditi da imaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike...." Diplomira sam 2006. godine na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu s temom "Teorija skupova u nastavi matematike" iz kolegija Metodika nastave matematike. Taj isti kolegij uspješno položila 2005. kao i Metodiku matematike 2004. godine. Smatram da upravo mi učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz matematike imamo najveću kompetenciju za rad s djecom u osnovnoj školi koji smo od prve godine studiranja trebali obavljati i pedagošku praksu uz slušanja metodika matematike u nižim razredima kao i u višim. Problem je u kompetenciji osobe koja je pisala ovaj komentar. Stoga sam protiv brisanja diplomiranih učitelja s pojačanim programom matematika iz pravilnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
389 Jasmina Vuković PRAVILNIK, Članak 8. U članku 8. stavak (3) STRUČNI SURADNIK/SURADNICA EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOG PROFILA. i opet je naveden profesor defektologije koji ne postoji, nego treba pisati profesor defektolog smjera REHABILITACIJA, koji je ispušten, a sve sukladno Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti ( NN 124/11) koji kaže sljedeće: I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuje sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na magistre edukacijske rehabilitacije primjenjuju se i na osobe koje su završile visokoškolsko obrazovanje na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, odnosno Fakultetu za defektologiju kao redoviti ili izvanredni studij, a prema prethodnim programima studija za smjer defektolog – učitelj, defektolog – odgajatelj, defektolog – opći smjer, defektolog – rehabilitator ili su završili dvopredmetni studij defektologije, ako im je jedan od predmetnog studija bilo područje: mentalna retardacija, oštećenje vida, oštećenje sluha ili tjelesno oštećenje. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na magistre edukacijske rehabilitacije primjenjuju se na odgovarajući način i na sveučilišne prvostupnike edukacijske rehabilitacije koji sudjeluju u procesu pružanja edukacijsko-rehabilitacijskih usluga. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod. Članak 2. Edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost čine pojedinačno ili skupno usmjereni edukacijsko-rehabilitacijski postupci te mjere utemeljene na načelima i spoznajama edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti i prakse koja obuhvaća: – rano otkrivanje – rano uočavanje rizika za moguće odstupanje od tipičnog razvoja, okolinskih prepreka i drugih nepovoljnih čimbenika te upućivanje na dijagnostiku, – timsku dijagnostiku – sudjelovanje u interdisciplinarnom dijagnostičkom timu, – procjenu potreba za podrškom, procjenu u svrhu izrade individualiziranih programa poticanja, osobno usmjerenih i obiteljski usmjerenih planova podrške, procjenu profesionalnih interesa i sposobnosti, – ranu intervenciju – program rane intervencije usmjeren na poticanje određenih razvojnih područja u cilju ublažavanja i prevencije daljnjih razvojnih teškoća i stvaranjem većih mogućnosti za uključivanje u redovite oblike odgoja i obrazovanja, odnosno prevenciju institucionalizacije. Provodi se u obitelji i podrazumijeva individualizirani obiteljski program podrške (neposredan rad s djetetom, savjetovanje i edukacija roditelja), posredovanje i sudjelovanje u tranzicijskom programu, – promicanje prava djece s teškoćama u razvoju i njihovih roditelja, kao i osoba s invaliditetom u zajednici – javni rad usmjeren na upoznavanje i senzibilizaciju javnosti za podizanje razine svijesti o pravima osoba s invaliditetom te primjenu načela izjednačavanja mogućnosti na sljedećim područjima djelovanja: a) promicanje važnosti obiteljskog života, b) naglašavanje preduvjeta za neovisno življenje u zajednici, c) promicanje dostupnosti redovitog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju i podrške koja im je potrebna, d) promicanje kvalitetnije zdravstvene zaštite djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, e) promicanje jednakog pristupa socijalnim uslugama za osobe s invaliditetom, f) promicanje pristupačnosti u zajednici uklanjanjem prostornih prepreka i omogućavanjem pristupa informacijama, g) izjednačavanje mogućnosti studenata s invaliditetom u sustavu visokog obrazovanja, h) promicanje aktivne participacije osoba s invaliditetom u području profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i rada, i) promicanje zaštite osoba s invaliditetom i ostvarivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugim osobama, j) promicanje razvitka i afirmacije kreativnih mogućnosti osoba s invaliditetom u svrhu ravnopravnog uključivanja u kulturni život, k) promicanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u svim oblicima javnog života i svim procesima političkog odlučivanja, l) promicanje razvoja odgovarajućih uputa, obrazovanja i sredstava potrebnih za sudjelovanje u rekreativnim, športskim aktivnostima i razonodi za osobe s invaliditetom, m) promicanje značaja djelovanja udruga osoba s invaliditetom i učinkovite suradnje između tijela državne vlasti i organizacija civilnog društva, a s ciljem smanjivanja socijalne isključenosti, n) promicanje dostupnosti istraživanja i podatka za unapređenje i sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim segmentima društvenog života u svrhu poboljšanja kvalitete njihova života na multidisciplinaran način, o) promicanje međunarodne suradnje i praćenje međunarodnih programa razvoja, uključivanjem osoba s invaliditetom u donošenje odluka koje se odnose na ostvarivanje njihovih prava, – edukacijsko-rehabilitacijske individualne i/ili grupne postupke i programe: bazična perceptivno-motorička stimulacija, poticanje perceptivno-motoričkog razvoja, rehabilitacija igrom, poticanje senzorne integracije, rehabilitacija putem pokreta, peripatologija, primijenjena analiza ponašanja, strukturirani programi s vizualnom podrškom, sustavi augmentativne i alternativne komunikacije, uključujući znakovni i slikovni jezik i Braillovo pismo, kognitivne strategije učenja, tehnike individualnog i grupnog poučavanja, poticanje razvoja kognitivnih, praktičnih i socijalnih kompetencija, poticanje harmoničnih odnosa s vršnjacima, poticanje osobnog i socijalnog razvoja u grupi, poticanje razvoja prirodnog kruga podrške (obitelj, rodbina, prijatelji, poznanici itd.), spolni odgoj i edukacija, osnaživanje za samozastupanje, programi podrške u sustavu zapošljavanja te organiziranog stanovanja, modeli osobno i obiteljski usmjerenog planiranja podrške, programi profesionalnog razvoja, tranzicijski programi, metode kreativne terapije i art/ekspresivih terapija, metode komplementarnih terapija, kao i široki spektar drugih rehabilitacijskih postupaka u području rehabilitacijske medicine, psihosocijalne onkologije, asistivne i rehabilitacijske tehnologije, – odgojno-obrazovni rad s djecom s većim teškoćama u razvoju, uključujući predškolski odgoj, osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, profesionalnu izobrazbu i radno osposobljavanje te cjeloživotno učenje odraslih osoba s invaliditetom, – koordinaciju podrške u različitim sustavima u svrhu zastupanja, upućivanja i praćenja korisnika, – edukacijsko-rehabilitacijsku superviziju – podršku u unaprjeđenju profesionalnih kompetencija i poboljšavanju usluga koje se pružaju korisnicima, – konzultaciju/savjetovanje – oblik podrške djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, – suradnju – dobrovoljna, ravnopravna, formalna i neformalna, zajedničkim ciljevima usmjerena aktivnost radi ostvarivanja primjerene podrške i produktivnog rješavanja potreba djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, – timski rad – sudjelovanje u donošenju zajedničke odluke na temelju multidisciplinarne procjene o klasifikaciji teškoće, primjerenom obliku rane intervencije, školovanja, profesionalnog obrazovanja i radnog osposobljavanja, zapošljavanja i sl., – edukacijske aktivnosti – uključuju naobrazbu pojedinaca i skupina u ovladavanju općim i specifičnim edukacijsko-rehabilitacijskim znanjima i vještinama u cilju stjecanja profesionalnih kompetencija edukacijsko-rehabilitacijske naobrazbe, – edukacijsko-rehabilitacijska stručna i znanstvena istraživanja – uključuju temeljna, primijenjena i razvojna istraživanja u svrhu produbljivanja spoznaja na području edukacijsko-rehabilitacijske znanosti i unapređenja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, – edukacijsko-rehabilitacijsku evaluaciju – evaluacija svih edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka, programa i načina djelovanja, povezana sa sustavima stručne i znanstvene dijagnostike i procjene. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
390 Jasmina Vuković PRAVILNIK U članku 5., stavak (1) u točki 27. dva puta je naveden profesor defektologije što je nepostojeće zvanje, postoji profesor defektolog pa onda iza toga smjer. Umjesto profesor defektologije treba napisati: u prvom slučaju profesor defektolog-bez smjera, a u drugom slučaju-profesor defektolog-smjer rehabilitacije jer je taj smjer ispušten, a naveden samo socijalni pedagog i logoped. Znači-nitko nema diplomu na kojoj piše profesor defektologije, to je greška i konzultirajte Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet jesu li ikad izdali diplomu s ovakvim nazivom zvanja. Prijedlog ovakvog pravilnika nije u skladu sa Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti NN 124/11. U članku 5. stavak (2) točka 3. gdje se reguliraju zvanja stručnih suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila, opet je naveden profesor defektologije koji NE POSTOJI, a ispušten je PROFESOR DEFEKTOLOG SMJER REHABILITACIJA koji je educiran za rad s učenicima s intelektualnim teškoćama, tjelesnim invaliditetom, oštećenjem vida, poremećajima iz autističnog spektra te za cijeli niz djelatnosti sukladno Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti NN 124/11, koji kaže: I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuje sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na magistre edukacijske rehabilitacije primjenjuju se i na osobe koje su završile visokoškolsko obrazovanje na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, odnosno Fakultetu za defektologiju kao redoviti ili izvanredni studij, a prema prethodnim programima studija za smjer defektolog – učitelj, defektolog – odgajatelj, defektolog – opći smjer, defektolog – rehabilitator ili su završili dvopredmetni studij defektologije, ako im je jedan od predmetnog studija bilo područje: mentalna retardacija, oštećenje vida, oštećenje sluha ili tjelesno oštećenje. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na magistre edukacijske rehabilitacije primjenjuju se na odgovarajući način i na sveučilišne prvostupnike edukacijske rehabilitacije koji sudjeluju u procesu pružanja edukacijsko-rehabilitacijskih usluga. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod. Članak 2. Edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost čine pojedinačno ili skupno usmjereni edukacijsko-rehabilitacijski postupci te mjere utemeljene na načelima i spoznajama edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti i prakse koja obuhvaća: – rano otkrivanje – rano uočavanje rizika za moguće odstupanje od tipičnog razvoja, okolinskih prepreka i drugih nepovoljnih čimbenika te upućivanje na dijagnostiku, – timsku dijagnostiku – sudjelovanje u interdisciplinarnom dijagnostičkom timu, – procjenu potreba za podrškom, procjenu u svrhu izrade individualiziranih programa poticanja, osobno usmjerenih i obiteljski usmjerenih planova podrške, procjenu profesionalnih interesa i sposobnosti, – ranu intervenciju – program rane intervencije usmjeren na poticanje određenih razvojnih područja u cilju ublažavanja i prevencije daljnjih razvojnih teškoća i stvaranjem većih mogućnosti za uključivanje u redovite oblike odgoja i obrazovanja, odnosno prevenciju institucionalizacije. Provodi se u obitelji i podrazumijeva individualizirani obiteljski program podrške (neposredan rad s djetetom, savjetovanje i edukacija roditelja), posredovanje i sudjelovanje u tranzicijskom programu, – promicanje prava djece s teškoćama u razvoju i njihovih roditelja, kao i osoba s invaliditetom u zajednici – javni rad usmjeren na upoznavanje i senzibilizaciju javnosti za podizanje razine svijesti o pravima osoba s invaliditetom te primjenu načela izjednačavanja mogućnosti na sljedećim područjima djelovanja: a) promicanje važnosti obiteljskog života, b) naglašavanje preduvjeta za neovisno življenje u zajednici, c) promicanje dostupnosti redovitog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju i podrške koja im je potrebna, d) promicanje kvalitetnije zdravstvene zaštite djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, e) promicanje jednakog pristupa socijalnim uslugama za osobe s invaliditetom, f) promicanje pristupačnosti u zajednici uklanjanjem prostornih prepreka i omogućavanjem pristupa informacijama, g) izjednačavanje mogućnosti studenata s invaliditetom u sustavu visokog obrazovanja, h) promicanje aktivne participacije osoba s invaliditetom u području profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i rada, i) promicanje zaštite osoba s invaliditetom i ostvarivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugim osobama, j) promicanje razvitka i afirmacije kreativnih mogućnosti osoba s invaliditetom u svrhu ravnopravnog uključivanja u kulturni život, k) promicanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u svim oblicima javnog života i svim procesima političkog odlučivanja, l) promicanje razvoja odgovarajućih uputa, obrazovanja i sredstava potrebnih za sudjelovanje u rekreativnim, športskim aktivnostima i razonodi za osobe s invaliditetom, m) promicanje značaja djelovanja udruga osoba s invaliditetom i učinkovite suradnje između tijela državne vlasti i organizacija civilnog društva, a s ciljem smanjivanja socijalne isključenosti, n) promicanje dostupnosti istraživanja i podatka za unapređenje i sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim segmentima društvenog života u svrhu poboljšanja kvalitete njihova života na multidisciplinaran način, o) promicanje međunarodne suradnje i praćenje međunarodnih programa razvoja, uključivanjem osoba s invaliditetom u donošenje odluka koje se odnose na ostvarivanje njihovih prava, – edukacijsko-rehabilitacijske individualne i/ili grupne postupke i programe: bazična perceptivno-motorička stimulacija, poticanje perceptivno-motoričkog razvoja, rehabilitacija igrom, poticanje senzorne integracije, rehabilitacija putem pokreta, peripatologija, primijenjena analiza ponašanja, strukturirani programi s vizualnom podrškom, sustavi augmentativne i alternativne komunikacije, uključujući znakovni i slikovni jezik i Braillovo pismo, kognitivne strategije učenja, tehnike individualnog i grupnog poučavanja, poticanje razvoja kognitivnih, praktičnih i socijalnih kompetencija, poticanje harmoničnih odnosa s vršnjacima, poticanje osobnog i socijalnog razvoja u grupi, poticanje razvoja prirodnog kruga podrške (obitelj, rodbina, prijatelji, poznanici itd.), spolni odgoj i edukacija, osnaživanje za samozastupanje, programi podrške u sustavu zapošljavanja te organiziranog stanovanja, modeli osobno i obiteljski usmjerenog planiranja podrške, programi profesionalnog razvoja, tranzicijski programi, metode kreativne terapije i art/ekspresivih terapija, metode komplementarnih terapija, kao i široki spektar drugih rehabilitacijskih postupaka u području rehabilitacijske medicine, psihosocijalne onkologije, asistivne i rehabilitacijske tehnologije, – odgojno-obrazovni rad s djecom s većim teškoćama u razvoju, uključujući predškolski odgoj, osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, profesionalnu izobrazbu i radno osposobljavanje te cjeloživotno učenje odraslih osoba s invaliditetom, – koordinaciju podrške u različitim sustavima u svrhu zastupanja, upućivanja i praćenja korisnika, – edukacijsko-rehabilitacijsku superviziju – podršku u unaprjeđenju profesionalnih kompetencija i poboljšavanju usluga koje se pružaju korisnicima, – konzultaciju/savjetovanje – oblik podrške djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, – suradnju – dobrovoljna, ravnopravna, formalna i neformalna, zajedničkim ciljevima usmjerena aktivnost radi ostvarivanja primjerene podrške i produktivnog rješavanja potreba djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, – timski rad – sudjelovanje u donošenju zajedničke odluke na temelju multidisciplinarne procjene o klasifikaciji teškoće, primjerenom obliku rane intervencije, školovanja, profesionalnog obrazovanja i radnog osposobljavanja, zapošljavanja i sl., – edukacijske aktivnosti – uključuju naobrazbu pojedinaca i skupina u ovladavanju općim i specifičnim edukacijsko-rehabilitacijskim znanjima i vještinama u cilju stjecanja profesionalnih kompetencija edukacijsko-rehabilitacijske naobrazbe, – edukacijsko-rehabilitacijska stručna i znanstvena istraživanja – uključuju temeljna, primijenjena i razvojna istraživanja u svrhu produbljivanja spoznaja na području edukacijsko-rehabilitacijske znanosti i unapređenja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, – edukacijsko-rehabilitacijsku evaluaciju – evaluacija svih edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka, programa i načina djelovanja, povezana sa sustavima stručne i znanstvene dijagnostike i procjene. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
391 Jasminka Habuš Članak 5., 2. Engleski jezik Smatram da bi trebalo sagledati i potrebe u školama. Velik broj ljudi koji su magistri s pojačanim predmetom rade na radnom mjestu učitelja engleskog jezika jer stručnjaka nema. Ako smo nestručni onda neka nam se barem omogući dodatna edukacija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
392 Jasna Asic Članak 6., 16) matematika: Poštovani! 1. U prijedlogu Pravilnika nedostaju zanimanja: Poljoprivredni tehničar stočar, Tehničar poljoprivredne mehanizacije, Agroturistički tehničar ( međustrukovno zanimanje) i eksperimentalni Agrotehničar pa molim da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja edukatora. 2. U prijedlogu Pravilnika nedostaju izborni predmeti za zanimanja u poljoprivrednoj struci pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja. 3. Za predmet Promet i vožnja ( u zanimanju Poljoprivredni tehničar opći i biljne proizvodnje) zbog sadržaja vezanih za poljoprivrednu mehanizaciju – kao vrstu i razinu obrazovanja dodati diplomirani inženjer agronomije smjer mehanizacija poljoprivrede i magistar inženjer agronomije-mehanizacije 4. Na popis zvanja potrebnih za rad na mjestu nastavnika nužno je uvrstiti zvanje diplomirani inženjer agronomije - smjer zaštita bilja u predmete Bilinogojstvo, Tloznanstvo i uređenje tla, Ratarstvo,Opće voćarstvo i vinogradarstvo, Specijalno voćarstvo, Specijalno vinogradarstvo, Povrćarstvo, Sjemenarstvo, Skladištenje poljoprivrednih kultura,Bilinogojstvo s tloznanstvom,Poznavanje poljoprivrednih kultura, Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj apoteci, Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji, Cvjećarstvo, Dendrologija, Tržište, Zaštita čovjekova okoliša, i Praktična nastava u svim programima iz ovog obrazovnog sektora (diplomirani inženjeri zaštite bilja i mag ing fitomedicine kroz svoje obrazovanje prolaze biologiju , ekologiju, agrotehniku svih biljnih vrsta koje uzgajamo da bi ih znali liječiti, pa zbog toga smatram da je neopravdano stručnjake iz tog područja ispuštati u procesu edukacije srednjoškolskog uzrasta). 5. Ujednačiti kod svih zanimanja ukoliko se radi o istom predmetu tj. o istim ili sličnim sadržajima jednaku stručnu spremu. 6.Predmet Tržište za zanimanje Poljoprivredni tehničar opći navedeni su diplomirani inženjer agronomije (poljoprivrede) i magistar inženjer agronomije dok je kod istog predmeta za zanimanje Poljoprivredni tehničar vrtlar upisan samo magistar inženjer agronomije i treba dodati diplomirani inženjer agronomije (poljoprivrede). 7. Uz navod diplomirani inženjer agronomije (poljoprivrede) ukoliko nisu navedeni smjerovi naglasiti da se radi o svim pripadajućim i odgovarajućim smjerovima npr. kod predmeta Repromaterijali u poljoprivredi, Poznavanje poljoprivrednih kultura, Skladištenje poljoprivrednih proizvoda, Zaštita čovjekova okoliša, Praktična nastava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
393 jasna jegić PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, pridružujem se navodu kolege Lajtmana i Jelene Ivaci da je u ovome članku neophodno i jasno definirati da osobe koje više ne bi imale vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom (a do sada su imale!), a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice ukoliko postanu tehnološki višak i da se vode kao stručne osobe kod prijave na natječaj za zaposlenje. Jasna Jegić, diplomirani crkveni glazbenik - profesor crkvene glazbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
394 jasna jegić Članak 5., 23. Glazbena kultura • Dakle po struci sam diplomirani crkveni glazbenik s položenim stručnim ispitom i 15 godina staža. rada u osnovnoj školi (održavanje nastave glazbene kulture od 4. do 8. razreda, razredništvo , vodim dječji pjevački zbor nižeg školskog uzrasta od 1-4. razreda,i dječji pjevački zbor višeg školskog uzrasata, te izvannastavnu aktivnost sviranje synthesizera) . Napisala sam udžbenik za 8. razred osnovne škole iz glazbene kulture, bila sam uspješna mentorica kolegi koji je položio stručni ispit za učitelja glazbene kulture, sudjelujem na svim priredbama i projektnim danima u svojoj školi, organizirala sam i sudjelovala s dječjim zborovima u školi na Božićnim koncertima (gdje sam okupljala i druge zborove) tijekom 7 godina, te sam sudjelovala sa školskim zborovima na smotri zborova grada Velike Gorice i na dva osmijeh festa gdje je moj dječji zbor bio podrška djeci s teškoćama u razvoju. Sdjecom iz redovitih razrednih odjela nastupila sam na folklornom festivalčiću „Naše kolo veliko“ dva puta. Bila sam članica HKD Braće Radića i vodila jedno vrijeme i pjevačke probe Folklornoj družini Jurjaši, te sam s njima nastupala plešući i pjevajući koreografije. • Godinama se redovito usavršavam prema svim postojećim programima usavršavanja Agencije za odgoj i obrazovanje. • Održala sam dva predavanja - radionice na ŽSV – u učiteljima glazbene kulture. • Godinu dana sam se usavršavala na vokalnoj akademiji HUZ. • Sa svim zadanim aktivnostima i projektima se uspješno nosim. • Pored toga sviram orgulje i korepetiram mješoviti pjevački zbor u župi sv. Križa u Sigetu u Zagrebu, koji ujedno na pjevačkoj probi nedjeljom pripremam za nastup na misi u 10 sati. • Usavršavala sam se iz područja muzikoterapije te 6 godina radim kao muzikoterapeut u udruzi Osmijeh i u Udruzi za Sindrom Down Zagreb. Polazila sam četverogodišnju edukaciju na Engleskom jeziku iz DMP terapeutistike i stala na drugoj godini. Dakle doista ne razumijem u čemu je moja kompetencija za predavanje glazbene kulture u osnovnoj školi manja u odnosu na navedena zanimanja prema: NACRTU PRAVILNIKA O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU. Dakle moja struka nažalost vidljivo nedostaje u ovom nacrtu pravilnika za koji je otvorena ova javna rasprava. S poštovanjem Jasna Jegić, diplomirani crkveni glazbenik (učitelj glazbene kulture) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
395 Jasna Krstović PRAVILNIK Poštovani šaljem Vam mišljenje NVOO: 24. veljače 2016. Mišljenje NVOO o Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu Mislimo da je predloženi nacrt Pravilnika utemeljen na ideji uvažavanja zatečenog stanja kojeg karakterizira velika raznolikost u razinama i vrstama obrazovanja stručnih djelatnika za rad u osnovnoj i srednjoj školi i učeničkom domu. Nacionalno vijeće smatra da se obzirom na navedeni propis s pozicije njegove važnosti za cijeli sustav, a u pogledu predmeta normiranja, potrebno založiti za pristup u izradi provedbenog propisa koji bi implicirao njegovu razvojnu perspektivu, a koju u predloženom nacrtu Pravilnika ne vidimo. Podsjećamo da se u aktualnom trenutku nacionalne obrazovne politike događaju (barem) dva značajna procesa. Nacionalno vijeće stoga preporučuje predlagatelju da povuče prijedlog nacrta Pravilnika i pokrene postupak izrade novog nacrta provedbenog akta o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i odgajatelja u školskoj ustanovi i učenitkom domu koji će dugoročno utvrditi jasne uvjete i prioritete u zasnivanju radnog odnosa u odgojnoobrazovnim ustanovama odnosno koji neće biti podložan stalnim prijeporima u njegovoj provedbi. CIJELI TEKST MOŽETE NAĆI NA ADRESI: http://nvoo.hr/wp-content/uploads/2013/09/Mis%CC%8Cljenje-NVOO_nacrt-Pravilnika-o-odgovarajuc%CC%81oj-vrsti-obrazovanja.pdf Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
396 Jelena Acman Članak 5., 17. Priroda i biologija Dragi kolege i kolegice, ima nas izvrsnih učitelja i nastavnika koji rade na mjestima prirode i biologije te koji su završili i Učiteljski fakultet i PMF. Također ima i jednih i drugih koji se nisu nikako snašli u tim ulogama i odustali od svog poziva. Neupitno je da i jedni i drugi raspolažemo znanjem prirode i biologije koje možemo lijepo ponuditi učenicima od petog do osmog razreda. No, ono što smatram da je puno važnije, što današnja djeca od nas traže, a čemu teži i reforma, jest umjetnost holističkog načina predstavljanja samog gradiva. To nije nimalo lagan zadatak, uz svu našu intelektualnu stručnost. Nastavnik ili učitelj uz to što raspolaže činjenicama, zakonima i teorijama, treba biti i izvrstan poznavatelj razvojnih faza djeteta, sam treba biti vrlo širokoumna osoba koja neprestano ulaže u razvoj vlastitih umnih, duhovnih i emocionalnih potencijala da bi kao samosvjestan i odgovoran čovjek, pa onda nastavnik i učitelj, mogao stati pred učenike. Holistički pristup od nas traži poznavanje geografije, geologije, fizike i kemije što ćemo postići vlastitim zalaganjem...jer tome teži reforma- veća sloboda (odgovornost) nastavnika i učitelja. Stoga, predlažem da se i nastavnici i učitelji podjednako navode za radna mjesta prirode i biologije, jer će nam svima biti potrebno puno vlastitog angažmana kako bi bili u skladu s ciljevima i zadatcima nove reforme. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
397 Jelena Batur Članak 5., 24. Likovna kultura Dio pravilnika koji se odnosi na: ''završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja'' smatram da je potrebno maknuti iz pravilnika. Pravilnik kao takav omalovažava struku nas ili knjižničara ili informacijskih stručnjaka koji smo uložili pet godina rada. Smatram da nakon pet godina studija na Informacijskim znanostima, smjer knjižničarstva zaslužujemo prednost pri zapošljavanju. Danas svjedočimo slučajevima gdje se zapošljavaju nestručne osobe uz uvijet da se naknadno obrazuju za zvanje knjižničara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
398 Jelena Ivaci PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, pridružujem se navodu kolege Lajtmana da je u ovome članku neophodno i jasno definirati da osobe koje više ne bi imale vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom (a do sada su imale!), a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice ukoliko postanu tehnološki višak i da se vode kao stručne osobe kod prijave na natječaj za zaposlenje. Jelena Ivaci, diplomirani crkveni glazbenik - profesor crkvene glazbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
399 Jelena Ivaci Članak 5., 23. Glazbena kultura Pridružujem se navedenim komentarima i primjedbama vezano uz izostavljanje zvanja diplomirani crkveni glazbenik - profesor crkvene glazbe u prijedlogu novog Pravilnika uz iskrenu nadu da je riječ o slučajnom propustu te da će mjerodavni i odgovorni uzeti u razmatranje navedene primjedbe i argumente te ostaviti trenutno važeću odredbu prema kojoj će diplomirani crkveni glazbenik - profesor crkvene glazbe i u buduće imati zakonsko pravo rada kao učitelj glazbene kulture u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
400 Jelena Lončar PRAVILNIK Poštovani, Pregledavajući novi prijedlog pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu primjećujem da članak 5. točka 16. i 17. ne sadrže stručnu spremu diplomirani inženjer biologije i ekologije mora. Ja sam dip. ing. biologije i ekologije mora sa završenom pedagoško-pdihološkom skupinom predmeta ( DPPO). Trenutno živim i radim u Zadru kao i nekoliko mojih kolega sa završenim istim smjerom, te imam trajno zaposlenje u školskoj ustanovi. U Zadru je zanimanje učitelja biologije i prirode deficitarno. Uz Vaše odobrenje na prošlom sam roku uspješno položila stručni ispit iz biologije. Zbog moje ali i budućnosti svih polaznika smjera dip. ing. biologije i ekologije mora, nadam se da ćete uvažiti ovaj zahtjev. Srdačan pozdrav, Jelena Lončar Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
401 Jelica Obućina Članak 5., 9. Južnoslavenski jezici i književnosti Osim magistra i sveučilišnih prvostupnika južnoslavenskih jezika i književnosti, postoje i diplomirani učitelji s pojačanim programom iz predmeta srpski jezik i kultura koji su stekli zvanje na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu i predaju srpski jezik u predmetnoj nastavi u osnovnim školama na kojima se nastava odvija na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Molim vas da i ovo zvanje uvrstite u članak 5. ovog Pravilnika. Hvala Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
402 Jere Bilan PRAVILNIK Gdje su Pomorske škole u ovom pravilniku? Jere Bilan, dipl. ing. strojarstva; Pomorska škola Zadar Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
403 Josip Gregurić PRAVILNIK Poštovani, čitajući ovaj prijedlog pravilnika naišao sam na jednu bitnu ne usklađenost sa samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, u samom članku 105. Kako taj članak propisuje tko sve može zasnivati radni odnos, na temelju toga članka se daje mogućnost da radni odnos zasnuje i osoba koja je završila preddiplomski stručni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće struke. Čitajući ovaj prijedlog pravilnika ni u jednom članku se ne spominju stručni studiji, pa vas molim da to ispravite te da se i dalje ne diskriminiraju osobe koje su završile preddiplomske stručne studije i specijalističke diplomske stručne studije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
404 Josip Hadži-Boškov Članak 6., 12) kemija: Budući da su kolege već naveli kako bi na ovaj popis trebalo uvrstiti diplomirane inženjere prehrambene tehnologije, odnosno magistre inženjere prehrambenog inženjerstva, predlažem da se popis nadopuni i magistrima nutricionizma koji su, smatram, također adekvatno obrazovani za nastavu iz kemije u gimnazijama i pojedinim strukovnim srednjim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
405 Josip Hadži-Boškov Članak 6., 1) biologija Molim vas da kao stručnjake s odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja razmotrite i eventualno uključite i magistre nutricionizma s potvrdom o PPDMO. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
406 Josip Razum Članak 6., 12) kemija: Poštovani, u nastavku navodim svoje primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu, kao i svoje prijedloge. 1. primjedba: U članku 5. stavku 1. Nacrta Pravilnika smatram nepavilnim to što stoji napisano da učitelj kemije u osnovnoj školi između ostalih, može imati i sljedeću vrstu obrazovanja – prof. biologije i geografije. Mislim da se ta vrsta obrazovanja ne može tumačiti kao odgovarajuća vrsta, prema članku 105., stavak 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Nije logičan ni poredak po kojem navedena vrsta obrazovanja stoji ispred svih dolje navedenih. Istodobno, uopće ne navodite – prof. fizike i kemije. 2. primjedba: U članku 5. stavku 1. Nacrta Pravilnika smatram nepavilnim to što stoji napisano da učitelj fizike u osnovnoj školi između ostalih, može imati i sljedeću vrstu obrazovanja – prof. matematike (na prvome mjestu). To je pretpostavljam, lapsus calami (copy – paste). Trebalo bi pisati - prof. fizike. 3. primjedba: U članku 6. Nacrta Pravilnika smatram nepavilnim poredak kojim su navedena zvanja koja znače odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za nastavnika kemije u srednjoškolskoj ustanovi (vidljivo je kod drugih predmeta, poput biologije da poredak nije abecedni nego logičan). Nije logično da se prvo navode zvanja stečena na istraživačkom smjeru studija (diplomirani inženjer kemije, odnosno magistar kemije), a tek nakon toga zvanje stečeno na nastavničkom smjeru studija (profesor kemije). Istovremeno zvanje magistar edukacije kemije se niti ne spominje kao mogućnost. Vaša prvo navedena zvanja mogu se tumačiti kao odgovarajuća vrsta obrazovanja, prema članku 105., stavak 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, uz uvjet da kandidat ima potrebne pedagoške kompetencije, odnosno odgovarajuće pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje. Kandidati sa zvanjem - profesor kemije, odnosno magistar edukacije kemije to već imaju, jer su završili odgovarajući smjer na studiju koji ih primarno priprema za odgojno-obrazovnu djelatnost, a to je nastavnički smjer. Zbog svega navedenog, predlažem sljedeći poredak: 1. profesor kemije, 2. magistar edukacije kemije, 3. diplomirani inženjer kemije, 4. magistar kemije, 5. diplomirani inženjer kemijske tehnologije, 6. diplomirani inženjer biotehnologije ... 4. primjedba: Neologčan poredak zvanja za nastavnika fizike u srednjoškolskoj ustanovi (nije moje područje, ali primjetih). Mogu navesti slične argumente kao i za kemiju. Poznato je da postoji izražen deficit osoba s odgovarajućom vrstom obrazovanja za nastavu kemije i fizike u srednjim školama (profesori, odnosno magistri edukacije), ali to nije logičan argument da ih se u ovom Nacrtu pravilnika navodi kao pričuvnu mogućnost ili ih se uopće ne navodi. Smatram da je po tom pitanju važeći Pravilnik logičniji. U vjeri da će navedene primjedbe biti proanalizirane, a navedeni argumenti uvaženi kako bi se radna mjesta u državnim službama popunjavala nakompetentnijim osobama, sve u svrhu napretka drage nam domovine Republike Hrvatske, Srdačno Vas pozdravljam. U Zagrebu, 23. veljače 2016. Josip Razum, prof. (profesor kemije), nastavnik kemije i biokemije u Školi za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
407 Josip Razum PRAVILNIK Poštovani, u nastavku navodim svoje primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu, kao i svoje prijedloge. 1. primjedba: U članku 5. stavku 1. Nacrta Pravilnika smatram nepavilnim to što stoji napisano da učitelj kemije u osnovnoj školi između ostalih, može imati i sljedeću vrstu obrazovanja – prof. biologije i geografije. Mislim da se ta vrsta obrazovanja ne može tumačiti kao odgovarajuća vrsta, prema članku 105., stavak 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Nije logičan ni poredak po kojem navedena vrsta obrazovanja stoji ispred svih dolje navedenih. Istodobno, uopće ne navodite – prof. fizike i kemije. 2. primjedba: U članku 5. stavku 1. Nacrta Pravilnika smatram nepavilnim to što stoji napisano da učitelj fizike u osnovnoj školi između ostalih, može imati i sljedeću vrstu obrazovanja – prof. matematike (na prvome mjestu). To je pretpostavljam, lapsus calami (copy – paste). Trebalo bi pisati - prof. fizike. 3. primjedba: U članku 6. Nacrta Pravilnika smatram nepavilnim poredak kojim su navedena zvanja koja znače odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za nastavnika kemije u srednjoškolskoj ustanovi (vidljivo je kod drugih predmeta, poput biologije da poredak nije abecedni nego logičan). Nije logično da se prvo navode zvanja stečena na istraživačkom smjeru studija (diplomirani inženjer kemije, odnosno magistar kemije), a tek nakon toga zvanje stečeno na nastavničkom smjeru studija (profesor kemije). Istovremeno zvanje magistar edukacije kemije se niti ne spominje kao mogućnost. Vaša prvo navedena zvanja mogu se tumačiti kao odgovarajuća vrsta obrazovanja, prema članku 105., stavak 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, uz uvjet da kandidat ima potrebne pedagoške kompetencije, odnosno odgovarajuće pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje. Kandidati sa zvanjem - profesor kemije, odnosno magistar edukacije kemije to već imaju, jer su završili odgovarajući smjer na studiju koji ih primarno priprema za odgojno-obrazovnu djelatnost, a to je nastavnički smjer. Zbog svega navedenog, predlažem sljedeći poredak: 1. profesor kemije, 2. magistar edukacije kemije, 3. diplomirani inženjer kemije, 4. magistar kemije, 5. diplomirani inženjer kemijske tehnologije, 6. diplomirani inženjer biotehnologije ... 4. primjedba: Neologčan poredak zvanja za nastavnika fizike u srednjoškolskoj ustanovi (nije moje područje, ali primjetih). Mogu navesti slične argumente kao i za kemiju. Poznato je da postoji izražen deficit osoba s odgovarajućom vrstom obrazovanja za nastavu kemije i fizike u srednjim školama (profesori, odnosno magistri edukacije), ali to nije logičan argument da ih se u ovom Nacrtu pravilnika navodi kao pričuvnu mogućnost ili ih se uopće ne navodi. Smatram da je po tom pitanju važeći Pravilnik logičniji. U vjeri da će navedene primjedbe biti proanalizirane, a navedeni argumenti uvaženi kako bi se radna mjesta u državnim službama popunjavala nakompetentnijim osobama, sve u svrhu napretka drage nam domovine Republike Hrvatske, Srdačno Vas pozdravljam. U Zagrebu, 23. veljače 2016. Josip Razum, prof. (profesor kemije), nastavnik kemije i biokemije u Školi za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
408 Josip Vrbanec PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, U tekstu Nacrta o odgovarajućoj vrsti učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, članak 9. u dijelu koji se odnosi na osnovne i srednje glazbene škole kao osnovno treba: • uskladiti nazivlje do sada priznatih akademskih titula i koje se sada stječu završetkom preddiplomskog i diplomskog studija na visokoškolskim glazbenim ustanovama i to primijeniti na sve programe; • s posebnom pažnjom usporediti nastavne studije – listu predmeta sa brojem sati nastave po semestrima, odnosno nastavne planove i programe, posebno programe Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija na svim visokoškolskim glazbenim ustanovama u Republici Hrvatskoj i na osnovu toga odrediti kompetentnost predavanja određenih nastavnih predmeta u glazbenim školama. Naime kod teoretičara ima najviše prijepora tko sve može predavati određeni nastavni predmet npr. solfeggio, teorija glazbe, dirigiranje, čitanje i sviranje partitura, skupno muziciranje itd.; • nisu predviđeni nastavnici općeobrazovnih predmeta za one učenike koji ostvaruju cjelovito obrazovanje u glazbenoj školi (muzički razred). Isto se odnosi i na plesne škole; • nisu predviđeni stručni suradnici knjižničari i psiholozi u glazbenim ustanovama. Prijedlozi: Korepeticija pod točkom 22) osnovnoj i točkom 33) u srednjoj glazbenoj školi: • magistar muzike klavira; profesor klavira; akademski muzičar klavirist; diplomirani muzičar klavirist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij klavira; • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, uz uvjet da ima završeno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije). U Nacrtu je predloženo da korepeticiju mogu raditi i orguljaši, a u javnoj raspravi ima prijedloga da to mogu raditi i čembalisti. Smatramo da navedeni za to nemaju dovoljno kompetencija. Obrazloženje: Orguljaši i čembalisti već tijekom srednjoškolskog obrazovanja nastavu klavira imaju u smanjenom obimu (kao teoretičari). Na visokoškolskoj ustanovi čembalisti nemaju nastavu klavira, a orguljaši imaju osjetno manju satnicu u odnosu na glavni predmet klavir (vidjeti nastavne planove i programe za srednje škole i nastavne studije – listu predmeta u visokoškolskim glazbenim ustanovama). Skupno muziciranje pod točkom 21) za osnovnu glazbenu školu (Zbor, orkestar ili komorna glazba) i pod točkom 31) za srednju glazbenu školu Skupno muziciranje (Zbor, orkestar ili komorna glazba), odvojiti skupine skupnog muziciranja (posebno zbor, posebno orkestri i posebno komorna glazba): ZBOR • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; • magistar muzike pjevač, profesor solo pjevanja; akademski muzičar solo pjevanja i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij pjevanja; ORKESTAR GUDAČKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja; • magistar muzike violinist, violist, violončelist, kontrabasist; profesor violine, viole, violončela; kontrabasa i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gudačkih glazbala; ORKESTAR PUHAČKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike flautist, oboist, klarinetist, saksofonist; fagotist; kornist; trubač; trombonist; tubist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij puhačkih glazbala; ORKESTAR SIMFONIJSKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike violinist, violist, violončelist, kontrabasist; profesor violine, viole, violončela; kontrabasa i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gudačkih glazbala; • magistar muzike flautist, oboist, klarinetist, saksofonist; fagotist; kornist; trubač; trombonist; tubist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij puhačkih glazbala; ORKESTAR HARMONIKAŠKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar harmonike; profesor harmonike i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij harmonike; • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; ORKESTAR GITARA • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike gitarist, prof. gitare; akademski muzičar gitarist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gitare; ORKESTAR TAMBURAŠKI I MANDOLINE • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; KOMORNA GLAZBA • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja; Ovisno o sastavu komornog ansambla za: • gudački ansambl nastavnik gudačkog (glazbala magistar muzike, profesor, akademski muzičar i sl. kao kod Gudačkog orkestra); • puhački ansambl nastavnik puhačkog glazbala (magistar muzike, profesor, akademski muzičar i sl. kao kod Puhačkog orkestra); • klavirski duo, četveroručno, šesteroručno, osmeroručno, magistar muzike klavira, profesor klavira, akademski muzičar klavirist i sl.; • gitarski ansambl magistar muzike gitarist, profesor gitare, akademski muzičar gitarist i sl.;kao kod Gitarskog orkestra • harmonikaški ansambl magistar muzike harmonikaš, profesor harmonike, akademski muzičar harmonikaš i sl.; kao kod Harmonikaškog orkestra • tamburaški ili mandolinski ansambl magistar glazbene pedagogije, teorije glazbe, i sl. sa završenom srednjom školom tambura ili mandoline; kao kod Tamburaškog i Mandolinističkog orkestra GRADNJA I RESTAURACIJA GLAZBALA Skupinu nastavnih predmeta pod točkama 34) Uvod u gradnju glazbala; 35) Gradnja glazbala; 36) Poznavanje materijala i tehnologija obrade; 37) Popravak glazbala i 38) Akustika glazbala • magistar muzike, profesor, akademski muzičar, diplomirani glazbenik i sl. (Violina; Viola; Violončelo; Kontrabas; Gitara); • magistar; profesor sa završenim programima Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija; uz uvjet da ima završeno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije) i da je u srednjoškolskom obrazovanju stekao zvanje/zanimanje, graditelj i restaurator glazbala. Obrazloženje: Predložena stručna sprema nastavnika koji održavaju nastavu Graditeljima i restauratorima drvenih žičanih glazbala je zbog toga je za to zvanje u Republici Hrvatskoj nema visokoškolskog obrazovanja. U nacrtu nisu predviđeni STRUČNI SURADNICI Knjižničar • magistar muzikologije; magistar teorije glazbe; magistar muzike kompozicije; magistar muzike dirigent; magistar glazbene pedagogije i ostale inačice sa završenim programima Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije) i uz obvezno polaganje stručnog ispita iz knjižničarstva Obrazloženje: Knjižničar u glazbenim školama obvezno mora imati visoko glazbeno obrazovanje zbog toga jer u ovoj specijalnoj knjižnici uz knjižnu građu (knjige o glazbi), postoji i druga građa nototeka, fonoteka i zbirka glazbala, za koju on vodi kompletnu skrb. Psiholog/Pedagog • stručnu spremu psihologa/pedagoga predvidjeti kao u gimnazijama OPĆEOBRAZOVNI PREDMETI za učenike koji cjelovito obrazovanje ostvaruju u glazbenim ili plesnim školama obvezni predmeti su: Hrvatski jezik; Engleski ili Njemački jezik;Talijanski jezik; Latinski jezik; Likovna umjetnost; Psihologija; Filozofija; Povijest; Geografija; Etika / Vjeronauk; Informatička pismenost; Matematika; Tjelesna i zdravstvena kultura Izborni predmeti su: Biologija; Kemija; Fizika; Sociologija i sa dodatnim satima Hrvatski jezik i Matematika • stručnu spremu nastavnika predvidjeti kao u gimnazijama Srdačno Josip Vrbanec, prof. Ravnatelj Glazbene škole Pavla Markovca Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
409 Josip Vrbanec PRAVILNIK Poštovani, U tekstu Nacrta o odgovarajućoj vrsti učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, članak 9. u dijelu koji se odnosi na osnovne i srednje glazbene škole kao osnovno treba: • uskladiti nazivlje do sada priznatih akademskih titula i koje se sada stječu završetkom preddiplomskog i diplomskog studija na visokoškolskim glazbenim ustanovama i to primijeniti na sve programe; • s posebnom pažnjom usporediti nastavne studije – listu predmeta sa brojem sati nastave po semestrima, odnosno nastavne planove i programe, posebno programe Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija na svim visokoškolskim glazbenim ustanovama u Republici Hrvatskoj i na osnovu toga odrediti kompetentnost predavanja određenih nastavnih predmeta u glazbenim školama. Naime kod teoretičara ima najviše prijepora tko sve može predavati određeni nastavni predmet npr. solfeggio, teorija glazbe, dirigiranje, čitanje i sviranje partitura, skupno muziciranje itd.; • nisu predviđeni nastavnici općeobrazovnih predmeta za one učenike koji ostvaruju cjelovito obrazovanje u glazbenoj školi (muzički razred). Isto se odnosi i na plesne škole; • nisu predviđeni stručni suradnici knjižničari i psiholozi u glazbenim ustanovama. Prijedlozi: Korepeticija pod točkom 22) osnovnoj i točkom 33) u srednjoj glazbenoj školi: • magistar muzike klavira; profesor klavira; akademski muzičar klavirist; diplomirani muzičar klavirist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij klavira; • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, uz uvjet da ima završeno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije). U Nacrtu je predloženo da korepeticiju mogu raditi i orguljaši, a u javnoj raspravi ima prijedloga da to mogu raditi i čembalisti. Smatramo da navedeni za to nemaju dovoljno kompetencija. Obrazloženje: Orguljaši i čembalisti već tijekom srednjoškolskog obrazovanja nastavu klavira imaju u smanjenom obimu (kao teoretičari). Na visokoškolskoj ustanovi čembalisti nemaju nastavu klavira, a orguljaši imaju osjetno manju satnicu u odnosu na glavni predmet klavir (vidjeti nastavne planove i programe za srednje škole i nastavne studije – listu predmeta u visokoškolskim glazbenim ustanovama). Skupno muziciranje pod točkom 21) za osnovnu glazbenu školu (Zbor, orkestar ili komorna glazba) i pod točkom 31) za srednju glazbenu školu Skupno muziciranje (Zbor, orkestar ili komorna glazba), odvojiti skupine skupnog muziciranja (posebno zbor, posebno orkestri i posebno komorna glazba): ZBOR • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; • magistar muzike pjevač, profesor solo pjevanja; akademski muzičar solo pjevanja i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij pjevanja; ORKESTAR GUDAČKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja; • magistar muzike violinist, violist, violončelist, kontrabasist; profesor violine, viole, violončela; kontrabasa i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gudačkih glazbala; ORKESTAR PUHAČKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike flautist, oboist, klarinetist, saksofonist; fagotist; kornist; trubač; trombonist; tubist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij puhačkih glazbala; ORKESTAR SIMFONIJSKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike violinist, violist, violončelist, kontrabasist; profesor violine, viole, violončela; kontrabasa i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gudačkih glazbala; • magistar muzike flautist, oboist, klarinetist, saksofonist; fagotist; kornist; trubač; trombonist; tubist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij puhačkih glazbala; ORKESTAR HARMONIKAŠKI • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar harmonike; profesor harmonike i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij harmonike; • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; ORKESTAR GITARA • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike gitarist, prof. gitare; akademski muzičar gitarist i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij gitare; ORKESTAR TAMBURAŠKI I MANDOLINE • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar muzike teorije glazbe; prof. teorijskih glazbenih predmeta i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij teorije glazbe; • magistar muzike kompozitor; prof. kompozicije i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij kompozicije, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije); • magistar glazbene pedagogije; magistar glazbene kulture; profesor glazbene kulture i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij glazbene pedagogije; KOMORNA GLAZBA • magistar muzike dirigent; diplomirani dirigent; akademski muzičar dirigent i ostala nazivlja vezanih za završen diplomski studij dirigiranja; Ovisno o sastavu komornog ansambla za: • gudački ansambl nastavnik gudačkog (glazbala magistar muzike, profesor, akademski muzičar i sl. kao kod Gudačkog orkestra); • puhački ansambl nastavnik puhačkog glazbala (magistar muzike, profesor, akademski muzičar i sl. kao kod Puhačkog orkestra); • klavirski duo, četveroručno, šesteroručno, osmeroručno, magistar muzike klavira, profesor klavira, akademski muzičar klavirist i sl.; • gitarski ansambl magistar muzike gitarist, profesor gitare, akademski muzičar gitarist i sl.;kao kod Gitarskog orkestra • harmonikaški ansambl magistar muzike harmonikaš, profesor harmonike, akademski muzičar harmonikaš i sl.; kao kod Harmonikaškog orkestra • tamburaški ili mandolinski ansambl magistar glazbene pedagogije, teorije glazbe, i sl. sa završenom srednjom školom tambura ili mandoline; kao kod Tamburaškog i Mandolinističkog orkestra GRADNJA I RESTAURACIJA GLAZBALA Skupinu nastavnih predmeta pod točkama 34) Uvod u gradnju glazbala; 35) Gradnja glazbala; 36) Poznavanje materijala i tehnologija obrade; 37) Popravak glazbala i 38) Akustika glazbala • magistar muzike, profesor, akademski muzičar, diplomirani glazbenik i sl. (Violina; Viola; Violončelo; Kontrabas; Gitara); • magistar; profesor sa završenim programima Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija; uz uvjet da ima završeno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije) i da je u srednjoškolskom obrazovanju stekao zvanje/zanimanje, graditelj i restaurator glazbala. Obrazloženje: Predložena stručna sprema nastavnika koji održavaju nastavu Graditeljima i restauratorima drvenih žičanih glazbala je zbog toga je za to zvanje u Republici Hrvatskoj nema visokoškolskog obrazovanja. U nacrtu nisu predviđeni STRUČNI SURADNICI Knjižničar • magistar muzikologije; magistar teorije glazbe; magistar muzike kompozicije; magistar muzike dirigent; magistar glazbene pedagogije i ostale inačice sa završenim programima Kompozicija, Teorija glazbe, Muzikologija, Dirigiranje i Glazbena pedagogija, sa završenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoške kompetencije) i uz obvezno polaganje stručnog ispita iz knjižničarstva Obrazloženje: Knjižničar u glazbenim školama obvezno mora imati visoko glazbeno obrazovanje zbog toga jer u ovoj specijalnoj knjižnici uz knjižnu građu (knjige o glazbi), postoji i druga građa nototeka, fonoteka i zbirka glazbala, za koju on vodi kompletnu skrb. Psiholog/Pedagog • stručnu spremu psihologa/pedagoga predvidjeti kao u gimnazijama OPĆEOBRAZOVNI PREDMETI za učenike koji cjelovito obrazovanje ostvaruju u glazbenim ili plesnim školama obvezni predmeti su: Hrvatski jezik; Engleski ili Njemački jezik;Talijanski jezik; Latinski jezik; Likovna umjetnost; Psihologija; Filozofija; Povijest; Geografija; Etika / Vjeronauk; Informatička pismenost; Matematika; Tjelesna i zdravstvena kultura Izborni predmeti su: Biologija; Kemija; Fizika; Sociologija i sa dodatnim satima Hrvatski jezik i Matematika • stručnu spremu nastavnika predvidjeti kao u gimnazijama Srdačno Josip Vrbanec, prof. Ravnatelj Glazbene škole Pavla Markovca Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
410 Josipa Članak 5., 14. Informatika Poštovani, pročitala sam razno razne komentare i odlučila napisati sljedeće: Kako netko može tražiti da se izbrišu svi prvostupnici smatrajući da oni nisu kompetentni za rad u školi? Da li su po vama uopće kompetenti za rad igdje u "svojoj struci"(navodnici su tu pošto ne znam u koju struku bi nas svrstali uopće s obzirom da nas neki uopće ne priznaju)? Čemu onda postoji preddiplomski studij koji traje 3 godine? Zašto se onda umjesto programa 3+2 ne napravi 5+0 i problem svima riješen? Ali nije način da se itko pravi da prvostupnici ne postoje. Također isti ti prvostupnici možda(a većina jesu) nastavljaju studij nastavničkog smjera, ali istovremeno žele raditi jer možda drugačije ne mogu financirati studij. Prvostupnici sa PMF-a, nebitno iz kojeg grada, sigurno nisu degradiranje Vaše cijenjene struke, jer su se i za tu diplomu morali dobro potruditi i proliti puno znoja, a to govorim iz iskustva. Žao mi je što neki misle drugačije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
411 Josipa Članak 5., 13. Matematika Poštovani, Jasno mi je da je svakom od vas baš vaš fakultet i vaša titula najbitnija. Ali kad ste većinom složni oko toga da razredna nastava sa pojačanim predmetima i prvostupnici (ispričavam se jer sam vjerojatno nekoga i zaboravila) ne bi trebali predavati matematiku nigdje, dajte onda i nekakav prijedlog za rješenje što s ljudima koji imaju tu struku... Ne zaboravite pritom da su i oni se trudili i učili jednako kao i vi da bi dobili svoju diplomu. Još pitanja za sve vas: Čemu onda postoje ti isti studiji? Čemu postoji preddiplomski studij recimo matematike i informatike,a ne postoji OBVEZA da se nastavi školovanje na diplomskom studiju(dakle, stavljeno je na izbor studentima da li će završiti samo 3 godine ili svih 3+2)? Što sa tim studijima? Zašto se ne ukinu programi 3+2 i jednostavno ne stavite da svaki fakultet traje 5 godina jer ne vidim svrhu te 3godine? S druge strane, razmislite zašto su neka zanimanja deficitarna? Sa nekih fakulteta izlazi stotine diplomiranih studenata svaku godinu, dok sa nekih izlazi puno manje...Koliko godišnje studenata izgubi godinu na tim fakultetima koja su deficitarna? Zbog čega, tj. zbog koga gube godine? Koliko studenata odlazi sa naših fakulteta u susjednu državu, jer im je ostao jedan ispit koji ne mogu riješiti na tom fakultetu? Neki su zaboravili da su i oni bili nekad studenti i da nije sve crno-bijelo. Znam da neke stvari nisu fer, ali ne možemo se praviti da razredna nastava s pojačanim predmetima, te prvostupnici ne postoje. Treba postojati hijerarhija pri zapošljavanju, ali nisam zato da se pravimo da ti ljudi ne postoje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
412 Josipa Baumhak PRAVILNIK, Članak 8. STRUČNI SURADNIK STRUČNJAK EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOG PROFILA Poštovani, u ovome članku izostavljena je titula profesor socijalni pedagog. Nadam se da se radi o omašci te da ćete istu ispraviti uvrštavanjem navedene titule. S poštovanjem, Josipa Baumhak Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
413 Josipa Baumhak Članak 5., 24. Likovna kultura STRUČNI SURADNIK STRUČNJAK EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOG PROFILA Poštovani, u ovome članku izostavljena je titula profesor socijalni pedagog. Nadam se da se radi o omašci te da ćete istu ispraviti uvrštavanjem navedene titule. S poštovanjem, Josipa Baumhak Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
414 Josipa Gaurina Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, molim Vas da uzmete u obzir magistre biologije i ekologije mora za predavati nastavne predmete Prirodu i Biologiju uz prethodno odrađen program PPDMO. Neki od njih su u procesu stručnog osposobljavanja ili su ga odradili. Isto tako neki su položili stručni ispit, a u ovom prijedlogu novog pravilnika ih nema kao učitelje i nastavnike koji mogu raditi u OŠ ili SŠ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
415 Josipa Gaurina PRAVILNIK Poštovani, molim Vas da uzmete u obzir magistre biologije i ekologije mora za predavati nastavne predmete Prirodu i Biologiju uz prethodno odrađen program PPDMO. Neki od njih su u procesu stručnog osposobljavanja ili su ga odradili. Isto tako neki su položili stručni ispit, a u ovom prijedlogu novog pravilnika ih nema kao učitelje i nastavnike koji mogu raditi u OŠ ili SŠ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
416 Josipa Kraljić Članak 5., 23. Glazbena kultura Slučajan propust ili ne, važno je da Diplomirani crkveni glazbenik bude uvršten u Nacrt prijedloga za rad u osnovnoj školi, također u plesnoj ili baletnoj školi. Za sada četiri profesora Crkvene glazbe rade na Učiteljskim fakultetima, neki i s doktoratom iz Glazbene pedagogije. Također i u Baletnoj školi, gdje je za našu dragu kolegicu donesen Presedan da se u natječaj za rad na neodređeno vrijeme uvede i dipl.Crkveni glazbenik. Sve to ide u prilog profesorima crkvene glazbe i govori o njihovim kompetencijama za rad u osnovnim i drugim školama. Još da napomenem (vidim da se vodi velika rasprava o tome), studij razredne nastave s pojačanim predmetom Glazbena kultura ne postoji već godinama (barem ne u Zagrebu) pa nije jasno kako se našao u Nacrtu prijedloga, a profesor crkvene glazbe izostavljen. Molim mjerodavne da svakako razmisle i isprave učinjenu pogrešku. Srdačan pozdrav, Josipa Kraljić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
417 Julija Perhat Članak 5., 2. Engleski jezik Poštovani, obraćam Vam se u vezi problema koji već dulje vremena postoji, a odnosi se na ovaj Pravilnik te Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Naime, u ovom Pravilniku kao i u Zakonu stoji da Engleski jezik u osnovnim školama mogu predavati profesori/magistri Engleskog jezika, ali i učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom Engleskog jezika. Smatram da postoji jaz između jednog i drugog. Da pojasnim, u osnovnoj školi postoji razredna nastava organizirana od 1.-4. razreda te predmetna nastava od 5.-8. razreda. Učitelji razredne nastave završili su studij za izvođenje razredne nastave (dakle od 1.-4. razreda), dok su magistri Engleskog jezika završili upravo studij Engleskog jezika čine su postali kompetentni predavati Engleski jezik u svim razredima osnovnih i srednjih škola. Izjednačavanjem učitelja razredne nastave (magistra primarnog obrazovanja) s pojačanim predmetom i magistra edukacije Engleskog jezika čini se trostruka šteta; 1. šteti se dignitetu struke magistara Engleskog jezika, 2. izravno se šteti magistrima Engleskog jezika te samom studiju Engleskog jezika, 3. šteti se školskom sustavu u cjelini. Da pojasnim tvrdnju navedenu pod točkom 1. Naime, nije jasno kako se može izjednačiti nekoga tko je završio pojačani predmet Engleskog (dopunsku nastavu Engleskog) i nekoga tko je završio studij Engelskog jezika. Time se šalje jasna poruka da se studij Engleskog jezika ne cijeni dovoljno što je uvredljivo za sve one koji su ga upisali i završili te one koji će ga tek upisati/završiti. Ne bismo trebali zakonom izjednačavati nekoga tko je završio razrednu nastavu s onim tko je završio studij danog predmeta jer nije isto završiti, primjerice, par kolegija Engleskog (koliko god da ih je bilo) i cijeli studij Engleskog jezika čime se postaje magistar Engleskog jezika i književnosti, a ovim Pravlinikom i Zakonom šalje se upravo takva poruka. To dvoje trebalo bi jasno razlikovati jer to i jesu dvije različite stvari! Apropo točke 2., ukoliko se izjednačava nekoga tko je završio samo pojačani predmet iz Engleskog i nekoga tko je završio studij Engleskog jezika, to ima dalekosežne posljedice jer se time šalje poruka da studij Engleskog jezika ne daje nikakvu prednost pri zapošljavanju negoli završenih par kolegija Engleskog jezika i dopunska isprava. Postavlja se pitanje isplati li se uopće upisivati studij Engleskog jezika, a pretpostavljajući da se većina studenata školuje za buduće profesore, ukoliko time neće imati nikakvu prednost pred učiteljima razredne nastave. Ne isplati li se onda više upisati razrednu nastavu s pojačanim predmetom te si time kasnije uvelike uvećati šanse za zaposlenje? Da pojasnim zašto uvećati: zato što na jednu školu u prosjeku dolazi otprilike tri nastavnika/profesora Engleskog jezika, dok isto tako na jednu školu dolazi otprilike osam učitelja razredne nastave. Doista, magistri Engleskog jezika jedini mogu predavati u srednjim školama, no ukoliko znamo koliko se u prosječnom gradu nalazi osnovnih, a koliko srednjih škola (i dalje imajući na umu da na jednu školu u prosjeku dolaze tri učitelja/nastavnika Engleskog), matematika je prilično jasna. Dakle, očito je da su magistri Engleskog jezika u nepovoljnijem položaju od onih koji su završili razrednu nastavu s pojačanim Engleskim jer oni mogu raditi i kao predmetni profesori Engleskog jezika od 1.-8. razreda i kao učitelji u razrednoj nastavi (imaju na raspolaganju veći broj radnih mjesta), iako su završili samo razrednu nastavu, a magistri Engleskog jezika mogu raditi samo kao učitelji/nastavnici Engleskog jezika. Jasno je da više šansi za zaposlenje imaju oni koji završe razrednu nastavu s pojačanim predmetom te da se u tom slučaju budućem studentu više isplati upisati razrednu nastavu s pojačanim predmetom nego studij Engleskog jezika. Nadalje, školskom sustavu se šteti u cjelini na način da je veoma opasno zakonom propisati da netko tko je diplomirao jednu struku može predavati drugu struku koju nije diplomirao! Ako je X diplomirao X, on može predavati X. Ako je X diplomirao Y, on ne može predavati X već Y! Jasna hijerarhija mora postojati inače nam prijeti urušavanje sustava u cjelini jer se netko (primjerice magistar Engleskog jezika) može s pravom pitati zašto on ne bi mogao predavati u razrednoj nastavi ukoliko je (a jest) položio pedagoške predmete. Ako je netko završio razrednu nastavu taj ne bi smio predavati u predmetnoj nastavi ili, barem, ne bi smio imati izjednačenu mogućnost zapošljavanja (onaj tko je završio pripadajući studij danog predmeta trebao bi imati prednost jer se nikakva dodatna isprava o završenim kolegijima iz danog pojačanog predmeta ne bi trebala izjednačavati sa završenim cijelim studijem istog). Dakle, moram zaključiti kako bi učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom Engleski doista mogli predavati Engleski jezik od 1.-4. razreda osnovne škole, ali nikako ne i Engleski jezik u predmetnoj nastavi od 5. – 8. razreda. U tom bi slučaju magistri Engleskog jezika trebali imati jasnu prednost. Stoga, iz navedenih razloga, predlažem sljedeće: učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom mogu predavati Engleski jezik od 1. – 4. razreda kao i magistri Engleskog jezika. Dalje, učitelji razredne nastave mogu predavati i u predmetoj nastavi Engleskog jezika, ali samo ukoliko se na natječaj ne javi osoba koja je završila odgovarajući studij Engleskog jezika (dakle, magistar Engleskog jezika). Odnosno, magistri Engelskog jezika zakonski bi trebali imati prednost pri zapošljavanju od učitelja razredne nastave, a za posao učitelja Engleskog jezika u osnovnim školama. Ne ulazim ovime koliko je pojedini učitelj razredne nastave imao uspjeha ili neuspjeha sa svojim učenicima jer to nije tema niti predmet rasprave. Ovdje se radi o stečenoj diplomi i pravu predavanja pojedinog predmeta koje je netko s odgovarajućom diplomom stekao ili nije stekao. Završna napomena kolegama koji navode vlastite primjere: ponukana vašim primjerima, nudim i svoj gdje kao magistra Engleskog jezika i književnosti već četiri godine ne mogu pronaći zaposlenje, dok se istovremeno zapošljavaju (na istom natječaju) učitelji razredne nastave. Jasno je da u tom slučaju ne nedostaje stručnog kadra već se zaposlenik odabire iz nekih drugih razloga u koje ovdje neću, niti želim, ulaziti. U nadi da ćete uvažiti ovaj prigovor, zahvaljujem se na vremenu i pažnji! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
418 Jure Orlović PRAVILNIK, Strukovne škole 1. OBRAZOVNI SEKTOR POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA Poštovani, molim da za navedene predmete uvrstite i naziv diplomirani inženjer agronomije smjer AGROEKONOMIKA. Za program; POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE PREDMETI: Temelji biljnogojstva - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo i uređenja tala - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Poljoprivredna botanika - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Opće ratarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Povrćarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Motori i traktori - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Specijalno ratarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u biljnoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ustrojstvo rada u biljnoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR PREDMETI: Poljoprivredna botanika - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Vrtlarski strojevi - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Povrćarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tržište - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita čovjekova okoliša - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI PREDMETI: Poljoprivredna botanika - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Temelji bilinogojstva - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Osnove biljne proizvodnje - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo i uređenja tala - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ratarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Stočarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Opće stočarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Govedarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Sitno stočarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Konjogojstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ribogojstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Povrćarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Poljoprivredna mehanizacija - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u biljnoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Motori i traktori - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u stočarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u poljoprivrednoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tržište - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT PREDMETI: Zaštita bilja Bilinogojstvo s tloznanstvom - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Osnove biljne proizvodnje - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Poznavanje poljoprivrednih kultura - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Strojevi i alati - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj apoteci - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita čovjekova okoliša - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Repromaterijal u poljoprivredi - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Poljoprivredna botanika - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program RATAR PREDMETI: Temelji bilinogojstva - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tloznanstvo i uređenje tala - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ratarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Opće ratarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Motori i traktori - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u ratarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u biljnjoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita ratarskih kultura - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program VOĆAR-VINOGRADAR-VINAR PREDMETI: Mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program VRTLAR PREDMETI: Mehanizacija u vrtlarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Povrćarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program CVJEĆAR PREDMETI: Ustrojstvo rada u cvjećarnici - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program STOČAR PREDMETI: Stočarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Motori i traktori - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija u stočarstvu - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Za program POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK PREDMETI: Povrćarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Mehanizacija - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Zaštita bilja - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Stočarstvo - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Tržište - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Praktična nastava - dipl ing agronomije smjer AGROEKONOMIKA Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
419 Jurica Grzunov Članak 5., 13. Matematika S obzirom na sve veći broj učitelja razredne nastave koji konobare i rade slične poslove, te uzevši u obzir ovdje navedene komentare da prvostupnici matematike nisu kompetentni za rad u nastavi matematike u osnovnoj školi (a mislim da se onda prirodno nameće i pitanje za što su oni uopće kompetentni i tko je odlučio školovati kadar koji nije kompetentan za izvođenje nikakvih konkretnih poslova), predlažem da se na učiteljskom studiju, kao i na svim ostalim preddiplomskim studijima uvedu pojačani predmeti iz ugostiteljstva i konobarenja, jer je to nažalost jedina realna opcija za zapošljavanje većine tih mladih ljudi u doglednoj budućnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
420 Karlo Jurak PRAVILNIK Predlaže se da filozofiju i etiku mogu predavati kateheti, "religiolozi", teolozi i "kroatolozi" čime se samo besramno pokazuje galopirajući trend klerikalizacije humanistike (napose filozofije koja je i u istom sektoru s teologijom), pri čemu je ovaj put dodana i izmišljena disciplina "kroatologija" koja nema veze ni s hrvatskim jezikom i književnošću (za što se sasvim dobro obučavaju kroatisti), a kamoli s etikom i filozofijom. Naprosto je nemoguće vidjeti ni predvidjeti koji bi bili racionalni argumenti za proturivanje religiozno-teoloških disciplina u nastavu filozofije i etike, a kamoli "kroatologije". Ovo samo pokazuje u kako sramotnom smjeru ide obrazovni sustav čija pojedina područja drže pojedini moćnici u uskoj vezi s klerom i bastionima nacionalno-identitetske politike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
421 Karlo Mikić Članak 6., 3) etika: Teolozi su završili ili stručni studij teologije u trajanju 3 god. ili filozofsko-teološki studij u trajanju 5 god. U prvom slučaju uopće ne slušaju etiku nego moralnu teologiju, što nije ni slično, a u drugom slušaju etiku ali u svojstvu studenata filozofije. Studenti katehetike također ne slušaju etiku za vrijeme svog studija. Studenti religijskih znanosti slušaju etiku ali također u svojstvu studenata filozofije je su filozofija i religijske znanosti jedinstven studij do diplomskog, kada se može odlučiti izabrati nastavak isključivo religijskih znanosti. Dopustiti im da samo kao religiolozi predaju etiku značilo bi svima koji su završili filozofiju samo na preddipl. studiju, a za dipl. nešto drugo, dopustiti isto. Ipak, od filozofa se traži da diplomiraju filozofiju kako bi predavali etiku. Što se pak tiče kroatologa, ne znam je li to nekakav vic ili što, jer se i sami kroatolozi muče pri razumijevanju njihove prisutnosti ovdje. Što to točno njih kvalificira za nastavnike etike? Čak i da jesu vični nekom nepostojećem univerzalnohrvatskom pathosu to spada pod područje morala i običajnosti, što je predmet proučavanja kojime se bavi filozofijska disciplina pod nazivom etika. U najboljem slučaju filozofi bi mogli biti osposobljeni govoriti o fenomenu moralnosti unutar povijesti hrvatske kulture ili o povijesti etičkih istraživanja u Hrvata, ali kroatolozi nipošto ne bi mogli obratno, govoriti o etici, kao kroatolozi. Dopustiti to bilo bi jednako kao dati bilo kome da predaje fiziku samo zato što je podvrgnut fizikalnim zakonima... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
422 Karlo Mikić Članak 6., 18) politika i gospodarstvo: Zašto i diplomirani filozofi (magistri/profesori) ne bi mogli predavati PiG, s obzirom da kao obavezne predmete imaju filozofiju politike i socijalnu filozofiju, a ponegdje u to uključenu i filozofiju prava koja je na nekim studijima samo izborni predmet? Recimo uz odslušanu političku ekonomiju na sociologiji ili pravu, ne vidim razloga zašto filozofi ne bi bili osposobljeni to predavati, budući da je velik dio antičke i novovjekovne literature iz političke filozofije i dan danas zastupljen u definicijama i klasifikacijama suvremene političke terminologije (barem koliko je potrebno za dotični predmet u srednjim školama). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
423 Karlo Mikić Članak 6., 15) logika: A sada je logika isključivo filozofska specijalnost? Teolozi i studenti religijskih znanosti se pri svom studiju ne susreću s logikom? S obzirom na tretman etike koja je također filozofijska disciplina (a ne ni sociološka, ni teološka, a ponajmanje kroatološka) i banalizira se puštanjem da ju bilo tko predaje, zašto se isto ne učini i s logikom? Iskreno, meni (i ostalim kolegama na studijima filozofije) to nije u interesu - ali čisto konzistentnosti radi! Pogotovo ne vidim zašto matematičari ne bi mogli biti pribrojeni ovdje, jer na studiju obrađuju simboličku logiku, koja se osnovnim crtama i predaje u gimnazijama (uz po koju stavku tradicionalne, aristotelovske logike)... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
424 Karlo Mikić Članak 6., 5555) filozofija: Što to točno sociologe osposobljava za predavanje filozofije? A onda kad se na to odgovori - dijele li kroatolozi to s njima u svom svojstvu sociologa hrvatske kulture ili je hrvatska kultura istoznačna s filozofijom, budući filozofije prije i mimo hrvatske kulture nikako i nigdje nije bilo? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
425 Karmela Marić PRAVILNIK, Članak 4. Poštovani, u članku 4. za učitelje razredne nastave u osnovnoj školi nisu uvršteni učitelji koji su završili obrazovanje do 1990./91. god. i stekli diplomu nastavnik razredne nastave. Molim Vas da primjedbu uvažite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
426 Karmen Boroša Kokić Članak 5., 19. Povijest Nadam se da je pogreška da magistar biologije i geografije može predavati povijest. Svakako treba ispraviti tu pogrešku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
427 Karmen Jardas Članak 5., 17. Priroda i biologija Članak 105. stavak 6. na koji se oslanja Pravilnik. Članak 105. stavak 6. koji kaže: Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) Studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddioplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) Studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog prddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) Preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) i b) ovoga stavka Prema postavci u prijedlogu Pravilnika za predmet Priroda navodi se najprije samo Priroda gdje je samo navedena razredna nastava s pojačanim prirodoslovljem, a zatim Priroda i Biologija u kojem nema razredne nastave pa se to može tumačiti da za Prirodu ima razredna nastava prednost za peti i šesti razred. Obzirom na količinu stručnog znanja smatram da se to nikako ne može poistovjetiti, a time ni primijeniti u praksi u zvanju učitelja prirode i biologije. U ostalim predmetima je razredna nastava navedena ispred magistara edukacije što nikako nije dobro jer se time omalovažava završeni fakultet . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
428 Katarina Barić Članak 5., 14. Informatika NADOPUNA 2. Magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika)/Učiteljski studij s modulom Informatika, DODATI: *Modul je razvidan iz Dopunske isprave o studiju Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
429 Katarina Barić PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, slažem se s kolegicom Kristinom Vrabec. Smatram da učitelji koji rade u navedenim predmetima u budućnosti imaju pravo dopune satnice u istima. Važno je da se to posebno i jasno navede jer diplomiranih učitelja s pojačanim programom iz prirodoslovlja nema navedenih u čl. 5,točka 17. te bi oni koji u nastavi prirode i biologije rade na neodređeno, ukoliko se to posebno ne navede, u budućnosti zbog potrebe za dopunom satnice, bili oštećeni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
430 Katarina Kolar Članak 5., 15. Fizika U popisu zvanja koji mogu vršiti poslove učitelja fizike za OŠ i SŠ, tehničke kulture i informatike u OŠ nije naveden smjer fizika i tehnička kultura s informatikom. Prema kompetencijama učitelj s tim zvanjem do sad je mogao vršiti navedene poslove, pa je moje pitanje: Jesu li se naše kompetencije nekim slučajem mijenjane? Ako jesu, kojim povodom i u kojoj mjeri? Lijepi pozdrav u očekivanju pozitivnog razvoja događaja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
431 Katarina Kolar Članak 5., 21. Tehnička kultura U popisu zvanja koji mogu vršiti poslove učitelja fizike za OŠ i SŠ, tehničke kulture i informatike u OŠ nije naveden smjer fizika i tehnička kultura s informatikom. Prema kompetencijama učitelj s tim zvanjem do sad je mogao vršiti navedene poslove, pa je moje pitanje: Jesu li se naše kompetencije nekim slučajem mijenjane? Ako jesu, kojim povodom i u kojoj mjeri? Lijepi pozdrav u očekivanju pozitivnog razvoja događaja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
432 Katarina Kolar Članak 5., 14. Informatika U popisu zvanja koji mogu vršiti poslove učitelja fizike za OŠ i SŠ, tehničke kulture i informatike u OŠ nije naveden smjer fizika i tehnička kultura s informatikom. Prema kompetencijama učitelj s tim zvanjem do sad je mogao vršiti navedene poslove, pa je moje pitanje: Jesu li se naše kompetencije nekim slučajem mijenjane? Ako jesu, kojim povodom i u kojoj mjeri? Lijepi pozdrav u očekivanju pozitivnog razvoja događaja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
433 Katarina Kralj Članak 5., 2. Engleski jezik Poštovani! Najprije, mislim da nema smisla uspoređivati Učiteljski studij s engleskim jezikom i druge studije engleskog jezika, te dovoditi u pitanje njihovu kvalitetu. Mislim da je pogrešno jedan ili drugi nazivati boljim ili vrijednijim. Ipak, kao studentica Učiteljskog fakulteta također želim stati u obranu našeg studija. Doc. dr. sc. Narančić-Kovač i kolegice navele su već mnoštvo činjenica koje dovoljno govore u prilog tome. Svaki naš student potvrdit će kako je u studij potrebno uložiti zaista puno truda, pogotovo kad je riječ o praksi koju provodimo u školama, od samog početka studija. Dobivamo zaista odlične prilike postati kompetentni i kvalitetni učitelji što se često kasnije ne prepoznaje ili se nepravedno omalovažava. Ipak, pitam se jesu li u našoj zemlji potvrde na papiru zaista postale važnije od prave kvalitete i osobnosti učitelja, svime što on sa sobom nosi u razred u kojem će raditi? Vidi li se kvaliteta učitelja isključivo u tome, ili možda ipak u njegovom cjelokupnom stavu prema profesiji, posvećenosti i spremnosti na stalno učenje i usavršavanje? Htjela bih vjerovati da prava vrijednost i kompetencije ipak leže u tome. Bez obzira jesmo li završili Filozofski ili Učiteljski fakultet. Hvala na pažnji! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
434 Katarina Magdić Članak 5., 22. Tjelesna i zdravstvena kultura Poštovani, koliko vidim da svi nastavni predmeti imaju uključene i Diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom za pojedini nastavni predmet- Molim uvažiti i našu diplomu Diplomirani učitelj razredne nastave sa pojačanim predmetom iz tjelesne i zdravstvene kulture ili Magistra primarnog obrazovanja sa pojačanim predmetom iz tjelesne i zdravstvene kulture u nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura. Radimo na poslovima natavnika tjelesne i zdravstvene kulture sa navedenom diplomom. Hvala! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
435 Katarina Magdić Članak 5., 2. Engleski jezik Poštovani, koliko vidim da svi nastavni predmeti imaju uključene i Diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom za pojedini nastavni predmet- Molim uvažiti i našu diplomu Diplomirani učitelj razredne nastave sa pojačanim predmetom iz tjelesne i zdravstvene kulture ili Magistra primarnog obrazovanja sa pojačanim predmetom iz tjelesne i zdravstvene kulture u nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura. Radimo na poslovima natavnika tjelesne i zdravstvene kulture sa navedenom diplomom. Hvala! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
436 Katarina Margetić Članak 5., 23. Glazbena kultura S radnim iskustvom u glazbenoj školi na mjestu učitelja harmonike te na mjestu korepetitora i osam godina radnog iskustva u osnovnoj školi na mjestu učitelja glazbene kulture, smatram da prof. crkvene glazbe mogu i trebaju predavati glazbenu kulturu u osnovnim školama jer su prema stečenom znanju i položenim ispitima kompetentni za obavljanje posla učitelja glazbene kulture. Bilo bi lijepo pogledati dugogodišnje rezultate svih zaposlenih na mjestu učitelja glazbene kulture i na temelju učinjenoga oblikovati nova radna mjesta. Vjerujem da bi u osnovnim školama te glazbenim školama bilo mjesta za sve akademski obrazovane glazbenike. Zahvaljujem. Katarina Margetić, voditelj županijskog vijeća Virovitičko-podravske županije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
437 Katarina Stupalo Članak 6., 5555) filozofija: Ne znam na osnovu kojeg kriterija je formiran ovaj Pravilnik jer evidentno nije riječ o kriteriju stručnosti! Na temelju kojih argumenta bilo tko osim osobe koja je uložila nekoliko godina svoga života u studij filozofije, može filozofiju predavati? Ono što me također zanima je: ako već navedeni u prijedlogu Pravilnika, izuzev filozofa i magistra filozofije mogu predavati filozofiju, zašto u prijedlogu Pravilnika tko može predvati vjeronauk, sociologiju i sl. nisu navedeni i filozofi? Pretpostavljam jer se smatra da nemaju zadovoljavajuću edukaciju, što je i ovdje slučaj! Stoga predlažem da se ovdje zadrži prijedlog koji je bio aktualan i u prethodnom Pravilniku: Filozofiju mogu predavati isključivo magistri filozofije i diplomirani filozofi. Katarina Stupalo Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
438 Katarina Stupalo Članak 6., 4) 4)etika i kultura: S obzirom da je etika filozofska disciplina, a samim time i etika i kultura, ono što je izneseno da vrijedi za etiku, a to je da su je kompetentni (s obzirom na edukaciju) predavati isključivo oni sa završenim studijem filozofije vrijedi i za ovaj predmet. Stoga, predlažem da se u prijedlog pravilnika unese izmjena: od dana stupanja ovoga Pravilnika na snagu predmet Etika i kultura ubuduće mogu predavati isključivo profesori filozofije te magiste/i filozofije. Katarina Stupalo, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
439 Katarina Stupalo Članak 6., 3) etika: Poštovani, uistinu je nevjerojatno kako je jedan ovakav prijedlog pravilnika uopće mogao izići u javnu raspravu s obzirom na veliki broj besmislica za pojedine predmete, a prema ovom praviliku i odgovarajuće uvjete obrazovanja za njih. Neću se posebno osvrtati na druge predmete već na one koji se mene dotiču izravno,a to su prije svega etika, logika i filozofija.Kolege i kolegice, a zatim i nadležne institucije i krovna udruženja iznijele su validne argumente zbog kojih etiku ne bi trebao predavati nitko osim onih koji su završili studij filozofije, no čini mi se da u ovom slučaju ne bi bilo zgorega još jednom ponoviti: etika je filozofska disciplina i kao takvu mogu je predavati isključivo filozofi. Ostali kojima bi po ovom pravilniku bilo dopušteno predavanje etike nemaju zadovoljavajuću edukaciju, neki od njih uopće tijekom svog fakultetskog obrazovanja ne slušaju etiku,a neki slušaju samo fragmente etike, što ih samim time ne čini kompetentnim predavati ju. Moje iskustvo predsjednice Povjerenstva za polaganje stručnih ispita iz etike samo još više učvršćuje moj stav jer se redovito susrećem s mladim ljudima koji su se silom prilika našli u situaciji da predaju nešto za što nisu kompetentni, dok s druge strane imamo veliki broj nezaposlenih filozofa. Nadam se da je ovaj uz sve navedene argumente dovoljno jak da se ovaj besmisleni prijedlog pravilnika (koji je u slučaju etike i do sada vrijedio) povuče jer primarni element stručnosti na kojem bi Ministarstvo ovdje trebalo inzistirati nije zadovoljen. Katarina Stupalo, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
440 katica kašikić PRAVILNIK Poštovani, čitajući ovaj nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu primječujem da ponovno nije prepoznata titula stručnog specijalista. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 105 stoji: (7) poslove nastavnika predmetne nastave može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije. (8) Poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Prema gore navedenom proizlazi da ovaj nacrt Pravilnika nije usklađen sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi što se protivi Ustavu Republike Hrvatske, članku 5, u kojem stoji: “U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi u skladu sa zakonom i Ustavom.“ MZOS je već upoznat s problemom neprepoznatljivosti akademske titule stručni specijalist u trenutno važećem Pravilniku o stručnoj spremi nastavnika te neusklađenosti tog Pravilnika sa Zakonom o odgoju i obrazovanju. Rečeno je kako će ta neusklađenost biti uređena novim Pravilnikom, no sudeći po ovom nacrtu, to se neće dogoditi. I ovaj nacrt Pravilnika izostavlja mogućnost zapošljavanja u školi kadra koji je završio diplomski specijalistički stručni studij te je jasno da se radi o subjektivnom i neargumentiranom odabiru pojedinih studija dok se druge diskriminira i zanemaruje. Zanima me, kao stručnog specijalista sa diplomom Veleučilišta u Karlovcu, zašto MZOS izdaje dozvole za rad institucijama koje obrazuju kadar po programu koji je ono samo odobrilo da bi se nakon uloženog truda i novca susretali sa bezbrojnim nedorečenostima, neusklađenostima i problemima, jer takva situacija nikomu ne koristi. Naše društvo deklarativno podržava i potiče prekvalifikacije i cjeloživotno obrazovanje i učenje, ali ispada da polaznici takvih programa ne znaju što mogu očekivati. Molim Vas da ispravite uočene nedostatke u ovom nacrtu Pravilnika kako bi bio usklađen sa Zakonom o odgoju i obrazovanju na koji se pozivate te kako se više ne bi diskriminiralo osobe koje su završile diplomske specijalističke stručne studije. S poštovanjem, Katica Kašikić, struč.spec.oec. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
441 Katica Mikulaj Ovčarić PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, smatram da su učitelji koji su zaposleni sa završenim studijima čija zvanja nisu navedena u prijedlogu novog Pravilnika stavljeni u nepovoljan položaj jer ukoliko izgube satnicu u školi ili nekoj od škola u kojima rade, neće se moći zaposliti u novoj školi. Neka od tih zvanja su: učitelji tehničke kulture sa završenim nekim od tehničkih fakulteta, učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom iz prirodoslovlja, diplomirani inženjer prehrambene tehnologije itd. Obzirom da smo pušteni u sustav, potrebno je za nas pronaći adekvatno rješenje kako bismo mogli ravnopravno konkurirati za posao u školi s onim zvanjima koja će biti navedena u novom Pravilniku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
442 Katica Mikulaj Ovčarić Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, obzirom da velik broj učitelja koji predaju Tehničku kulturu imaju završene tehničke fakultete, smatram da je potrebno ta zvanja uvrstiti u novi Pravilnik. Naime, u popisu zvanja koji mogu izvoditi nastavu Tehničke kulture izostavljeni su magistri/magistre diplomirani inženjeri/inženjerke tehničke struke (strojarstva, geotehnike, građevine i sl.) s položenom pedagoško- psihološkom grupom predmeta. Predlažem i da se obriše mogućnost prvostupnicima da predaju tehničku kulturu na neodređeno vrijeme te im se ostavi mogućnost da u nekom vremenskom roku moraju završiti magisterij. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
443 Katina Bracanović PRAVILNIK Poštovani, Predlažem da u Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja, stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu dopuni izmjenama: 23. Glazbena kultura Sukladno čl. 105. st.6. točke a) Zakona diplomirani crkveni glazbenik čl. 6 Srednje škole - za nastavnika glazbene umjetnosti diplomirani crkveni glazbenik čl. 9 Glazbene i plesne škole - za nastavnika predmeta 8) Solfeggio diplomirani crkveni glazbenik 9) Glasovir diplomirani crkveni glazbenik 10) Korepeticija diplomirani crkveni glazbenik 12) Glazbena umjetnost diplomirani crkveni glazbenik Osnovne glazbene škole 1) Solfeggio diplomirani crkveni glazbenik 2) Teorija glazbe diplomirani crkveni glazbenik 3) Glasovir diplomirani crkveni glazbenik 21) Skupno muziciranje ( Zbor, orkestar i ansambli) diplomirani crkveni glazbenik 22) Korepeticija diplomirani crkveni glazbenik Srednje plesne škole 13) Glazbena umjetnost diplomirani crkveni glazbenik 39) Osnove vokalne tehnike diplomirani crkveni glazbenik Srednje glazbene škole: 1) Glazbena umjetnost diplomirani crkveni glazbenik 5) Povijest glazbe diplomirani crkveni glazbenik 8) Dirigiranje diplomirani crkveni glazbenik S poštovanjem, Katina Bracanović Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
444 Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRAVILNIK Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu uključuje se u javno savjetovanje o Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu, sa sljedećim primjedbama i prijedlozima: 1. Predlažemo da se, kao i do sada, omogući diplomiranim crkvenim glazbenicima predavanje Glazbene kulture u osnovnoj školi te da se slijedom navedenog u članku 5. nacrta Pravilnika u rubrici 23. Glazbena kultura navede i „diplomirani crkveni glazbenik“. 2. Budući da je nekadašnji diplomski studij crkvene glazbe sadržajno obuhvaćen integriranim studijem glazbene pedagogije na Muzičkoj akademiji, predlažemo da se diplomiranim crkvenim glazbenicima omogući: - predavanje Solfeggia i Teorije glazbe u osnovnim glazbenim i plesnim školama te da se slijedom navedenog u članku 9. nacrta Pravilnika, Osnovne glazbene škole u rubrici 1. Solfeggio i rubrici 2. Teorija glazbe te u istom članku Osnovne plesne škole u rubrici 8. Glazbena kultura (solfeggio) navede „diplomirani crkveni glazbenik“. - predavanje glazbene umjetnosti u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama, osnovnim plesnim školama, srednjim plesnim školama te srednjim glazbenim školama, te slijedom navedenog u nacrtu Pravilnika članku 6. rubrici 8. Glazbena umjetnost, Članku 9. Osnovna plesna škola, rubrici 12. Glazbena umjetnost, čl. 9. Srednja plesna škola, rubrici 13. Glazbena umjetnost te čl. 9. Srednja glazbena škola, rubrici 1. Glazbena umjetnost navede i „diplomirani crkveni glazbenik“. - predavanje skupnog muziciranja (zbor) u osnovnim glazbenim školama te srednjim glazbenim školama te slijedom navedenog u nacrtu Pravilnika u članku 9. Osnovna glazbena škola, rubrici 21. Skupno muziciranje (zbor, orkestar, komorna glazba) te članku 9. Srednja plesna škola, rubrici 31. Skupno muziciranje (zbor) navede i „diplomirani crkveni glazbenik“ - predavanje solfeggia s osnovama ritma u srednjim plesnim školama te slijedom navedenog u nacrtu Pravilnika u članku 9., rubrici 24. Solfeggio s osnovama ritma navede i „diplomirani crkveni glazbenik“ 3. Predlažemo da se u članku 6. nacrta Pravilnika u rubrici 26. Vjeronauk navede i „magistar/magistra religijske pedagogije i katehetike“ s obzirom na činjenicu da je studijski program Religiozne pedagogije i katehetike zamijenjen novim studijskim programom Religijske pedagogije i katehetike. Sukladno tomu, promijenjen je i akademski naziv. 4. Predlažemo da se i u članku 5. nacrta Pravilnika, rubrici 25. Vjeronauk, u kojoj se navode vrste obrazovanja za predavanje Vjeronauka u osnovnoj školi, unese identičan sadržaj iz rubrike 26. Vjeronauk članka 6. nacrta Pravilnika, s navedenom dopunom iz točke 3. ovog dopisa, točnije da se pobroje sljedeći akademski nazivi: „ 25. Vjeronauk u skladu s Ugovorima Vlade RH i vjerskih zajednica i odredbama članka 105. stavka 6. Zakona. diplomirani kateheta diplomirani teolog diplomirani vjeroučitelj magistar/magistra katehetike profesor vjeronauka magistar/magistra religiozne pedagogije i katehetike magistar/magistra religijske pedagogije i katehetike magistar/magistra teologije 5. Predlažemo da se rubrike 3. Etika, 4. Etika i kultura i 5. Filozofija 6. članka prihvate kako je navedeno u nacrtu Pravilnika. Dekan Prof. dr. sc. Tonči Matulić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
445 Kerol Kovačević Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, molim da se magistri inžinjeri agronomije sa položenim pedagoško-psihološkim kompetencijama uvrste za predavanje prirode, biologije i kemije u osnovnim školama jer su odslušali i položili brojne predmete koji im omogućavaju takve kompetencije. Zapravo je najvažnije omogućiti izvanredno polaganje razlikovnih ispita između srodnih fakulteta tako da se ponuda tržišta rada uskladi sa potrebama prakse.Agronomi često rade na zamjenama u školama iz navedenih predmeta, ali ih zakon uvijek zaobilazi te su kao biotehnološki obrazovani stručnjaci marginalizirani kao predavači , osim za usko specijalizirane poljoprivredne škole kojih ima nedovoljno. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
446 Kerol Kovačević Članak 5., 18. Kemija Poštovani, molim da se magistri inžinjeri agronomije sa položenim pedagoško-psihološkim kompetencijama uvrste za predavanje prirode, biologije i kemije u osnovnim školama jer su odslušali i položili brojne predmete koji im omogućavaju takve kompetencije. Zapravo je najvažnije omogućiti izvanredno polaganje razlikovnih ispita između srodnih fakulteta tako da se ponuda tržišta rada uskladi sa potrebama prakse. Agronomi često rade na zamjenama u školama iz navedenih predmeta, ali ih zakon uvijek zaobilazi te su kao biotehnološki obrazovani stručnjaci marginalizirani kao predavači , osim za usko specijalizirane poljoprivredne škole kojih ima nedovoljno. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
447 Kerol Kovačević Članak 5., 16. Priroda Poštovani, nepojmljivo je da prof.agronomije ne mogu predavati prirodu u školi ,dok učitelji razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem to zakonski mogu. Ne želim detaljno opisivati predmete od opće i anorganske kemije,klimatologije,biokemije,pedologije- tloznanstvo,mikrobiologije,genetike,botanike,entomologije,fitopatologije i ostalih općih i stručnih prirodnih predmeta koje im zasigurno daju kompentencije za predavanje prirode. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
448 Kerol Kovačević PRAVILNIK Poštovani, molim da se magisri inžinjeri agronomije sa položenim pedagoško-psihološkim kompetencijama uvrste za predavanje prirode, biologije i kemije u osnovnim školama jer su odslušali i položili brojne predmete koji im omogućavaju takve kompetencije. Zapravo je najvažnije omogućiti izvanredno polaganje razlikovnih ispita između srodnih fakulteta tako da se ponuda tržišta rada uskladi sa potrebama prakse.Agronomi često rade na zamjenama u školama iz navedenih predmeta, ali ih zakon uvijek zaobilazi te su kao biotehnološki obrazovani stručnjaci marginalizirani kao predavači , osim za usko specijalizirane poljoprivredne škole kojih ima nedovoljno. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
449 Klaudija Vidović Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, kao voditeljica ŽSV-a učitelja glazbene kulture Međimurske županije, imam potrebu a smatram i svojom dužnošću, izreći svoj stav glede izostavljanja Diplomiranih crkvenih glazbenika iz ovog prijedloga Pravilnika. Pridružujem se svim kolegama koji kao i ja jedino mogu misliti i nadati se da se radi o slučajnoj pogrešci, a nikako namjernoj. Profesori crkvene glazbe su visoko glazbeno školovane i samim time itekako kompetentne osobe za obavljanje svih poslova glede Glazbene kulture u osnovnim, pa tako i Glazbene umjetnosti u srednjim školama. Molim sve cijenjene ljude koji su na poziciji da mogu ispravno postavljati stvari glede obrazovanja i stručnosti da poslušaju i čuju komentare mojih kolega glazbenika, ( profesora crkvene glazbe) koji ovdje iznose svoje stavove, mišljenja i ispravno reagiraju pitajući: "Zašto i njih nema u novom pravilniku??" Vjerujem i nadam se da je ovo samo mala omaška koja se dogodila slučajno i koja će nakon ove javne rasprave biti ispravljena. Srdačno i sa štovanjem, Klaudija Vidović, OŠ Jože Horvata Kotoriba Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
450 Klub studenata muzikologije "fusNota" PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, predlažemo da se, osim za općeobrazovne osnovne škole, i za nastavne predmete u umjetničkim školama primijeni stupnjevanje po uzoru na čl. 105, st. 6, t. a, b i c Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama jer su predloženim Nacrtom nažalost izjednačeni stručnjaci posve različitih kompetencija, djelomično neprimjerenih naravi pojedinih nastavnih predmeta. Usto smatramo nužnim uključivanje i kompetencija stečenih polaganjem izbornih modula (npr. Vođenje ansambla) i drugih izbornih kolegija tijekom studija. U tom se smislu slažemo sa stupnjevanjem koje je ranije iznijela Sanja Kiš Žuvela. Nadalje, smatramo da su u Nacrtu Pravilnika kod pojedinih predmeta muzikolozi – mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije – (u nastavku teksta: muzikolozi) nisu navedeni, a prema programu studija stječu kompetencije za izvođenje nastave tih predmeta. U nastavku donosimo primjedbe vezene uz pojedine sporne točke Članka 9. Nacrta Pravilnika: Članak 9. Osnovne plesne škole: 8) Glazbena kultura/Solfeggio u osnovnim plesnim školama: Muzikolozi su u Nacrtu Pravilnika izuzeti iako imaju kompetencije za izvođenje nastave solfeggia stečene u okviru pedagoškoga modula. Prijedlog je da se uvrste kao alternativa (točka b unutar stupnjevanja). Ostalo sukladno zahtjevima za Solfeggio u glazbenim školama. 12) Glazbena umjetnost u osnovnoj plesnoj školi prema programu Ane Maletić: (u važećem nastavnom planu naziv je predmeta Glazbena umjetnost, a u programu Glazbena kultura). Program je sličan t. 9. 8 i s time valja uskladiti tražene kompetencije. 13) Ritmika i glazba: analogno prethodnomu (t. 9.12). Članak 9. Osnovne glazbene škole: 1) Solfeggio: potrebno je predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave (kao što je predviđeno i trenutno važećim Pravilnikom) s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine. 2) Teorija glazbe: obrazloženje sukladno prethodnomu. 21) Skupno muziciranje: potrebno je posebno tretirati kompetencije za ravnanje zborom i orkestrom te vođenje komornog ansambla. Mišljenja smo da muzikolozi s položenim modulom Vođenje ansambla mogu kvalitetno voditi školski vokalni ansambl (Zbor). Članak 9. Srednje plesne škole: 13) Glazbena umjetnost: s obzirom na nastavni program predmeta, smatramo da u nedostatku primarnoga nastavnog kadra muzikolozi sa stečenim pedagoškim kompetencijama mogu kvalitetno izvoditi nastavu ovoga predmeta. 19) Narodni napjevi: s obzirom na to da su etnomuzikološki sadržaji jedna od temeljnih kompetencija svakoga muzikologa, treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ te muzikolozima dati prioritet u izvođenju ovoga nastavnog predmeta. 22) Povijest glazbe i plesa: s obzirom na to da su povijest glazbe i plesa temeljne kompetencije svakoga muzikologa, treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ te muzikolozima dati prioritet u izvođenju ovoga nastavnog predmeta. 23) Glazbeni i plesni folklor: s obzirom na to da su muzikolozi jedina struka predviđena za izvođenje ovoga predmeta, nije jasno odakle umjetno stvorena razlika između nekadašnjeg akademskog naziva (dipl. muzikolog) za koji se traže posebni uvjeti i trenutno važećega (mag. muzikologije) za koji nisu predviđeni nikakvi posebni uvjeti, što je u izravnom nesuglasju sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima te akademskom stupnju, NN 107/07 i 118/12. Udio sadržaja glazbenoga i plesnoga folklora u predbolonjskim i bolonjskim programima istovjetan je. Stoga treba ukinuti odredbu o potrebnim posebnim „uvjetima utvrđenim nastavnim planom ili programom“ i predvidjeti sve akademske nazive muzikologa: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 24) Solfeggio s osnovama ritma: kao i za ostale nastavne predmete naziva Solfeggio predlažemo predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine. 36) Ritmika i glazba: kao i u t. 22, predlažemo predvidjeti sudjelovanje muzikologa u izvođenju nastave s obzirom na to da prilikom stjecanja pedagoških kompetencija usvajaju potrebna znanja i vještine. Članak 9. Srednje glazbene škole: Valja izbaciti nepostojeći predmet 1) Glazbena umjetnost! 3) Harmonija: s obzirom na to da studenti muzikologije nastavu harmonije slušaju zajedno sa studentima teorije glazbe, predlažemo da se onima koji su položili kolegije Harmonija A1 i Harmonija A2 te Harmonija na klaviru A1 i Harmonija na klaviru A2 omogući predavanje ovoga nastavnog predmeta. Isto tako, valja dodati dirigente koji cjelokupan sadržaj predmeta Harmonija i Harmonija na klaviru tijekom studija svladavaju zajedno s teoretičarima i kompozitorima. 5) Povijest glazbe: potrebno je navesti sve akademske nazive muzikologa: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije. 6) Glazbeni oblici: slažemo se s prijedlogom stručne spreme, no potrebno je navesti točne akademske nazive. 7) Čitanje i sviranje partitura: mišljenja smo da predmet u nedostatku primarnoga kadra mogu izvoditi i muzikolozi s položenim kolegijem Sviranje partitura te modulom Vođenje ansambla. 8) Dirigiranje: mišljenja smo da predmet u nedostatku primarnoga kadra mogu izvoditi i muzikolozi s položenim modulom Vođenje ansambla. 31) Skupno muziciranje: predlažemo razdvajanje kompetencija za vođenje zbora, orkestra i komorne glazbe te mogućnost sudjelovanja muzikologa s položenim modulom Vođenje ansambla u izvođenju nastavnog predmeta Zbor. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
451 Klub studenata muzikologije "fusNota" Članak 6., 8) glazbena umjetnost: Poštovani, predlažemo da se, kao i u (općeobrazovnim) osnovnim školama, i na Glazbenu umjetnost u srednjim školama primijeni stupnjevanje po uzoru na čl. 105, st. 6, t. a, b i c Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. Prednost pri zapošljavanju trebali bi imati muzikolozi, zbog naravi predmeta koja je usmjerena ka upoznavanju stilskih i historijskih aspekata glazbe, što je ujedno i temeljni sadržaj studija muzikologije. Magistri glazbene kulture ili teorije glazbe, kao i dirigenti i kompozitori, mogli bi na ovu poziciju doći samo uvjetno jer imaju slabije kompetencije s obzirom na stilski i historijski aspekt programa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
452 Klub studenata muzikologije "fusNota" Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, na početku bismo vam htjeli skrenuti pozornost na nedosljednost i nepreciznost u navođenju akademskih naziva. Potrebno je precizno navesti sve službene akademske nazive koji su se do sada mogli steći na području RH kako nitko s punopravnom stručnom spremom ne bi imao poteškoća pri zapošljavanju. Nadalje, predloženo stupnjevanje kompetencija smatramo neprimjerenim te predlažemo sljedeće: a) prednost pri zapošljavanju: - glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): - glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta - kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor - dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent - muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije - mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenik c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) - sveuč. prvost. (bacc.) glazbene pedagogije - sveuč. prvost. (bacc.) teorije glazbe; sveuč. prvost. (bacc.) glazbene teorije - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom Glazbena kultura - nastavnik glazbene kulture koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
453 Krešimir Gracin Članak 6., 3) etika: Hrvatsko logičko udruženje 22. 2. 2016. uputilo je prof. dr. sc. Predragu Šustaru, ministru znanosti obrazovanja i sporta, i prof. Jadranki Žarković-Pečenković sljedeći dopis: Prof. dr. sc. Predrag Šustar Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Donje Svetice 38 10000 Zagreb Jadranka Žarković-Pečenković, prof. Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38 10000 Zagreb Predmet: Molba za unošenje izmjena u Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu Poštovani gospodine ministre, poštovana gospođo ravnateljice, obraćamo vam se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Upozoravamo na apsurd u dijelovima Nacrta Pravilnika koji se odnose na nastavne predmete Filozofiju i Etiku, te tražimo izmjenu tih dijelova, kao i dopunu dijela koji se odnosi na nastavni predmet Logiku. Za svaki nastavni predmet postoji znanstveno područje i polje propisano Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. Za svako znanstveno polje postoji studij koji jamči kompetentnost budućih nastavnika u tome polju. Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Filozofija (6.01) je zasebno polje unutar područja humanističkih znanosti (6.) a pod njezinim granama, i samo tamo, navode se Logika (6.01.01) i Etika (6.01.08). Jedine odgovarajuće vrste obrazovanja za sva tri predmeta jesu magistar edukacije filozofije, profesor filozofije, diplomirani filozof i magistar filozofije. Ostale predložene vrste obrazovanja za poučavanje predmeta Etika i predmeta Filozofija - diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar sociologije, profesor sociologije, diplomirani teolog, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture, diplomirani religiolog – ne pripadaju polju, a neke čak niti znanstvenom području, što znači da ne jamče kompetentnost nastavnika u poučavanju ovih predmeta. Molimo vas da uvažite naše razloge i izmijenite predložene stavke u Pravilniku. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Zvonimir Šikić, predsjednik Hrvatskog logičkog udruženja Zagreb, 22. veljače 2016. Za HLU objavio Krešimir Gracin, prof., potpredsjednik HLU-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
454 Krešimir Gracin Članak 6., 15) logika: Hrvatsko logičko udruženje 22. 2. 2016. uputilo je prof. dr. sc. Predragu Šustaru, ministru znanosti obrazovanja i sporta, i prof. Jadranki Žarković-Pečenković sljedeći dopis: Prof. dr. sc. Predrag Šustar Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Donje Svetice 38 10000 Zagreb Jadranka Žarković-Pečenković, prof. Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38 10000 Zagreb Predmet: Molba za unošenje izmjena u Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu Poštovani gospodine ministre, poštovana gospođo ravnateljice, obraćamo vam se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Upozoravamo na apsurd u dijelovima Nacrta Pravilnika koji se odnose na nastavne predmete Filozofiju i Etiku, te tražimo izmjenu tih dijelova, kao i dopunu dijela koji se odnosi na nastavni predmet Logiku. Za svaki nastavni predmet postoji znanstveno područje i polje propisano Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. Za svako znanstveno polje postoji studij koji jamči kompetentnost budućih nastavnika u tome polju. Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Filozofija (6.01) je zasebno polje unutar područja humanističkih znanosti (6.) a pod njezinim granama, i samo tamo, navode se Logika (6.01.01) i Etika (6.01.08). Jedine odgovarajuće vrste obrazovanja za sva tri predmeta jesu magistar edukacije filozofije, profesor filozofije, diplomirani filozof i magistar filozofije. Ostale predložene vrste obrazovanja za poučavanje predmeta Etika i predmeta Filozofija - diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar sociologije, profesor sociologije, diplomirani teolog, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture, diplomirani religiolog – ne pripadaju polju, a neke čak niti znanstvenom području, što znači da ne jamče kompetentnost nastavnika u poučavanju ovih predmeta. Molimo vas da uvažite naše razloge i izmijenite predložene stavke u Pravilniku. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Zvonimir Šikić, predsjednik Hrvatskog logičkog udruženja Zagreb, 22. veljače 2016. Za HLU objavio Krešimir Gracin, prof., potpredsjednik HLU-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
455 Krešimir Gracin Članak 6., 5555) filozofija: Hrvatsko logičko udruženje 22. 2. 2016. uputilo je prof. dr. sc. Predragu Šustaru, ministru znanosti obrazovanja i sporta, i prof. Jadranki Žarković-Pečenković sljedeći dopis: Prof. dr. sc. Predrag Šustar Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Donje Svetice 38 10000 Zagreb Jadranka Žarković-Pečenković, prof. Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38 10000 Zagreb Predmet: Molba za unošenje izmjena u Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu Poštovani gospodine ministre, poštovana gospođo ravnateljice, obraćamo vam se povodom objavljivanja Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Upozoravamo na apsurd u dijelovima Nacrta Pravilnika koji se odnose na nastavne predmete Filozofiju i Etiku, te tražimo izmjenu tih dijelova, kao i dopunu dijela koji se odnosi na nastavni predmet Logiku. Za svaki nastavni predmet postoji znanstveno područje i polje propisano Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. Za svako znanstveno polje postoji studij koji jamči kompetentnost budućih nastavnika u tome polju. Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Filozofija (6.01) je zasebno polje unutar područja humanističkih znanosti (6.) a pod njezinim granama, i samo tamo, navode se Logika (6.01.01) i Etika (6.01.08). Jedine odgovarajuće vrste obrazovanja za sva tri predmeta jesu magistar edukacije filozofije, profesor filozofije, diplomirani filozof i magistar filozofije. Ostale predložene vrste obrazovanja za poučavanje predmeta Etika i predmeta Filozofija - diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar sociologije, profesor sociologije, diplomirani teolog, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture, diplomirani religiolog – ne pripadaju polju, a neke čak niti znanstvenom području, što znači da ne jamče kompetentnost nastavnika u poučavanju ovih predmeta. Molimo vas da uvažite naše razloge i izmijenite predložene stavke u Pravilniku. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Zvonimir Šikić, predsjednik Hrvatskog logičkog udruženja Zagreb, 22. veljače 2016. Za HLU objavio Krešimir Gracin, prof., potpredsjednik HLU-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
456 Krešimir Hamer PRAVILNIK, Članak 11. Ovaj pravilnik bi jasno trebao odrediti da svi koji su legitimno, zakonski stekli pravo rada u osnovnoj ili srednjoj školi i položili stručni ispit do dana stupanja na snagu novog pravilnika, ostvaruju i uživaju sva prava vezana uz nova zaposlenja odnosno da ravnopravno sudjeluju u natječajima za nova zaposlenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
457 Krešimir Hamer Članak 5., 21. Tehnička kultura S obzirom da u programu tehničke kulture od 5. do 8. razreda nisu teme isključivo vezane uz elektrotehniku ili elektroniku nikako nije jasno zašto su u ovaj nacrt pravilnika uvršteni samo dipl.inženjeri elektrotehnike ili elektronike. Nepravedno su diskriminirani i izostavljeni i svi ostali dipl.inženjeri (i mag.ing), a koji prema postojećem pravilniku rade kao učitelji tehničke kulture u osnovnoj školi sa položenim pedagoško psihološkim predmetima, metodikom tehnike s informatikom i stručnim ispitom. Niti jedno zvanje koje je bilo prisutno u trenutno važećem pravilniku ne smije se brisati iz nacrta novog pravilnika već isključivo dopuniti novim. Dipl.inženjer drvne industrije itekako je stručan prenositi znanja, ako znamo da se kroz program tehničke kulture provlače teme vezane uz tehnologiju drva, obrade drva, proizvodnje papira, izrade predmeta od drva i papira, polimernih materijala, obrada polimera, izrada predmeta od plastike i stiropora itd. Ovaj pravilnik također bi jasno trebao odrediti da svi koji su legitimno, zakonski stekli pravo rada u osnovnoj ili srednjoj školi i položili stručni ispit do dana stupanja na snagu novog pravilnika, ostvaruju i uživaju sva prava vezana uz nova zaposlenja odnosno da ravnopravno sudjeluju u natječajima za nova zaposlenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
458 Krešimir Supanc PRAVILNIK, Članak 11. Dakle osoba nastavlja raditi u školi bez obzira što po novom Pravilniku nema vrstu obrazovanja potrebnu za obavljanje poslova svog radnog mjesta. Osoba izgubi dio satnice zbog samnjenog broja razrednih odjela i onda taj isti posao ne može raditi u drugoj školi nakon stupanja na snagu ovog pravilnika? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
459 Krešimir Supanc Članak 5., 15. Fizika Profesor fizike i politehnike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
460 Krešimir Supanc Članak 5., 14. Informatika Profesor politehnike može predavati, a profesor fizike i politehnike nije naveden kao što je naveden za srednje škole. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
461 Krešimir Trojko Članak 6., 12) kemija: Poštovani, u popisu zvanja koji mogu izvoditi nastavu kemije u srednjim školama nema profesora biologije i kemije te magistra edukacije biologije i kemije odnosno profesora fizike i kemije te magistra edukacije fizike i kemije. Iako je već više osoba ukazalo na taj, nadam se, propust koji će biti ispravljen smatram da svaki nastavnik koji ima primjedbe na popis zvanja treba iskoristiti priliku za komentar jer kad se pravilnik jednom donese bit će kasno. Kad sam pročitao ovaj popis znanja bio sam razočaran. Mislio sam, ako je nestavljanje ovih smjerova slučajan propust onda je netko sve ovo radio površno, kao i mnoge druge stvari u našem školstvu. A ako je netko namjerno izostavio s popisa navedene smjerove pitao sam se čemu uopće ti smjerovi postoje i vratio se u svoje studijske godine (ja sam profesor biologije i kemije) kad je većina predavača na kemiji gledala na naš smjer kao drugorazredni a isto se događalo i na biologiji. Za kemičara sam uvijek bio biolog a za biologa kemičar. Nitko nije pomislio da me moja kemija čini boljim biologom a moja biologija životnijim kemičarom. Danas sa određenim stažom u prosvjeti (u strukovnoj školi i gimnaziji) ne mislim da je ono što me uistinu određuje kao učitelja (dobrog ili lošeg) moje detaljno poznavanje strukture hemoglobina ili prostornog izgleda XeF4 (iako smatram da je poznavanje nastavnog predmeta uvjet bez kojeg se nemože a da ga poznajem u dovoljnoj mjeri netko je procjenio testom i u indeks upisao ocjenu). Ono što me određuje kao učitelja je moja osobnost, sposobnost da pomoću mene (ili usprkos meni) učenici ne zamrze kemiju, a neki je možda i zavole, spremnost da ostanem jedan sat duže u školi jer učenik koji mi nije simpatičan nešto ne razumije i treba pomoć i čitav niz drugih malih svakodnevnih situacija u kojima vi živite predmet koji predajete i koji je postao sastavni dio vas. Svjestan sam da ovaj komentar ne može mnogo promijeniti ali Vas iskreno molim da, ako ništa drugo, stavite na popis zvanja profesora fizike i kemije, jer je, po mom mišljenju, nabolji nastavnik kemije kojeg sam upoznao profesor fizike i kemije i bila bi nezamisliva šteta da ga uskratite njegovim učenicima. Krešimir Trojko Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
462 Krešimir Varga Članak 6., 11) informatika: Članak 6. – stavak 11. (Informatika) Uzevši u obzir pravo učenika na kvalitetno obrazovanje i dugoročno osiguravanje kvalitete obrazovanja, kontradiktorno je da su magistri edukacije informatike, kao najkompetentnije osobe za izvođenje nastave informatike u osnovnoj i srednjoj školi, svrstani u istu kategoriju kao, primjerice, osobe koje su završile razno-razna zvanja koja nemaju izravne veze s informatikom, prilikom čega se kao opravdanje iznosi da su imali nekoliko informatičkih predmeta tijekom studija. Uvrštavanje takvih profila i nedavanje prednosti profesorima/magistrima edukacije informatike prilikom zapošljavanja u srednjim školama narušava dignitet struke i dokida se svrha postojanja nastavničkih studija odgovarajućeg predmeta. Isto tako, osobe koje su nisu završile nastavničke informatičke studijske programe trebale bi u okviru pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja položiti i metodiku odgovarajućeg predmeta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
463 Krešimir Varga Članak 5., 14. Informatika Članak 5. – stavak 14. (Informatika) – točka a) Uvrštavanje sljedećih zvanja: - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika te - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) u navedenu kategoriju u potpunosti je oprečno s odredbama članka 105. – stavka 6. – točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama po kojem „poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog studija“. Polaznici koji su stekli navedena zvanja nisu završili studijski program nastavničkog smjera ODGOVARAJUĆEG nastavnog predmeta, niti imaju minimalne stručne kompetencije u području informatike za izvođenje predmetne nastave u višim razredima osnovne škole (opseg ECTS bodova informatičkih predmeta na učiteljskim fakultetima je daleko manji od ukupnog broja ECTS-a za jednu studijsku godinu), što je vidljivo iz dostupnih nastavnih planova i programa navedenog studija. Članak 5. – stavak 14. (Informatika) – točka b) Uzevši u obzir članak 105. – stavak 6. – točka b) Zakona, u okviru pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja, polaznici bi trebali položiti i metodiku odgovarajućeg nastavnog predmeta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
464 Krešo Grgac Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, mislim da nije u redu diskriminirati određenu skupinu učitelja koji su stekli zvanje diplomiranog učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog područja prirodoslovlje jer se dovode u neravnopravni položaj prema ostalim kolegicama i kolegama koji su također učitelji razredne nastave s pojačanom matematikom, stranim jezikom ili primjerice informatikom. Igrom slučaja u Hrvatskoj ima očito dosta profesora biologije pa nema potrebe za kolegicama i kolegama koji su stekli kompetencije za predavanja biologije studirajući razrednu nastavu s pojačanim prirodoslovljem. Zamislite samo da se onemogući kolegicama i kolegama koji su studirali razrednu nastavu s pojačanom matematikom predavanje matematike u osnovnoj školi. Stotine škola ostalo bi bez potrebnog nastavničkog kadra kojeg ni sada ne mogu pronaći budući da matematičarima očito škola nije prvi izbor za zapošljavanje.Stoga smatram da se prema svima koji su stekli odgovarajuće kompetencije, a što su potvrdili i matični fakulteti moraju pružiti jednaki uvjeti za zapošljavanje. Dokaz kompetentnosti učitelja razredne nastave s prirodoslovljem u poučavanju biologije u osnovnoj školi su obrazovna postignuća učenika koji postižu zapažene rezultate i na natjecanjima vođeni očito kompetentnim mentorima. S poštovanjem, Krešo Grgac Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
465 Kristijan Ovčarić PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, potrebno je navesti dipl.ing.geotehnike, odnosno mag.ing.geoing. koji predaju Tehničku kulturu da bi u budućnosti imali pravo dopune satnice u slučaju kada postanu tehnološki višak ili zbog novog zaposlenja. Također je potrebno uvrstiti u Pravilnik i ostala zvanja s ostalih tehničkih fakulteta (građevinski, strojarski i sl.) s potrebnim pedagoškim kompetencijama, kao odgovarajuća stručna sprema za izvođenje nastave Tehničke kulture u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
466 Kristijan Ovčarić Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, činjenica je da velik broj učitelja koji predaju Tehničku kulturu imaju završene tehničke fakultete, smatram da je potrebno ta zvanja uvrstiti u novi Pravilnik. Obzirom da velik broj mojih kolega uključujući i mene predaju Tehničku kulturu sa zvanjem dipl.ing.geotehnike, odnosno mag.ing.geoing. predlažem da to zvanje uvrstite u novi Pravilnik. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
467 Kristina Bošnjak PRAVILNIK Poštovani, u članak19. točka a) treba uvrstiti diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta povijest koji su stekli diplomu s nazivom diplomiranog učitelja RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta povijest. Koliko vidim svi pojačani predmeti su uvršteni osim povijesti što nikako nije u redu. Nadam se da ćete ispraviti predloženi nacrt. S poštovanjem, Kristina Bošnjak Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
468 Kristina Lučić Andrijanić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Glazbena umjetnost u osnovnim plesnim školama - muzikolog je i više nego kompetentan držati ovaj predmet. Isto vrijedi i za solfeggio u osnovnoj školi. Također, muzikolozima koji su u srednjoj školi završili teorijski smjer trebalo bi se omogućiti predavanje nekih predmeta u osnovnoj školi za što su se zapravo i školovali, a to podrazumijeva, npr. vođenje zbora u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
469 Kristina Lučić Andrijanić Članak 5., 23. Glazbena kultura Slažem se prijašnjim komentarima. Diplomirani učitelj s pojačanim glazbenim može biti jedino na zadnjem mjestu i ne može imati prednost pred onima kojima je glazba struka! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
470 Kristina Pongrac Članak 9., Program: Likovna umjetnost Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI stječe znanja iz crtanja, crtanja anatomije, crtanja akta, eksperimentalnog crtanja, projektiranja oblika, temelja oblikovanja, uvoda u povijest likovne umjetnosti, teorije i prakse umjetničke kritike, osnova fotografije, osnova dizajna, osnova informatike, multimedijskih sustava, filozofije umjetnosti, teorije prostora, tehnologije iz odabranog smjera – grafike, slikarstva ili kiparstva, zatim prema odabiru kolegija - tipografije, računalne grafike, mozaika, scenografije, oblikovanje nakita, video, kostimografija i moda, staklo, keramika itd. Time ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, stoga bi se trebalo uvrstiti u program Likovna umjetnost; 1) povijest likovne umjetnosti, 2) tehničko crtanje, 3) pismo, 4) crtanje i slikanje, 5) plastično oblikovanje, 6) teorija oblikovanja i 7) računalstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
471 Kristina Pongrac Članak 9., Program: kiparski dizajner Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, stoga bi se trebalo uvrstiti u program Kiparski dizajner; 1) kiparska tehnologija, 2) industrijski dizajn, 3) Likovna obrada drva i kamena; Likovna obrada metala; Likovna obrada kamena, 5) tehnike umnožavanja i 6) likovno oblikovanje materijala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
472 Kristina Pongrac Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Dizajner unutrašnje arhitekture; 2) projektiranje interijera, 5) izrada unikatnog namještaja, 6) crtanje i slikanje, 8) povijest struke i 9) računalstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
473 Kristina Pongrac Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Aranžersko-scenografski dizajner; 1) dekorativno crtanje i oblikovanje, 2) plastično oblikovanje, 3) dekorativno oblikovanje, 5) scenografija, 6) tehnologija materijala, 7) aranžersko scenografske tehnike, 8) oblikovanje prostora i 9) povijest struke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
474 Kristina Pongrac Članak 9., Program: grafički dizajner Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Grafički dizajner; 1) grafički dizajn, 2) ilustracija, 3) tipografija, 4) povijest struke, 5) grafičke tehnike; grafičke tehnologije, 6) računalstvo i 7) fotografika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
475 Kristina Pongrac Članak 9., Program: slikarski dizajner Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Slikrski dizajner; 1) slikarsko projektiranje, 2) slikarske tehnike, 3) restauriranje i slikanje kopija; restauriranje, 4) slikarska tehnologija, 5) reklamno slikanje, 6) crtanje, 7) slikanje, 8) perspektiva i 9) primijenjeno slikarstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
476 Kristina Pongrac Članak 9., Program: dizajner odjeće Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Dizajner odjeće; 3) kreiranje odjeće i dodataka, 5) povijest tekstila i kostima i 6) računalstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
477 Kristina Pongrac Članak 9., Program: Dizajner tekstila Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Dizajner tekstila; 1) modno crtanje i slikanje, 2) projektiranje i 7) povijest tekstila i kostima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
478 Kristina Pongrac Članak 9., Program: fotografski dizajner Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Fotografski dizajner; 6) Povijest struke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
479 Kristina Pongrac Članak 9., Program: dizajner metala Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Dizajner metala; 7) povijest struke Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
480 Kristina Pongrac Članak 9., Program: dizajner keramike Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Dizajner keramike; 5) keramičke dekorativne tehnike i 7) povijest struke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
481 Kristina Pongrac Članak 9., Program: industrijski dizajner Prema izvedbenom planu i programu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci diplomirani MAGISTRA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI ispunjava uvjete odgovarajućeg obrazovanja prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka, pa bi se trebalo uvrstiti u program Industrijskog dizajna; 1) materijali i procesi oblikovanja, 3) oblikovanje interijera i 7) povijest struke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
482 Kristina Pongrac PRAVILNIK, Strukovne škole MAGISTAR/MAGISTRA PRIMIJENJENE UMJETNOSTI tokom dodiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija primijenjene umjetnosti na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci prema izvedbenom planu stječe 60 ECTS bodova (po godini studiranja) i znanja iz crtanja, crtanja anatomije, crtanja akta, eksperimentalnog crtanja, projektiranja oblika, temelja oblikovanja, uvoda u povijest likovne umjetnosti, teorije i prakse umjetničke kritike, osnova fotografije, osnova dizajna, osnova informatike, multimedijskih sustava, filozofije umjetnosti, teorije prostora, tehnologije iz odabranog smjera – grafike, slikarstva ili kiparstva, zatim prema odabiru kolegija - tipografije, računalne grafike, mozaika, scenografije, oblikovanje nakita, video, kostimografija i moda, staklo, keramika itd., prema čemu stječe odgovarajuću vrstu potrebnog stručnog znanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka. Zbog toga bi se zvanje magistra primijenjenih umjetnosti trebao uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad osim u strukovnim školama područja likovnih umjetnosti i srodnih područja zanimanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
483 Kristina Pongrac Članak 6., 14) likovna umjetnost: MAGISTAR/MAGISTRA PRIMIJENJENE UMJETNOSTI tokom dodiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija primijenjene umjetnosti na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci prema izvedbenom planu stječe 60 ECTS bodova (po godini studiranja) i znanja iz crtanja, crtanja anatomije, crtanja akta, eksperimentalnog crtanja, projektiranja oblika, temelja oblikovanja, uvoda u povijest likovne umjetnosti, teorije i prakse umjetničke kritike, osnova fotografije, osnova dizajna, osnova informatike, multimedijskih sustava, filozofije umjetnosti, teorije prostora, tehnologije iz odabranog smjera – grafike, slikarstva ili kiparstva, zatim prema odabiru kolegija - tipografije, računalne grafike, mozaika, scenografije, oblikovanje nakita, video, kostimografija i moda, staklo, keramika itd., prema čemu stječe odgovarajuću vrstu potrebnog stručnog znanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka. Zbog toga bi se zvanje magistra primijenjenih umjetnosti trebao uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u osnovnim i srednjim školama u području likovnih umjetnosti i srodnih područja zanimanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
484 Kristina Pongrac Članak 5., 24. Likovna kultura MAGISTAR/MAGISTRA PRIMIJENJENE UMJETNOSTI tokom dodiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija primijenjene umjetnosti na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci prema izvedbenom planu stječe 60 ECTS bodova (po godini studiranja) i znanja iz crtanja, crtanja anatomije, crtanja akta, eksperimentalnog crtanja, projektiranja oblika, temelja oblikovanja, uvoda u povijest likovne umjetnosti, teorije i prakse umjetničke kritike, osnova fotografije, osnova dizajna, osnova informatike, multimedijskih sustava, filozofije umjetnosti, teorije prostora, tehnologije iz odabranog smjera – grafike, slikarstva ili kiparstva, zatim prema odabiru kolegija - tipografije, računalne grafike, mozaika, scenografije, oblikovanje nakita, video, kostimografija i moda, staklo, keramika itd., prema čemu stječe odgovarajuću vrstu potrebnog stručnog znanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. 6. točke b), te 7. i 8. točke istog članka. Zbog toga bi se zvanje magistra primijenjenih umjetnosti trebao uvrstiti u b) popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u osnovnim i srednjim školama u području likovnih umjetnosti i srodnih područja zanimanja. Naravno, uz završeno potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
485 Kristina Stojšić Članak 5., 2. Engleski jezik Poštovani, smatram da engleski jezik ne može u osnovnim školama predavati osoba s završenim Učiteljskim studijem ili "pojačanim engleskim". Naime, veoma je jednostavno: sustav dovodite do apsurda. Ukoliko spomenutom dijelu date takvu mogućnost, onda je svakako logično da i ostalim predmetnim nastavcima date takve mogućnosti tečajevima i "pojačanih programa" gotovo pa svih nastavnih predmeta. Kolegica je gore spomenula da ne vidi problem ukoliko ima razinu C1 ili C2. Ja sam uvjerena da bi ja, kao i velik broj drugih, lako položila C2 razinu iz hrvatskog standardnog jezika. Usuđujuem se dalje tvrditi da bi velik broj profesora ili profesorica, učitelja ili učiteljica, nastavnika ili nastavnica hrvatskog jezika položio potrebnu razinu za održavanje svih predmeta razredne nastave ukoliko ih na to primorate. Dakle, da bi imali dovoljan broj sati, svi bi radili sve na temelju "pojačanih programa." Ukoliko sve uzmemo u obzir, složiti ćete se da to nije ni u čijem interesu. Dakle, moj prijedlog? Izostaviti sporni dio iz zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
486 Kristina Vrabec PRAVILNIK, Članak 5. Poštovani, javljam se u vezi s očitovanjem PMF-a kojim navedeni smatra da se „dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje može steći isključivo na fakultetima, odnosno sveučilišnim odjelima koji imaju dopusnice za izvođenje sveučilišnih diplomskih i sveučilišnih integriranih nastavničkih studija odgovarajuće struke; da se inicijalna licenca za zvanje učitelja ili nastavnika pojedinog predmeta smije steći isključivo polaganjem stručnog ispita iz tog predmeta te; da se u završnim i prijelaznim odredbama osobama koje su zatečene na radnim mjestima za koje nemaju potrebne kompetencije u skladu s predmetnim Pravilnikom omogući rok ne duži od pet godina u kojemu moraju steći potrebne kvalifikacije“. Ukoliko ovo stupi na snagu, a i sama ću morati steći navedene kompetencije s obzirom na to da se učitelje s pojačanim predmetom prirodoslovlje smatra nestručnima za predmete Priroda i Biologija, zanima me na koji je način onda zamišljeno i predviđeno stjecanje SAMO navedenog za osobe koje rade na radnom mjestu učitelja na neodređeno, a za koje imaju potpuno neodgovarajuću vrstu obrazovanja. To se posebno odnosi na područja gdje je manja satnica pa se zbog iste nisu javljale stručne osobe, već su se na neodređeno zapošljavale nestručne osobe, a uvidom u Centralni obračun plaća sasvim je lako doći do podataka o tim djelatnicima. Navodim primjer: profesor povijesti i filozofije s 20 godina radnog iskustva radi na neodređeno na radnom mjestu učitelja povijesti i geografije u osnovnoj školi. Podsjećam da je i, u ne tako davno vrijeme, sukladno odredbama članka 105. stavka 14. Zakona o odgoju i obrazovanju, do 2012. godine kada je isti brisan, bilo navedeno da „iznimno, kad postoji potreba, ministar može, na zahtjev ravnatelja škole, rješenjem odobriti izvođenje nastave iz određenog nastavnog predmeta osobi s odgovarajućom razinom obrazovanja neodgovarajuće vrste, ako je ona završila obrazovanje iz tog nastavnog predmeta na nižoj studijskoj razini od propisane razine obrazovanja ili ako je ispunila studijske obveze u najmanje četiri semestra iz tog nastavnog predmeta na visokom učilištu (o čemu se uz zahtjev prilaže i potvrda visokog učilišta) i to isključivo za rad u školi koja najmanje tri godine nije uspjela na tim poslovima zaposliti osobu koja ima propisanu razinu i vrstu obrazovanja.“ Jesu li učitelji s pojačanim predmetom prirodoslovlje i inženjeri u ravnopravnom položaju stjecanja traženih kompetencijama s nekim tko ima potpuno neodgovarajuću vrstu obrazovanja? Isto tako, zanima me tko će snositi troškove stjecanja kompetencija koje je naveo PMF ukoliko to stupi na snagu. Nadalje, kako je moguće nekoga retrogradno uvjetovati dok su se ranijim Pravilnicima, pa čak i u ovom Nacrtu, prihvaćala zatečena stanja i zakonski se štitila posebnim odredbama. Takav primjer je i rad učitelja/nastavnika s višom stručnom spremom koje se nije uvjetovalo dodatnim školovanjem, kao ni polaganjem stručnog ispita, a to nisu osobe koje do mirovine imaju manje od pet godina. Osim učitelja, u toj su kategoriji tajnici, računovođe, ali i ravnatelji od kojih su neki po diplome visoke stručne spreme otišli i u Bosnu i Hercegovinu (kao i brojna druga zvanja koja se u susjednoj državi završava u rekordnom roku od dvije godine i nostrifikacijom diploma pravno priznaje u Republici Hrvatskoj). Važno je i napomenuti da se ovdje govori o nekompetentnosti „pojačanih“ učitelja, a isti postaju mentorima i savjetnicima. Ili pak se ovdje riječ nestručni i nekompetentni odnosi samo na „prirodoslovce“ koji su očito ispijali kave dok su njihovi kolege S POJAČANIM marljivo stjecali svoju kompetentnost. Kakav je ovo nesrazmjer? Kako ste dali odobrenje za zapošljavanje istih kao stručnjaka, a sad se mišljenje mijenja? To je zakonski i u skladu ljudskih prava i dostojanstva? Uvidjeli ste da su ti ljudi, kako neki navode, „znanstveno“ oštetili učenike? Zašto ih se ovdje proziva kao najveće štetočine? Zar nije sramota da prosvjetni djelatnici uopće na taj način komuniciraju? Je li ovo tehnika „zavadi, pa vladaj“? Osobno se smatram marljivim, savjesnim, odgovornim i ništa manje stručnim radnikom (u osnovnoj školi) za rad u nastavi prirode i biologije od svojih kolega. Sramota je što nas ovako podcjenjujete i omalovažavate, te na vrlo legalan način pokušavate maknuti s radnih mjesta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
487 Kristina Vrabec Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani smatram da učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje svakako treba dodati u čl.5. točka 17. Priroda i biologija pod a) kao stručne osobe za izvođenje nastave prirode i biologije. To potvrđuju slijedeće činjenice: 1.Učiteljski fakulteti izvode studijske programe na temelju dopuštenja MZOS, dakle ne svojevoljno; MINISTARSTVO ZNA da se na Učiteljskim fakultetima izvodi RN s pojačanim programom iz pojedinih predmeta pa tako i prirodoslovljem 2. Nakon završenog studija RN s pojačanim programom iz predmeta Fakultet izdaje diplome čiji izgled, sadržaj, tekst određuje ili odobrava opet MINISTARSTVO odnosno ministar, dakle MINISTARSTVO je znalo da će na diplomama pisati " ......s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje" i pod tim mislilo na predmet priroda i biologija ( što će kasnije i potvrditi svojim izdanim mišljenjem) iako predmeta prirodoslovlje niti tada nije bilo u popisu predmeta OŠ. Jesu li za to odgovorni učitelji koji su završili takav studij? 3.Ministarstvo 2001. donosi dopunu Pravilnika kojim omogućava , određuje da učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom izvode nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi. Koji je to odgovarajući predmet u osnovnoj školi koji mogu izvoditi učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje kad predmeta prirodoslovlje u popisu predmeta nema . Već tada se netko morao upitati kako je do toga došlo i kako problem riješiti. Ali nije! Svakako za to nisu odgovorni studenti koji su završavali takav studij već i opet MINISTARSTVO koje nije svoje odluke uskladilo. A danas bi učitelji trebali snositi odgovornost za tako pogrešku nastalu prije 15 godina. Kako hrabro i humano! Pogreška je, kao što je već i navedeno, što u to vrijeme, kao i danas predmet naziva prirodoslovlje u osnovnoj školi nema. I što onda ? Zna li Ministarstvo za to? Naravno da zna ali ništa ne čini.da usaglasi dokumente koje je samo izdalo već pušta da godine potiču, a zbrka ostaje . I tako 15 godina. MINISTARSTVO uviđa problem pa donosi očitovanje koje ima klasu i urudžbeni broj i time je očitovanje službeno . MINISTARSTVO u očitovanju navodi da se pod pojmom prirodoslovlje podrazumijeva kompetentnost za izvođenje nastave PRIRODE I BIOLOGIJE. Što se tu još mora pojašnjavati. Znači ovim očitovanjem saznali smo što se krije iza pojma PRIRODOSLOVLJE. Drugog službenog očitovanja što znači prirodoslovlje na diplomama učitelja RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje nema pa se ovo mora smatrati ispravnim i važećim bez obzira što tko mislio danas i unatrag 13 godina kada je očitovanje doneseno. 4. Učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje se temeljem svojih diploma (sadržaja kakvog je odredilo Ministarstvo i Zakona i Pravilnika koje je donijelo Ministarstvo) zapošljavaju na neodređeno, izvode nastavu prirode i biologije već više 10 godina, stručno se usavršavaju cijelo to vrijeme , aktivno sudjeluju na aktivima zajedno sa svojim kolegama biolozima s PMF-a, ostvaruju zapažene rezultate kao mentori na natjecanjima, samostalno pripremaju državna natjecanja iz biologije, trude se i uspijevaju svoje učenike poučiti aktivnom učenju, postaju mentori. I što na sve to kaže MINISTARSTVO putem objavljenog Nacrta Pravilnika - VI UČITELJI RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMOM IZ NASTAVNOG PREDMETA PRIRODOSLOVLJE NISTE KOMPETENTNI ZA IZVOĐENJE NASTAVE PRIRODE I BIOLOGIJE jer smo Vam mi dopustili da se školujete po programima koje smo mi dopustili ,po pravilima koje smo mi odredili s diplomama koje smo Vam mi osmislili , s očitovanjem od prije 10 godina u kojem smo se izjasnili da ste kompetentni poučavati prirodu i biologiju. IMA LI VEĆEG APSURDA ! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
488 Kristina Vrabec PRAVILNIK, Članak 5. Osjećam se dužnom napomenuti da Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu-PREPOROD ni na koji način nije provjerio mišljenje svojeg članstva pa stoga mislim da se ni njegovi komentari od 24.02.2016 u 11:36 i 11:37 ne bi smjeli razmatrati jer ne odražavaju stav osoba koje bi isti trebao zastupati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
489 Kristina Vrabec Članak 5., 16. Priroda Cijenjene kolegice i kolege, žalosna sam kad vidim da se sve pretvara u bojno polje u pravom smislu riječi. Voljela bih da zadržimo manire i profil akademski obrazovanih građana, intelektualaca i pedagoških radnika. Vodimo se činjenicama bez subjektivnih emocija. Fakultet je imao dopusnice za izvođenje navedenih programa na Učiteljskim fakultetima (važno je napomenuti da su zadnji, kao takvi, uvedeni 2003.). Programi su bili uvedeni zbog nedostatka kadra, a u međuvremenu se to promijenilo. U Republici Hrvatskoj je danas teško steći zvanje koje nije suficitarno. Kad bi bilo dovoljno radnih mjesta do ovakvih polemika ne bi ni dolazilo. Naime, nemojmo zaboraviti da za svaki od programa MZOS je dalo odobrenje zajedno s NVZVOTR-om. Ljudi su se školovali i stjecali kompetencije za rad i u predmetnoj nastavi, pa tako i prirodoslovlje za rad u nastavi prirode i biologije. Žalosno je da se sad ljudi, a neki već rade i preko deset godina, moraju opravdavati i dokazivati da smiju i mogu izvoditi nastavu toliko spornih predmeta. Hoćemo li svako malo, zbog očito vrlo subjektivnih interesa, ljudima osporavati stečena zvanja? Hoćemo li i ljudima, koji su se ranije školovali (u nekim drugim obrazovnim sustavima), završivši npr. dvogodišnje studije, osporavati kompetencije? Molim vas i pozivam na razum! Je li ovo tehnika "zavadi, pa vladaj"? Je li pošteno da sad taj isti MZOS putem javnih rasprava traži odobrenje za mogućnost rada pojedinih zvanja, nakon što su ih sami odobravali zajedno sa potvrdom stečenih kompetencija? Sramotno i jadno! Evo u duhu vrlo kvalitetnih komentara predlažem da izbacimo sve učitelje iz osnovnih škola koji god su završili pojačane programe, jer sve su to redom loši, nekompetentni kadar s nikakvim znanjem i sposobnostima. Krasno i razborito je komentirala kolegica Jelena Acman, u svakom zvanju ima odličnih, dobrih i manje dobrih. Zato molim vas, zadržite notu fine komunikacije i razboritog uma, ipak smo mi ti koji bismo to primjerom trebali pokazivati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
490 Kristina Vrabec Članak 5., 17. Priroda i biologija Cijenjene kolegice i kolege, žalosna sam kad vidim da se sve pretvara u bojno polje u pravom smislu riječi. Voljela bih da zadržimo manire i profil akademski obrazovanih građana, intelektualaca i pedagoških radnika. Vodimo se činjenicama bez subjektivnih emocija. Fakultet je imao dopusnice za izvođenje navedenih programa na Učiteljskim fakultetima (važno je napomenuti da su zadnji, kao takvi, uvedeni 2003.). Programi su bili uvedeni zbog nedostatka kadra (kao što je to kolega Vedran Pintarić lijepo napomenuo), a u međuvremenu se to promijenilo. U Republici Hrvatskoj je danas teško steći zvanje koje nije suficitarno. Kad bi bilo dovoljno radnih mjesta do ovakvih polemika ne bi ni dolazilo. Naime, nemojmo zaboraviti da za svaki od programa MZOS je dalo odobrenje zajedno s NVZVOTR-om. Ljudi su se školovali i stjecali kompetencije za rad i u predmetnoj nastavi, pa tako i prirodoslovlje za rad u nastavi prirode i biologije. Žalosno je da se sad ljudi, a neki već rade i preko deset godina, moraju opravdavati i dokazivati da smiju i mogu izvoditi nastavu toliko spornih predmeta. Hoćemo li svako malo, zbog očito vrlo subjektivnih interesa, ljudima osporavati stečena zvanja? Hoćemo li i ljudima, koji su se ranije školovali (u nekim drugim obrazovnim sustavima), završivši npr. dvogodišnje studije, osporavati kompetencije? Molim vas i pozivam na razum! Je li ovo tehnika "zavadi, pa vladaj"? Je li pošteno da sad taj isti MZOS putem javnih rasprava traži odobrenje za mogućnost rada pojedinih zvanja, nakon što su ih sami odobravali zajedno sa potvrdom stečenih kompetencija? Sramotno i jadno! Evo u duhu vrlo kvalitetnih komentara predlažem da izbacimo sve učitelje iz osnovnih škola koji god su završili pojačane programe, jer sve su to redom loši, nekompetentni kadar s nikakvim znanjem i sposobnostima. Krasno i razborito je komentirala kolegica Jelena Acman, u svakom zvanju ima odličnih, dobrih i manje dobrih. Zato molim vas, zadržite notu fine komunikacije i razboritog uma, ipak smo mi ti koji bismo to primjerom trebali pokazivati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
491 Kristina Vrabec PRAVILNIK, Članak 11. Obzirom na specifičnosti zatečenih stanja posebno se navodi da diplomirani učitelji s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje, a rade na neodređeno u nastavi prirode i biologije (stupanjem na snagu ovog Pravilnika) imaju pravo dopune satnice i u nastavnom predmetu BIOLOGIJA s obzirom da su zatečeni na radnom mjestu učitelja prirode i biologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
492 Kristina Vrabec PRAVILNIK, Članak 11. Pod NN 56/2001. podrazumijevaju se i diplomirani učitelji s pojačanim programom iz prirodoslovlja koji su se zapošljavali u nastavnim predmetima priroda i biologija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
493 Kristina Vrabec PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, navodite da će osobe koje se na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika zateknu u radnom odnosu na neodređeno radno vrijeme u osnovnoškolskoj ili srednjoškolskoj ustanovi, a nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Pravilnikom, nastaviti s obavljanjem poslova svog radnog mjesta ako su zaposlene sukladno odredbama Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) i Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (Narodne novine, broj 1/1996. i 80/1999.). 1. Skrećem pozornost na NN 56/2001. u kojem stoji da učitelji s pojačanim predmetom (ovdje se podrazumijeva i titula diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta) mogu raditi navedeni predmet, a gdje se učiteljima s prirodoslovljem javljaju veliki problemi. Molim da jasno navedete da se pod tim podrazumijeva i diplomirane učitelje s pojačanim programom iz prirodoslovlja (za koje su se uredno odobravali upisi; posljednji 2003., a kvalifikacije se uredno osporavale), a za koje se pojam predmet (prema studijskom programu, kolegijima slušanim za vrijeme studiranja) individualno tumači (bez uzimanja u obzir studijskog programa). Mnogi pojam prirodoslovlje tumače u širokom spektru značenja (priroda, biologija, fizika, kemija, matematika) i samim time ga ne priznaju, što je sasvim pogrešno. Iz odslušanih kolegija upisanih u indeks jasno je vidljivo da su studenti bili školovani za nastavu prirode i biologije (iz kojih su bili i ocjenjivani držanjem oglednih sati u nastavi biologije 7. i 8. razreda), a pogreška je bila samo od strane fakulteta, Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i tadašnjeg MZOS-a što su nam dodijelili pogrešni naziv u diplomi (danas se pozivate da taj predmet u NPP-u ne postoji, a nije postojao ni tada, a naziv stečenog zvanja ste odobrili). S obzirom na teški propust u nazivlju, koji je kontradiktoran semantici našeg zvanja u stvarnom obliku, smatram da zbog toga ne moramo biti zakinuti i oštećeni. Stoga vas molim da se ovdje eksplicitno navede da se pod NN 56/2001. podrazumijevaju i diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz prirodoslovlja kojima se odobravalo zapošljavanje u nastavi prirode i biologije (LEGALNO). 2. Potreba da se posebno naznači da su učitelji s pojačanim programom prirodoslovlja bili legalno zapošljavani u skladu NN 56/2001. je važna i iz sljedećeg razloga. Osobe koje će prema ovom članku slijedom zatečenog stanja (diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje, a koje rade na neodređeno u nastavi prirode i biologije) steći pravo zadržavanja radnog mjesta, u budućnosti bi mogle biti oštećene. Do toga će doći ukoliko se ukaže potreba da iste moraju tražiti dopunu satnice ili mijenjati radno mjesto (udaljenost, bolesno dijete). PREDLAŽEM da zbog izbjegavanja problema u budućnosti, jasno navedete da diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje, a koji rade na neodređeno u nastavi prirode i biologije (stupanjem na snagu ovog Pravilnika) u budućnosti imaju pravo dopune satnice i u nastavnom predmetu BIOLOGIJA. Smatram da je to jedino ispravno jer ako osoba već radi i zatečenim stanjem ima pravo i nastaviti raditi u predmetima priroda i biologija, ne vidim razloga da uslijed potrebe za nadopunom satnice/promjenom radnog mjesta ista nema pravo da svoje potrebe dopuni u predmetu biologija. Unutar ovog članka ovo je potrebno posebno navesti jer nas učitelja s navedenim zvanjem nema u čl.5 pod točkom 17., već samo pod točkom 16.. Mi koji već godinama radimo u nastavi prirode i biologije ovim zatečenim stanjem trebali bismo imati pravo i u budućnosti nastaviti raditi u predmetu biologija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
494 Kristina Vrabec Članak 5., 16. Priroda U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, U ČLANKU 5. U TOČKAMA 1., 2., 4., 13., 14. 16., 19., 20., 23. I 24. PREDLAŽEM DA SE NAZIVLJE U PRAVILNIKU USKLADI S IZDANIM DIPLOMAMA jer bi iz ovog nesklada između onog što piše u pravilniku i onog što piše u diplomama učitelja mogli nastati PONOVNO nesagledivi problemi za učitelje razredne nastave koji su diplomirali razrednu nastavu s pojačanim predmetom/ programom iz predmeta, a koji su se, u međuvremenu, itekako dokazali u praksi. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: tekst/titula u Pravilniku trebao bi glasiti: "Diplomirani učitelj razredne nastave S POJAČANIM PROGRAMOM iz nastavnog predmeta . . ." (prirodoslovlja, hrvatskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, likovne kulture, glazbene kulture ) zato što tako piše u diplomama tih učitelja, pa moraju ući u Pravilnik jer rade više godina u školama. VAŽNA NAPOMENA: Do uvođenja bolonjskog procesa i novog Zakona o visokoškolskom obrazovanju, učitelji razredne nastave studirali su dvopredmetno (razrednu nastavu i još jedan predmet) i dobivali odgovarajuće titule/zvanja diplomiranog učitelja s formulacijom o predmetu/ pojačanom programu iz navedenog predmeta. Zbog ovakvog nesklada u formulacijama u zakonu, pravilnicima i diplomi, neki su učitelji imali velikih problema. Zato predlažem usklađivanje nazivlje iz Zakona, Pravilnika i stečenih diploma, izdanih od strane ovlaštenih fakulteta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
495 Kristina Vujić Teskera Članak 6., 12) kemija: Treba dodati profesore (odnosno magistre) dvopredmetnih studija biologije i kemije te fizike i kemije. Ta dva smjera su educirana jednako za oba predmeta. Nadam se da to što nisu navedeni je samo slučajni propust. Kristina Vujić Teskera Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
496 Kristina Vujić Teskera Članak 5., 18. Kemija Obavezno treba dodati profesore fizike i kemije. Nadam se da je to što ih nema na popisu samo nečiji nenamjerni propust. Kristina Vujić Teskera Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
497 Kristina Vujić Teskera Članak 5., 16. Priroda U potpunosti se slažem sa svime što je napisala kolegica Begić. Nije sporno, niti problem (kao što je napisao kolega Tot) u diplomama jer to odgovara vrsti studija i zvanju koje su pojedinci stekli. Već su pri samim upisima na studije postavljeni određeni kriteriji koje su budući studenti trebali zadovoljiti. Zahtjevi koji su postavljeni u kolegijima na studijskim programima PMF dovode do ostvarivanja planiranih ishoda (mogu se pročitati i na stranicama fakulteta) i razvoja određenih kompetencija u stručnom području, a i sama metodika (koju se neki u komentarima spominjali) je specifična i na vrlo visokoj razini. Učitelji razredne nastave su se svojim školovanjem osposobili za rad u razrednoj nastavi pri čemu im je pojačani predmet omogućio kvalitetniju nastavu. I tu se ne radi o simpatičnosti, obećanjima, dojmovima, susretljivosti ravnatelja i pedagoga, već samo o stručnosti kadra za određeno radno mjesto. Želimo li kvalitetnije školovanje, te činjenice treba uvažavati. Kristina Vujić Teskera Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
498 Krunoslav Lajtman PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, u ovome članku neophodno je i jasno definirati da osobe koje nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom, a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice ukoliko postanu tehnološki višak i da se vode kao stručne osobe kod prijave na natječaj za zaposlenje. S poštovanjem, Krunoslav Lajtman, diplomirani crkveni glazbenik - profesor crkvene glazbe Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
499 Krunoslav Lajtman Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, na poslovima učitelja glazbene kulture u osnovnim školama, na neodređeno i već godinama, rade profesori crkvene glazbe, a sukladno odredbama Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.). Navedeno zvanje nije navedeno u ovom Nacrtu Pravilnika. Bez obzira na to radi li se o slučajnom ili namjernom propustu, argumentirano tražimo da se ispravi isti uvrštavanjem našeg zvanja u Pravilnik. S poštovanjem, Krunoslav Lajtman, diplomirani crkveni glazbenik - profesor crkvene glazbe Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
500 Ksenija Gačal Članak 5., 13. Matematika Ne slažem se da se briše iz čl.5 Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematike jer su ti učitelji stekli potrebne kompetencije za uspješno i kvalitetno izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi.Postojao je studij, ljudi su se upisali, platili, polagali ispite, završili, stekli zakonsko pravo da predaju matematiku u osnovnoj školi, ne u srednjoj! Uopće ne vidim zašto je netko time ugrožen? Zgrožena sam nenajavljenom raspravom na Državnom skupu u Zadru, koja nije bila na dnevnom redu.Je li to zakonski, profesionalno, kolegijalno i moralno? Na kraju skupa je učiteljima koji su se izjasnili da ne podržavaju Očitovanje s navedenog skupa rečeno da se to ne odnosi na nas koji već radimo,već na one koji trenutno završavaju Učiteljske fakultete, no iz njihovog se Priloga ovoj javnoj raspravi to nigdje ne vidi.(http://mat-komunikacija-zd2016.weebly.com/) A gdje su nestali potpisi kolega koji su nakon skupa potpisali da se ne slažu sa zaključkom skupa? Uopće mi nema smisla ovdje nabrajati čime sam sve dokazala u svojih 18 godina rada da mi je stalo dobro raditi i živjeti ono što radim.Niz Županijskih prvaka,tri Državna natjecanja,predavanja na županijskim aktivima na temu Primjeri iz prakse:Matematika u nastavi GOO-a, Županijsko povjerenstvo, niz organizacija natjecanja i voditeljstava stručnih aktiva u svojoj školi, raznih edukacija..i postadoh mentor. I što sad- doškolovanje? Kome će to doškolovanje omogućiti da bolje radi ono što radi u razredu, a puno toga i izvan njega, već više od 15 godina? Ili možda PMF vidi zgodnu priliku da organizira doškolovanja, iako smo svoje studije već jednom sami platili,a pretpostavljam da bismo morali opet? Ili će nam MZOS platiti ispite, putne troškove, kad nam je već omogućilo da "dobijemo" ove nevaljale diplome?Mislim da u našem sustavu treba mijenjati način zapošljavanja, prvo na određeno, tek onda na neodređeno. Sumnjam da će neki ravnatelj trajno zaposliti učitelja ili profesora s čijim radom nije zadovoljan. Niti ideja o licencama nije loša.Licenciranje bi trebalo biti poticajno svakom pojedincu, bez obzira na to što mu u diplomi piše. Da zaključim : NE SLAŽEM se s očitovanjem i mislim da to nije način da, kako se navodi : "...zaštitimo našu profesiju i zaslužimo društveni status koji nam pripada i adekvatno priznanje naše visoke stručnosti i kompetencija." Je li zakonski, profesionalno i moralno u redu, na jednom Državnom skupu NENAJAVLJENO, bez da je na dnevnom redu, uopće pokrenuti raspravu od strane viših savjetnika jedne skupine prosvjetnih radnika, a protiv dijela onih koji pripadaju, ili bi trebali pripadati toj istoj skupini??? S poštovanjem, lijepo Vas pozdravljam! Učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika, Ksenija Gačal, Čakovec Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
501 Lahorka Miler Članak 5., 23. Glazbena kultura Smatram da je došlo do propusta te predlažem da se Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja, stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu dopuni slijedećim izmjenama: 23. Glazbena kultura Sukladno čl. 105. Stavak 6. točke a) Zakona: - diplomirani crkveni glazbenik čl. 6 Srednje škole - za nastavnika glazbene umjetnosti - diplomirani crkveni glazbenik čl. 9 Glazbene i plesne škole - za nastavnika predmeta 8) Solfeggio - diplomirani crkveni glazbenik 9) Glasovir - diplomirani crkveni glazbenik 10) Korepeticija - diplomirani crkveni glazbenik 12) Glazbena umjetnost - diplomirani crkveni glazbenik Osnovne glazbene škole 1) Solfeggio - diplomirani crkveni glazbenik 2) Teorija glazbe - diplomirani crkveni glazbenik 3) Glasovir - diplomirani crkveni glazbenik 21) Skupno muziciranje - diplomirani crkveni glazbenik 22) Korepeticija - diplomirani crkveni glazbenik Srednje plesne škole 9) Glasovir – diplomirani crkveni glazbenik 10) Korepeticija – diplomirani crkveni glazbenik 13) Glazbena umjetnost - diplomirani crkveni glazbenik Srednje glazbene škole: 1) Glazbena umjetnost - diplomirani crkveni glazbenik 5) Povijest glazbe - diplomirani crkveni glazbenik 8) Dirigiranje - diplomirani crkveni glazbenik S poštovanjem, Lahorka Miler Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
502 Lana Brkić Članak 6., 12) kemija: Nedopustiv je propust (nadam se da je propust) da su sa popisa za predavače kemije izostavljeni magistri edukacije biologije i kemije (po starom sustavu profesori biologije i kemije), kao i magistri edukacije fizike i kemije (po starom sustavu profesori fizike i kemije). Znači li to da, npr. PMF u Zagrebu ne stvara dovoljno dobre predavača za gimnazije, strukovne i umjetničke škole? Sa štovanjem Lana Brkić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
503 Laura Petti Članak 6., 12) kemija: Poštovani na popisu zvanja ljudi koji mogu izvoditi nastavu kemije su izostavljeni profesor biologije i kemije (magistar biologije i kemije) te profesor fizike i kemije (magistar fizike i kemije). Mislim da nije u redu da se izostavi ljude koji su se pet godina školovali i uložili sav trud kako bi mogli obavljati rad učitelja i nastavnika kemije. Smatram da su profesori biologije i kemije, fizike i kemije te profesori čiste kemije najkompetentiji za obavljanje tih poslova s obzirom na količinu metodičkog znanja uz veliki opus znanja same kemije. Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
504 Librarian PRAVILNIK Poštovani, moram ukazati na propust pri definiranju stručne spreme osnovnoškolskog stručnog suradnika knjižničara. Naime, smatram nedopustivim da uz brojne studije bibliotekarstva u Hrvatskoj i veliki broj diplomiranih knjižničara niste predvidjeli promjenu Pravilnika kako bi upravo ti stručnjaci bili zapošljavani, a ne nestručno osoblje (razni profesori jezika, učiteljice i slično) koje nema nikakvo bibliotekarsko obrazovanje niti radno iskustvo. I dalje stoji da je moguće zaposliti nestručnu osobu uz uvjet prekvalificiranja u roku 3 godine. Ova "rupa" u zakonu omogućava političke malverzacije kojima sam osobno svjedočila pri čemu se zapošljavaju kćerke pročelnica i sdp ovih zastupnika, hdz-ovke, profesorice jezika koje nisu ni dana provele u knjižnici niti imaju ni upisan, a kamoli završen studij bibliotekarstva, a na natječajima se odbijaju kandidati sa višegodišnjim iskustvom u knjižnici i nekoliko diploma, među kojima je i za diplomiranog bibliotekara. Kvalificirani kandidati nemaju zakonsku osnovu buniti se na ovu nepravdu inspekciji ukoliko zakon dopušta zapošljavanje nekvalificiranog osoblja i ne postavlja čak ni klauzulu o prednosti jednih kandidata pred drugima. Smatram da izbrisati tu jednu stavku u zakonu nije veliki posao da bi mogao biti slučajan propust te Vas pozivam na Vašu savjest, stručnost i humanost da ćete biti dio promjene koja će donijeti novu nadu poštenja u svijet. Nećete promijeniti sudbinu samo nekolicine stručnjaka koji će napokon dobiti šansu za posao, već i generacijama njihovih učenika - jer ako odaberete kvalitetnu osobu koja će voditi učenike kroz svijet, dobit ćete bolje učenike i bolje ljude. Dopustiti zapošljavanje uhljeba koji će samo prosjediti svoje vrijeme jednako je traćenju mogućnosti novih generacija djece i to je razlog zašto nam je država u stanju u kakvom jeste. Hvala na čitanju dugog posta i vjerujem u Vas i da ima nade u promjenu na bolje, a sva moć i odgovornost je u Vašim rukama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
505 Linda Pastuović Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, diplomirani inženjeri tehničkih struka se ne smiju izostaviti iz pravilnika te je potrebno to hitno mijenjati u ovom nacrtu, a također je nužno nadodati da učitelji koji imaju zaposlenje na neodređeno i dalje mogu konkurirati za isti posao u svrhu nadopune satnice, bez obzira na promjenu pravilnika vezanu za njihovu struku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
506 Linda Tomašević Bajto Članak 6., 1) biologija Poštovanje, smatram da bi u pravilnik trebali uvrstiti dipl.ing. / magistre biologije i ekologije mora, znanstvenog smjera s položenim PPDMO (pedagoškim kompetencijama) kao stručne osobe za predavanje predmeta Biologija i Priroda u osnovnim školama i predmeta Biologija u srednjim školama. Odslušane imamo jednake predmete na PMF-u Split kao naše kolege profesorskog smjera. Neki od nas imaju položeni stručni ispit i zaposleni su na određeno ili neodređeno u OŠ ili SŠ, neki tek čekaju izlazak na stručni ispit, a neki su u procesu stručnog osposobljavanja. Nadam se da ćete uvažiti ovaj prijedlog. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
507 Linda Tomašević Bajto Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovanje, smatram da bi u pravilnik trebali uvrstiti dipl.ing. / magistre biologije i ekologije mora, znanstvenog smjera s položenim PPDMO (pedagoškim kompetencijama) kao stručne osobe za predavanje predmeta Biologija i Priroda u osnovnim školama i predmeta Biologija u srednjim školama. Odslušane imamo jednake predmete na PMF-u Split kao naše kolege profesorskog smjera. Neki od nas imaju položeni stručni ispit i zaposleni su na određeno ili neodređeno u OŠ ili SŠ, neki tek čekaju izlazak na stručni ispit, a neki su u procesu stručnog osposobljavanja. Nadam se da ćete uvažiti ovaj prijedlog. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
508 Loredana Matanović Članak 6., 5555) filozofija: Ne shvaćam kakve točno veze sociolozi, kroatolozi te politolozi imaju sa filozofijom. Iako možda imaju mogućnost slušati pojedine filozofske kolegije, to ih ne čini dovoljno kompetentnima da bi predavali filozofiju. Iste koji su odslušali nekoliko takvih kolegija (a lako mogu proći kroz studij da ne odslušaju niti jedan s obzirom da za njih nisu obvezni) naprosto je uvredljivo izjednačavati sa onima koji su završili kompletan studij filozofije. Nadalje, postavlja se pitanje, ako sociolozi, kroatolozi i ostali mogu predavati filozofiju, zašto onda ne vrijedi obrnuto? Filozofija je jedna od najstarijih znanosti, te bi se prema njoj kao takvoj trebalo odnositi sa poštovanjem. Ovo je sve osim toga. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
509 Lorena Drakula Članak 6., 5555) filozofija: Srednjoškolska filozofija je gradivo koje zahtjeva puno veće poznavanje tema od onog kakav mogu imati "nefilozofi". Kada bi se ipak proveo ovaj pravilnik, logično bi bilo tražiti da i oni tijekom svog studija odslušaju šestosemestralne kolegije "Povijesti filozofije", jer trenutnim kurikulumom ne mogu steći dovoljno znanja kako bi objasnili ni najopćenitije filozofske koncepte, a kamoli da bi odgovarali na postavljena pitanja. Posebno naglašavam da kolegij "Povijest hrvatske filozofije" ne zadire niti jedan posto u cjelokupno gradivo propisano za predmet filozofije u srednjim školama, pošto hrvatska filozofija nije imala pretjeranog utjecaja na svjetsku filozofiju, ni kroz povijest, a ni danas. Također, za tu struku ionako postoji premalo radnih mjesta, te se ovim pravilnikom samo dodatno oštećuje filozofsko zvanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
510 Lući Vrtodušić Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, Čitajući vaš Nacrt prijedloga za rad u osnovnoj školi stječe se dojam nelogičnosti oko kadra koji je stručan za rad u istoj.Bivši i sadašnji studenti Instituta za crvenu glazbu su itekako stručne osobe kojim se omogućilo polaganje stručnog ispita.Ovim nacrtom se naše zvanje i znanje degradira ,te lijepo molim da se uzme u obzir budućnost generacija svih kolega i da se ispravi očito nenamjerna pogreška. Pozdrav,Lući Vrtodušić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
511 Luka Novaković Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, pregledom nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, uočio sam, nadam se slučajnu, pogrešku. Studirao sam na Odjelu za fiziku, Sveučilišta J.J.Strosmayer u Osijeku smjer FIZIKA I TEHNČKA KULTURA S INFORMATIKO. U navedenom pravilniku ovaj smjera se ne navodi kod odgovarajuće vrste obrazovanja učitelja niti za fiziku, niti informatiku, niti tehničku kulturu. Učitelja s ovakvim smiierom ima stotinjak i većina nas radi već desetak godina pretežno na području Slavonije. Apeliram na ovaj propust u nadi da će ubrzo biti otklonjen. Srdačan pozdra. Luka Novaković, prof.mentor Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
512 Luka Novaković Članak 5., 14. Informatika Poštovani, pregledom nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, uočio sam, nadam se slučajnu, pogrešku. Studirao sam na Odjelu za fiziku, Sveučilišta J.J.Strosmayer u Osijeku smjer FIZIKA I TEHNČKA KULTURA S INFORMATIKO. U navedenom pravilniku ovaj smjera se ne navodi kod odgovarajuće vrste obrazovanja učitelja niti za fiziku, niti informatiku, niti tehničku kulturu. Učitelja s ovakvim smiierom ima stotinjak i većina nas radi već desetak godina pretežno na području Slavonije. Apeliram na ovaj propust u nadi da će ubrzo biti otklonjen. Srdačan pozdra. Luka Novaković, prof.mentor Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
513 Luka Novaković Članak 5., 15. Fizika Poštovani, pregledom nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, uočio sam, nadam se slučajnu, pogrešku. Studirao sam na Odjelu za fiziku, Sveučilišta J.J.Strosmayer u Osijeku smjer FIZIKA I TEHNČKA KULTURA S INFORMATIKO. U navedenom pravilniku ovaj smjera se ne navodi kod odgovarajuće vrste obrazovanja učitelja niti za fiziku, niti informatiku, niti tehničku kulturu. Učitelja s ovakvim smiierom ima stotinjak i većina nas radi već desetak godina pretežno na području Slavonije. Apeliram na ovaj propust u nadi da će ubrzo biti otklonjen. Srdačan pozdra. Luka Novaković, prof.mentor Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
514 Luka Perušić Članak 6., 5555) filozofija: Cijenjeni, pri usporedbi s drugim prijedlozima u drugim područjima, doduše u kojima također ima začudnih kombinacija, ali u njih ne bih ulazio za sad, ne mogu se načuditi ovoj listi ovdje predstavljenoj. Profesor hrvatske kulture, diplomirani religiolog ili diplomirani kroatolog da bi mogli predavati filozofiju, to je po nestručnosti ekvivalentno angažiranju radiologa da na redovnoj bazi poduzima neurokirurške zahvate. Nešto je manje dubiozno, ali nikako opravdano, upisivanje politologa, sociologa i teologa, ali još uvijek indicira temeljno nepoznavanje, ako već ne prirode znanstvenog područja, onda "Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima" koje je donijelo Nacionalno vijeće za znanost. Filozofija je posebno polje humanističkih znanosti, za što postoji jasno visoko obrazovanje koje završava diplomom iz dotičnog područja, pri čemu je temeljem radova moguća specijalizacija iz posebne GRANE FILOZOFIJE - etike. Ako u nazivu zanimanja ne stoji "filozof", onda osoba nema što raditi na nastavi filozofije i etike i ne postoje nikakvi kvantitativni kriteriji, poput satnica ili manjka osoba, temeljem kojih bi se - na ovaj način, umjesto poticanja studija - to pokušavalo kompenzirati. Ako to uopće jest ideja ovog prijedloga, a ne a) osobno podcjenjivanje filozofije ili b) pokušaj ideologizacije bitnog znanstveno-kulturnog fenomena ljudskog društva. Stvar je tim nevjerojatnija, što npr. magistar sociologije može predavati filozofiju, ali magistar filozofije ne može predavati sociologiju? Tko je ovo pisao? Onako kako piše u poglavlju (22) - sociologija, to je upravo onako kako mora pisati u poglavlju (3) - etika, (4) etika i kultura i (5) filozofija, spram filozofa. Sve drugo nema veze s pravilnim prenošenjem znanja filozofije, njegovanjem integriteta filozofije i osiguranjem funkcionalne generacijske protočnosti, već s nekim posve drugim stvarima koje upravo s ovim veze nemaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
515 Luka Perušić Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Cijenjeni, pri usporedbi s drugim prijedlozima u drugim područjima, doduše u kojima također ima začudnih kombinacija, ali u njih ne bih ulazio za sad, ne mogu se načuditi ovoj listi ovdje predstavljenoj. Profesor hrvatske kulture, diplomirani religiolog ili diplomirani kroatolog da bi mogli predavati filozofiju, to je po nestručnosti ekvivalentno angažiranju radiologa da na redovnoj bazi poduzima neurokirurške zahvate. Nešto je manje dubiozno, ali nikako opravdano, upisivanje politologa, sociologa i teologa, ali još uvijek indicira temeljno nepoznavanje, ako već ne prirode znanstvenog područja, onda "Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima" koje je donijelo Nacionalno vijeće za znanost. Filozofija je posebno polje humanističkih znanosti, za što postoji jasno visoko obrazovanje koje završava diplomom iz dotičnog područja, pri čemu je temeljem radova moguća specijalizacija iz posebne GRANE FILOZOFIJE - etike. Ako u nazivu zanimanja ne stoji "filozof", onda osoba nema što raditi na nastavi filozofije i etike i ne postoje nikakvi kvantitativni kriteriji, poput satnica ili manjka osoba, temeljem kojih bi se - na ovaj način, umjesto poticanja studija - to pokušavalo kompenzirati. Ako to uopće jest ideja ovog prijedloga, a ne a) osobno podcjenjivanje filozofije ili b) pokušaj ideologizacije bitnog znanstveno-kulturnog fenomena ljudskog društva. Stvar je tim nevjerojatnija, što npr. magistar sociologije može predavati filozofiju, ali magistar filozofije ne može predavati sociologiju? Tko je ovo pisao? Onako kako piše u poglavlju (22) - sociologija, to je upravo onako kako mora pisati u poglavlju (3) - etika, (4) etika i kultura i (5) filozofija, spram filozofa. Sve drugo nema veze s pravilnim prenošenjem znanja filozofije, njegovanjem integriteta filozofije i osiguranjem funkcionalne generacijske protočnosti, već s nekim posve drugim stvarima koje upravo s ovim veze nemaju. Također, ako se već želi uvoditi predmet etike i kulture, onda bi pravo na govorenje o kulturi eventualno imali kulturni antropolozi u kombinaciji s filozofijom ili povijesti, a opet ne kroatolozi, povjesničari hrvatske kulture ili diplomirani teolozi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
516 Luka Perušić Članak 6., 3) etika: Cijenjeni, pri usporedbi s drugim prijedlozima u drugim područjima, doduše u kojima također ima začudnih kombinacija, ali u njih ne bih ulazio za sad, ne mogu se načuditi ovoj listi ovdje predstavljenoj. Profesor hrvatske kulture, diplomirani religiolog ili diplomirani kroatolog da bi mogli predavati filozofiju, to je po nestručnosti ekvivalentno angažiranju radiologa da na redovnoj bazi poduzima neurokirurške zahvate. Nešto je manje dubiozno, ali nikako opravdano, upisivanje politologa, sociologa i teologa, ali još uvijek indicira temeljno nepoznavanje, ako već ne prirode znanstvenog područja, onda "Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima" koje je donijelo Nacionalno vijeće za znanost. Filozofija je posebno polje humanističkih znanosti, za što postoji jasno visoko obrazovanje koje završava diplomom iz dotičnog područja, pri čemu je temeljem radova moguća specijalizacija iz posebne GRANE FILOZOFIJE - etike. Ako u nazivu zanimanja ne stoji "filozof", onda osoba nema što raditi na nastavi filozofije i etike i ne postoje nikakvi kvantitativni kriteriji, poput satnica ili manjka osoba, temeljem kojih bi se - na ovaj način, umjesto poticanja studija - to pokušavalo kompenzirati. Ako to uopće jest ideja ovog prijedloga, a ne a) osobno podcjenjivanje filozofije ili b) pokušaj ideologizacije bitnog znanstveno-kulturnog fenomena ljudskog društva. Stvar je tim nevjerojatnija, što npr. magistar sociologije može predavati filozofiju, ali magistar filozofije ne može predavati sociologiju? Tko je ovo pisao? Onako kako piše u poglavlju (22) - sociologija, to je upravo onako kako mora pisati u poglavlju (3) - etika, (4) etika i kultura i (5) filozofija, spram filozofa. Sve drugo nema veze s pravilnim prenošenjem znanja filozofije, njegovanjem integriteta filozofije i osiguranjem funkcionalne generacijske protočnosti, već s nekim posve drugim stvarima koje upravo s ovim veze nemaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
517 Ljerka Toplek Članak 5., 19. Povijest Poštovani, na nekadašnjoj Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu, današnjem Učiteljskom fakultetu Zagreb - Odsjek u Čakovcu, školovane su generacije učitelja koje su završetkom studija stekle zvanje Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta povijest. Sukladno odredbama Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) učitelji s navedenim zvanjem već godinama rade na poslovima učitelja povijesti u osnovnoj školi. S obzirom na to da je navedeno zvanje, slučajno ili namjerno, izostavljeno, potrebno je ispraviti propust navođenjem istoga u Nacrt Pravilnika i to u članak 5., 19. Povijest pod a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona. S poštovanjem, Ljerka Toplek Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
518 Ljerka Toplek PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, u ovome članku neophodno je i jasno definirati da osobe koje nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom, a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice ukoliko postanu tehnološki višak i da se vode kao stručne osobe kod prijave na natječaj za zaposlenje. S poštovanjem Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
519 Ljerka Toplek Članak 6., 19) povijest: Poštovani, na nekadašnjoj Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu, današnjem Učiteljskom fakultetu Zagreb - Odsjek u Čakovcu, školovane su dvije generacije učitelja koje su završetkom studija stekle zvanje Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta povijest. Sukladno odredbama Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) učitelji s navedenim zvanjem već godinama rade na poslovima učitelja povijesti u osnovnoj školi. S obzirom na to da je navedeno zvanje, slučajno ili namjerno, izostavljeno, potrebno je ispraviti propust navođenjem istoga u Nacrt Pravilnika i to u članak 5., 19. Povijest pod a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona. S poštovanjem, Ljerka Toplek - ispričavam se prebacila sam tekst u članak 5. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
520 Ljiljana Pilizzari-Marić PRAVILNIK, Strukovne škole Ne bi li trebalo uvrstiti i stručne specijaliste (koji također svojim obrazovanjem stječu 180+120= 300 ECTS bodova)? Konkretno, u području ekonomije gdje su predviđeni magistri ekmije ili diplomirani ekonomisti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
521 Ljiljana Pilizzari-Marić Članak 5., 21. Tehnička kultura Diplomirani inženjeri drvne industrije (sa pedagoško psihološkom izobrazbom), NE SPADAJU u profesore tehničke struke, jer se u RH taj program izvodi pri Šumarskom fakultetu pa je svrstan u BIOTEHNIČKO područje. Iz tog se razloga isti trebaju posebno uvrstiti u kadrovske uvjete ovdje. Zbog ovakvog svrstavanja ove struke, nastavnici ovog zvanja su dobili otkaze u osnovnim školama, unatoč očitovanju Šumarskog fakulteta da je drvna industrija tehničkog smjera, a šumarstvo biološkog. Ukoliko se ponovo izrijekom ne navedu, paradoksalno, ponovo će se smatrati nestručnima za ovo područje, a nedvojbeno je da stručno pokrivaju kompletno područje obrazovanje 2. i 3. ciklusa opisanog u nacionalnom kurikulumu. O tome postoji - svjedoči očitovanje Šumarskog fakulteta, popis predmeta studija drvne industrije, a na žalost i otkazi kolega zbog "nestručnosti". Ako itko stručno može pokriti ovo područje, onda su to nastavnici dipomirani inženjeri drvne industrije. Molim da se kadrovski uvjeti nadopune istima iz navedenih razloga. Nadalje, ne trebaju biti izostavljeni niti diplomirani inženjeri strojarstva, tj diplomirani inženjeri tehničkih struka. Samo informatičari i elektrotehničari - nema nikakvog opravdanja za takvu odluku, a dugoročno ova bi namjera mogla prouzročiti manjak stručnog kadra u tom području jer su ionako traženi na tržištu rada i sveukupnom obrazovanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
522 Ljiljana Zelenić PRAVILNIK, Članak 4. Poštovani, uočili smo da u članku 4. ovog Nacrta nedostaje zvanje nastavnik razredne nastave. Diploma nastavnik razredne nastave stjecala se do akademske godine 1990./91., a velik broj zaposlenih učitelja s navedenom diplomom radi na poslovima učitelja razredne nastave. Uvjereni smo da se radi o propustu koji će biti ispravljen uvrštavanjem navedenog zvanja u Pravilnik.Vjerojatno je riječ samo o terminologiji, no trebao bi biti upisan i taj naziv. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
523 Magdalena Halajko Članak 5., 2. Engleski jezik Onda ni profesori engleskoga jezika ne bi trebali predavati u razrednoj nastavi. Ako mogu predavati hrvatski jezik i matematiku do četvrtoga razreda, a nisam završila ni studij hrvatskoga, ni matemtike, zašto ne bih mogla i engleski? Ako mi je od strane fakulteta koji me osposobljavao za izvođenje razredne nastave i engleskoga jezika 5 godina izdan dodatak diplomi u kojem piše da sam na C1 razini komunikacijskih kompetencija, da sam osposobljena za samostalno planiranje, primjenu i vrjednovanje programa nastave engleskoga jezika, zašto bi mi netko to osporavao? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
524 Maja Breulj PRAVILNIK Poštovani, Međužupanijsko stručno vijeće (Obrazovni sektor Poljoprivreda, prehrana i veterina) broji 58 nastavnika iz 25 škola iz 4 županije (virovitičko-podravske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske) uključujući se u Javnu raspravu donijelo je slijedeće zaključke vezane za predloženi Pravilnik: 1. Nacrt Pravilnika je prilično nejasan, zbunjujuć i manjkav radi slijedećeg: U Hrvatskoj srednje škole imale su mogućnost izbora modela obrazovanja: jedinstvenog modela obrazovanja (JMO) ili tzv. klasičnog modela (A ili B četverogodišnje ili trogodišnje trajanje). Predmeti se razlikuju kod navedenih modela obrazovanja kod zanimanja PEKAR, MESAR, KUHAR, KONOBAR, SLASTIČAR, te je nejasno zašto se u predloženom Pravilniku traži očitovanje samo za predmete iz B modela za gore navedena zanimanja? Što će biti s predmetima koji nisu navedeni u predloženom Pravilniku kod istih zanimanja (pekar, kuhar, mesar ...) iz tzv. JMO modela obrazovanja prema kojem pojedine srednje škole u Hrvatskoj rade? Popis odgovarajuće vrste obrazovanja za nastavnike u srednjoškolskoj ustanovi naveden je u Pravilniku o stručnoj spremi (NN br. 1/1996 i NN br.80/1999), a u predloženom Pravilniku u članku 12. napisano je: Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (NN br 1/1996. i NN br.80/1999.) Sukladno gore navedenom ostaju brojna otvorena pitanja vezana za pojedine predmete i stručnu spremu nastavnika u srednjem školstvu. 2. U pojedinim sektorima nisu navedena sva zanimanja npr. tehničar nutricionist, agroturistički tehničar za koja bi trebala biti navedena stručna sprema vezana za predmete. 3. Planovi i programi kod pojedinih zanimanja izmijenjeni su prije par godina (kod prehrambenog tehničara), a u nacrtu Pravilnika su napisani predmeti koji su po starom planu i programu. 4. Prijedlozi za dopunu odgovarajuće stručne spreme u osnovnoj školi za izvođenje nastave-predmet Kemija-dopuniti dipl.inž.prehrambene tehnologije i dipl.inž.biotehnologije 5. Dopuniti Popis odgovarajuće vrste obrazovanja za nastavnike u srednjoškolskoj ustanovi kod izvođenja nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama: predmet Kemija kod gimnazijskog programa i u strukovnim školama dodati dipl.inž. prehrambene tehnologije 6. Kod obrazovnog sektora Poljoprivreda, prehrana i veterina kod zanimanja: poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje, poljoprivredni tehničar opći, voćar-vinogradar-vinar, poljoprivredni gospodarstvenik kod nastavnog predmeta Vinarstvo dodati dipl.inž. prehrambene tehnologije i dipl.inž. biokemijske tehnologije. 7. Kod obrazovnog sektora Poljoprivreda, prehrana i veterina kod zanimanja Prehrambeni tehničar kod svih stručnih predmeta dodati dipl.inž biokemijske tehnologije 8. Kod zanimanja mlinar, pekar, mesar, konditor, rukovatelj prehrambenim strojevima, mljekar kod predmeta Tehnologija zanimanja i Praktična nastava dodati dipl. inž. biokemijske tehnologije 9. Kod obrazovnog sektora Ekonomija, trgovina i poslovna administracija kod zanimanja ekonomist kod predmeta Tehnologija s ekologijom treba dodati dipl. inž. prehrambene tehnologije i dipl.inž. biokemijske tehnologije. Nejasno je zašto nisu navedena i druga zanimanja (komercijalist, prodavač, poslovni tajnik). 10. Kod obrazovnog sektora Turizam i ugostiteljstvo kod zanimanja: hotelijersko-turistički tehničar, turističko-hotelijerski komercijalist kod predmeta: Kuharstvo sa slastičarstvom i Praktična nastava treba dodati dipl.inž.prehrambene tehnologije i dipl.inž biokemijske tehnologije s položenim majstorskim ispitom: majstor kuhar i majstor slastičar, isto tako i kod zanimanja konobar i kuhar kod predmeta Kuharstvo dodati dipl.inž. prehrambene tehnologije i dipl.inž. biokemijske tehnologije s položenim majstorskim ispitom-majstor kuhar, te kod zanimanja kuhar kod predmeta Praktična nastava dodati dipl.inž. prehrambene tehnologije i dipl.inž. biokemijske tehnologije s položenim majstorskim ispitom-majstor kuhar, a kod zanimanja slastičar kod predmeta Praktična nastava (slastičarstvo) dodati dipl.inž.prehrambene tehnologije i dipl.inž.biokemijske tehnologije s položenim majstorskim ispitom-majstor slastičar. 11. Prema važećim Planovima i programima prema kojima rade mnoge škole u sektoru Poljoprivrede, prehrane i veterine, sektoru Ekonomije i trgovine i u sektoru Turizma i ugostiteljstva koji nisu predstavljeni u ovom nacrtu Pravilnika kod predmeta vezanih za sadržaje prehrane, kemije hrane, kvalitete hrane, prerade prehrambenih sirovina, pripremu hrane, sastava prehrambene robe smatramo da bi kod predmeta s prethodno navedenim sadržajima trebalo uvrstiti i akademske nazive temeljem ranije stečenog stručnog naziva Fakulteta (dipl.inž .preh. tehnologije, dipl.inž. biokemijske tehnologije i dr.) i sadašnje nove akademske nazive koji se stječu na PTF Osijek i PBF Zagreb, te u suradnji s navedenim fakultetima utvrditi na osnovu stečenih znanja i kompetencija na fakultetima koje predmete i sadržaje mogu predavati oni koji su te fakultete završili uvažavajući sva druga stručna zvanja navedena kod pojedinih predmeta, a ne da jedni druge istiskujemo. 12. Krenula je kurikularna reforma obrazovanja koja će donijeti brojne promjene vezane za spajanje možda pojedinih sektora, promjene postojećih planova i programa budući su mnogi zastarjeli, promjene naziva predmeta i njihovih sadržaja zato nam nije jasno zašto se sada išlo u prijedlog ovog nacrta Pravilnika čijim bi stupanjem na snagu prestali biti važeći Pravilnici o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu /NN br 1./1996. i NN br. 80/1999.) u kojima je puno toga već odrađeno vezano za stručnu spremu i predmete iz novih planova i programa koji su sada u primjeni, a u predloženom nacrtu Pravilnika navedeni su stari planovi i programi koji se kod pojedinih zanimanja uopće ne primjenjuju. 13. Mišljenja smo da bi trebalo više dobre volje, bolje suradnje i koordinacije nadležnog tijela koje je predložilo ovaj nacrt Pravilnika s ASOO, HOK, Ministarstvom poduzetnišva, nadležnim fakultetima iz svih navedenih sektora kako bi se izradio novi kvalitetni Pravilnik o stručnoj spremi jer se ništa dobro ne može napraviti nabrzinu i opet će se za par godina ići u izmjene i dopune, a mi u školama zbog toga ispaštamo. Lijep pozdrav, Voditeljica Međužupanijskog stručnog vijeća Maja Breulj, dipl.i