Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ŽELJKO MILNOVIĆ PRAVILNIK EKONOMIST-NISU UZETI NOVI EKONOMSKI PREDMETI. TKO JE PRAVIO POPIS EKONOMSKIH PREDMETA NEZNAM, ALI ZNAM DA JE NAPISAO STARE KOJI SE NE PREDAJU VIŠE. POSTOJI NOVI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA EKONOMISTE I EKSPERIMENTALNI. EKONOMSKI PREDMETI SU: -OSNOVE EKONOMIJE STATISTIKA POSLOVNE KOMUNIKACIJE KOMUNIKACIJSKO PREZENTACIJSKE VJEŠTINE -RAČUNOVODSTVO -MARKETING -BANKARSTVO I OSIGURANJE -TRŽIŠTE KAPITALA PODUZETNIŠTVO -VJEŽBENIČKA TVRTKA DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE -PRAVNO OKRUŽENJE POSLOVANJA -INFORMATIKA -IZBORNI PREDMETI Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 ŽELJKO KRALJIĆ PRAVILNIK Pozdrav. Zadarska i međimurska perspektiva: http://emedjimurje.rtl.hr/obrazovanje/uh-ta-matematika-kad-je-i-ucitelj-savjetnik-nekompetentan Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 ŽELJKO KRALJIĆ PRAVILNIK Pozdrav. Drago mi je što se u članku 13. Matematika nalaze diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika. Prema ovim učiteljima ne gleda se blagonaklono, što potvrđuje i nedavni zadarski državni skup gdje se čak oštro i nedvosmisleno traži da se ovi učitelji potpuno izbrišu iz Pravilnika (http://mat-komunikacija-zd2016.weebly.com/). U zadarskom zaključku piše: 'Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje.' Od 2011. godine sam bio učitelj mentor, od veljače ove godine sam učitelj savjetnik, u srpnju 2011. izabran sam u naslovno nastavno zvanje predavača na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, bio sam mentor državnom prvaku Tonku Sabolčecu u 7. i 8. razredu, niz godina sam član Županijskog povjerenstva i svake godine sudionik s djecom na županijskom natjecanju, predavač na više državnih i županijskih matematičkih skupova, predavač u Centru izvrsnosti iz matematike u Maloj Subotici, objavio niz radova u metodičkom časopisu Matematika i škola, snimio na zamolbu ogledni primjerak sata koji su analizirali na državnom skupu učitelji savjetnici i bavio se tko zna još sve čime u proteklih petnaestak godina - i sada mi iz Zadra poručuju da nisam kompetentan. A zašto? Jer nisam nisam završio PMF. Kadar s PMF-a ima svaku prednost u zapošljavanju što je sasvim logično, ali zašto se oni stavljaju u poziciju da odlučuju o nečijoj kompetenciji, znanju i neznanju? Uz ostalo sam i predsjednik Školskog odbora - kod matematike je najveći problem jer nema adekvatnog kadra, s PMF-a se nitko ne javlja, i učitelji s pojačanim predmetom matematika nisu problem, nego rješenje. Upravo se u matematici događa da zaposlimo nekoga nestručnog koji odlazi čim se ukaže bolje prilika pa opet idemo ispočetka. I onda se događa da djeca od 5. do 8. razreda izredaju 5 ili 10 učitelja, a od toga je većina nestručna. A misli li tko na tu djecu kada se traži izuzeće učitelja s pojačanim programom matematika iz Pravilnika? S poštovanjem, Željko Kraljić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Željko Dujmović Članak 6., 11) informatika: Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) točka 11) Informatika, potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - magistar informatike i tehnike To je akademski naziv koji se stjecao na Sveučilištu u Splitu (nastavnički smjer) i stječe se na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Željko Dujmović Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) točka 21. Tehnička kultura , b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona potrebno je nadopuniti zvanjem: - "magistar inženjer prometa" sa stečenom pedagoško-psihološkom naobrazbom Obrazloženje; U sklopu nastavnog predmeta Tehničke kulture provode se sadržaji prometne kulture i prometnog odgoja (najznačajniji sadržaji s gledišta sigurnosti djece). Također, provođenje sadržaja „Programa osposobljavanja za upravljanje biciklom“ pripada učiteljima Tehničke kulture. Najstručniji za provođenje navedenih sadržaja je "magistar inženjer prometa" sa stečenom pedagoško-psihološkom naobrazbom. Isti je stručan i za ostale sadržaje nastavnog plana i programa predmeta "Tehnička kultura" što ga čini potpuno kompetentnim za učitelja Tehničke kulture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Željko Dujmović Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 21. Tehnička kultura , a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - magistar/magistra informatike i tehnike Naime, to je akademski naziv stečen na Sveučilišta u Splitu i na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa (nastavnički). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Željko Dujmović Članak 6., 16) matematika: Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) točka 16) Matematika , potrebno je dopuniti akademskim nazivom - magistar matematike i fizike – 300 ECTS bodova Naime, to je akademski naziv koji se stječe na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa nastavničkog smjera matematika i fizika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Željko Dujmović PRAVILNIK, Članak 10. Poštovani, u članak 10. Nacrta Pravilnika potrebno je uvrstiti i državljane Republike Hrvatske koji su stekli odgovarajuću kvalifikaciju u Bosni i Hercegovini završetkom studijskih programa koji su usklađeni sa zahtjevima Bolonjskoga procesa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Željko Dujmović PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) za nastavne predmete ekonomske grupe predmeta potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - sveučilišni specijalist organizacije i managementa (univ.spec.oec.) Naime, to je akademski naziv koji se stječe na Ekonomskim fakultetima završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija. Uz ovo zvanje potrebna je i stečena pedagoško-psihološka naobrazba. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Željko Dujmović PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) odjeljak Strukovne škole za nastavni predmet Informatika i nastavni predmet Računalstvo potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - magistar inženjerske informatike – 300 ECTS bodova Uz ovo zvanje potrebna je i stečena pedagoško-psihološka naobrazba. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 Željko Dujmović Članak 6., 6) fizika: Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) odjeljak 6) Fizika , potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - magistar matematike i fizike – 300 ECTS bodova (pedagoški) Naime, to je akademski naziv koji se stječe na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa nastavničkog smjera matematika i fizika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Željko Dujmović Članak 6., 11) informatika: Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) točka 11) Informatika , potrebno je dopuniti akademskim nazivom: -magistar inženjerske informatike – 300 ECTS bodova Naime, to je akademski naziv koji se stječe na inozemnim tehničkim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa. Uz ovo zvanje potrebna je i stečena pedagoško-psihološka naobrazba. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Željko Dujmović Članak 6., 6) fizika: Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 6. (Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama) točka 6) Fizika, potrebno je dopuniti akademskim nazivom - magistar/magistra matematike i fizike – 300 ECTS bodova (nastavnički). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Željko Dujmović Članak 5., 15. Fizika Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 15. Fizika , a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - magistar matematike i fizike – 300 ECTS bodova (pedagoški) Popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 15. Fizika , c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - bachelor matematike i fizike - 240 ECTS bodova (pedagoški) Naime, to su akademski nazivi stečeni na tuzemnim i na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa (nastavničkog). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 Željko Dujmović Članak 5., 13. Matematika Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 13. Matematika , c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona potrebno je dopuniti akademskim nazivom: - bachelor matematike i fizike - 240 ECTS bodova (pedagoški) Naime, to je akademski naziv stečen na tuzemnim i inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa nastavničkog smjera Matematika i fizika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Željko Dujmović Članak 5., 14. Informatika Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 14. Informatika , potrebno je dopuniti akademskim nazivima: kod a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona - magistar informatike i tehnike (nastavnički) i kod b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona - magistar inženjerske informatike – 300 ECTS bodova Uz ovo zvanje potrebna je i stečena pedagoško-psihološka naobrazba. Naime, to su akademski nazivi stečeni na tuzemnim i na inozemnim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Željko Dujmović Članak 5., 13. Matematika Poštovani, popis iz Nacrta Pravilnika članak 5. , stavak (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja, točka 13. Matematika , a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona treba da sadrži akademski naziv: - magistar matematike i fizike – 300 ECTS bodova (pedagoški) Naime, to su akademski nazivi stečeni na tuzemnim i na inozemnim pedagoškim fakultetima završetkom bolonjskog studijskog programa (nastavničkog). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Željka Winkler Članak 6., 5555) filozofija: Slažem se s komentarom kolege Miošića i zanima me koji su to argumenti koji mogu objasniti ovaj raznoliki i nedosljedan popis. Čemu onda uopće studij filozofije?! Voditeljica sam Stručnog vijeća humanističke grupe predmeta u svojoj školi (Srednja škola ban Josip Jelačić u Zaprešiću) i moji kolege iz sociologije i vjeronauka su jednako zbunjeni ovim prijedlogom. Nisu kompetentni zamijeniti me niti jedan sat, a kamoli predavati filozofiju. Diplomirani kroatolozi su u još većoj nevjerici jer njihov studijski program ne obuhvaća gotovo ništa što se tiče predmeta filozofije. Zanimljivo je kako se predviđa da sociolozi mogu predavati filozofiju, ali ne i obrnuto. Također, etika je filozofska disciplina i smatram da su jedino profesori filozofije kompetentni predavati taj predmet. Željka Winkler, profesorica filozofije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 ŽELJKA RAZMAN PRAVILNIK Poštovani, smatram da je nepravedno da u kadrovske uvijete za kemiju u srednjim školama nije naveden profesor biologije i kemije.Da ne pričamo posebice kod medicinskih zanimanja koliko je korelacije između biologije i kemije i upravo je taj kadar najpotrebniji, ako ne i najstručniji, govorim to iz iskustva.Mi smo profesori biologije i profesori kemije!! Za to imamo diplomu i jednako smo polagali sve kolegije iz oba predmeta, da ne govorimo o praksi.Što će se dogoditi s profesorima biologije i kemije, kojih ima najveći broj po aktivima u cijeloj državi ako se ovaj prijedlog usvoji???Ovo je nepravda!!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 ŽELJKA OBROVAC PRAVILNIK Kao diplomirani inženjer prehrambene tehnologije s položenim stručnim ispitom iz kemije, potpisujem sve što je napisao gosp. Mario Nosić u prethodnom komentaru. Ovim Nacrtom Pravilnika naše zvanje je podcijenjeno i degradirano u odnosu na diplomirane inženjere biotehnologije i diplomirane inženjere kemijske tehnologije jer smo odslušali i položili apsolutno identične vrste kemija s vježbama i odslušali jednak broj sati istih. Nezamislivo mi je da kada odslušaš i položiš : Opću kemiju,Vježbe iz opće kemije, Stehiometriju, Opću i anorgansku kemiju,Vježbe iz opće i anorganske kemije , Analitičku kemiju, Vježbe iz Analitičke kemije, Fizikalnu kemiju, Vježbe iz fizikalne kemije, Termodinamiku s tehnološkim operacijama, Organsku kemiju I, Vježbe iz organske kemije I, Organsku kemiju II, Vježbe iz organske kemije II, Biokemiju I, Vježbe iz biokemije I , Biokemiju II, Vježbe iz biokemije II, Kemiju hrane, Biokemiju hrane i položiš stručni ispit iz kemije, odjednom postaneš "nestručan" za predavanje kemije u OŠ i SŠ. S poštovanjem Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 ŽELJKA OBROVAC PRAVILNIK Poštovani, s ovim nacrtom Pravilnika upoznat je vrlo mali broj ljudi koji rade u prosvjeti, tako da bi trebalo uputit predmet svim OŠ i SŠ da uključe svoje djelatnike u javnu raspravu. Mnoge postojeće struke u trenutno važećem Pravilniku su ukinute ovim nacrtom što bi u budućnosti moglo imati nesagledive posljedice za ljude koji već rade u školama s položenim stručnim ispitom. Niti jedno zvanje koje je bilo prisutno u trenutno važećem Pravilniku nije se trebalo izbrisat iz nacrta novog Pravilnika već isključivo dopuniti novim zvanjima prema Bolonjskom procesu obrazovanja. Prosvjetnim djelatnicima su vec dosad ukinuta brojna prava, smanjene drastično plaće, nikad kao dosad nismo bili toliko marginalizirani, a sad će nama koji smo već u sustavu s položenim stručnim ispitom biti upitna budućnost ako postanemo tehnološki viškovi. Niti ćemo biti u mogućnosti natjecat se za nova radna mjesta u prosvjeti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 ŽELJKA OBROVAC PRAVILNIK, Strukovne škole OBRAZOVNI SEKTOR GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA: U predmetima kemijskog i ekološkog tehničara gdje može predavati diplomirani inženjer biotehnologije i magistar inženjer prehrambenog inženjerstva, uvrstiti i diplomiranog inženjera prehrambene tehnologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 ŽELJKA OBROVAC Članak 6., 12) kemija: Trebate dodati diplomirane inženjere prehrambene tehnologije jer diplomirani inženjer biotehnologije je samo drugi smjer s PBF. Sve vrste kemija koje se polažu su identične na oba smjera, a razlika je samo u stručnim predmetima. Na PBF- se može podići i potvrda o tome. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 ŽELJKA OBROVAC PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, prema trenutno važećem slijedećem Pravilniku: Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) kemiju u osnovnoj školi može predavati diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Molim Vas lijepo da to zvanje vratite i u ovaj novi Pravilnik. Nije uredu da osobe koje su položile stručni ispit iz kemije, poput mene po tom novom Pravilniku više nisu stručne, a da ste s druge strane u stručne predavače kemije dodali prof. biologije i geografije. Većina nas koji predajemo kemiju u osnovnoj školi radimo na više škola da bi imali punu satnicu. Ovim nacrtom Pravilnika mi se više nismo u mogućnosti javljati na nove natječaje. Ja na primjer, predajem kemiju već više od 10 godina u tri osnovne škole i jednoj područnoj školi, od kojih su tri škole van mjesta moga stanovanja. Ovim Pravilnikom, ja neću biti u mogućnosti javit se na nove natječaje i smanjiti si broj škola na kojim radim, a trebam još 30 godina raditi. Isto tako pitanje je kako će biti riješeno ako postanem tehnološki višak zbog smanjenja broja učenika i time razrednih odjela. Znam da ima puno slučajeva kao moj u RH i svima nama će biti budućnost upitna ako to tako ostane u Pravilniku. Ako smo mogli položiti stručni ispit iz kemije i dobili potvrdu od MZOŠ, bilo bi uredu da se zvanje diplomirani inženjer prehrambene tehnologije vrati u ovaj nacrt Pravilnika tako da ostanemo na popisu potrebnih zvanja za predmet kemiju u OŠ. Hvala Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
25 ŽELJKA OBROVAC Članak 5., 18. Kemija Poštovani, prema trenutno važećem slijedećem Pravilniku: Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) kemiju u osnovnoj školi može predavati diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Molim Vas lijepo da to zvanje vratite i u ovaj novi Pravilnik. Nije uredu da osobe koje su položile stručni ispit iz kemije, poput mene po tom novom Pravilniku više nisu stručne, a da ste s druge strane u stručne predavače kemije dodali prof. biologije i geografije. Većina nas koji predajemo kemiju u osnovnoj školi radimo na više škola da bi imali punu satnicu. Ovim nacrtom Pravilnika mi se više nismo u mogućnosti javljati na nove natječaje. Ja na primjer, predajem kemiju već više od 10 godina u tri osnovne škole i jednoj područnoj školi, od kojih su tri škole van mjesta moga stanovanja. Ovim Pravilnikom, ja neću biti u mogućnosti javit se na nove natječaje i smanjiti si broj škola na kojim radim, a trebam jos 30 godina raditi. Isto tako pitanje je kako će biti riješeno ako postanem tehnološki višak zbog smanjenja broja učenika i time razrednih odjela. Znam da ima puno slučajeva kao moj u RH i svima nama će biti budućnost upitna ako to tako ostane u Pravilniku. Ako smo mogli položiti stručni ispit iz kemije i dobili potvrdu od MZOŠ, bilo bi uredu da se zvanje diplomirani inženjer prehrambene tehnologije vrati u ovaj nacrt Pravilnika tako da ostanemo na popisu potrebnih zvanja za predmet kemiju u OŠ. Hvala Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
26 Željka Mazalica Članak 5., 13. Matematika Pozdrav. Zahvaljujem kolegici Miljenki Župan. Drago mi je da se javio i netko tko nije matematičar i stao argumentirano uz nas. Bila sam sudionik Državnog skupa učitelja i nastavnika matematike u Zadru koji je održan od 21. do 23. ožujka 2016. g. I ne mogu reći da ona nesretna rasprava na kraju, ako se uopće može nazvati rasprava.... nije ostavila gorak trag....i onaj gromoglasni pljesak cijenjenih kolegica i kolega na pročitan prijedlog brisanja diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom matematika kao stručnih za predavanje u osnovnoj školi. Vjerujte mi, nije bilo nimalo ugodno. Doživljavam ovo kao direktni napad na sebe i na svoju struku te na pokušaj da nam se retroaktivno ukidaju stečene kompetencije koje smo dobili studiranjem na priznatom fakultetu. Mi smo studirali 4 godine, i svojom voljom i svojim izborom se obrazovali za rad u osnovnoj školi. Smatram da je naše znanje i pedagoško-psihološka naobrazba itekako neprocjenjiva za rad s djecom u osnovnoj školi. Tijekom mojih 12 godina staža rada kao učiteljica matematike redovito sudjelujem u stručnim usavršavanjima, redovito imam učenike na Županijskim natjecanjima, jedne godine čak i na Državnom. A samo sam diplomirani učitelj s pojačanim predmetom matematika. Smatram da je konačno došlo vrijeme da nam se prizna naša visoka stručnost i kompetencija i adekvatan položaj u društvu. S poštovanjem, Željka Mazalica dipl.učiteljica s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika 12 godina staža u osnovnoj školi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 Željka Kadi PRAVILNIK, Strukovne škole Strukovne škole , Članak 7.; 9. obrazovni sektor Ekonomija, trgovina i poslovna administracija, program Ekonomist; Nastavni predmeti Energetika i Tehnologija s ekologijom Nastavni predmeti Energetika i Tehnologija s ekologijom navedeni za obrazovni program Ekonomist dio su starog Nastavnog plana i okvirnog programa iz 1996. Izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa Ekonomist iz 2011. nisu predviđeni navedeni nastavni predmeti, pa je neobično što ih ovaj dokument navodi. Ukoliko se u budući Plan i program Ekonomist ponovno uvede predmet Tehnologija s ekologijom, smatram da je između ostalih, u kadrovskim uvjetima ovdje mjesto profesoru biologije i kemije/ magistru edukacije biologije i kemije. Čudilo me 1996., a iznenađuje da i danas kreatori kadrovskih uvjeta nisu uključili profesore biologije i kemije u predmet Tehnologija s ekologijom. Profesori biologije i kemije završili su stručne biološke i kemijske kolegije, koji uključuju terenske nastave i praktičan rad u laboratoriju, što je preduvjet za duboko razumijevanje ekologije. Uz sva područja kemije, biologije, slušali su i dvosemestralni kolegij fizike. Sve ovo daje im temelje za uspješno poučavanje o tehnološkim procesima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
28 Željka Kadi Članak 6., 12) kemija: Primjedba na članak 6. točka 12) Nacrta Pravilnika - kemija : potrebno je dodati profesor biologije i kemije; magistar/magistra edukacije biologije i kemije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
29 Željka Tot PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, slažem se s kolegicom Kristinom Vrabec. Smatram da učitelji koji rade u navedenim predmetima u budućnosti imaju pravo dopune satnice u istima. Važno je da se to posebno i jasno navede jer diplomiranih učitelja s pojačanim programom iz prirodoslovlja nema navedenih u čl. 5,točka 17. te bi oni koji u nastavi prirode i biologije rade na neodređeno, ukoliko se to posebno ne navede, u budućnosti zbog potrebe za dopunom satnice, bili oštećeni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
30 Željka Tot Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, nečuveno je da se učiteljima s pojačanim programom prirodoslovlja osporava mogućnost rada u predmetnoj nastavi kako prirode tako i biologije. To što su se školovali kao učitelji razredne nastave i pojačanog programa ne umanjuje njihove kompetencije za rad u predmetnoj nastavi jer je tadašnji sustav obrazovanja bio u suglasju s potrebama odgoja i obrazovanja u osnovnim školama. U protivnom smatram da će ljudima koji su završili toliko sporan studij biti načinjena teška šteta izazvana isključivo od strane institucija koje su iste odobravale. Uzmite u obzir da se radi o zatečenom stanju sa zadnjim upisom 2003. godine (pogrešnog tumačenja da se isti može završiti do 2016. (pogrešno navedena od strane fakulteta 2016.); naime ovdje govorimo ne o ljudima koji nisu diplomirali te bi na taj način danas bili nekompetentni za rad; već je to godina s pravom završetka studija generacije upisane 2003.; dakle 2013.; a takvih odavno nema) . Očito je najveći problem što na diplomama piše prirodoslovlje, a ne priroda i biologija. Kod drugih pojačanih predmeta se ne osporava kompetentnost jer nije učinjen propust u nazivlju. Apeliram na nadležne iz radne skupine da prihvate prijedloge i uvaže ih jer će u protivnom biti načinjena velika nepravda. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 Željka Tot Članak 5., 16. Priroda Poštovani, nečuveno je da se učiteljima s pojačanim programom prirodoslovlja osporava mogućnost rada u predmetnoj nastavi kako prirode tako i biologije. To što su se školovali kao učitelji razredne nastave i pojačanog programa ne umanjuje njihove kompetencije za rad u predmetnoj nastavi jer je tadašnji sustav obrazovanja bio u suglasju s potrebama odgoja i obrazovanja u osnovnim školama. U protivnom smatram da će ljudima koji su završili toliko sporan studij biti načinjena teška šteta izazvana isključivo od strane institucija koje su iste odobravale. Uzmite u obzir da se radi o zatečenom stanju sa zadnjim upisom 2003. godine (pogrešnog tumačenja da se isti može završiti do 2016. (pogrešno navedena od strane fakulteta 2016.); naime ovdje govorimo ne o ljudima koji nisu diplomirali te bi na taj način danas bili nekompetentni za rad; već je to godina s pravom završetka studija generacije upisane 2003.; dakle 2013.; a takvih odavno nema) . Očito je najveći problem što na diplomama piše prirodoslovlje, a ne priroda i biologija. Kod drugih pojačanih predmeta se ne osporava kompetentnost jer nije učinjen propust u nazivlju. Apeliram na nadležne iz radne skupine da prihvate prijedloge i uvaže ih jer će u protivnom biti načinjena velika nepravda. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
32 Željana Pnjak Članak 6., 1) biologija Poštovani, smatram da bi u pravilnik trebali uvrstiti magistre biologije i ekologije mora s položenim PPDMO programom kao stručne osobe za predavanje predmeta Biologija i Priroda u OŠ i predmeta Biologija u SŠ. Ljudi s navedenim zanimanjima imaju položeni strucni ispit i zaposleni su trajno u OŠ ili SŠ, neki su pred polaganjem stručnog ispita ili u procesu stručnog osposobljavanja. Nadam se da ćete uvažiti ovaj prijedlog. Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
33 Željana Pnjak Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, smatram da bi u pravilnik trebali uvrstiti magistre biologije i ekologije mora s položenim PPDMO programom kao stručne osobe za predavanje predmeta Biologija i Priroda u OŠ i predmeta Biologija u SŠ. Ljudi s navedenim zanimanjima imaju položeni strucni ispit i zaposleni su trajno u OŠ ili SŠ, neki su pred polaganjem stručnog ispita ili u procesu stručnog osposobljavanja. Nadam se da ćete uvažiti ovaj prijedlog. Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 Željana Pnjak PRAVILNIK Poštovani, smatram da bi u pravilnik trebali uvrstiti magistre biologije i ekologije mora s položenim PPDMO programom kao stručne osobe za predavanje predmeta Biologija i Priroda u OŠ i predmeta Biologija u SŠ. Ljudi s navedenim zanimanjima imaju položeni strucni ispit i zaposleni su trajno u OŠ ili SŠ, neki su pred polaganjem stručnog ispita ili u procesu stručnog osposobljavanja. Nadam se da ćete uvažiti ovaj prijedlog. Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
35 Žaklina Čonda Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, ovim Pravilnikom bitno su zakinuta prava učitelja koji su završili stručni dodiplomski studij i stekli stručni naziv diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog područja prirodoslovlje. U prilog tome idu brojni argumenti koji su u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14), Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško - psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 47/96), Pravilnikom o dopuni pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) i službenom očitovanju ministra Vladimira Strugara u kojem jasno stoji da su kompetencije učitelja navedenog zvanja rad u razrednoj nastavi i u predmetima priroda i biologija. Predlažem da se u skladu s očitovanjima Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u čl.5 točka 17.Priroda i biologija pod a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona - uvrsti i diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje. S poštovanjem, Žaklina Čonda Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
36 Žaklin Lukša Članak 5., 17. Priroda i biologija Prvostupnici nemaju odslušane i položene metodičke kolegije, pa kao takvi nisu adekvatni za rad u školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
37 Žaklin Lukša PRAVILNIK, Strukovne škole Kod predmeta Poljoprivredna botanika uz profesora biologije trebalo bi navesti sve nastavničke smjerove (dvopremetne) kojima je jedan od predmeta biologije koa i nove nazive (mag.spec.edu. biologije i/ili biologijer i još nekog premeta). Također kod predmeta Zaštita čovjekova okoliša nedostaju navedeni smjerovi edukacije biologije. KOd svih kemijskih predmeta kod Prehrambenog tehničara nedostaje nastavnički profil prof. biologije-kemije ili neke druge dvopredmetne kombinacije s kemijom kao i novi nazivi tih smjerova. Kod svih profila u kojima je naveden samo profesor jednog predmeta treba dodati i mogućnost bilo koje kombinacije dvopredmetnog studija kao što je to npr. kod kemije s vježbama za proizvođača guma - Profesor kemije (ili bilo koji dvopredmetni studiji) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
38 Žaklin Lukša Članak 6., 1) biologija Biologija obuhvaća cijeli niz područja koja se ne izučavaju na specijaliziranim fakultetima pa osobe kao što su liječnici, veterinari, prehrambeni tehnolozim, stomatolozi i sl., nisu adekvatno obrazovani za predavanje biologije iako je njihovo obrazovanje izuzetno detaljno u nekim područjima. Stoga smatram da nikako nisu adekvatni za navođenje u kategorijama koje mogu na srednjoškolskoj razini predavati biologiju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
39 Žaklin Lukša Članak 5., 17. Priroda i biologija Nije mi jasno o kojoj se ovdje Prirodi radi ako je taj predmet već naveden zasebno iako kod njega uopće nema navedenih bioloških smjerova nastavnika kao mogućih predavača. Ako smatrate da se ova dva predmeta mogu prikazati zajedno onda predlažem da se zasebno briše predemt Priroda sa svim navodima koji se uz njega nalaze. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
40 Žaklin Lukša Članak 5., 16. Priroda U kadrovskim uvjetima za Prirodu, pod a) mogu biti jedino nastavnički smjerovi biologije/ biologije i kemije. Predmet Priroda je zaseban predmet pa nema razloga da se u Pravilniku pojavljuje zajedno s predmetom Biologija. Ti se predmeti razlikuju u svojoj svrsi i ciljevima. Predmet Priroda ima svrhu pripremiti učenike za učenje samostalnih prirodoslovnih predmeta Biologije, Kemije i Fizike. U Prirodi se počinju usvajati temelni prirodoslovni koncepti i vrlo je važno da ih se učenicima predstavi na stručno korektan način. U suprotnom, nastaju miskoncepcije ili pogrešne predodžbe koje je kasnije, u nastavku poučavanja prirodoslovnih predmeta vrlo teško ispraviti. Stoga je važno da učitelji koji poučavaju Prirodu i sami dobro razumiju važne prirodoslovne koncepte, odnosno trebaju posjedovati značajno šire znanje i dublje razumijevanje materije od onoga što će se predstaviti učenicima. Poučavanje nije i ne bi smjelo biti prepričavanje udžbeničke građe, već promišljanje i iznalaženje najboljih načina kako složene procese i zakonitosti predstaviti učenicima, a da pri pojednostavljivanju ne nastupe iskrivljavanja znanstvenih istina. Učitelji biologije i/ili Biologije-kemije koji su završili nastavnički smjer na Prirodoslovno-matematičkim fakultetima su najadekvatnije osposobljeni kadar koji danas postoji u Hrvatskoj kad se radi o kompetencijama za predavanje Prirode. Oni su pohađali i završili brojne stručne biološke kolegije, koji uključuju i terenske nastave i praktičan rad u laboratoriju, što je preduvjet za duboko razumijevanje prirode, ali i za stjecanje vještina i proceduralnih znanja potrebnih za primjenu u nastavi). Slušali su dvosemestralni kolegij fizike i više kolegija kemije (posebno ako su dvopredmetni nastavnici biologije i kemije). Stoga za predavanje predmeta Priroda, pod a) mogu stajati iskuljučivo edukacijski smjerovi - profesori biologije/profesori biologije-kemije/ magistri edukacije biologije ili biologije-kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
41 Zvonko Lovrić Članak 5., 14. Informatika Ako može u srednjoj školi, zašto ne može u osnovnoj školi predavati INFORMATIKU. Puni naziv je profesor proizvodno tehničkog odgoja, u Tk i sada predaje informatiku, počeli još sa DOS-om profesor PTO* *uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom te osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
42 Zorab Weihnacht Članak 6., 1) biologija Poštovani! Sadržaji poput genetike, mikrobiologije, biokemije, biotehnologije... se temiljito i sveobuhvatno obrađuju na PBF-u te bi svakako trebalo dodati i mg bioprocesnog inžinjerstva! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
43 Zorab Weihnacht Članak 5., 18. Kemija Poštovani! Pod c) bi svakako trebalo dodati i dipl. ing. biotehnologije, jer se svi potrebni sadržaji obrađuju na spomenutom fakultetu! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
44 Zorab Weihnacht Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani! Obzirom na programe koji se realiziraju na Prehrambeno biotehnološkom fakultetu mislim da bi pod c) svakako trebalo dodati dipl.ing. biotehnologije i mg bioprocesnog inžinjerstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
45 Zlatko Erjavec PRAVILNIK Poštovani, nakon pročitanog prijedloga Pravilnika smatram potrebnim ukazati na nekoliko činjenica. 1. Članak 105. stavak 6 a) Zakona jasno izriče da se odnosi na „studijske programe nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta“, što prvenstveno podrazumijeva nekadašnje profesore odgovarajućeg nastavnog predmeta (npr. profesor kemije), odnosno današnje magistre edukacije odgovarajućeg nastavnog predmeta – bilo jednopredmetnog ili dvopredmetnog studija (npr. magistar edukacije matematike i fizike), pri čemu se podrazumijeva da su tijekom svojeg studija uz stručne predmete i pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (PPDMO), u okviru zadnje navedenog imali metodiku nastave odgovarajućeg predmeta. Zadnje spomenuto je posebno bitno jer metodika predmeta je specifična za svaki pojedini predmet. Uz ovakvo, meni jedino logično tumačenje, diplomirani učitelji razredne nastave i magistri primarnog obrazovanja nikako ne spadaju u kategoriju „nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta“ jer je njihovo primarno obrazovanje razredna nastava. Ne diskutirajući potrebu omogućavanja učiteljima razredne nastave (odnosno magistrima primarnog obrazovanja) mogućnost specijalizacije i pristupa predmetnoj nastavi, još jednom ponavljam da ne spadaju u stavak 6 a). Nastavno na prvo navedeno, nejasno je na koji način su se uopće na Popisu određenih predmeta našla zvanja koja tu nikako ne spadaju, npr. mag. edukacije fizike i filozofije (na popisu zvanja za Matematiku) ili profesor politehnike (na popisu zvanja za Informatiku) kada je poznato da tijekom svojeg obrazovanja nisu slušali metodike predmeta sa popisa na kojem se nalaze i samim time nisu kompetentni za izvođenje nastave iz tih predmeta. 2. U dijelu u kojem se Pravilnik oslanja na članak 105. stavak 6 b) – „studijski programi odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili ...“ uz PPDMO s najmanje 55 ECTS-a, također bi trebalo eksplicitno navesti da se metodika u okviru PPDMO-a odnosi na metodiku odgovarajućeg predmeta, a ne na neku „opću“ metodiku (kakva ne postoji) ili na metodiku „neodgovarajućeg“ predmeta. 3. Što se Popisa odgovarajućih studijskih programa za pojedine predmete tiče, stječe se dojam da nije bilo dovoljno sistematičnosti kod izrade istih i da na popisima ima dosta grešaka, pri čemu je najveći nered na predmetu informatika. Čini se da je popis za informatiku napravljen spajanjem dosad važećeg popisa i popisa studijskih programa svrstanih u domenu Sektorskog vijeća za Informacije i komunikacije (a taj popis nije niti potpun niti točan, iako je napravljen u najboljoj namjeri :). Moj je prijedlog da se za sve predmete trenutno dostupni popis usporedi sa „Integriranim popisom akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica“. Ta usporedba ne zahtijeva visoku predmetnu stručnost osobe koja bi to napravila, a ukoliko bi bilo spornih programa (vjerujem da bi se radilo o manjem broju), njihovu prikladnost mogli bi odrediti stručnjaci pojedinih predmeta npr. stručnjaci uključeni u kurikularnu reformu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
46 Zlatko Bukvić PRAVILNIK u članku 5. trebalo bi dodati da stručni suradnik bude i socijalni radnik, a posebno se to odnosi na ustanove koje provode školovanje učenika s većim teškoćama u razvoju po posebnim programima. Mnogi od tih učenika ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, potrebno je za neke osigurati smještaj u udomiteljske obitelji. U slučaju da izostane kao stručni suradnik, smatram potrebnim definirati rad socijalnih radnika u nadležnim centrima za socijalnu skrb i njihova zaduženja za konkretne škole na području gdje djeluju (ako nije regulirano nekim drugim propisom). Nadalje, stručni suradnik u posebnoj ustanovi odgoja i obrazovanja za učenike s većim teškoćama na mjestu pedagoga može biti i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, smjer edukacijska rehabilitacija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
47 Zdravstvena iveterinarska škola Dr.Andrije Štampara vInkovci PRAVILNIK Poštovani, molim dopunu u Sektoru poljoprivrede, prehrane i veterine i to na način da se navedeni sektor dopuni zanimanjem veterinarski tehničar. Učenici se u navedenom zanimanju obrazuju već više od 30 godina, trenutno u 11 strukovnih škola u Hrvatskoj. S obzirom da zanimanje veterinarski tehničar nije navedeno u ovom nacrtu Pravilnika ne možemo stavljati prijedloge i mišljenja o potrebnim kompetencijama nastavnika. Zahvaljujem! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
48 Zdravka Tekić -Dadić PRAVILNIK Rok za javno savjetovanje treba produžiti i dati vremena struci da se uključi u sastavljanje prijedloga Pravilnika. Dakle, bez rasprave na stručnim viijećima pojedinih područja, nedopustivo je donositi ovako važne odluke.Što se tiče orguljaša i čembalista koji predaju klavir i primaju se na radna mjesta profesora klavira na neodređeno vrijeme, oni nemaju kompetencija za to; počevši od selekcije na prijemnom ispitu (svi znamo kako je teško proći prijemni ispit na klavirskom odjelu, koliko je jaka konkurencija i koliko je talenta, rada i ulaganja potrebno), do toga da se radi o tri potpuno različita instrumenta, od postave ruke do načina dobivanja tona. Prema tome bi i klaviristi mogli predavati orgulje i čembalo, a nikom nije ni palo na pamet da to stavi u prijedlog Pravilnika! Stručnog kadra u našoj struci ima dovoljno: svake godine diplomira dvadesetak klavirista na akademijama u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Osijek). Gdje će raditi ako im mjesta zauzmu orguljaši i čembalisti? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
49 Zdravka Martinić-Jerčić Članak 6., 13) latinski jezik: Potrebno je prilagoditi tekst prema onom vezanom uz latinski jezik u osnovnim školama i naprosto prekopirati taj tekst u dijelu članak 5. točka 10. a) i b). Ovaj je tekst nepotpun i u dijelu neprihvatljiv (diplomirani kateheta). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
50 Zdravka Martinić-Jerčić Članak 6., 13) latinski jezik: Ponajprije se pitam zašto se kod osnovnih škola poziva kod svakog predmeta na članak Zakona, a ovdje kod srednjeg obrazovanja više ne??? U tom bi smislu trebalo kod latinskog jezika prekopirati naprosto potrebne kvalifikacije iz članka 5. točka 10. a) i b). U tom bi slučaju bile pokrivene sve potrebne skupine nastavnika koje su trenutno na tržištu rada. Ovo ću napisati i pod prijedlog novog teksta, jer mi se ovo čini nedovršeno i nepotpuno. Osim toga posebno se ne slažem s time da diplomirani kateheta može predavati latinski jezik, jer studenti s tom kvalifikacijom uopće ne moraju slušati niti jedan semestar latinskog jezika, a u najboljem slučaju mogu izabrati da slušaju dva. Čak je i po zakonu potrebno slušati barem 4 semestra na sveučilišnoj razini neki predmet da biste ga mogli predavati i to samo u slučaju da nema osobe kvalificirane za taj predmet na tržištu, a čak i tada samo uz posebnu dozvolu ministra. (Članak 105. točka 14) Znam da postoje ljudi s tom kvalifikacijom koji predaju latinski jezik u nekim školama, no smatram lošim rješenjem da tako i dalje stoji u pravilniku radi budućih zapošljavanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
51 Zdravka Martinić-Jerčić Članak 5., 10. Latinski jezik Moram reagirati na točku 10. c) ovog članka u kojoj piše da latinski jezik u osnovnim školama mogu predavati i prvostupnici (baccalaureus). Oni nemaju niti na jednom važećem studiju latinskog jezika (Zagreb FFZG, Zagreb HRSTUD, Zadar FF, Pula) odslušane i položene predmete iz pedagoške grupe, jer se ti predmeti svi slušaju na diplomskoj razini. Mada članak 105. dopušta zapošljavanje prvostupnika u slučaju da nema magistra ili kandidata neke druge diplomske razine u članku stoji da moraju imati 180ECTS bodova i 60 za pedagoške predmete. Oni to nemaju, odgovorno tvrdim, za predmet latinski jezik te kao takvi ne mogu biti kvalificirani za rad na bilo kojoj razini obrazovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
52 Zajedničko vijeće općina PRAVILNIK ZVO Vukovar, 24.02.2016. SUGESTIJE NA PRAVILNIK O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA PRAVILNIKA U OKVIRU JAVNE RASPRAVE 1. U čl. 2. st. 5. Pravilnika iza st. 5. Dodaje se st. 6. Koji glasi: „Ukoliko učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji predaju u osnovnoj i srednjoj školi s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine, moraju prije prijema na radno mjesto proći testiranje o poznavanju materije koje provodi savjetnik - nadzornik nacionalne manjine u suradnji sa sustručnjakom. 2. U čl. 4. Pravilnika iza t. „ – učitelj razredne nastave“ dodaje se t. „ – učitelj razredne nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina“. 3. U članku 5. st. 1. iza t. 6. dodaje se t. 7. koja glasi: 7. Srpski jezik a) sukladno čl. 105. st. 6. t. a) Zakona: - profesor srpskog jezika i književnosti - profesor srpske književnosti i jezika - profesor srpsko-hrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti koji je diplomirao do 1991. godine, s temeljnim studijem srpskog jezika i književnosti - profesor komparativne književnosti sa teorijom književnosti - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom srpskog jezika - magistar/magistra srpskog jezika i književnosti - magistar/magistra srpske književnosti i jezika - doktor srpskog jezika i književnosti - doktor srpske književnosti i jezika Dosadašnja t. 7. postaje t. 8. i tako redom do t. 27. koja postaje t. 28. 4. U čl. 6. iza t. 24. dodaje se t. 25. koja glasi: 25) srpski jezik: - profesor srpskog jezika i književnosti - profesor srpske književnosti i jezika - profesor srpsko-hrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti* *koji je diplomirao do 1991. godine, s temeljnim studijem srpskog jezika i književnosti - profesor komparativne književnosti sa teorijom književnosti - magistar/magistra srpskog jezika i književnosti - magistar/magistra srpske književnosti i jezika - doktor srpskog jezika i književnosti - doktor srpske književnosti i jezika Dosadašnja t. 25. postaje t. 26., dosadašnja t. 26. postaje t. 27., a t. 27. postaje t. 28. 5. U čl. 10. iza st. 1. dodaje se st. 2. koji glasi: „Izuzetno od st. 1. osobe koje su pripadnici nacionalne manjine, a stekle su odgovarajuću kvalifikaciju u matičnoj državi, mogu se zaposliti na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u osnovnoj školi ili srednjoškolskoj ustanovi.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
53 Vlatka Vasik Šoufek Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, mislim da nacrt nije dobro napisan za učitelje Tehničke kulture. Zašto osoba koja je tehničke struke VSS s položenim pedagoškim kompetencijama ne može biti učitelj Tehničke kulture? Što kada osoba tehničke struke postane tehnološki višak, s obzirom na satnicu, 1 sat tjedno, i po novom nacrtu ne će moći tražiti posao do pune satnice jer nije stručna?! Zar osoba koja je tehničke struke nije odslušala predmete koji su srodni Tehničkoj kulturi? Zašto samo Elektrotehnike? U Tehničkoj kulturi radi 90% učitelja tehničke struke. Ovaj nacrt je stvarno razočaravajući. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
54 Vlatka Švast Članak 6., 1) biologija Dipl. ing. biotehnologije je naveden kao struka za predmet Biologije u važećem Pravilniku i dopunama o spremama za srednje škole pa tako treba ostati i u ovom Pravilniku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
55 Vlatka Švast Članak 5., 18. Kemija U čl. 5. za predmet kemija navedena je struka prof. biologije i geografije, a izostavljena struka dipl. ing. biotehnologije koja se nalazi u važećem Pravilniku i dopunama o stručnim spremama učitelja. Dipl. ing. biotehnologije uvrstiti u al. b ovog članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
56 Vlatka Švast PRAVILNIK, Članak 3. U čl. 3. st. 3 iza riječi "poslovi" dodati "učitelja i" kako bi se proširio izbor struke za obavljanje poslova i za učitelje u osnovnim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
57 Vlatka Miketinac- Vlašić Članak 6., 6) fizika: Na popisu nedostaje: profesor matematike i fizike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
58 Vlatka Miketinac- Vlašić Članak 5., 15. Fizika Na popisu nedostaje: profesor matematike i fizike. S popisa treba izbrisati profesora matematike koji nema uvid u metodiku fizike i ne može se ravopravno natjecati za mjesto nastavnika fizike odnosno može eventualno biti primljen na to mjesto tamo gdje nema stručnih kadrova. Nadalje treba brisati sve prvostupnike jer nemaju kompetencije koje se tiču metodike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
59 Vlatka Hrkać PRAVILNIK Ne mogu se oteti dojmu da se pitanje nekompetentnosti učitelja s pojačanim nastavnim predmetom iz matematike intenziviralo zadnjih godina te da je uvjetovano time što je tržište rada takvo da je puno većem broju profesora matematike rad u osnovnim školama najednom postao opcija... Ovakve rasprave služe da bi svi zainteresirani za temu mogli dati svoje mišljenje pa imamo priliku vidjeti da postoje raznorazna, ali duboko vjerujem da "brisanja" neće biti jer tako ispada da su cijele generacije vrijednih učitelja matematike stvorene isključivo kako bi privremeno pokrpali tadašnji nedostatak kadra. Nismo izjednačeni sa profesorima s PMF-a niti ćemo ikada biti jer smo kvalificirani isključivo za rad u osnovnoj školi i čvrsto vjerujem da će to tako i ostati, ali očito se moramo pomiriti s tim da napadi pojedinaca na našu stručnost neće prestati dok god postojimo i radimo te da nam nikakvo eventualno doškolovanje neće pomoći da u njihovim očima postanemo ravnopravni kolege. Srećom odluka nije na njima! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
60 Vladimir Marjanović Članak 5., 13. Matematika Pod a) zadnji red piše "magistar/magistra edukacije fizike i filozofije". Pretpostavljam da je to stavljeno omaškom? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
61 Višnja Vlahek Sokač PRAVILNIK, Strukovne škole Zaštitu okoliša u nekim strukovnim školama može predavati i mag.ekoinženjerstva koji se školuje 5.godina FKIT-u na smjeru ekoinženjerstvo koji je noviji smjer. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
62 Višnja Vlahek Sokač Članak 6., 12) kemija: Za predmet zaštita okoliša potrebno je navesti i magistra ekoinžinjerstava koji se 5 godina školuje na FKiT-u uz uvjet da položi PPO to je noviji smjer na fakultetu i mislim da je adaekvatan u strukovnim školama.određenog profila. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
63 Višnja Vlahek Sokač Članak 6., 12) kemija: Poštovani, u popisu onih koji mogu predavati kemiju nema profesora kemije i fizike/magistra edukacije kemije i fizike kao i profesora kemije i biologije . Ti kadrovi mogu predavati samo kemiju,samo fiziku ili kemiju i fiziku.Isto je i sa profesorima kemije i biologije. Zaštitu okoliša može predavati mag.ekoinženjerstva koji se školuje 5.godina na FKIT-u i to na smjeru ekoinženjerstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
64 Višnja Vlahek Sokač Članak 5., 18. Kemija U nacrtu pravilnika ne navodi se profesor kemije i fizike odnosno magistar edukacije kemije i fizike koji može predavati i kemiji i fiziku ili samo kemiju ili samo fiziku kako u OŠ tako i u srednjoj školi. Nije li to u redu? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
65 Višnja Vlahek Sokač PRAVILNIK U nacrtu se ne navodi profesor kemije i fizike koji jednako pravno može predavati i kemiju i fiziku ili samo kemiju ili samo fiziku. Smjer zahvalan ali očito izgubljen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
66 Višnja Popović PRAVILNIK Poštovani, Pod točom 26. Posebni programi za djecu s teškoćama u razvoju u posebnim razrednim odjelima ili odgojno obrazovnim skupinama, trebalo bi dodati i predmetne profesore, kao i do sada, posebno specifične kao što su glazbena kultura ili tjelesna kultura, kako bi svi učenici bili jednako i najstručnije obuhvaćeni radom.( do sada su to bili predmetni učitelji i nastavnici određenog predmeta sa defektološkim dodatkom) a u dijelu strunih suradnika dodati stručne suradnike zdravstvene radnike, obzirom da su to učenici s višestrukim zdravstvenim teškoćama te je stručnjak u tom području neophodan( velike zdravstvene teškoće koje onemogućavaju noramaln rad ukoliko nema stručne osobe - zdravstvenog radnika- u blizini, kao što su : medicinski tehničar, fizioterapeut,kineziterapeut i radni terapeut) Sukladno i kurikularnoj reformi i mogućnosti rehabilitacija kao takvih, bez kojih učenici s teškoćama ne mogu imati kvalitetno obrazovanje. Nadalje kod dijela 27. programi produženog stručnog postupka za djecu s teškoćama u razvoju treba dodati prof. kineziologe ( prof. tjelesne i zdravstvene kulture,nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture/fizičke kulture,magis. kineziologije))za rad na kineziterapiji,sportu i sportskim aktivnostima, kao što je to uspostavljeno u onim odgojno obrazovnim ustanovama koje financira Ministarstvo Socijalne skrbi, kako bi se omogućio najkvalitetniji i najsveobuhvatniji stručni rad za učenike s teškoćama, obzirom na njihove specifičnosti i potrebe.To su stručnjaci koji već sada rade u odgojno obrazovnim ustanovama i posjeduje ogromno i stručno iskustvo u radu s učenicima s teškoćama, koje treba iskoristiti na dobrobit svih, a najviše učenika. Vidim da u dijelu strukovnih škola nemate dio za učenike s teškoćama , što znači da ih potpuno izostavljate iz odgojno obrazovnih ustanova koje su do sada odgajale i obarzovale učenike za pomoćna zanimanja? Srdačan pozdrav V.Popović Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
67 Vilma Kotlar Članak 5., 10. Latinski jezik Studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Latinskog jezika i rimske književnosti na Sveučilištu u Zadru dobivaju titulu magistar/magistra latinskog jezika i književnosti. U tituli i nazivu studija nema oznake nastavničkog smjera, ali svi završeni studenti imaju 60 ECTS bodova nastavničkih kompetencija što je navedeno u dopunskoj ispravi o studiju. Jesu li ti studenti ravnopravni magistrima edukacije latinskog jezika ili magistri edukacije latinskog jezika imaju prednost u zapošljavanju? Smatram da bi ti studenti trebali biti ravnopravni, te da bi to u pravilniku trebalo biti jasno navedeno. Isto se ovo pitanje može postaviti i za sve druge studije na kojima je student stekao titulu koja u svom nazivu nema oznaku edukacije, ali ima stečenih 60 ECTS bodova nastavničkih kompetencija - jesu li oni ravnopravni magistrima edukacije u zapošljavanju? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
68 Viktor Brezak PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, smatram da diplomirani crkveni glazbenik- profesor crkvene glazbe na temelju položenih predmeta tokom studija ima sve kompetencije da predaje -glazbenu kulturu u osnovnoj školi i zborsko pjevanje; -glazbenu kulturu u srednjim školama i gimnazijama; -solfeggio u osnovnoj glazbenoj školi; -teoriju glazbe u osnovnoj glazbenoj školi; -zborno pjevanje u osnovnoj glazbenoj školi; Podržavam sve napore, napose onih koji su diplomirali na Institutu za crkvenu glazbu u "predbolonjskom razdoblju", da se to unese u Pravilnik. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
69 Vesna Tišler Članak 6., 12) kemija: Poštovani, u popisu zvanja koji mogu predavati kemiju u osnovnim školama, gimnazijama i strukovnim školama, potrebno je uvrstiti zvanje Magistar primijenjene kemije. U popisu zvanja su diplomirani inženjer kemijske tehnologije i magistar inženjer kemijskog inženjerstva. Nakon uvođenja Bolonjskog procesa, na Fakultetu kemijskog inženjerstava i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu su četiri smjera: Primijenjena kemija (magistar Primijenjene kemije), Kemijsko inženjerstvo (Magistar inženjer kemijskog inženjerstva), Kemija i inženjerstvo materijala i Ekoinženjerstvo. Magistar primijenjene kemije sluša Opću kemiju, Anorgansku kemiju, Analitičku kemiju 1, Analitičku kemiju 2, Organsku kemiju 1, Organsku kemiju 2,… dok Kemijsko inženjerstvo sluša Opću i anorgansku kemiju, Analitičku kemiju, Organsku kemiju…. i više su orijentirani na tehničke predmete. Primijenjena kemija sluša više predmeta vezano za kemiju i ne vidim razlog zašto bi titula Magistar inženjer kemijskog inženjerstva bila navedena u Pravilniku, a Magistar primijenjene kemije ne. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
70 Vesna Rajnović Članak 6., 5555) filozofija: Je li ovo početak kraja ? Ili je kraj počeo još prošle godine najavom da filozofija, etika i logika više neće biti predmeti na državnoj maturi ? Baš sjajno zvuči da filozofiju i etiku mogu predavati svi, dakle tko god želi jer za to očito nisu potrebne nikakve stručne kvalifikacije. Tko god misli je, valjda, samim time kvalificiran. Pitam se kakve su kvalifikacije potrebne da bi čovjek bio u poziciji sastavljati ovakav prijedlog pravilnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
71 Vesna Rajnović Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Je li ovo početak kraja ? Ili je kraj počeo još prošle godine najavom da filozofija, etika i logika više neće biti predmeti na državnoj maturi ? Baš sjajno zvuči da filozofiju i etiku mogu predavati svi, dakle, tko god želi jer za to očito nisu potrebne nikakve stručne kvalifikacije. Tko god misli je, valjda, samim time kvalificiran. Pitam se kakve su kvalifikacije potrebne da bi čovjek bio u poziciji sastavljati ovakav prijedlog pravilnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
72 Vesna Rajnović Članak 6., 3) etika: Je li ovo početak kraja ? Ili je kraj počeo još prošle godine najavom da filozofija, etika i logika više neće biti predmeti na državnoj maturi ? Baš sjajno zvuči da filozofiju i etiku mogu predavati svi, dakle tko god želi jer za to očito nisu potrebne nikakve stručne kvalifikacije. Tko god misli je, valjda, samim time kvalificiran. Pitam se kakve su kvalifikacije potrebne da bi čovjek bio u poziciji sastavljati ovakav prijedlog pravilnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
73 Vesna Milić Članak 6., 27) geografija: Program po kojem se obrazovao diplomirani geograf identičan je onomu za stjecanje akademskog naziva profesor geografije. Navedeni studijski program omogućio je stjecanje pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkog obrazovanja (pedagoških kompetencija) za izvođenje nastave u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
74 Vesna Milić Članak 5., 20. Geografija Skrećem pozornost na dvije stvari. Obje se odnose na točku 20. Geografija 1. nedostaje a) (već b) u dva navrata!) sukladno članku 105. stavka 6. točka a) Zakona 2. zvanje "diplomirani geograf" neopravdano je svrstan u kategoriju "b) sukladno članku 105. stavka 6. točka b) Zakona" Svi oni koju su 80-tih godina dipolomirali na Geografskom zavodu PMF-u u Zagrebu obrazovali su se na profesorskom profilu i stekli stručni naziv diplomirani geograf. Na Uvjerenju koji mi je izdao PMF tajništvo broj: 16729-Mat. od 11. siječnja 1983. navedeno je uz moje osobne podatke da sam "diplomirala 28. prosinca 1982. godine na drugom stupnju studija, na Geografskom zavodu profesorskom profilu, struka: Geografija i time stekla pravo na stručni naziv DIPLOMIRANI GEOGRAF". Dakle, molim da se DIPLOMIRANI GEOGRAF uvrsti u točku a) jer će tako biti doista usklađen sa člankom 105. stavkom 6. točkom a) Zakona koji glasi: a) sudijski program nastavnog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
75 Vesna Marić Članak 5., 18. Kemija Poštovani, može li kemiju predavati i profesor fizike i kemije? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
76 Vesna Marić Članak 5., 15. Fizika Poštovani, naveli ste nastavničke smjerove (profesorske) i inženjerske koji mogu poučavati fiziku, no niste naveli smjer profesor fizike i profesor fizike i kemije. Radi li se u tom slučaju o propustu? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
77 Vesna Hajsan-Dolinar, dr.sc. Članak 5., 18. Kemija Prema nastavnom planu i programu i ECTS bodovima ostvarenim na FKIT-u, PBF-u, TTF-u predlažem uvođenje u nastavni odgojno-obrazovni sustav kao učitelje u osnovnim školama: mag. ing.tekstilno kemijske tehnologije (ili dipl.ing.) sa pedag.psihološkim kompetencijama kao i dipl.ing/mag prehrambene tehnologije, dipl.ing./mag ekoinženjerstva/ekologije, biokemičare.... Sukladno prethodnom pravilniku samo sa dopunjenim akademskim nazivima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
78 Vesna Hajsan-Dolinar, dr.sc. PRAVILNIK Potaknuta novim nacrtom navedenog pravilnika kao dugogodišnji djelatnik škole i ravnateljica škole izražavam nezadovoljstvo izbacivanjem struka, koje su ne samo u našoj školi već i u mnogim školama u cijeloj našoj domovini, donijele mnogo rezultata u radu s učenicima, a izražavaju se kroz rezultate postignute na državnim natjecanjima. Diplomirani inženjeri tehničkih struka (strojarstva, graditeljstva, tekstilne- tehnologije, ...) nisu po novom nacrtu pravilnika predviđeni prenositi znanja kod nastavnog predmeta tehničke kulture, kao ni ekoinženjeri, ali ni ekolozi koji su završili FKIT u okviru nastavnog predmeta kemije ili biologije. Upravo su ta zanimanja ostvarivala vrhunske rezultate na osobnim razinama naših učenika kroz mnogobrojna natjecanja i sl. Ukoliko usporedimo nastavni plan tehničkih fakulteta i nastavni plan tehničke kulture jasno je da diplomirani inženjeri i magistri tehničkih struka po ostvarenim ECTS bodovima zadovoljavaju uvjete za učitelja tehničke kulture kao i diplomirani ekoinženjeri/ekolozi za učitelje kemije i biologije sukladno kao što nacrt pravilnika omogućuje učiteljima s pojačanim predmetima. Nadam se da će autori pravilnika uvidjeti naputke koji dolaze iz struke/škole i da će pružiti mogućnost visokoobrazovanim mladim ljudima da ostanu raditi i živjeti u Republici Hrvatskoj kako bi sudjelovali u odgoju i obrazovanju hrvatskih budućih naraštaja te se nadam da ih nećemo potjerati van granica. (Konkretno, učitelj savjetnik tehničke struke, autor udžbenika po novom pravilniku ne bi trebao raditi u osnovnoj školi). Predlažem dopunu starog pravilnika s novim akademskim nazivima i nitko neće biti oštećen, a najmanje učenici. ravnateljica OŠ Žakanje, Vesna Hajsan-Dolinar Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
79 Vesna Car Članak 5., 1. Hrvatski jezik Do sad su svi bili ravnopravni unutar jedne točke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
80 Vesna Car PRAVILNIK, Članak 4. Prvostupnik može predavati u predmetnoj nastavi, ali ne i u razrednoj nastavi? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
81 Vesna Car Članak 5., 18. Kemija Profesor biologije i geografije može predavati kemiju? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
82 vesna 1kutnar PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole S obzirom da sam radila nekoliko godina u plesnoj školi kao korepetitor i profesor klavira, a danas poznajem opterećenost studija i izlazne kompetencije studenata Instituta za crkvenu glazbu mislim da su nepravedno izostavljeni iz mogućih zaposlenja u glazbenim i plesnim školama.Studenti koji četiri godine sviraju dva instrumenta i klavir i orgulje uz mnoge osnovne i izborne predmete korepeticiju, komornu glazbu, dirigiranje, teoriju ,harmoniju, aranžiranje ...i stiču diplomu diplomirani crkveni glazbenik ili magistar crkvene glazbe-glazbeni pedagog ili magistar crkvene glazbe-orguljaš zasigurno su kompetentni za prenijeti znanje u mnogim predmetima i ne vidim razloge izostavljanja njihovog zvanja iz svih opcija ( osim orgulje - za srednje glazbene škole). Studente koji na ICG u završe 4 godine klavira i orgulja i zatim još godinu dana orgulja na Muzičkoj akademiji svakako mogu preporučiti kao spretne korepetitore za predmete korepeticije u plesnim školama ( korepeticiju ritmike, suvremenog plesa i klasičnog baleta), za profesore klavira, profesore solfeggia, teorije glazbe i glazbene kulture u osnovnim i srednjim plesnim školama. Poznavajući mnoge generacije crkvenih glazbenika smatram da svi oni koji su sa visokim ocjenama završili klavir i orgulje mogu i trebalo bi im dati mogućnost predavati klavir u nižim glazbenim školama. Mnogi od njih već su godinama uspješno zaposleni i pokazuju vidljive izvrsne pedagoške rezultate zato ne bi bilo u redu da ovaj novi Nacrt učini propust bez unosa njihovog zvanja u Pravilnik. Poštovani kolega Juretić, prekratko ste bili na ICG u da bi mogli zaključiti o nivou znanja diplomiranih studenata naročito o nivou solfeggia ili polifonije koju spominjete. Ne baratam izrazima poput "ista razina znanja" jer smatram da ju je nemoguće postaviti niti kod studenata iste klase, istog fakulteta a kamoli različitih ustanova. "Marljivost" studenata može se isčitati samo iz broja položenih predmeta, ostvarenih bodova koji pokrivaju dva ili više smjerova na drugim ustanovama.Ne razumijem što je netočno? I dalje smatram da diplomirani studenti crkvene glazbe ( bez obzira koje im zvanje prema novim idejama bude dodijeljeno ) mogu predavati - glazbenu kulturu u osnovnoj školi - glazbenu umjetnost u srednjoj školi - glasovir u plesnoj školi (osnovnoj i srednjoj) - korepeticiju u plesnoj i glazbenoj školi - glasovir u osnovnoj glazbenoj školi ( ako su maturirali klavir i položili 4 godine klavira na ICG u, za razliku od čembalista koji na MA više nemaju predmet klavir, pa razumijem mišljenje klavirskih pedagoga da čembalisti i orguljaši ne predaju klavir zbog različitosti postave) - -Solfeggio u plesnoj školi - orgulje u glazbenim školama ( što je i navedeno) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
83 vesna 1kutnar Članak 6., 8) glazbena umjetnost: Smatram da Magistar crkvene glazbe- glazbene pedagogije kao i diplomirani crkveni glazbenik ima znanje i kompetencije predavati glazbenu umjetnost u srednjoj školi. Studij crkvenih glazbenika uz sve pedagoške predmete, predmete povijesti glazbe, teorijske predmete obogaćen je i predmetima iz područja crkvene glazbe i gregorjanike, što povećava njihove šire glazbene kompetencije. Svakako bi trebalo i ovdje uvesti njihovo zvanje kao mogućnost zaposlenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
84 vesna 1kutnar Članak 5., 23. Glazbena kultura "Diplomirani crkveni glazbenik", kao i "magistar crkvene glazbe-glazbene pedagogije" po svojim izlaznim kompetencijama ničim ne zaostaje u kompetencijama magistra glazbene pedagogije. Vjerujem da je do izostavljanja ovog naziva visokoškolskog obrazovanja "diplomirani crkveni glazbenik" u Nacrtu Pravilnika došlo omaškom i slučajno.Edukacija crkvenog glazbenika koji u 4 godine izuzetno napornog i opterećenog studija,(predmetima i bodovima), svira dva instrumenta i orgulje i klavir uz sve teoretske predmete, crkvene predmete i predmete glazbene pedagogije kao i na Muzičkoj akademiji, te na 5.oj godini završava studij na MA ili na ICG u, podržava visoke izlazne kompetencije zasigurno dostatne za vođenje predmeta Glazbena kultura u osnovnoj školi. (Ovo obrazovanje studentima daje unutar zvanja kompletnog "glazbenika kantora" kompetencije za vođenje pjevačkih zborova i različitih ansambala, za korepetitorsku pratnju dječjih zborova, za dirigiranje, za postavu glasa, znanje o teoriji glazbe, harmoniji, polifoniji, transpoziciji i prilagodbi dječjih pjesama , za tumačenje povijesti glazbe i slušnog prepoznavanja glazbene umjetnosti u osnovnoj školi.) Diplomirani crkveni glazbenik i magistar crkvene glazbe-glazbene pedagogije bi trebao biti naveden zajedno sa zvanjima muzikologa, teoretičarima i glazbenim pedagozima. Vjerujem da će se ovaj propust izostavljanja ovog specifičnog akademskog zvanja ipak ispraviti na radost mnogih budućih i sadašnjih vrijednih diplomiranih i zaposlenih generacija crkvenih glazbenika . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
85 Veronika Kapelari Horvat Članak 5., 16. Priroda Kolegice Begić, uz dužno poštovanje, moram vam se obratiti s par opaski i ispraviti vaše pogrešne navode. Naime, nevjerojatno je da ste naveli da je naš studij prirodoslovlja KRATKA NADOGRADNJA. Time ste nas degradirali i diskriminirali, što nije u redu. Kako se nečiji studij i vrijeme uloženo u učenje može smatrati kratkom nadogradnjom???Mi nismo taj fakultet i taj pojačani predmet odabrali iz hira već zbog tadašnjeg trenutnog deficita učitelja prirode i biologije, a pri upisu nam je bilo rečeno da će nam naš studij omogućiti diplomu za podučavanje prirode i biologije u OŠ te iza toga stoje već milijun puta u ovoj raspravi spomenuti dokumenti.Molim vas proučite razliku između metodike i metodologije. Nadalje, ako mi nismo kompetentni zbog, kako potpuno pogrešno navodite male satnice prirodoslovnih predmeta; tako svi profesori/magistri biologije, ako ćemo slijediti vašu logiku, opet napominjem, potpuno pogrešno, po tome nisu kompetentni predavati zbog daleko premale satnice metodike....I, tko će onda predavati prirodu i biologiju?? Vidite da nema smisla. Na taj bi način i vama bila učinjena nepravda kao što se sada radi nama...Jer, ima i jednih i drugih koji se neosporno trude i vrlo dobro rade svoj posao, ali to nije tema ove rasprave. Mi tražimo svoja prava koja su nam našom diplomom neosporno data, a koja nam se žele tako nepravedno oduzeti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
86 Veronika Kapelari Horvat Članak 5., 17. Priroda i biologija Kolega Pintarić, potpuno ste u pravu. Ova dva dokumenta potvrđuju da smo stručni i kompetentni za izvođenje nastave prirode i biologije u OŠ. Naš je Učiteljski fakultet uz odobrenje MZOS i Nacionalnog vijeća dobio odobrenje za školovanje prirodoslovaca, dakle, Plan i program kolegija koje smo odslušali u skladu su s Planom i programom prirode i biologije u OŠ.Samim time i gore navedenim dokumentima ništa nije i ne bi trebalo biti sporno. Mi smo, kao i ostali učitelji razredne nastave s pojačanim predmetima, potpuno kompetentni i osposobljeni za rad u OŠ. Nadam se da kolegice i kolege koji nas omalovažavaju ne podučavaju i ne odgajaju mlade generacije na diskriminirajući način koji se iz njihovih redaka može naslutiti...... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
87 Veronika Kapelari Horvat Članak 5., 16. Priroda Poštovani, uvidom u naše indekse može se vrlo lako potvrditi da smo imali sve kolegije kroz koje se prolazi plan i program prirode u 5. i 6. razredu te biologije u 7. i 8. razredu, stoga, doista , ne vidim što je tu sporno. Metodički smo vrlo potkovani , i to je isto činjenica.. Da, imate pravo kad kažete da je većina naših predavača u mirovini, no to ne umanjuje kvalitetu njihovih predavanja koja smo odslušali, ali ni vrijednost naših položenih ispita.Imajući na umu da smo imali i kemiju, kako organsku, tako i anorgansku, tehničku kulturu pa i fiziku, morate znati da smo doista obuhvatili gradivo prirode i biologije koje je u korelaciji s ostalim prirodoslovnim predmetima u OŠ. Pustite nadležnima za sastavljanje ovog Pravilnika da isprave nepravdu koja nam je nanesena te da odrade svoj posao do kraja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
88 Veronika Kapelari Horvat Članak 5., 17. Priroda i biologija Diplomirani učitelji RN s pojačanim predmetom "prirodoslovlje" su u nezgodnom položaju. Ostaju bez posla jer nas se smatra nekompetentnima, a sve zbog toga jer se naša titula do danas nije uskladila s Pravilnikom.Našu titulu koja nam piše u diplomama treba uključiti u ovaj Pravilnik jer toga u Nacrtu nema u članku 105. stavka 6. točke.Dokumentom Ministarstva prosvjete i športa (koje se tada tako zvalo, a tijekom godina i ono je mijenjalo svoj naziv),KLASA:602-02/03-01/10,URBROJ:532-04/1-03-4 od 8.svibnja 2003.(potpisanog od strane tadašnjeg ministra Strugara) pod nazivom predmeta "prirodoslovlje" podrazumijeva se kompetentnost za izvođenje predmetne nastave prirode i biologije u osnovnoj školi.Dakle, ništa nije i ne bi trebalo biti sporno. Nitko se , sve do danas, nije o tome drugačije očitovao, dakle, sukladno tome, diplomirani učitelji RN s pojačanim predmetom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje kompetentni su predavati prirodu u 5. i 6. razredu te biologiju u 7. i 8. razredu OŠ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
89 Veronika Kapelari Horvat Članak 5., 1. Hrvatski jezik Kolega Romac, nemojte smatrati da učitelji RN s modulom hrvatski jezik oduzimaju profesorima radno mjesto...Ako ste željeli raditi u OŠ, mogli ste upisati RN i još modul hrvatski jezik, gdje bi ste , između ostalog , dobili mnogo više saznjanja o metodici , didaktici i ostalim vrlo važnim stvarima koje su potrebne da bi ste mogli predavati u OŠ... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
90 Veronika Kapelari Horvat PRAVILNIK, Članak 2. Što znači, tj. kako to protumačiti, učitelj predmetne nastave s odgovarajućom vrstom obrazovanja? Vrlo je nedorečeno i nejasno....Jesu li to profesori ili inženjeri bez ili sa položenim pedagoškim predmetima , a koji su odlučili raditi u OŠ , ili učitelji RN s pojačanim predmetom koji rade u OŠ? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
91 Verica Lukačević PRAVILNIK, Članak 4. Poštovani, još uvijek veliki broj učitelja razredne nastave u osnovnim školama čine učitelji po zvanju nastavnici razredne nastave. Većina ih je napredovala u zvanje učitelj mentor i savjetnik. Prijedlogom Pravilnika (u članku 4.) su degradirani i onemogućena im je promjena radnoga mjesta iako do umirovljenja imaju dvadesetak godina. Vjerujem u ispravak ovoga propusta i srdačno Vas pozdravljam. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
92 Verica Busija Članak 9., Program: dizajner odjeće Program: Dizajner odjeće Molim. neizostavno uvrstiti dipl. ing. tekstilne tehnologije - odjevni smjer kao odgovarajuću vrstu obrazovanja za nastavne predmete MATERIJALI ZA IZRADU ODJEĆE i TEHNOLOGIJA IZRADE ODJEĆE Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
93 Veljko Valentin Škorvaga PRAVILNIK Poštovani, u članku 9. Glazbene i plesne škole, u osnovnim i srednjim glazbenim školama kod zanimanja učitelj/nastavnik tambura, trebalo bi pisati magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenim studijem tambure ili srednjom glazbenom školom glavni predmet tambure. Sve druge varijante su loše i u praksi se nisu pokazale dobre. Mišljenja sam da bi za trenutno zaposlene osobe (do 50 god. starosti) koje nemaju gore navedene uvjete trebalo uvesti obvezu izvanrednog završetka srednje glazbene škole glavni predmet tambure, u nekom razumnom roku, što bi ujedno bilo kvalitetno stručno usavršavanje, a siguran sam i kvalitativni pomak u radu s učenicima. Ako se u drugim strukama može uvjetovati radno mjesto izmijenjenom vrstom obrazovanja, jer struka napreduje, ne vidim razlog zašto u obrazovanju štitimo one koji ne ulažu u svoju edukaciju, jer tko ne zadovoljava novo propisane zakonske norme mora odstupiti s toga mjesta i gubi kompetencije. U osnovnim glazbenim školama kod zanimanja učitelj gitare, trebalo bi dodati uz sve navedeno magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenom srednjom glazbenom školom glavni predmet gitara. Ako škola posljednjih 5 godina na to radno mjesto nije zaposlila stručnu osobu može na neodređeno, uz suglasnost Ministra koja vrijedi samo za tu školu, zaposliti osobu koja zadovoljava gore navedene uvjete. Razlog je veliki problem nedostatka učitelja gitare u manjim sredinama koji se ovim brojem osoba koji završavaju studij gitare neće popuniti u idućih 20 godina. U osnovnim glazbenim školama kod zanimanja učitelj klavira, trebalo bi dodati uz sve navedeno magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenom srednjom glazbenom školom glavni predmet klavir. Ako škola posljednjih 5 godina na to radno mjesto nije zaposlila stručnu osobu može na neodređeno, uz suglasnost Ministra samo za tu školu, zaposliti osobu koja zadovoljava gore navedene uvjete. Razlog je veliki problem nedostatka učitelja klavira u manjim sredinama koji se ovim brojem osoba koji završavaju studij klavira neće popuniti u idućih 20 godina. Sve ostalo predloženo uz pravopisne ispravke je u redu. Srdačan pozdrav. Veljko Valentin Škorvaga, ravnatelj Glazbene škole Požega Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
94 Veljko Valentin Škorvaga Članak 9., Program: modni stilist Poštovani, u osnovnim i srednjim glazbenim školama kod zanimanja učitelj/nastavnik tambura, trebalo bi pisati magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenim studijem tambure ili srednjom glazbenom školom glavni predmet tambure. Sve druge varijante su loše i u praksi se nisu pokazale dobre. Mišljenja sam da bi za trenutno zaposlene osobe (do 50 god. starosti) koje nemaju gore navedene uvjete trebalo uvesti obvezu izvanrednog završetka srednje glazbene škole glavni predmet tambure, u nekom razumnom roku, što bi ujedno bilo kvalitetno stručno usavršavanje, a siguran sam i kvalitativni pomak u radu s učenicima. Ako se u drugim strukama može uvjetovati radno mjesto izmijenjenom vrstom obrazovanja, jer struka napreduje, ne vidim razlog zašto u obrazovanju štitimo one koji ne ulažu u svoju edukaciju, jer tko ne zadovoljava novo propisane zakonske norme mora odstupiti s toga mjesta i gubi kompetencije. Kod skupno muziciranje, orkestar - treba dodati tamburaš i tamburaški. U osnovnim glazbenim školama kod zanimanja učitelj gitare, trebalo bi dodati uz sve navedeno magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenom srednjom glazbenom školom glavni predmet gitara. Ako škola posljednjih 5 godina na to radno mjesto nije zaposlila stručnu osobu može na neodređeno, uz suglasnost Ministra koja vrijedi samo za tu školu, zaposliti osobu koja zadovoljava gore navedene uvjete. Razlog je veliki problem nedostatka učitelja gitare u manjim sredinama koji se ovim brojem osoba koje završavaju studij gitare neće popuniti u idućih 20 godina. U osnovnim glazbenim školama kod zanimanja učitelj klavira, trebalo bi dodati uz sve navedeno magistar muzike ili magistar glazbene kulture/pedagogije sa završenom srednjom glazbenom školom glavni predmet klavir. Ako škola posljednjih 5 godina na to radno mjesto nije zaposlila stručnu osobu može na neodređeno, uz suglasnost Ministra koja vrijedi samo za tu školu, zaposliti osobu koja zadovoljava gore navedene uvjete. Razlog je veliki problem nedostatka učitelja klavira u manjim sredinama koji se ovim brojem osoba koje završavaju studij klavira neće popuniti u idućih 20 godina. Sve ostalo predloženo uz pravopisne ispravke je u redu. Srdačan pozdrav. m-r Veljko Valentin Škorvaga, prof., ravnatelj Glazbene škole Požega Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
95 Vedrana Jurašinović Članak 5., 1. Hrvatski jezik Smatram da bi se trebalo pojasniti, u odabiru kandidata za određeno radno mjesto ( u ovom slučaju učitelja hrvatskog jezika u osnovnoj školi ), može li poslodavac sam birati između ponuđenih struka unutar jedne točke ( primjerice između sedam Pravilnikom propisanih struka unutar točke a ) ili poredak unutar jedne točke znači hijerarhiju koja se u odabiru kandidata mora poštivati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
96 Vedran Utković PRAVILNIK Ne slažem se s time jer ukoliko ovo društvo namjerava poticati zapošljavanje mladih ljudi ne vidim razlog zašto tim visoko obrazovanim ljudima ne dati mogućnost rada ukoliko ne postoji zainteresiranost sa srodnih studija . Ne postoji nikakva indicija da će netko "manje obrazovan" nedovoljno se truditi da bi svoj posao obavljao sa imalo manjom predanošću i željom da učenike na najbolji mogući način obrazuje i odgoji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
97 Vedran Pintarić Članak 5., 16. Priroda Potpuno je apsurdno iz nastave prirode i biologije iz osnovnih škola isključiti sve koji nisu završili edukacijske smjerove na nekom od PMF-ova. Temeljni je problem čisto matematičke prirode. Učitelji s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje školovani su upravo zato jer je procijenjeno da nema dovoljno kvalitetnog kadra koji bi predavao prirodu i biologiju. To se naravno ne odnosi na veće gradove poput Zagreba ili Osijeka već na manje sredine s "malim" osnovnim školama koje su se mučile s privlačenjem kadrova. Danas upravo u takvim školama postoji velik broj učitelja s pojačanim predmetima i nastavnika raznih predmeta, koji su tu zato jer za njima postoji prava potreba, a ne iz nekog svog osobnog hira. Ako se "riješimo" svih koji nemaju diplomu PMF-a, u Zagrebu naravno neće biti problema no u mnogim ostalim dijelovima zemlje neće imati tko predavati, kvalitetno predavati. Nadalje, poučavanje svakako jest proces koji obuhvaća više disciplina, a kolege koje su završili Pedagoške i Učiteljske fakultete metodički, pedagoški, didaktički i psihološki mnogo su potkovaniji od bilo kojeg kolege s PMF-a, tu bih želio naglasiti riječ metodički. Proceduralna i laboratorijska znanja svakako su važna no kvalitetni pedagoški rad jednako je bitan, ako ne i važniji. Odgoj i obrazovanje, kolegice i kolege, ODGOJ i obrazovanje. Na kraju, potrebe za "izmišljanjem tople vode" uopće nema, stanje na terenu je takvo kakvo je, dokumenti koji su navedeni od strane mnogih učitelja s pojačanim prirodoslovljem ovdje i u sekciji prirode i biologije su stvarni i iako nisu dostupni na internetu (jer vjerojatno ni jedna svjetska institucija ne objavljuje svu svoju korespondenciju javno, zato valjda i postoji klasa i urudžbeni broj) svatko ih može od navedenih institucija zatražiti na uvid, stoga molim još jednom autore ovog Nacrta da urade isto. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
98 Vedran Pintarić Članak 5., 17. Priroda i biologija Nadao sam se da će se ova rasprava zadržati u sferi ozbiljnosti koja priliči temi no očito sam se prevario. Čitajući komentare nekih kolegica netko bi mogao dovesti u pitanje kompetentnost stručnjaka zaposlenih u NASA-i da predaju prirodu i biologiju u hrvatskim osnovnim školama. Šalu na stranu, držimo se činjenica i dokumenata koji te činjenice potkrijepljuju. Podsjećam dakle još jednom na "Očitovanje Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2.10.2015. KLASA: 602- 04/15-01/157 URBROJ: 251-378-01/15/1” te “Očitovanje o vrsti stručne spreme Ministarstva prosvjete i športa KLASA: 602-02/03-01/10 URBROJ:532-04/1-03-4 od 8. svibnja 2003.”. Oba navedena dokumenta izdale su nadležne institucije i oni potvrđuju kompetencije učitelja s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje za izvođenje nastave prirode i biologije u osnovnoj školi. Osobni “dojmovi” i “iskustva” kolegica koje su završile druge studijske programe u procjeni stručnosti učitelja nemaju baš nikakvu važnost. Još jednom, držimo se čnjenica Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
99 Vedran Pintarić Članak 5., 17. Priroda i biologija Krajnje je nelogično da primjerice diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom hrvatskoga jezika (a tu su i učitelji s "pojačanim" njemačkim, engleskim, matematikom...) ima odgovarajuću vrstu obrazovanja da predaje svoj predmet od 5.-8. razreda, a učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje (kako je stvarni naziv studija prema diplomi Sveučilišta u Zagrebu) svoj predmet može predavati samo u 5. i 6. razredu jer se eto priroda u 7. i 8. razredu zove biologija. Zapravo ako je takva pretpostavka logična onda profesori biologije ne mogu predavati u 5. i 6. razredu jer eto, nemaju završen studij prirode. U očitovanju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2.10.2015. KLASA: 602- 04/15-01/157 URBROJ: 251-378-01/15/1 jasno piše CITIRAM : "Pod nazivom predmeta Prirodoslovlje podrazumijeva se kompetentnost za izvođenje predmetne nastave Prirode i Biologije u osnovnoj školi (Očitovanje o vrsti stručne spreme Ministarstvo prosvjete i športa KLASA: 602-02/03-01/10 URBROJ:532-04/1-03-4 od 8. svibnja 2003.), stoga se moram upitati jesu li autori ovog Pravilnika uopće konzultirali one koji su educirali učitelje s pojačanim predmetom prirodoslovlje prje nego što su izdali ovakava nedvojbeno manjkav Nacrt. Predlažem da se u skladu s očitovanjima Učiteljskog fakulteta i Ministarstva prosvjete i športa koje sam naveo u ovom komentaru ova očita nepravda ispravi kako bi učitelji s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje mogli predavati predmete za koje su školovani (prirodu i biologiju) a ne da budu diskriminirani u odnosu na sve druge učitelje s pojačanim programima iz nastavnih premeta. s štovanjem, Vedran Pintarić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
100 Vedran Menđušić Članak 6., 11) informatika: Nedostaje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
101 Vedran Menđušić Članak 5., 21. Tehnička kultura Nedostaje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
102 Vedran Menđušić Članak 5., 15. Fizika Nedostaje profesor fizike i tehničke kulture s informatikom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
103 Vanja Markovic Članak 5., 24. Likovna kultura U glavi 26 i 27 nije navedena stručna sprema prof. rehabilitator. Također, nema zasebnog dijela koji govori o posebnim ustanovama u kojima se školuju učenici s većim teškoćama u razvoju (a koje postoje kao osnovne, srednje ili kombinirane ustanove). Samim tim, u popisu stručnih suradnika izostao je "Stručni suradnik edukacijski rehabilitator u funkciji pedagoga" koji postoji u svim posebnim ustanovama u kojima se školuju učenici s većim intelektualnim teškoćama (škole i centri za odgoj i obrazovanje). Izostao je i stručni suradnik kineziterapeut te stručni suradnik socijalni djelatnik, oboje vrlo važni članovi tima posebne ustanove Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
104 Vanja Horvat PRAVILNIK Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
105 Vanda Novoselec PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani! PRAVILNIK O STRUČNOJ SPREMI ZA GLAZBENE ŠKOLE je prepun nelogičnosti i dovodi sustav visokog obrazovanja (MA) pod veliki upitnik. Dakle, smatram da je pravilnik neusklađen s visokim obrazovnim sustavom i ne poštuje kompetencije pojedinih zvanja, a druge gura u sve moguće (mag. mus). Jesu li ovim pravilnikom svi navedeni subjekti stavljeni u ravnopravan položaj pri zapošljavanju ili će npr. za radno mjesto nast. gitare prednost imati prof. gitare ispred prof. kontabasa? Dakle navest ću samo neka, po meni loša rješenja: prof. kontrabasa može predavati gitaru ( a zašto onda ne i svi ostali? to bi bilo još ironičnije!), korepetirati može široka plejada kao i voditi komornu glazbu...i svi su pri tom u ravnopravnom položaju...U praksi mnogi violisti uspješno predaju violinu, violinisti violu, violončelisti kontrabas, međutim u ovim se slučajevima srodstvo instrumenata nije uzelo u obzir kao ni kompetencije nastavnika, dok se u nekim drugim slučajevima podrazumijeva stručnost u mnoštvu toga ( mag. mus., kontrabasist, prof. glazbene kulture, mag. gl. pedagogije itd.). U slučaju da se na natječaj ne javi stručna osoba, naravno da su ravnatelji zapošljavali kolege koji su se često pokazali stručnima i uspješnima, ali pravilnikom dopustiti ovoliku širinu je u najmanju ruku upitno i otvara veliki prostor manipulaciji pri zapošljavanju kao i što sam već navela, dovodi u pitanje sustav visokog obrazovanja, koji je do sada jasno i transparentno osposobljavao buduće proesore, sada magistre za određena radna mjesta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
106 Vanda Cegledi PRAVILNIK Bilo bi dobro razmotriti kvalifikacije za nastavnike koji mogu raditi u glazbenim školama, Prijedlog Pravilnika je prije svega ne jasan. Praksa pokazuje da mag.mus i prof.glasovira ne rado predaju nastavu : glasovir obvezatno , glasovir fakultativno i glasovir kao izborni predmet te tu nastavu uglavnom održavaju nastavnici koji su završili glazbenu pedagogiju ili grupu teorijskih predmeta. Stoga molim, da se razmotri mogućnost da nastavu glasovira u ovom slučaju mogu predavati i nastavnici sa završenom srednjom školom, glazbenik klavirist i završenom glazbenom pedagogijom, glazbenom kulturom ili nekim drugim teorijskim smijerom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
107 Valerija Begić Članak 5., 16. Priroda Kolegice Kapelari Horvat, iako sam mišljenja da ovo nije mjesto za ovakvu raspravu ipak, uz dužno poštovanje, budite ljubazni pa još jednom proučite moj komentar te ćete shvatiti zašto sam upotrijebila termin metodologija, a ne metodika (jer termine metodika i metodologija dobro razlikujem), a dio Vašeg komentara da profesori biologije i kemije nisu kompetentni zbog premale satnice metodike (gdje dovodite u odnos satnicu metodike kod profesora i satnicu prirodoslovnih predmeta učitelja RN s pojačanim prirodoslovljem) suvišno je komentirati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
108 Valerija Begić Članak 6., 12) kemija: Nije mi jasno kako je moguće da su za biologiju u srednjim školama/gimnazijama navedeni profesori biologije i kemije, ali za kemiju u istim školama nisu. Isto treba dodati i za predmet kemija u srednjoj školi. Također, ne mogu ne zamijetiti da su inženjer kemije i kemijske tehnologije, iako doduše u istoj kategoriji, navedeni ispred profesora kemije kojima je ovo zvanje bilo prvotni i jedini odabir. Ne smijem niti pomisliti kakvu bismo prednost imali mi profesori da se poželimo zaposliti negdje izvan škole, kada niti "u vlastitoj kući" nemamo prednost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
109 Valerija Begić Članak 5., 16. Priroda Po meni nije sporno jesu li diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja u mogućnosti poučavati Prirodu i Biologiju, već je sporno jesu li jednako kvalitetno educirani kao profesori/magistri edukacije biologije i kemije te trebaju li imati jednaku prednost pri zapošljavanju ili biti navedeni pod točkom b). Učitelji razredne nastave su se prvotno educirali da budu učitelji razredne nastave (a prirodoslovlje je kratka nadogradnja njihovom temeljnom obrazovanju što im je svakako prednost u poučavanju predmeta priroda i društvo). Može li stoga bilo tko drugi biti educiraniji od njih da obavljaju posao učitelja razredne nastave i treba li bilo tko drugi imati jednaku prednost za zapošljavanje na tom radnom mjestu kao oni? Naravno da ne, iako tvrdim da bi svaki profesor mogao obavljati taj posao (samo je pitanje koliko kvalitetno, ne zbog toga što ne bi posjedovao određena znanja, već zbog toga što zasigurno ne bi odabrao jednako kvalitetnu metodologiju kao učitelj RN). Nadalje, jedna od kolegica je navela koje su sve biološke i kemijske predmete odslušali i položili učitelji s pojačanim prirodoslovljem tijekom studija, ali nije navela u kojoj satnici te bi bilo zanimljivo usporediti satnicu tih predmeta učitelja s pojačanim prirodoslovljem i profesora/magistra edukacije biologije/ biologije i kemije te potom izanalizirati širinu i dubinu obrađivanih bioloških, kemijskih i fizikalnih sadržaja. Vezano uz navedeno ne mogu ne zamijetiti sljedeći komentar „Navedenim pravnim dokumentima određeno je da osoba koja je na Učiteljskom fakultetu završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje može izvoditi nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi. Pod nazivom prirodoslovlje podrazumijeva se izvođenje predmetne nastave prirode i biologije u osnovnoj školi. U prethodnim komentarima jasno su navedeni kolegiji koje smo položili tijekom studija i tako stekli kompetencije za rad u predmetnoj nastavi prirode i biologije.“ jer mi nije jasno od kada prirodoslovlje podrazumijeva samo prirodu i biologiju (prirodoslovlje objedinjuje biologiju, kemiju, fiziku, ali i geografiju, a u našim obrazovnim ciklusima ne postoji takav predmet niti postoji studijski program koji bi za isto educirao kadar). Nadalje, Kurikulum nastavnih predmeta Priroda i Biologija stavlja naglasak na važnost spiralne izgradnje temeljnih prirodoslovnih koncepata kod učenika, a što podrazumijeva jako širok spektar ne samo činjeničnog, već i konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja prije svega učitelja. Prožimanje koncepata biologije, kemije i fizike (kolegica Patafta je navela nekoliko zgodnih primjera, a njih je puno, puno više) zahtijevaju maksimalnu korelaciju aktivnosti i sadržaja ishoda ovih predmeta što je dodatni razlog zašto profesori/magistri edukacije trebaju imati prednost pri zapošljavanju na radnom mjestu učitelj Prirode i Biologije. I s obzirom da sam ionako pretjerala s količinom teksta neću opisivati, ali ću spomenuti nikako ne manje važnu, opasnost od mogućih krivo stečenih predodžbi učenika o određenim pojavama i/ili procesima i teškoće njihovog ispravljanja. Shvaćam ogorčenost učitelja s navedenim diplomama i nisam protiv toga da postoji mogućnost njihovog zapošljavanja na mjesto učitelja Prirode (što se tiče Biologije isto ne podržavam) u slučaju nedostatka profesora/magistara edukacije biologije/biologije i kemije/ili geografije, ali mi je neshvatljivo da za navedeno radno mjesto mogu po kompetencijama biti potpuno izjednačeni s profesorima/magistrima edukacije koji su se isključivo za taj smjer educirali. Osim navedenog, želim iskazati svoju zabrinutost činjenicom da je u ovom Pravilniku predmet Priroda izdvojen zasebno, ali se onda pojavljuje i u kombinaciji s Biologijom jer ostavlja dovoljno prostora ravnateljima da tijekom zapošljavanja takvu odluku protumače/iščitaju kao prednost učitelja RN za zapošljavanje na radnom mjestu Priroda u odnosu na profesore/magistre edukacije biologije/biologije i kemije/geografije ili što je još gore čak nemogućnost njihova zapošljavanja na tom radnom mjestu ako je riječ isključivo o Prirodi (dovoljno je pogledati komentar od 9.2. 2016. koji glasi „Sukladno drugim predmetima, i ovdje bi trebalo ugraditi točku b) kojom se, u slučajevima nedostatka kadra (razrednih učitelja s pojačanim prirodoslovljem) dopušta mogućnost profesorima i magistrima edukacije fizike, kemije, bilologije, politehnike, tehnike da izvode nastavu iz predmeta Priroda (jer su svakako primarno nastavnici, a imaju i "dobru" podlogu iz prirodoslovlja“) iz kojeg je vidljivo da postoji mogućnost krivog tumačenja dijela Pravilnika vezanog uz Prirodu. I na samom kraju ne mogu ne spomenuti da me ovo pojavljivanje Prirode na dva mjesta brine i još iz jednog razloga - naime što ako netko zaključi da nema smisla isti predmet pisati na dva mjesta i jednostavno ga izbriše na mjestu gdje se pojavljuje uz Biologiju (što je logično jer se svaki predmet piše zasebno)? U tom slučaju za poučavanje Prirode bili bi na listi samo učitelji RN s pojačanim prirodoslovljem ... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
110 Valentina Vukadinović PRAVILNIK, Članak 2. Stavak 5. članka 2. Potrebno je dodati da odgojno obrazovni rad u osnovnim i srednjim školama koje provode nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine mogu obavljati učitelji, nastavnici, profesori i stručni suradnici koji su iz reda nacionalne manjine te potpuno vladaju jezikom i pismom, odnosno učitelji, nastavnici, profesori i stručni suradnici koji nisu pripadnici nacionalne manjine ali potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine. Potrebno je utvrditi postupke i proceduru provjeravanja poznavanja jezika i pisma nacionalne manjine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
111 Valentina Černeka PRAVILNIK, Članak 8. U ovom stavku nije navedena mogućnost zapošljavanja profesora defektologa-logopeda i magistra logopedije u srednjim školama iako je sve veći broj djece s teškoćama u čitanju i pisanju integrirano u redovnu nastavu srednjih škola, te trebaju logopedsku pomoć. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
112 UPRIS - udruga za prirodoslovna istraživanja PRAVILNIK, Članak 7. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u dijelu XI. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa u školskoj ustanovi u članku 105. stavak 13 piše: „Poslove odgajatelja može obavljati osoba koja je zavšila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije“. Ovdje nije jasno koje su to odgovarajuće vrste te smatra li se time i učitelj/ica razredne nastave. Kod natječaja za odgajatelja u učeničkom domu navedeni su kriteriji: završen diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i imati pedagoške kompetencije (sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu). U spomenutom Pravilniku iz 1999. u Članku 52. stoji: „Za odgajatelja u učeničkom domu može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za profesora ili stručnog suradnika u srednjoj školi.“ Uzrok: 1999. godine postojala je Učiteljska akademija u trajanju od dvije godine, dok je danas Učiteljski fakultet u trajanju 3 + 2 godine. Argument: Učitelji razredne nastave imaju pedagošku grupu predmeta (didaktika, psihologija odgoja i obrazovanja, pedagogija i metodika nastave svakog predmeta) uvelike opširniju od primjerice profesora jednog ili dva nastavna predmeta. Ovime bi se dala dodatna mogućnost zapošljavanja usko specijaliziranom kadru koji je prezastupljen na burzi rada te nema mogućnost zaposlenja u srodnoj struci za razliku od većine nastavnika predmetne nastave. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
113 Unione Italiana PRAVILNIK Predlažemo dopune kako slijedi: Članak 4. U tekstu dodati: Poslove učitelja razredne nastave u osnovnim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine obavljaju učitelji razredne nastave, diplomirani učitelji razredne nastave, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom i magistri primarnog obrazovanja koji su stekli stručnu spremu na jeziku talijanske nacionalne manjine. Članak 5. Točka 6. U tekstu dodati: Poslove učitelja talijanskog jezika u osnovnim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine obavljaju profesori talijanskog jezika i književnosti, nastavnici talijanskog jezika i magistri edukacije talijanskog jezika i književnosti koji su stekli stručnu spremu na jeziku talijanske nacionalne manjine. Članak 6. Točka 24 U tekstu dodati: Poslove profesora talijanskog jezika u srednjim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine obavljaju profesori talijanskog jezika i književnosti i magistri edukacije talijanskog jezika i književnosti koji su stekli stručnu spremu na jeziku talijanske nacionalne manjine. Članak 10. U tekstu dodati: Na radnom mjestu učitelja, nastavnika, profesora ili stručnog suradnika u osnovnim i srednjim školama na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine mogu se zaposliti i osobe koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u matičnoj državi Italiji uz rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije i bez ishodovanja dodatnih priznavanja inozemne stručne kvalifikacije u svrhu pristupa reguliranoj profesiji za rad na radnom mjestu učitelja, nastavnika, profesora ili stručnog suradnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
114 Umjetnička škola Franje Lučića PRAVILNIK Svakako je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike bez dodatnih pojašnjenja jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Budući da je prema postojećim zakonskim propisima poslodavac dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme ponuditi nadopunu satnice, stručna sprema propisana na ovaj način otvara mogućnost, a možda i stvara obvezu, rada nastavnika neprimjerenih kvalifikacija u pojedinim nastavnim predmetima. Ukoliko se zadrži naziv (što je, s obzirom na naslove zvanja diplomaca Muzičke akademije, vjerojatno) treba ga kod svakog pojedinog predmeta pojasniti na sljedeći način: Magistar muzike sa završenim diplomskim studijem (naziv odgovarajućeg smjera). ČLANAK 9. GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE OSNOVNE PLESNE ŠKOLE: 1) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Kao i u svim nastavničkim zanimanjima, težimo što obrazovanijem kadru. 1-4. Prva četiri navedena studija obuhvaćaju studij klasičnog baleta Sveučilišta u Zagrebu i druge studije baleta izvan Republike Hrvatske. Na taj način su obuhvaćene sve nostrificirane diplome plesača i pedagoga klasičnog baleta. 5. Navedeni studiji su pedagoškog usmjerenja te su pedagoška nadgradnja plesnog obrazovanja. Zbog nepostojanja studija plesa u Republici Hrvatskoj do prije tri godine, neki plesni pedagozi završili su navedene studije kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. U Osnovnoj školi suvremenog plesa taj se nastavni predmet zove Klasični balet. Ovaj se predmet po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuje od predmeta Klasični balet u Osnovnoj školi za klasični balet. Izvođenje nastave navedenog predmeta zahtijeva međutim jednake kompetencije kao i za izvođenje nastave Klasičnog baleta u Školi za klasični balet. 2) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Povijesni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz povijesnih plesova. 3) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Karakterni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz karakternih plesova. 4) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Osnove klasičnog baleta je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. . Ovaj se predmet po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuje od predmeta Klasični balet u Osnovnoj školi za klasični balet. Izvođenje nastave navedenog predmeta zahtijeva međutim jednake kompetencije kao i za izvođenje nastave Klasičnog baleta u Školi za klasični balet. 5) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa i Scenski plesač tijekom školovanja, kroz nastavne sadržaje predmeta Ritmika i Ritmika i glazba, stječu potrebne kompetencije za izvođenje nastave tog predmeta. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač suvremenog plesa, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno u 1. i 2. razredu, a 1 sat tjedno u 3. i 4. razredu. Prema Nastavnom planu i progamu za zavnje Scenski plesač, kroz nastavni predmet Ritmika i glazba 2 sata tjedno 1.- 4.razreda. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač edukacijskog smjera, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno 1. – 4. razreda. 6) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ples dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 7) SUVREMENI PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Suvremeni ples dio je Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu suvremenog plesa. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 8) GLAZBENA KULTURA (SOLFEGGIO) U osnovnim plesnim školama ne postoji nastavni predmet Glazbena kultura! 8) SOLFEGGIO 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Solfeggio je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu klasičnog baleta. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Solfeggioa i sl.. 9) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Prema važećim Nastavnim planovima i programima svih plesnih škola naziv nastavnog predmeta je Glasovir. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu glasovira i sl.. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra čembala. Obrazovanje čembalista, kao i orguljaša ( koji su navedeni kao stručni kadar) proizlazi iz klavirskog obrazovanja, te navedeni glazbenici prolaze iste nastavne sadržaje kao i klaviristi. Nadalje, čembalisti su navedeni kao stručne osobe za predavanje klavira u glazbenim školama te nema razloga da ne budu stručni i u plesnim školama. 10) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući i nazivi) - ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Magistar muzike obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara opciju rada vrlo nestručnog kadra, pa bi se tako moglo protumačiti da je magistar solo pjevanja stručni kadar za korepeticiju u plesnoj školi. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. Također je za nastavu Ritmike i glazbe važno da se omogući nastavnicima Područja glazba da ujedno i korepetiraju Područje ritmiku jer je Nastavnim planom i programom predviđeno da se korelacija tih dvaju područja najviše ostvaruje kroz usku suradnju dvaju nastavnika umjesto da se uvodi i treći, kao korepetitor. Važno je da je magistar glazbene pedagogije ,koji izvodi korepeticiju, u svom srednjoškolskog obrazovanju završio klavirski ili teorijski smjer. 11) FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 5. Scenski plesač s položenom metodikom 6. Plesač edukacijskog smjera 7. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Funkcionalna tjelesna tehnika je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom , Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 12) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 13) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područje Ritmika i nastavnog područje Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika i glazba dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa. Posebnost tog predmeta je u tome što se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu izvode dva nastavnika, svaki u svom području, plesač i glazbenik, koji usko surađuju i zajednički ocjenjuju učenika. Potrebno je izostaviti magistra muzike ( glazbena teorija, glazbena kultura, glazbena pedagogija i kompozicija) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera, jer ta struka obuhvaća zapravo dvije struke i takvih nastavnika nema (osim iznimno). Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. U SREDNJIM PLESNIM ŠKOLAMA: 1) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2) PLES LABAN 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Predmeti Ples, Ples Laban i Ritmika dio su Nastavnog plana i programa srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Scenski plesač s položenom metodikom tijekom svog školovanja kroz usvojene nastavne sadržaje stječe potrebne kompentencije za izvođenje nastave navedenih predmeta. Zbog nepostojanja studija plesa, do prije tri godine, mnogi plesni pedagozi završili su studije drštvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. 4) SUVREMENA PLESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Diplomirani plesač suvremenog plesa 5. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 6. Scenski plesač s položenom metodikom 7. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Plesač edukacijskog smjera OBRAZLOŽENJE: Suvremene plesne tehnike dio su obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 5) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti prvostupnika suvremenog plesa, jer oni nisu educirani za izvođenje nastave klasičnog baleta . Klasični balet u srednjoj školi logično se nastavlja na nastavne sadržaje osnovne škole i obrađuje sadržaje koje je spomenuti nastavni kadar usavršio kroz svoje obrazovanje. 6) POVIJEST PLESA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 3. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 4. Magistar/magistra povijesti umjetnosti 5. Magistar/magistra muzikologije 6. Magistar/magistra dramaturgije 7. Magistar/magistra komparativne književnosti 8. Magistar/magistra etnologije 9. Magistar/magistra socijologije 10. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 15. Plesač edukacijskog smjera sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 16. Plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 17. Scenski plesač s sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 18. Plesač edukacijskog smjera 19. Plesač suvremenog plesa 20. Scenski plesač OBRAZLOŽENJE: Povijest plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih struka i smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 7) NARODNI PLESOVI 1. Plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. Plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti sveučilišnog prvostupnika suvremenog plesa, jer se na studiju suvremenog plesa narodni plesovi ne obrađuju. 10) METODIKA SUVREMENOG ODGOJNOG PLESA 1. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Scenski plesač s položenom metodikom OBRAZLOŽENJE: Metodika suvremenog odgojnog plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. 12) ANATOMIJA 1. Doktor/doktorica medicine 2. Prvostupnik fizioterapije 3. Profesor biologije OBRAZLOŽENJE: Prvostupnik fizioterapije ima potrebne kompetencije za izvođenje nastave iz područja anatomije lokomotornog sustava, ozljeda i njihove prevencije. 13) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Nastavnom planu i programu srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 14) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave glasovira u srednjoj plesnoj školi. 15) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave karakternih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 16) MODERNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem dr uštvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 9. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 10. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Scenski plesač s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti naziv plesač koreograf, jer takvo zvanje ne postoji u Republici Hrvatskoj. Predlažemo uvrštavanje svih zvanja u području klasičnog baleta ili suvremenog plesa, koji su stekli kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom. 17) KLASIČNA PODRŠKA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Klasične podrške u srednjoj školi za klasični balet. 18) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Povijesnih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 24) SOLFEGGIO S OSNOVAMA RITMA 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti koji osposobljavaju nastavnika za predavanje Solfeggia s osnovama ritma. Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio. 26) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 1. Prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik klasičnog baleta 3. Diplomirani plesač klasičnog baleta 4. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 5. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 6. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Osnove klasičnog baleta u srednjoj školi za klasični balet. 27) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) -ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio i Glasovir. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. 28) TEHNIKA KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Tehnika klasičnog baleta dio je Nastavnog plana i programa za srednju plesnu školu za zvanje scenski plesač. Stoga predlažemo gore navedene struke , koje imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Tehnike klasičnog baleta . 29) TEHNIKA SUVREMENOG PLESA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Diplomirani plesač suvremenog plesa 5. Plesač edukacijskog smjera 6. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 7. Scenski plesač s položenom metodikom 8. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Tehnika suvremenog plesa dio je obrazovanja svih gore na Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
115 Udruženje studenata filozofije Članak 6., 15) logika: Cijenjeni gospodine ministre Šustar, cijenjena gospođo ravnateljice Žarković-Pečenković, Zatečeni smo predloženim odredbama u Nacrtu Pravilnika koje se tiču predmeta Filozofija, Etika i Etika i kultura. Temeljem ciljeva i obaveza propisanih statutom Udruženja studenata filozofije, dužni smo obratiti vam se izjavom i zahtjevom. Navedene su odredbe Nacrta Pravilnika neutemeljene prvenstveno iz razloga što je filozofija etablirano polje u području humanističkih znanosti s jasno određenim predmetom i pripadajućom metodologijom. Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, br. 118/2009.) neupitno se utvrđuje posebnost i razdvojenost filozofije kao polja u odnosu na druga polja u području humanističkih znanosti i šire u okviru cjelokupne znanosti i umjetnosti. Shodno tomu, nastavni programi filozofije i ustroj izvođenja nastave filozofije u srednjim školama podrazumijevaju uvažavanje identiteta, strukture i kompetencija filozofije kao specifičnog znanstvenog polja, odnosno discipline. Kompetencijski standard izvođenja i očekivane ishode nastave filozofije moguće je postići isključivo na temelju svladanih diplomskih studijskih programa filozofije. Drugi studiji (npr. oni koji obrazuju i osposobljavaju politologe, sociologe, teologe, kroatologe i religiologe) svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu ni sukladni niti istovrsni studijskim programima filozofije te se ne mogu koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Mogući kolegiji u nefilozofskim studijskim programima mogu sadržavati detalje iz filozofije, no to ih ni na koji način ne stavlja u kompetencijsku ravan s magistrima filozofije. Također, ti kolegiji najčešće su izbornog statusa, u skladu s naravi dotičnih studija, a ni njihov mogući status obvezatnosti ne može pohađateljima dati kompetencije potrebne za primjereno prenošenje znanja filozofije u srednjim školama. Navedeni uvjeti utoliko više vrijede za predmete Etiku i Etiku i kulturu, ukoliko se uzme u obzir, a mora se uzeti, da je etika, kao i logika, oduvijek bila sastavni dio filozofije, točnije, njena disciplina, i to ne tek po ustaljenosti prakse, nego i prema zakonskim odredbama. Nadalje, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Podrazumijeva se da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja članka 105., stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju koji propisuje sljedeće: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ Studijski programi filozofije izvode se na sedam visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. To jamči stručnu i kadrovsku zadovoljivost svih društvenih potreba za nastavnicima filozofije, etike i logike. Nedopustivo je angažiranje nestručnjaka u izvođenju nastave iz navedenih predmeta u srednjim školama niti bi bilo podnošljivo reparacijsko uvođenje recipročnosti sprema u uvjetima izvođenja nefilozofskih predmeta poput sociologije. Suprotno, smatra li Ministarstvo, odnosno Agencija, da bi kadrovske potrebe mogle porasti, predlažemo poticanje navedenih studija za koje tradicionalno postoji velik interes. Shodno iznesenim razlozima, kao i poradi unutarnje konzistentnosti Nacrta Pravilnika (gdje svakom predmetu u pravilu odgovara njegova referentna znanstvena disciplina: povijesti – povijest, psihologiji – psihologija, sociologiji – sociologija, itd.), za izvođenje nastave predmeta Filozofija i Etika treba propisati sljedeće vrste i razine obrazovanja: 1) Filozofija: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi; 2) Etika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 3) Etika i kultura: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 4) Logika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
116 Udruženje studenata filozofije Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Cijenjeni gospodine ministre Šustar, cijenjena gospođo ravnateljice Žarković-Pečenković, Zatečeni smo predloženim odredbama u Nacrtu Pravilnika koje se tiču predmeta Filozofija, Etika i Etika i kultura. Temeljem ciljeva i obaveza propisanih statutom Udruženja studenata filozofije, dužni smo obratiti vam se izjavom i zahtjevom. Navedene su odredbe Nacrta Pravilnika neutemeljene prvenstveno iz razloga što je filozofija etablirano polje u području humanističkih znanosti s jasno određenim predmetom i pripadajućom metodologijom. Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, br. 118/2009.) neupitno se utvrđuje posebnost i razdvojenost filozofije kao polja u odnosu na druga polja u području humanističkih znanosti i šire u okviru cjelokupne znanosti i umjetnosti. Shodno tomu, nastavni programi filozofije i ustroj izvođenja nastave filozofije u srednjim školama podrazumijevaju uvažavanje identiteta, strukture i kompetencija filozofije kao specifičnog znanstvenog polja, odnosno discipline. Kompetencijski standard izvođenja i očekivane ishode nastave filozofije moguće je postići isključivo na temelju svladanih diplomskih studijskih programa filozofije. Drugi studiji (npr. oni koji obrazuju i osposobljavaju politologe, sociologe, teologe, kroatologe i religiologe) svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu ni sukladni niti istovrsni studijskim programima filozofije te se ne mogu koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Mogući kolegiji u nefilozofskim studijskim programima mogu sadržavati detalje iz filozofije, no to ih ni na koji način ne stavlja u kompetencijsku ravan s magistrima filozofije. Također, ti kolegiji najčešće su izbornog statusa, u skladu s naravi dotičnih studija, a ni njihov mogući status obvezatnosti ne može pohađateljima dati kompetencije potrebne za primjereno prenošenje znanja filozofije u srednjim školama. Navedeni uvjeti utoliko više vrijede za predmete Etiku i Etiku i kulturu, ukoliko se uzme u obzir, a mora se uzeti, da je etika, kao i logika, oduvijek bila sastavni dio filozofije, točnije, njena disciplina, i to ne tek po ustaljenosti prakse, nego i prema zakonskim odredbama. Nadalje, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Podrazumijeva se da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja članka 105., stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju koji propisuje sljedeće: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ Studijski programi filozofije izvode se na sedam visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. To jamči stručnu i kadrovsku zadovoljivost svih društvenih potreba za nastavnicima filozofije, etike i logike. Nedopustivo je angažiranje nestručnjaka u izvođenju nastave iz navedenih predmeta u srednjim školama niti bi bilo podnošljivo reparacijsko uvođenje recipročnosti sprema u uvjetima izvođenja nefilozofskih predmeta poput sociologije. Suprotno, smatra li Ministarstvo, odnosno Agencija, da bi kadrovske potrebe mogle porasti, predlažemo poticanje navedenih studija za koje tradicionalno postoji velik interes. Shodno iznesenim razlozima, kao i poradi unutarnje konzistentnosti Nacrta Pravilnika (gdje svakom predmetu u pravilu odgovara njegova referentna znanstvena disciplina: povijesti – povijest, psihologiji – psihologija, sociologiji – sociologija, itd.), za izvođenje nastave predmeta Filozofija i Etika treba propisati sljedeće vrste i razine obrazovanja: 1) Filozofija: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi; 2) Etika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 3) Etika i kultura: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 4) Logika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
117 Udruženje studenata filozofije Članak 6., 5555) filozofija: Cijenjeni gospodine ministre Šustar, cijenjena gospođo ravnateljice Žarković-Pečenković, Zatečeni smo predloženim odredbama u Nacrtu Pravilnika koje se tiču predmeta Filozofija, Etika i Etika i kultura. Temeljem ciljeva i obaveza propisanih statutom Udruženja studenata filozofije, dužni smo obratiti vam se izjavom i zahtjevom. Navedene su odredbe Nacrta Pravilnika neutemeljene prvenstveno iz razloga što je filozofija etablirano polje u području humanističkih znanosti s jasno određenim predmetom i pripadajućom metodologijom. Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, br. 118/2009.) neupitno se utvrđuje posebnost i razdvojenost filozofije kao polja u odnosu na druga polja u području humanističkih znanosti i šire u okviru cjelokupne znanosti i umjetnosti. Shodno tomu, nastavni programi filozofije i ustroj izvođenja nastave filozofije u srednjim školama podrazumijevaju uvažavanje identiteta, strukture i kompetencija filozofije kao specifičnog znanstvenog polja, odnosno discipline. Kompetencijski standard izvođenja i očekivane ishode nastave filozofije moguće je postići isključivo na temelju svladanih diplomskih studijskih programa filozofije. Drugi studiji (npr. oni koji obrazuju i osposobljavaju politologe, sociologe, teologe, kroatologe i religiologe) svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu ni sukladni niti istovrsni studijskim programima filozofije te se ne mogu koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Mogući kolegiji u nefilozofskim studijskim programima mogu sadržavati detalje iz filozofije, no to ih ni na koji način ne stavlja u kompetencijsku ravan s magistrima filozofije. Također, ti kolegiji najčešće su izbornog statusa, u skladu s naravi dotičnih studija, a ni njihov mogući status obvezatnosti ne može pohađateljima dati kompetencije potrebne za primjereno prenošenje znanja filozofije u srednjim školama. Navedeni uvjeti utoliko više vrijede za predmete Etiku i Etiku i kulturu, ukoliko se uzme u obzir, a mora se uzeti, da je etika, kao i logika, oduvijek bila sastavni dio filozofije, točnije, njena disciplina, i to ne tek po ustaljenosti prakse, nego i prema zakonskim odredbama. Nadalje, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Podrazumijeva se da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja članka 105., stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju koji propisuje sljedeće: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ Studijski programi filozofije izvode se na sedam visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. To jamči stručnu i kadrovsku zadovoljivost svih društvenih potreba za nastavnicima filozofije, etike i logike. Nedopustivo je angažiranje nestručnjaka u izvođenju nastave iz navedenih predmeta u srednjim školama niti bi bilo podnošljivo reparacijsko uvođenje recipročnosti sprema u uvjetima izvođenja nefilozofskih predmeta poput sociologije. Suprotno, smatra li Ministarstvo, odnosno Agencija, da bi kadrovske potrebe mogle porasti, predlažemo poticanje navedenih studija za koje tradicionalno postoji velik interes. Shodno iznesenim razlozima, kao i poradi unutarnje konzistentnosti Nacrta Pravilnika (gdje svakom predmetu u pravilu odgovara njegova referentna znanstvena disciplina: povijesti – povijest, psihologiji – psihologija, sociologiji – sociologija, itd.), za izvođenje nastave predmeta Filozofija i Etika treba propisati sljedeće vrste i razine obrazovanja: 1) Filozofija: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi; 2) Etika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 3) Etika i kultura: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 4) Logika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
118 Udruženje studenata filozofije Članak 6., 3) etika: Cijenjeni gospodine ministre Šustar, cijenjena gospođo ravnateljice Žarković-Pečenković, Zatečeni smo predloženim odredbama u Nacrtu Pravilnika koje se tiču predmeta Filozofija, Etika i Etika i kultura. Temeljem ciljeva i obaveza propisanih statutom Udruženja studenata filozofije, dužni smo obratiti vam se izjavom i zahtjevom. Navedene su odredbe Nacrta Pravilnika neutemeljene prvenstveno iz razloga što je filozofija etablirano polje u području humanističkih znanosti s jasno određenim predmetom i pripadajućom metodologijom. Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine, br. 118/2009.) neupitno se utvrđuje posebnost i razdvojenost filozofije kao polja u odnosu na druga polja u području humanističkih znanosti i šire u okviru cjelokupne znanosti i umjetnosti. Shodno tomu, nastavni programi filozofije i ustroj izvođenja nastave filozofije u srednjim školama podrazumijevaju uvažavanje identiteta, strukture i kompetencija filozofije kao specifičnog znanstvenog polja, odnosno discipline. Kompetencijski standard izvođenja i očekivane ishode nastave filozofije moguće je postići isključivo na temelju svladanih diplomskih studijskih programa filozofije. Drugi studiji (npr. oni koji obrazuju i osposobljavaju politologe, sociologe, teologe, kroatologe i religiologe) svojim programima, izvedbom, stručnim kompetencijama i očekivanim ishodima nisu ni sukladni niti istovrsni studijskim programima filozofije te se ne mogu koristiti u utvrđivanju odgovarajućeg obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Mogući kolegiji u nefilozofskim studijskim programima mogu sadržavati detalje iz filozofije, no to ih ni na koji način ne stavlja u kompetencijsku ravan s magistrima filozofije. Također, ti kolegiji najčešće su izbornog statusa, u skladu s naravi dotičnih studija, a ni njihov mogući status obvezatnosti ne može pohađateljima dati kompetencije potrebne za primjereno prenošenje znanja filozofije u srednjim školama. Navedeni uvjeti utoliko više vrijede za predmete Etiku i Etiku i kulturu, ukoliko se uzme u obzir, a mora se uzeti, da je etika, kao i logika, oduvijek bila sastavni dio filozofije, točnije, njena disciplina, i to ne tek po ustaljenosti prakse, nego i prema zakonskim odredbama. Nadalje, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.), članak 105., stavak 15., nalaže da Ministar utvrđuje popis odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastavnih predmeta. Podrazumijeva se da legitimnost takve odluke proizlazi, među ostalim, iz uvažavanja članka 105., stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju koji propisuje sljedeće: „Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ Studijski programi filozofije izvode se na sedam visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. To jamči stručnu i kadrovsku zadovoljivost svih društvenih potreba za nastavnicima filozofije, etike i logike. Nedopustivo je angažiranje nestručnjaka u izvođenju nastave iz navedenih predmeta u srednjim školama niti bi bilo podnošljivo reparacijsko uvođenje recipročnosti sprema u uvjetima izvođenja nefilozofskih predmeta poput sociologije. Suprotno, smatra li Ministarstvo, odnosno Agencija, da bi kadrovske potrebe mogle porasti, predlažemo poticanje navedenih studija za koje tradicionalno postoji velik interes. Shodno iznesenim razlozima, kao i poradi unutarnje konzistentnosti Nacrta Pravilnika (gdje svakom predmetu u pravilu odgovara njegova referentna znanstvena disciplina: povijesti – povijest, psihologiji – psihologija, sociologiji – sociologija, itd.), za izvođenje nastave predmeta Filozofija i Etika treba propisati sljedeće vrste i razine obrazovanja: 1) Filozofija: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi; 2) Etika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 3) Etika i kultura: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. 4) Logika: magistri edukacije filozofije, profesori filozofije, magistri filozofije, diplomirani filozofi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
119 Udruga za promicanje filozofije Članak 6., 5555) filozofija: 5) filozofija: magistar filozofije diplomirani filozof profesor filozofije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
120 Udruga za promicanje filozofije Članak 6., 3) etika: 3) etika: magistar filozofije diplomirani filozof profesor filozofije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
121 Udruga za promicanje filozofije Članak 6., 3) etika: Dana 9. veljače 2016. Udruga za promicanje filozofije uputila je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, dopis sljedećeg sadržaja: Poštovani, imajući u vidu da je jedan od statutarnih ciljeva Udruge za promicanje filozofije i „zaštita interesa filozofije kao struke i filozofa kao stručnih djelatnika“, te briga za „unaprjeđenje filozofskog obrazovanja na srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini“ smatramo da smo dužni očitovati se u javnoj raspravi o Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu (u nastavku Nacrt pravilnika). U ime svojih članova i filozofske struke u cjelini moramo izraziti svoje odlučno neslaganje s Nacrtom pravilnika u dijelu (članak 6, stavak 5), gdje se kao odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave filozofije u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama uz zvanja magistar filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije navode i diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture, diplomirani religiolog. Prijedlog da predmetnu nastavu filozofije mogu izvoditi i osobe koje nisu završile diplomski studij filozofije protivan je odredbi Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14), članak 105, stavak 7, gdje stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Isti prigovor moramo uputiti i na prijedlog iznesen u članku 6, stavcima 3 i 4, gdje se kao odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave etike te etike i kulture u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama uz zvanja magistar filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije navode i diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture, diplomirani religiolog, diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije. Uvažavajući posebnost i vrijednost znanstvenog i obrazovnog rada na poljima politologije, sociologije, teologije, hrvatske kulture i religiologije moramo istaknuti da stručna sprema koja se dobiva završenim diplomskim studijem iz tih disciplina nije odgovarajuće vrste za izvođenje nastave iz predmeta filozofija. Razlike između predmeta kojim se bave i načina i metoda na koji se tim predmetima bave navedene znanosti dobro su poznate i kao takve priznaje ih i hrvatski visokoobrazovni i znanstveni sustav (usp. Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama i Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru). Iako i drugi studiji uključuju neke filozofijske sadržaje, samo diploma o završenom studiju filozofije jamči da je osoba tijekom studija osposobljena predavati sadržaje iz povijesti filozofije i filozofskih disciplina (metafizike, epistemologije, logike, estetike, etika) koji se nalaze u nastavnim programima filozofije i etike u srednjim školama. Neuvažavanjem tih činjenica ovaj Nacrt pravilnika ugrožava standarde odgoja i obrazovanja srednjoškolskog sustava Republike Hrvatske. Apeliramo na mjerodavne da izmjene Nacrt pravilnika i isprave očite pogreške, te propišu da je jedina odgovarajuća vrsta obrazovanja za izvođenje predmetne nastave filozofije i etike u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama završen sveučilišni diplomski studij filozofije. S poštovanjem, dr. sc. Davor Pećnjak Predsjednik Udruge za promicanje filozofije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
122 Udruga za promicanje filozofije Članak 6., 5555) filozofija: Uvažavajući posebnost i vrijednost znanstvenog i obrazovnog rada na poljima politologije, sociologije, teologije, hrvatske kulture i religiologije moramo istaknuti da stručna sprema koja se dobiva završenim diplomskim studijem iz tih disciplina nije odgovarajuće vrste za izvođenje nastave iz predmeta filozofija. Razlike između predmeta kojim se bave i načina i metoda na koji se tim predmetima bave navedene znanosti dobro su poznate i kao takve priznaje ih i hrvatski visokoobrazovni i znanstveni sustav (usp. Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama i Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru). Iako i drugi studiji uključuju neke filozofijske sadržaje, samo diploma o završenom studiju filozofije jamči da je osoba tijekom studija osposobljena predavati sadržaje iz povijesti filozofije i filozofskih disciplina (metafizike, epistemologije, logike, estetike, etika) koji se nalaze u nastavnim programima filozofije i etike u srednjim školama. Neuvažavanjem tih činjenica ovaj Nacrt pravilnika ugrožava standarde odgoja i obrazovanja srednjoškolskog sustava Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
123 Udruga za promicanje filozofije PRAVILNIK Dana 9. veljače 2016. Udruga za promicanje filozofije uputila je ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH, Predragu Šustaru, te ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje, Jadranki Žarković-Pečenković, dopis sljedećeg sadržaja: Poštovani, imajući u vidu da je jedan od statutarnih ciljeva Udruge za promicanje filozofije i „zaštita interesa filozofije kao struke i filozofa kao stručnih djelatnika“, te briga za „unaprjeđenje filozofskog obrazovanja na srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini“ smatramo da smo dužni očitovati se u javnoj raspravi o Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu (u nastavku Nacrt pravilnika). U ime svojih članova i filozofske struke u cjelini moramo izraziti svoje odlučno neslaganje s Nacrtom pravilnika u dijelu (članak 6, stavak 5), gdje se kao odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave filozofije u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama uz zvanja magistar filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije navode i diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture, diplomirani religiolog. Prijedlog da predmetnu nastavu filozofije mogu izvoditi i osobe koje nisu završile diplomski studij filozofije protivan je odredbi Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14), članak 105, stavak 7, gdje stoji: “Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.” Isti prigovor moramo uputiti i na prijedlog iznesen u članku 6, stavcima 3 i 4, gdje se kao odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave etike te etike i kulture u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama uz zvanja magistar filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije navode i diplomirani teolog, diplomirani kateheta, profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture, diplomirani religiolog, diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije. Uvažavajući posebnost i vrijednost znanstvenog i obrazovnog rada na poljima politologije, sociologije, teologije, hrvatske kulture i religiologije moramo istaknuti da stručna sprema koja se dobiva završenim diplomskim studijem iz tih disciplina nije odgovarajuće vrste za izvođenje nastave iz predmeta filozofija. Razlike između predmeta kojim se bave i načina i metoda na koji se tim predmetima bave navedene znanosti dobro su poznate i kao takve priznaje ih i hrvatski visokoobrazovni i znanstveni sustav (usp. Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama i Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru). Iako i drugi studiji uključuju neke filozofijske sadržaje, samo diploma o završenom studiju filozofije jamči da je osoba tijekom studija osposobljena predavati sadržaje iz povijesti filozofije i filozofskih disciplina (metafizike, epistemologije, logike, estetike, etika) koji se nalaze u nastavnim programima filozofije i etike u srednjim školama. Neuvažavanjem tih činjenica ovaj Nacrt pravilnika ugrožava standarde odgoja i obrazovanja srednjoškolskog sustava Republike Hrvatske. Apeliramo na mjerodavne da izmjene Nacrt pravilnika i isprave očite pogreške, te propišu da je jedina odgovarajuća vrsta obrazovanja za izvođenje predmetne nastave filozofije i etike u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama završen sveučilišni diplomski studij filozofije. S poštovanjem, dr. sc. Davor Pećnjak Predsjednik Udruge za promicanje filozofije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
124 Udruga bivših studenata i prijatelja visoke tehničke škole u Bjelovaru PRAVILNIK Poštovani, Predlažemo da se Stručni studij mehatronike koji pripada znanstvenom polju strojarstva, uvrsti u „Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu“, kako bi stručnim prvostupnicima (baccalaureus) inženjerima mehatronike bilo omogućeno uz odgovarajuće pedagoške kompetencije da se zaposle u obrazovnim ustanovama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
125 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 19. Povijest Dodati - diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Povijest Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
126 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 24. Likovna kultura Za LIKOVNU KULTURU DODATI: 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Likovna kultura 2. Kod magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Likovna kultura)/Učiteljski studij s modulom Likovna kultura DODATI *Modul je razvidan iz Dopunske isprave o studiju Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
127 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 23. Glazbena kultura NADOPUNA 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Glazbena kultura Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
128 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 20. Geografija NADOPUNA 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Geografija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
129 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 16. Priroda NADOPUNA 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
130 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 14. Informatika NADOPUNA 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika 2. Kod - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika)/Učiteljski studij s modulom Informatika, DODATI: *Modul je razvidan iz Dopunske isprave o studiju Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
131 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 13. Matematika NADOPUNA 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Matematika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
132 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 4. Njemački jezik NADOPUNA 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Njemački jezik 2. Kod magistar/magistra primarnog obrazovanja (s njemačkim jezikom)/ Učiteljski studij s njemačkim jezikom, DODATI: *Program je razvidan iz Dopunske isprave o studiju Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
133 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 2. Engleski jezik NADOPUNA 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik 2. Kod magistar/magistra primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom)/Učiteljski studij s engleskim jezikom, DODATI: *Program je razvidan iz Dopunske isprave o studiju Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
134 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 1. Hrvatski jezik NADOPUNA 1. Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Hrvatski jezik 2. Kod magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik)/Učiteljski studij s modulom Hrvatski jezik, DODATI: *Modul je razvidan iz Dopunske isprave o studiju Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
135 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 17. Priroda i biologija U predloženi Pravilnik potrebno je dodati učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje u popis kvalifikacija za izvođenje nastave BIOLOGIJE. Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Nar. novine, 47/96, 65/01) je određeno da osoba koja je na učiteljskoj akademiji završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom može izvoditi nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi. Spomenuti Pravilnik dao je pravnu osnovu osobama koje su na Učiteljskom fakultetu završile stručni dodiplomski studij za učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje i stekle stručni naziv diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje da mogu izvoditi nastavu odgovarajućeg predmeta (Prirodoslovlje) u osnovnoj školi. Pod nazivom predmeta Prirodoslovlje podrazumijeva se kompetentnost za izvođenje predmetne nastave Prirode i Biologije u osnovnoj školi (Očitovanje o vrsti stručne spreme Ministarstva prosvjete i športa, KLASA: 602-02/03-01/10, URBROJ: 532-04/1-03-4 od 8. svibnja 2003.). II. Na Učiteljskom fakultetu studij čijim se završetkom stjecao, pored ostalih, i spomenuti stručni naziv izvodio se kao redoviti dodiplomski četverogodišnji stručni studij razredne nastave s pojačanim studijem jednog nastavnog predmeta u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi i kao izvanredni dopunski studij za učitelje razredne nastave u Zagrebu, koji je osnovan na temelju Odluke Ministarstva znanosti i tehnologije, KLASA: 602-01/98-07/166, URBROJ: 533-07-98-2 od 28. srpnja 1998, Odluke Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 22. prosinca 1998. i Preporuke Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu, KLASA: 602-11/97/02/007, URBROJ: 533-08-97-75 od 10. prosinca 1997, Uredbe Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Visoke učiteljske škole u Zagrebu (Nar. novine, 75/98.) čijim se završetkom stjecala osposobljenost za učitelja razredne nastave s četverogodišnjim studijem i predmetnog nastavnika u višim razredima osnovne škole za jedan od sljedećih predmeta: hrvatski jezik, engleski jezik, njemački jezik, matematika, prirodoslovlje, likovna kultura u skladu s propisima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
136 Tonči Peranić Članak 9., Program: kiparski dizajner Nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE sa Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
137 Tonči Peranić Članak 9., Program: Likovna umjetnost NIJE NAVEDENO ZANIMANJE MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE SA AKADEMIJE PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI U RIJECI. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
138 Tonči Peranić Članak 9., Program: industrijski dizajner Nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
139 Tonči Peranić Članak 9., Program: dizajner keramike Nije navedeno MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
140 Tonči Peranić Članak 9., Program: fotografski dizajner Nije navedeno MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
141 Tonči Peranić Članak 9., Program: Dizajner tekstila Nije navedeno MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
142 Tonči Peranić Članak 9., Program: dizajner odjeće Nije navedeno MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
143 Tonči Peranić Članak 9., Program: slikarski dizajner Nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE sa Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
144 Tonči Peranić Članak 9., Program: grafički dizajner Nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE sa Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
145 Tonči Peranić Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner Nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
146 Tonči Peranić Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture Nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE koje se završava na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
147 Tonči Peranić Članak 9., Program: kiparski dizajner Nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE sa Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
148 Tonči Peranić Članak 6., 14) likovna umjetnost: U članku 6. točka 14. nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE koje je jedan od smjerova koji se završavaju na diplomskom studiju Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Nadam se da će navedena greška biti ispravljena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
149 Tonči Peranić PRAVILNIK, Članak 9. U cijelom članku 9. Program likovna umjetnost nije navedeno zanimanje MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE. Nadam se da će ta greška biti ispravljena kako ne bi bilo problema i neugodnosti za nastavnike koji su završili taj smjer na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
150 Tonči Peranić PRAVILNIK . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
151 Tonči Peranić PRAVILNIK Poštovanje. Napominjem da u članku 6. stavak 14. (gimnazije, strukovne i umjetničke škole), te u članku 9. program likovna umjetnost, svi smjerovi, nije navedena odgovarajuća vrsta obrazovanja tj. nije upisana struka MAGISTAR LIKOVNE PEDAGOGIJE. Nadam se da je to samo greška i da neće biti problema za sve magistre likovne pedagogije koji su u Rijeci na Akademiji primijenjenih umjetnosti završili taj smjer. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
152 Tomislav Zorko Članak 6., 18) politika i gospodarstvo: Poštovani, smatram da bi i profesori/magistri povijesti mogli predavati PiG jer su tijekom studija stekli dovoljno znanja iz političke i gospodarske povijesti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
153 Tomislav Vodička Članak 6., 13) latinski jezik: Poštovani, ovim putem Uprava Hrvatskih studija i Odjel za hrvatski latinitet traže dopunu u članku 6., točki 13. (Latinski jezik) na način da se uvrste akademski nazivi: • magistar/magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta • magistar/magistra latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta a analogno članku 5. točki 10. Nacrta Pravilnika. Navedeno se zvanje stječe završetkom diplomskog studija hrvatskog latiniteta na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (pokrenutog i odobrenog 2011.), koji, zajedno s prediplomskom razinom studija, studentima daje sve kompetencije potrebne za predavanje latinskog jezika i književnosti. Studenti koji su završili taj studij već su uključeni u nastavu u mnogim školama i inercija je sustava jedinim razlogom trenutačnoga nepostojanja rečene stavke u popisu. Ona je uključena u članak 5., a nema razloga da se ne uključi i u članak 6. na za to odgovarajući i pravičan način. Također, skrećemo pozornost i predlažemo da se iz popisa zvanja kojima se povjerava predavanje latinskog jezika izbriše stavka "diplomirani kateheta", sukladno objašnjenu doc. dr. sc. Šime Dema. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
154 Tomislav Vodička Članak 6., 10) hrvatski jezik: Poštovani, Uprava Hrvatskih studija i Odjel za kroatologiju upozoravaju da u članku 6., točka 10. (hrvatski jezik), nedostaju "bolonjski" nazivi ekvivalentni stručnim nazivima "diplomirani kroatolog" i "profesor hrvatske kulture", te predlažemo da se u popis uvrste akademski nazivi: magistar/magistra edukacije kroatologije (nastavnički smjer) magistar/magistra kroatologije (znanstveni smjer) Ovi akademski nazivi uvedeni su izmjenom nastavnih planova i programa za diplomirane kroatologe i profesore hrvatske kulture, te akreditacijom programa prema Zakonu o znanosti djelatnosti i visokom obrazovanju još 2003. godine. Na ovaj bi se način ujedno poštovali principi postavljeni sukladno odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskim stupnjevima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
155 Tomislav Vodička Članak 6., 3) etika: Poštovani, Odjel za filozofiju Hrvatskih studija moli da se u članku 6., točkama 3., 4. i 5. (Etika, Etika i kultura, Filozofija), iz teksta izbrišu svi drugi stručni i akademski nazivi, osim stručnih i akademskih naziva stečenih završetkom studija filozofije, odnosno da u citiranima stoji isključivo: profesor filozofije, diplomirani filozof, magistar filozofije, magistar edukacije filozofije. Razlozi su već na detaljan način opisani u prethodnim komentarima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
156 Tomislav Vodička Članak 5., 10. Latinski jezik Poštovani, ovim putem Uprava Hrvatskih studija i Odjel za hrvatski latinitet traže dopunu točke 10., stavka a) na način da se uvrsti akademski naziv: magistar/magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta Riječ je o akademskom nazivu koji studenti stječu završetkom diplomskog studija Hrvatski latinitet, na nastavničkom smjeru. Akademski naziv naveden u ovome članku, ali pod stavkom b) odnosi se na znanstveni smjer prije spomenutog studija te smatramo da sukladno odredbama članka 105., stavka 6., točke b) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, jest na odgovarajućem mjestu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
157 Tomislav Vodička Članak 5., 1. Hrvatski jezik Poštovani, vezano uz članak 5., točku 1., alineju a) Nacrta Pravilnika, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu u potpunosti podržavaju prijedlog sukladno kojemu se magistrima edukacije kroatologije priznaje pravo na zasnivanje radnog odnosa sukladno članku 105., stavku 6., alineji a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Uzimajući u obzir da je riječ o osobama koje su završile preddiplomski i diplomski studij u trajanju od pet godina, odnosno u ukupnom radnom opterećenju od 300 ECTS bodova, željeli bismo napomenuti kako tijekom svoga studija te iste osobe slušaju i polažu najmanje 165 ECTS-a na "jezičnim" kolegijima, na što još valja pridodati i obveznih 60 ECTS-a iz pedagoško-didaktičko-metodičke grupe predmeta koje studenti diplomskoga studija kroatologije stječu tijekom svojega obrazovanja. Svi detaljni podaci o kolegijima u više su navrata dostavljani resornome Ministarstvu, pa tako i tijekom razdoblja e-savjetovanja. Jednako tako, svi zainteresirani pojedinci mogu dobiti na uvid popis i opis obveznih kolegija, ishoda učenja i kompetencija koji se stječu završetkom studija kroatologije, pa na temelju sadržaja postojećeg studijskog programa, akreditiranoga sukladno zakonskim propisima, zaključiti u kojoj je mjeri kroatologija filološki studij i mogu li kroatolozi raditi i u osnovnim školama. Stav Uprave Hrvatskih studija i Odjela za kroatologiju, a nakon opsežnih razgovora unutar akademske zajednice i implementiranih izmjena studijskoga programa u zadnjih deset godina, jest da za to ne postoje prepreke i da naši studenti udovoljavaju svim uvjetima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
158 Tomislav Pavlović Članak 5., 13. Matematika Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika, dodati kao kompetentnu osobu za predavača predmeta matematika magistra edukacije fizike i informatike pošto je on isto kompetentan kao magistar edukacije fizike i infomatike da predaje matematiku u osnovnoj školi . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
159 Tomislav Pavlović Članak 5., 21. Tehnička kultura Zašto je profesor politehnike stručan predavati tehničku kulturu u osnovnoj školi , a magistar edukacije fizike i informatike nije stručan predavati tehničku kulturu? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
160 Tomislav Pavlović Članak 5., 21. Tehnička kultura Predlažem da se uvrsti kao kompetentna osoba za izvođenje nastave tehniče kulture u osnovnoj školi magistar edukacije fizike i informatike, jer smatram da je kompetentan izvoditi nastavu tehničke kulture u osnovnoj školi i iz jš jednog razloga jer je postojao smjer fizika i tehnički sa informatikom u Osijeku sa tim da razlika između ta dva smjera skoro da i ne postoji, a po vama oni mogu predavti tehničku kulturu a magistar edukacije infortmatike ne može . S poštovanjem! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
161 Tomislav Krvarić PRAVILNIK U članku 9. Glazbene i plesne škole u dijelu koji govori o srednjim glazbenim školama, odjeljak pod brojem 28) harmonika, treba biti nadopunjen i glasiti: akademski glazbenik profesor harmonike, magistar muzike (harmonika), tj. glasiti identično kao i u dijelu koji govori o osnovnim glazbenim školama (odjeljak pod brojem 19). Naime, Sukladno odredbi članka 14. stavka 3. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (Narodne novine, broj 107/07, 118/12; u daljnjem tekstu: Zakon), stručni naziv stečen završetkom četverogodišnjega sveučilišnog dodiplomskog studija, čijim završetkom se stječe visoka stručna sprema, izjednačen je s akademskim nazivom magistar/magistra uz naznaku struke. (poveznica na stranicu http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12205&sec=3456) U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu, su u svim predmetima u srednjoj glazbenoj školi, osim harmonike, navedene obje titule, akademski glazbenik profesor, kao i magistar muzike, a u harmonici samo magistar/magistra muzike (klasična harmonika). Stoga molim, kao što sam već i ranije spomenuo, da se predmet harmonika u srednjoj školi nadopuni i glasi: akademski glazbenik profesor harmonike, magistar muzike (klasična harmonika). Tomislav Krvarić, akademski glazbenik, prof. harmonike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
162 Tomislav Kakša PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, u pregledu vezano za sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede primijećeni su nedostaci, te na osnovu njih predlažem izmjene i dopune. Isto tako trebalo bi usporediti zvanja između srodnih i istih institucija, npr. Agronomski fakultet u Zagrebu – Poljoprivredni fakultet u Osijeku i to za sve sektore srednjoškolskog obrazovanja, ali i za osnovnoškolsko obrazovanje. Od četverogodišnjih programa u sektoru poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede navode se slijedeći programi: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE, , POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR, POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI, te nedostaju: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR STOČAR, POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT, TEHNIČAR POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE. (Poveznica: http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353) Isto tako nedostaju noviji programi, a koje je potrebno ubaciti: 1. program AGROTEHNIČAR koji objedinjuje i mijenja programe: Poljoprivredni tehničar opći, Poljoprivredni tehničar stočar i Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje ((Poveznica: http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353) 2. program AGROTURISTIČKI TEHNIČAR koji predstavlja kvalitetnu nadopunu postojećem sustavu obrazovanja u poljoprivredi, turizmu i ugostiteljstvu. Ta su obrazovna područja ujedinjena u tom novom nastavnom programu kao što su i ujedinjena u planu gospodarskog razvoja Hrvatske. (poveznica:http://www.asoo.hr/UserDocsImages/Nastavni%20planovi%20i%20programi%201-9/1/agroturisticki_tehnicar.pdf) U četverogodišnjem programu POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta STOČARSTVO te nastavnog predmeta MEHANIZACIJA U BILJNOJ PROIZVODNJI, pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 U trogodišnjem programu STOČAR, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta MEHANIZACIJA U STOČARSTVU pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 U trogodišnjem programu POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta MEHANIZACIJA, pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
163 Tomislav Kakša PRAVILNIK Poštovani, u pregledu vezano za sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede primijećeni su nedostaci, te na osnovu njih predlažem izmjene i dopune. Isto tako trebalo bi usporediti zvanja između srodnih i istih institucija, npr. Agronomski fakultet u Zagrebu – Poljoprivredni fakultet u Osijeku i to za sve sektore srednjoškolskog obrazovanja, ali i za osnovnoškolsko obrazovanje. Od četverogodišnjih programa u sektoru poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede navode se slijedeći programi: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE, , POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR, POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI, te nedostaju: POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR STOČAR, POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT, TEHNIČAR POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE. (Poveznica: http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353) Isto tako nedostaju noviji programi, a koje je potrebno ubaciti: 1. program AGROTEHNIČAR koji objedinjuje i mijenja programe: Poljoprivredni tehničar opći, Poljoprivredni tehničar stočar i Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje ((Poveznica: http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353) 2. program AGROTURISTIČKI TEHNIČAR koji predstavlja kvalitetnu nadopunu postojećem sustavu obrazovanja u poljoprivredi, turizmu i ugostiteljstvu. Ta su obrazovna područja ujedinjena u tom novom nastavnom programu kao što su i ujedinjena u planu gospodarskog razvoja Hrvatske. (poveznica:http://www.asoo.hr/UserDocsImages/Nastavni%20planovi%20i%20programi%201-9/1/agroturisticki_tehnicar.pdf) U četverogodišnjem programu POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta STOČARSTVO te nastavnog predmeta MEHANIZACIJA U BILJNOJ PROIZVODNJI, pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 U trogodišnjem programu STOČAR, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta MEHANIZACIJA U STOČARSTVU pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 U trogodišnjem programu POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK, sektor poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivrede, kod nastavnog predmeta MEHANIZACIJA, pod vrstu i razinu obrazovanja potrebno je dodati još magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa Poveznice: http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/sukladnost_odluka.pdf http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1353 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
164 Tomislav Cerinski Članak 5., 14. Informatika Jesu li prema ovome Pravilniku izjednačeni prof. informatike i dipl. uč. RN s pojačanom informatikom ili postoji prednost za zvanja pri zapošljavanju? Možda bi to trebalo još jednom proanalizirati? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
165 Tomislav Cerinski Članak 6., 6) fizika: Prema ovome prijedlogu - mogu li fiziku predavati sljedeća zvanja: prof. fizike i kemije, prof. fizike i matematike, prof. fizike i informatike? pišu sva zvanja za magistre edukacije, ali ne pišu za zvanja profesora.. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
166 Tomislav Cerinski Članak 5., 15. Fizika Poštovani, je li ovo greška da fiziku može predavati profesor matematike? Zar ne bi trebalo pisati profesor fizike? (članak 5, fizika, 1. red tablice a) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
167 Tina Pajdaš Članak 5., 23. Glazbena kultura Glazbenu kulturu trebaju predavati isključivo stručni profesori, nastavnici ili magistri. Diplomirani učitelji razredne nastave nisu kompetentni za to. Kolegiji koje oni završavaju su na nivou završene osnovne glazbene škole, jednim manjim dijelom dodiruju srednju glazbenu školu i jednim dijelom program glazbene kulture u osnovnoj školi. Prevelika je razlika u znanju i vještinama. Izjednačavanjem profesora glazbene kulture (nastavnika i magistra) s učiteljima razredne nastave poništavate potpuno studij glazbene kulture ,glazbene pedagogije, teorije glazbe, muzikologije....Diplomirane učitelje razredne nastave treba maknuti s liste . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
168 Timur Križak Članak 6., 19) povijest: Valja razlikovati profesore povijesti i magistre edukacije povijesti koji su stekli pedagoške kopmpetencije na studiju od diplomiranih povjesničara i magistara povijesti koji pedagoške kompetencije stječu izvan studija. U popis svakako treba uvrstiti magistre edukacije povijesti koji nisu uvršteni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
169 Timur Križak Članak 5., 19. Povijest Magistar biologije i geografije ne može biti učitelj povijesti. Valja brisati iz pravilnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
170 Tihomir Vranić PRAVILNIK U prijedlogu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja primjećeno je da nedostaje u sektoru poljoprivreda cijeli program za zanimanje agroturistički tehničar. U programu poljoprivredni gospodarstvenik predmete mehanizacija i zaštita bilja trebali bi moći predavati diplomirani inženjeri smjera ratarstvo i voćarstva-vinogradarstva-vinarstva. U programu cvjećar trebao bi diplomirani inženjer općeg smjera moći predavati sve stručne nastavne predmete , a u smjeru voćar-vinogradar-vinar predmete vinarstvo, te promet i vožnju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
171 Tihomir Lovrić Članak 6., 12) kemija: Mislim da nikako nije u redu što su profesori biologije i kemije, profesori fizike i kemije te magistri edukacije biologije i kemije i magistri edukacije fizike i kemije izostavljeni s popisa za izvođenje nastave u gimnazijama! Prvo: ukidaju se prava koja stoje na diplomi za koju smo godinama crnčili. Drugo: Profesor je kompetentniji od inženjera za izvođenje nastave jer mu je to u primarnom obrazovanju. Stručnost uopće ne treba dovoditi u pitanje jer kemija mora uključivati znanja iz fizike i biologije. Treće: veliki broj nastavnika kemije u gimnazijama upravo je takvog profila. Što s njima? Odjednom će ostati bez posla? Ili će se zaposliti na institutima i doškolovati kako bi postali inženjeri? Možda o trošku Ministarstva? Četvrto: pronađite inženjera kemije koji baš želi raditi kao nastavnik u školi. Mislim da nije zbog toga izabrao inženjerski smjer. Sramora je što je profesor kemije tek na četvrtom mjestu. Iskreno se nadam da je to propust (jer jednostavno ne mogu vjerovati svojim očima) i da će to biti ispravljeno. Ispričavam se ako moj komentar ima notu rezignacije, ali ne mogu je sakriti. Lijepi pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
172 Tihomir Batalo Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, želim vjerovati da je došlo do nenamjernog izostavljanja diplomiranih inženjera tehničke struke s položenom pedagoško-psihološkom i metodičkom izobrazbom te apeliram da se ta pogreška ispravi. Potkrijepit ću apsurdnost ovakvog prijedloga vlastitim primjerom. Po struci sam diplomirani inženjer strojarstva s položenom pedagoško-psihološkom izobrazbom i položenim stručnim ispitom za zvanje učitelja tehničke kulture. Uz osposobljenost za vođenje informatičke učionice i rad s računalima u OŠ radio sam na neodređeno puno radno vrijeme kao učitelj tehničke kulture i informatike. Rad u razredu kroz predmet tehnička kultura bila mi je „odskočna daska“ te u zadnja 3 mandata obnašam odgovornu dužnost ravnatelja škole, ali ne u školi u kojoj sam bio u nastavi, već u školi u mjestu svoga prebivališta. Ovo napominjem iz razloga što sam već izgubio svoje stečeno pravo rada na neodređeno vrijeme (naravno, kao učitelja tehničke kulture) i zamijenio ga radom na određeno vrijeme. Mjesto učitelja mi se ne čuva i to nije sporno, već je sporna činjenica da se sada više po isteku mandata iz bizarnog razloga promjene pravilnika ne bih mogao javiti ni na natječaj za mjesto na kojemu sam, vjerujem, uspješno radio. Molim Vas da uvažite sve ovakve i slične primjere iz prakse jer je logično da svi oni koji su zadovoljavali uvjete prema Pravilnicima o str. spremi … (NN 47/96 i NN 56/01), a posebno oni koji imaju položen stručni ispit za učitelja tehničke kulture, ispunjavaju sve uvjete za ovo radno mjesto. Nije dostatno definirati da se zadržavaju stečena prava svih učitelja koji sada rade na dotičnom radnom mjestu, a da se ne omogući i osobama koje su se, ne svojom krivnjom, našle u sličnoj situaciji. To bi značilo da nakon više od 20 godina rada u školama na odgovornim mjestima po isteku ravnateljskog mandata više ne zadovoljavamo uvjete čak ni za učitelja tehničke kulture! Isto tako neutemeljeno je stavljanje dipl. ing. elektrotehnike ispred dipl. ing. strojarstva, tako da podržavam obrazloženje jedne kolegice ravnateljice u prethodnim komentarima. Kakve bi bile posljedice primjene ovakvog pravilnika na natječajima za ravnatelje, ne želim ni spekulirati! S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
173 Tihana Vugrinec Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, smatram da su ovim Pravilnikom bitno zakinuta prava učitelja, koji su završili stručni dodiplomski studij i stekli stručni naziv diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog područja prirodoslovlje,kojeg sam i ja osobno stekla.Zašto se diplomiranim učiteljima razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog područja prirodoslovlje uskraćuje rad u osnovnoj školi?Zašto se prednost daje profesorima biologije?Smatram da smo odlični metodičari sa visokom razinom znanja koje nam je potrebno da predajemo u osnovnoj školi. S poštovanjem,Tihana Vugrinec Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
174 Tihana Perić Članak 5., 24. Likovna kultura Poštovani, potpuno je neprihvatljivo zaposliti osobu bez kvalifikacija na bilo koje radno mjesto koje zahtjeva odgovarajući stupanj obrazovanja pa zašto bi to onda trebalo bilo u redu za školske knjižnice?! Komentar se odnosi na odredbu koja propisuje vrste obrazovanja za stručne suradnike knjižničare („završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja.“) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
175 Teo Radić Članak 6., 13) latinski jezik: Poštovani, budući da je u prethodnim upisima već dovoljno argumentirano ukazano na apsurnost odredbe prema kojoj nastavu latinskoga u srednjim školama može predavati i diplomirani kateheta, želio bih istaknuti kako pritom nije riječ o pukoj mogućnosti, nego o pravu koje se u nekim školama zaista konzumira, a na štetu kadra – nastavnika latinskoga jezika – koji je stručno osposobljen za izvođenje takve nastave. Naime, proteklih mi se godina nekoliko bivših studenata požalilo kako su, u potrazi za zaposlenjem u školi, saznali da u nekim školama nastavu latinskoga izvode diplomirani katehete. Kad sam im – ne bez osjećaja velike nelagode – objasnio kako je takva praksa u skladu s važećim propisima i kako već godinama različite institucije reagiraju u nastojanju da se takvo što onemogući, studenti su se odlučili organizirati, povezati s kolegama s ostalih fakulteta na kojima se izvode studiji latinskoga, te sastaviti peticiju Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, s molbom da se sporna stavka ukloni. Dosad je njihov zahtjev potpisom podržalo preko stotinu bivših i sadašnjih studenata te sveučilišnih nastavnika, a tekst će peticije zajedno s potpisima uskoro biti poslan Ministarstvu. Koristim prigodu da prenesem tekst što su ga sastavili studenti latinskoga, a iz kojega se jasno vidi njihova opravdana ogorčenost i zabrinutost zbog ove nepravedne i besmislene odredbe. Srdačno, Teo Radić, viši lektor Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu „Poštovani gospodine Ministre, u ime studenata latinskoga jezika i književnosti sa Zagrebačkoga, Zadarskoga i Pulskoga sveučilišta, kao i već diplomiranih kolega – nastavnika latinskoga jezika, obraćamo Vam se s molbom da razmotrite naš problem i pomognete nam u teškoj situaciji u kojoj smo se našli zbog zakonske odredbe koja nas nepravedno diskriminira. Završetkom studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Odjelu za klasičnu filologiju Sveučilišta u Zadru te Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli stječemo zvanje diplomirani magistar/magistra edukacije latinskoga jezika i književnosti, što dokazuje našu kompetentnost za predavanje latinskoga jezika u našim osnovnim i srednjim školama. Međutim, stvarna situacija pokazala je da kompetentnost ne znači i realnu mogućnost za zaposlenje, u što su se uvjerili naši diplomirani kolege prilikom traženja zaposlenja. Suočeni s činjenicom da latinski jezik u našim školama prečesto predaje nekvalificirani kadar, nadali smo se da nas barem zakon štiti. Nemalo smo se iznenadili kad smo uvidjeli da postoji zakonsko pravo koje dopušta diplomiranim katehetama s bogoslovnih fakulteta da rade posao za koji nemaju potrebna znanja, a za koji se mi školujemo pet godina. Oni ne samo da to pravo imaju nego ga u praksi u mnogim školama i konzumiraju. Riječ je o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu iz 1999. godine, u kojem se stupac Potrebna stručna sprema za nastavni predmet Latinski jezik dopunjuje alinejom koja glasi: „dipl. kateheta“. Ako su te 1999. godine potrebe tržišta rada bile takve da je nedostajalo kvalificiranoga kadra koji bi predavao latinski jezik u školama, sada to svakako više nije slučaj. Čak četiri fakulteta u Hrvatskoj danas obrazuju i osposobljavaju mlade ljude za taj posao. Osim toga, naš je studij koncipiran tako da nam daje iscrpno znanje kako iz latinskoga jezika i književnosti, tako i iz metodike nastave latinskoga jezika. Mi, dakle, latinski studiramo upravo zato da bismo ga, izabravši nastavnički smjer na diplomskom studiju, predavali u školama. Diplomirani su katehete, s druge strane, kompetentni za držanje školskoga vjeronauka, a latinski se u programu njihova studija pojavljuje samo kao dvosemestralni tečaj na prvoj godini preddiplomskog studija, u opsegu od četiriju sati tjedno. Dakako da se pet godina studiranja jezika, uključujući i držanje praktične nastave u sklopu kolegija Metodika nastave klasičnih jezika, nipošto ne može usporediti sa samo jednim kolegijem u trajanju od dvaju semestara! Poznato nam je da su različite institucije, predvođene Hrvatskim društvom klasičnih filologa, od početka prošloga desetljeća u nekoliko navrata već bile intervenirale kod Ministarstva, ali naš problem, unatoč nekim obećanjima, još nije riješen. Molimo Vas da nam pomognete u ispravljanju ove nepravde i učinite što je u Vašoj moći kako bi se alineja „dipl. kateheta“ izbrisala iz Pravilnika. Potrebna nam je zakonska sigurnost koja bi nam omogućila da se pravedno natječemo za posao za koji smo obrazovani.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
176 TATJANA KLARIĆ Članak 6., 10) hrvatski jezik: Članak 6. stavak 10. nije usklađen s bolonjskim sustavom i pripadajućim titulama. Potrebno je dodati: magistar/magistra edukacije hrvatskoga jezika i književnosti, magistar/magistra edukacije kroatologije, magistar/magistra hrvatskog jezika i književnosti, magistar/magistra kroatologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
177 Tanja Petrač Članak 5., 17. Priroda i biologija Očitovanje Županijskog stručnog vijeća učitelja biologije Grada Zagreba, Centar-Sjever na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu Hvala mjerodavnim institucijama, Hrvatskom biološkom društvu, Biološkom odsjeku Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu, što su iznijele svoje mišljenje i time se zauzele za očuvanje i poboljšanje kvalitete nastave biologije u školama. Podržavamo njihovo mišljenje te ističemo naše prijedloge: - Čl. 16. Priroda - u potpunosti korigirati brisanjem navedenih kadrovskih uvjeta- učitelja razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem- te ga zamijeniti sa svim smjerovima biologije (prof. biologije, prof. biologije i kemije, mag. edukacije biologije, mag. edukacije biologije i kemje, inženjeri molekularne biologije, inženjeri ekologije, mag. eksperimentalne biologije s obveznim položenim pedagoško- psihološkim- didaktičkim – metodičkim predmetima koje imaju nastavnički smjerovi). - Čl.17. Izostaviti predmet Priroda, ostaviti Biologija (jer je naveden u čl.16.)- ovdje ispraviti sljedeće: izostaviti prvostupnike u čl. 17. Pod c). Navesti sve kadrovske uvjete kao u ispravljenom čl.16. koje smo prethodno naveli. - Obrazloženje: Prijedloge korekcija temeljimo na uvjerenju da su navedeni kadrovski uvjeti nedovoljno kompetentni za predavanje u višim razredima osnovne škole. Prema našem saznanju , a nakon proučenih podataka dostupnih javnosti na Web-stranicama Učiteljskog fakulteta, a u usporedbi s njihovim javnim očitovanjem u okviru e- savjetovanja, uočavamo nepodudarnost podataka. Na stranici Učiteljskog fakulteta piše (citiramo): „Preddiplomski i diplomski studiji Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij (5 godina) • stječe se naziv magistar/magistra primarnoga obrazovanja … Završetkom sveučilišnoga učiteljskog studija student ima pravo izvoditi nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti na razini primarnoga obrazovanja. U Hrvatskoj se primarno obrazovanje odnosi na prva četiri razreda obveznoga školovanja, …“ Zaključak : Iz podataka navedenih na stranici Učiteljskog fakulteta zaključujemo da se programima pojačanih predmeta u sveučilišnom učiteljskom studiju učiteljima razredne nastave omogućilo poboljšanje kompetencija za predavanje pojedinih predmeta u razrednoj nastavi. U okviru učiteljskog studija nude se programi s engleskim i njemačkim jezikom ili modulima hrvatskog jezika, informatike, likovne kulture i odgojnih znanosti, koji osposobljavaju za poučavanje predmeta u razrednoj nastavi. Između ostalog je vidljivo da se više ne regrutira profil učitelj razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem tj. moguće je steći jedino titulu magistra primarnog obrazovanja i predavati u razrednoj nastavi. Svako drugačije tumačenje je zlouporaba i, nažalost, već se provodi u školama. Pri donošenju Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja treba uzeti u obzir navedene činjenice radi očuvanja i poboljšanja kvalitete nastave biologije te mogućnosti zapošljavanja učitelja biologije. ŽSV učitelja biologije Grada Zagreba, Centar- Sjever Očitovanje potpisima podržali učitelji biologije: Jasna Tonšetić, prof. biologije, uč. savjetnik Ivana Buljan, prof. biologije i kemije Lela Zadražil, prof. biologije , uč. savjetnik Jasminka Džapo, prof. biologije , uč. savjetnik Anica Banović, prof. biologije i kemije, uč. savjetnik M. Boromisa Mihaljević, prof. biologije i kemije Ivana Mareković, prof. biologije i kemije Anja Biruški, prof. biologije i kemije Helena Car, prof. biologije i kemije, uč. mentor Jasmina Starc, dr. medicine, uč. biologije Marija Mažar, prof. biologije i kemije Branka Resanović, nastavnik kemije i biologije Ivana Jadrijević, prof. biologije i kemije Nediljka Raič, uč.prirode i biologije Verica Gemić, prof. biologije Valentina Borak Martan, prof. biologije i kemije Natalija Ćelap, prof. biologije Renata Roščak, prof. biologije Nena Perišić, prof. biologije i kemije Kristina Gajski, prof. biologije Maja Šafranić, prof. biologije i kemije Sandra Penco, prof. biologije Sanja Irić Šironja, prof. biologije Nada Matanić, prof. biologije Vera Iličić, prof. biologije Nataša Breulj, prof. biologije i kemije Iva Krajačić Sokol, prof. biologije i kemije Josipa Broz, mag. biologije exp. Ana Ćurković, prof. biologije i kemije Sanja Červeny, prof. biologije i kemije Marina Jurić, prof. biologije i kemije Tatjana Polchert, prof. biologije Irena Radojčić, prof. biologije i kemije Ivana Ozimec, prof. biologije i kemije mr.sc. Suzana Stipković Ida Kauzlarić, prof. biologije i kemije Tanja Petrač, prof. biologije i kemije, voditeljica ŽSV-a ŽSV učitelja biologije, 22.2.2016. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
178 Tanja Petrač Članak 5., 16. Priroda Županijsko stručno vijeće učitelja biologije Grada Zagreba, Centar-Sjever Hvala mjerodavnim institucijama, Hrvatskom biološkom društvu, Biološkom odsjeku Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu, što su iznijele svoje mišljenje i time se zauzele za očuvanje i poboljšanje kvalitete nastave biologije u školama. Podržavamo njihovo mišljenje te ističemo naše prijedloge: - Čl. 16. Priroda - u potpunosti korigirati brisanjem navedenih kadrovskih uvjeta- učitelja razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem- te ga zamijeniti sa svim smjerovima biologije (prof. biologije, prof. biologije i kemije, mag. edukacije biologije, mag. edukacije biologije i kemje, inženjeri molekularne biologije, inženjeri ekologije, mag. eksperimentalne biologije s obveznim položenim pedagoško- psihološkim- didaktičkim – metodičkim predmetima koje imaju nastavnički smjerovi). - Čl.17. Izostaviti predmet Priroda, ostaviti Biologija (jer je naveden u čl.16.)- ovdje ispraviti sljedeće: izostaviti prvostupnike u čl. 17. Pod c). Navesti sve kadrovske uvjete kao u ispravljenom čl.16. koje smo prethodno naveli. - Obrazloženje: Prijedloge korekcija temeljimo na uvjerenju da su navedeni kadrovski uvjeti nedovoljno kompetentni za predavanje u višim razredima osnovne škole. Prema našem saznanju , a nakon proučenih podataka dostupnih javnosti na Web-stranicama Učiteljskog fakulteta, a u usporedbi s njihovim javnim očitovanjem u okviru e- savjetovanja, uočavamo nepodudarnost podataka. Na stranici Učiteljskog fakulteta piše (citiramo): „Preddiplomski i diplomski studiji Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij (5 godina) • stječe se naziv magistar/magistra primarnoga obrazovanja … Završetkom sveučilišnoga učiteljskog studija student ima pravo izvoditi nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti na razini primarnoga obrazovanja. U Hrvatskoj se primarno obrazovanje odnosi na prva četiri razreda obveznoga školovanja, …“ Zaključak : Iz podataka navedenih na stranici Učiteljskog fakulteta zaključujemo da se programima pojačanih predmeta u sveučilišnom učiteljskom studiju učiteljima razredne nastave omogućilo poboljšanje kompetencija za predavanje pojedinih predmeta u razrednoj nastavi. U okviru učiteljskog studija nude se programi s engleskim i njemačkim jezikom ili modulima hrvatskog jezika, informatike, likovne kulture i odgojnih znanosti, koji osposobljavaju za poučavanje predmeta u razrednoj nastavi. Između ostalog je vidljivo da se više ne regrutira profil učitelj razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem tj. moguće je steći jedino titulu magistra primarnog obrazovanja i predavati u razrednoj nastavi. Svako drugačije tumačenje je zlouporaba i, nažalost, već se provodi u školama. Pri donošenju Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja treba uzeti u obzir navedene činjenice radi očuvanja i poboljšanja kvalitete nastave biologije te mogućnosti zapošljavanja učitelja biologije. ŽSV učitelja biologije Grada Zagreba, Centar- Sjever Očitovanje potpisima podržali učitelji biologije: Jasna Tonšetić, prof. biologije, uč. savjetnik Ivana Buljan, prof. biologije i kemije Lela Zadražil, prof. biologije , uč. savjetnik Jasminka Džapo, prof. biologije , uč. savjetnik Anica Banović, prof. biologije i kemije, uč. savjetnik M. Boromisa Mihaljević, prof. biologije i kemije Ivana Mareković, prof. biologije i kemije Anja Biruški, prof. biologije i kemije Helena Car, prof. biologije i kemije, uč. mentor Jasmina Starc, dr. medicine, uč. biologije Marija Mažar, prof. biologije i kemije Branka Resanović, nastavnik kemije i biologije Ivana Jadrijević, prof. biologije i kemije Nediljka Raič, uč.prirode i biologije Verica Gemić, prof. biologije Valentina Borak Martan, prof. biologije i kemije Natalija Ćelap, prof. biologije Renata Roščak, prof. biologije Nena Perišić, prof. biologije i kemije Kristina Gajski, prof. biologije Maja Šafranić, prof. biologije i kemije Sandra Penco, prof. biologije Sanja Irić Šironja, prof. biologije Nada Matanić, prof. biologije Vera Iličić, prof. biologije Nataša Breulj, prof. biologije i kemije Iva Krajačić Sokol, prof. biologije i kemije Josipa Broz, mag. biologije exp. Ana Ćurković, prof. biologije i kemije Sanja Červeny, prof. biologije i kemije Marina Jurić, prof. biologije i kemije Tatjana Polchert, prof. biologije Irena Radojčić, prof. biologije i kemije Ivana Ozimec, prof. biologije i kemije mr.sc. Suzana Stipković Ida Kauzlarić, prof. biologije i kemije Tanja Petrač, prof. biologije i kemije, voditeljica ŽSV-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
179 Tanja Oreški Članak 5., 17. Priroda i biologija Smatram da su učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje kompetentni za izvođenje nastave prirode i biologije u osnovnoj školi. Poznajem kolegice koje s izuzetno mnogo žara, entuzijazma, predanosti i - da- kompetencije, predaju u osnovnoj školi; sudjeluju u mnogim projektima, uspješni su na natjecanjima - zar bi to bili da su za posao koji obavljaju nekompetentni? Diplome koje su stekli jasno im dopuštaju izvođenje nastave prirode i biologije u osnovnoj školi. Zašto to odjednom više ne vrijedi? Odakle ideja da se retrogradno oduzimaju stečena prava? To, u konačnici, nije ni ispravno, ni pravedno. Jesu li oni prije desetak-petnaestak godina mogli znati da će im prava biti pod upitnikom? Da jesu, sigurno ne bi upisivali taj smjer na fakultetu. Hoćemo li uskoro preispitivati i sve ostale diplome? U zaključku, smatram da se učitelji RN s pojačanim programom iz prirodoslovlja trebaju uvrstiti kao kompetetni za izvođenje nastave biologije u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
180 Tamara Jozinović PRAVILNIK Poštovani. Javljam se kao magistra informatologije koja je zvanje stekla na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Smatram da se u Pravilnik treba uvesti zvanje informatologa kao kompetentno za stručne suradnike knjižničare s obzirom da informatolozi imaju dovoljan broj ECTS bodova pri završetku studija vezanih uz poslovanje knjižnica. Također smatram da bi trebalo naglasiti da samo knjižničari, bibliotekari te informatolozi mogu raditi u knjižnicama. Trebalo bi u Pravilnik uvesti da nitko osim navedenih zanimanja ne može raditi u knjižnicama uz polaganje dopunskog studija knjižničarstva. Čemu onda studiji bibliotekarstva, knjižničarstva i informatologije ako bilo koja osoba koja ima završeno visoko obrazovanje može raditi u knjižnici uz obvezu polaganja knjižničarskih predmeta na nekom dopunskom studiju?! Nadam se da će konačno ovo biti uvedeno u pravilnik kako bi svi koji su završili (ili će tek završiti) navedene studije imali jasnu sliku koje su im mogućnosti zapošljavanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
181 Tamara Jerčić PRAVILNIK Poštovani, Željela bih ukazati na propuste i nelogičnosti u dijelu koji se odnosi na plesne škole, posebno klasični balet te predmete vezane uz isto. Naime nije jasno iz kojeg razloga se ne priznaje visoko obrazovanje, odnosno završeni fakulteti pedagoškog usmjeranja isključivo kod spomenutih zanimanja!? Dakle, svi koji smo stekli potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje te radimo kao nastavnici klasičnog baleta nemamo pravo na visoku stručnu spremu, a kao nastavnici ritmike imali bi puno pravo na spomenuto.Postavlja se pitanje – u čemu je razlika? Nadalje, u svim nastavnim zanimanjima teži se što obrazovanijem kadru. To se odnosi i na osnovne i na srednje škole.Smatram da je potrebno prednost dati visokoobrazovanim pedagozima (ako ih ima). Nepotrebno je raditi razliku između osnovne plesne škole i svih ostalih osnovnih glazbenih i općeobrazovnih škola, za koje se traži isključivo visoka stručna sprema. Obzirom na navedeno, slobodna sam dati osvrt na Pravilnik, sa objašnjenjima. ČLANAK 9. GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE OSNOVNE PLESNE ŠKOLE: 1) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Kao i u svim nastavničkim zanimanjima, težimo što obrazovanijem kadru. 1-4. Prva četiri navedena studija obuhvaćaju studij klasičnog baleta Sveučilišta u Zagrebu i druge studije baleta izvan Republike Hrvatske. Na taj način su obuhvaćene sve nostrificirane diplome plesača i pedagoga klasičnog baleta. 5. Navedeni studiji su pedagoškog usmjerenja te su pedagoška nadgradnja plesnog obrazovanja. Zbog nepostojanja studija plesa u Republici Hrvatskoj do prije tri godine, neki plesni pedagozi završili su navedene studije kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. Nastavnim planom i programom za srednje škole suvremene plesne umjetnosti navedeni studiji su i propisani te se navedene stručne spreme priznaju kao visoke za rad nastavnika suvremenog plesa. Nema razloga iz te prakse izdvajati baletne pedagoge te nastavnicima klasičnog baleta koji su također visoko obrazovani ne priznati navedene studije. 1) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije je. Prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik klasičnog baleta 3. Diplomirani plesač klasičnog baleta 4. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 5. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 6. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Povijesni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz povijesnih plesova. 2) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Karakterni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz karakternih plesova. 3) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Osnove klasičnog baleta je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. . Ovaj se predmet po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuje od predmeta Klasični balet u Osnovnoj školi za klasični balet. Izvođenje nastave navedenog predmeta zahtijeva međutim jednake kompetencije kao i za izvođenje nastave Klasičnog baleta u Školi za klasični balet. 4) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa i Scenski plesač tijekom školovanja, kroz nastavne sadržaje predmeta Ritmika i Ritmika i glazba, stječu potrebne kompetencije za izvođenje nastave tog predmeta. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač suvremenog plesa, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno u 1. i 2. razredu, a 1 sat tjedno u 3. i 4. razredu. Prema Nastavnom planu i progamu za zavnje Scenski plesač, kroz nastavni predmet Ritmika i glazba 2 sata tjedno 1.- 4.razreda. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač edukacijskog smjera, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno 1. – 4. razreda. 5) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ples dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 6) SUVREMENI PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Suvremeni ples dio je Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu suvremenog plesa. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 7) GLAZBENA KULTURA (SOLFEGGIO) U osnovnim plesnim školama ne postoji nastavni predmet Glazbena kultura! 8) SOLFEGGIO 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Solfeggio je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu klasičnog baleta. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Solfeggioa i sl.. 8) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Prema važećim Nastavnim planovima i programima svih plesnih škola naziv nastavnog predmeta je Glasovir. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu glasovira i sl.. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra čembala. Obrazovanje čembalista, kao i orguljaša ( koji su navedeni kao stručni kadar) proizlazi iz klavirskog obrazovanja, te navedeni glazbenici prolaze iste nastavne sadržaje kao i klaviristi. Nadalje, čembalisti su navedeni kao stručne osobe za predavanje klavira u glazbenim školama te nema razloga da ne budu stručni i u plesnim školama. 9) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući i nazivi) - ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Magistar muzike obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara opciju rada vrlo nestručnog kadra, pa bi se tako moglo protumačiti da je magistar solo pjevanja stručni kadar za korepeticiju u plesnoj školi. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. Također je za nastavu Ritmike i glazbe važno da se omogući nastavnicima Područja glazba da ujedno i korepetiraju Područje ritmiku jer je Nastavnim planom i programom predviđeno da se korelacija tih dvaju područja najviše ostvaruje kroz usku suradnju dvaju nastavnika umjesto da se uvodi i treći, kao korepetitor. Važno je da je magistar glazbene pedagogije ,koji izvodi korepeticiju, u svom srednjoškolskog obrazovanju završio klavirski ili teorijski smjer. 10) FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 5. Scenski plesač s položenom metodikom 6. Plesač edukacijskog smjera 7. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Funkcionalna tjelesna tehnika je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 11) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 12) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područje Ritmika i nastavnog područje Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika i glazba dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa. Posebnost tog predmeta je u tome što se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu izvode dva nastavnika, svaki u svom području, plesač i glazbenik, koji usko surađuju i zajednički ocjenjuju učenika. Potrebno je izostaviti magistra muzike ( glazbena teorija, glazbena kultura, glazbena pedagogija i kompozicija) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera, jer ta struka obuhvaća zapravo dvije struke i takvih nastavnika nema (osim iznimno). Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. U SREDNJIM PLESNIM ŠKOLAMA: 1) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2) PLES LABAN 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Predmeti Ples, Ples Laban i Ritmika dio su Nastavnog plana i programa srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Scenski plesač s položenom metodikom tijekom svog školovanja kroz usvojene nastavne sadržaje stječe potrebne kompentencije za izvođenje nastave navedenih predmeta. Zbog nepostojanja studija plesa, do prije tri godine, mnogi plesni pedagozi završili su studije drštvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. 4) SUVREMENA PLESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Diplomirani plesač suvremenog plesa 5. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 6. Scenski plesač s položenom metodikom 7. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Plesač edukacijskog smjera OBRAZLOŽENJE: Suvremene plesne tehnike dio su obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 5) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti prvostupnika suvremenog plesa, jer oni nisu educirani za izvođenje nastave klasičnog baleta . Klasični balet u srednjoj školi logično se nastavlja na nastavne sadržaje osnovne škole i obrađuje sadržaje koje je spomenuti nastavni kadar usavršio kroz svoje obrazovanje. 6) POVIJEST PLESA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 3. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 4. Magistar/magistra povijesti umjetnosti 5. Magistar/magistra muzikologije 6. Magistar/magistra dramaturgije 7. Magistar/magistra komparativne književnosti 8. Magistar/magistra etnologije 9. Magistar/magistra socijologije 10. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 15. Plesač edukacijskog smjera sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 16. Plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 17. Scenski plesač s sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 18. Plesač edukacijskog smjera 19. Plesač suvremenog plesa 20. Scenski plesač OBRAZLOŽENJE: Povijest plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih struka i smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 7) NARODNI PLESOVI 1. Plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. Plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti sveučilišnog prvostupnika suvremenog plesa, jer se na studiju suvremenog plesa narodni plesovi ne obrađuju. 10) METODIKA SUVREMENOG ODGOJNOG PLESA 1. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Scenski plesač s položenom metodikom OBRAZLOŽENJE: Metodika suvremenog odgojnog plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. 12) ANATOMIJA 1. Doktor/doktorica medicine 2. Prvostupnik fizioterapije 3. Profesor biologije OBRAZLOŽENJE: Prvostupnik fizioterapije ima potrebne kompetencije za izvođenje nastave iz područja anatomije lokomotornog sustava, ozljeda i njihove prevencije. 13) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Nastavnom planu i programu srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 14) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave glasovira u srednjoj plesnoj školi. 15) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave karakternih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 16) MODERNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 9. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 10. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Scenski plesač s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti naziv plesač koreograf, jer takvo zvanje ne postoji u Republici Hrvatskoj. Predlažemo uvrštavanje svih zvanja u području klasičnog baleta ili suvremenog plesa, koji su stekli kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom. 17) KLASIČNA PODRŠKA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Klasične podrške u srednjoj školi za klasični balet. 18) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Povijesnih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 24) SOLFEGGIO S OSNOVAMA RITMA 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti koji osposobljavaju nastavnika za predavanje Solfeggia s osnovama ritma. Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio. 26) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 1. Prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik klasičnog baleta 3. Diplomirani plesač klasičnog baleta 4. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 5. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 6. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Osnove klasičnog baleta u srednjoj školi za klasični balet. 27) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) -ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio i Glasovir. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. 28) TEHNIKA KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Tehnika klasičnog baleta dio je Nastavnog plana i programa za srednju plesnu školu za zvanje scenski plesač. Stoga pr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
182 Školski sindikat PREPOROD Članak 5., 21. Tehnička kultura Važeći pravilnik (od 1996.) određuje ove vrste obrazovanja kao odgovarajuće: - profesor tehničkog obrazovanja - profesor proizvodno-tehničkog obrazovanja - profesor politehnike i fizike - diplomirani inženjer tehničke struke Uspoređujući s novim prijedlogom Pravilnika vidljivo je da su “diplomirani inženjeri tehničke struke“ (iz važećeg Pravilnika) ukinuti kao opća kategorija kvalificirana za nastavu Tehničke kulture u osnovnim školama, no u Nacrt je uvedena iznimka, a to je: diplomirani inženjer elektrotehnike. Elektrotehnika se u osnovnoj školi predaje u 8. razredu, dok se u 5., 6., i 7. predaju temeljni elementi tehnike, osnove prometa, graditeljstva i strojarstva. Nejasno je iz kojih se razloga kao odgovarajuća vrsta obrazovanja generalno ukidaju “diplomirani inženjeri tehničke struke”, dok “diplomirani inženjeri elektrotehnike” (kao podvrsta “diplomiranog inženjera tehničke struke”) i dalje ostaje u kategoriji odgovarajuće vrste obrazovanja? Postoji li za to neki opravdani razlog, i koji, ili se radi o običnoj nedoslijednosti? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
183 Školski sindikat PREPOROD Članak 5., 14. Informatika S obzirom da postoji određeni broj osoba koje su završile fiziku i tehničku kulturu s informatikom, a u nacrt Pravilnika taj se smjer više ne spominje, smatramo da to može napraviti velike probleme navedenim osobama. U nacrtu Pravilnika spominje se profesor politehnike, a smjer fizika i tehnička kultura s informatikom upravo je nastao iz smjera fizika i politehnika uz nešto više kolegija informatike. Predlažemo da isto kao i za predmet fiziku gdje se nastavnicima fizike koji su diplomirali do 1991. omogućuje nesmetan rad tako i osobama s fizikom i tehničkom kulturom s informatikom potrebno je omogućiti i dalje nesmetano predavanje informatike te ih dodati u Pravilnik. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
184 Školski sindikat PREPOROD PRAVILNIK, Članak 5. - osobe pod točkom b) Magistri kroatistike i kroatologije, diplomirani anglisti i magistri engleskog jezika kao i ostalih stranih jezika pod ovom točkom kao i svi ostali magistri i diplomirani znanstvenici iz točke b trebali bi biti premješteni pod točku a ukoliko su do trenutka donošenja ovog Pravilnika već stekli potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje. Naime, mišljenja smo da su to itekako stručne osobe u svojima područjima, jednako stručne kao i osobe koje su završile nastavnički smjer (pod točkom a) te ukoliko imaju i položenu razliku pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkih predmeta nema zapreke da im se omogući da budu ravnopravni prilikom zapošljavanja s osobama iz točke a. Ovo stoga što postoje u sustavu osobe koje godinama rade na određeno, po zamjenama i u međuvremenu su uložile vrijeme i trud te položile pedagošku razliku predmeta te bi sada bilo nepravedno takvim osobama oduzeti mogućnost zaposlenja u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi. Ova promjena se ne bi odnosila na one osobe iz točki b koje nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika nemaju stečeno potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
185 Školski sindikat PREPOROD PRAVILNIK, Članak 5. - osobe pod točkom a) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom (bilo kojim, odnosi se na sve pojačane predmete) ne bi smjeli biti u istoj skupini (pod točkom a) s profesorima konkretnog predmeta (hrvatski jezik, strani jezici, povijest, geografija...) i tako otvarati mogućnost ravnateljima škola da na natječaju zaposle i/ili daju prednost kod zapošljavanja na mjesto učitelja predmetne nastave učitelja razredne nastave. Namjera donošenja ovog Pravilnika trebala bi biti jačanje stručnosti u školama i davanje prednosti struci, a ne obrnuto. Predlažemo da se učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom prebaci pod točku b,dakle ukoliko se na natječaj ne javi osoba iz točke a, onda se može zaposliti njih. Ovo sve odnosi se samo na buduća zapošljavanja, osobe koje su već u sustavu zaposlene na neodređeno vrijeme, ostaju na svojim radnim mjestima, kako to Pravilnik i predviđa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
186 Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci PRAVILNIK Poštovani, U programu: kiparski dizajner pod rednim brojem 1) kiparska tehnologija treba dodat zvanje; diplomirani inžinjer kemijske tehnologije, pod rednim brojem 2) industrijski dizajn treba dodat zvanje; diplomirani produkt dizajner. U Programu: aranžersko-scenografski dizajner pod rednim brojem 1) treba promjenit naziv predmeta u dekorativno crtanje i slikanje umjesto dekorativno crtanje i oblikovanje te dodat zvanje; akademski slikar. S poštovanjem, ravnatelj: Damir Šegota Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
187 ŠKOLA ZA KLASIČNI BALET PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole U osnovnim plesnim školama za nastavnika predmeta: točka 9: Klavir - dodati diplomirani glazbenik - čembalist točka 10: Korepeticija - promjeniti u Korepeticija plesnih predmeta, te dodati: magistar/magistra muzike-kompozicije, primjenjene kompozicije, kompozicije s teorijom, dirigiranje; magistar/magistra muzike-klavira, orgulja i čembala. U srednjim plesnim školama za nastavnika predmeta: točka 5: Klasični balet - brisati sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i dodati sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije. točka 6: Povijest plesa - brisati sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i dodati sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije; brisati magistar/magistra povijesti umjetnosti, magistar/magistra sociologije, magistar/magistra dramaturgije, magistar/magistra komparativne književnosti. točka 7: Narodni plesovi - brisati sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i dodati sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije. točka 14: Glasovir - brisati glasovir i upisati klavir. točka 16: Moderni balet - dodati plesač koreograf uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom, sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa, plesač klasičnog baleta sa umjetničkom plesačkom scenskom praksom (za Školu za klasični balet). točka 17: Klasična podrška - dodati plesač klasičnog baleta sa umjetničkom plesačkom scenskom praksom (za Školu za klasični balet). točka 18: Povijesni plesovi - dodati sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije. točka 20: Osnove koreografije - dodati plesač-koreograf sa scenskim iskustvom na području narodnih plesova. točka 21: Likovni folklor (narodne nošnje) - dodati plesač sa scenskim iskustvom na području narodnih plesova. točka 23: Glazbeni i plesni folklor - brisati magistar/magistra muzikologije, a dodati diplomirani etnolog. točka 26: Osnove klasičnog baleta - dodati sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije. točka 27: Korepeticija - promjeniti u Korepeticija plesnih predmeta, te dodati: magistar/magistra muzike-kompozicije, primjenjene kompozicije, kompozicije s teorijom, dirigiranje; magisar/magista muzike-klavira, orgulja i čembala. točka 31: Scenska praksa - dodati plesač klasičnog baleta sa umjetničkom plesačkom scenskom praksom (za Školu za klasični balet). točka 33: Funkcionalna tjelesna tehnika - promjeniti naziv u Funkcionalna plesna tehnika i dodati sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
188 Škola za balet i ritmiku PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Uvidom u Nacrt pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, u dijelu koji se odnosi na plesne škole, uočili smo nelogičnosti te smo slobodni skrenuti Vam pažnju na njih. U većini nastavnih predmeta izostavljeno je zvanje Scenski plesač. Navedeno zvanje stječe se završetkom Škole za balet i ritmiku u Zagrebu i Umjetničke škole Franje Lučića u Velikoj Gorici. Scenski plesač s položenom metodikom osposobljen je za izvođenje nastave u plesnim školama jer je tijekom svojeg obrazovanja stekao potrebne kompetencije, koje su istovjetne zanimanju plesača edukacijskog smjera i plesača suvremenog plesa s položenom metodikom. Iz našeg obrazloženja, vidljivo je da u Pravilniku ne treba izostaviti niti jedno od navedenih zvanja. Dugi niz godina u plesnim školama nastavu pojedinih predmeta izvode plesni pedagozi koji su svoje visokoškolsko obrazovanje stekli izvan Republike Hrvatske. Osnutkom studija u podrčju plesne umjetnosti na Akademiji dramskih umjetnosti, od sljedeće školske godine biti će dostupan po prvi puta i visokobrazovani kadar školovan u Republici Hrvatskoj. Smatramo da Pravilnik treba dati prednost visokoobrazovanom kadru te isto tako ostaviti mogućnost zapošljavanja kadra i sa srednjom stručnom spremom. Vođeni tim smjernicama, sastavili smo osvrt na Nacrt Pravilnika po nastavnim predmetima uz kratka obrazloženja. ČLANAK 9. GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE OSNOVNE PLESNE ŠKOLE: 1) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Kao i u svim nastavničkim zanimanjima, težimo što obrazovanijem kadru. 1-4. Prva četiri navedena studija obuhvaćaju studij klasičnog baleta Sveučilišta u Zagrebu i druge studije baleta izvan Republike Hrvatske. Na taj način su obuhvaćene sve nostrificirane diplome plesača i pedagoga klasičnog baleta. 5. Navedeni studiji su pedagoškog usmjerenja te su pedagoška nadgradnja plesnog obrazovanja. Zbog nepostojanja studija plesa u Republici Hrvatskoj do prije tri godine, neki plesni pedagozi završili su navedene studije kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. Nastavnim planom i programom za srednje škole suvremene plesne umjetnosti navedeni studiji su i propisani te se navedene stručne spreme priznaju kao visoke za rad nastavnika suvremenog plesa. Nema razloga iz te prakse izdvajati baletne pedagoge te nastavnicima klasičnog baleta koji su također visoko obrazovani ne priznati navedene studije. Predmet klasični balet dio je Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu suvremenog plesa kao i Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu klasičnog baleta. Ti se predmeti po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuju, ali izvođenje nastave navedenih predmeta zahtijeva jednake kompetencije. 2) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Povijesni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz povijesnih plesova. 3) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Karakterni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz karakternih plesova. 4) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Osnove klasičnog baleta je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. . Ovaj se predmet po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuje od predmeta Klasični balet u Osnovnoj školi za klasični balet. Izvođenje nastave navedenog predmeta zahtijeva međutim jednake kompetencije kao i za izvođenje nastave Klasičnog baleta u Školi za klasični balet. 5) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa i Scenski plesač tijekom školovanja, kroz nastavne sadržaje predmeta Ritmika i Ritmika i glazba, stječu potrebne kompetencije za izvođenje nastave tog predmeta. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač suvremenog plesa, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno u 1. i 2. razredu, a 1 sat tjedno u 3. i 4. razredu. Prema Nastavnom planu i progamu za zavnje Scenski plesač, kroz nastavni predmet Ritmika i glazba 2 sata tjedno 1.- 4.razreda. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač edukacijskog smjera, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno 1. – 4. razreda. 6) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ples dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 7) SUVREMENI PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Suvremeni ples dio je Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu suvremenog plesa. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 8) GLAZBENA KULTURA (SOLFEGGIO) U osnovnim plesnim školama ne postoji nastavni predmet Glazbena kultura! 8) SOLFEGGIO 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Solfeggio je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu klasičnog baleta. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Solfeggioa i sl.. 9) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Prema važećim Nastavnim planovima i programima svih plesnih škola naziv nastavnog predmeta je Glasovir. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu glasovira i sl.. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra čembala. Obrazovanje čembalista, kao i orguljaša ( koji su navedeni kao stručni kadar) proizlazi iz klavirskog obrazovanja, te navedeni glazbenici prolaze iste nastavne sadržaje kao i klaviristi. Nadalje, čembalisti su navedeni kao stručne osobe za predavanje klavira u glazbenim školama te nema razloga da ne budu stručni i u plesnim školama. 10) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući i nazivi) - ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Magistar muzike obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara opciju rada vrlo nestručnog kadra, pa bi se tako moglo protumačiti da je magistar solo pjevanja stručni kadar za korepeticiju u plesnoj školi. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. Također je za nastavu Ritmike i glazbe važno da se omogući nastavnicima Područja glazba da ujedno i korepetiraju Područje ritmiku jer je Nastavnim planom i programom predviđeno da se korelacija tih dvaju područja najviše ostvaruje kroz usku suradnju dvaju nastavnika umjesto da se uvodi i treći, kao korepetitor. Važno je da je magistar glazbene pedagogije ,koji izvodi korepeticiju, u svom srednjoškolskog obrazovanju završio klavirski ili teorijski smjer. 11) FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 5. Scenski plesač s položenom metodikom 6. Plesač edukacijskog smjera 7. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Funkcionalna tjelesna tehnika je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 12) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 13) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područje Ritmika i nastavnog područje Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika i glazba dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa. Posebnost tog predmeta je u tome što se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu izvode dva nastavnika, svaki u svom području, plesač i glazbenik, koji usko surađuju i zajednički ocjenjuju učenika. Potrebno je izostaviti magistra muzike ( glazbena teorija, glazbena kultura, glazbena pedagogija i kompozicija) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera, jer ta struka obuhvaća zapravo dvije struke i takvih nastavnika nema (osim iznimno). Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. U SREDNJIM PLESNIM ŠKOLAMA: 1) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2) PLES LABAN 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Predmeti Ples, Ples Laban i Ritmika dio su Nastavnog plana i programa srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Scenski plesač s položenom metodikom tijekom svog školovanja kroz usvojene nastavne sadržaje stječe potrebne kompentencije za izvođenje nastave navedenih predmeta. Zbog nepostojanja studija plesa, do prije tri godine, mnogi plesni pedagozi završili su studije drštvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. 4) SUVREMENA PLESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Diplomirani plesač suvremenog plesa 5. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 6. Scenski plesač s položenom metodikom 7. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Plesač edukacijskog smjera OBRAZLOŽENJE: Suvremene plesne tehnike dio su obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 5) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti prvostupnika suvremenog plesa, jer oni nisu educirani za izvođenje nastave klasičnog baleta . Klasični balet u srednjoj školi logično se nastavlja na nastavne sadržaje osnovne škole i obrađuje sadržaje koje je spomenuti nastavni kadar usavršio kroz svoje obrazovanje. 6) POVIJEST PLESA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 3. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 4. Magistar/magistra povijesti umjetnosti 5. Magistar/magistra muzikologije 6. Magistar/magistra dramaturgije 7. Magistar/magistra komparativne književnosti 8. Magistar/magistra etnologije 9. Magistar/magistra socijologije 10. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 15. Plesač edukacijskog smjera sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 16. Plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 17. Scenski plesač s sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 18. Plesač edukacijskog smjera 19. Plesač suvremenog plesa 20. Scenski plesač OBRAZLOŽENJE: Povijest plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih struka i smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 7) NARODNI PLESOVI 1. Plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. Plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti sveučilišnog prvostupnika suvremenog plesa, jer se na studiju suvremenog plesa narodni plesovi ne obrađuju. 10) METODIKA SUVREMENOG ODGOJNOG PLESA 1. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Scenski plesač s položenom metodikom OBRAZLOŽENJE: Metodika suvremenog odgojnog plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. 12) ANATOMIJA 1. Doktor/doktorica medicine 2. Prvostupnik fizioterapije 3. Profesor biologije OBRAZLOŽENJE: Prvostupnik fizioterapije ima potrebne kompetencije za izvođenje nastave iz područja anatomije lokomotornog sustava, ozljeda i njihove prevencije. 13) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Nastavnom planu i programu srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 14) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave glasovira u srednjoj plesnoj školi. 15) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave karakternih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 16) MODERNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 9. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 10. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Scenski plesač s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti naziv plesač koreograf, jer takvo zvanje ne postoji u Republici Hrvatskoj. Predlažemo uvrštavanje svih zvanja u području klasičnog baleta ili suvremenog plesa, koji su stekli kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom. 17) KLASIČNA PODRŠKA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Klasične podrške u srednjoj školi za klasični balet. 18) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Povijesnih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 24) SOLFEGGIO S OSNOVAMA RITMA 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti koji osposobljavaju nastavnika za predavanje Solfeggia s osnovama ritma. Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio. 26) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 1. Prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik klasičnog baleta 3. Diplomirani plesač klasičnog baleta 4. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 5. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 6. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Osnove klasičnog baleta u srednjoj školi za klasični balet. 27) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) -ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio i Glasovir. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
189 Škola za balet i ritmiku PRAVILNIK Uvidom u Nacrt pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, u dijelu koji se odnosi na plesne škole, uočili smo nelogičnosti te smo slobodni skrenuti Vam pažnju na njih. U većini nastavnih predmeta izostavljeno je zvanje Scenski plesač. Navedeno zvanje stječe se završetkom Škole za balet i ritmiku u Zagrebu i Umjetničke škole Franje Lučića u Velikoj Gorici. Scenski plesač s položenom metodikom osposobljen je za izvođenje nastave u plesnim školama jer je tijekom svojeg obrazovanja stekao potrebne kompetencije, koje su istovjetne zanimanju plesača edukacijskog smjera i plesača suvremenog plesa s položenom metodikom. Iz našeg obrazloženja, vidljivo je da u Pravilniku ne treba izostaviti niti jedno od navedenih zvanja. Dugi niz godina u plesnim školama nastavu pojedinih predmeta izvode plesni pedagozi koji su svoje visokoškolsko obrazovanje stekli izvan Republike Hrvatske. Osnutkom studija u podrčju plesne umjetnosti na Akademiji dramskih umjetnosti, od sljedeće školske godine biti će dostupan po prvi puta i visokobrazovani kadar školovan u Republici Hrvatskoj. Smatramo da Pravilnik treba dati prednost visokoobrazovanom kadru te isto tako ostaviti mogućnost zapošljavanja kadra i sa srednjom stručnom spremom. Vođeni tim smjernicama, sastavili smo osvrt na Nacrt Pravilnika po nastavnim predmetima uz kratka obrazloženja. ČLANAK 9. GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE OSNOVNE PLESNE ŠKOLE: 1) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Kao i u svim nastavničkim zanimanjima, težimo što obrazovanijem kadru. 1-4. Prva četiri navedena studija obuhvaćaju studij klasičnog baleta Sveučilišta u Zagrebu i druge studije baleta izvan Republike Hrvatske. Na taj način su obuhvaćene sve nostrificirane diplome plesača i pedagoga klasičnog baleta. 5. Navedeni studiji su pedagoškog usmjerenja te su pedagoška nadgradnja plesnog obrazovanja. Zbog nepostojanja studija plesa u Republici Hrvatskoj do prije tri godine, neki plesni pedagozi završili su navedene studije kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. Nastavnim planom i programom za srednje škole suvremene plesne umjetnosti navedeni studiji su i propisani te se navedene stručne spreme priznaju kao visoke za rad nastavnika suvremenog plesa. Nema razloga iz te prakse izdvajati baletne pedagoge te nastavnicima klasičnog baleta koji su također visoko obrazovani ne priznati navedene studije. Predmet klasični balet dio je Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu suvremenog plesa kao i Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu klasičnog baleta. Ti se predmeti po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuju, ali izvođenje nastave navedenih predmeta zahtijeva jednake kompetencije. 2) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Povijesni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz povijesnih plesova. 3) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Karakterni plesovi su neizostavan dio obrazovanja plesača klasičnog baleta te sve struke koje su kompetentne predavati klasični balet, također imaju i znanje iz karakternih plesova. 4) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Osnove klasičnog baleta je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. . Ovaj se predmet po opsegu nastavnih sadržaja bitno razlikuje od predmeta Klasični balet u Osnovnoj školi za klasični balet. Izvođenje nastave navedenog predmeta zahtijeva međutim jednake kompetencije kao i za izvođenje nastave Klasičnog baleta u Školi za klasični balet. 5) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa i Scenski plesač tijekom školovanja, kroz nastavne sadržaje predmeta Ritmika i Ritmika i glazba, stječu potrebne kompetencije za izvođenje nastave tog predmeta. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač suvremenog plesa, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno u 1. i 2. razredu, a 1 sat tjedno u 3. i 4. razredu. Prema Nastavnom planu i progamu za zavnje Scenski plesač, kroz nastavni predmet Ritmika i glazba 2 sata tjedno 1.- 4.razreda. Prema Nastavnom planu i programu za zvanje Plesač edukacijskog smjera, kroz nastavni predmet Ritmika 2 sata tjedno 1. – 4. razreda. 6) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ples dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 7) SUVREMENI PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Suvremeni ples dio je Nastavnog plana i programa za Osnovnu školu suvremenog plesa. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 8) GLAZBENA KULTURA (SOLFEGGIO) U osnovnim plesnim školama ne postoji nastavni predmet Glazbena kultura! 8) SOLFEGGIO 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Solfeggio je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu klasičnog baleta. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Solfeggioa i sl.. 9) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Prema važećim Nastavnim planovima i programima svih plesnih škola naziv nastavnog predmeta je Glasovir. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu glasovira i sl.. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra čembala. Obrazovanje čembalista, kao i orguljaša ( koji su navedeni kao stručni kadar) proizlazi iz klavirskog obrazovanja, te navedeni glazbenici prolaze iste nastavne sadržaje kao i klaviristi. Nadalje, čembalisti su navedeni kao stručne osobe za predavanje klavira u glazbenim školama te nema razloga da ne budu stručni i u plesnim školama. 10) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi odgovarajući nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi odgovarajući nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući i nazivi) - ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Magistar muzike obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara opciju rada vrlo nestručnog kadra, pa bi se tako moglo protumačiti da je magistar solo pjevanja stručni kadar za korepeticiju u plesnoj školi. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. Također je za nastavu Ritmike i glazbe važno da se omogući nastavnicima Područja glazba da ujedno i korepetiraju Područje ritmiku jer je Nastavnim planom i programom predviđeno da se korelacija tih dvaju područja najviše ostvaruje kroz usku suradnju dvaju nastavnika umjesto da se uvodi i treći, kao korepetitor. Važno je da je magistar glazbene pedagogije ,koji izvodi korepeticiju, u svom srednjoškolskog obrazovanju završio klavirski ili teorijski smjer. 11) FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 5. Scenski plesač s položenom metodikom 6. Plesač edukacijskog smjera 7. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Funkcionalna tjelesna tehnika je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa Ane maletić. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom, Plesač edukacijskog smjera i Scenski plesač s položenom metodikom tijekom školovanja stječu odgovarajuće kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja navedenog predmeta. 12) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi odgovarajući nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi odgovarajući nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi odgovarajući nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi odgovarajući nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi odgovarajući nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Osnovnoj školi suvremenog plesa Ane Maletić. Na postojeći prijedlog dodali smo magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti, koji osposobljavaju nastavnika za izvođenje nastave glazbenih predmeta Glazbena umjetnost i Glazba, u osnovnoj plesnoj školi. Također, smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 13) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područje Ritmika i nastavnog područje Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika i glazba dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa. Posebnost tog predmeta je u tome što se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu izvode dva nastavnika, svaki u svom području, plesač i glazbenik, koji usko surađuju i zajednički ocjenjuju učenika. Potrebno je izostaviti magistra muzike ( glazbena teorija, glazbena kultura, glazbena pedagogija i kompozicija) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera, jer ta struka obuhvaća zapravo dvije struke i takvih nastavnika nema (osim iznimno). Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. U SREDNJIM PLESNIM ŠKOLAMA: 1) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2) PLES LABAN 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili plesač suvremenog plesa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Plesač edukacijskog smjera 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Predmeti Ples, Ples Laban i Ritmika dio su Nastavnog plana i programa srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Scenski plesač s položenom metodikom tijekom svog školovanja kroz usvojene nastavne sadržaje stječe potrebne kompentencije za izvođenje nastave navedenih predmeta. Zbog nepostojanja studija plesa, do prije tri godine, mnogi plesni pedagozi završili su studije drštvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, kako bi proširili svoje kompetencije i stekli visoku stručnu spremu iz pedagoškog područja. 4) SUVREMENA PLESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Diplomirani plesač suvremenog plesa 5. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 6. Scenski plesač s položenom metodikom 7. Plesač suvremenog plesa sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Plesač edukacijskog smjera OBRAZLOŽENJE: Suvremene plesne tehnike dio su obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 5) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti prvostupnika suvremenog plesa, jer oni nisu educirani za izvođenje nastave klasičnog baleta . Klasični balet u srednjoj školi logično se nastavlja na nastavne sadržaje osnovne škole i obrađuje sadržaje koje je spomenuti nastavni kadar usavršio kroz svoje obrazovanje. 6) POVIJEST PLESA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 3. Sveučilišni Prvostupnik suvremenog plesa 4. Magistar/magistra povijesti umjetnosti 5. Magistar/magistra muzikologije 6. Magistar/magistra dramaturgije 7. Magistar/magistra komparativne književnosti 8. Magistar/magistra etnologije 9. Magistar/magistra socijologije 10. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 15. Plesač edukacijskog smjera sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 16. Plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 17. Scenski plesač s sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 18. Plesač edukacijskog smjera 19. Plesač suvremenog plesa 20. Scenski plesač OBRAZLOŽENJE: Povijest plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih struka i smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. Našim prijedlogom obuhvaćene su i nostrificirane diplome stečene na plesnim studijima izvan Republike Hrvatske. 7) NARODNI PLESOVI 1. Plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. Plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti sveučilišnog prvostupnika suvremenog plesa, jer se na studiju suvremenog plesa narodni plesovi ne obrađuju. 10) METODIKA SUVREMENOG ODGOJNOG PLESA 1. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Scenski plesač s položenom metodikom OBRAZLOŽENJE: Metodika suvremenog odgojnog plesa dio je obrazovanja svih gore navedenih smjerova, koji su tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim planom i programom. 12) ANATOMIJA 1. Doktor/doktorica medicine 2. Prvostupnik fizioterapije 3. Profesor biologije OBRAZLOŽENJE: Prvostupnik fizioterapije ima potrebne kompetencije za izvođenje nastave iz područja anatomije lokomotornog sustava, ozljeda i njihove prevencije. 13) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Glazbena umjetnost je nastavni predmet u Nastavnom planu i programu srednje škole suvremene plesne umjetnosti. Smatramo da je potrebno izostaviti općeniti naziv magistar muzike, jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Prema postojećim zakonskim propisima poslodavac je dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme, ponuditi nadopunu satnice. Stručna sprema, koja je propisana na taj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor gitare izvodi nastavu Glazbene umjetnosti i sl.. 14) GLASOVIR 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave glasovira u srednjoj plesnoj školi. 15) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave karakternih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 16) MODERNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 9. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 10. Prvostupnik suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 11. Diplomirani plesač suvremenog plesa koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12. Plesač edukacijskog smjera s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 13. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 14. Scenski plesač s umjetničkom plesnom scenskom praksom, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti naziv plesač koreograf, jer takvo zvanje ne postoji u Republici Hrvatskoj. Predlažemo uvrštavanje svih zvanja u području klasičnog baleta ili suvremenog plesa, koji su stekli kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom. 17) KLASIČNA PODRŠKA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 2. Prvostupnik baletne pedagogije koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 3. Prvostupnik klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7. Plesač klasičnog baleta koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Klasične podrške u srednjoj školi za klasični balet. 18) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Povijesnih plesova u srednjoj školi za klasični balet. 24) SOLFEGGIO S OSNOVAMA RITMA 1. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 3. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti koji osposobljavaju nastavnika za predavanje Solfeggia s osnovama ritma. Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio. 26) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 1. Prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik klasičnog baleta 3. Diplomirani plesač klasičnog baleta 4. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili plesač klasičnog baleta sa završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 5. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 6. Plesač klasičnog baleta OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Osnove klasičnog baleta u srednjoj školi za klasični balet. 27) KOREPETICIJA 1. Magistra/magistra muzika-klavir ( profesor klavira i svi ekvivalentni nazivi) 2. Magistar/magistra muzike – orgulje ( diplomirani glazbenik orguljaš i svi ekvivalentni nazivi) 3. Magistar/magistra muzike – čembalo ( diplomirani glazbenik čembalist i svi ekvivalentni nazivi) 4. Magistar / magistra teorije glazbe ( profesor teoretskih glazbenih predmeta, magistar glazbene teorije i drugi ekvivalentni nazivi) 5. Magistar/magistra kompozicije ( diplomirani glazbenik kompozitor i drugi ekvivalentni nazivi) 6. Magistra/magistra muzike – dirigent (diplomirani glazbenik dirigent i drugi ekvivalentni nazivi) 7. Magistar/magistra glazbene pedagogije ( magistra glazbene kulture, profesor glazbene kulture i drugi ekvivalentni nazivi) -ili samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini 8. Magistar/magistra muzikologije ( diplomirani glazbenik muzikolog i drugi ekvivalentni nazivi) OBRAZLOŽENJE: Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio i Glasovir. Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
190 Škola suvremenog plesa Ane Maletić Članak 9., Program: modni stilist Članak 9. Glazbene i plesne škole 5)ritmika: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa - nastavnički smjer plesač suvremenog plesa do šk.god.2008./2009. plesač edukacijskog smjera ostaje isto 6)ples: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa-nastavnički smjer plesač suvremenog plesa do šk.god. 2008./2009. plesač edukacijskog smjera 7)suvremeni ples: mijenja se plesač suvremenog plesa do šk.god. 2008./2009. plesač edukacijskog smjera sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa- nastavnički smjer 8) Glazbena kultura : dodaje se magistar crkvene glazbe 11) funkcionalna tjelesna tehnika: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa- nastavnički smjer plesač suvremenog plesa plesač edukacijskog smjera s umjetničkom scenskom praksom ritmika i glazba: dodaje se u prve 4 stavke dodati / plesač suvremenog plesa do šk.god.2008./2009. stavku 5 i 6 brisati U srednjim plesnim školama za nastavnika predmeta : 1) ples :mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa - nastavnički smjer plesač suvremenog plesa do šk.god. 2008./2009. i završenim studijem ( Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer ) plesač edukacijskog smjera sa završenim studijem (Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) 2)ples Laban: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa-nastavnički smjer plesač suvremenog plesa s umjetničkom scenskom praksom i završenim studijem( Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) plesač edukacijskog smjera s umjetničkom scenskom praksom i završenim studijem ( Umjetnički , Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) ritmika: mijenja se plesač suvremenog plesa do šk.god.2008/2009. i završenim studijima ( Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) plesač edukacijskog smjera s završenim studijem (Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) suvremena plesna tehnika : mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa- nastavnički smjer plesač suvremenog plesa s umjetničkom scenskom praksom i završenim studijem (Umjetnički, Kineziološki) 5) klasični balet: mijenja se sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije plesač klasičnog baleta s umjetničkom plesačkom scenskom praksom ( za škole suvremenog plesa i škole klasičnog baleta ) 6) povijest plesa : brišu se stavke 6 i 7 dodaje se - plesač suvremenog plesa sa završenim studijem ( Umjetnički ) 7) narodni plesovi : mijenja se plesač narodnih plesova ( za škole suvremenog plesa) magistar kineziologije sa scenskom praksom u području narodnih plesova ( za škole suvremenog plesa) plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova ( za škole klasičnog baleta-obavezno) 8)kinetografija : mijenja se plesač suvremenog plesa do šk. god. 2008/2009. plesač edukacijskog smjera 9)osnove koreografske kompozicije: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa plesač suvremenog plesa do šk.god.2008/2009. i završenim studijem ( Umjetnički , Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) plesač edukacijskog smjera sa završenim studijem ( Umjetnički, Kineziološki, Učiteljski, Humanističke znanosti-nastavnički smjer) 10)metodika suvremenog odgojnog plesa: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa-nastavnički smjer magistar/magistra primarnog obrazovanja sa završenim programom plesač edukacijskog smjera magistar/magistra primarnog obrazovanja sa završenim programom plesač suvremenog plesa do šk.god.2008./2009. 12) anatomija. mijenja se prvostupnik fizioterapije magistar/spec.fizioterapije doktor medicine magistar biologije 31)scenska praksa: mijenja se sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa sa profesionalnom plesačkom/koreografskom praksom plesač suvremenog plesa sa profesionalnom plesačkom/koreografskom praksom plesač edukacijskog smjera sa profesionalnom plesačkom/koreografskom praksom scenski plesač sa profesionalnom plesačkom/koreografskom praksom 33) funkcionalna tjelesna tehnika : briše se, navedeno pod broj 11) za osnovne škole 35) metodika : prepisati uvjete pod broj 10) metodika suvremenog odgojnog plesa 36) ritmika i glazba : prepisati uvjete po broj 13) za osnovne škole Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
191 Šime Smolić Članak 5., 14. Informatika Poštovani, smatram da bi u popis zanimanja nastavnika informatike morali staviti i zvanje magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
192 Šime Demo Članak 6., 13) latinski jezik: Poštovani, ispred Odjela za hrvatski latinitet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dužan sam prizvati pažnju sastavljača Pravilnika na sljedeće: Ad čl. 5, br. 10. Latinski jezik, pod a) Umjesto "magistar/magistra edukacije latinskog jezika" treba stajati "magistar/magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta". Obrazloženje: Radi se o starijoj i sada nepostojećoj verziji istog akademskog naziva. Pod b) je on ažuriran, a vjerojatno greškom nije usklađen i pod a). Ad čl. 5, br. 10. Latinski jezik, pod c) Cijelu tablicu pod c) treba brisati. Obrazloženje: Na svim studijima latinskog jezika u Hrvatskoj nastavničke se kompetencije dobivaju tek završetkom diplomskog studija. Prema tome, prvostupnici nemaju tih kompetencija. Ad čl. 6, br. 13. Latinski jezik (i) Iz popisa zvanja kojima se povjerava predavanje latinskog jezika treba izbrisati stavku "diplomirani kateheta". Obrazloženje: Uključenje navedene stavke nema nikakvog stručnog opravdanja, već je zaostatak nesretne mjere iz vremena kada je postojao deficit kadra u latinističkoj struci. Tog deficita odavno više nema. Katehete ne dobivaju veću kompetenciju u području latinskog jezika i književnosti od, primjerice, grecista, romanista, povjesničara i drugih koji latinski slušaju, ako ga slušaju, kao pomoćni predmet u trajanju od jednog ili najviše dva semestra. Odredba je jednako ili manje smislena od odredbe koja bi dopuštala diplomiranim ekonomistima da predaju matematiku ili biolozima da izvode kirurške zahvate. Riječju, ona otvoreno ponižava latinističku struku i ugrožava kvalitetu nastavnog procesa. (ii) U isti popis zvanja treba uključiti stavku "magistar/magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta". Obrazloženje: Navedeno se zvanje stječe završetkom Diplomskog studija hrvatskog latiniteta na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (pokrenutog i odobrenog 2011.), koji, zajedno s prediplomskom razinom studija, studentima daje sve kompetencije potrebne za predavanje latinskog jezika i književnosti. Kolege koji su završili taj studij već su uključeni u nastavu u mnogim školama i inercija je sustava jedinim razlogom trenutačnoga nepostojanja rečene stavke u popisu. Ona je uključena u članak 5, a nema razloga da se ne uključi i u članak 6. S poštovanjem, doc. dr. sc. Šime Demo pročelnik Odjela za hrvatski latinitet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
193 Šime Demo Članak 5., 10. Latinski jezik Poštovani, ispred Odjela za hrvatski latinitet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dužan sam prizvati pažnju sastavljača Pravilnika na sljedeće: Ad čl. 5, br. 10. Latinski jezik, pod a) Umjesto "magistar/magistra edukacije latinskog jezika" treba stajati "magistar/magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta". Obrazloženje: Radi se o starijoj i sada nepostojećoj verziji istog akademskog naziva. Pod b) je on ažuriran, a vjerojatno greškom nije usklađen i pod a). Ad čl. 5, br. 10. Latinski jezik, pod c) Cijelu tablicu pod c) treba brisati. Obrazloženje: Na svim studijima latinskog jezika u Hrvatskoj nastavničke se kompetencije dobivaju tek završetkom diplomskog studija. Prema tome, prvostupnici nemaju tih kompetencija. Ad čl. 6, br. 13. Latinski jezik (i) Iz popisa zvanja kojima se povjerava predavanje latinskog jezika treba izbrisati stavku "diplomirani kateheta". Obrazloženje: Uključenje navedene stavke nema nikakvog stručnog opravdanja, već je zaostatak nesretne mjere iz vremena kada je postojao deficit kadra u latinističkoj struci. Tog deficita odavno više nema. Katehete ne dobivaju veću kompetenciju u području latinskog jezika i književnosti od, primjerice, grecista, romanista, povjesničara i drugih koji latinski slušaju, ako ga slušaju, kao pomoćni predmet u trajanju od jednog ili najviše dva semestra. Odredba je jednako ili manje smislena od odredbe koja bi dopuštala diplomiranim ekonomistima da predaju matematiku ili biolozima da izvode kirurške zahvate. Riječju, ona otvoreno ponižava latinističku struku i ugrožava kvalitetu nastavnog procesa. (ii) U isti popis zvanja treba uključiti stavku "magistar/magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta". Obrazloženje: Navedeno se zvanje stječe završetkom Diplomskog studija hrvatskog latiniteta na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (pokrenutog i odobrenog 2011.), koji, zajedno s prediplomskom razinom studija, studentima daje sve kompetencije potrebne za predavanje latinskog jezika i književnosti. Kolege koji su završili taj studij već su uključeni u nastavu u mnogim školama i inercija je sustava jedinim razlogom trenutačnoga nepostojanja rečene stavke u popisu. Ona je uključena u članak 5, a nema razloga da se ne uključi i u članak 6. S poštovanjem, doc. dr. sc. Šime Demo pročelnik Odjela za hrvatski latinitet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
194 Sylwia Nasilowska - Blažok PRAVILNIK, Strukovne škole Kroz pravilnik bi trebalo definirati kadrovske uvjete i za druga zanimanja koja trenutno nisu definirana pravilnikom već nastavnim planovima. Po mom mišljenju u OBRAZOVNOM SEKTORU EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA, zanimanje prodavač potrebno je uvrstiti diplomiranog psihologa ili magistra psihologije u predmetima "Odnosi s kupcima" i "Prodajna komunikacija". Zbog specifike predmeta i nastavnih tema koje se obrađuju u sklopu predmeta (Komunikacija – pojam i značenje uspješne komunikacije, vrste komunikacije, pogreške u komunikaciji, komuniciranje i odnos prema kupcu – uvod u program, potrebe kupaca u suvremenom prodajnom procesu, komunikacije s kupcima – prikupljanje informacija, odnos prema samom sebi i okolini, izgled, stav, ponašanje, značaj prvog dojma, stvaranje ugodnog ozračja, aktivno slušanje, pojam i važnost uljudnog ponašanja u društvu, poslovna etika i moral u gospodarstvu, pravila etičnog ponašanja, pozdravljanje, upoznavanje, rukovanje, oslovljavanje, ponašanje u školi i na radnom mjestu, uljudno ponašanje u različitim dijelovima svijeta, grupe i timovi – teorijske postavke, prednosti i problemi rada u timu, različiti tipovi osoba i uloge u timu, pravila timskog rada i sl.) psiholog je itekako stručan da predaje gore navedene nastavne predmete. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
195 Sylwia Nasilowska - Blažok Članak 9., Program: modni stilist Za predmet socijalna psihologija i marketing potrebno je napisati: magistar/magistra psihologije i diplomirani psiholog Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
196 Svjetlana Seljanec Savković Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, pregledom nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, uočila sam da za Tehničku kulturu nije uvršten Tekstilno - tehnološki fakultet (Tehnološki fakultet) smjer Sveučilišni prvostupnik/ca (Baccalaurea) inženjer/ka tekstilne tehnologije i inženjerstva te Tehnološki fakultet - program studija Više škole za tekstil i odjeću u Zagrebu - Inženjer odjevne tehnologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine. Kolegiji tog smjera uz položenu Psihološko - pedagošku izobrazbu i položen Stručni ispit omogućuju stručno i kvalitetno predavanje Tehničke kulture u OŠ od 5. - 8. razreda. Također bi trebalo definirati da učitelji koji su stekli pravo rada na neodređeno vrijeme u OŠ do dana stupanja na snagu novog pravilnika, ostvaruju sva prava vezana uz novo zaposlenje te da mogu ravnopravno sudjelovati u natječajima za nova zaposlenja u slučaju smanjenja satnice, preseljenja u drugi grad ili nekih drugih objektivnih okolnosti. S poštovanjem! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
197 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet PRAVILNIK, Članak 10. Potrebno je precizirati propise na koje se misli u prvoj rečenici „Sukladno drugim propisima…“ ovog članka. Pritom je potrebno voditi računa o kompetencijama nužnima za kvalitetno vođenje nastave predmeta čiji korpus znanja sadrži nacionalne/regionalne specifičnosti, poput geografije i povijesti. Ishodi učenja studijskih programa geografije i povijesti drugih zemalja ne omogućavaju stjecanje kompetencija za poučavanje geografije Hrvatske i hrvatske nacionalne povijesti, nego kompetencija za poučavanje geografije i povijesti njihovih nacionalnih prostora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
198 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole U Pravilniku su dva članka 9. što bi trebalo popraviti. Na početku članka 9. Glazbene i plesne škole potrebno je navesti da se u njemu radi o umjetničkim školama. U svim je umjetničkim programima i za sve predmete potrebno: • akademske nazive stečene na tzv. bolonjskim studijima pisati rodno osjetljivo kao magistar/magistra, odnosno magistar/magistra inženjer/inženjerka i sl. • uz akademske nazive čije stjecanje ne obuhvaća potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije) potrebno je napisati „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama)“ ili je to potrebno napisati na početku članka 9. Glazbene i plesne škole. Srednje plesne škole • Akademske nazive za predmet Anatomija potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
199 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: modni stilist Program: Modni stilist • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra računarstva i matematike, profesor fizike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
200 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: industrijski dizajner Program: Industrijski dizajner • Akademske nazive za predmet Tehnologija materijala potrebno je dopuniti s: magistar/magistra kemije, magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije. • Akademske nazive za predmet Nacrtna geometrija potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije matematike, profesor matematike i nacrtne geometrije, profesor matematike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
201 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: dizajner metala Program: Dizajner metala • Akademske nazive za predmet Tehnologija materijala potrebno je dopuniti s: magistar/magistra kemije, magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
202 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: fotografski dizajner Program: Fotografski dizajner • Akademske nazive za predmet Fotografska kemija potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije, profesor biologije i kemije, profesor fizike i kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
203 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: Dizajner tekstila Program: Dizajner tekstila • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra računarstva i matematike, profesor fizike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
204 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: dizajner odjeće Program: Dizajner odjeće • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra računarstva i matematike, profesor fizike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i informatike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Računalstvo potrebno je izbrisati: profesor matematike i fizike jer odgovarajući sveučilišni studijski program ne omogućava stjecanje kompetencija u akademskoj disciplini računarstvo/informatika i pripadajućoj metodici, tj. ne kvalificira za kvalitetno vođenje nastave računalstva u osnovnim i srednjim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
205 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: grafički dizajner Program: Grafički dizajner • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra računarstva i matematike, profesor fizike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
206 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner Program: Aranžersko-scenografski dizajner • Akademske nazive za predmet Tehnologija materijala potrebno je dopuniti s: magistar/magistra kemije, magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
207 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture Program: Dizajner unutrašnje arhitekture • Akademske nazive za predmet Tehnologija materijala potrebno je dopuniti s: magistar/magistra kemije, magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije. • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra računarstva i matematike, profesor fizike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
208 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 9., Program: Likovna umjetnost Program: Likovna umjetnost • Akademske nazive za predmet Tehničko crtanje potrebno je dopuniti s: profesor matematike, profesor matematike i nacrtne geometrije, magistar/magistra edukacije matematike, profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra edukacije fizike i tehnike. • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra računarstva i matematike, profesor fizike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
209 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet PRAVILNIK, Članak 9. U svim je umjetničkim programima i za sve predmete potrebno: • akademske nazive stečene na tzv. bolonjskim studijima pisati rodno osjetljivo kao magistar/magistra, odnosno magistar/magistra inženjer/inženjerka i sl. • uz akademske nazive čije stjecanje ne obuhvaća potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije) potrebno je napisati „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama)“ ili je to potrebno napisati na početku članka 9. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
210 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet PRAVILNIK, Strukovne škole U svim je strukovnim programima i za sve strukovne predmete potrebno: • akademske nazive stečene na tzv. bolonjskim studijima pisati rodno osjetljivo kao magistar/magistra, odnosno magistar/magistra inženjer/inženjerka i sl. • uz akademske nazive čije stjecanje ne obuhvaća potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije) potrebno je napisati „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama)“ ili je to potrebno napisati na početku odjeljka „Strukovne škole“, neposredno iza ovog naslova. Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje • Akademske nazive za predmet Poljoprivredna botanika i Zaštita bilja potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Poljoprivredni tehničar vrtlar • Akademske nazive za predmete Poljoprivredna botanika, Zaštita bilja i Zaštita čovjekova okoliša potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Poljoprivredni tehničar opći • Akademske nazive za predmet Poljoprivredna botanika i Zaštita bilja potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut • Akademske nazive za predmete Poljoprivredna botanika, Zaštita bilja i Zaštita čovjekova okoliša potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Prehrambeni tehničar • Akademske nazive za predmete Opća i anorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija i Biokemija potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije, profesor fizike i kemije, magistar/magistra kemije, diplomirani inženjer kemije. • Akademske nazive za predmet Mikrobiologija potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. • Akademske nazive za predmete Tehničko crtanje i elementi strojeva i Termodinamika i termotehnika potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i tehnike. Voćar – vinogradar - vinar • Akademske nazive za predmet Zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Vrtlar • Akademske nazive za predmet Zaštita bilja potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Poljoprivredni gospodarstvenik • Akademske nazive za predmet Zaštita bilja potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. Kemijski tehničar • Akademske nazive za predmet Izabrani kemijski procesi potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije, profesor fizike i kemije, magistar/magistra kemije, diplomirani inženjer kemije. Ekološki tehničar • Akademske nazive za predmet Anorganska kemija potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije, profesor fizike i kemije, magistar/magistra kemije, diplomirani inženjer kemije. Kemijski laborant • Akademske nazive za predmet Tehničko crtanje i elementi strojeva potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i tehnike. • Akademske nazive za predmet Ekologija potrebno je dopuniti s: profesor biologije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije, profesor biologije i kemije, profesor biologije i geografije, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije. • Akademske nazive za predmete Opća i anorganska kemija i Organska kemija potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije, profesor fizike i kemije, magistar/magistra kemije, diplomirani inženjer kemije. • Akademske nazive za predmete Ispitivanje materijala i Tehnologija struke potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije. Proizvođač stakla • Akademske nazive za predmet Kemija s vježbama potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije, profesor fizike i kemije, magistar/magistra kemije, diplomirani inženjer kemije. • Akademske nazive za predmet Tehnologija stakla potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije Proizvođač gume • Akademske nazive za predmet Kemija s vježbama potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije, profesor fizike i kemije, magistar/magistra kemije, diplomirani inženjer kemije. • Akademske nazive za predmet Tehnologija elastomera potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije. Kožar • Akademske nazive za predmet Poznavanje materijala potrebno je dopuniti s: magistar/magistra edukacije kemije, profesor kemije, diplomirani inženjer kemije. Grafički tehničar • Akademske nazive za predmet Strojarstvo potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i tehnike. • Akademske nazive za predmet Elektrotehnika s automatikom potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i tehnike, magistar/magistra fizike i informatike. Grafički tehničar pripreme • Akademske nazive za predmet Strojarstvo potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i tehnike. • Akademske nazive za predmet Elektrotehnika s automatikom potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i tehnike, magistar/magistra fizike i informatike. Grafički tehničar tiska • Akademske nazive za predmet Strojarstvo potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i tehnike. • Akademske nazive za predmet Elektrotehnika s automatikom potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i tehnike, magistar/magistra fizike i informatike. Grafički tehničar dorade • Akademske nazive za predmet Strojarstvo potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i tehnike. • Akademske nazive za predmet Elektrotehnika s automatikom potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i tehnike, magistar/magistra fizike i informatike. Tehnički urednik • Akademske nazive za predmet Strojarstvo potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, magistar/magistra fizike i tehnike. • Akademske nazive za predmet Elektrotehnika s automatikom potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i tehnike, magistar/magistra fizike i informatike. Ekonomist • Akademske nazive za predmet Energetika potrebno je dopuniti s: profesor fizike i tehnike s informatikom. • Akademske nazive za predmete Dioničarsko gospodarstvo i Novčarstvo potrebno je dopuniti s: diplomirani inženjer matematike (usmjerenje Financijska i poslovna matematika), magistar/magistra matematike (smjer Financijska i poslovna matematika). • Akademske nazive za predmet Informatika potrebno je dopuniti s: diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra računarstva i matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i informatike. • Potrebno je dodati predmet Statistika, koji postoji u nastavnom planu i programu, i za njega akademske nazive: profesor matematike, profesor matematike i informatike, profesor matematike i fizike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Financijska i poslovna matematika), magistar/magistra edukacije matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra edukacije matematike i fizike, magistar/magistra matematike (smjerovi: Matematička statistika, Financijska i poslovna matematika). Hotelijersko-turistički tehničar • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra računarstva i matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i informatike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Računalstvo potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“). • Potrebno je dodati predmet Statistika, koji postoji u nastavnom planu i programu, i za njega akademske nazive: profesor matematike, profesor matematike i informatike, profesor matematike i fizike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Financijska i poslovna matematika), magistar/magistra edukacije matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra edukacije matematike i fizike, magistar/magistra matematike (smjerovi: Matematička statistika, Financijska i poslovna matematika). Turističko-hotelijerski komercijalist • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra računarstva i matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i informatike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Računalstvo potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“). • Potrebno je dodati predmet Statistika, koji postoji u nastavnom planu i programu, i za njega akademske nazive: profesor matematike, profesor matematike i informatike, profesor matematike i fizike, diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Financijska i poslovna matematika), magistar/magistra edukacije matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra edukacije matematike i fizike, magistar/magistra matematike (smjerovi: Matematička statistika, Financijska i poslovna matematika). Konobar • Akademske nazive za predmet Gospodarska matematika potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, profesor matematike i fizike, magistar/magistra edukacije matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra edukacije matematike i fizike, magistar/magistra matematike, magistar/magistra računarstva i matematike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Gospodarska matematika potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike, magistar edukacijske matematike i fizike, magistar edukacijske matematike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“), te magistar teorijske matematike (takav akademski naziv ne dodjeljuje se na sveučilištima u Republici Hrvatskoj). • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra računarstva i matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i informatike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Računalstvo potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“). • Akademske nazive za predmet Turistička geografija potrebno je dopuniti s: profesor geografije i povijesti, profesor povijesti i geografije, magistar/magistra edukacije geografije, magistar/magistra edukacije geografije i povijesti, magistar/magistra edukacije povijesti i geografije. Kuhar • Akademske nazive za predmet Gospodarska matematika potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, profesor matematike i fizike, magistar/magistra edukacije matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra edukacije matematike i fizike, magistar/magistra matematike, magistar/magistra računarstva i matematike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Gospodarska matematika potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike, magistar edukacijske matematike i fizike, magistar edukacijske matematike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“), te magistar teorijske matematike (takav akademski naziv ne dodjeljuje se na sveučilištima u Republici Hrvatskoj). • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra računarstva i matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i informatike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Računalstvo potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“). Slastičar • Akademske nazive za predmet Gospodarska matematika potrebno je dopuniti s: profesor matematike i informatike, profesor matematike i fizike, magistar/magistra edukacije matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, magistar/magistra edukacije matematike i fizike, magistar/magistra matematike, magistar/magistra računarstva i matematike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Gospodarska matematika potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike, magistar edukacijske matematike i fizike, magistar edukacijske matematike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“), te magistar teorijske matematike (takav akademski naziv ne dodjeljuje se na sveučilištima u Republici Hrvatskoj). • Akademske nazive za predmet Računalstvo potrebno je dopuniti s: diplomirani inženjer matematike (smjerovi: Matematička statistika i računarstvo/informatika, Računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo/informatika), magistar/magistra računarstva i matematike, magistar/magistra edukacije matematike i informatike, profesor fizike i tehnike s informatikom, profesor fizike i informatike, magistar/magistra fizike i informatike. • Iz popisa akademskih naziva za predmet Računalstvo potrebno je izbrisati: magistar edukacijske matematike i informatike (umjesto riječi „edukacije“ napisana je riječ „edukacijske“). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
211 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 27) geografija: Predmet 27. Geografija • profesor geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor povijesti i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor biologije i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor geologije i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije povijesti i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uz akademske nazive: • diplomirani inženjer geografije • diplomirani geograf • magistar/magistra geografije potrebno je dodati tekst „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave povijesti i stečeno je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera geografije“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Geografija mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u interdisciplinarnom području znanosti, polje geografije, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz geografsko obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi.   4. SPECIFIČNE PRIMJEDBE NA ČLANAK 6. PO PROGRAMIMA I STRUKOVNIM PREDMETIMA U STRUKOVNIM ŠKOLAMA U svim je strukovnim programima i za sve strukovne predmete potrebno: • akademske nazive stečene na tzv. bolonjskim studijima pisati rodno osjetljivo kao magistar/magistra, odnosno magistar/magistra inženjer/inženjerka i sl. • uz akademske nazive čije stjecanje ne obuhvaća potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (pedagoške kompetencije) potrebno je napisati „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama)“ ili je to potrebno napisati na početku odjeljka „Strukovne škole“, neposredno iza ovog naslova. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
212 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 19) povijest: Predmet 19. Povijest • profesor geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor povijesti i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije povijesti i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uz akademske nazive: • magistar/magistra povijesti • diplomirani povjesničar potrebno je dodati tekst „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave povijesti i stečeno je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera povijesti“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Povijest mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području humanističkih znanosti, polje povijesti, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz povijesno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
213 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 18) politika i gospodarstvo: Predmet 18. Politika i gospodarstvo • profesor geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • diplomirani inženjer geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu • profesor geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor povijesti i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije povijesti i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uz akademske nazive: • diplomirani ekonomist • diplomirani politolog • diplomirani pravnik • diplomirani sociolog • diplomirani inženjer geografije • magistar/magistra geografije • magistar/magistra politologije • magistar/magistra sociologije potrebno je dodati tekst „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama)“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
214 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 16) matematika: Predmet 16. Matematika • magistar/magistra računarstva i matematike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor/ica matematike: Potrebno je brisati „/ica“ jer ne odgovara službenom akademskom nazivu. • profesor/ica matematike i informatike: Potrebno je brisati „/ica“ jer ne odgovara službenom akademskom nazivu. • profesor/ica matematike i fizike: Potrebno je brisati „/ica“ jer ne odgovara službenom akademskom nazivu. Tekst „s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama)“ uz akademske nazive: • magistar/magistra matematike • magistar/magistra računarstva i matematike • diplomirani inženjer matematike potrebno je dopuniti tekstom „pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i stečeno je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Matematika mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polje matematike, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz matematičko obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
215 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 12) kemija: Predmet 12. Kemija • diplomirani inženjer biotehnologije: Smatramo da iz popisa treba obrisati ovaj akademski naziv. Uvidom u odgovarajući studijski program Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vidljivo je da ne omogućava stjecanje dostatnih stručnih kompetencija za kvalitetno vođenje nastave kemije u srednjim školama. Već u preambuli studijskog programa za stjecanje akademskog naziva diplomirani inženjer biotehnologije jasno je navedeno da se program „temelji na najnovijim znanstvenim dostignućima iz kemije i biokemije, biologije i to s posebnim naglaskom na molekularnu biologiju i mikrobiologiju, te na inženjerskim znanjima u cilju obrazovanja stručnjaka za šire područje biotehnologije“, a struktura navedenog studija usmjerena je stjecanju kompetencija usmjerenih na biotehnologiju, a ne na kemiju kao prirodnu znanost. To podrazumijeva značajno različite sadržaje i metodološke pristupe od onih u inicijalnom sveučilišnom obrazovanju učitelja/nastavnika kemije. • profesor biologije i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu • magistar/magistra edukacije kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije biologije i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije fizike i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uz akademske nazive: • diplomirani inženjer kemije • diplomirani inženjer kemijske tehnologije • diplomirani kemijski inženjer • magistar/magistra kemije potrebno je dodati tekst „s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju, pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave kemije i stečeno je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera kemije“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Kemija mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polje kemije, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz kemijsko obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
216 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 11) informatika: Predmet 11. Informatika • profesor fizike i tehnike s informatikom: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • diplomirani inženjer matematike: Tekst „smjerovi informatika / uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom“ potrebno je promijeniti u „smjerovi informatika/računarstvo uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom“ (nedostaje riječ „računarstvo“). Uz akademske nazive: • diplomirani informatičar • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer matematike • magistar/magistra informatike • magistar/magistra informatologije • magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar/magistra politehnike i informatike • magistar/magistra računarstva i matematike potrebno je dodati tekst „s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju, pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave informatike i stečeno je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera informatike/računarstva“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje u području informatike/računarstva mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u odgovarajućem području i polju znanosti budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz informatičko/računarsko obrazovanje u predmetnoj nastavi informatike u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
217 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 6) fizika: Predmet 6. Fizika • profesor matematike i fizike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i tehnike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i informatike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i tehnike s informatikom: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i politehnike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije matematike i fizike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra fizike – geofizike: Smatramo da iz popisa treba obrisati ovaj akademski naziv. Uvidom u program diplomskog sveučilišnog studija Fizika – geofizika Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vidljivo je da ne omogućava stjecanje akademskih kompetencija u fizici, nužnih za kvalitetno vođenje nastave fizike u srednjoj školi, kao ni stjecanje odgovarajućeg pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja. Navedeni studijski program sastoji se od specijalističkih kolegija vezanih uz geofizičku struku, a već je u preambuli njegovog kurikuluma jasno navedeno da su magistri/magistre fizike - geofizike kvalificirani „za posao u znanstveno-nastavnim ustanovama, znanstvenim institutima, stručnim službama (DHMZ, Seizmološka služba), opservatorijima (meteorološkim, geomagnetskim), poduzećima za primijenjenu geofiziku, zračnim lukama, ustanovama za istraživanje mora i sl.“, dakle, nisu kvalificirani za učitelja/nastavnika fizike čak ni uz dodatno pedagoško obrazovanje. Napominjemo da je diplomski studij geofizike moguće upisati i sa završenim preddiplomskim studijem ostalih prirodoslovnih struka ili matematike, a ne samo sa završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem Geofizika (kojem su prve dvije godine zajedničke s integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem Fizika; smjer: istraživački Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), odnosno posve je moguće steći zvanje magistar/magistra fizike - geofizike bez ijednog ECTS boda stečenog izvan struke geofizike. Uz akademske nazive: • diplomirani inženjer fizike • magistar/magistra fizike potrebno je dodati tekst „s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju, pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave fizike i stečeno je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera fizike“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Fizika mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polje fizike, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz fizikalno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
218 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 6., 1) biologija Predmet 1. Biologija • diplomirani inženjer biotehnologije: Smatramo da iz popisa treba obrisati ovaj akademski naziv. Uvidom u odgovarajući studijski program Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vidljivo je da ne omogućava stjecanje dostatnih stručnih kompetencija za kvalitetno vođenje nastave biologije u srednjim školama. Već u preambuli studijskog programa za stjecanje akademskog naziva diplomirani inženjer biotehnologije jasno je navedeno da se program „temelji na najnovijim znanstvenim dostignućima iz kemije i biokemije, biologije i to s posebnim naglaskom na molekularnu biologiju i mikrobiologiju, te na inženjerskim znanjima u cilju obrazovanja stručnjaka za šire područje biotehnologije“, a struktura navedenog studija usmjerena je stjecanju kompetencija usmjerenih na biotehnologiju, a ne na biologiju kao prirodnu znanost. To podrazumijeva značajno različite sadržaje i metodološke pristupe od onih u inicijalnom sveučilišnom obrazovanju učitelja/nastavnika biologije. • diplomirani inženjer eksperimentalne biologije: Smatramo da iz popisa treba obrisati ovaj akademski naziv jer se u Republici Hrvatskoj ne dodjeljuje, niti se dodjeljivao. • diplomirani inženjer ekologije i zaštite prirode: Smatramo da iz popisa treba obrisati ovaj akademski naziv jer se u Republici Hrvatskoj ne dodjeljuje, niti se dodjeljivao. • magistar/magistra/diplomirani inženjer molekularne biologije: Radi lakše čitljivosti i jasnoće o kojim se akademskim nazivima radi, smatramo da navedeno treba razdvojiti u dva retka: magistar/magistra molekularne biologije i diplomirani inženjer molekularne biologije. • magistar/magistra/diplomirani inženjer ekologije i zaštite prirode: Radi lakše čitljivosti i jasnoće o kojim se akademskim nazivima radi, smatramo da navedeno treba razdvojiti u dva retka: magistar/magistra ekologije i zaštite prirode i diplomirani inženjer ekologije i zaštite prirode. Tekst „s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju“, odnosno skraćeni tekst „s potvrdom o PPDMO“ uz akademske nazive: • magistar/magistra eksperimentalne biologije • magistar/magistra ekologije i zaštite prirode • magistar/magistra molekularne biologije • diplomirani inženjer molekularne biologije • magistar/magistra inženjer biologije • diplomirani inženjer biologije potrebno je dopuniti tekstom „pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave biologije i stečeno je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera biologije“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Biologija mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polje biologije, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz biološko obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
219 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet PRAVILNIK, Članak 6. Nazive predmeta u člancima 5. i 6. trebalo bi pisati ujednačeno – ili u oba članka velikim ili u oba malim početnim slovom. Predlažemo da to bude veliko početno slovo. Potrebno je uskladiti i redoslijed navođenja predmeta u člancima 5. i 6. – ili u oba članka prema odgojno-obrazovnim područjima ili u oba članka abecedno. Predlažemo da redoslijed bude prema odgojno-obrazovnim područjima, kako je to u članku 5. Potpuno je nerazumljiva organizacija sadržaja u tablice s dva stupca, pri čemu je u svim tablicama koje se odnose na tzv. općeobrazovne predmete u srednjim školama prvi stupac prazan. Takva organizacija različita je u odnosu na onu u članku 5. Predlažemo ujednačiti s člankom 5. ili maknuti tablice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
220 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 5., 21. Tehnička kultura Predmet 21. Tehnička kultura a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona • profesor fizike i tehnike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i tehnike s informatikom: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije fizike i tehnike: Potrebno je u desnom stupcu tablice riječ „Informatika“ zamijeniti riječju „Fizika“, tako da tekst glasi „Fizika i tehnika: smjer nastavnički“. b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona Desni stupac tablice za svaki od akademskih naziva: • diplomirani inženjer elektrotehnike • magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike • magistar/magistra politehnike i informatike • magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar/magistra inženjer/inženjerka elektronike i računalnog inženjerstva potrebno je dopuniti tekstom „s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave tehnike i potrebno ga je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera (poli)tehnike“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Tehnička kultura mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija (poli)tehnike, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz tehničko obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona Smatramo da treba obrisati cijele retke za akademske nazive: • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizike i tehnike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike i tehnike. Uvidom u studijske programe za stjecanje ovih akademskih naziva lako se vidi da sveučilišni prvostupnici/e nemaju dovoljne kompetencije u području tehnike kao sustava akademskih disciplina niti ikakve kompetencije u području metodike nastave tehnike, nužne za kvalitetno poučavanje i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi tehničke kulture u osnovnoj školi. Cijela skupina metodičkih predmeta poučava se na diplomskoj sveučilišnoj razini. Iako Zakon dozvoljava mogućnost zapošljavanja prvostupnika kao predmetnih učitelja, smatramo da se navedena odredba mora primjenjivati vrlo oprezno i selektivno, uvažavajući specifičnosti svakog pojedinog predmeta i studijskog programa. Trenutni studijski programi nisu koncipirani tako da preddiplomska razina osigurava kompetencije za rad u osnovnoj, a diplomska za rad u srednjoj školi, niti je takva podjela smislena. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave tehničke kulture u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
221 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 5., 20. Geografija Predmet 20. Geografija a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona • diplomirani geograf: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a čiji je program identičan onomu za stjecanje akademskog naziva profesor geografije, u što se lako uvjeriti neposrednim uvidom. Navedeni studijski program omogućio je stjecanje pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkog obrazovanja (pedagoških kompetencija) za kvalitetno vođenje nastave geografije u osnovnoj školi. • profesor geografije i geologije: Potrebno je promijeniti redoslijed predmeta geografija i geologija u akademskom nazivu, tj. promijeniti akademski naziv u „profesor geologije i geografije“, što je korektno. Navedeni akademski naziv stjecao se na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor geografije i biologije: Potrebno je promijeniti redoslijed predmeta geografija i biologija u akademskom nazivu, tj. promijeniti akademski naziv u „profesor biologije i geografije“, što je korektno. Navedeni akademski naziv stjecao se na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • nastavnik geografije i povijesti (koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine): Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom. Na višim učiteljskim školama/učiteljskim akademijama obrazovali su se uglavnom dvopredmetni nastavnici. • diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom geografije: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom geografija/e nemaju kompetencije u području geografije kao akademske discipline niti u području metodike nastave geografije, nužne za kvalitetno poučavanje geografije i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi geografije u osnovnoj školi. Program njihovog studija orijentiran je na primarno obrazovanje, a ne na predmetnu nastavu geografije. Uz to, prema postojećoj zakonskoj regulativi i djelatnoj praksi takvi učitelji inicijalnu licencu za rad u osnovnoj školi ne stječu polaganjem stručnog ispita za stjecanje zvanja učitelja geografije, već za stjecanje zvanja učitelja razredne nastave. • magistar/magistra edukacije geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na diplomskom sveučilišnom studiju Geografija i povijest; smjer: nastavnički na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije geografije i geologije: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Studijski program za stjecanje ovog akademskog naziva ne izvodi se ni na jednom sveučilištu u Republici Hrvatskoj. • magistar/magistra edukacije geografije i biologije: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Studijski program za stjecanje ovog akademskog naziva ne izvodi se ni na jednom sveučilištu u Republici Hrvatskoj. b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona • diplomirani geograf: Potrebno je ovaj akademski naziv preseliti iz odjeljka b) u odjeljak a), kako je već naznačeno u a). Ovaj akademski naziv stjecao se na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a njegov je program identičan onomu za stjecanje akademskog naziva profesor geografije, u što se lako uvjeriti neposrednim uvidom. Navedeni studijski program već je omogućio stjecanje pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkog obrazovanja (pedagoških kompetencija) za kvalitetno vođenje nastave geografije u osnovnoj školi. • magistar/magistra geografije: Potrebno je u desnom stupcu tablice riječ „znanstveni“ zamijeniti riječju „istraživački“, tako da tekst glasi „Geografija: smjer istraživački“. Desni stupac tablice za svaki od akademskih naziva: • diplomirani inženjer geografije • magistar/magistra geografije potrebno je dopuniti tekstom „s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave geografije i potrebno ga je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera geografije“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Geografija mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u interdisciplinarnom području znanosti, polje geografije, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz geografsko obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) geografije: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Uvidom u studijske programe za stjecanje ovog akademskog naziva lako se vidi da sveučilišni prvostupnici/e nemaju dovoljne kompetencije u području geografije kao akademske discipline niti ikakve kompetencije u području metodike nastave geografije, nužne za kvalitetno poučavanje geografije i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi geografije u osnovnoj školi. Cijela skupina metodičkih predmeta poučava se na diplomskoj sveučilišnoj razini. Iako Zakon dozvoljava mogućnost zapošljavanja prvostupnika kao predmetnih učitelja, smatramo da se navedena odredba mora primjenjivati vrlo oprezno i selektivno, uvažavajući specifičnosti svakog pojedinog predmeta i studijskog programa. Trenutni studijski programi nisu koncipirani tako da preddiplomska razina osigurava kompetencije za rad u osnovnoj, a diplomska za rad u srednjoj školi. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave geografije u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
222 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 5., 19. Povijest Predmet 19. Povijest a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona • profesor geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije geografije i povijesti: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na diplomskom sveučilišnom studiju Geografija i povijest; smjer: nastavnički na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije biologije i geografije: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Studijski program za stjecanje ovog akademskog naziva ne izvodi se ni na jednom sveučilištu u Republici Hrvatskoj, a i da se izvodi, već je iz akademskog naziva vidljivo da ne omogućava stjecanje kompetencija za kvalitetno vođenje nastave povijesti u osnovnoj školi. b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona • magistar povijesti: Potrebno je dopuniti riječju „magistra“, tj. promijeniti u „magistar/magistra povijesti“. Desni stupac tablice za svaki od akademskih naziva: • diplomirani povjesničar • magistar/magistra povijesti potrebno je dopuniti tekstom „s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave povijesti i potrebno ga je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera povijesti“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Povijest mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području humanističkih znanosti, polje povijesti, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz povijesno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Uvidom u studijske programe za stjecanje ovog akademskog naziva lako se vidi da sveučilišni prvostupnici/e nemaju dovoljne kompetencije u području povijesti kao akademske discipline niti ikakve kompetencije u području metodike nastave povijesti, nužne za kvalitetno poučavanje povijesti i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi povijesti u osnovnoj školi. Cijela skupina metodičkih predmeta poučava se na diplomskoj sveučilišnoj razini. Iako Zakon dozvoljava mogućnost zapošljavanja prvostupnika kao predmetnih učitelja, smatramo da se navedena odredba mora primjenjivati vrlo oprezno i selektivno, uvažavajući specifičnosti svakog pojedinog predmeta i studijskog programa. Trenutni studijski programi nisu koncipirani tako da preddiplomska razina osigurava kompetencije za rad u osnovnoj, a diplomska za rad u srednjoj školi. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave povijesti u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
223 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 5., 18. Kemija Predmet 18. Kemija Predlažemo u cijelosti razdvojiti popise akademskih naziva za predmete Priroda i Biologija te u skladu s time naziv 17. Priroda i biologija preformulirati u 17. Biologija. a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona • profesor biologije i geografije: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Profesor biologije i geografije nema kompetencije u području kemije kao akademske discipline niti ikakve kompetencije u području metodike nastave kemije, nužne za kvalitetno poučavanje kemije i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi kemije u osnovnoj školi. • profesor fizike i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije fizike i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona Desni stupac tablice za svaki od akademskih naziva: • diplomirani inženjer kemije • diplomirani inženjer kemijske tehnologije • magistar/magistra kemije potrebno je dopuniti tekstom „s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave kemije i potrebno ga je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera kemije“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Kemija mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polje kemije, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz kemijsko obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona Smatramo da treba obrisati cijele retke za akademske nazive: • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kemije • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije i kemije. Uvidom u studijske programe za stjecanje ovih akademskih naziva lako se vidi da sveučilišni prvostupnici/e nemaju dovoljne kompetencije u području kemije kao akademske discipline niti ikakve kompetencije u području metodike nastave kemije, nužne za kvalitetno poučavanje kemije i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi kemije u osnovnoj školi. Cijela skupina metodičkih predmeta poučava se na diplomskoj sveučilišnoj razini. Iako Zakon dozvoljava mogućnost zapošljavanja prvostupnika kao predmetnih učitelja, smatramo da se navedena odredba mora primjenjivati vrlo oprezno i selektivno, uvažavajući specifičnosti svakog pojedinog predmeta i studijskog programa. Trenutni studijski programi nisu koncipirani tako da preddiplomska razina osigurava kompetencije za rad u osnovnoj, a diplomska za rad u srednjoj školi, niti je takva podjela u polju kemije uopće moguća. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave kemije u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
224 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 5., 17. Priroda i biologija Predmet 17. Priroda i biologija Predlažemo u cijelosti razdvojiti popise akademskih naziva za predmete Priroda i Biologija te u skladu s time naziv 17. Priroda i biologija preformulirati u 17. Biologija. a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona • magistar/magistra edukacije biologije i geografije: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Studijski program za stjecanje ovog akademskog naziva ne izvodi se ni na jednom sveučilištu u Republici Hrvatskoj. b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona • magistar/magistra eksperimentalne biologije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Preduvjeti za upis na diplomski sveučilišni studij Eksperimentalna biologija i program tog studija osiguravaju stručne biološke kompetencije za kvalitetno vođenje nastave biologije u osnovnoj školi. • magistar/magistra ekologije i zaštite prirode: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Preduvjeti za upis na diplomski sveučilišni studij Ekologija i zaštita prirode i program tog studija osiguravaju stručne biološke kompetencije za kvalitetno vođenje nastave biologije u osnovnoj školi. Desni stupac tablice za svaki od akademskih naziva, uključujući i gore predložene: • magistar/magistra eksperimentalne biologije • magistar/magistra ekologije i zaštite prirode • magistar/magistra molekularne biologije • magistar/magistra biologije • diplomirani inženjer biologije • diplomirani inženjer molekularne biologije potrebno je dopuniti tekstom „s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave biologije i potrebno ga je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera biologije“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Biologija mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polje biologije, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz biološko obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona Smatramo da treba obrisati cijele retke za akademske nazive: • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije i kemije. Uvidom u studijske programe za stjecanje ovih akademskih naziva lako se vidi da sveučilišni prvostupnici/e nemaju dovoljne kompetencije u području biologije kao akademske discipline niti ikakve kompetencije u području metodike nastave biologije, nužne za kvalitetno poučavanje biologije i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi biologije u osnovnoj školi. Cijela skupina metodičkih predmeta poučava se na diplomskoj sveučilišnoj razini. Iako Zakon dozvoljava mogućnost zapošljavanja prvostupnika kao predmetnih učitelja, smatramo da se navedena odredba mora primjenjivati vrlo oprezno i selektivno, uvažavajući specifičnosti svakog pojedinog predmeta i studijskog programa. Trenutni studijski programi nisu koncipirani tako da preddiplomska razina osigurava kompetencije za rad u osnovnoj, a diplomska za rad u srednjoj školi, niti je takva podjela u polju biologije uopće moguća. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave biologije u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
225 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 5., 16. Priroda Predmet 16. Priroda Predlažemo u cijelosti razdvojiti popise akademskih naziva za predmete Priroda i Biologija. Popis akademskih naziva za predmet Priroda predlažemo formulirati kako slijedi. a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona • diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Jedan od ciljeva predmeta Priroda jest pripremiti učenike za učenje samostalnih prirodoslovnih predmeta biologije, kemije i fizike. U Prirodi se počinju usvajati temeljni prirodoslovni koncepti i vrlo je važno da ih se učenicima predstavi na stručno korektan način. U suprotnom, nastaju miskoncepcije ili pogrešne predodžbe koje je kasnije, u nastavku poučavanja prirodoslovnih predmeta vrlo teško ispraviti. Stoga je važno da učitelji koji poučavaju Prirodu i sami dobro razumiju važne prirodoslovne koncepte, odnosno posjeduju značajno šire znanje i dublje razumijevanje materije od onoga što će se predstaviti učenicima. Učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja nemaju kompetencije u području biologije, kemije i fizike kao akademskih disciplina niti u području metodike nastave prirodoslovlja, nužne za kvalitetno poučavanje predmeta Priroda i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi prirodoslovlja u osnovnoj školi. Program njihovog studija orijentiran je na primarno obrazovanje, a ne na predmetnu nastavu prirodoslovlja. Uz to, prema postojećoj zakonskoj regulativi i djelatnoj praksi takvi učitelji inicijalnu licencu za rad u osnovnoj školi ne stječu polaganjem stručnog ispita za stjecanje zvanja učitelja prirode, već za stjecanje zvanja učitelja razredne nastave. • magistar/magistra edukacije biologije/i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom, kako je već predloženo za predmete 17. Priroda i biologija. • profesor biologije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom, kako je već predloženo za predmete 17. Priroda i biologija. • profesor biologije i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom, kako je već predloženo za predmete 17. Priroda i biologija. • profesor biologije i geografije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom, kako je već predloženo za predmete 17. Priroda i biologija. • nastavnik prirode i biologije (koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine): Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom, kako je već predloženo za predmete 17. Priroda i biologija. • nastavnik domaćinstva, prirode i biologije (koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine): Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom, kako je već predloženo za predmete 17. Priroda i biologija. b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona Potrebno je dodati ovaj stavak i u njemu sljedeće akademske nazive, kako je to već dijelom predloženo za predmete 17. Priroda i biologija: • magistar/magistra eksperimentalne biologije • magistar/magistra ekologije i zaštite prirode • magistar/magistra molekularne biologije • magistar/magistra znanosti o okolišu • magistar/magistra biologije • diplomirani inženjer biologije • diplomirani inženjer molekularne biologije. Desni stupac tablice za svaki od navedenih akademskih naziva potrebno je dopuniti tekstom „s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave prirodoslovlja i potrebno ga je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera biologije, kemije i fizike“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje za izvođenje predmeta Priroda mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polja biologije, kemije i fizike, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz predmetnu nastavu Prirode u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
226 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 5., 15. Fizika Predmet 15. Fizika a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona • profesor matematike: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Profesor matematike nema kompetencije u području fizike kao akademske discipline niti ikakve kompetencije u području metodike nastave fizike, nužne za kvalitetno poučavanje fizike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi fizike u osnovnoj školi. • profesor fizike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i tehnike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i kemije: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • profesor fizike i tehnike s informatikom: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona Smatramo da je desne stupce tablice za svaki od akademskih naziva: • diplomirani inženjer fizike • magistar/magistra fizike potrebno dopuniti tekstom „s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave fizike i potrebno ga je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera fizike“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje u području fizike mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polje fizike, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz predmetnu nastavu fizike u osnovnoj i srednjoj školi. c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona Smatramo da treba obrisati cijele retke za akademske nazive: • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizike i informatike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizike • sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) fizike i tehnike. Uvidom u studijske programe za stjecanje ovih akademskih naziva lako se vidi da sveučilišni prvostupnici/e nemaju dovoljne kompetencije u području fizike kao akademske discipline niti ikakve kompetencije u području metodike nastave fizike, nužne za kvalitetno poučavanje fizike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi fizike u osnovnoj školi. Studijski programi su dostupni na mrežnim stranicama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci i Odjela za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, a cijela skupina metodičkih predmeta poučava se na diplomskoj sveučilišnoj razini. Iako Zakon dozvoljava mogućnost zapošljavanja prvostupnika kao predmetnih učitelja, smatramo da se navedena odredba mora primjenjivati vrlo oprezno i selektivno, uvažavajući specifičnosti svakog pojedinog predmeta i studijskog programa. Trenutni studijski programi nisu koncipirani tako da preddiplomska razina osigurava kompetencije za rad u osnovnoj, a diplomska za rad u srednjoj školi, niti je takva podjela u polju fizike uopće moguća. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave fizike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
227 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 5., 14. Informatika Predmet 14. Informatika Prvi odjeljak (sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona) pogrešno je označen kao b), što bi u konačnom dokumentu trebalo ispraviti u a). a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona • profesor fizike i tehnike s informatikom: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stjecao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom informatika nemaju kompetencije u području informatike/informacijskih znanosti/računarstva kao akademskih disciplina niti u području metodike nastave informatike, nužne za kvalitetno poučavanje informatike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi informatike u osnovnoj školi. Program njihovog studija orijentiran je na primarno obrazovanje, a ne na predmetnu nastavu informatike. Uz to, prema postojećoj zakonskoj regulativi i djelatnoj praksi takvi učitelji inicijalnu licencu za rad u osnovnoj školi ne stječu polaganjem stručnog ispita za stjecanje zvanja učitelja informatike, već za stjecanje zvanja učitelja razredne nastave. • magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika): Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Magistri/e primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) nemaju dovoljne kompetencije u području informatike/informacijskih znanosti/računarstva kao akademskih disciplina niti ikakve kompetencije u području metodike predmetne nastave informatike, nužne za kvalitetno poučavanje informatike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi informatike u osnovnoj školi. Program njihovog studija orijentiran je na primarno obrazovanje, a ne na predmetnu nastavu informatike. Uz to, prema postojećoj zakonskoj regulativi i djelatnoj praksi takvi učitelji inicijalnu licencu za rad u osnovnoj školi ne stječu polaganjem stručnog ispita za stjecanje zvanja učitelja informatike, već za stjecanje zvanja učitelja razredne nastave. b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona • diplomirani inženjer matematike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Odgovarajući desni stupac tablice potrebno je dopuniti tekstom „usmjerenja: Računarstvo, Matematička statistika i računarstvo, Primijenjena matematika i računarstvo“. Stručne/akademske kompetencije u području računarstva/informatike diplomiranih inženjera matematike navedenih usmjerenja više su nego dovoljne za kvalitetno vođenje predmetne nastave informatike u osnovnoj školi, a akademski naziv diplomiranog inženjera matematike računarskog usmjerenja ekvivalentan je akademskom nazivu magistra/magistre računarstva i matematike. Smatramo da je desni stupac tablice za svaki od akademskih naziva: • diplomirani inženjer matematike • diplomirani informatičar • diplomirani inženjer računarstva • magistar/magistra informatike • magistar/magistra inženjer/inženjerka računarstva • magistar/magistra računarstva i matematike • magistar/magistra informacijskih znanosti • magistar/magistra informatologije • magistar/magistra informatike • magistar/magistra politehnike i informatike • magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije potrebno dopuniti tekstom „s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko – metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave informatike/računarstva i potrebno ga je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera informatike/računarstva“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje u području informatike/računarstva mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u odgovarajućem području i polju znanosti budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz informatičko/računarsko obrazovanje u predmetnoj nastavi informatike u osnovnoj i srednjoj školi. • magistar/magistrica informatologije: Potrebno je riječ „magistrica“ zamijeniti riječju „magistra“, u skladu sa zakonskim odredbama. • magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije informatike: Potrebno je obrisati zadnju riječ „informatike“. c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona Smatramo da treba obrisati cijele retke za akademske nazive: • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike i tehnike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka računalstva • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Uvidom u studijske programe za stjecanje ovih akademskih naziva lako se vidi da sveučilišni prvostupnici/e nemaju dovoljne kompetencije u području računarstva/informatike kao akademskih disciplina niti ikakve kompetencije u području metodike nastave informatike, nužne za kvalitetno poučavanje informatike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi informatike u osnovnoj školi. Iako Zakon dozvoljava mogućnost zapošljavanja prvostupnika kao predmetnih učitelja, smatramo da se navedena odredba mora primjenjivati vrlo oprezno i selektivno, uvažavajući specifičnosti svakog pojedinog predmeta i studijskog programa. Trenutni studijski programi nisu koncipirani tako da preddiplomska razina osigurava kompetencije za rad u osnovnoj, a diplomska za rad u srednjoj školi, niti je takva podjela uopće moguća. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave informatike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
228 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Članak 5., 13. Matematika Predmet 13. Matematika a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona • nastavnik matematike: Iza „koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine“ dodati nastavak „na jednopredmetnom ili dvopredmetnom studiju“. Naznačena dopuna nužna je radi pojašnjenja budući da su se na višim učiteljskim školama/učiteljskim akademijama obrazovali i dvopredmetni nastavnici matematike i još jednog predmeta, najčešće fizike. • diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematika nemaju kompetencije u području matematike kao akademske discipline niti u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Program njihovog studija orijentiran je na primarno obrazovanje, a ne na predmetnu nastavu matematike. Uz to, prema postojećoj zakonskoj regulativi i djelatnoj praksi takvi učitelji inicijalnu licencu za rad u osnovnoj školi ne stječu polaganjem stručnog ispita za stjecanje zvanja učitelja matematike, već za stjecanje zvanja učitelja razredne nastave. • magistar/magistra matematike i fizike: Potrebno je dopuniti riječju „edukacije“, tako da glasi „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“, što je akademski naziv koji se stječe završetkom integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Matematika i fizika; smjer: nastavnički na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. • magistar/magistra edukacije fizike i filozofije: Smatramo da treba obrisati cijeli redak. Magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema kompetencije u području matematike kao akademske discipline niti u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. • magistar/magistra edukacije fizike i matematike: Potrebno je dopuniti ovim akademskim nazivom koji se stječe na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Rijeci. b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona Smatramo da je desni stupac tablice za svaki od akademskih naziva: • diplomirani inženjer matematike • magistar/magistra matematike • magistar/magistra računarstva i matematike potrebno dopuniti tekstom „s propisanim pedagoško – psihološko – didaktičko - metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama), pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i potrebno ga je u opsegu od najmanje 27 ECTS bodova steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Smatramo da kvalitetno metodičko obrazovanje u području matematike mogu pružiti isključivo ustanove visokog obrazovanja (fakulteti, sveučilišni odjeli/odsjeci) čija registrirana djelatnost obuhvaća organizaciju i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u području prirodnih znanosti, polje matematike, budući da se jedino na njima odvija znanstvena, stručna i nastavna djelatnost vezana uz matematičko obrazovanje u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj i srednjoj školi. c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona Smatramo da treba obrisati cijele retke za akademske nazive: • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike • sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike. Uvidom u studijske programe za stjecanje ovih akademskih naziva lako se vidi da sveučilišni prvostupnici/e (edukacije) matematike (i fizike/informatike) nemaju dovoljne kompetencije u području matematike kao akademske discipline niti ikakve kompetencije u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Studijski programi su dostupni na mrežnim stranicama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci i Odjela za matematiku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, a cijela skupina metodičkih predmeta poučava se na diplomskoj sveučilišnoj razini. Iako Zakon dozvoljava mogućnost zapošljavanja prvostupnika kao predmetnih učitelja, smatramo da se navedena odredba mora primjenjivati vrlo oprezno i selektivno, uvažavajući specifičnosti svakog pojedinog predmeta i studijskog programa. Trenutni studijski programi nisu koncipirani tako da preddiplomska razina osigurava kompetencije za rad u osnovnoj, a diplomska za rad u srednjoj školi, niti je takva podjela u polju matematike uopće moguća. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave matematike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
229 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet PRAVILNIK Smatramo da su • pravo svih učenika na kvalitetno obrazovanje i • dugoročno osiguranje kvalitete obrazovanja glavna načela na kojima se mora temeljiti ovaj Pravilnik. U tome smislu čvrstog smo stava: • da diplomirani učitelji/učiteljice razredne nastave, odnosno magistri/magistre primarnog obrazovanja s pojačanim predmetima ili predmetnim modulima nemaju kompetencije potrebne za vođenje predmetne nastave u višim razredima osnovne škole, što je razvidno iz dostupnih nastavnih planova i programa njihovog studija • da se dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje može steći isključivo na fakultetima, odnosno sveučilišnim odjelima koji imaju dopusnice za izvođenje sveučilišnih diplomskih i sveučilišnih integriranih nastavničkih studija odgovarajuće struke • da se inicijalna licenca za zvanje učitelja ili nastavnika pojedinog predmeta smije steći isključivo polaganjem stručnog ispita iz tog predmeta te • da se u završnim i prijelaznim odredbama osobama koje su zatečene na radnim mjestima za koje nemaju potrebne kompetencije u skladu s predmetnim Pravilnikom omogući rok ne duži od pet godina u kojemu moraju steći potrebne kvalifikacije. Uz to, tekst Pravilnika potrebno je stilski i tehnički ujednačiti: • tako da njegova organizacija (oblikovanje tablica, broj stupaca u njima i sl.) bude ista za sve članke od 5. do 9. • tako da nazivi predmeta u svim člancima od 5. do 9. budu zapisani ili velikim ili malim početnim slovom. Predlažemo da to bude veliko početno slovo. • tako da redoslijed navođenja predmeta bude usklađen u svim člancima od 5. do 9. – ili u svima prema odgojno-obrazovnim područjima ili u svima abecedno. Predlažemo da, gdje god je to moguće, redoslijed bude prema odgojno-obrazovnim područjima, kako je to u članku 5. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
230 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija PRAVILNIK Primjedbe Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Muzička akademija je u siječnju 2014. godine, na zahtjev MZOSa, dostavila popis vrste obrazovanja (studijskih programa) i usporedbu starih sa novim zvanjima i studijskim programima koje nudi Muzička akademijae Sveučilišta u Zagrebu. Smatramo da je taj popis relevantan za područja obuhvaćena članak 5, točka 23, Glazbena kultura, članak 6, točka 8, Glazbena umjetnost, te članak 9 Glazbene i plesne škole u domeni obrazovanja koje nudi naša visokoškolska institucija, stoga ne bismo komentirali kvalifikaciju svaki pojedini predmet. Upozoravamo da su sukladno Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/2007) te Integriranome popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica koje je objavio Rektorski zbor (NN 50/2015) području 7.03 Glazbena umjetnost, akademski nazivi vezani uz polja, odnosno grane (magistar/magistra muzike, magistar/magistra glazbene pedagogije), a ne studijske programe (npr. magistra muzike-klavir) stoga je nužno da se uz oznaci akademskog stupnja naznači studijski program koji nudi potrebne kompetencije za predavanje pojedinog predmeta u nastavi. Primjerice: kao nastavnik klavir u osnovnoj glazbenoj školi može raditi magistar/magistra muzike (mag.mus.) koji je završio Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Studij za instrumentaliste; smjer: Klavir (sa završenim Pedagoškim modulom predmeta), odnosno odgovarajući studij na drugim visokoškolskim ustanovama. Ujedno smatramo da je nužno odrediti prednost pri odabiru zaposlenika, prema našem popisu oni su posloženi prema redoslijedu prednosti tj. prvo označeni ima najbolje stručne kompetencije za određeni predmet. Primjerice u osnovnim glazbenim školama kao nastavnici klavira prednost imaju kandidati koji su završili studij klavira, zatim oni sa završenim studijem orgulja ili čembala. U prijedlogu Pravilnika to nije razvidno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
231 Sveučilište u Zagrebu Članak 5., 14. Informatika U nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu u članku 5. definirani su učitelji predmetne nastave u osnovnoj školi. Pod točkom 14 članka 5. definira se nastavni predmet informatika. Sukladno članku 105. stavka 6 točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 152/14) poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila „studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog svečilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“. Sukladno ovoj točki, poslove nastavnika informatike može obavljati magistar/magistra edukacije informacijskih znanosti, smjer nastavnički (mag.educ.inf). Također poslove učitelja predmetne nastave informatike u osnovnoj školi može obavljati profesor informatologije sukladno članku 105. stavka 6 točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 152/14) te zbog toga molimo da se ta predbolonjska kvalifikacija pridoda navedenome popisu. Osoba koja je magistar/magistra informacijskih znanosti, smjer istraživački (mag.inf.) pripada članku 105. stavka 6 točka b). Sukladno članku 105. stavka 6 točka c) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila „preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije...“ Sukladno ovoj točki poslove nastavnika informatike može obavljati sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informacijskih znanosti (univ. bacc. inf.) kako glasi akademski naziv prema Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 50/2015). Zbog toga molimo da se taj naziv uvrsti u navedeni popis. Prema nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu u članku 6 definirane su vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. U navedeni članak za nastavni predmet informatika potrebno je, prema Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 50/2015), uvrstiti i magistra/magistru edukacije informacijskih znanosti (mag.educ.inf.), tj. osobu koja je završila Informacijske znanosti, nastavnički smjer te magistra/magistru informacijskih znanosti (mag.inf), tj. osobu koja je završila Informacijske znanosti, smjer istraživački, a u srednjoj školi mogu predavati nakon završenog diplomskog studija istraživačkog smjera te završene Dopunske pedagoško-psihološke izobrazbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
232 Sveučilište u Zadru PRAVILNIK, Članak 8. Isti komentar upisan je uz članak 5, zadnja točka, stavak 4. - stručni suradnik knjižničar, budući da se u osnovnoj i srednjoj školi radi o istom zvanju: Članak 8., stavak 4. (školski knjižničar/knjižničarka) treba preurediti na način da se u tablici ili navode nazivi zvanja iz svih akreditiranih studijskih programa u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti na kojima se obrazuju knjižničari u RH, ili se bez tablice navode samo odredbe Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14) kojim je reguliran ulaz u profesiju knjižničar (navedene iza tablice ranije u članku 5., zadnja točka, stavak 4.) Naime, ulazak u profesiju knjižničar definiran je navedenim pravilnikom, bez obzira što se izlazna zvanja koja daju pojedini sveučilišni studiji razlikuju. Navodimo primjer studijskog programa Informacijske znanosti koji daje zvanje magistar/magistra informacijskih znanosti, a studenti stječu potrebnih 60 ECTS-a iz temeljnih predmeta knjižničarstva koji su definirani člankom 3. navedenog pravilnika. Napominjemo da se radi o sveučilišnom studiju na kojem se obrazuju redovni studenti. Članak 8. ovog nacrta treba uskladiti s istim koji se odnosi na osnovnu školu jer su uvjeti za školskog knjižničara jednaki i u osnovnoj i u srednjoj (općoj ili strukovnoj) školi. Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
233 Sveučilište u Zadru Članak 5., 24. Likovna kultura Točku 4. (Stručni suradnik knjižničar) treba preurediti na način da se u tablici ili navode nazivi zvanja iz svih akreditiranih studijskih programa u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti na kojima se obrazuju knjižničari u RH, ili se bez tablice navode samo odredbe Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14) kojim je reguliran ulaz u profesiju knjižničar. Naime, ulazak u profesiju knjižničar definiran je navedenim pravilnikom, bez obzira što se izlazna zvanja koja daju pojedini sveučilišni studiji razlikuju. Navodimo primjer studijskog programa Informacijske znanosti koji daje zvanje magistar/magistra informacijskih znanosti, a studenti stječu potrebnih 60 ECTS-a iz temeljnih predmeta knjižničarstva koji su definirani člankom 3. navedenog pravilnika. Napominjemo da se radi o sveučilišnom studiju na kojem se obrazuju redovni studenti. Iste uvjete iz Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci potrebno je navesti u članku 8. ovog nacrta, u kojem su (samo neka) zvanja navedena lijevo, dok se ovdje uz njih navodi i konkretan naziv studijskog programa – treba uskladiti jer su uvjeti za školskog knjižničara jednaki i u osnovnoj i u srednjoj (općoj ili strukovnoj) školi. Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
234 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 5., 21. Tehnička kultura Odgovor kolegici Mirni: profesor politehnike (kao i magistar edukacije politehnike) među kompetencijama koje stekne ima integrirane informatičke kompetencije, jer su informatika i IKT integralni dio tehnike. U suprotnom smjeru nije ista situacija, što znači da tehničko-tehnološke kompetencije niti metodičke kompetencije u tehničkom području nisu uključene u obrazovanje nastavnika informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
235 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 5., 1. Hrvatski jezik Iako je "famoznom" izmjenom zakona učiteljima s pojačanim predmetima omogućeno izvođenje predmetne nastave, praksa pokazuje kako takav profil učitelja (barem kad je u pitanju nastava nekih predmeta, poput Informatike, ali i Hrvatskog jezika) nije primjerena. Stoga se postavlja sljedeće pitanje: ako učitelj razredne nastave, koji elemente jednog predmeta tek malo bolje poznaje (a nikako na primjerenoj razini) može izvoditi predmetnu nastavu, zašto onda učitelji predmetne nastave ne bi mogli izvoditi razrednu nastavu? Dakle, ovim komentarom želim usmjeriti pažnju ka ukidanju spomenute izmjene u legislativi ili ovakvih studija, jer oni ne vode višoj kakvoći nastave, već su isključivo usmjereni na širenje "lepeze" i mogućnosti upošljavanja učitelja razredne nastave tj. opravdavaju njihovu hiperprodukciju (koja očigledno nije strateški opravdana). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
236 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike PRAVILNIK, Strukovne škole Opće tehničke predmete: tehničko crtanje i elementi strojeva, ispitivanje materijala, strojarstvo, elektrotehnika s automatikom, energetika, tehnologija s ekologijom, informatika, računalstvo treba dopuniti profilom nastavnika koji su stekli kompetencije za izvođenje takve nastave, npr.: magistar/magistrica edukacije politehnike i informatike te navesti i prijašnje nazive ovog profila: profesor PTO-a, profesor politehnike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
237 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike PRAVILNIK, Članak 13. Iz nacrta pravilnika (word dokument) izostavljena su nastavnička zanimanja npr. iz sektora 6., 7., 8. itd., koja su navodno uređena, a nisu!. Pravilnik se oslanja na aktualni Zakon koji je sam po sebi manjkav u dijelu u kojem se dopušta uvođenje prvostupnika u nastavni proces iako se to uvelike kosi s europskim preporukama i strateškim ciljevima kojima se želi unaprijediti kakvoća nastave i postignuća učenika. Dakle, stručnim i sveučilišnim prvostupnicima, neovisno o nedostatku kompetentnih nastavničkih kadrova, nije mjesto u nastavi (izuzetak su suradnička mjesta i specijalizirana praktična nastava), već se Zakonom ili pravilnikom (u slučaju da nedostaje kompetentnih nastavnika) tako uposlenim osobama treba nametnuti završavanje odgovarajućeg nastavničkog studija u nekom roku (osobito u osnovnoškolskoj nastavi te u 4. ciklusu općeg i strukovnog obrazovanja). Za ostale profile (diplomirani inženjeri, magistri i sl.) koji primarno nisu nastavnički (a takvih je trenutno najviše) stjecanje pedagoških kompetencija ne može biti univerzalno, kakvo je sada, jer se nastava pojedinih predmeta ili područja bitno razlikuje. Tako su i nastavničke kompetencije bitno različite za društveno i humanističko područje, prirodoslovlje, tehniku, jezično područje, matematiku, da ne spominjem posebna područja i predmete čije metodike su razvijene... S obzirom da su u tijeku poslovi i projekti na izradi standarda zanimanja i standarda kvalifikacija za nastavnike informatike, matematike, tehnike, kemije, biologije, fizike... (STEM područje), kojima će se regulirati kompetencije (barem za ove nastavnike), bilo bi dobro "pričekati" s Pravilnikom do kraja godine. Ujedno bi bilo važno u Pravilnik "ugraditi" mehanizam za stjecanje konkretnih nastavničkih kompetencija (za neke predmete će opće-dosadašnje biti dostatne, dok za druge neće), te tako Pravilnik učiniti operativnijim. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
238 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike PRAVILNIK, Članak 10. Zašto Švicarska Konfederacija i državljani trećih zemalja? Na načelu pariteta ista bi pravila onda trebala važiti i tamo, što trenutno nije slučaj. Čemu uopće otvarati prostor za upošljavanje osoba izvan RH, pa i EU, u ovaj obrazovanja, kojim u pravilu svaka zemlja suvereno upravlja? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
239 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: modni stilist Za predmet računalstvo primjereno je ugraditi sve profile koji inače izvode nastavu računalstva i informatike, poput: diplomiranih inženjera/magistara elektrotehnike i računalstva, magistara edukacije informatike i tehnike, politehnike i informatike, profesora PTO-a/politehnike, profesora i magistara informatike, profesora matematike i informatike i sl. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
240 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: Dizajner tekstila Za predmet računalstvo primjereno je ugraditi sve profile koji inače izvode nastavu računalstva i informatike, poput: diplomiranih inženjera/magistara elektrotehnike i računalstva, magistara edukacije politehnike i informatike, profesora PTO-a/politehnike, profesora i magistara informatike, profesora matematike i informatike i sl. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
241 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: grafički dizajner Za predmet računalstvo nužno je uključiti profile koji su kompetentni za izvođenje ove nastave, poput magistar/magistra edukacije informatike, politehnike i informatike, informatike i tehnike i sl. te diplomirane inženjere /magistre elektrotehnike i računalstva i sl. Potpuno je neprimjereno da nastavu računalstva izvode nastavnici umjetničkih profila koji za to nisu kompetentni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
242 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner Za predmet tehnologija materijala navedeni su magistri kemijske tehnologije ili inženjeri kemije (da ne nabrajam umjetničke profile) čije je poznavanje tehnologije materijala samo djelomice ili uopće nije uključeno u kompetencije koje stječu studijem. Nasuprot tome ovdje nisu uključeni profili diplomiranih inženjera / magistara ili pak magistara edukacije tehnike/politehnike koji tehnologiju materijala imaju zastupljenu u kompetencijama koje stječu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
243 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture Za predmet tehničko crtanje potrebno je dodati profile koji su, također, kompetentni za njihovo izvođenje, poput magistara edukacije politehnike i informatike, informatike i tehnike, profesore politehnike/PTO-a i sl., ali i druge diplomirane inženjere /magistre poput diplomiranih inženjera strojarstva i sl. Za predmet računalstvo potrebno je ugraditi kompetentne profile nastavnika i inženjera, poput magistara edukacije informatike i tehnike, politehnike i informatike, informatike; profesore matematike i informatike i sl., te diplomirane inženjere / magistre elektrotehnike i računalstva i sl. Potpuno je neprimjereno da diplomirani dizajner izvodi nastavu računalstva, a npr. ne može izvoditi nastavu tehničkog crtanja (što je puno bliže dizajniranju od računalstva). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
244 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: Likovna umjetnost Za predmet tehničko crtanje potrebno je ugraditi i diplomirane inženjere/magistre te magistre edukacije iz tehničkog područja kojima su kompetencije iz tehničkog crtanja jedne od ključnih. Tako ovdje u obzir treba uzeti diplomirane inženjere i magistre strojarstva, brodogradnje, građevinarstva te magistre edukacije politehnike i informatike, profesore politehnike i sl. Naime, bez obzira na profil zanimanja tehničko crtanje i dalje ostaje dijelom tehničkog područja. Za predmet računalstvo, neovisno o profilu zanimanja, potpuno je neprimjereno da takav predmet izvode akademski kipari, slikari i sl. jer njihov profil jednostavno ne uključuje kompetencije iz računalstva (ili se predmet neprimjereno zove). Dakle, nastavu iz ovog predmeta mogu izvoditi magistri edukacije ili profesori informatike, politehnike i informatike, informatike i tehnike, diplomirani inženjeri elektrotehnike i računalstva i sl. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
245 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: dizajner odjeće Za predmet računalstvo (koje je dio informatike) primjereno je ugraditi sve profile koji inače izvode nastavu računalstva i informatike, poput: diplomiranih inženjera/magistara elektrotehnike i računalstva, magistara edukacije politehnike i informatike, profesora PTO-a/politehnike, profesora i magistara informatike, profesora matematike i informatike i sl. Profil profesor matematike i fizike, koji je ovdje naveden, je potpuno neprimjeren jer s računalstvom i informatikom baš nema puno veze. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
246 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: dizajner metala Za predmete: osnove obrade metala, tehnologija materijala i projektiranje metala (koji su primarno tehnički predmeti) potrebno je dodati inženjerske i nastavničke profile iz tehničkog područja, poput magistara edukacije politehnike/tehnike, magistara ili diplomiranih inženjera strojarstva, brodogradnje i sl. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
247 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 9., Program: industrijski dizajner Za predmete: tehnologija materijala, projektiranje, nacrtna geometrija, ali i ergonomija treba dodati i nastavničke tehničke profile te inženjerske profile, jer je industrijski dizajn primarno tehnički dizajn (potrebno je poznavati tehnološke procese, sustave i tehnologiju), a tek potom umjetnički. Dakle ovdje se mogu ubrojiti diplomirani inženjeri ili magistri strojarstva, brodogradnje, građevinarstva ... ali i magistri edukacije tehnike/politehnike i sl. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
248 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 5., 14. Informatika U tekstu pod točkom a) treba dodati i stari profil Profesor PTO-a, koji je istoznačnica s Profesor politehnike. Uostalom, osobe navedenog profila (profesori PTO-a) su uveli i ustanovili osnovnoškolsku nastavu Informatike u RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
249 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 6., 11) informatika: Potrebno dodati profil "magistar/magistra edukacije politehnike i informatike. S obzirom na istovjetnost studijskih profila profesor politehnike i profesor PTO iz navoda za profesor PTO-a treba izbaciti "*uz uvjete određene...". Profesori i magistri informatologije, s obzirom na obuhvat i stečene kompetencije (vidjeti studije), ustvari nisu kompetentni izvoditi nastavu informatike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
250 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 5., 18. Kemija U točki c) svakako treba prioritet dati nastavničkim smjerovima, u čijim programima je kemija i kemijska tehnologija zastupljena (mnogi nastavnički smjerovi tehnike i sl.), a ne prvostupnicima koji neće jamčiti visoku kakvoću nastave (jer se primarno radi o odgojno-obrazovnom radu, a ne "predavanju" sadržaja). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
251 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 5., 16. Priroda Sukladno drugim predmetima, i ovdje bi trebalo ugraditi točku b) kojom se, u slučajevima nedostatka kadra (razrednih učitelja s pojačanim prirodoslovljem) dopušta mogućnost profesorima i magistrima edukacije fizike, kemije, bilologije, politehnike, tehnike da izvode nastavu iz predmeta Priroda (jer su svakako primarno nastavnici, a imaju i "dobru" podlogu iz prirodoslovlja). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
252 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 5., 15. Fizika Profesor matematike zasigurno nije profil kompetentan za izvođenje nastave fizike. U tekst bi (točka b ili c) trebalo dodati profile koji su nastavnički, a zasigurno kompetentniji za izvođenje nastave fizike od prvostupnika: "magistar/magistra edukacije politehnike i informatike", "profesor politehnike", profesor proizvodno-tehničkog obrazovanja", jer svi navedeni profili imaju nastavničke kompetencije iz tzv. STEM područja te prikladnu visokoškolsku podlogu sadržaja iz fizike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
253 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 6., 11) informatika: U tekst treba ugraditi profil "magistar/magistra edukacije politehnike i informatike" (Sveučilište u Rijeci). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
254 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike Članak 5., 21. Tehnička kultura U prvom dijelu teksta (točka a) Zakona) treba dodati - magistar edukacije politehnike i informatike (smjer nastavnički), jer se obrazovanje takvog profila nastavnika već godinama izvodi na Sveučilištu u Rijeci. Profil magistar/magistra politehnike i informatike koji je naveden u točki b) mi nije poznat. Ako se već navodi diplomirani inženjer i magistar inženjer elektrotehnike, onda treba navesti i diplomiranje inženjere i magistre strojarstva ili pokriti šire inženjersko tehničko područje (diplomski studiji), s tim da bi bilo dobro i ovdje i u Zakonu istaknuti kako ovo nisu nastavnička zanimanja, već je takav profil dužan steći kompetencije za zanimanje Nastavnik tehnike (za što je izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacija u skladu s HKO-om u tijeku). Osobe iz točke c) bi, prema znanstvenim istraživanjima i dosadašnjim pokazateljima, trebalo u potpunosti isključiti iz mogućnosti izvođenja ove nastave (osobito stručne prvostupnike), ili ovdje i u Zakonu ugraditi obvezu završetka stjecanja nastavničkih kompetencija na prikladnom diplomskom studiju. Naime, dosadašnji programi cjeloživotnog učenja za ovaj profil učitelja su potpuno neprikladni, nemaju status sveučilišnog niti specijalističkog studija, te nisu jamstvo održanja željene kvalitete nastave. Stoga sustav ovom profilu osoba ne bi smio dopustiti trajno upošljavanje na poslovima učitelja (što sada jest slučaj). Ako se već navode prvostupnici, onda ovdje treba ugraditi i "- sveučilišni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka politehnike" (studij Sveučilišta u Rijeci), koji barem steknu dio kompetencija za izvođenje nastave u tehničkom području. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
255 Sveučilište u Rijeci Članak 5., 13. Matematika U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatramo da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. 2. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 3. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku potrebnog dodatnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje potrebno za rad u školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. Obrazloženje: Smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. U tom smislu izražavamo svoje neslaganje s odredbom članka 105. stavka 6. točke c) Zakona koja omogućuje zapošljavanje prvostupnika na poslovima nastavnika matematike u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
256 Sveučilište u Rijeci PRAVILNIK Smatramo da ovaj Pravilnik ne treba donositi dok ne budu poznati ishodi projekata financiranih od strane Europskog socijalnog fonda kojima se uređuju standardi zanimanja i standardi kvalifikacija nastavničke profesije u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (npr. projekt STEMp - Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike na temeljima razvoja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
257 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku PRAVILNIK, Članak 9. Prema opisu predmeta RAČUNALSTVA u umjetničkim školama, smatramo da popisane razine obrazovanja nemaju dovoljno informatičkih kompetencija: - Program: Likovna umjetnost: akademski slikar, akademski kipar, diplomirani dizajner vizualnih komunikacija i akademski slikar - grafičar - Program: dizajner unutrašnje arhitekture: diplomirani dizajner i magistar art. (dizajner) - Program: grafički dizajner: akademski slikar-grafičar, akademski slikar, profesor likovne kulture, diplomirani dizajner, magistar slikarstva, magistar edukacije likovne kulture, profesor likovnog odgoja, profesor likovnih umjetnosti, magistar/magistra dizajna vizualnih komunikacija, magistar/magistra edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti - Program dizajner odjeće: diplomirani dizajner, magistar art. (dizajner), diplomitani inženjer tekstilne tehnologije- projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, akademski slikar-grafičar, profesor matematike i fizike, akademski slikar, magistar slikarstva, magistar/magistra dizajna vizulanih komunikacija, magistra slikarstva - Program: Dizajner tekstila: magistar/magistra dizajna vizulanih komunikacija - Program: modni stilist: magistar/magistra dizajna vizulanih komunikacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
258 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku PRAVILNIK, Strukovne škole Generalna primjedba: Članak 6. Nacrta Pravilnika propisuje odgovarajuće vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. Primijetili smo da je tablica za strukovne škole označena naslovom Strukovne škole, dok za gimnazije to nije učinjeno, a umjetničkih škola u tom članku nema. Kontradiktorno je da članak 9. propisuje odgovarajuće vrste obrazovanja za učitelje i nastavnike u umjetničkim školama. Osim toga, postoje dva članka 9. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
259 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku PRAVILNIK, Strukovne škole Za Strukovne škole - 10. Obrazovni sektor turizam i ugostiteljstvo za zanimanja konobar, kuhar i slastičar - za predmet Gospodarska matematika u Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN br. 50/2015.) ne postoje akademski nazivi: - Magistar teorijske matematike - Magistar edukacijske matematike i informatike - Magistar edukacijske matematike i fizike - Magistar edukacijske matematike. Također smatramo da Diplomirani ekonomist i Magistar ekonomije nemaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave i z Gospodarske matematike. Mišljenja smo da ovaj popis treba u potpunosti uskladiti s popisom predviđenim za nastavu matematike, tj. tablicom u članku 6. točka 16) matematika uključujući i naše primjedbe iznesene na tu tablicu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
260 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku PRAVILNIK, Strukovne škole Za Strukovne škole - 10. Obrazovni sektor turizam i ugostiteljstvo za zanimanje hotelijersko-turistički tehničar, turističko-hotelijerski komercijalist, konobar, kuhar i slastičar - za predmet Računalstvo smatramo da nema dovoljno informatičkih kompetencija Diplomirani ekonomist smjer informatika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
261 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku PRAVILNIK, Strukovne škole Za Strukovne škole - 9. Obrazovni sektor ekonomija, trgovina i poslovna administracija za zanimanje ekonomist, predmet Informatika smatramo da nemaju dovoljno informatičkih kompetencija: - Diplomirani ekonomist, smjer poslovna informatika - Magistar ekonomije, smjer menadžerka informatika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
262 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 6., 16) matematika: - magistar/magistra matematike s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama) - diplomirani inženjer matematike s potrebnim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim obrazovanjem (pedagoškim kompetencijama) Smatramo da za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama prednost prilikom zapošljavanja treba dati magistrima edukacije koji su stekli znatno bolje metodičke kompetencije za nastavu matematike tijekom svog studiranja. Dakle, smatramo da i za vrstu obrazovanja navedenu u članku 6. (gimnazije, strukovne i umjetničke škole) treba postojati klasifikacija kao i za osnovnu školu prema članku 105. stavku 6. točkama a) i b) Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
263 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 6., 11) informatika: - profesor informatologije* (*osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama) - magistar/magistra informatologije* (*osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama) - profesor PTO* (*uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom te osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama) - profesor politehnike Ne slažemo se jer smatramo da nemaju dovoljno informatičkih kompetencija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
264 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 6., 11) informatika: Ne slažemo se: profesor informatologije* i magistar/magistra informatologije* *osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama. Dopušta li zakon predloženu klasifikaciju „osim prirodoslovno-matematičkih gimnazija“? Ovdje postoji prostor zloupotrebe ukoliko se dopusti ova stavka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
265 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 5., 14. Informatika Sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike i tehnike - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka računalstva - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Koristimo ovu priliku kako bi izrazili svoje neslaganje s odredbom članka 105. stavka 6. točke c) Zakona koja omogućuje zapošljavanje prvostupnika informatike na poslovima nastavnika informatike u osnovnoj školi, na neodređeno vrijeme. Naime, smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija za izvođenje nastave informatike u osnovnoj školi. Spomenutu zakonsku odredbu smatramo prikladnom u slučaju nedostupnosti adekvatnih kadrova uz potpisivanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Navedeni stav možemo argumentirati vrlo opširno ukoliko bude potrebno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
266 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 5., 14. Informatika - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka računalstva. Prema Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN br. 50/15.) potrebno je popraviti naziv, umjesto riječi "računalstva" napisati riječ "računarstva". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
267 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 5., 14. Informatika - magistar/magista injženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije informatike U Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN br. 50/15.) koji je donio Rektorski zbor, ne postoji navedeni akademski naziv. Naziv je netočno napisan, treba ispustiti zadnju riječ „informatike“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
268 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 5., 14. Informatika Sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - magistar/magista informatike (Organizacija poslovnih sustava) Smatramo da je Organizacija poslovnih sustava nepotrebna u opisu, stupanj kvalifikacije opravdava po nazivu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
269 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 5., 14. Informatika Sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) Ne slažemo se jer prvotni prijedlog je bio da se ovaj slučaj dopusti samo u razrednoj nastavi, no trenutno važeći članak 105. stavak 6. Zakona, ne razlikuje predmetnu nastavu pri razrednoj nastavi od predmetne nastave u višim razredima, stoga pruža mogućnost zloupotrebe. Na temelju analize programa studija kojim se stječe naziv Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika (informatika) smatramo da ta kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih (informatičkih) kompetencija za izvođenje nastave matematike (informatike) u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
270 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 5., 14. Informatika a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona - profesor politehnike b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona - - magisata/magistrica informatologije Ne slažemo se jer nemaju dovoljno informatičkih kompetencija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
271 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 5., 13. Matematika - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike (Matematika i fizika) U Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN br. 50/15.), koji je donio Rektorski zbor, akademski naziv Sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike ne postoji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
272 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 5., 13. Matematika c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Koristimo ovu priliku kako bi izrazili svoje neslaganje s odredbom članka 105. stavka 6. točke c) Zakona koja omogućuje zapošljavanje prvostupnika matematike na poslovima nastavnika matematike u osnovnoj školi, na neodređeno vrijeme. Naime, smatramo da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. Spomenutu zakonsku odredbu smatramo prikladnom u slučaju nedostupnosti adekvatnih kadrova uz potpisivanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Navedeni stav možemo argumentirati vrlo opširno ukoliko bude potrebno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
273 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 5., 13. Matematika - magistar/magistra edukacije fizike i filozofije (Fizika i filozofija: smjer nastavnički) - Ne slažemo se jer magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija da predaje matematiku u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
274 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 5., 13. Matematika - magistar/magistra matematike i fizike (Matematika i fizika: smjer nastavnički) - S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. Trebalo bi provjeriti da nije slučajno štamparska pogreška. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
275 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za matematiku Članak 5., 13. Matematika - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika - Ne slažemo se jer je prvotni prijedlog bio da se ovaj slučaj dopusti samo u razrednoj nastavi, no trenutno važeći članak 105. stavak 6. Zakona, ne razlikuje predmetnu nastavu pri razrednoj nastavi od predmetne nastave u višim razredima, stoga pruža mogućnost zloupotrebe. Na temelju analize programa studija kojim se stječe naziv Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika (informatika) smatramo da ta kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih (informatičkih) kompetencija za izvođenje nastave matematike (informatike) u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
276 Suzana Mikulec PRAVILNIK Poštovani, u članku 4. trebali biste nadopisati još jedan važan pojam NASTAVNIK/ICA RAZREDNE NASTAVE jer po Vašem Nacrtu takve osobe ne postoje na papiru, ali ih u stvarnosti ima.Osim što ih niste uvrstili u članak 4., tim istima niste ni omogućili da se dodatno obrazuju u RH kako biste im pomogli ostvariti pravo na stjecanje visoke stručne spreme po koju su neki ravnatelji i neki učitelji išli u dragu nam Bosnu i Hercegovinu. Imate uvid u točan broj takvih NASTAVNIKA /ICA jer postoji centralni obračun plaća u kojem je za svakog točno napisana pripadajuća stručna sprema.Ako niste znali, ti isti NASTAVNICI sada imaju po dvadesetak godina radnog iskustva i spremni su se dodatno školavati u RH, ali koga briga za jednu ranjivu skupinu u društvu bez obzira o kojoj se skupini radi, jer je naše hrvatsko društvo prepuno ranjivih skupina koje se zbog nebrige i nestručnosti uvijek izgube negdje u nekom sustavu. Bože, čuvaj Hrvatsku ! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
277 Suzana Košak PRAVILNIK, Članak 5. Pozdravljamo inicijativu da se jasno i transparentno definira odgovarajuća vrsta obrazovanja potrebna za zapošljavanje u školskim ustanovama. Željeli bismo naglasiti da sukladno važećem Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN, 47/1996. i 56/2001.), diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom mogu izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi. Usprkos zakonskoj regulativi, česti su pritisci i kršenja tih prava, a sa sličnim se problemom susrećemo i danas. Zato smo mišljenja da bi trebalo uvažiti stručnost nastavničkog kadra koji nas je pripremao za našu visoku stručnu spremu te valjanost i zakonitost programa učiteljskih fakulteta koji su nam izdavanjem diploma priznali stjecanje prava koja nam pripadaju po propisima. Koliko smo do sada uspjeli pročitati, veći dio tzv. pojačanih predmeta je ispravno uvršten u prijedlog ovog Pravilnika , osjećamo se dužnima upozoriti da su kolege diplomirani učitelji/ce s pojačanim predmetom povijest izostavljeni iz čl. 5.19 te da su diplomirani učitelji/ce s pojačanim predmetom prirodoslovlje izostavljeni iz čl. 5.17 i ponovo primorani ispočetka dokazivati svoju stručnost u predmetima prirode i biologije iz jednostavnog razloga što su im u to vrijeme nadležne institucije dodijelile pogrešno zvanje. Kako se ni jedan od programa više ne može upisati (ne zbog nestručnosti nas koji smo već završili te neki i radimo taj predmet već više od deset godina pa čak i postali učitelji-mentori ili savjetnici, već zbog popunjavanja potrebnih kvota), radi se o dugoročno gledano relativno malom broju osoba. Predlažemo da se svi diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom dodaju pod opcije a) u skladu s važećim zakonima i načelima pravednosti. Također, kako bi se prava svih diplomiranih učitelji i učiteljica s pojačanim predmetima u potpunosti ispoštovala, potrebno je i u članku 11. jasno definirati da osobe koje nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom, a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice u tim predmetima i u slučaju gubitka i smanjenja istih. Ako smo bili stručni do sada, propisno se i redovito stručno usavršavali, ne vidimo zašto bi nam ta stručnost trebala biti dovedena u pitanje prilikom eventualnog gubitka dijela ili cijele satnice. Stručno vijeće učitelja razredne nastave OŠ Hodošan Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
278 Suzana Košak PRAVILNIK Poštovani, u članku 4. trebali biste upisati još jedan važan pojam NASTAVNIK/ICA RAZREDNE NASTAVE jer po Vašem Nacrtu takve osobe ne postoje na papiru, ali ih u stvarnosti ima. Osim što ih niste uvrstili u članak 4., tim istima niste ni omogućili da se dodatno obrazuju u RH kako biste im pomogli ostvariti pravo na stjecanje visoke stručne spreme po koju su neki ravnatelji i neki učitelji išli u dragu nam Bosnu i Hercegovinu. Imate uvid u točan broj takvih NASTAVNIKA /ICA jer postoji centralni obračun plaća u kojem je za svakog točno napisana pripadajuća stručna sprema. Ako niste znali, ti isti NASTAVNICI sada imaju po dvadesetak / tridesetak godina radnog iskustva (i više), spremni su se dodatno školovati u RH, ali koga briga za jednu ranjivu skupinu u društvu bez obzira o kojoj se skupini radi, jer je naše hrvatsko društvo prepuno ranjivih skupina koje se zbog nebrige i nestručnosti uvijek izgube negdje u nekom novom, važećem sustavu. Liljana Kralj Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
279 Suzana Klauški Članak 5., 4. Njemački jezik Poštovani, drago mi je što je u izradi novi pravilnik – Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Brojni ravnatelji su a) kategoriju članka 105 stavka 6 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN BROJ 152/2014) tumačili kao prednost profesora njemačkog/engleskog jezika i književnosti (ili magistra edukacije njemačkog/engleskog jezika) nad diplomiranim učiteljima razredne nastave s pojačanim programom iz njemačkog/engleskog jezika (ili magistra primarnog obrazovanja s njemačkim/engleskim jezikom na osnovnoškolskoj razini. Nacrt pravilnika vezan uz njemački/engleski jezik smatram pravednim. Mi, magistri s njemačkim/engleskim jezikom konačno ćemo postojati u zakonu koji će nadam se biti usvojen. Isto tako, smatram da bismo mi učitelji/profesori/magistri trebali prestati podcjenjivati jedni druge. Kako netko tko je studirao na Filozofskom fakultetu može znati kakav je studij na Učiteljskom fakultetu i još si uzeti za pravo proglasiti nekoga nedovoljno obrazovanim?! U osnovnim školama rade brojni diplomirani učitelji s pojačanim programom iz njemačkog/engleskog jezika i vrlo kvalitetno odrađuju svoj posao. Trebalo bi se znati da je učiteljski studij s njemačkim/engleskim jezikom itekako prilagođen osnovnoškolskom obrazovanju (1. -8.), posebice ranom učenju stranog jezika (1.-4 r.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
280 SUNČICA REMENAR Članak 5., 16. Priroda Gdje su nestali profesori biologije u ovom slučaju? Ili biologije i kemije? Priroda nije samo biološki predmet, ali ako profesori biologije i kemije sa kolegijem fizike na prvoj godini studija nemaju u ovoj kategoriji prednost, onda ga nitko nema. Uostalom oksimoron je već u postavljenom pravilu: u području predmetne nastave isključivi izbor je učitelj razredne nastave! Mogu li onda profesori svih drugih predmeta predavati razrednu nastavu? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
281 SUNČICA REMENAR Članak 6., 12) kemija: Zar nije nelogično da je "profesor kemije" tek na četvrtom mjestu? Odmah iza njega trebali bi biti "profesor biologije i kemije" te "profesor fizike i kemije", a tek onda inženjerski smjerovi! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
282 Sunčana Simichen PRAVILNIK Udruga Alumni klub Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci U ime članova obraćam se kao predsjednica udruge Alumni klub Akademije primijenejnih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci jer se nisam mogla registrirati kao Udruga unatoč svim unesenim točnim podacima. Imam primjedbe na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu i to u članku 5. točka 24., u članku 6. točka 14. i Strukovne škole te na članak 9. Naime na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti temeljem izdanih dopusnica MZOS-a, a nazivi koji se stječu završetkom istih uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine 50/2015). Smatram da zanimanje magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Zbog navedenih razloga smatram da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u srednjim školama, strukovnim školama i umjetničkim školama u području likovne umjetnosti i svim srodnim područjima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
283 Sunčana Simichen PRAVILNIK, Članak 9. Diplomirala sam na Akademiji primijenejnih umjetnosti sveučilišta u Rijeci i imam primjedbu na Članak 9. i sljedeće programe: Likovna umjetnost, Kiparski dizajner, Dizajner unutrašnje arhitekture točke, Aranžersko-scenografski dizajner, Grafički dizajner, Slikarski dizajner, Dizajner odjeće, Dizajner metala, Dizajner keramike, Industrijski dizajner. Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti, a zvanja koja se postižu završetkom tih studija su: magistar/magistra primijenjene umjetnosti ili magistar/magistra likovne pedagogije. Smatram da zanimanja magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) imaju odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Iz tog razloga smatram da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u umjetničkim srednjim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
284 Sunčana Simichen Članak 6., 14) likovna umjetnost: Diplomirala sam na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci studij Likovne pedagogije. Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci izvode se umjetnički studiji u polju likovne i primijenjene umjetnosti, a zvanja koja se postižu završetkom tih studija su: magistar/magistra primijenjene umjetnosti ili magistar/magistra likovne pedagogije. Smatram da zanimanja magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) imaju odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja što je sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članku 105. točaka 6., 7. i 8. Iz tog razloga smatram da bi se vrsta obrazovanja magistar/magistra likovne pedagogije i magistar/magistra primijenjene umjetnosti (uz dodatno završeno pedagoško-psihološko obrazovanje) trebalo uvrstiti u popis kao odgovarajuće obrazovanje za nastavnički rad u srednjim školama u području likovne umjetnosti i svim ostalim srodnim područjima Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
285 Sunčana Mumelaš Članak 5., 17. Priroda i biologija Na određenim fakultetima i akademijama školuju se nastavnički kadrovi. Područja koja pokriva njihov plan i program treba odobriti pripadajuće Ministarstvo (MZOS). Njihove titule i kompetencije nakon završetka školovanja trebaju biti jasno definirane. Područja koja pokriva svaki studij su sveobuhvatna i Zakon tu mora biti jasan. Nedopustivo je da se zakoni svakom promjenom vlasti interpretiraju drugačije. Želimo li školovanje podići na razinu koje ono zaslužuje, učiteljsko i nastavničko zanimanje ne može biti marginalizirano. Mislim da je neozbiljno da u Nacrtu ovog pravilnika piše da kemiju mogu predavati profesori biologije i geografije, dok je u isto vrijeme izostavljeno zanimanje profesora fizike i kemije te da nije navedeno da kemiju odnosno fiziku može predavati i profesor fizike i kemije . Predmet priroda pojavljuje se dva puta – nije objašnjeno zašto. Kako je moguće da prirodu mogu predavati učiteljice razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem, a ne profesori biologije (ili dvopredmetnog studija biologije)? U prirodoslovlje spadaju i neki drugi predmeti. Kako to da učiteljice razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem mogu predavati prirodu i biologiju, a ostale predmete ne? Ispada da prirodu i biologiju mogu predavati učiteljice razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem, inženjeri, prvostupnici pa čak i profesori fizike (jedan od komentara). Prvostupnici u 3 godine školovanja ne mogu steći potrebna znanja, vještine i kompetencije koja su im neophodna. Inženjeri ne mogu uz nekoliko ispita pedagoške razlike predavati u osnovnim školama i gimnazijama (profesor uz nekoliko ispita ne može postati inženjer). Na Učiteljskoj akademiji školuju se buduće učiteljice razredne nastave koje pokrivaju područje od 1. - 4. razreda osnovne škole i ne mogu predavati u predmetnoj nastavi (predmetna nastava ne ulazi u niže razrede). U slučaju nedostatka stručnog kadra, ovo bi trebala biti iznimka. Na ovaj način degradiramo i onako podcijenjeno učiteljsko/profesorsko zanimanje jer se stvara dojam da nekoliko ispita može svakog učiniti učiteljem, a on treba biti stručnjak u svom području. Svakako treba regulirati status učiteljica koje su završile studij razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem. Predlažem za ubuduće - žele li inženjeri postati profesori, a učiteljice razredne nastave predmetni profesori, neka upišu odgovarajuće studije. Zakon tu mora biti jasan i vrijediti za sve jednako. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
286 Sunčana Mumelaš Članak 5., 16. Priroda Čemu služi školovanje na PMF-u za odgovarajuća profesorska zanimanja (magistre edukacije) kada prirodoslovne predmete mogu predavati i učitelji razredne nastave i inženjeri? Slažem se da inženjeri predaju u strukovnim školama, ali ima li potrebe i za ostala radna mjesta ako postoji školovani nastavnički kadar. Nisu li učitelji razredne nastave osposobljeni za izvođenje razredne nastave? Kako je onda moguće da te iste učiteljice mogu držati predmetnu nastavu ako imaju pojačani neki predmet. U isto vrijeme profesori predmetne nastave u osnovnim školama ne mogu predavati u nižim razredima. Što znači prirodoslovlje? U ostalim prirodnim predmetima nije navedena mogućnost da ih mogu predavati učitelji s pojačanim prirodoslovljem. Zanima me zašto to? Mislim da bi se predmet trebao zvati biologija jer već u 5. i 6. razredu učenici usvajaju prirodoslovne koncepte temeljene na znanosti. I ne mogu zanemariti činjenicu da je jedna kolegica napisala da i prof. fizike mogu predavati prirodu i biologiju - ima li to smisla? Mislim da u novom pravilniku mora jasno pisati da predmet priroda/biologija mogu počavati profesori/magistri biologije (ili dvopredmetni studij biologije), a ne učitelji razredne nastave s prirodoslovljem i prvostupnici biologije ili biologije i kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
287 Sunčana Mumelaš Članak 5., 15. Fizika A profesor fizike i kemije? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
288 Stipe Marinić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, nacrt pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu sadrži određene manjkavosti na koje je potrebno skrenuti Vašu pozornost. Konkretno mislim na Članak 9. koji se odnosi na glazbene i plesne škole, preciznije predmet viole i violine u osnovnim glazbenim školama. Mišljenja sam, vjerujem i velika većina kolega violinista i violista, da je nepravedno izostaviti kolege, profesore viole da mogu podučavati predmet violine u osnovnim glazbenim školama i obrnuto. Postoji niz primjera koji potvrđuju uspješno funkcioniranje već postojećeg modela u različitim dijelovima RH. Zašto mijenjati jako dobro uhodani sistem koji ujedno daje odlične rezultate? Srdačan pozdrav, Stipe Marinić, OGŠ Jakova Gotovca, Sinj Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
289 Stefano Vidotto Preden Članak 5., 14. Informatika Poštovani, U popisu zvanja koji mogu vršiti poslove učitelja informatike za OŠ nedostaje zvanje Mag. Oecc. Ekonomije smjer "Informatika". Tjekom svog petogodišnjeg obrazovanja položio sam 17 informatičkih predmeta (ispiti i predavači su isti kao i na preddiplomskom studiju na informatičkom fakultetu). Ti su predmeti: Ekonomska informatika, Osnove programiranja, Upravljanje računalnim sustavom, Baze podataka, Elektroničko poslovanje, Multimedijalni sustavi, Poslovni informacijski sustavi, Informatički praktikum, Sigurnost informacijskog sustava, Informacijski sustavi u potpori upravljanju i odlučivanju, Ekonomika informacijskih sustava, Ergonomija i upotreba računala, Dinamičke web aplikacije, Modeliranje i simulacija, Teorija informacija, ICT i društvo, te informacijski managment. Smatram da sam sa tim zvanjem stekao dovoljno znanja da budem učitelj informatike u osnovnoj školi. Bilo bi mi drago da se ubuduće i tim zvanjem može dobiti posao u osnovnim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
290 Srpsko kulturno društvo Prosvjeta PRAVILNIK, Članak 2. U članku 2. stavak 5. trebalo bi dodati da odgojno obrazovni rad u školskoj ustanovi s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine mogu obavljati učitelji, nastavnici i stručni suradnici iz reda nacionalne manjine koji potpuno vladaju jezikom nacionalne manjine, te isti imaju prednost pri zasnivanju radnog odnosa, odnosno učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji nisu iz redova nacionalne manjine, ali potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine. Stavak 5. članka 2. trebao bi definirati tko i na koji način utvrđuje udovoljavaju li učitelji, nastavnici i stručni suradnici posebnim zakonskim odredbama kojima se uređuje odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
291 Srpsko kulturno društvo Prosvjeta PRAVILNIK, Članak 10. .Članak 10. trebao bi glasiti: Sukladno drugim propisima na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u osnovnoj školi ili srednjoškolskoj ustanovi mogu se zaposliti i osobe koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji, državljani trećih zemalja koji su stekli stručne kvalifikacije u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji, državljani Republike Hrvatske koji su odgovarajuću kvalifikaciju stekli u trećim zemljama uz uvjet da su kvalifikaciju stekli na sveučilištima koja vrše izobrazbu studenata u sustavu Bolonjske deklaracije uz rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije i bez ishodovanja dodatnih priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, te stranci kojima je odobren privremeni ili stalni boravak sukladno Zakonu o strancima i Zakonu o radu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
292 Srednja škola Ilok PRAVILNIK, Strukovne škole U obrazovnom sektoru poljoprivreda, prehrana i veterina, područje poljoprivreda prethodnim Pravilnikom, kao i ovim prijedlogom, nije obuhvaćena stručna sprema koja se stjecala na području bivše SFRJ, prije 1991. godine. Konkretno, na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu stečena je stručna sprema Diplomirani inženjer poljoprivrede, smjer voćarsko vinogradarski (godine 1985.). U starom pravilniku, kao i u ovom prijedlogu predviđena je stručna sprema dipl. ing agr. smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, te dipl. ing agr. smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo, dok se nigdje ne pojavljuje samo "vinogradarstvo i voćarstvo", iz čega proizlazi da osoba s tom stručnom spremom nije stručna predavati čak niti vinogradarstvo i voćarstvo. Molimo Vas da se smjer "voćarstvo i vinogradarstvo" uvrsti u novi pravilnik na adekvatan način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
293 Srednja škola - Centar za odgoj i obrazovanje PRAVILNIK Đana Baftiri Srednja škola-Centar za odgoj i obrazovanje Zagreb, Zagorska 14 Ovim Pravilnikom ispuštene su posebne ustanove u sustavu srednjeg školstva pod ingerencijom MZOS. Ranijim Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu iz 1996.godine, bilo je obuhvaćeno i navedeno područje. Također se ne navodi odgovarajuća stručna sprema nastavnika koji izvode poseban program u inkluzivnim uvjetima (trenutno osim edukacijsko - rehabilitacijskog stručnjaka program izvode i predmetni nastavnici te strukovni učitelji). Edukacijsko-rehabilitacijski stručnjaci izvode nastavu u posebnim razredima i odgojno-obrazovnim skupinama po posebnom programu u osnovnim školama ( nacrt ovog pravilnika), stoga je potrebno uvrstiti istovjetno i za srednje škole. Edukacijsko-rehabilitacijski stručnjaci su prema dosadašnjem pravilniku mogli ravnopravno izvoditi nastavu tehnologije zanimanja (jedini strukovni predmet kroz sve tri godine obrazovanja), kao i nastavnici (inženjeri struke). Prema nacrtu novog pravilnika nije jasno tko će moći izvoditi nastavu u opće-obrazovnim i strukovnim predmetima u posebnom programu, jer su pomoćna zanimanja koja rade po posebnim programima – jednostavno ispuštena. Također, u posebnom programu nije naveden izvoditelj praktične nastave u školskoj radionici tj. nisu definirane vrsta i stupanj potrebne stručne spreme. Program produženog stručnog postupka se osim u osnovnoškolskom, izvodi i u srednjoškolskom programu, a na njega se također ovdje zaboravilo. Budući je istovjetan program za učenike s teškoćama u razvoju obuhvaćen u osnovnim školama (članak 5.st.1., točka 27.) potrebno je navesti isti i za srednje škole. Napominjem da su u navedenoj točci ispušteni određeni smjerovi edukacijsko-rehabilitacijskih stručnjaka, odnosno da je pogrešno napisan njihov naziv: a) Profesor defektologije - treba zamijeniti s prof.defektolog b) ispušten je diplomirani defektolog-nastavnik razredne nastave (naveden je diplomirani defektolog-učitelj razredne nastave za kojeg bi trebalo provjeriti je li to točan naziv) c) ispušten profesor rehabilitator- molimo dopuniti popis U članku 8. navode se stručni suradnici u srednjoškolskoj ustanovi, gdje je ispušten stručni suradnik logoped. U članku 8. su pogrešno napisani pojedini nazivi stručnih suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog smjera. Trebalo bi navesti sva tri smjera stručnjaka (ERF) te za svaki od njih napisati točne nazive (npr.u stavku 3. ovog članka navodi se netočan naziv profesor defektologije umjesto profesor defektolog), a ispušten je profesor rehabilitator. Također napominjem da su na radnom mjestu stručnih suradnika pedagoga u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama dosadašnjim pravilnikom bili zapošljavani edukacijsko-rehabilitacijski stručnjaci (prof. defektolozi i ostali nazivi). Potrebno bi bilo i nadalje ostaviti kao jednu od mogućnosti, da osim stručnjaka pedagoga, postoji opcija zapošljavanja i edukacijsko-rehabilitacijskog stručnjaka (profesor defektolog i svi ostali navedeni nazivi) na radnom mjestu pedagoga za posebne osnovne i srednjoškolske ustanove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
294 Srednja strukovna škola, Varaždin Članak 9., Program: Likovna umjetnost U Nastavnom planu i programu za likovnu umjetnost i dizajn, postoje dva programa „A“ i „B“. U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, izostavljen je popis predmeta likovne umjetnosti i dizajna koji se izvode po „B“ programu. U tom smislu trebalo bi uvrstiti i predmete i Nastavnog plana „B“ te predlažemo sljedeću odgovarajuću vrstu obrazovanja: Likovna umjetnost – „B program“ – prvi razred (zajednički za sva zanimanja koja se odabiru u drugom razredu): 1. Povijest likovne umjetnosti: magistar povijesti umjetnosti, profesor povijesti umjetnosti, magistar edukacije likovne umjetnosti, profesor likovne kulture, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovne umjetnosti i magistar likovne pedagogije. 2. Tehničko crtanje: magistar edukacije likovne umjetnosti, profesor likovne kulture, diplomirani inženjer arhitekture, magistar inženjer arhitekture, diplomirani inženjer građevine, magistar inženjer građevine, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije, diplomirani dizajner, magistar dizajna. 3. Pismo: akademski slikar, akademski slikar – grafičar, profesor likovne kulture, magistar slikarstva, akademski kipar, magistar kiparstva, magistar edukacije likovne kulture, magistar grafike, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 4. Crtanje i slikanje: akademski slikar – grafičar, akademski slikar, akademski kipar, profesor likovne kulture, magistar grafike, magistar slikarstva, magistar kiparstva, magistar edukacije likovne kulture, magistar restauriranja i konzerviranja umjetnina, diplomirani restaurator – konzervator umjetnina, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 5. Plastično oblikovanje: akademski kipar, magistar kiparstva, profesor likovne kulture, magistar restauriranja i konzerviranja umjetnina, diplomirani restaurator – konzervator umjetnina, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 6. Teorija oblikovanja: diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor povijesti umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovne kulture, profesor likovne umjetnosti, akademski slikar, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, akademski slikar – grafičar, akademski kipar, magistar grafike, magistar likovne pedagogije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
295 Srednja strukovna škola, Varaždin Članak 9., Program: dizajner odjeće Likovna umjetnost – „B program“ – DIZAJNER ODJEĆE 1. Povijest likovne umjetnosti: profesor povijesti umjetnosti, profesor likovne kulture, magistar povijesti umjetnosti, magistar edukacije likovne umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovne umjetnosti i magistar likovne pedagogije. 2. Teorija oblikovanja: profesor povijesti umjetnosti, dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, dipl. ing. tekstilne tehnologije – odjevna tehnologija, magistar inženjer tekstilnog inženjerstva i tehnologije. 3. Crtanje i slikanje: akademski slikar, magistar slikarstva, akademski slikar – grafičar, magistar grafike, profesor likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture, magistar likovne pedagogije. 4. Tekstilni materijali: dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, dipl. ing. tekstilne tehnologije – odjevna tehnologija, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, magistar inženjer tekstilnog inženjerstva i tehnologije. 5. Konstrukcija odjeće: dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, dipl. ing. tekstilne tehnologije – odjevna tehnologija, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, magistar inženjer tekstilnog inženjerstva i tehnologije. 6. Kreiranje odjeće i dodataka: dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, akademski slikar, magistar slikarstva, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, dipl. ing. tekstilne tehnologije – odjevna tehnologija, magistar inženjer tekstilnog inženjerstva i tehnologije. 7. Izrada odjeće i dodataka: dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, akademski slikar, magistar slikarstva, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, dipl. ing. tekstilne tehnologije – odjevna tehnologija, magistar inženjer tekstilnog inženjerstva i tehnologije. 8. Oblikovanje tekstilnih plošnih proizvoda: dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, akademski slikar, magistar slikarstva, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, dipl. ing. tekstilne tehnologije – odjevna tehnologija, magistar inženjer tekstilnog inženjerstva i tehnologije. 9. Povijest odijevanja: dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, prof. povijesti umjetnosti. 10. Računalstvo: akademski slikar, akademski slikar – grafičar, dipl. dizajner vizualnih komunikacija, dipl. ing. tekstilne tehnologije – projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, dipl. dizajner, magistar dizajna, magistar slikarstva, magistar grafike, magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna, dipl. ing. tekstilne tehnologije – odjevna tehnologija, magistar inženjer tekstilnog inženjerstva i tehnologije, nastavne sadržaje 2. razreda - dipl. informatičar, magistar informatike, dipl. ing. matematike – smjer računalstvo, dipl. ing. računalstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
296 Srednja strukovna škola, Varaždin Članak 9., Program: grafički dizajner U Nastavnom planu i programu za likovnu umjetnost i dizajn, postoje dva programa „A“ i „B“. U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, izostavljen je popis predmeta likovne umjetnosti i dizajna koji se izvode po „B“ programu. U tom smislu trebalo bi uvrstiti i predmete i Nastavnog plana „B“ te predlažemo sljedeću odgovarajuću vrstu obrazovanja: Likovna umjetnost – „B program“ – prvi razred (zajednički za sva zanimanja koja se odabiru u drugom razredu): 1. Povijest likovne umjetnosti: magistar povijesti umjetnosti, profesor povijesti umjetnosti, magistar edukacije likovne umjetnosti, profesor likovne kulture, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovne umjetnosti i magistar likovne pedagogije. 2. Tehničko crtanje: magistar edukacije likovne umjetnosti, profesor likovne kulture, diplomirani inženjer arhitekture, magistar inženjer arhitekture, diplomirani inženjer građevine, magistar inženjer građevine, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije, diplomirani dizajner, magistar dizajna. 3. Pismo: akademski slikar, akademski slikar – grafičar, profesor likovne kulture, magistar slikarstva, akademski kipar, magistar kiparstva, magistar edukacije likovne kulture, magistar grafike, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 4. Crtanje i slikanje: akademski slikar – grafičar, akademski slikar, akademski kipar, profesor likovne kulture, magistar grafike, magistar slikarstva, magistar kiparstva, magistar edukacije likovne kulture, magistar restauriranja i konzerviranja umjetnina, diplomirani restaurator – konzervator umjetnina, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 5. Plastično oblikovanje: akademski kipar, magistar kiparstva, profesor likovne kulture, magistar restauriranja i konzerviranja umjetnina, diplomirani restaurator – konzervator umjetnina, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 6. Teorija oblikovanja: diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor povijesti umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovne kulture, profesor likovne umjetnosti, akademski slikar, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, akademski slikar – grafičar, akademski kipar, magistar grafike, magistar likovne pedagogije. Likovna umjetnost – „B program“ – GRAFIČKI DIZAJNER 1. Povijest likovne umjetnosti: magistar povijesti umjetnosti, profesor povijesti umjetnosti, magistar edukacije likovne umjetnosti, profesor likovne kulture, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovne umjetnosti i magistar likovne pedagogije. 2. Tehničko crtanje: magistar edukacije likovne umjetnosti, profesor likovne kulture, diplomirani inženjer arhitekture, magistar inženjer arhitekture, diplomirani inženjer građevine, magistar inženjer građevine, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije, diplomirani dizajner, magistar dizajna, dipl. ing. drvne tehnologije. 3. Pismo: akademski slikar, magistar slikarstva, akademski slikar – grafičar, profesor likovne kulture, magistar slikarstva, akademski kipar, magistar kiparstva, magistar edukacije likovne kulture, magistar grafike, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 4. Crtanje i slikanje: akademski slikar – grafičar, akademski slikar, magistar slikarstva, akademski kipar, magistar kiparstva, profesor likovne kulture, magistar grafike, magistar slikarstva, magistar kiparstva, magistar edukacije likovne kulture, magistar restauriranja i konzerviranja umjetnina, diplomirani restaurator – konzervator umjetnina, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 5. Plastično oblikovanje: akademski kipar, magistar kiparstva, profesor likovne kulture, magistar restauriranja i konzerviranja umjetnina, diplomirani restaurator – konzervator umjetnina, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 6. Teorija oblikovanja: diplomirani povjesničar umjetnosti, profesor povijesti umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovne kulture, profesor likovne umjetnosti, akademski slikar, magistar slikarstva, magistar edukacije likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, akademski slikar – grafičar, akademski kipar, magistar grafike, magistar likovne pedagogije. 7. Grafičke tehnike: akademski slikar grafičar, magistar grafike, profesor likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture, magistar likovne pedagogije, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovnih umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti. 8. Grafički dizajn: akademski slikar grafičar, magistar grafike, profesor likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture, magistar likovne pedagogije, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovnih umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti diplomirani dizajner vizualnih komunikacija, diplomirani dizajner, magistar dizajna. 9. Grafička tehnologija: akademski slikar grafičar, magistar grafike, profesor likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture, magistar likovne pedagogije, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, profesor likovnog odgoja, profesor likovnih umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, diplomirani inženjer grafičke tehnologije. 10. Fotografika: akademski slikar – grafičar, magistar grafike, akademski snimatelj,profesor likovne kulture, magistar edukacije likovne kulture, akademski slikar, magistar slikarstva, profesor likovnog odgoja, profesor likovne umjetnosti, magistar edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, magistar likovne pedagogije. 11. Računalstvo: akademski slikar, magistar slikarstva, diplomirani dizajner vizualnih komunikacija, akademski slikar grafičar, magistar grafike, diplomirani dizajner, magistar dizajna, nastavne sadržaje 2. razreda - dipl. informatičar, magistar informatike, dipl. ing. matematike – smjer računalstvo, dipl. ing. računalstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
297 Spomenka Hardi Članak 5., 15. Fizika Poštovani, nedostaje vam profesor matematike i fizike. Profesori, koji su dobili to zvanje, već više od 20 godina predaju fiziku. Također pretpostavljam da, umjesto profesora matematike, fiziku može predavati profesor fizike. Nadam se da je u pitanju slučajna pogreška. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
298 Spomenka Hardi PRAVILNIK, Članak 1. Ispričavam se, komentar je prebačen u 15. točku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
299 Sonja Vuk PRAVILNIK SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI Ilica 85, Zagreb KLASA: 003-08/16-08/02 URBROJ: 251-77-16-2 Zagreb, 24. veljače 2016. KOMENTAR NA NACRT PRAVILNIKA O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU U skladu s odredbama članka 105. stavka 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. – ispravak, 90/11., 16/12., 86/12.,i 94/13 i 152/14.), poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. Stoga se za predmet Likovna kultura u osnovnoj školi nalaze zvanja koja odgovaraju svim trima kategorijama iz navedenog članka i specifičnostima proizašlim iz sveučilišnih studija na Sveučilištima u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci: - profesor likovne kulture - nastavnik likovne kulture koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom likovne kulture - magistar/magistra edukacije likovne kulture Likovan kultura: smjer nastavnički - magistar/magistra likovne pedagogije Likovna pedagogija: smjer nastavnički - magistar/magistra edukacije likovne kulture i likovnih umjetnosti Likovna kultura i likovna umjetnost - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Likovna kultura) Učiteljski studij s modulom Likovna kultura b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - diplomirani ili akademski kipar - diplomirni ili akademski slikar - magistar/magistra likovne pedagogije Likovna pedagogija c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije likovne kulture Likovan kultura - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaure) likovne kulture i likovnih umjetnosti Likovna kultura i likovna umjetnost - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaure) likovne pedagogije Likovn pedagogija Obrazovanje stručnog kadra odvija se na sveučilišnom diplomskom studiju Likovna kultura na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sveučilišnom diplomskom studiju Likovna kultura i likovna umjetnost na Umjetničkoj akademiji u Splitu, sveučilišnom diplomskom studiju Likovna kultura na Umjetničkoj akademiji u Osijeku te na sveučilišnom integriranom (preddiplomskom i diplomskom) studiju Likovna pedagogija na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Rijeci. Iz usporedbe navedenih programa vidi se da se predmeti kojima se stječu pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije izvode na diplomskom studiju, osim na integriranom (preddiplomskom i diplomskom) studiju Likovna pedagogija na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Rijeci. Stoga je potrebno iz Pravilnika izuzeti navedeno pod c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije likovne kulture Likovan kultura - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaure) likovne kulture i likovnih umjetnosti Likovna kultura i likovna umjetnost - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaure) likovne pedagogije Likovn pedagogija jer nije jasno navedeno kao iznimka proizašla iz članka 105. stavka 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Predlaže se izmjena navoda u Pravilniku tako da se jasno navede: iznimka je ukoliko se na slobodno radno mjesto ne javi osoba iz članka 105. stavka 6. točke a) Zakona, onda je moguće zapošljavanje osobe iz članka 105. stavka 6. točke c) Zakona. Nadalje, na navedenim sveučilišnim studijima stječu se teorijske i praktične kompetencije koje uključuju znanje iz područja povijesti umjetnosti, vizualnih komunikacija te pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke grupe predmeta, a u jednakoj mjeri radi se na stvaranju umjetničkog izraza. Studiji na Učiteljskim fakultetima s modulima Likovna kultura ne pružaju dostatne kvalifikacije u području samostalnog umjetničkog izražavanja te prenošenja osobnog stvaralačkog iskustva na poticanje stvaralaštva kod djece i mladih. Stoga je potrebno iz Pravilnika izuzeti navedeno pod - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Likovna kultura) Učiteljski studij s modulom Likovna kultura jer nije jasno navedeno kao iznimka proizašla iz članka 105. stavka 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Predlaže se izmjena navoda u Pravilniku tako da se jasno navede: iznimka je ukoliko se na slobodno radno mjesto ne javi osoba iz članka 105. stavka 6. točke a) Zakona, onda je moguće zapošljavanje osobe iz članka 105. stavka 6. točke b) Zakona. Zatim, u sve programe u Članku 9 Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu potrebno je dodati magistar edukacije likovne kulture. Doc.mr.art Sonja Vuk Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
300 Sonja Šolaja Članak 6., 12) kemija: Treba dodati i diplomirane inženjere prehrambenih tehnologija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
301 Sonja Šolaja Članak 5., 18. Kemija Poštovani,željela bih znati zbog čega diplomirani inženjer prehrambene tehnologije,koji je pri tom položio i stručni ispit, nije stručan da predaje kemiju a do sada je bio i po čemu su profesori biologije i geografije stručniji od nas.Zato smatram da bi trebalo da se i diplomirani inženjeri prehrambene tehnologije vrate u pravilnik kao odgovarajuća struka .Hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
302 Snježana Šišić PRAVILNIK Nacrt Pravilnika treba nužno mijenjati u sljedećim segmentima: U Članku 5., stavak 1. točke 13.a) Nacrta Pravilnika: 1. Iza „nastavnik matematike koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine“ dopisati „na jednopredmetnom ili dvopredmetnom studiju“. Obrazloženje: Naznačena dopuna nužna je radi pojašnjenja budući da su se na višim učiteljskim školama/učiteljskim akademijama obrazovali i dvopredmetni nastavnici matematike i još jednog predmeta. 2. Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika“. Obrazloženje: Smatram da navedena kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. osim u slučaju nedostatka kadra na tom području. 3. Umjesto „magistar/magistra matematike i fizike“ treba pisati „magistar/magistra edukacije matematike i fizike“. Obrazloženje: S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“. 4. Brisati „magistar/magistra edukacije fizike i filozofije“. Obrazloženje: Smatram da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave matematike u osnovnoj školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.b) Nacrta Pravilnika: Za diplomirane inženjere matematike, magistre matematike i magistre računarstva i matematike, treba dodati naznaku „uz obavezno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje pri čemu se metodičko obrazovanje odnosi na metodiku nastave matematike i potrebno ga je steći na ustanovama visokog obrazovanja koje imaju dopusnicu za izvođenje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija nastavničkog smjera matematike“. Obrazloženje: Diplomirani inženjeri matematike, magistri matematike i magistri računarstva i matematike nemaju pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje nužno za rad u školi. U Članku 5., stavak 1. točke 13.c) Nacrta Pravilnika: Brisati sve kvalifikacije navedene u Članku 5., stavak 1. točki 13.c) Nacrta Pravilnika. 1. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike 2. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike 3. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike i informatike Obrazloženje: Smatram da ova razina obrazovanja (preddiplomski studij) ne osigurava dovoljno kompetencija u području matematike kao akademske discipline niti kompetencije u području metodike nastave matematike, nužne za kvalitetno poučavanje matematike i vrednovanje učeničkih postignuća u predmetnoj nastavi matematike u osnovnoj školi. Predloženo uvrštavanje prvostupnika imalo bi za posljedicu degradaciju učiteljske profesije i nastave matematike u osnovnim školama, kao i zakonsko uporište za moguće zloporabe pri zapošljavanju kada to i nije opravdano. Stoga predlažemo da se sa popisa odgovarajućih akademskih naziva brišu sva prvostupnička zvanja. Uvažavajući zakonsku odredbu (Članak 105. stavak 14 Zakona), u iznimnim slučajevima ravnateljima ostaje mogućnost uz odobrenje ministra i suglasnost matičnog fakulteta načiniti iznimke predviđene tim zakonom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
303 Snježan Hasnaš PRAVILNIK Poštovani. Prijedlog ovog nacrta pravilnika ostavlja mjesta sumnji da je sročen s namjerom da se obezvrijedi filozofija kao metodološka i kao metodička disciplina. Pod pretpostavkom da se htjelo doista predložiti neko poboljšanje, uvjerenja sam da trebam istaknuti nekoliko očiglednih općenitosti prepoznatljivih svakom tko se bavi filozofijom i etikom, bilo pedagoški bilo znanstveno. Dakle, prijedlog ovog nacrta previđa da metoda filozofskog istraživanja obuhvaća sva spomenuta zvanja i njihova područja (politologija, sociologija, etika, kroatologija, teologija, religiologija) i ne može biti svedena na bilo koje od njih. Metodički i metodološki to znači sužavanja područja bavljenja filozofijom i etikom. Pojedina zvanja također jesu suprotstavljena filozofiji te sa svojih partikularnih područja također ne mogu biti dovoljno utemeljena kako bi sagledala, ponovno, metodološki i metodički, širinu sve one problematike koju zastupa bavljenje filozofskom problematikom i filozofskom disciplinom etike. Smisao bavljenja filozofijom nije, metodički i metodološki, utemeljen samo povijesno već i predmetom filozofije te ničim drugim. Literatura o tome je preobilna. Apeliram na autore ovog nacrta da se posavjetuju s bilo kojim upućenim filozofom/filozofkinjom koji će joj, putem literature i filozofske stručne javnosti ukazati na ove, zapravo, unutar filozofskih stručnih krugova, općenito jasne pretpostavke bez kojih nema nikakvog stručno utemeljenog odnosa prema filozofiji. Odbijanjem uvažavanja, na prvom mjestu, filozofije kao zasebne discipline izvan okvira partikularnih zvanja kao što su politolozi, sociolozi, teolozi, profesori hrvatske kulture, kroatolozi, profesori religijske kulture i religiozi odbija se prepoznati stručnost filozofa da se bave filozofijom i etikom prije svih koji to nisu te nikakvim stečenim zvanjem za to ne mogu biti stručni u odnosu na obrazovane filozofe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
304 Snjezana Tomac Lucic Članak 9., Program: grafički dizajner program Grafički dizajner Predmet odnosno nastavni sadržaj Tipografija, Grafičke tehnike i Grafički dizajn prema nastavnom programu Grafičkog fakulteta mogu predavati inžinjer/erke ili magistri/ice Grafičke tehnologije, a predmet Grafički dizajn inžinjer/erke ili magistri/ice Grafičke tehnologije - smjer grafički dizajn. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
305 Smiljana Narančić Kovač Članak 5., 2. Engleski jezik Da bi se izbjegla daljnja nagađanja o kompetencijama magistara primarnoga obrazovanja sa stranim jezikom i o učiteljima s „pojačanim“ nastavnim predmetom i relativno česte paušalne ocjene, donosim neke informacije o njihovu studiju, tj. o smjeru stranoga jezika u okviru učiteljskoga studija koji se izvodi i studira usporedno s programom općega petogodišnjega sveučilišnoga učiteljskoga studija. Program Učiteljskoga studija s engleskim jezikom petogodišnji je integrirani učiteljski studij na kojemu se uz opće učiteljske kompetencije stječu i kompetencije za poučavanje engleskoga jezika u cijeloj osnovnoj školi. Studij je jedinstven jer je riječ o studentskoj populaciji koja se istodobno osposobljava za nastavni rad i nastavu različitih predmeta s učenicima mlađe školske dobi, tj. za rad s djecom. Ta je dobna skupina specifična i zahtjeva poseban pristup za koji studenti drugih nastavničkih fakulteta svojom pedagoškom izobrazbom nisu uvijek dovoljno dobro pripremljeni. Predmeti smjera engleski jezik (i njemački jezik), osobito kroz nastavu metodičkih kolegija i prakse, nadograđuju spomenute opće učiteljske kompetencije dodatno osposobljavajući studente za nastavu stranoga jezika i rad s učenicima dobne skupine od 6/7 do 14/15 godina, dakle i u višim razredima osnovne škole. Sve kompetencije stečene tijekom studija opisane su u dopunskoj ispravi koja se izdaje uz diplomu i koja sadrži popis svih kolegija koje su studenti slušali i ocjena koje su postigli na ispitima. Segment sveučilišnoga studija engleskoga jezika na Učiteljskome fakultetu traje pet godina. Studenti slušaju ukupno 40 jednosemestralnih kolegija na smjeru engleski jezik, tj. prosječno 4 semestralno, i polažu 35 ispita (3-4 po semestru), a mnogi biraju i diplomski rad iz nekoga od tih kolegija i pišu ga i brane na engleskom jeziku. Od 40 kolegija petnaest (15) je jezičnih. Dvanaest (12) je posvećeno unaprjeđivanju jezičnih vještina i ukupne jezične kompetencije samih studenata, a tri potiču razvoj temeljnih filoloških znanstvenih kompetencija i omogućuju upoznavanje s osnovnim lingvističkim pojmovima na engleskome jeziku. Na polovici studija polaže se još i dodatni ispit na kojemu se provjeravaju stečene jezične vještine i kompetencije. Četiri (4) su kolegija posvećena upoznavanju s teorijskim osnovama i razvijanju temeljnih istraživačkih kompetencija u području primijenjene lingvistike, psiholingvistike i istraživanja procesa učenja i poučavanja engleskoga jezika s posebnim naglaskom na rano učenje i jezični razvoj u adolescenciji. Sedam (7) je kolegija posvećeno upoznavanju kultura i književnosti engleskoga govornoga područja, s posebnim naglaskom na kulturu djetinjstva s jedne strane, a na dječju književnost, slikovnicu i književnost za mladež s druge strane. Svi kolegiji uključuju osnovne teorijske aspekte obrađivane tematike i upoznavanje s temeljnim teorijskim pristupima, čime se otvara mogućnost daljega usavršavanja studenata u području, primjerice, dječje književnosti ili u području interdisciplinarnoga studija o djetetu i djetinjstvu (child and childhood studies). Četrnaest (14) je kolegija iz područja metodike nastave engleskoga jezika, a oni pokrivaju osnove znanstvenoga pristupa tome interdisciplinarnome području i osobito veliku pozornost posvećuju različitim praktičnim aspektima poučavanja engleskoga jezika u ranoj i osnovnoškolskoj dobi, tj. pripremanju studenata za zanimanje učitelja engleskoga jezika, i to usporedno s razvijanjem kompetencija za zanimanje razrednoga učitelja u nižim razredima i primarnome obrazovanju općenito. Od navedenih je četrnaest kolegija sedam praktičnih, posvećenih metodičkim vježbama i školskoj praksi u nastavi engleskoga jezika. Uz uvodni teorijski kolegij šest preostalih bavi se zasebnim aspektima metodike nastave engleskoga jezika s djecom mlađe i starije osnovnoškolske dobi. Na nastavi koja se odvija na engleskome jeziku (kao i sve druge obveze vezane uz ovaj studijski smjer) studenti provedu najmanje 1500 kontakt sati tijekom trajanja cijeloga studija, tj. prosječno 10 sati tjedno. Pritom zasluže najmanje 98 ECTS bodova. To znači da se za svoj poziv i za svoje zanimanje budući učitelji pripremaju kontinuirano i intenzivno, ali i ciljano, upravo za nastavu engleskoga jezika osnovnoškolskoj populaciji. Na smjeru engleskoga jezika predaje ukupno petnaest nastavnika koji su se specijalizirali za pojedina područja, od toga osam u znanstveno-nastavnim zvanjima, još dvije doktorice znanosti i pet nastavnika u nastavnim zvanjima, od kojih je jedan magistar specijalist za nastavu stranoga jezika i izvorni govornik. Opisani sveučilišni studij upisuje studente od 2005. godine. Nastavlja se na iskustva stručnoga učiteljskoga studija s engleskim jezikom koji se studirao prije toga, a od novoga se studija razlikuje po tome što je trajao 4 godine (kao većina drugih predbolonjskih studija) i što nije uključivao razvoj osnovnih znanstvenih i istraživačkih kompetencija nego je bio usmjeren na stručne kompetencije učiteljske profesije. Međutim, taj se studij bitno ne razlikuje od sveučilišnoga po rasponu obuhvaćenih tematskih i disciplinarnih područja, profesionalnim aspektima i ciljevima i po načinu osposobljavanja studenata za poziv učitelja engleskoga jezika i praktičan rad. Stoga su diplomirani učitelji s „pojačanim“ nastavnim predmetom jednako dobro osposobljeni za rad u osnovnoj školi, kao i studenti bolonjskoga studija. Na Učiteljskom se fakultetu nikada nije održavao „tečaj“ engleskoga jezika za učitelje, samo izvanredni dopunski učiteljski studij doškolovanja za koji su polaznici odabrani prema visokim kriterijima, uz uvjet dobroga poznavanja engleskoga jezika. Mnoge od polaznica toga studija, kao uostalom i polaznice i polaznici redovitoga studija koji su diplomirali u ovih dvadesetak godina, danas su među najuspješnijim učitelji(ca)ma engleskoga jezika čiji učenici osvajaju visoka mjesta na natjecanjima, savjetnice/i su i voditelji(ce) aktiva, inovatori(ce) u nastavi, autori(ce) udžbenika i članice/ovi različitih povjerenstava uključujući i aktivno sudjelovanje u pripremi reforme kurikula. Jasno je da su naši učitelji engleskoga jezika najkorisniji upravo u ranoj, ili mlađoj školskoj dobi, i najviše bi pridonijeli uspjehu, recimo i to, u izvršavanju nacionalne zadaće ovladavanja engleskim jezikom cijele populacije kada bi se svi zaposlili kao učitelji engleskoga jezika od 1. do 6. razreda, jer je to osjetljiva dob za koju su upravo magistri primarnoga obrazovanja i diplomirani učitelji najbolje i najsvestranije pripremljeni. Međutim, oni su jednako tako dobro spremni raditi i sa starijim učenicima u osnovnoj školi i polučit će jednako dobre rezultate kao i drugi kompetentni stručnjaci u sustavu. Priznavanje stečenih kompetencija magistara primarnoga obrazovanja i diplomiranih učitelja vrijedan je korak naprijed koji našim akademskim građanima učiteljske profesije omogućuje zauzimanje odgovarajućega mjesta u hrvatskom obrazovnom sustavu, pravedne uvjete natjecanja na tržištu rada, a našem školskom sustavu odabir primjereno osposobljenih učitelja na odgovarajuća radna mjesta. Na kraju, umjesto zaključka. Studijski programi učitelja engleskoga jezika (kao uostalom i drugi programi našega fakulteta) kontinuirano se unaprjeđuju i inoviraju. Kao jedna od autorica studijskih programa o kojima je ovdje riječ i kao sveučilišna nastavnica koja izvodi nastavu na tim programima od samoga njihova početka, pozivam sve one koji svojim prijedlozima i sugestijama mogu još dodatno poboljšati obrazovanje učitelja engleskoga jezika, a u cilju općega dobra i što boljega i svestranijega obrazovanja u hrvatskoj školi, da mi se svakako jave. Kontakti se mogu naći u imeniku na službenim stranicama Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
306 Smail Hibeljić PRAVILNIK Poštovanje! Stavovi nekih fakulteta i osoba koji ukazuju da učitelji s pojačanim programom iz pojedinih predmeta nisu dovoljno kompetenti za predmetnu nastavu (napominjem da nedostaju i učitelji s pojačanim programom iz predmeta povijest), stvarno svašta govori, tko je predavao tim tzv. pojačanim, upravi ti profesori i dolazili su sa tih fakulteta, tada je sve bilo uredu, međutim sada više to nije dobro. Mogli su odmah zabraniti takav studij. Ne zboravimo ti tzv. pojačani, koji strašno upadaju u oči, odobreni su od strane Ministarstva, kojima i u diplomi piše da im pripadaju sva prava, zgarantirana tadašnjim zakonima i pravilnicima. Ispravljam navod kako smo imali samo neke kolegije, što nije istina imali smo ispite kao i na filozofskom, isti profesri, MZOS je povećalo i satnicu. Negdje navedeno da nemamo ni metodiku. Imali smo metodiku i to ne samo iz toga predmeta tzv. pojačanog koji vidim da je dijelu kolega najveći trn u oku i najveći problem školstva, a što se metodike tiče (znam za povijest, ali i za druge predmete), bila je puno jača, o praksi da ne govorim od jedno ili dvopredmetnih sudija. Svi koji rade u predmetnoj nastavi su zaposleni zato što su se dokazali da doista rade kako treba, metodički i znanjem. Dobro znamo da bilo koji završen fakultet nije dovoljan za bilo koje radno mjesto, ako djelatnici sami i dalje ne nastave ulagati u svoje znanje, samostalno ili stručnim usavršavanjima. Nadam se da oni koji trebaju i odlučuju, razumiju i da će uvažiti ovaj stav, da će pobijediti zdrav razum, a ne da jači poraze slabije. Hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
307 Smail Hibeljić PRAVILNIK, Članak 5. Ovakav stav Sindikata Preporod, koji dio svojih članova stavlja u nepovoljniji položaj od ostalih, dovoljno govori o zaštiti članova, sreća da nisam u tom sindikatu, odmah bih se ispisao. Učitelji s pojačanim su kompetentni predavati u osnovnoj školi što im je omogućavao zakon kada su studirali i koji je još uvijek na snazi. Nadam se da će članovi ovog tima koji odlučuje o ovom Nacrtu, uzeti u obzir trud koji upravo ti učitelji daju od sebe da bi dokazali da su kompetentni. Isto tako stavovi nekih fakulteta i osoba koji ukazuju da učitelji s pojačanim programom iz pojedinih predmeta nisu dovoljno kompetenti za predmetnu nastavu (napominjem da nedostaju i učitelji s pojačanim programom iz predmeta povijest), stvarno svašta govori, tko je predavao tim tzv. pojačanim, upravi ti profesori i dolazili su sa tih fakulteta, tada je sve bilo uredu, međutim sada više to nije dobro. Mogli su odmah zabraniti takav studij. Ne zboravimo ti tzv. pojačani, koji strašno upadaju u oči, odobreni su od strane Ministarstva, kojima i u diplomi piše da im pripadaju sva prava, zgarantirana tadašnjim zakonima i pravilnicima. Ispravljam navod kako smo imali samo neke kolegije, što nije istina imali smo ispite kao i na filozofskom, isti profesri, MZOS je povećalo i satnicu. Negdje navedeno da nemamo ni metodiku. Imali smo metodiku i to ne samo iz toga predmeta tzv. pojačanog koji vidim da je dijelu kolega najveći trn u oku i najveći problem školstva, a što se metodike tiče (znam za povijest, ali i za druge predmete), bila je puno jača, o praksi da ne govorim od jedno ili dvopredmetnih sudija. Svi koji rade u predmetnoj nastavi su zaposleni zato što su se dokazali da doista rade kako treba, metodički i znanjem. Dobro znamo da bilo koji završen fakultet nije dovoljan za bilo koje radno mjesto, ako djelatnici sami i dalje ne nastave ulagati u svoje znanje, samostalno ili stručnim usavršavanjima. Nadam se da oni koji trebaju i odlučuju, razumiju i da će uvažiti ovaj stav, da će pobijediti zdrav razum, a ne da jači poraze slabije. Hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
308 Smail Hibeljić Članak 5., 19. Povijest Poštovanje! Lijepo Vas molim provjerite još jednom 19. Povijest a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) da se uvrste diplomiranog učitelja RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta povijest, završili smo kao i ostali pojačani koji su uvršteni u ostale predmete, jedino nas nema, dio nas predaje već 10 i više godina. Već godinama vodimo bitke za titule i prava koja su nam obećana prije i za vrijeme studiranja, ali malo malo se otvara novi problemi koje nikako da riješimo. Nadam se da ćete uvažiti ovu primjedbu, možda Vam je promaklo, a možda, mada ne vjerujem, neke su diplome manje vrijede. Hvala i srdačan pozdrav.... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
309 Smail Hibeljić PRAVILNIK Poštovanje! Lijepo Vas molim provjerite još jednom 19. Povijest a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) da se uvrste diplomiranog učitelja RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta povijest, završili smo kao i ostali pojačani koji su uvršteni u ostale predmete, jedino nas nema, dio nas predaje već 10 i više godina. Već godinama vodimo bitke za titule i prava koja su nam obećana prije i za vrijeme studiranja, ali malo malo se otvara novi problemi koje nikako da riješimo. Nadam se da ćete uvažiti ovu primjedbu, možda Vam je promaklo, a možda, mada ne vjerujem, neke su diplome manje vrijede. Hvala i srdačan pozdrav.... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
310 Slavko Markušić PRAVILNIK Bilo bi korisno da komentar prof. Denisa Karanušića ( komentar od 28.2.2016.)pročitaju svi sudionici ove javne rasprave budući da je u njemu iskazana bit onoga o čemu mi raspravljamo. S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
311 Slavko Markušić PRAVILNIK, Članak 5. Poštovani, javljam se u vezi s očitovanjem PMF-a kojim navedeni smatra da se „dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje može steći isključivo na fakultetima, odnosno sveučilišnim odjelima koji imaju dopusnice za izvođenje sveučilišnih diplomskih i sveučilišnih integriranih nastavničkih studija odgovarajuće struke; da se inicijalna licenca za zvanje učitelja ili nastavnika pojedinog predmeta smije steći isključivo polaganjem stručnog ispita iz tog predmeta te; da se u završnim i prijelaznim odredbama osobama koje su zatečene na radnim mjestima za koje nemaju potrebne kompetencije u skladu s predmetnim Pravilnikom omogući rok ne duži od pet godina u kojemu moraju steći potrebne kvalifikacije“. Ukoliko ovo stupi na snagu-pišem kao roditelj učiteljice RN s pojačanim prirodoslovljem koja će morati steći navedene kompetencije s obzirom na to da se učitelje s pojačanim predmetom prirodoslovlje smatra nestručnima za predmete Priroda i Biologija, zanima me na koji je način onda zamišljeno i predviđeno stjecanje SAMO navedenog za osobe koje rade na radnom mjestu učitelja na neodređeno, a za koje imaju potpuno neodgovarajuću vrstu obrazovanja. To se posebno odnosi na područja gdje je manja satnica pa se zbog iste nisu javljale stručne osobe, već su se na neodređeno zapošljavale nestručne osobe, a uvidom u Centralni obračun plaća sasvim je lako doći do podataka o tim djelatnicima. Navodim primjer: profesor povijesti i filozofije s 20 godina radnog iskustva radi na neodređeno na radnom mjestu učitelja povijesti i geografije u osnovnoj školi. Podsjećam da je i, u ne tako davno vrijeme, sukladno odredbama članka 105. stavka 14. Zakona o odgoju i obrazovanju, do 2012. godine kada je isti brisan, bilo navedeno da „iznimno, kad postoji potreba, ministar može, na zahtjev ravnatelja škole, rješenjem odobriti izvođenje nastave iz određenog nastavnog predmeta osobi s odgovarajućom razinom obrazovanja neodgovarajuće vrste, ako je ona završila obrazovanje iz tog nastavnog predmeta na nižoj studijskoj razini od propisane razine obrazovanja ili ako je ispunila studijske obveze u najmanje četiri semestra iz tog nastavnog predmeta na visokom učilištu (o čemu se uz zahtjev prilaže i potvrda visokog učilišta) i to isključivo za rad u školi koja najmanje tri godine nije uspjela na tim poslovima zaposliti osobu koja ima propisanu razinu i vrstu obrazovanja.“ Jesu li učitelji s pojačanim predmetom prirodoslovlje i inženjeri u ravnopravnom položaju stjecanja traženih kompetencija s nekim tko ima potpuno neodgovarajuću vrstu obrazovanja? Isto tako, zanima me tko će snositi troškove stjecanja kompetencija koje je naveo PMF ukoliko to stupi na snagu. Nadalje, kako je moguće nekoga uvjetovati unatrag ( retrogradno) dok su se ranijim Pravilnicima, pa čak i u ovom Nacrtu, prihvaćala zatečena stanja i zakonski se štitila posebnim odredbama. Što na to kaže pravna struka - pravnici u Ministarstvu ? Takav primjer je i rad učitelja/nastavnika s višom stručnom spremom koje se nije uvjetovalo dodatnim školovanjem, kao ni polaganjem stručnog ispita, a to nisu osobe koje do mirovine imaju manje od pet godina. Osim učitelja, u toj su kategoriji tajnici, računovođe, ali i ravnatelji od kojih su neki po diplome visoke stručne spreme otišli i u Bosnu i Hercegovinu (kao i brojna druga zvanja koja se u susjednoj državi završava u rekordnom roku od dvije godine i nostrifikacijom diploma pravno priznaje u Republici Hrvatskoj). Prema sadašnjem Prijedlogu Pravilnika ispada da diplome Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nisu prošle "nostrifikaciju". Važno je i napomenuti da se ovdje govori o nekompetentnosti „pojačanih“ učitelja, a isti postaju mentorima i savjetnicima. Ili se pak ovdje riječ nestručni i nekompetentni odnosi samo na „prirodoslovce“ koji su (prema iskazanim mišljenjima nekih prekompetentnih) očito ispijali kave dok su njihovi kolege S POJAČANIM ( matematika, hrvatski ...) marljivo stjecali svoju kompetentnost. Kakva je ovo nelogičnost? KAKO STE DALI ODOBRENJE ZA ZAPOŠLJAVANJE ISTIH KAO STRUČNJAKA, DOZVOLILI IM POSTATI SAVJETNICIMA, MENTORIMA, IZDAVALI IM POHVALNICE I ZAHVALNICE ZA USPJEŠAN RAD ( ČITAJ USPJEHE NA NATJECANJIMA IZ BIOLOGIJE), A GLE SAD NAKON 10-15 GODINA RADA PROGLAŠAVATE IH NEKOMPETENTNIMA? Razmislite o odgovoru na ovo pitanje kad budete određivali tekst Pravilnika! Je li to ZAKONSKI i u skladu sa zaštitom ljudskih prava i dostojanstva? Kako neki navode, prirodoslovci su „znanstveno“ oštetili učenike? Zašto ih se ovdje proziva kao najveće štetočine? Zar nije sramota da prosvjetni djelatnici uopće na taj način komuniciraju? Je li ovo tehnika „zavadi, pa vladaj“? Osobno smatram većinu učitelja RN s pojačanim prirodoslovljem ( one koje poznajem) marljivim, savjesnim, odgovornim i ništa manje stručnim radnicima (u osnovnoj školi) za rad u nastavi prirode i biologije od njihovih kolega s PMF-a koji jednako tako dobro rade svoj posao.Naravno da za sve njih prvenstveno vrijedi zadovoljavanje jednog uvjeta ,a to je da vole svoj posao i da ga rade predano i s voljom. Sramota je što prirodoslovce ovako podcjenjujete i omalovažavate, te pokušavate maknuti s radnih mjesta. Možda da pravnici odgovore na pitanje o zakonitosti takvog postupka. S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
312 Slavko Markušić Članak 5., 13. Matematika Dakle Prirodoslovno matematički fakultet i učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika smatra nestručnim i nedostojnim za predavanje matematike u OŠ. Naravno da oni mogu izraziti svoje mišljenje i favorizirati kadar koji oni školuju , što je i razumljivo ali važeći PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O STRUČNOJ SPREMI I PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKOM OBRAZOVANJU UČITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U OSNOVNOM ŠKOLSTVU (NN 56/2001.) kaže upravo suprotno , odnosno da učitelji RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika mogu u OŠ predavari odgovarajući predmet (matematika). Kad Ministarstvo uvažilo njihovu primjedbi i svi matematičari školovani na Učiteljskim fakultetima preko noći bi postali nestručni. "Pojačani" matematičari javite se i kontrirajte ovoj netočnoj tvrdnji o Vašoj nestručnosti. Još se stignete i Vi očitovati . Također je potrebno da se u ovu raspravu POD HITNO uključi i Učiteljski fakultet koji je školovao "pojačane" matematičare i ostale . Ispada da su otškolovali hrpu nestručnog kadra koji radi u osnovnim školama 15 godina i svojim radom prijeti urušavanju kompletnog sustava kvalitete nastave matematike i ostalih predmeta koje predaje kadar s Učiteljskog fakulteta. Stvarno velika panika! S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
313 Slavko Markušić PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani mislim da tekst članka krije dvije nejasnoće koje treba obvezno razjasniti kako kasnije u primjeni i tumačenju ovog članka nebi bilo različitog tumačenja.. 1. NEJASNOĆA Dio teksta koji treba pojasniti glasi "....nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta......". Pitanje je što se mislilo pod pojmom radno mjesto - je li to radno mjesto isključivo u školi u kojoj se učitelj našao na dan stupanja na snagu Pravilnika ? Ako je tako onda Pravilnik kaže da je učitelj iz ovog članka stručan sve dotle dok radi u školi u kojoj se zatekao na neodređeno radno vrijeme u trenutku stupanja na snagu Pravilnika. Znači li to onda da je takav učitelj stručan u jednoj školi , a postaje nestručan ( jer ga nema navedenog u članku 5.) u drugoj. Na taj način stručnost vežemo uz mjesto, a ne uz osobu kako bi trebalo. Konkretan primjer: Učitelj RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje zaposlen je na neodređeno radno vrijeme učitelja prirode i biologije u školi "A" i učitelja prirode u školi "B" (učitelj s radnim staomž na neodređeno 10 godina). Je li on stučan za izvođenje nastave biologije u školi "B"ako mu se pruži prilika za zaposlenje na mjestu učitelja biologije? 2.NEJASNOĆA Tekst "ako su zaposleni sukladno odredbama Pravilnika .............(NN, brroj 47/1996. i 56/2001.)" Jesu li učitelji RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje zaposleni na neodređeno radno vrijeme zaposleni sukladno Pravilniku ako su zaposleni u vrijeme važenja Pravilnika NN47/1996 i 56/2001). Naime to pitanje kao što se zna nije riješeno od donošenja Pravilnika iz 2001. Treba jasno, nedvosmisleno , bez mogućnosti krivog tumačenja napisati u tekst čl.11. Smatra se da su učitelji RN s pojač. programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje ,koji su se zaposlili na neodređeno radno vrijeme na mjestu učitelja prirode i biologije, a prije stupanja na snagu ovog Pravilnika zaposleni sukladno Pravilniku NN47/1996 i 56/2001). Ako se to sad ne uradi ubrzo ćemo opet imati tumačenja jednih da jesu , a drugih da nisu zaposleni sukladno pravilniku.Opet će se netko naći i reći da nisu zaposleni sukladno Pravilniku iz razloga što pravilnik kaže da mogu izvoditi nastavu odgovarajućeg predmeta u OŠ, a prirodoslovlja u OŠ kao zasebnog predmeta nema . I opet iz početka. Treba tome stati na kraj . Učitelji koji rade na neodređeno 10 i više godina to zaslužuju. S poštovanjem. S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
314 Slavko Markušić Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani smatram da učitelje razredne nastave spojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje svakako treba dodati u čl.5. točka 17. Priroda i biologija pod a) kao stručne osobe za izvođenje nastave prirode i biologije. To potvrđuju slijedeće činjenice: 1.Učiteljski fakulteti izvode studijske programe na temelju dopuštenja MZOS, dakle ne svojevoljno; MINISTARSTVO ZNA da se na Učiteljskim fakultetima izvodi RN s pojačanim programom iz pojedinih predmeta pa tako i prirodoslovljem 2. Nakon završenog studija RN s pojačanim programom iz predmeta Fakultet izdaje diplome čiji izgled, sadržaj, tekst određuje ili odobrava opet MINISTARSTVO odnosno ministar, dakle MINISTARSTVO je znalo da će na diplomama pisati " ......s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje" i pod tim mislilo na predmet priroda i biologija ( što će kasnije i potvrditi svojim izdanim mišljenjem) iako predmeta prirodoslovlje niti tada nije bilo u popisu predmeta OŠ. Jesu li za to odgovorni učitelji koji su završili takav studij? 3.Ministarstvo 2001. donosi dopunu Pravilnika kojim omogućava , određuje da učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom izvode nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi. Koji je to odgovarajući predmet u osnovnoj školi koji mogu izvoditi učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje kad predmeta prirodoslovlje u popisu predmeta nema . Već tada se netko morao upitati kako je do toga došlo i kako problem riješiti. Ali nije! Svakako za to nisu odgovorni studenti koji su završavali takav studij već i opet MINISTARSTVO koje nije svoje odluke uskladilo. A danas bi učitelji trebali snositi odgovornost za tako pogrešku nastalu prije 15 godina. Kako hrabro i humano! Pogreška je, kao što je već i navedeno, što u to vrijeme, kao i danas predmet naziva prirodoslovlje u osnovnoj školi nema. I što onda ? Zna li Ministarstvo za to? Naravno da zna ali ništa ne čini.da usaglasi dokumente koje je samo izdalo već pušta da godine protiču, a zbrka ostaje . I tako 15 godina. MINISTARSTVO uviđa problem pa donosi očitovanje koje ima klasu i urudžbeni broj i time je očitovanje službeno . MINISTARSTVO u očitovanju navodi da se pod pojmom prirodoslovlje podrazumijeva kompetentnost za izvođenje nastave PRIRODE I BIOLOGIJE. Što se tu još mora pojašnjavati. Znači ovim očitovanjem saznali smo što se krije iza pojma PRIRODOSLOVLJE. Drugog službenog očitovanja što znači prirodoslovlje na diplomama učitelja RN s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje nema pa se ovo mora smatrati ispravnim i važećim bez obzira što tko mislio danas i unatrag 13 godina kada je očitovanje doneseno. 4. Učitelji razredne nastave spojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje se temeljem svojih diploma (sadržaja kakvog je odredilo Ministarstvo i Zakona i Pravilnika koje je donijelo Ministarstvo) zapošljavaju na neodređeno, izvode nastavu prirode i biologije već više 10 godina, stručno se usavršavaju cijelo to vrijeme , aktivno sudjeluju na aktivima zajedno sa svojim kolegama biolozima s PMF-a, ostvaruju zapažene rezultate kao mentori na natjecanjim, samostalno pripremaju državna natjecanja iz biologije, trude se i uspjevaju svoje učenike poučiti aktivnom učenju, postaju mentori. I što na sve to kaže MINISTARSTVO putem objavljenog Nacrta Pravilnika - VI UČITELJI RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMOM IZ NASTAVNOG PREDMETA PRIRODOSLOVLJE NISTE KOMPETENTNI ZA IZVOĐENJE NASTAVE PRIRODE I BIOLOGIJE jer smo Vam mi dopustili da se školujete po programima koje smo mi dopustili ,po pravilima koje smo mi odredili s diplomama koje smo Vam mi osmislili , s očitovanjem od prije 10 godina u kojem smo se izjasnili da ste kompetentni poučavati prirodu i biologiju. IMA LI VEĆEG APSURDA ! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
315 Slavica Kelemen Članak 5., 23. Glazbena kultura Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom glazbene kulture ne mora na maturi imati položen izborni predmet glazbene umjetnosti. Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom glazbene kulture ne mora imati završenu osnovnu ni srednju glazbenu školu. Prijemno testiranje za upis na učiteljske fakultete ima testiranje samo minimalnog općeg znanja iz glazbe. Takvi kriteriji ne mogu konkurirati stručnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
316 Slavica Horvat PRAVILNIK Učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta informatika, kao i drugih predmeta je i više nego kompententan za rad u osnovnoj školi i predmetnoj nastavi. Za vrijeme svog studija odslušao je i odradio svu metodiku, metodologiju i potrebnu praksu. Ne vidim niti jedan konkretan razlog za brisanje Učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta informatike tako i drugih predmeta osim osobnih i pojedinačnih stavova. Ako smatrate da netko u Vašoj školi ili okolini ne radi dobro svoj posao i samim time ga povezujete s određenim fakultetom radije budite čovjek i kolega ite mu pomognite da se usavršava i savjetom ga VI (veliki znalci i metodičari) usmjerite. PROTIV BRISANJA UČITELJA RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMIM IZ NASTAVNOG PREDMETA INFORMATIKE, MATEMATIKE, HRVATSKOGA JEZIKA, LIKOVNE KULTURE, NJEMAČKOGA JEZIKA, ENGLESKOGA JEZIKA. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
317 Slavica Horvat Članak 5., 14. Informatika Učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta informatika, kao i drugih predmeta je i više nego kompententan za rad u osnovnoj školi i predmetnoj nastavi. Za vrijeme svog studija odslušao je i odradio svu metodiku, metodologiju i potrebnu praksu. Ne vidim niti jedan konkretan razlog za brisanje Učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta informatike tako i drugih predmeta osim osobnih i pojedinačnih stavova. Ako smatrate da netko u Vašoj školi ili okolini ne radi dobro svoj posao i samim time ga povezujete s određenim fakultetom radije budite čovjek i kolega ite mu pomognite da se usavršava i savjetom ga VI (veliki znalci i metodičari) usmjerite. PROTIV BRISANJA UČITELJA RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PROGRAMIM IZ NASTAVNOG PREDMETA INFORMATIKE, MATEMATIKE, HRVATSKOGA JEZIKA, LIKOVNE KULTURE, NJEMAČKOGA JEZIKA, ENGLESKOGA JEZIKA, Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
318 Slavica Dvoraček Članak 5., 23. Glazbena kultura Neki kolege tvrde da se ne može znati kolika je zapravo razlika u edukaciji na različitim studijima. Međutim, u dosadašnjem radu sam više puta davala instrukcije studentima Učiteljske akademije kojima je često baš najviše problema stvarao ispit iz sviranja, odnosno pjevanja i sviranja istovremeno. Stoga argumentirano tvrdim da nastavu glazbene kulture uopće ne mogu predavati diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom glazbene kulture. Malo je takvih učitelja koji su prije tog studija išli u glazbenu školu, a i to je sporadično s kakvim uspjehom su je završili. Pa i u nižim razredima (1. - 3.) izbjegavaju svirati pratnju pjesmama, već se drže snimljenih matrica, a tako nastava glazbene kulture ne može funkcionirati! Nastavnik mora biti spretan u sviranju, a po potrebi i trenutnom transponiranju pjesama u tonalitete koji učenicima više odgovaraju (ovisno o sastavu razreda i dobu dana - rano ujutro je teško pjevati jako visoko), da ne govorimo o kompetencijama za vođenje pjevačkih zborova, različitih ansambala, aranžiranja, skladanja... Po struci sam profesor teoretskih glazbenih predmeta (1.b odsjek na Muzičkoj akademiji u Zagrebu) te smatram da puno veću prednost treba imati kompozitor (1.a odsjek Muzičke akademije), muzikolog, dirigent... Slažem se da netko može biti pedagoški jako kompetentan, ali opseg znanja potreban za ovaj, nažalost često i marginaliziran predmet, daleko je veći. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
319 Slađana Milješić Ćićić PRAVILNIK Poštovani! Zašto se među navedenim predmetima ne nalazi i predmet Srpski jezik, koji se poučava u školama u kojima se nastava odvija na srpskom jeziku (model A, Modeli B i C)? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
320 Silvija Valand PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, smatram da se u članku 9. koji se odnosi na osnovne glazbene škole za predmet klavir treba brisati diplomirani orguljaš i mag. muzike čembalist, naravno i opći naziv mag. muzike. Riječ je o 3 potpuno različita instrumenta, s različitim tehnikama sviranja, koji studij upisuju i bez završene srednje škole iz predmeta klavir. Na studiju se rade potpuno različita stilska razdoblja, i veći fokus im je na teorijskim predmetima nego na nastavi klavira. Nakon završetka studija kompetentniji su nastavnika predmeta harmonija, nego za klavir. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
321 Silvija Valand PRAVILNIK Poštovani, smatram da se u članku 9. koji se odnosi na osnovne glazbene škole za predmet klavir treba brisati diplomirani orguljaš i mag. muzike čembalist, naravno i opći naziv mag. muzike. Riječ je o 3 potpuno različita instrumenta, s različitim tehnikama sviranja, koji studij upisuju i bez završene srednje škole iz predmeta klavir. Na studiju se rade potpuno različita stilska razdoblja, i veći fokus im je na teorijskim predmetima nego na nastavi klavira. Nakon završetka studija kompetentniji su nastavnika predmeta harmonija, nego za klavir. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
322 silvana pešut vitasović PRAVILNIK Tehnička kultura je nastavni predmet koji ukljućuje temeljna politehnička znanja. Prema tome dipl. ing. odnosno magistri su više nego elokventni za obaljanje ovog posla, jedina mana im je možda preeduciranost u nekim područjima. Silvana Pešut Vitasović Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
323 Silvana Baljak Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, učiteljica sam razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje koja godinama radi isključivo zbog odlazaka kolegica na bolovanje ili rodiljni dopust. U potpunosti se zalažem da za naše pravo rada u nastavi prirode i biologije od 5. do 8. r. Novim Pravilnikom se samo prividno poboljšava stanje "prirodoslovaca". Uložili smo godine rada da bi došli do diplome koju smo sad primorani opravdavati, braniti i dokazivati sposobnosti i vještine zbog kojih smo ju i dobili. Činjenica je da smo 2 semestra slušali kolegij iz Genetike, no on vjerojatno nije bio potreban jer nismo očito dovoljno slušali i učili da možemo u 8. r iz biologije podučavati svega nekoliko nastavnih jedinica iz genetike. Podcjenjivani smo godinama, i to samo zbog imena predmeta. Da je sročeno umjesto prirodoslovlja – biologija, danas ne bih pisala ove retke. Apsurdno je da su učeni i poštovani ljudi donijeli Plan i program rada za učitelje RN i Prirodoslovlja, a nisu ni utvrdili sa sigurnošću što ćemo s tim zvanjem i znanjem moći raditi, apsurdno je da prilikom natječaja ponekad nitko ne zna ( ni školski odbor, ni ravnatelji ) smiju li ili ne primiti učitelja moje struke i što mi zapravo smijemo predavati pa mene pitaju. A imala sam sreće i radila u školama gdje su se ravnatelji s poštovanjem i razumijevanjem pokušavali izboriti za moja prava i nastojali mi izaći u susret koliko je to zakonima i pravilnicima god bilo moguće. Gotovo je nevjerojatno da se ne može jednostavnim putem riješiti problem imena ( jer očito prema dopisima školama iz Ministarstva ključno to što Prirodoslovlje kao predmet ne postoji ), nego uništavati brojne prilike učitelja prilikom zapošljavanja, a time i njihove živote. Tko će preuzeti odgovornost za posljedice nerazjašnjenog statusa učitelja proteklih godina? Tko će preuzeti odgovornost što sam izgubila 2 sigurne prilike za stalan radni odnos na mjestu učitelja prirode i biologije jer sam zadnjih 2 godine odjednom postala nestručna, a da sam se za isti posao natjecala prije 7 – 8 godina, bila bih stručna. Tko će preuzeti odgovornost što primam 700 kn nižu plaću kao nestručna u odnosu na obavljanje istog posla mijenjajući istu kolegicu prije 3 godine? Kolegicu koja je završila istu školu, ima istu diplomu i imamo iste radne obaveze? A i kolege koje već imaju ugovore na neodređeno su u strahu da ( kao i prije ) ne dođu školama kojekakvi dopisi da se niti njih više ne smatra stručnima. Smanjivanjem broja učenika u školama, viškovima po brojnim školama, povećim ( nepotrebnim ) brojem mladih kolega zadnjih godina koji prezimljuju i ovu zimu na burzi rada smanjuje se mogućnost mog zapošljavanja u razrednoj nastavi, tako da moj san da jednog dana budem i ja višak ( pazite čemu se ja to nadam ) je gotovo neostvariv. Nada je bila u radu u predmetnoj nastavi, a nastavnika prirode i biologije je malo i moguće je pronaći posao u toj struci – samo kad bi se dopustilo onima koji to znaju raditi da i rade! Stoga, jesam, sretna sam što nam dopuštate da uživamo u velikodušnosti ovog sustava i radimo kao stručnjaci na 10 škola da popunimo satnicu radeći samo u 5. i 6.r, sretna sam samo zato jer želim zamijeniti očaj koji ste mi priuštili zadnjih godina, ali problem niste riješili. Bit će riješen kad nam dozvolite da radimo ono što je dopušteno učiteljima RN i HJ, RN i matematike i mnogim drugima koji se ne moraju komentarima u javnim raspravama za to boriti, a imali smo podjednak broj sati rada tijekom studija i podjednak broj raznovrsnih kolegija primjerenih radu od 5. do 8.r. Hvala Silvana Baljak, učiteljica Razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
324 Senka Polegubić Članak 5., 24. Likovna kultura Poštovani u pravilniku u čl. 5 toć 24 pod A u kojem se definira izvoditelj nastave Likovne kulture, izostavljen je naziv MAGISTAR EDUKACIJE POVIJESTI UMJETNOSTI, a isti stručni profil u svom obrazovanju ima grupu pedagoških kolegija kojima ostvaruje kompetencije za izvođenje nastavnog procesa likovne kulture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
325 Saša Žic Članak 9., Program: fotografski dizajner - Molim da se za sljedeće predmete: 1) fotografske tehnike, 2) fotografski dizajn, 4) fotolaboratorijski rad, 6) povijest struke, dodaju - diplomirani fotograf - akademski fotograf - Magistar / Magistra fotografije i vizualnih komunikacija - Magistar / Magistra medijskih umjetnosti i praksi, A za predmete: 3) fotografska kemija i 4) fotolaboratorijski rad doda: - Magistar/magistra inženjer/inženjerka grafičke tehnologije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
326 Saša Mladenović PRAVILNIK, Članak 9. Uočen je propust kojim informatiku (računalstvo) nije kompetentan držati jedino magistar edukacije informatike ili dvopredmetni magistar edukacije informatike i drugog predmeta, pa molimo da se u računalstvo uvedu navedena zvanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
327 Saša Mladenović Članak 6., 11) informatika: Popis odgovarajućih vrsta obrazovanja nastavnika informatike u srednjim školama predstavlja snimku postojećeg stanja u školstvu te ne doprinosi uvođenju reda u područje. Popis je naslijeđen iz perioda kada nije postojao dovoljan broj akreditiranih visokih učilišta koja su nudila diplomski studij informatike nastavničkog usmjerenja, te je u tom periodu bilo potrebno u vrlo kratkom vremenu producirati veći broj nastavnika iz novouvedenog predmeta. Predmet informatika je nalazi se u podređenom položaju s obzirom da osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij informatike nastavničkog smjera ili dvopredmetni studij nastavničkog smjera, od kojih je jedan predmet informatike nemaju prednost pri zapošljavanju u srednjim školama. Ovom činjenicom dokida se potreba za provođenjem diplomskog studija informatike, nastavničkog smjera. U srednjim školama osobama koje nisu završile studij informatike, nastavnički smjer, dozvoljeno je držati nastavu informatike što se argumentira stečenim kompetencijama i to na način da se navodi da su navedene osobe u studijskom programu imale predmete iz područja informatike i slično. Navedeno rezultira činjenicom da u sustav obrazovanja ulazi sve veći broj nastavnika informatike koji su kroz stjecanje potrebnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja s najmanje 55 ECTS-a ostvarili Pravilnikom navedene uvjete. Ovom činjenicom dokida se potreba za provođenjem diplomskog studija informatike, nastavničkog smjera te se u posebno neravnopravan položaj dovode upravo magistri edukacije koji su se školovali za poslove predmetnog nastavnika. Umjesto navedenog predlaže se dati rok od primjerice 3 godine u kojima bi zaposlena osoba trebala završiti odgovarajući diplomski studij, a sukladno predmetu za čije je održavanje zadužena. Umjesto dvije godine koliko regularno traje diplomski studij predlaže se tri jer se radi o osobama koje su zaposlene pa se imaju tretirati kao izvanredni studenti. Navedena zvanja: - profesor politehnike - profesor fizike i politehnike - profesor PTO - diplomirani inženjer matematike ne bi trebala biti na popisu kao zvanja odgovarajuće vrste jer nisu primarno vezana uz studij informatike. U njihovom su obrazovanju sigurno zastupljeni i predmeti iz područja informatike no to ne znači i cjeloviti, konzistentni studijski program informatike ili se isti princip može primijeniti i na ostale predmete, poput matematike, hrvatskoj jezika, stranog jezika i slično? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
328 Saša Mladenović Članak 5., 14. Informatika Zvanja koja se navode - profesor politehnike, - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika te - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom informatika) nisu u skladu sa odredbama Članka 105. stavka 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi s obzirom da polaznici nisu završili studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija. Navedeni završeni studijski programi nisu koncipirani kao dvopredmetni studiji struka ili kao nastavnički studiji odgovarajućeg nastavnog predmeta. Uvidom u dostupne programe, te njihovom analizom, vidljivo je kako je opseg ECTS bodova predmeta struke (informatike) manji od broja ECTS-a za jednu studijsku godinu Zakonom propisane razine obrazovanja nastavnika odgovarajućeg nastavnog predmeta. S obzirom da se u desnom stupcu izrijekom navode i studijski programi, potrebno je sustavno analizirati studijske programe koji se trenutno izvode ili su se izvodili u Republici Hrvatskoj jer navedeni popis ne sadrži sve relevantne studijske programe. S obzirom da se u desnom stupcu izrijekom navode i studijski programi, potrebno je sustavno analizirati studijske programe koji se trenutno izvode ili su se izvodili u Republici Hrvatskoj jer navedeni popis ne sadrži sve relevantne studijske programe. Stjecanje potrebnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja s najmanje 55 ECTS-a nužno je urediti i ujednačiti. Za održavanje predmetne nastave polaznici trebaju obavezno odslušati i polagati metodiku nastave predmeta i to isključivo pri visokim učilištima koji su akreditirani za izvođenje studijskih programa nastavničkog usmjerenja predmetne struke. Samo u slučajevima kada u Republici Hrvatskoj ne postoji akreditirano visoko učilište za izvođenje studijskog programa nastavničkog usmjerenja predmeta (koji se primjerice izvode u nekim strukovnim školama) stjecanje potrebnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja s najmanje 55 ECTS-a može organizirati i drugo akredirirano visoko učilište. Opisani postupak doveo bi do ujednačavanja kvalitete u navedenom području. Navedeni postupak treba primijeniti i na predmet informatika, koji za razliku od primjerice predmeta: matematika, strani jezici, fizika, likovni odgoj i drugih nije reguliran na navedeni način. Uz navođenje odgovarajuće vrste obrazovanja, treba jasno odrediti uvjete za pristupanje polaganju stručnih ispita za predmetnog nastavnika. Povjerenstva za stručne ispite pri AZZO-u imaju različitu praksu. Posebno se ističe problem predmeta informatika koji je i u ovom slučaju diskriminiran u smislu da praksa dokida potrebu za provođenjem studijskih programa nastavničkog smjera informatika bilo kao jednopredmetnog ili kao dvopredmetnog studijskog programa. Uključivanje osoba s razinom obrazovanja navedenom u Članku 105. stavak 6. točka c) u sustav obrazovanja treba biti iznimka i to kao privremena mjera, bez mogućnosti polaganja stručnog ispita jer se prema načelu pravne sigurnosti osobe koje su u sustavu obrazovanja zatečene u određenom statusu štite. Navedenim se legaliziraju nestručne zamjene što bi mogao biti poseban problem kod deficitarnih nastavničkih zanimanja, a čime se opet dokida potreba za provođenjem diplomskih studija nastavničkog usmjerenja. Umjesto navedenog predlaže se dati rok od primjerice 3 godine u kojima bi zaposlena osoba trebala završiti odgovarajući diplomski studij, a sukladno predmetu za čije je održavanje zadužena. Umjesto dvije godine koliko regularno traje diplomski studij predlaže se tri jer se radi o osobama koje su zaposlene pa se imaju tretirati kao izvanredni studenti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
329 Saša Korkut Članak 5., 22. Tjelesna i zdravstvena kultura Potrebno je dodati "profesor fizičke kulture". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
330 Saša Korkut PRAVILNIK U članku 5., stavak 1., točka 22. a) potrebno je dodati "profesor fizičke kulture", kako bi se izbjegle eventualne nejasnoće kod ravnatelja, jer tako službeno stoji u diplomi velikog broja sadašnjih učitelja TZK. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
331 Sara Kulić Članak 5., 24. Likovna kultura 27.(2)4. Stručni suradnik knjižničar Dio "- završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja." u potpunosti treba izbaciti. Neprihvatljiva je mogućnost zapošljavanja ljudi sa neodgovarajućom spremom uz mogućnost naknadnog upisivanja studija i stjecanja kompetencija kada postoji dovoljan broj ljudi sa završenim studijem i odgovarajućim zvanjem. Osim što se time degradira struka (na taj način 3 godine nestručna osoba radi u knjižnici?!), otvara se prostor za manipulacije pri zapošljavanju a stručni kadar često ostaje bez prilike za zapošljavanje bez obzira na stečeno zvanje i stručnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
332 Sanja Vidović Birkić Članak 6., 12) kemija: U popisu zvanja koji mogu izvoditi nastavu kemije su izostavljeni profesor biologije i kemije (magistar biologije i kemije) te profesor fizike i kemije (magistar fizike i kemije). Nadam se da je riječ o slučajnom propustu koji će uskoro biti popravljen. Ja predajem u školi i završila sam nastavnički smjer biologije i kemije i ne mogu vjerovati da nismo navedeni da možemo predavati kemiju. Molim da se zvanje magistra biologije i kemije (profesora biologije i kemije) i profesora kemije i fizike uvrsti da mogu predavati kemiju u srednjoj školi, jer im piše u opisu diplome. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
333 Sanja Vidović Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovanje Zašto ne diplomirani inženjeri strojarstva i magistri strojarstva isto imaju sve potrebne kvalifikacije kao i na ostalim tehničkim fakultetima? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
334 SANJA STEVANOVIĆ Članak 9., Program: slikarski dizajner članak 9., Program: Likovna umjetnost, od 1) do 7) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Kiparski dizajner, od 1) do 6) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Dizajner unutrašnje arhitekture, 2), 4), 5) do 10) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Aranžersko-scenografski dizajner, od 1) do 9) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Grafički dizajner, 2) i 5) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Slikarski dizajner, od 1) do 4), od 6) do 8) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Dizajner odjeće, 5) i 6) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Dizajner tekstila, 1), 2), 7),8) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: fotografski dizajner: 2), 5), 6) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Dizajner metala, 7) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Dizajner keramike, 7) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Program: Industrijski dizajner, 3), 5), 6) i magistar dizajna (diplomirani dizajner); Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
335 Sanja Malević PRAVILNIK Poštovani! Županijsko vijeće 14. županije Obrazovni sektor Poljoprivrede, prehrane i veterine s pripadajućim školama Srednja strukovna škola Antuna Horvata Đakovo, Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek, Srednja škola Našice, Srednja škola Donji Miholjac i Srednja škola Valpovo, koje broji 39 članova uključujući se u Javnu raspravu donijelo je sljedeće prijedloge i zaključke: 1. U prijedlogu Pravilnika nedostaju zanimanja: Poljoprivredni tehničar stočar, Tehničar poljoprivredne mehanizacije, Agroturistički tehničar ( međustrukovno zanimanje) i eksperimentalni Agrotehničar pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja. 2. U prijedlogu Pravilnika nedostaju izborni predmeti za zanimanja u poljoprivrednoj struci pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja. 3. Za smjer mehaničar poljoprivredne mehanizacije (OBRAZOVNI SEKTOR STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA) za predmete Tehnologija poljoprivredne proizvodnje, Motori i traktori, Poljoprivredni strojevi, Praktična nastava kao vrstu i razinu obrazovanja potrebno je navesti i dodati diplomirani inženjer agronomije smjer mehanizacija poljoprivrede i magistar inženjer agronomije-mehanizacije što je usklađeno s nastavnim planom i programom 4. Za predmet Promet i vožnja ( u zanimanju Poljoprivredni tehničar opći i biljne proizvodnje) zbog sadržaja vezanih za poljoprivrednu mehanizaciju – kao vrstu i razinu obrazovanja dodati diplomirani inženjer agronomije smjer mehanizacija poljoprivrede i magistar inženjer agronomije-mehanizacije 5. Na popis zvanja potrebnih za rad na mjestu nastavnika nužno je uvrstiti zvanje diplomirani inženjer agronomije - smjer zaštita bilja u predmete Bilinogojstvo, Tloznanstvo, Ratarstvo, Specijalno vinogradarstvo, Povrćarstvo, Sjemenarstvo, Skladištenje poljoprivrednih kultura, Cvjećarstvo, Dendrologija, Tržište, Zaštita čovjekova okoliša i Praktična nastava u svim programima iz ovog obrazovnog sektora. 6. U zanimanju Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje za predmet Opće voćarstvo i vinogradarstvo upisan je diplomirani ing. agronomije smjer ratar. Analogno tome predmetu Opće ratarstvo treba dodati Diplomirani inženjer agronomije, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo; 7. Ujednačiti kod svih zanimanja ukoliko se radi o istom predmetu tj. o istim ili sličnim sadržajima jednaku stručnu spremu. Predmet Tržište za zanimanje Poljoprivredni tehničar opći navedeni su diplomirani inženjer agronomije i magistar inženjer agronomije dok je kod istog predmeta za zanimanje Poljoprivredni tehničar vrtlar upisan samo magistar inženjer agronomije i treba dodati diplomirani inženjer agronomije. 8. U zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar za predmet Zaštita čovjekova okoliša dodati diplomirani inženjer agronomije smjer ratar 9. Uz navod diplomirani inženjer agronomije ukoliko nisu navedeni smjerovi naglasiti da se radi o svim pripadajućim i odgovarajućim smjerovima npr. kod predmeta Repromaterijali u poljoprivredi, Poznavanje poljoprivrednih kultura, Skladištenje poljoprivrednih proizvoda, Zaštita čovjekova okoliša, Praktična nastava. 10. U zanimanju Poljoprivredni gospodarstvenik u predmet Mehanizacija dodati Diplomirani inženjer agronomije smjer voćar-vinar-vinogradar i ratar, a u predmet Zaštita bilja Diplomirani inženjer agronomije smjer ratar 11. U zanimanju Vrtlar u predmetima Mehanizacija i Zaštita bilja dodati Diplomirani inženjer agronomije, smjer ratarstvo i opći smjer Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
336 Sanja Kiš Žuvela PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Predlažem da se korigiraju netočno navedeni akademski nazivi, kao i da se izbace nepotpuni (mag. muzike bez specifikacije završenoga studija). Potrebno je uključiti i nove akademske nazive te priznati sve kompetencije sadržane u položenim dopunskim modulima (npr. Vođenje ansambla, Pedagoški modul i dr.), kao i izborne sadržaje, a o kojima svjedoči dopunska isprava o studiju. Prava na zapošljavanje potrebno je uskladiti sa stvarnim kompetencijama koje studenti stječu tijekom studija te nastojati ne ukidati (još uvijek) važećim pravilnikom stečena prava (npr. muzikologa u osnovnim glazbenim ili crkvenih glazbenika u općeobrazovnim školama). Konačno, ne mogu svi obrazovni profili nastavnika imati jednaka prava na izvođenje pojedinih nastavnih predmeta jer ni njihove kompetencije nisu jednake. Predlažem uvođenje stupnjevanja prava na zasnivanje radnoga odnosa po uzoru na čl. 105, st. 6, t. a, b i c Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama sukladno stvarnim kompetencijama pojedinih obrazovnih profila (stvarne se kompetencije, među inime, daju iščitati iz oznaka za pojedine akademske kolegije pa tako kadrovi s položenom npr. A1 i A2 razinom kolegija Harmonija moraju imati veća prava od onih koji su polagali Harmoniju C1 i C2). Predmetno područje Skupno muziciranje obuhvaća tri različita nastavna predmeta - Zbor, Orkestar i Komorna glazba - koji imaju odvojene nastavne planove i programe, a kompetencije za izvođenje nastave uvelike se razlikuju. Predlažem odvajanje tih predmeta u Pravilniku, kao i zasebno definiranje kompetencija.. Prijedlog po pojedinačnim nastavnim predmetima: 9. 8. Glazbena kultura/Solfeggio u osnovnim plesnim školama; 9. 12. Glazbena kultura (umjetnost) u osnovnim školama suvremenog plesa prema programu Ane Maletić; 9. 13. Glazba u predmetu Ritmika i glazba u osnovnim školama suvremenog plesa; 9. 24. Solfeggio s osnovama ritma u srednjim plesnim školama; 9. 36. Glazba u predmetu Ritmika i glazba u srednjim plesnim školama; a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije crkveni glazbenici: mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenik 9. 1. Solfeggio u osnovnim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije crkv. glazbenici: mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenik 9. 1. Teorija glazbe u osnovnim glazbenim školama glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije crkv. glazbenici: mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenici 9. 21. Skupno muziciranje u osnovnim glazbenim školama - ZBOR i 9. 31. Skupno muziciranje u srednjim glazbenim školama - ZBOR a) prednost pri zapošljavanju: dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom i modulom Vođenje ansambla; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije pjevači: mag. muzike (pjevač) s položenim modulom Vođenje ansambla 9. 19. Narodni napjevi u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 9. 22. Povijest glazbe i plesa u srednjim plesnim školama a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 23) Glazbeni i plesni folklor: a) prednost pri zapošljavanju: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) i b): glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 9. 2. Solfeggio u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja 9. 3. Harmonija u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije - svi isključivo s položenim kolegijima Harmonija A1, Harmonija A2, Harmonija na klaviru A1 i Harmonija na klaviru A2, 9. 6. Glazbeni oblici u srednjim glazbenim školama glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije 9. 7. Čitanje i sviranje partitura u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije - svi isključivo s položenim kolegijem Sviranje partitura te modulom Vođenje ansambla 9. 8. Dirigiranje u srednjim glazbenim školama a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti: mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a) glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije - svi isključivo s položenim kolegijem modulom Vođenje ansambla. Prilikom izrade sljedećih regulacijskih dokumenata poput ovoga morale bi se provesti konzultacije s predstavnicima svih zastupljenih struka i pročelnicima nadležnih odjeka na visokim školama prije no što u javnost izađe ovako nesređen dokument za koji se može reći da bi ga teže bilo popraviti negoli napisati novi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
337 Sanja Kiš Žuvela Članak 6., 8) glazbena umjetnost: a) prednost pri zapošljavanju: muzikolozi: mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije b) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari: mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori: mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent glazbeni pedagozi: mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenici Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
338 Sanja Kiš Žuvela Članak 5., 23. Glazbena kultura 5. 23. Glazbena kultura a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); prof. glazbene kulture; prof. glazbenog odgoja b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije; prof. teorijskih glazbenih predmeta kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar kompozitor dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom; akademski muzičar – dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta; diplomirani muzičar dirigent muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom; dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe; dipl. muzikolog; dipl. muzičar (studij muzikologije); prof. muzikologije mag. crkvene glazbe; dipl. crkveni glazbenik c) mogu se zaposliti ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) ili b) sveuč. prvost. (bacc.) glazbene pedagogije sveuč. prvost. (bacc.) teorije glazbe; sveuč. prvost. (bacc.) glazbene teorije diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom Glazbena kultura nastavnik glazbene kulture koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
339 Sanja Janeš PRAVILNIK Matematiku od 5.-8. razreda osnovne škole trebala bi predavati samo osoba koja između ostalog ima zvanje magistar edukacije matematike, ili profesor matematike. Učitelji razredne nastave i prvostupnici nemaju potrebna znanja i kompetencije za kvalitetno poučavanje učenika viših razreda OŠ.Ne zaboravimo da želimo kvalitetno poučavanje iza kojeg stoji matematičko znanje i kompetencije uz jaku metodiku matematike. Učitelji razredne nastave s tzv. pojačanom matematikom trebali bi biti obavezni doškolovati se kako bi bila osigurana kvaliteta poučavanja. Sveučilište bi trebalo razmisliti o ukidanju prvostupništva za profesorske studije matematike te obavezno produljenje školovanja do magistra edukacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
340 Sanja Horvatić Članak 5., 1. Hrvatski jezik Sabor Društva profesora hrvatskoga jezika 30. siječnja 2016. donio je odluku da se magistri kroatologije i magistri edukacije kroatologije izbrišu iz Pravilnika budući da su završili kulturološki studij, a ne filološki. Replika: Da, kroatologija jest kulturološki studij, a i te kako važan segment kulture jest jezik (molim da netko iz Ministarstva zaviri u program studija kroatologije, a svakako i članovi Društva profesora hrvatskoga jezika jer ovakvu odluku sigurno ne bi sastavili da su pogledali program; jezik se radi na svim godinama studija, sigurna sam dovoljno za rad u osnovnoj i srednjoj školi). Mnogi kroatolozi stekli su zanimanje nastavnika Hrvatskoga jezika polaganjem stručnoga ispita iz Hrvatskoga jezika (nitko ne kaže da su svi kroatolozi bili jednako dobri na stručnom ispitu i da su svi dobri nastavnici, no isto to vrijedi i za kroatiste, komparatiste i sva druga nastavnička zanimanja). Izjavom "nametanje osoba drugih struka ne smije se odobriti ovim Pravilnikom" Društvo profesora hrvatskoga jezika diskriminira profesore kroatologije (i druge), a na to nema nikakvo pravo. Dakle, nitko ne tvrdi da su kroatistika i kroatologija pojmovi jednakoga značenja, ali program studija kroatologije (pogotovo nastavnički) definitivno pokazuje da kroatolozi mogu podučavati i osnovnoškolce i srednjoškolce hrvatskomu jeziku i književnosti. Dapače, temelji nacionalnih humanističkih disciplina, u suodnosu s europskima, daju kroatolozima potrebnu širinu u nastavničkom radu. Takva širina nužna je nastavnicima Hrvatskoga jezika (i književnosti). Sanja Horvatić, prof. kroatologije i filozofije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
341 Sanja Gašparović Članak 5., 24. Likovna kultura Izbacite u potpunosti ovaj dio iz teksta za stručne suradnike knjižničare, jer je suvišan i uvredljiv za svatkoga tko je završio redovno studij bibliotekarstva:" završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja." Knjižničari se godinama ne mogu zaposliti, jer se uredno zapošljavaju ljudi koji nemaju odgovarajuću struku i tek po zaposlenju upisuju fakultet bibliotekarstva. To ne bi trebalo biti moguće, jer nas ima sasvim dovoljno. Ta je mogućnost maknuta za srednju školu i maknite je i za osnovnu školu, jer se time samo pogoduje ravnateljima da zapošljavaju nestručnjake. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
342 Sanja Đurasević PRAVILNIK Članak 26. Posebni programi za djecu s teškoćama u razvoju u posebnim razrednim odjelima ili odgojno obrazovnim skupinama u skladu s programom odgoja i obrazovanja i vrstom teškoće učenika, nije predvidio posebne ustanove odgoja, obrazovanja i rehabilitacije učenika s većim teškoćama u razvoju. Također nije uvršten stručni naziv; profesor rehabilitator. Nejasno je tko može izvoditi predmetnu nastavu u posebnim ustanovama (sadašnji Pravilnik propisuje stručnu spremu iz članka 2. -tjelesna i zdravstvena kultura, glazbena, likovna kultura- uz dopunsko defektološko obrazovanje). S poštovanjem, Sanja Đurasević Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
343 Sanja Ćulić Članak 6., 12) kemija: Poštovani, molim da se u članak 6. - kemija, uvrsti diplomirani inženjer biotehnologije, odnosmo diplomirani inženjer prehrambene tehnologije kao i novo nazivlje inženjera koji su završili Prehrambeno-biotehnološki fakultet po Bolonji. Prema dosadašnjem Pravilniku oni su obavljali poslove nastavnika kemije u srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
344 Sanja Ćulić Članak 5., 18. Kemija Poštovani, molim Vas da se u članak 5. - kemija, pod b) uvrsti diplomirani inženjer biotehnologije, odnosmo diplomirani inženjer prehrambene tehnologije Navedeni su, prema dosadašnjem Pravilniku, obavljali poslove učitelja kemije u osnovnoj školi. Smatram da su dipl. ing. prehrambene tehnologije i biotehnologije sa PBF-a sposobni predavati kemiju u školi nakon položenog Dopunsko-pedagoškog obrazovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
345 Sanja Bimbi Članak 5., 13. Matematika Slažem se sa Sandrom Božić: Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika" koji nikako ne može biti u natječaju izjednačen s profesorom matematike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
346 Sanja Artmagic Članak 5., 4. Njemački jezik Kao što je Suzana Klauški već rekla, do sada se članak 105. stavak 6. osnovnog Zakona tumačio svakako. Neki ravnatelji su prednost davali profesorima s Filozofskog fakulteta, iako su učitelji s Učiteljskog fakulteta s pojačanim njemačkim jezikom diplomiravši sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski Učiteljski studij koji uključuje studijski smjer nastavnog predmeta Njemački jezik završili studij nastavnog predmeta. Studij kojim se obrazuju predmetni nastavnici njemačkog jezika (tj. predmetni učitelji njemačkog jezika u osnovnoj školi) je studij nastavničkog smjera. Budući da se radi o sveučilišnom integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju završilili su studij na razini integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija. Na osnovu studijskih sadržaja iz područja pedagoško-psihološko-didaktičkih predmeta te studijskog smjera Njemački jezik, uključujući i opsežno metodičko obrazovanje učitelji s navedenog studija stječu kompetencije koje ih kvalificiraju specifično za obavljanje zadaća učitelja njemačkog jezika u osnovnoj školi od 1. do 8. razreda. Odslušani i položeni predmeti studijskog smjera Njemački jezik kao i temeljni predmeti zajedničkog dijela programa relevantni za rad u nastavi predmeta Njemački jezik u osnovnoj školi razvidni su iz Dopunske isprave o studiranju koja je sastavni dio diplome. Nadalje, kod Učiteljskog studija s njemačkim ili engleskim jezikom u dijelu programa koji se odnosi na strani jezik radi se o studijskom smjeru koji svojim opsegom i ishodima studiranja u potpunosti odgovara zahtjevima studija nastavnog predmeta i to sa specifičnim fokusom na osnovnu školu. Prema svemu napisanom, smatram da je krajnje vrijeme da se Učiteljski studij s njemačkim jezikom unese u novi pravilnik. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
347 Sanela Tot PRAVILNIK Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
348 Sanela Čukac PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani, u nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu pridružujem se nekolicini komentara (prijedloga) o dopuni čl.6 točke 10 vezano uz hrvatski jezik. Potrebno je dodati titulu magistra edukacije kroatologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
349 Sandra Premuš - Lepen PRAVILNIK, Članak 11. Sandra Premuš - Lepen Poštovani, smatram da bi u članku 11. još bilo potrebno točno definirati da ukoliko učitelji, koji su u radnom odnosu na neodređeno radno vrijeme u školi, izgube dio satnice, mogu dobiti nadopunu satnice u predmetima koji su predavali. To se posebice odnosi na diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom iz prirodoslovlja koji su do sada predavali i Biologiju i Prirodu. Bilo bi vrlo nelogično i nepravedno da se, ukoliko ostanu bez dijela satnice u Biologiji, više ne mogu zaposliti na mjestu učitelja Biologije jer nisu navedeni kao odgovarajuće osobe u članku 5. točka 17. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
350 Sandra Milotić Macan Članak 5., 23. Glazbena kultura Smatram da diplomirani učitelj razredne nastave s POJAČANIM predmetom glazbena kultura s razlogom NE MOŽE predavati glazbenu kulturu kao PREDMETNI UČITELJ. Budimo realni, ako učitelj razredne nastave, koji ima pojačani bilo koji predmet kojeg tek malo bolje poznaje od učitelja razredne nastave bez pojačanog istog predmeta, može izvoditi predmetnu nastavu, zašto onda učitelji predmetne nastave ne bi mogli izvoditi razrednu nastavu? Zašto PROFESOR GLAZBENE KULTURE ne može predavati glazbenu kulturu U RAZREDNOJ NASTAVI? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
351 Sandra Kovacic PRAVILNIK Poštovani, smatram da nije u redu da se zahtijeva brisanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik iz stavka 1., članka 5. jer smo uz diplomu na kojoj piše magisttar/magistra primarnog obrazovanja, dobili i dopunsku ispravu o studiju u kojoj su navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5. UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše: “Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.” Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su dodatne kompetencije stečene na modulu hrvatski jezika. Budući da je Ministarstvo obrazovanja i sporta izdalo dopusnice fakultetima za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik, nije u redu da se ljudima koji su završili navedeni studij onemogući rad u osnovnoj školi. Smatram da trebaju u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ostati u stavku 1., članka 5. (točnije članku 105. stavka 6. točke a Zakona o odgoju i obrazovanju). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
352 Sandra Ivančić Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, mišljenja sam da se učitelji razredne nastave s pojačanom metodikom Glazbene kulture nikako ne bi smjeli izjednačavati sa predmetnim učiteljima/nastavnicima GK/GU. Razlog tome je vrlo jednostavan i jasan: budući da se za upis na učiteljski studij ne traži nikakav prijemni ispit niti provjera sluha kandidata, upitno je mogu li takvi kandidati (budući učitelji) uopće steći kompetencije za izvođenje nastave Glazbene kulture čak i u razrednoj nastavi. Stoga ih nikako ne bi trebalo izjednačavati s predmetnim nastavnicima GK/GU. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
353 Sandra Humić PRAVILNIK Predlažem da se diplomirane inženjere kemijske tehnologije s potrebnim pedagoškim kompetencijama uvrsti na popis Pravilnika kao odgovarajuća stručna sprema za izvođenje nastave u nastavnim predmetima koji su nastavnim planom i programom srodni kemiji u srednjim strukovnim školama kao npr. Primijenjena kemija, Kemija hrane, Tehnološke operacije, Račun u struci, Tehnološke operacije i procesi, Biokemija te Analiza i kontrola kvalitete hrane. Pravilnik u području Strukovne škole, u obrazovnom sektoru Poljoprivreda, prehrana, veterina ne navodi program Agroturistički tehničar kao i Tehničar nutricionist, a koji se provode u školama te smatram da trebaju biti uvršteni u ovaj Pravilnik zajedno s pripadajućim nastavnim predmetima te vrstom i razinom obrazovanja. Navedeni program Prehrambeni tehničar je izmijenjen te gotovo niti jedan nastavni predmet više nije pod nazivom kako su navedeni u ovom Pravilniku. Predlažem da se program Prehrambeni tehničar izmijeni prema posljednjim izmjenama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
354 Sandra Crnogorac Članak 5., 23. Glazbena kultura Temeljem uvida u novi prijedlog Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu, izražavam svoje duboko razočaranje, nevjericu i neslaganje sa člankom 105. stavka 6. točke a) Zakona, u kojem stoji da nastavu glazbene kulture u osnovnoj školi više ne može izvoditi profesor crkvene glazbe. Naime, od kuda je došla ideja da se nakon dvadeset godina važećeg Pravilnika (NN br. 47/1996. i 56/2001.), iz čistog mira i prethodne najave iz osnovne škole kao stručni kadar izbace profesori crkvene glazbe. Dvadeset godina smo bili stručni i kompetentni, a sad odjednom više nismo. Ne znam tko je tu lud?? Kao profesor crkvene glazbe, sa položenim stručnim ispitom, 11 godina staža rada u osnovnoj školi, razredništva, vođenja dječjeg zbora, udaraljkaške grupe, vođenja zbora djelatnika OŠ Poliklinike Suvag, položenim verbotonalnim seminarom za rad s djecom oštećenog sluha i govora, pisanjem recenzije i priručnika za 7. razred za glazbenu kulturu u izdanju ŠK, te koautorstvo u izdavanju najnovije knjige "Vrtuljak igara" u izdanju ŠK, te međunarodnim nagradama sa MPZ "Nada" i izdavanjem kompaktne ploče, nisam više stručna i poželjna u ovom novom pravilniku. DOISTA NE RAZUMIJEM GDJE JE NESTALA MOJA KOMPETENCIJA ZA RAD SA DJECOM U OSNOVNOJ ŠKOLI??? Nadam se da će se ovaj previd bio on slučajan ili namjeran ispraviti. S poštovanjem, Sandra Crnogorac, profesor crkvene glazbe Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
355 Sandra Brajnović PRAVILNIK Konkretno vas molim : u SEKTORU EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACJA potrebno je dodati rečenicu kao i kod svih drugih sektora : U okvirnim nastavnim planovima i programima u Obrazovnom sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija propisani su kadrovski uvjeti osim: i onda navesti ono što je već navedeno kod Ekonomista i Poslovnog tajnika i dodati : PRODAVAČ – predmet - PRAKTIČNA NASTAVA (na radnom mjestu ): STRUKOVNI UČITELJ– preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij ekonomije ili trgovine s pedagoškim kompetencijama I SURADNIK U NASTAVI - Srednja stručna sprema trgovačkog smjera (prodavač ili komercijalist) i pedagoške kompetencije (ovo je izostavljeno u Izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa – Prodavač koji se nalazi u prilogu i na stranicama MZOS-a.) Nama kao školi je izuzetno bitno jer možemo konkurirati za Centar kompetentnosti prema Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje budući imamo Radionicu za praktičnu nastavu i stoga imamo zaposlene strukovne učitelje i suradnike u nastavi. Gore navedeno je u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi članak 105. stavak 8. i 9. kao i sa Zakonom o strukovnom obrazovanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
356 Sandra Brajnović PRAVILNIK, Strukovne škole Molim vas, kod sektora Ekonomija, trgovina i poslovna administracija svakako staviti rečenicu kao i kod svih drugih sektora: U svim okvirnim nastavnim planovima i programima u Obrazovnom sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija propisani su kadrovski uvjeti. Ovako ispada da zanimanja Prodavač i Komercijalist u podsektoru Trgovina uopće ne postoje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
357 Sandra Brajnović PRAVILNIK, Članak 2. U stavku 2 članka 2. ovoga pravilnika stoji kako su Nastavnici u srednjoškolskoj ustanovi predmetni nastavnik, strukovnii učitelj, suradnik u nastavi i odgajatelj u učeničkom domu s odgovarajućom vrstom obrazovanja. Međutim, nigdje se u Pravilniku ne navodi koju vrstu obrazovanja moraju imati strukovni učitelji i suradnici u nastavi za pojedine sektore. Npr. u podsektoru Trgovina za zanimanje Prodavač trebamo strukovne učitelje i suradnike u nastavi koji su u prijašnjem Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu bili propisani. (npr. za suradnika u nastavi konkretno minimalno SSS trgovačkog ili komercijalnog smjera i položena pedagoško-psihološka izobrazba). Mislim da u ovom Pravilniku to nedostaje za svaki sektor. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
358 Sandra Božić Članak 5., 15. Fizika Nedostaje profesor matematike i fizike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
359 Sandra Božić Članak 5., 13. Matematika Brisati „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika" koji nikako ne može biti u natječaju izjednačen s profesorom matematike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
360 Sandra Balent PRAVILNIK, Članak 5. Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu-PREPOROD bi trebao biti nepristran. U svezi njihovog navoda od 24.02.2016 u 11:36 i 11:37 nije kontaktirao svoje članstvo i nije provjerio njihovo mišljenje te stoga mislim da se njihov komentar ne bi smio uzeti u obzir jer ne odražava stav osoba koje bi isti trebao zastupati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
361 Sandra Balent Članak 5., 2. Engleski jezik Fakultet je imao dopusnice za izvođenje programa s pojačanim predmetima na Učiteljskim fakultetima . Programi su bili uvedeni zbog nedostatka kadra . Za svaki od programa MZOS je dalo odobrenje zajedno s NVZVOTR-om. Ljudi su se školovali i stjecali kompetencije za rad i u predmetnoj nastavi. Žalosno je da se sad ti ljudi, a neki već rade i preko deset godina, moraju opravdavati i dokazivati da smiju i mogu izvoditi nastavu toliko spornih predmeta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
362 Sandra Adžaga Članak 5., 14. Informatika Poštovani, smatram da u članku 5., stavak 1. točke 14.b) Nacrta Pravilnika treba dodati: - diplomirani inženjer matematike, smjer računarstvo. Ako u pravilniku već postoji - magistar/magistra računarstva i matematike, onda treba dodati i akademski naziv koji je bio prije uvođenja bolonjskog procesa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
363 Ružica Zucić PRAVILNIK Ružica Zucić, dipl. ing. prof. Savjetnik, voditeljica MSV, Poštovani, obraćam se u ime Međužupanijskog stručnog vijeća poljoprivredne struke za 14. i dio 16. županije u sastavu Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci. Obrtničko industrijska škola Županja, Srednja škola Ilok, Srednja strukovna škola Vukovar i Srednja škola Dalj.. Smatramo da su uslijed promjena naziva i titula nakon završenog fakulteta dogodili propusti pa neki nazivi nisu uvršteni u ovaj Pravilnik. Nedostaje zvanje mag. ing. povrćarstva i cvjećarstva, stečeno na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. U prijedlogu Pravilnika nedostaju zanimanja: Poljoprivredni tehničar stočar, Tehničar poljoprivredne mehanizacije, Agroturistički tehničar ( međustrukovno zanimanje) i eksperimentalni Agrotehničar pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja. U prijedlogu Pravilnika nedostaju izborni predmeti za zanimanja u poljoprivrednoj struci pa molimo da se i oni uvedu u Pravilnik s pripadajućom vrstom i razinom obrazovanja. Za predmet Promet i vožnja ( u zanimanju Poljoprivredni tehničar opći i biljne proizvodnje) zbog sadržaja vezanih za poljoprivrednu mehanizaciju – kao vrstu i razinu obrazovanja dodati diplomirani inženjer agronomije smjer mehanizacija poljoprivrede i magistar inženjer agronomije-mehanizacije Predmet Tržište za zanimanje Poljoprivredni tehničar opći navedeni su diplomirani inženjer agronomije i magistar inženjer agronomije dok je kod istog predmeta za zanimanje Poljoprivredni tehničar vrtlar upisan samo magistar inženjer agronomije i treba dodati diplomirani inženjer agronomije U zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar za predmet Zaštita čovjekova okoliša dodati diplomirani inženjer agronomije smjer ratar Cvjećarstvo, nije naveden mag.ing.povrćarstva i cvjećarstva, mag. ing. agronomije smjer bilinogojstvo Vrtna tehnika nije naveden mag.ing.povrćarstva i cvjećarstva Povrćarstvo, nije naveden mag.ing.agronomije smjer bilinogojstvo i mag. ing. povrćarstva i cvjećarstva Aranžiranje cvijeća nije naveden mag.ing. povrćarstva i cvjećarstva Uz navod diplomirani inženjer agronomije ukoliko nisu navedeni smjerovi naglasiti da se radi o svim Opće voćarstvo i vinogradarstvo, primjedba da ne može predavati dipl. ing. ratarstvo, niti predmet Ratarstvo može predavati dipl ing.voćarstvo i vinogradarstvo Motori i Traktori nije naveden mehaničar poljoprivredne mehanizacije Povrćarstvo- nije naveden mag. ing. agronomije smjer bilinogojstvo i mag.ing.povrćarstva i cvjećarstva Zaštita bilja- nije naveden mag.ing.bilinogojstva Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut, Repromaterijali u poljoprivredi, nije naveden dipl.ing.stočarstva i mag. ing. agronomije smjer zootehnika Zaštita čovjekova okoliša, nije naveden mag. ing. agronomije smjer bilinogojstva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
364 Ružica Rašpolić Članak 5., 23. Glazbena kultura Mišljenja sam da „diplomirani crkveni glazbenik-profesor crkvene glazbe“ i „magistar crkvene glazbe-glazbene pedagogije“ podjednako predstavljaju dio sustava osnovne glazbene naobrazbe. Oba navedena profila glazbenika tijekom svog studija bivaju oblikovani, kako glazbeno reproduktivno, tako i kroz opsežnu skupinu pedagoško – didaktičko – metodičke skupine sveučilišnih predmeta. Što se tiče problematike razredne nastave sa pojačanim programom iz Glazbene umjenosti, mišljena sam da takvi diplomirani nastavnici doista ne bi smjeli imati primarnu kompetenciju za nastavu glazbene umjetnosti, pogotovo ne u višim razredima osnovne škole, kao i na srednjim školama. Razlog je vrlo jednostavan. Pri upisu na studije Razredne nastave, kandidat ne pristupa razredbenom postupku, a od istog se ne traži da ima razvijen unutarnji sluh. Ukoliko mu zakon omogućuje da (i pod tim okolnostima) upiše studij – isti mu osigurava pravo da taj studij i završi. A nastavnik iz predmeta Glazbena umjetnost koji ne posjeduje glazbeni sluh, realno gledano, nije uopće poveziv sa bilo kakvom nastavom glazbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
365 Ružica Grivičić Članak 6., 5555) filozofija: 1. Ovakvim prijedlogom pravilnika dovodi se u pitanje stručnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta. 2. Nije opravdano da se kroatolozi/politolozi/sociolozi/teolozi/religiolozi izjednačuju s filozofima koji su 5 godina studirali istu. Ako nekoliko izbornih predmeta sa sociologije ne čini filozofa kompetentnim predvati sociologiju, ne može biti ni obrnuto. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
366 Rudolf Scitovski Članak 9., Program: modni stilist Potpuno treba promijeniti odrednicu uz predmet Socijalna psihologija i marketing jer je navedeno da tu nastavu može predavati magistar edukacije psihologije, a u Integriranom popisu akademskih naziva i kratica iz 2015. godine nije naveden takav naziv, odnosno nijedan studij psihologije u RH ne dodjeljuje takvo zvanje svojim diplomantima. Stoga i na tom mjestu treba navesti "diplomirani psiholog, magistar/magistra psihologije, profesor psihologije" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
367 Rudolf Scitovski Članak 5., 15. Fizika Primjedbe na članak 5. stavak 1. točke 15. Nacrta Pravilnika Točka a) Smatramo da je potrebno izbaciti zvanje profesora matematike te da treba dodati sve kombinacije dvopredmetnih studija fizike i ostalih predmeta koji se provode na visokim učilištima u RH te dodati sve kombinacije dvopredmetnih studija fizike i ostalih predmeta koji su se provodili na visokim učilištima u RH prije bolonjske reforme! Svakako dodati: profesor Fizike i Tehničke kulture s informatikom, profesor Fizike i kemije, … Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
368 Rudolf Scitovski Članak 5., 17. Priroda i biologija Primjedbe na članak 5. stavak 1. točke 17. Nacrta Pravilnika Smatramo da se kategorija 17. Priroda i Biologija treba preimenovati u Biologija, jer su ta dva predmeta međusobno različita, a Priroda je već objašnjenja pod kategorijom 16. Također, potrebno je obrisati magistra/magistru edukacije biologije i geografije pod kategorijom a) jer ne postoji prema postojećim vrstama studija. Osobe pod kategorijom b) i c) moraju imati dodatno pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičko obrazovanje, s naglaskom na položenu metodiku biologije na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. Smatramo da je potrebno obrisati kategoriju c) jer po našem mišljenju prvostupnici ne posjeduju dovoljno kompetencija za predavanje nastave Biologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
369 Rudolf Scitovski Članak 5., 19. Povijest Primjedbe na članak 5. stavak 1. točke 19. Nacrta Pravilnika Predlažemo da se zvanje magistar/magistra edukacije biologije i geografije izbaci jer to nije u skladu s č. 105. st. 6. t a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi gdje je definirano da poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta, pri čemu se biologija i geografija, bez završenog studija povijesti, ne mogu smatrati odgovarajućim nastavnim predmetom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
370 Rudolf Scitovski Članak 6., 6) fizika: Primjedbe na članak 6. točka 6. Nacrta Pravilnika Smatramo da je diplomirane inženjere potrebno navesti na kraju, uz uvjet položenih pedagoško-psiholoških predmeta uz neophodno polaganje metodike struke (Fizike u ovom slučaju). Također, potrebno je dodati sve kombinacije dvopredmetnih studija fizike i ostalih predmeta koji su se provodili na visokim učilištima u RH (prije bolonjske reforme!) Svakako dodati: profesor fizike i tehničke kulture s informatikom, profesor fizike i kemije, … Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
371 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 11. Smatramo da je socijalno korektno da osobe koje su zatečene na radnom mjestu u skladu s predhodnim zakonima i pravilnicima zadrže svoje radno mjesto, ako i nisu u skladu s novim Pravilnikom, ali uz obvezu da steknu dodatno obrazovanje u razumnom roku, ukoliko imaju namjeru predavati u periodu dužem od pet godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
372 Rudolf Scitovski Članak 9., Program: dizajner metala Primjedbe na članak 9., program Dizajner metala, predmet :Tehnologija materijala Smatramo da bi u predmet 2) tehnologija materijala uz diplomiranog inženjera kemije, trebli dodati magistra kemije i magistra edukacije kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
373 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 9. Primjedbe na članak 9., koje se odnose na predmet Računalstvo u programima: Likovna umjetnost, Dizajner unutrašnje arhitekture, Grafički dizajner, Dizajner odjeće, Dizajner tekstila i Modni stilist 1. Smatramo da zvanja: akademski slikar, akademski kipar, diplomirani dizajner vizualnih komunikacija, akademski slikar – grafičar, diplomirani dizajner, magistar art. (dizajner), profesor likovne kulture, magistar grafike, magistar slikarstava, magistar edukacije likovne kulture, profesor likovnog odgoja, profesor likovnih umjetnosti, magistar/magistra dizajna vizualnih komunikacija, magistar/magistra edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, diplomirani inženjer tekstilne tehnologije-projektirane i oblikovanje tekstila i odjeće, profesor matematike i fizike, treba maknuti jer prema opisu predmeta Računalstva u umjetničkim školama, popisane razine obrazovanja nemaju dovoljno informatičkih kompetencija. 2. Predlažemo da se u popis zvanja uvrste magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz uvjet da osoba ima ili stekne pedagoške kompetencije(sukladno čl. 105, st. 7 i st. 14 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14). Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja računalstva, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
374 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 8. Na popis zvanja potrebnih za rad u srednjoškolskim knjižnicama smatramo da je potrebno uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije te zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije. Studenti koji završe preddiplomski studij Informatologije i diplomski studij Informatologije ili dvopredmetni diplomski studij Informatoglogije i informacijske tehnologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u potpunosti su obrazovani za rad u školskoj knjižnici te imaju potrebne formalne uvjete (najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva) propisane Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Kada su u pitanju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije koje su potrebne za rad u školskoj knjižnici (sukladno čl. 105., st.12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14), studenti koji imaju završenu Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičku izobrazbu to dokazuju zasebnim dokumentom izdanim od strane Filozofskog fakulteta u Osijeku ili neke druge ustanove u kojoj su stekli takve kompetencije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
375 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Strukovne škole Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 1. obrazovni sektor Opći komentar: Magistri/magistrice/diplomirani inženjeri navedeni u tablici uz potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičkom obrazovanju moraju imati potvrdu o položenoj metodici biologije ili kemije (ovisno o predmetu za koji se prijavljuju) na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. Nadalje, predlažemo nadopunu tablice na sljedeći način: 1.Poljoprivredni tehničar vrtlar, Poljoprivredni tehničar opći, Voćar-vinogradar-voćar, Vrtlar, Poljoprivredni gospodarstvenik Predmeti: Zaštita bilja dodati: profesor kemije i magistar edukacije kemije, jer su kvalificirani za predavanje Zaštite bilja i Zaštite čovjekove okoline. 2.Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje, Poljoprivredni tehničar vrtlar, Poljoprivredni tehničar opći predmet: Poljoprivredna botanika dodati: profesor biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije i kemije diplomirani inženjer biologije magistar/magistra biologije diplomirani inženjer biologije magistar/magistra biologije magistar/magistra ekologije i zaštite prirode magistar/magistra eksperimentalne biologije magistar/magistra zaštite okoliša 3.Poljoprivredni tehničar vrtlar, Poljoprivredni tehničar opći, Poljoprivredni gospodarstvenik, Vrtlar, Voćar-vinogradar-vinar predmet: Zaštita čovjekova okoliša dodati: magistar/magistra zaštite okoliša profesor kemije magistar/magistra edukacije kemije 4.Prehrambeni tehničar: Predmet: Opća i anorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija dodati: profesor biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije i kemije Predmet: Biokemija dodati: profesor biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije i kemije magistar/magistra molekularne biologije diplomirani inženjer molekularne biologije predmet: Mikrobiologija dodati: profesor biologije i kemije magistar/magistra edukacije biologije i kemije diplomirani inženjer biologije magistar/magistra biologije - diplomirani inženjer biologije - magistar/magistra biologije magistar/magistra biologije i ekologije mora magistar/magistra eksperimentalne biologije Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 3.obrazovni sektor 1.Za sve struke se navode inženjeri/profesori/magistri kemije i kemijske tehnologije, ali se ne navode magistri edukacije biologije i kemije. Ne spominje se da svi navedeni trebaju imati dodatnu nastavu iz metodike biologije ili kemije (ovisno o predmetu za koji se prijavljuju) i pedagoških predmeta. Osim toga, neprecizan je sljedeći tekst: Profesor kemije (ili bilo koji dvopredmetni studiji)“. Potrebno je navesti da je riječ o dvopredmetnim studijima u kojima je jedna od struka kemija, a ne bilo koji „dvopredmetni studiji“, jer neprecizan pravilnik omogućava kojekava tumačenja! 2. Predlažemo da se Pravilnik nadopuni akademskim nazivima na sljedeći način: Kemijski tehničar Predmet: Izabrani kemijski procesi dodati: profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije Ekološki tehničar Predmet: Anorganska kemija dodati: profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije Kemijski laborant Predmet: Ekologija Dodati: profesor biologije i kemije, diplomirani inženjer biologije, magistar/magistra biologije i ekologije mora, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra zaštite okoliša Predmet: Opća i anorganska kemija, Organska kemija, Ispitivanje materijala, Tehnologija struke Dodati: profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije Proizvođač stakla, Proizvođač gume Predmet: Kemija s vježbama Dodati: profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije Kožar Predmet: Poznavanje materijala Dodati: profesor biologije i kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 9. obrazovni sektor, ekonomist, predmet: Tehnologija s ekologijom Predlažemo nadopunu tablice s akademskim nazivima magistar/magistra ekologije i zaštite prirode te magistar/magistra zaštite okoliša, jer imaju kompetencije za predavanje pojedinih predmeta u strukovnim školama. Također, smatramo da bi magistri/magistrice/diplomirani inženjeri navedeni u tablici uz potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičkom obrazovanju morali imati potvrdu o položenoj metodici biologije ili kemije (ovisno o predmetu za koji se prijavljuju) na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 9. obrazovni sektor, ekonomist, predmet: Informatika Smatramo da osobe sa zvanjima diplomirani ekonomist, smjer poslovna informatika i magistar ekonomije, smjer menadžerska informatika nemaju dovoljno informatičkih kompetencija za predavanje ovog predmeta. Nadalje, predlažemo da se u popis zvanja uvrste magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz uvjet da osoba ima ili stekne pedagoške kompetencije(sukladno čl. 105, st. 7 i st. 14 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14). Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja informatike, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 10. obrazovni sektor, konobar, predmet: turistička geografija Smatramo da magistri/magistrice/diplomirani inženjeri navedeni u tablici uz potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičkom obrazovanju moraju imati potvrdu o položenoj metodici biologije ili kemije (ovisno o predmetu za koji se prijavljuju) na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 10. obrazovni sektor, programi: Hotelijersko- turistički tehničar, Turističko-hotelijerski komercijalist, Konobar, Kuhar, Slastičar, predmet: Računalstvo 1.Smatramo da diplomirani ekonomist smjer informatika ne sadrži dovoljno informatičkih kompetencija za predavanje ovog predmeta. 2. Predlažemo da se u popis zvanja uvrste magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz uvjet da osoba ima ili stekne pedagoške kompetencije(sukladno čl. 105, st. 7 i st. 14 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14). Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja računalstva, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 10. obrazovni sektor, programi: Konobar, Kuhar, Slastičar, predmet: Gospodarska matematika 1.U Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“ br. 50/2015.) koji je donio Rektorski zbor ne postoje akademski nazivi: • Magistar teorijske matematike • Magistar edukacijske matematike i informatike • Magistar edukacijske matematike i fizike kao i • Magistar edukacijske matematike. Nazivi koji postoje su Magistar matematike, Magistar edukacije matematike i informatike, Magistar edukacije matematike i fizike i Magistar edukacije matematike. 2.Smatramo da Diplomirani ekonomist i Magistar ekonomije nemaju dovoljno matematičkih kompetencija za izvođenje nastave iz Gospodarske matematike. 3.Smatramo da ovaj popis treba u potpunosti uskladiti s popisom predviđenim za nastavu matematike, tj. tablicom u članku 6. točka 16) matematika uključujući i naše primjedbe iznesene na tu tablicu. Primjedbe na članak 6., strukovne škole, 10. obrazovni sektor, programi: Hotelijersko- turistički tehničar, Turističko-hotelijerski komercijalist, Konobar, predmet: Poslovna psihologija s komunikacijom Predlažemo da se Nacrt ujednači na način da se, kao što je navedeno na str. 21 (odgovarajuća vrsta obrazovanja za predavača srednjoškolskog predmeta Psihologija - diplomirani psiholog, magistar/magistra psihologije, profesor psihologije) na isti način odgovarajuće vrsta obrazovanja navedu na ovom mjestu za predmet Poslovna psihologija s komunikacijom (navedeno je Profesor psihologije, Magistar psihologije) - radi se o tri obrazovna smjera, a istom predmetu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
376 Rudolf Scitovski Članak 6., 19) povijest: Primjedbe na članak 6. točka 19. Nacrta Pravilnika Kao odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama treba dodati magistar/magistra edukacije povijesti budući da se završavanjem diplomskog studija povijesti nastavničkog smjera stječu i pedagoške kompetencije, a istodobno je riječ o diplomskom sveučilišnom studiju odgovarajuće vrste (studij povijesti), a u skladu s čl. 105. t. 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
377 Rudolf Scitovski Članak 6., 17) njemački jezik: Primjedbe na članak 6. točka 17. Nacrta Pravilnika Smatramo da bi se u ovome dijelu radi izbjegavanja netočnih interpretacija jasno trebalo naznačiti za koje je profile potrebno stjecanje dodatnih, pedagoških kompetencija. Svakako treba dodati naziv magistar edukacije njemačkog jezika i književnosti jer je to naziv struke koju stječu studenti diplomskih nastavničkih studija. Vezano za naziv magistar/magistra njemačkog jezika i književnosti, ako se radi o nenastavničkom diplomskom studiju, tada treba eksplicitno navesti kao uvjet i stjecanje pedagoških kompetencija, u skladu sa stavkom 7. članka 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
378 Rudolf Scitovski Članak 6., 12) kemija: Primjedbe na članak 6. točka 12. Nacrta Pravilnika 1.Predlažemo nadopunu tablice s akademskim nazivima profesor biologije i kemije te magistar/magistra edukacije biologije i kemije jer imaju kompetencije za predavanje kemije u srednjim školama 2.Potrebno je brisanje inženjera biotehnologije jer nemaju kompetencije za predavanje kemije što je vidljivo u programu studija, dok bi magistri/magistrice/diplomirani inženjeri iz područja biologije koji su navedeni u tablici uz potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičkom obrazovanju morali imati potvrdu o položenoj metodici kemije na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
379 Rudolf Scitovski Članak 6., 11) informatika: Primjedbe na članak 6. točka 11. Nacrta Pravilnika 1.profesor informatologije* (*osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama ),magistar/magistra informatologije* (*osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama), profesor PTO* (*uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom te osim u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama), profesor politehnike Smatramo da osobe s navedenim zvanjima ne sadrže dovoljno informatičkih kompetencija te ih stoga treba maknuti iz ove tablice. 2.Također, smatramo da je potrebno dodati i zvanja magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz dokaz o položenoj Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičkoj izobrazbi. Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja informatike, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
380 Rudolf Scitovski Članak 6., 5555) filozofija: Primjedbe na članak 6. točka 5. Nacrta Pravilnika U Nacrtu Pravilnika stoji da bi se izvođenje nastave iz predmeta Filozofija moglo povjeriti ne samo filozofima (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije), nego i politolozima (diplomirani politolog), sociolozima (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije), teolozima (diplomirani teolog), kroatolozima (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozima (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Taj prijedlog smatramo neprihvatljivim, jer su za izvođenje nastave iz srednjoškolskog predmeta Filozofija potrebne kompetencije i znanja koja nastavnik/nastavnica može steći jedino dovršetkom studija filozofije. Uz to smatramo da studenti politologije, sociologije, teologije, kroatologije i religiologije tijekom svojeg studija stječu partikularna znanja iz filozofije, koja nisu dostatna za izvođenje nastave iz predmeta Filozofija. Smatramo da je za izvođenje nastave iz tog srednjoškolskog predmeta potrebna sustavna filozofska naobrazba kakvu pruža isključivo studij filozofije. U skladu s tim, predlažemo vam da u rubrici Filozofija u članku 6 Nacrta Pravilnika stoji jedino magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
381 Rudolf Scitovski Članak 6., 4) 4)etika i kultura: U Nacrtu Pravilnika stoji da bi predmet Etika i kultura osim filozofa (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) mogli predavati i teolozi (diplomirani teolog, diplomirani kateheta), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog), politolozi (diplomirani politolog), sociolozi (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Predmet Etika i kultura spada u filozofsku skupinu predmeta, što potvrđuje činjenica da se ubraja u red ključnih filozofskih disciplina. Kako za predmete Filozofija i Logika, tako i za predmete Etika i kultura i Etika, potrebna je sustavna filozofska naobrazba koju pruža isključivo studij filozofije. S obzirom na navedeno, predlažemo vam da u rubrikama Etika i kultura i Etika članka 6 Nacrta Pravilnika bude navedeno samo magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije. Budući da trenutno u školama predmete Etika i kultura i Etika izvode i nastavnici koji nisu završili studij filozofije, predlažem vam da se u Pravilniku izrijekom navede da se spomenuta odredba počinje provoditi za buduće zaposlenike nakon njegova stupanja na snagu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
382 Rudolf Scitovski Članak 6., 3) etika: Primjedbe na članak 6. točka 3. Nacrta Pravilnika U Nacrtu Pravilnika stoji da bi predmet Etika osim filozofa (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) mogli predavati i teolozi (diplomirani teolog, diplomirani kateheta), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog), politolozi (diplomirani politolog), sociolozi (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog). Predmet Etika spada u filozofsku skupinu predmeta, što potvrđuje činjenica da se ubraja u red ključnih filozofskih disciplina. Kako za predmete Filozofija i Logika, tako i za predmete Etika i kultura i Etika, potrebna je sustavna filozofska naobrazba koju pruža isključivo studij filozofije. S obzirom na navedeno, predlažemo vam da u rubrikama Etika i kultura i Etika članka 6 Nacrta Pravilnika bude navedeno samo magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije. Budući da trenutno u školama predmete Etika i kultura i Etika izvode i nastavnici koji nisu završili studij filozofije, predlažem vam da se u Pravilniku izrijekom navede da se spomenuta odredba počinje provoditi za buduće zaposlenike nakon njegova stupanja na snagu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
383 Rudolf Scitovski Članak 6., 1) biologija Primjedbe na članak 6. točka 1. Nacrta Pravilnika 1.Predlažemo nadopunu tablice sa sljedećim akademskim nazivima jer posjeduju potrebne kompetencije za izvođenje nastave Biologije u srednjoj školi: - magistar/magistra/diplomirani inženjer biologije i ekologije mora s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju, magistar/magistra/diplomirani inženjer ekologije i zaštite prirode s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju, magistar/magistra/diplomirani inženjer eksperimentalne biologije s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju, magistar/magistra/diplomirani inženjer zaštite okoliša s potvrdom o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju 2.Smatramo da je potrebno maknuti zvanje inženjera biotehnologije jer nemaju kompetencije za predavanje biologije, dok magistri/magistrice/diplomirani inženjeri iz područja biologije navedeni u tablici uz potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičkom obrazovanju moraju imati potvrdu o položenoj metodici biologije na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
384 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 6. Članak 6. Nacrta Pravilnika propisuje odgovarajuće vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. Primijetili smo da je tablica za strukovne škole označena naslovom Strukovne škole, dok za gimnazije to nije učinjeno, a umjetničkih škola u tom članku nema. Kontradiktorno je da članak 9. propisuje odgovarajuće vrste obrazovanja za učitelje i nastavnike u umjetničkim školama. Osim toga, postoje dva članka 9. Nadalje, smatramo da i za vrstu obrazovanja navedenu u članku 6. (gimnazije, strukovne i umjetničke škole) treba postojati klasifikacija kao i za osnovnu školu prema članku 105. stavku 6. točkama a) i b) Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
385 Rudolf Scitovski Članak 5., 20. Geografija Primjedbe na članak 5. stavak 1. točka 20. Nacrta Pravilnika Smatramo da je potrebno iz tablice maknuti profesora geografije i biologije (koji se na nekim mjestima navodi kao profesor biologije i geografije) jer ne postoji prema postojećim vrstama studija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
386 Rudolf Scitovski Članak 5., 24. Likovna kultura Primjedbe na članak 5. stavak 2. točka 4. Nacrta Pravilnika Na popis zvanja potrebnih za rad u osnovnoškolskim knjižnicama smatramo da je potrebno uvrstiti zvanje magistar/magistra informatologije te zvanje magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije. Studenti koji završe preddiplomski studij Informatologije i diplomski studij Informatologije ili dvopredmetni diplomski studij Informatoglogije i informacijske tehnologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u potpunosti su obrazovani za rad u školskoj knjižnici te imaju potrebne formalne uvjete (najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva) propisane Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14). Kada su u pitanju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije koje su potrebne za rad u školskoj knjižnici (sukladno čl. 105., st.12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14), studenti koji imaju završenu Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičku izobrazbu to dokazuju zasebnim dokumentom izdanim od strane Filozofskog fakulteta u Osijeku ili neke druge ustanove u kojoj su stekli takve kompetencije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
387 Rudolf Scitovski Članak 5., 18. Kemija Primjedbe na članak 5. stavak 1. točke 18. Nacrta Pravilnika Smatramo da je potrebno iz tablice maknuti profesora biologije i geografije jer ne postoji prema postojećim vrstama studija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
388 Rudolf Scitovski Članak 5., 14. Informatika 6. Također, smatramo da je potrebno dodati i zvanja magistar/magistra informatologije i informacijske tehnologije te zvanje magistar/magistra nakladništva i informacijske tehnologije, uz dokaz o položenoj Pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičkoj izobrazbi. Naime, studenti koji završe dvopredmetni diplomski studij Informacijske tehnologije (kombinacija Informatologija – Informacijske tehnologije te Nakladništvo – Informacijske tehnologije) na Filozofskom fakultetu u Osijeku imaju potrebna znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za radno mjesto učitelja informatike, budući da su položili brojne informatičke predmete (Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje I, II i III, Projektiranje informacijskih sustava, Dizajn korisničkih sučelja i dr.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
389 Rudolf Scitovski Članak 5., 16. Priroda Primjedbe na članak 5. stavak 1. točke 16. Nacrta Pravilnika Smatramo da diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja nisu kompetentni predavati predmet Prirodu budući da tijekom svog obrazovanja nisu adekvatno obučeni kako bi imali širinu znanja potrebnog za predavanje kolegija Priroda. Stručnim kadrom koji je kompetentan predavati Prirodu smatramo osobe koje navodimo pod točkama a), b) i c), s tim da osobe pod kategorijom b) i c) moraju imati dodatno pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičkim obrazovanjem, s naglaskom na položenu metodiku biologije, kemije ili fizike na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna. a) profesor biologije, profesor biologije i kemije, nastavnik prirode i biologije (koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine), nastavnik domaćinstva, prirode i biologije (koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine), magistar/magistra edukacije biologije i kemije b) diplomirani inženjer biologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra molekularne biologije, diplomirani inženjer molekularne biologije, magistar/magistra biologije i ekologije mora, magistar/magistra ekologije i zaštite prirode, magistar/magistra eksperimentalne biologije, magistar/magistra zaštite okoliša c) sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije, sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije i kemije, diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja Osobe pod kategorijom c) mogu predavati predmet Prirodu jedino ukoliko se na natječaj ne javi nitko sa kompetencijama navedenim pod a) i b). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
390 Rudolf Scitovski Članak 5., 1. Hrvatski jezik U Nacrtu Pravilnika sporna je odredba da poslove učitelja predmetne nastave Hrvatskoga jezika u osnovnoj školi, može obavljati magistar/magistra primarnoga obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik), a završio je/završila je Učiteljski studij s modulom Hrvatski jezik. Navedeno se ne podržava iz dvaju razloga: 1. na Integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim učiteljskim studijima u Zagrebu i Zadru koji imaju modul Hrvatski jezik, među ishodima učenja ne navode se kompetencije nositelja kvalifikacije za poučavanje u predmetnoj nastavi, pa tako ni kompetencije za poučavanje u nastavi Hrvatskoga jezika, već samo kompetencije za poučavanje u primarnom obrazovanju, odnosno u sustavu razredne nastave u osnovnoj školi. 2. magistru/magistri primarnoga obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik) dana je prednost pri zapošljavanju u odnosu na magistra/magistru kroatistike (Hrvatski jezik i književnost: smjer opći kroatistički), magistra/magistru kroatologije (Kroatologija: smjer znanstveni) sukladno članku 105. stavka 6. točke b). Magistar/magistra kroatistike (Hrvatski jezik i književnost: smjer opći kroatistički) i magistar/magistra kroatologije (Kroatologija: smjer znanstveni) završetkom studija, a za razliku od magistra/magistre primarnoga obrazovanja (s modulom Hrvatski jezik), stječe kompetencije za izvođenje poslova učitelja predmetne nastave (dakle i nastave Hrvatskoga jezika) kako je opisano u navedenom članku Zakona, no ipak nema prednost pri zapošljavanju. Dakle, nastavu hrvatskoga jezika i književnosti ne bi trebali izvoditi polaznici studija koji među svojim temeljnim ishodima nemaju jasno definirane ishode koji se tiču nastave i njezinih metodičko-psihološko-pedagoško-didaktičnih aspekata. Zanimanja kao što su diplomirani kroatolog, profesor hrvatske kulture ili diplomirani komparatist književnosti (profesor komparativne književnosti) ne bi trebala biti izjednačena s profesorom hrvatskog jezika i književnosti niti bi oni koji su stekli navedena zanimanja trebali raditi u školama. Potonje od navedenih zanimanja – diplomirani komparatist književnosti (profesor komparativne književnosti) stječe se na studiju komparatistike koji je u odnosu na studij hrvatskoga jezika i književnosti potpuno različito ustrojen; kompartisti uopće nemaju jezikoslovnih kolegija, što je nemoguće nadoknaditi, kako se u Nacrtu Pravilnika predlaže, razlikovnim ispitom (i to samo na Filozofskome fakultetu u Zagrebu!). Iz navedenoga proizlazi da izvođač nastave hrvatskoga jezika i književnosti treba imati jednu od sljedećih vrsta stručne spreme: • magistar/magistra edukacije hrvatskoga jezika i književnosti na nastavničkom smjeru • profesor hrvatskoga jezika i književnosti profesor jugoslavenskih jezika i književnosti, koji je diplomirao do 1991. godine, s temeljnim studijem hrvatskog jezika i književnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
391 Rudolf Scitovski Članak 5., 14. Informatika 1.profesor politehnike, magistar/magistrica informatologije: Smatramo da navedene struke treba izbaciti jer ne sadrže dovoljan broj informatičkih kompetencija. 2. diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom informatika, magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) : Na temelju analize programa studija kojim se stječe naziv Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika (informatika) smatramo da ta kvalifikacija ne osigurava dovoljno informatičkih kompetencija za izvođenje nastave informatike u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. 3. magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije informatike: U Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“ br. 50/2015.) koji je donio Rektorski zbor: Akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije informatike je netočno napisan – treba ispustiti zadnju riječ „informatike“. 4. - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka računalstva U Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“ br. 50/2015.) koji je donio Rektorski zbor: Treba popraviti naziv sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka računalstva u sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka računarstva. 5. Smatramo da bi pod točku a) trebalo dodati Profesor Fizike i Tehničke kulture s informatikom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
392 Rudolf Scitovski Članak 5., 8.  Mađarski jezik Smatramo da bi trebalo dodati kako osobe pod točkama 8.b) i 8.c) moraju imati dodatno pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičko obrazovanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
393 Rudolf Scitovski Članak 5., 4. Njemački jezik -magistar/magistra primarnog obrazovanja (s njemačkim jezikom): Naziv magistar/magistra primarnog obrazovanja (s njemačkim jezikom) je problematičan budući da u sustav osnovne škole službeno nije uveden termin „primarnog obrazovanja“, a koji se koristio prilikom izrade studijskih programa na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, i to s očekivanjem da će razdoblje od 1. do 6. razreda osnovne škole biti proglašeno fazom „primarnog obrazovanja“. Osnovna je škola i dalje jedinstvena organizacija s dva stupnja – razredna nastava (1. do 4. razred) i predmetna nastava (5. do 8. razred). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
394 Rudolf Scitovski Članak 5., 2. Engleski jezik U članku 5. stavak 1., točka 2.a) predlažemo da se doda: magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom engleski jezik) - Učiteljski studij s modulom engleski jezik Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
395 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 5. Smatramo da je Članak 5. Pravilnika neprihvatljiv utoliko što u ravnopravan položaj za radno mjesto učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi stavlja diplomiranog učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom i profesora s magistrom edukacije istog. Nadalje, sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) određenog predmeta, prema istom članku, može biti učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi, no u programu svog obrazovanja isti nisu stekli pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije za to radno mjesto (tek na diplomskoj razini ih stječu). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
396 Rudolf Scitovski PRAVILNIK Primjedbe na Pravilnik unosim kao pojedinac (prof. dr. sc. Rudolf Scitovski- prorektor za znanost Sveučilišta u Osijeku) jer mi sustav ne dozvoljava da primjedbe unesemo kao Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Uzevši u obzir veliki broj pogrešaka i nedosljednosti smatramo da ovaj Pravilnik treba detaljno doraditi i produljiti vrijeme za podnošenje primjedbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
397 Rudolf Scitovski PRAVILNIK, Članak 4. Predlažemo da se u popis doda magistar primarnog obrazovanja s pojačanim predmetom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
398 Rudolf Scitovski Članak 5., 13. Matematika Primjedbe na članak 5. stavak 1. točke 13. Nacrta Pravilnika 1.diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika : Na temelju analize programa studija kojim se stječe naziv Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom matematika (informatika) smatramo da ta kvalifikacija ne osigurava dovoljno matematičkih (informatičkih) kompetencija za izvođenje nastave matematike (informatike) u predmetnoj nastavi od petog razreda osnovne škole na dalje. 2. magistar/magistra matematike i fizike S obzirom na to da je navedeni studij nastavnički, akademski naziv treba sadržavati riječ „edukacije“, tj. magistar/magistra edukacije matematike i fizike 3. magistar/magistra edukacije fizike i filozofije Smatramo da magistar/magistra edukacije fizike i filozofije nema dovoljno matematičkih kompetencija da predaje matematiku u osnovnoj školi. 4. sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike U Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“ br. 50/2015.) koji je donio Rektorski zbor: Akademski naziv Sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike i fizike ne postoji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
399 Romsko nacionalno vijeće PRAVILNIK U Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama i učeničkom domu nije određena stručna sprema za učitelje i nastavnike koji će držati nastavu iz predmeta Njegovanje jezika i kulture romske nacionalne manjine (model C), a čiji je kurikulum u izradi. Ovaj bi Pravilnik trebao propisati vrstu obrazovanja za nastavnike koji će predavati ovaj predmet. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
400 Romina Licul Članak 5., 2. Engleski jezik Postoji veliki broj diplomiranih učitelja koji su studirali dvopredmetno (razrednu nastavu i još jedan predmet) te stekli naziv DIPLOMIRANI UČITELJ RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM PREDMETOM (a ne programom) te sada u osnovnoj školi predaju taj drugi predmet. Kako će takav učitelj zadržati svoje radno mjesto ukoliko se ne uvažava njegova diploma, a već je godinama zaposlen u stalnom radnom odnosu? Hoće li se učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom ovim Pravilnikom uvažiti ili će mu biti pružena mogućnost doškolovanja? Smatram da se nazivom "pojačani predmet" stvara dojam nekakvog tečaja, dok bi pravi uvid u kolegije koji se slušaju na studiju pružio dojam dvopredmetnog studija. Nakon petnaest godina rada na poslovima učitelja engleskog jezik, voljela bih u Pravilniku pročitati za što sam se ja to zapravo školovala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
401 Romana Singolo Mahnić PRAVILNIK Poštovani, Željeli bi upozoriti na neke od nedostatka koje smo uočili u obrazovnom sektoru Poljoprivreda, prehrana i veterina. U zanimanju Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje: - dipl. ing. agr. – agroekonomija - izostavljen je iz predmeta poljoprivredna botanika, temelji bilinogojstva/osnove biljne proizvodnje, tloznanstva i uređenje tala/tloznanstvo, opće ratarstvo, opće voćarstvo i vinogradarstvo, motori i traktori, specijalno ratarstvo, specijalno voćarstvo, specijalno vinogradarstvo, povrćarstvo, mehanizacija u biljnoj proizvodnji, zaštita bilja, sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja, ustrojstvo rada u biljnoj proizvodnji. - dipl. ing. agr. – mehanizacija - izostavljen je iz predmeta motori i traktori, mehanizacija u biljnoj proizvodnji - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža - izostavljen je iz predmeta motori i traktori, mehanizacija u biljnoj proizvodnji, zaštita bilja, sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja, ustrojstvo rada u biljnoj proizvodnji. U zanimanju Poljoprivredni tehničar vrtlar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija - izostavljen je iz predmeta poljoprivredna botanika, temelji vrtlarstva, cvjećarstvo, povrćarstvo, zaštita bilja, tržište, zaštita čovjekova okoliša, osnove voćarstva i vinogradarstva - dipl. ing. agr. – ratarstvo - izostavljen je iz predmeta temelji vrtlarstva, zaštita čovjekova okoliša - dipl. ing. agr. – mehanizacija - izostavljen je iz predmeta vrtlarski strojevi - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža - izostavljen je iz predmeta zaštita bilja i tržišta - dipl. ing. agr. – voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo - izostavljen je iz predmeta tržište. U zanimanju Poljoprivredni tehničar opći: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta poljoprivredna botanika, temelji bilinogojstva/osnove biljne proizvodnje, tloznanstvo i uređenje tala/tloznanstvo, ratarstvo, stočarstvo/opće stočarstvo, govedarstvo, sitno stočarstvo, ribogojstvo, konjogojstvo, voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, povrćarstvo, poljoprivredna mehanizacija/mehanizacija u biljnoj proizvodnji, motori i traktori, mehanizacija u stočarstvu, mehanizacija u poljoprivrednoj proizvodnji, zaštita bilja, tržište - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža – izostavljen je iz predmeta poljoprivredna mehanizacija/mehanizacija u biljnoj proizvodnji, motori i traktori, mehanizacija u poljoprivrednoj proizvodnji, zaštita bilja, tržište - dipl. ing. agr. – voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo – izostavljen je iz predmeta tržište. U zanimanju Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavaljen je iz predmeta zaštita bilja, bilinogojstvo s tloznanstvom/osnove biljne proizvodnje, tloznanstvo, poznavanje poljoprivrednih kultura, strojevi i alati, ustrojstvo rada u poljoprivrednoj apoteci, ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji, zaštita čovjekova okoliša, repromaterijal u poljoprivredi, poljoprivredna botanika - dipl. ing.agr. – vrtlarstvo i oblikiovanje pejzaža – izostavljen je iz predmeta zaštita bilja, poznavanje poljoprivrednih kultura, strojevi i alati, skladištenje poljoprivrednih proizvoda, zaštita čovjekova okoliša, repromaterijal u poljoprivredi - dipl. ing. agr. – voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo – izostavljen je iz predmeta poznavanje poljoprivrednih kultura, skladištenje poljoprivrednih proizvoda, zaštita čovjekova okoliša, repromaterijal u poljoprivredi - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta strojevi i alati - dipl. ing. agr. – ratarstvo – izostavljen je iz predmeta skladištenje poljoprivrednih proizvoda U zanimanju Ratar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta temelji bilinogojstva, tloznanstvo i uređenje tala, ratarstvo/opće ratarstvo, motori i traktori, mehanizacija u ratarstvu/mehanizacija u biljnoj proizvodnji, zaštita ratarskih kultura, ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji/ustrojstvo rada u poljoprivrednoj tehnologiji - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža – izostavljen je iz predmeta motori i traktori, mehanizacija u ratarstvu/mehanizacija u biljnoj proizvodnji, ustrojstvo rada u ratarskoj proizvodnji/ustrojstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta motori i traktori, mehanizacija u ratarstvu/mehanizacija u biljnoj proizvodnji U zanimanju Voćar-vinogradar-vinar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, vinogradarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu/mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža izostavljen je iz predmeta mehanizacija u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu, zaštita bilja u voćarstvu i vinogradarstvu U zanimanju Vrtlar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta temelji vrtlarstva, mehanizacija u vrtlarstvu, cvjećarstvo, zaštita bilja - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta mehanizacija u vrtlarstvu U zanimanju Cvjećar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta cvjećarstvo U zanimanju Poljoprivredni gospodarstvenik: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta voćarstvo/opće voćarstvo i vinogradarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, povrćarstvo, mehanizacija, zaštita bilja, stočarstvo, tržište, ustrojstvo rada u cvjećarnici - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta mehanizacija - dipl. ing. agr. – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža – izostavljen je iz predmeta mehanizacija U zanimanju Stočar: - dipl. ing. agr. – agroekonomija – izostavljen je iz predmeta stočarstvo, motori i traktori - dipl. ing. agr. – mehanizacija – izostavljen je iz predmeta motori i traktori, mehanizacija u stočarstvu Nelogičnosti se očituju u samome pravilniku. Tako se isti program za određeni predmet može predavati u jednom ali ne može u drugom zanimanju (npr. zaštita čovjekovog okoliša, motori i traktori, itd.). U nekim smjerovima nije predviđeno da dipl. ing. agr. – agroekonomist može predavati tržište ili ustrojstvo rada, područje za koje se posebno školovao, dipl. ing. agr. – mehanizacija – motore i traktore, itd. Takvih primjera ima dosta. Neprihvatljivi su nam prijedlozi da kemijska struka može predavati predmete poput zaštite bilja i sl., jer za navedeni predmet potrebno je imati dodatnih znanja i vještina iz područja agronomije osim pukog poznavanja kemije. Slično je i s prijedlogom da kem. tehnolozi predaju predmete poput povrćarstva. Tehnologija prerade povrća sasvim je nešto drugo od tehnologije proizvodnje. Osim toga potrebno je poznavati građu bilja, sistematiku i dr. Kao što je kolega Tomislav Kakša prethodno naveo izostavljena su pojedina zanimanja. Srdačan pozdrav Nastavnici agronomskih strukovnih predmeta (Međužupanijsko stručno vijeće za županije 1., 2., 4.,18. i 21.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
402 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRAVILNIK Nadam se da će svi stari pravilnici na istu temu biti stavljeni izvan snage kako se njima ne bi moglo manipulirati kao što se sada manipulira, a u svrhu zapošljavanja nestručnih osoba koje su na neki način podobne. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
403 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split Članak 5., 24. Likovna kultura Nedopustivo je da u vrijeme kada imamo i višak diplomiranih knjižničara s mnogo znanja i stručnosti, i dalje postoji odredba kojom se dopušta zapošljavanje nestručnih osoba te manipulacija zakonkim i pravnim aktima kako bi se zapošljavalo "podobne". To je sljedeća odredba: - završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
404 Renata Barac Članak 5., 23. Glazbena kultura Slažem se s komentarom da u novom Pravilniku treba stajati da u osnovnoj školi glazbenu kulturu može predavati profesor crkvene glazbe, kao što piše u važećem Pravilniku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
405 Raul Raunić Članak 6., 5555) filozofija: Shodno primjedbama istaknutim uz nastavni predmet Etika, ističem: 1. Nacrt Pravilnika o adekvatnoj vrsti obrazovanja za izvođenje pojedinog nastavnog predmeta trebao bi sadržavati i obrazloženja uz predložene liste vrsta obrazovanja. Uvjeren sam da bi već i samo postojanje obrazloženja reduciralo visoku razinu voluntarizma i pristranosti. 2. Adekvatnu vrstu obrazovanja za izvođenja nastavnog predmeta filozofije pružaju, zvuči logički ispravno i narativno uvjerljivo, samo studijski programi filozofije. 3. Neopravdana je široka lista nefilozofijskih studijskih programa, za koje se u Nacrtu pretpostavlja da osposobljavaju za izvođenje nastavnog predmeta filozofije jer navedni studijski programi samo periferno, a dijelom izborno, zahvaćaju sustavne kompetencije potrebne za izvođenje nastavnog predmeta filozofije. 4. Na listi nije naveden studijski program magistra/magistre edukacije filozofije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
406 Raul Raunić Članak 6., 4) 4)etika i kultura: Poštovani, nastavni predmet "Etika i kultura", koliko mi je poznato, ne izvodi se u okviru nastavnih programa srednjoškolskog obrazovanja, pa utoliko utvrđivanje odgovarajuće vrste obrazovanja za predmet koji se ne izvodi, zapravo prejudicira određena rješenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
407 Raul Raunić Članak 6., 3) etika: Poštovani, uz predloženi Nacrt pravilnika o odgovorajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika... htio bih izreći sljedeće primjedbe: 1. Načelna je primjedba da Nacrt Pravilnika treba sadržavati: a) obrazloženje na temelju kojeg se uz pojedini nastavni predmet propisuje odgovarajuća vrsta obrazovanja. Bez toga teško se oteti dojmu o određenoj razini voluntarizma i pristranosti; b) imena autora prijedloga i njihovih kompetencija, a što bi, vjerujem pridonijelo kvaliteti i odgovornosti u izradi Nacrta. 2. Adekvatne stručne i nastavničke kompetencije za izvođenje nastavnog predmeta Etike, stječu se u okviru studijskih programa filozofije. Svi drugi studijski programi mogu više ili manje, rubno ili izborno, doticati pojedina filozofska područja, ali ne i pružiti sustavne kompetencije i ishode potrebne za izvođenje četverogodišnjih nastavnih programa etike. 3. Na, shodno primjedbi br. 2., neopravdano proširenoj listi odgovarajućih vrsta obrazovanja, nedostaje ono najpozvanije: magistar/magistra edukacije filozofije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
408 Radmila Popović Kaličanin Članak 6., 12) kemija: Primjedba na čl. 6. točka 12) Nacrta Pravilnika - kemija. Smatram da je svakako u popis potrebno dodati : profesor biologije i kemije, profesor fizike i kemije, magistar/magistra edukacije kemije, magistar/magistra edukacije biologije i kemije, magistar/magistra edukacije fizike i kemije. Nadam se da se radi o slučajnom propustu koji će uskoro uz ispriku biti ispravljen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
409 Prirodoslovna škola Karlovac PRAVILNIK Poštovani, uvidom u nacrt novog pravilnika u dijelu koji se odnosi na Obrazovni sektor poljoprivreda, prehrana i veterina primijećeni su sljedeći nedostaci: - u obrazovnom programu za zanimanje prehrambeni tehničar nalazi se popis nastavnih predmeta od kojih većina ne odgovara nazivima izmjenjenog i dopunjenog posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa. Naime, od 13. lipnja 2011. u primjeni je Odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o Izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa za zanimanje prehrambeni tehničar. Predlažem da se prema navedenoj Odluci uvrsti popis obveznih i izbornih strukovnih predmeta, potrebna zvanja nastavnika, a između predloženih i dipl.inž. kemijske tehnologije. - za područje prehrane treba dodati zanimanje tehničar nutricionist - za međustrukovno područje treba dodati zanimanje agroturistički tehničar Nadam se da ćete uvažiti prijedloge. S poštovanjem, Nenad Klasan Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
410 Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek PRAVILNIK, Strukovne škole 1. OBRAZOVNI SEKTOR POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA PROGRAM : POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR BILJNE PROIZVODNJE Nastavni predmeti: Povrćarstvo, Vinarstvo, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva PROGRAM : POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR VRTLAR Nastavni predmet Povrćarstvo, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva Nastavni predmet Zaštita čovjekova okoliša, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva PROGRAM : POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR OPĆI Nastavni predmeti: Voćarstvo/Opće voćarstvo..., Vinogradarstvo/Opće voćarstvo..., Povrćarstvo, Vinarstvo, molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva PROGRAM : POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR FITOFARMACEUT Nastavni predmet Skladištenje poljoprivrednih proizvoda, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva Nastavni predmet Zaštita čovjekova okoliša, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva PROGRAM : PREHRAMBENI TEHNIČAR Nastavni predmeti: Opća i anaorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija, Mikrobiologija, Osnove znanosti o prehrani, Prehrambena tehnologija, Kontrola namirnica, Tehničko crtanje i elementi strojeva, Mjerenje, regulacija i automatizacija, Tehnološke operacije, Termodinamika i termotehnika, Praktična nastav, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva Nastavni predmeti: Opća i anaorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija, Mikrobiologija, Osnove znanosti o prehrani, Prehrambena tehnologija, Kontrola namirnica, Praktična nastav, molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma i znanosti o hrani PROGRAM : VOĆAR-VINOGRADAR-VINAR Nastavni predmeti: Voćarstvo/Opće voćarstvo..., Vinogradarstvo/Opće voćarstvo..., Vinarstvo, molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva PROGRAM : POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK Nastavni predmeti: Voćarstvo/Opće voćarstvo..., Vinogradarstvo i vinarstvo/Vinarstvo, Povrćarstvo, molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva 3. OBRAZOVNI SEKTOR GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA PROGRAM : KEMIJSKI TEHNIČAR Nastavni predmet Izabrani kemijski procesi, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva PROGRAM : EKONOMSKI TEHNIČAR Nastavni predmet Anorganska kemija, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva PROGRAM : KEMIJSKI LABORANT Nastavni predmetI: Ekologija, Opća i anorganska kemija, Organska kemija, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva 9. OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA PROGRAM : EKONOMIST Nastavni predmet Tehnologija s ekonomijom, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva 10. OBRAZOVNI SEKTOR TURIZAM I UGOSTITELJSTVO PROGRAM : TURISTIČKO-HOTELIJERSKI KOMERCIJALIST Nastavni predmeti: Kuharstvo sa slastičarstvom, Praktična nastava kuharstvo sa slastičarstvom, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (s položenim majstorskim ispitom: majstor- slastičar/majstor-kuhar) - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom: majstor- slastičar/majstor-kuhar) - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom: majstor- slastičar/majstor-kuhar) PROGRAM : KONOBAR Nastavni predmet: Kuharstvo, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) PROGRAM : KUHAR Nastavni predmeti: Praktična nastava, Kuharstvo, Praktična nastava kuharstva, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-kuhar) PROGRAM : SLASTIČAR Nastavni predmet: Praktična nastava, molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (s položenim majstorskim ispitom majstor-slastičar) - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-slastičar) - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva (s položenim majstorskim ispitom majstor-slastičar) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
411 Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek Članak 6., 12) kemija: Članak 6. točka 12. molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
412 Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek Članak 5., 18. Kemija Članak 5. točka 18. podstavak b) molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka procesnog inženjerstva Članak 5. točka 18. podstavak c) molimo dodati: - sveučilišni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka prehrambene tehnologije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
413 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 9., Program: fotografski dizajner Članak 9., Program: fotografski dizajner, nastavni predmet: 3) fotografska kemija, molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
414 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole 9.) OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA PROGRAM : EKONOMIST Nastavni predmet: TEHNOLOGIJA S EKOLOGIJOM molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
415 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole 3.) OBRAZOVNI SEKTOR GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA PROGRAM : EKOLOŠKI TEHNIČAR Nastavni predmet: ANORGANSKA KEMIJA molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. PROGRAM: KEMIJSKI LABORANT Nastavni predmeti: Ekologija, Opća i anorganska kemija, Organska kemija, Praktična nastava molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. PROGRAM: PROIZVOĐAČ STAKLA Nastavni predmeti: Kemija s vježbama i Praktična nastava, molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva; - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. PROGRAM : PROIZVOĐAČ GUME Nastavni predmeti: Kemija s vježbama i Praktična nastava molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. PROGRAM: KOŽAR Nastavni predmeti: Tehnologija kože i krzna i Praktična nastava, molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
416 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole 3.) OBRAZOVNI SEKTOR GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA PROGRAM : KEMIJSKI TEHNIČAR Nastavni predmet: IZABRANI KEMIJSKI PROCESI molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
417 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole 1.) OBRAZOVNI SEKTOR POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA PROGRAM : PREHRAMBENI TEHNIČAR Nastavni predmeti: Opća i anorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija, Mikrobiologija, Tehničko crtanje i elementi strojeva, Mjerenja i regulacija i automatika, Tehnološke operacije, Termodinamika i termotehnika i Praktična nastava, molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. - magistar/magistra nutricionizma. Nastavni predmeti: Prehrambena tehnologija i Kontrola namirnica molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
418 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 6., 12) kemija: Članak 6. točka 12. molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
419 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 6., 1) biologija Članak 6. točka 1. molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
420 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 5., 18. Kemija Članak 5. točka 18. podstavak b) molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane. Članak 5. točka 18. podstavak c) molimo dodati: - sveučilišni prvostupnik/prvostupnica nutricionizma. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
421 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 5., 17. Priroda i biologija Članak 5. točka 17. podstavak b) molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma; - magistar/magistra inženjer/inženjerka upravljanja sigurnošću hrane; Članak 5. točka 17. podstavak c) molimo dodati: - sveučilišni prvostupnik/prvostupnica nutricionizma. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
422 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 5., 17. Priroda i biologija Članak 5. točka 17. podstavak c) molimo dodati: - sveučilišni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka prehrambene tehnologije; - sveučilišni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka biotehnologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
423 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 9., Program: fotografski dizajner Članak 9. Program: fotografski dizajner Nastavni predmet: 3) fotografska kemija molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
424 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole STRUKOVNE ŠKOLE 9. OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA PROGRAM : EKONOMIST Nastavni predmet: TEHNOLOGIJA S EKOLOGIJOM molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
425 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole STRUKOVNE ŠKOLE 3. OBRAZOVNI SEKTOR GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA PROGRAM : KEMIJSKI TEHNIČAR Nastavni predmeti: IZABRANI KEMIJSKI PROCESI molimo dodati: - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; PROGRAM : EKOLOŠKI TEHNIČAR Nastavni predmeti: ANORGANSKA KEMIJA molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije PROGRAM : KEMIJSKI LABORANT Nastavni predmeti: EKOLOGIJA molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije. OPĆA I ANORGANSKA KEMIJA molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije. ORGANSKA KEMIJA molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije. PRAKTIČNA NASTAVA molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva. PROGRAM : PROIZVOĐAČ GUME Nastavni predmeti: KEMIJA S VJEŽBAMA molimo dodati: - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije. PRAKTIČNA NASTAVA molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva; PROGRAM : KOŽAR Nastavni predmeti: TEHNOLOGIJA KOŽE I KRZNA molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (biokemijsko-mikrobiološki smjer); - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije. PRAKTIČNA NASTAVA molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (biokemijsko-mikrobiološki smjer); - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
426 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PRAVILNIK, Strukovne škole Strukovne škole: 1. OBRAZOVNI SEKTOR POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA PROGRAM: PREHRAMBENI TEHNIČAR Predmeti: Opća i anorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija, Mikrobiologija, Tehničko crtanje i elementi stojeva, Mjerenja i regulacija i automatika, Tehnološke operacije, Termodinamika i termotehnika, Praktična nastava, molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije. Predmeti: Prehambena tehnologija, Kontrola namirnica molimo dodati: - magistar/magistra nutricionizma. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
427 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 6., 12) kemija: Članak 6. točka 12. molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
428 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 6., 1) biologija Članak 6. točka 1. molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
429 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 5., 18. Kemija Članak 5. točka 17. podstavak c) molimo dodati: - sveučilišni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka prehrambene tehnologije; - sveučilišni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka biotehnologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
430 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 5., 18. Kemija Članak 5. točka 18. podstavak c) molimo dodati: - sveučilišni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka prehrambene tehnologije; - sveučilišni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka biotehnologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
431 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 5., 18. Kemija Članak 5. točka 18. podstavak b) molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
432 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Članak 5., 17. Priroda i biologija Članak 5. točka 17. podstavak b) molimo dodati: - diplomirani inženjer biotehnologije; - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka bioprocesnog inženjerstva; - magistar/magistra inženjer/inženjerka molekularne biotehnologije; - magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
433 Petra Žganec Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, našu kompetentnost potvrđuje ovaj dokument Ministarstva prosvjete i športa (koje se tada tako zvalo, a tijekom godina i ono je mijenjalo svoj naziv),KLASA:602-02/03-01/10,URBROJ:532-04/1-03-4 od 8.svibnja 2003.(potpisanog od strane tadašnjeg ministra Strugara) pod nazivom predmeta "prirodoslovlje" podrazumijeva se kompetentnost za izvođenje predmetne nastave prirode i biologije u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
434 Petra Žganec Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, diplomirani učitelji s pojačanim programom Prirodoslovlje svojim su trudom, zalaganjem, učenjem i odrađivanjem prakse zaslužili svoje diplome koje danas, a i prema ovom nacrtu, nisu jednakovrijedne kao i diplome svih onih učitelja koji su zajedno s njima završili studij, ali iz nekog drugog nastavnog predmeta. Prirodoslovlje obuhvaća prirodu i biologiju i u borbi za naša prava smo i nedavno to dokazali. Sada smo opet izigrani. Naše poznavanje materije prirode i biologije (koje smo uredno polagali na ispitima i odrađivali praktikume) je sasvim u skadu onoga što se traži od učitelja koji predaju prirodu i biologiju, a poznavanje metodike daleko više od nekih "stručnjaka" navedenih u nacrtu. Ovim se nacrtom u pitanje dovodi posao, karijera pa i sama egzistencija učitelja s pojačanim programom prirodoslovlja, a nitko za to ne preuzima odgovornost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
435 Petra Zidaric Györek PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole U prijedlogu također nedostaje uvrštavanje u pravilnik ravnopravne inozemne kvalifikacije koje su priznate od nadležnog ministarstva tj. Agencije za visoko obrazovanje, to se odnosi na kolege koje su vlastite kompetencije stjecali u inozemstvu. Stvarne kompetencije stječene tokom studija moraju biti primarno mjerilo kreiranja pravilnika ovakvog sadržaja. Stoga, model koji je navela gospođa Žuvela Kiš (da ne ponavljam ono što je napisala) jest zaista jedan kvalitetan model za područja koja je navela. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
436 Petra Zidaric Györek PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Ovdje vlada potpuni kaos. Kako je moguće da se magistar muzike navodi kao opcija za većinu predmeta bez adekvatne specifikacije. Kao što su i moji prethodnici već rekli, potrebno je uskladiti programe, profile, titule a tek onda izađivati jedan takav pravilnik. Ovako ispada da će se na temelju postojećeg kaosa stvoriti samo još veći. Smatram da kod izrade ovakvog pravilnika treba puno nejasnoća razjasniti a tek onda raditi na istome. Dok god ima toliko nedorečenosti i nedostataka, bojim se posljedica ovako postavljenog pravilnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
437 Petra Vuletin PRAVILNIK _ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
438 Petra Vuletin PRAVILNIK, Strukovne škole Poštovani, uopće mi nije jasno zašto u smjeru PREHRAMBENI TEHNIČAR, za predmete: Opća i anorganska kemija, Fizikalna kemija, Analitička kemija, Organska kemija, Biokemija i Mikrobiologija nije stavljen dipl. ing Biotehnologije. Naime stavljen je dipl. ing Prehrambene tehnologije, koji slusa iste predmete na PBF-u Zagreb kao i diplomirani inženjer Biotehnologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
439 Petra Vuletin Članak 5., 18. Kemija Poštovani, dipl. ing. biotehnologije je izuzet iz pravilnika za osnovno školsko obrazovanje, iako postoji u srednješkolskom obrazovanju. Ne vidim zašto ne bi osoba koja je dipl. ing. biotehnologije, smjer: biokemijsko inženjerstvo uz DPPO bila kompetentna za predavanje u osnovnim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
440 Petra Vuletin Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani kao što sam navela i za Kemiju u osnovnim školama, apsurdno je da dipl ing biotehnologije ne bude strucan za predavanje u osnovnim školama, ukoliko ima položene DPPO. A vec je strucan za predavanje u srednjim školama. Molila bih da se ubaci dipl ing biotehnologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
441 Petra Vuletin Članak 5., 18. Kemija Poštovani, dipl. ing. biotehnologije je izuzet iz pravilnika za osnovno školsko obrazovanje, iako postoji u srednješkolskom obrazovanju. Ne vidim zašto ne bi osoba koja je dipl. ing. biotehnologije, smjer: biokemijsko inženjerstvo uz DPPO bila kompetentna za predavanje u osnovnim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
442 Petra Markušić Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, osobno smatram da su učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje kompetentni za izvođenje nastave prirode i biologije u Osnovnoj školi. Poznajem učitelje koji predano, savjesno i odgovorno rade svoj posao, USPJEŠNI su i dokazuju svoju kompetentnost (i u području biologije!). Njihov trud i zalaganje prema nekim su komentarima očigledno suvišni, a njihov je rad sveden na bezvrijednost. Obezvrijediti nečije obrazovanje nije nimalo ugodno i pošteno. Ljudi koji su studirali razrednu nastavu s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje odabrali su taj studijski program zbog vlastite motiviranosti za određeno područje (u ovom slučaju prirode i biologije), zbog svjesnosti da će završivši studij moći obrazovati mlade naraštaje i biti ponosni na ono što rade, a za što su se prethodno školovali. Također, dvostrana razmišljanja (na razini fakulteta) upućuju na nelogičnosti, a ne na ono što bi trebalo biti odlika našeg obrazovnog sustava - INTERDISCIPLINARNOST. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
443 Petra Markanović PRAVILNIK Poštovani, Po zanimanju sam učitelj razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom matematike. Zaposlena sam na radnom mjestu učitelja matematike 10 godina. U protekle tri godine sudjelovala sam s učenicima kojima predajem na mnogim natjecanjima i postigla iznimne rezultate. Iza mene su u protekle tri godine prva mjesta na županijskom natjecanju iz matematike s učenicima 8. i 5. razreda. Ove godine 3., 5. i 16. mjesto u županiji s učenicima 6. razreda, dva državna natjecanja s učenicima 8. razreda ( 2014.g. ) i 5. razreda (2015. g. ), srebrna medalja 2014. godine na ekipnom natjecanju Lucko gdje se natjecalo više od osamdeset škola s područja Grada Zagreba i okolice, 5. mjesto (2014.g.) i 6. mjesto (2015.g. ) na Festivalu matematike u Puli, 3. mjesto (2014.g. ) i 4. mjesto (2015.g.) na natjecanju Klokan bez granica, organizacija Večeri matematike s ciljem popularizacije matematike, tri godine obnašanja dužnosti voditelja škole, poznavanje znakovnog jezika, organizacija humanitarne akcije prikupljanja darova za dolesnu djecu bolnice u Bistri, višegodišnje stručno osposobljavanje kroz razna predavanja namijenjana učiteljima matematike. Učenici kojima predajem vole matematiku i uspješno nastavljaju školovanje u prestižnim zagrebačkim gimnazijama. Pitam se zbog čega moja postignuća nekima nisu dovoljna i zašto moje zvanje bez obzira na ostverena postignuća nije kompetentno. Žao mi je što se dopustilo da se na državnom skupu za učitelje i nastavnike matematike u Zadru javno degradiralo naše zvanje. Nismo to zavrijedili. Petra Markanović Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
444 Petra Friščić Članak 5., 2. Engleski jezik Žalosno je da se akademski građani nakon 5 godina studiranja i diplome u rukama moraju svakodnevno nanovo dokazivati. Profesorica Narančić Kovač je detaljno iznijela razloge koji dovoljno govore o našem studiju. O kompetencijama koje smo stekli nakon fakultetskog obrazovanja najbolje govore primjeri iz prakse. Smatram da smo kvalitetno educirani da bismo predavali engleski jezik djeci od najranije dobi do 8. razreda osnovne škole i to bi trebalo stajati na našim diplomama kao i u ovom Pravilniku. Svakako treba usuglasiti pravilnike i zakone kako bi se izbjegle komplikacije i zablude u vezi našeg obrazovanja i kompetencija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
445 Petar Smajić PRAVILNIK Pravilnik je u ovoj formi neprihvatljiv što se tiče dijela o strukovnom i umjetničkom obrazovanju. Predlažem da se u svim sektorima pa i u umjetničkom području koristi ista formulacija (kao što u nekima već i jest), a ona glasi: "u svim okvirnim planovima i programima u obrazovnom sektoru _______ propisani su kadrovski uvjeti". Razlozi za to su sljedeći: - u predloženom Nacrtu javljaju se predmeti iz starih nastavnih programa koji se više i ne koriste - gotovo svi aktualni okvirni nastavni planovi i programi imaju točno propisane kadrovske uvjete za svaki predmet, pogotovo novi eksperimentalni planovi i programi - svi budući novi nastavni planovi i programi, odnosno budući novi strukovni kurikulumi obavezno moraju propisati kadrovske uvjete za svaki predmet - članci koji se odnose na općeobrazovne predmete moraju biti u predloženoj formi, ali obzirom na nove akademske nazive u visokom obrazovanju potrebno ih je dopuniti i eventualno popraviti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
446 Petar Runje Članak 6., 3) etika: Ako je cilj nastave najbolji odgoj i obrazovanje učenika, onda se ono može postići samo ako su za svaki nastavni predmet, između ostaloga, i nastavnici najbolji mogući. Diploma je prvo ili početno jamstvo kompetencije nastavnika i kako nijedna diploma osim diplome profesora matematike ne jamči osnovne kompetencije za izvođenje nastave matematike, tako nijedna osim diplome profesora filozofije ne jamči osnovne kompetencije za izvođenje nastave filozofije, logike i etike. Nacrt Pravilnika ostavlja širom otvorena vrata za nekompetentno izvođenje nastave, a to je u oprjeci s ciljem najboljeg mogućeg odgoja i obrazovanja učenika. Stoga je potrebno promijeniti odredbe o odgovarajućoj vrsti obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
447 Petar Runje Članak 6., 5555) filozofija: Ako je cilj nastave najbolji odgoj i obrazovanje učenika, onda se ono može postići samo ako su za svaki nastavni predmet, između ostaloga, i nastavnici najbolji mogući. Diploma je prvo ili početno jamstvo kompetencije nastavnika i kako nijedna diploma osim diplome profesora matematike ne jamči osnovne kompetencije za izvođenje nastave matematike, tako nijedna osim diplome profesora filozofije ne jamči osnovne kompetencije za izvođenje nastave filozofije, logike i etike. Nacrt Pravilnika ostavlja širom otvorena vrata za nekompetentno izvođenje nastave, a to je u oprjeci s ciljem najboljeg mogućeg odgoja i obrazovanja učenika. Stoga je potrebno promijeniti odredbe o odgovarajućoj vrsti obrazovanja za izvođenje nastave filozofije i etike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
448 Petar Nikolić Članak 5., 20. Geografija Poštovani, s obzirom na veliki broj dvopredmetnih studija u slobodnim kombinacijama na Sveučilištu u Zadru čije diplome niste pokrili Pravilnikom, predlažem da se ne navode kombinacije predmeta. Srdačno Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
449 Petar Nikolić Članak 5., 20. Geografija Poštovani, skrećem pozornost na sljedeću stavku: na Sveučilištu u Zadru Geografija se kao dvopredmetni studij kombinira sa društvenim i humanističkim studijima (npr. geografija i engleski jezik i književnost, geografija i sociologija, geografija i filozofija) pa bih vas molio da uvrstite i tu stavku u Pravilnik o vrsti obrazovanja. Srdačno Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
450 Paula Novaković Članak 5., 13. Matematika Smatram da treba dodati magistar EDUKACIJE matematike i fizike, a ne samo magistar matematike i fizike. Isto tako mislim da kod diplomiranog inženjera matematike treba dodati uz uvjet da položi pedagoške predmete. Odnosno, to bi trebao biti uvjet za sve koji nisu završili profesorski smjer na pmf-u. Isti uvjet bih dodala i za prvostupnike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
451 Paula Novaković Članak 5., 13. Matematika Treba OBAVEZNO izbrisati ovaj dio da su s profesorima matematike izjednačeni diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom matematike i magistri edukacije fizike i filozifije. Ja sam sigurna da oni znaju gradivo osnovne škole, ali znaju ga i učenici kada završe MIOC, sigurna sam da znaju i diplomirani arhitekti, geodeti ali nisu zbog toga kompetentni za predavanje u školi. S ovakvim zakonom možete slobodno i ukinuti fakultet pmf jer nema smisla upisati tako težak fakultet kada možete završit za učiteljicu s pojačanom matematikom i raditi isti posao. Ovaj dio za magistra fizike i filozofije ne treba ni komentirati, nadam se da je svima jasno da to nema smisla. Ja, sa zvanjem magistar edukacije matematike smatram se jednako tako kompetentnom za biti učiteljica, nastavnica fizike, pa dobro mi je išla i kemija...najbolje bi bilo da ukinemo fakultete pa predajemo što nam padne na pamet jer se ovo svodi na to. I onda se čudimo kako imamo tako oše učenike, pa kako ih nećemo imati kada im predaju profesori kojima je najteži zadatak iz matematike na fakultetu u rangu s prosječnim zadatkom srednjoškolca u gimnaziji. Molim Vas, ne budite smiješni, poštujte našu struku jer je ovo što se predložili zbilja lakrdija. I pogledajte samo tko su oni koji se slažu s Vama, pa naravno samo učitelji jer su oni ispali najpametniji, izabrali su lagan fakultet i sada se rugaju svima nama koji smo itekako učili da bismo došli do svoje diplome, a imaju i zašto. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
452 Paula Dvorski Članak 5., 17. Priroda i biologija S obzirom na uvođenje bolonjskog načina obrazovanja smatram da pod točku b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona, svakako treba dodati znanstvene smjerove biologije: magistar ekologije i zaštite prirode, magistar eksperimentalne biologije jer su sadržajno svakako spremni za izvođenje nastave iz područja biologije i prirode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
453 Patricija Nikolaus Članak 6., 6) fizika: Poštovani, u popisu zvanja koji mogu predavati fiziku u SŠ nedostaju: prof. matematike i fizike, prof. fizike i kemije, prof. fizike i politehnike, te prof. fizike i elektrotehnike. S poštovanjem, Patricija Nikolaus. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
454 Paško Županović PRAVILNIK U Splitu, 24.2.2016. Otvoreno pismo Ministru znanosti, obrazovanja i sporta RH Poštovani Ministre, cijenjene kolegice i kolege, cijenjeni građani, na stranicama središnjeg državnog portala [1] objavljen je nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu (u daljnjem tekstu Nacrt). On nudi rješenja koja nisu u skladu niti s postojećim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi [2] niti s idejama Cjelovite kurikularne reforme [3] koja proizlazi iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije [4]. Ovaj Nacrt je izuzetno važan za budućnost Hrvatske, međutim on vrvi nelogičnostima i pogreškama i kao takav nije prihvatljiv. Zbog toga predlažemo da se povuče. Nacrt sadrži: a) dijelove koji bi bitno narušili kvalitetu obrazovanja, b) pogreške u povezivanju kvalifikacije nastavnika i nastavnih predmeta. Uz to, neki studijski programi iz Popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica Rektorskog zbora [5], nisu uvršteni u Nacrt. Pod a) Najlošiji dio Nacrta je izjednačavanje diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom i magistara odgovarajućeg predmeta. Njihove kvalifikacije koje proizlaze iz ishoda učenja bitno se razlikuju, što se već na prvi pogled vidi iz broja ECTS bodova studijskih kolegija povezanih s odgovarajućim nastavnim predmetom. Neki nastavni programi diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom nisu dostupni javnosti. Za ilustraciju ove tvrdnje navodimo primjer predmeta Priroda koji se u Nacrtu isključivo povezuje s pojačanim predmetom Prirodoslovlje. Program studija diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja, na koji se Nacrt poziva, nije moguće vrednovati jer nije dostupan javnosti. Usvajanje ovakvog pravilnika dovelo bi do toga da školovanje osnovnoškolskih nastavnika na sveučilišnim prirodoslovnim studijima postane nepotrebno. To je suprotno nastojanjima izraženim u Strategiji obrazovanja znanosti i tehnologije, koja predviđa razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike, odnosno jačanju STEM (Science Technology Engineering Mathematics) područja. U tom smislu NOK [6] predviđa da se potrebna znanja iz prirodoslovlja definiraju prvenstveno kroz predmetne kurikulume sljedećih predmeta: priroda i društvo, priroda, geografija, biologija, kemija, fizika. Postoji ogroman prostor da se gradivo tih predmeta poveže i osuvremeni. Primjerice, iz Nastavnog plana i programa za osnovne škole [7], već je na prvi pogled vidljivo da predmet Priroda, koji se trenutno poučava u 5. i 6. razredu osnovne škole, a za kojeg se u preambuli kaže da pridonosi stvaranju učenikove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u svijetu, zapravo to ne čini. Stavak (3) članka (3) Nacrta ozbiljno dovodi u pitanje smisao Pravilnika, jer dopušta nestručnim osobama da drže nastavu, budući da glasi: Iznimno od stavka 1. ovog članka poslove nastavnika mogu obavljati i osobe s drugom vrstom obrazovanja ako je to propisano nastavnim planom/kurikulumom. Nužno je u članak 3 ugraditi odredbu po kojoj nastavu određenog predmeta mogu držati samo nastavnici koji su položili metodike dotičnog predmeta. Članak 11 ima intenciju zadržati neodgovarajući nastavni kadar bez njihovog doškolovanja. Da bi se to izbjeglo predlaže se da on glasi: Osobe koje se na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika zateknu u radnom odnosu na neodređeno radno vrijeme u osnovnoškolskoj ili srednjoškolskoj ustanovi, a nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Pravilnikom, trebaju u roku od 5 godina steći kvalifikaciju u skladu s ovim Pravilnikom. Pod b) Glede pogrešaka u povezivanju kvalifikacije nastavnika i nastavnih predmeta kao primjer navodimo predmet Fizika. Po nacrtu Pravilnika, predmet Fizika u osnovnoj školi mogu predavati i profesori matematike što je sasvim suprotno članku 105. stavka 6. točke a) spomenutog zakona [2]. Važno je napomenuti da magistri matematike na sveučilištima u Rijeci, Splitu i Zagrebu ne stječu niti jedan ECTS bod iz fizike, i sami tim nisu osposobljeni za stručno izvođenje nastave fizike. Kao primjer kompetentnih kvalifikacija koje se nalaze u Integriranom popisu akademskih naziva i kratica [5], a nisu uvrštene u Nacrt navodimo magistra edukacije fizike i matematike i prvostupnika fizike i matematike koji nedostaju u Nacrtu u dijelu koji se odnosi na osnovnu školu i to za predmete matematiku i fiziku, te magistra edukacije matematike i fizike koji nije navedene u Nacrtu u dijelu koji se odnosi na srednju školu i to za predmete matematiku i fiziku. Nacrt je nepregledan jer se u njemu nepotrebno koriste nazivi akademskih titula koje se više ne dodjeljuju, a koje su prema Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju izjednačene s titulom magistra. Primjeri: magistar primarnog obrazovanja i diplomirani učitelj razredne nastave, magistar edukacije i profesor te magistar inženjer i diplomirani inženjer. Ostale primjedbe i pogreške u Nacrtu nalaze se u prilozima koji slijede. Navedene, i dolje priložene, činjenice ozbiljno dovode u pitanje stručnost autora Nacrta, koji u dokumentu nisu niti navedeni. Pozivanje na programe koji nisu dostupni, dovodi u pitanje javnost rasprave. Ukratko naš zaključak je: Povući Nacrt iz javne rasprave. Reference - poveznice: [1] E– savjetovanja https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=2638 [2] Zakon o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi http://www.propisi.hr/print.php?id=8361 [3] Cjelovita će kurikularna reforma http://www.kurikulum.hr/osnovne-postavke-kurikularne-reforme [4] Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html [5] Integrirani popis akademskih naziva i kratica http://www.rektorski-zbor.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Tijela_sluzbe/Rektorski_zbor/dokumenti/Integrirani_popis_akademskih_naziva_i_kratica_2015_novo.pdf [6] Nacionalni okvirni kurikulum http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13571 [7] Nastavni plan i program za osnovnu školu http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20542 Ovo pismo potpisuje skupina sveučilišnih nastavnika sa sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, koja radi na projektu izrade prijedloga Hrvatskog kvalifikacijskog okvira za nastavnike STEM područja. • Izv. prof. dr. sc. Ivica Aviani (Odjel za fiziku, PMF, Sveučilište u Splitu) • Red. prof. dr. sc. Paško Županović (Odjel za fiziku, PMF, Sveučilište u Splitu) • Red. prof. dr. sc. Franjo Sokolić (Odjel za fiziku, PMF, Sveučilište u Splitu) • Izv. prof. Vanja Radolić (Odjel za fiziku, Sveučilište u Osijeku) • Dr. sc. Nataša Erceg (Odjel za fiziku, Sveučilište u Rijeci) • Doc.dr.sc. Berislav Marković, (Odjel za kemiju, Sveučilište u Osijeku) • Doc. dr. sc. Renata Odžak (Odjel za kemiju, PMF, Split) • Doc. dr. sc. Ljerka Jukić Matić (Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku) • Damir Purković, prof. (Odsjek za politehniku, FF, Sveučilište u Rijeci) • Izv. prof. dr. sc. Branko Vuković (Odjel za fiziku, Sveučilište u Osijeku) • Izv. prof. dr. sc. Krešimir Pavlina (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, FF, Sveučilište u Zagrebu) • Doc. dr. sc. Darija Marković (Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku) • Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana-Šepić (Odjel za fiziku, Sveučilišta u Rijeci) • Doc.dr.sc. Filip Stević (Odjel za biologiju, Sveučilišta u Osijeku) • Dr. sc. Irena Labak (Odjel za biologiju, Sveučilišta u Osijeku) • Mr. sc. Slavko Petrinšak(Odjel za fiziku, Sveučilište u Osijeku) • Dr. sc. Senka Blažetić (Odjel za biologiju, Sveučilišta u Osijeku) • Doc.dr.sc. Antonela Paladin, (Odjel za biologiju, PMF, Sveučilište u Splitu) • Doc.dr.sc. Mirko Ruščić, (Odjel za biologiju, PMF, Sveučilište u Splitu) • Red.prof.dr. sc. Sanja Seljan (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, FF, Sveučilište u Zagrebu) Naslovljeno: 1. Ministru znanosti obrazovanja i sporta RH 2. Predsjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu 3. Uredništvu Jutarnjeg lista 4. Dekanu PMFST 5. Dekanu PMFZG 6. Pročelniku Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci 7. Pročelniku Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci 8. Pročelniku Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci 9. Dekanu Filozofskog fakulteta u Rijeci 10. Dekanu Filozofskog fakulteta u Splitu 11. Dekanu Filozofskog fakulteta u Zagrebu 12. Pročelniku Odjela za fiziku Sveučilišta u Osijeku 13. Pročelniku Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku 14. Pročelniku Odjela za kemiju Sveučilišta u Osijeku 15. Pročelniku Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku PRILOZI RADNA GRUPA ZA FIZIKU Primjedbe vezane za predmet Fizika su navedene u glavnom tekstu kao primjeri. RADNA GRUPA ZA KEMIJU Članak 5. / 16. Priroda • Predmet Priroda ne bi smjeli predavati 'učitelji razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem'. Predmet Priroda je temelj za učenje predmeta Biologija, Kemija i Fizika u nastavku školovanja, te zahtjeva specifična znanja iz biologije, kemije te dijelom fizike. Ova znanja su u dovoljnom obimu i na primjeren način (razvijanje znanstvenog pogleda na svijet, praktičan rad u laboratoriju), od trenutno raspoloživih kadrova, stekli jedino kadrovi navedeni pod 17. Priroda i Biologija. Kompetencije učitelja razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem za izvođenje nastave iz predmeta Priroda, posebno su upitne ako se sagledaju u svjetlu predviđene kurikularne reforme. Članak 5. / 18. Kemija / a) • 'Profesori biologije i geografije' ne bi smjeli predavati Kemiju Pretpostavljamo da se radi o pogrešci koju treba ispraviti jer profesori biologije i geografije nemaju odgovarajuću vrstu obrazovanja. • Potrebno je navesti i zvanje 'profesor fizike i kemije', odnosno 'magistar edukacije fizike i kemije'. Članak 6. / 12. Kemija • 'Diplomirani inženjeri biotehnologije' ne bi smjeli predavati Kemiju. Diplomirani inženjeri biotehnologije (ili prehrambene tehnologije) ne mogu se smatrati kompetentnima za izvođenje općih kemijskih predmeta tj. predmeta Kemija, kako u osnovnoj, tako i u srednjim školama. Svi temeljni predmeti kemije na studiju Biotehnologije (i Prehrambene tehnologije) su deficitarni u sadržaju i obvezama u odnosu na one koji se održavaju na Prirodoslovno-matematičkim fakultetima, na preddiplomskom studiju i diplomskom studiju za magistre edukacije kemije. Primjerice, na studijima Biotehnologija i Prehrambena tehnologija, kolegij Uvod u kemiju i kemijsku analizu u kojemu se obrađuju sadržaji Opće kemije, Anorganske kemije i Analitičke kemije, izvodi se u trajanju od 158 sati i opterećenju od 12 ECTS. Za usporedbu, na PMF-u u Splitu, se samo kolegiji Opća kemija I i II izvode u opsegu od 210 sati i opterećenju od 20 ECTS-a. Organska kemija na studiju Biotehnologije održava se kroz 75 sati i nosi 6 ECTS-a, dok je na PMF-u u Splitu za Organsku kemiju (Organska kemija I i II, s Praktikumom) predviđeno 180 sati i 16,5 ECTS. Slično je sa Fizikalnom kemijom, pa i Biokemijom. Napominjemo da se Anorganska kemija i Analitička kemija, na PMF-u u Splitu, izvode kao zasebni kolegiji sa relativno velikim nastavnim opterećenjem. Mišljenja smo da se ova vrsta obrazovanja može smatrati odgovarajućom samo za izvođenje stručnih kemijskih predmeta u pripadajućim strukovnim školama. • 'Diplomirani inženjeri odnosno magistri/magistre inženjeri/inženjerke kemijske tehnologije ne bi smjeli predavati Kemiju. Slično kao i u slučaju diplomiranih inženjera biotehnologije, diplomirani inženjeri kemijske tehnologije su tijekom studija u odnosu na magistre edukacije kemije imali manje nastavno opterećenje svih temeljnih kemijskih kolegija. Kao primjer, ponudit ćemo usporedbu tih kolegija sa splitskog PMF-u na kojem se obrazuju magistri edukacije kemije i splitskog KTF-a na kojem se obrazuju kemijski tehnolozi. Sadržaji Opće kemije se na PMF-u u Splitu izvode u ukupnom opsegu od 210 sati i 20 ECTS-a, a na KTF-u u Splitu je za taj kolegij predviđeno 105 sati s opterećenjem od 9 ECTS-a. Jedan od temeljnih kemijskih kolegija – Biokemija, koji se na PMF-u u Splitu izvodi kroz 195 nastavnih sati (21 ECTS) potpuno je izostavljen u programima nekih smjerova kemijske tehnologije, dok je u drugima obuhvaćen satnicom od 90 nastavnih sati (9 ECTS). U Nacrtu pravilnika se ne vodi računa o evidentno različitim kompetencijama pojedinih profila kemijskih tehnologa. Primjerice, na KTF-u postoje tri smjera kemijske tehnologije na preddiplomskoj razini (Kemijsko inženjerstvo, Zaštita okoliša i Prehrambena tehnologija) i tri smjera na diplomskoj razini (Materijali, Mediteranske kulture i Zaštita okoliša). Osoba koja završi program, kemijskog inženjerstva i program Materijali, te stekne zvanje magistra/inženjera kemijskog inženjerstva uopće ne posjeduje kompetencije iz jednog od temeljnih područja kemije – biokemije, jer taj predmet nije u programima tih studija. Osoba s takvim zvanjem ne može kvalitetno izvoditi predmet Kemija u srednjim školama, poglavito u gimnazijama. U skladu s prethodnim, mišljenja smo da se diplomirani inženjeri kemijske tehnologije mogu smatrati kompetentnima za izvođenje stručnih kemijskih predmeta u odgovarajućim strukovnim školama. Članak 6. / Strukovne škole • Predlagatelj treba uskladiti popis predmeta u strukovnim školama s novim obrazovnim programima. U pravilniku se u više slučajeva navode predmeti koji se po novim programima više ne izvode (npr. u programu za zanimanje Prehrambeni tehničar). čl. 6. t….. U strukovnim školama za profile poljoprivredni tehničar vrtlar i poljoprivredni tehničar opći, voćar-vinogradar-voćar, vrtlar, poljoprivredni gospodarstvenik: Profesor kemije i magistar edukacije kemije kvalificiran je da predaje Zaštitu bilja i Zaštitu čovjekove okoline, a ne samo inženjeri/ magistri agronomije, biologije i kemijske tehnologije, pa bi navedene profesore/magistre edukacije trebalo uključiti u popis. čl.6. t.3 Strukovne škole, Obrazovni sektor geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija: za sve struke se navode inženjeri/profesori/magistri kemije i kemijske tehnologije, ali se ne navode magistri edukacije kemije. Ne spominje se da svi navedeni trebaju imati dodatnu nastavu iz metodike kemije i pedagoških predmeta. Osim toga, neprecizan je sljedeći tekst: „Profesor kemije (ili bilo koji dvopredmetni studiji)“. Potrebno je navesti da je riječ o dvopredmetnim studijima u kojima je jedna od struka kemija, a ne bilo koji „dvopredmetni studiji“, jer neprecizan pravilnik omogućava kojekava tumačenja! ČL.6. koristi se izraz “magistar edukacijske matematike i informatike“, što je netočno. Treba pisati „magistar edukacije matematike i informatike“, kao što se za sve ostale akademske nazive iz područja edukacije koristi izraz „magistar edukacije nekog predmeta“, a ne koristi se izraz “magistar edukacijske….“. čl. 9. Program : dizajner metala, 2) tehnologija materijala: Uz diplomiranog inženjera kemije, treba dodati magistar kemije i magistar edukacije kemije. čl. 11. Mislim da je socijalno korektno da osobe koje su zatečene na radnom mjestu u skladu s predhodnim zakonima i pravilnicima zadrže svoje radno mjesto, ako i nisu u skladu s novim pravilnikom, ali uz obvezu da steknu dodatno obrazovanje iz pedagoških kolegija i metodike kemije u razumnom roku ako imaju namjeru predavati kemiju u periodu dužem od pet godina. Čl.6, t 1: Začudo, odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave biologije, ne spominje se nepostojeći profesor biologije i geografije, koji međutim može predavati kemiju u osnovnoj školi! RADNA GRUPA ZA BIOLOGIJU 16. Priroda Predlaže se sljedeća tablica. a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - profesor biologije - profesor biologije i kemije - profesor biologije i geografije - nastavnik prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - nastavnik domaćinstva, prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - magistar/magistra edukacije biologije i kemije Biologija i kemija: smjer nastavnički - magistar/magistra edukacije biologije i geografije Biologija i geografija: smjer nastavnički b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - diplomirani inženjer biologije - magistar/magistra biologije Biologija: smjer znanstveni - magistar/magistra molekularne biologije Molekularna biologija - diplomirani inženjer molekularne biologije magistar/magistra biologije i ekologije mora Biologija i ekologija mora magistar/magistra ekologije i zaštite prirode Ekologija i zaštita prirode magistar/magistra eksperimentalne biologije Eksperimentalna biologija magistar/magistra zaštite okoliša Zaštita prirode i okoliša c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije Biologija: smjer znanstveni - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije i kemije Biologija i kemija  Prema Nacrtu Pravilnika predmet Priroda u 5. i 6. razredu osnovne škole mogu predavati samo diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja. Smatramo da diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlja nisu kompetentni predavati predmet Prirodu budući da tijekom svog obrazovanja nisu adekvatno obučeni kako bi imali širinu znanja potrebnog za predavanje kolegija Priroda.  Stručnim kadrom koji je kompetentan predavati Prirodu smatramo osobe koje navodimo pod točkama a), b) i c).  Osobe pod kategorijom b) i c) moraju imati dodatno pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičkim obrazovanjem, s naglaskom na položenu metodiku biologije, kemije ili fizike na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna.  Osobe pod kategorijom c) mogu predavati predmet Prirodu jedino ukoliko se na natječaj ne javi nitko sa kompetencijama navedenim pod a) i b). 17. Priroda i Biologija Predlaže se sljedeća tablica. a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - profesor biologije - profesor biologije i kemije - profesor biologije i geografije - nastavnik prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - nastavnik domaćinstva, prirode i biologije koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine - magistar/magistra edukacije biologije i kemije Biologija i kemija: smjer nastavnički b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - diplomirani inženjer biologije - diplomirani inženjer molekularne biologije - magistar/magistra biologije Biologija: smjer znanstveni - magistar/magistra molekularne biologije Molekularna biologija Komentar:  Smatramo da se kategorija 17. Priroda i Biologija preimenuje u samo Biologija, jer su ta dva predmeta međusobno različita, a Priroda je već objašnjenja pod kategorijom 16.  Brisati magistra/magistru edukacije biologije i geografije pod kategorijom a) jer ne postoji prema postojećim vrstama studija.  Osobe pod kategorijom b) i c) moraju imati dodatno pedagoško-psihološko-didaktičko i metodičkim obrazovanjem, s naglaskom na položenu metodiku biologije na Fakultetima/Odjelima koji imaju dopusnicu za izvođenje nastave navedenih metodika. Potvrda o položenoj Metodici nastave ili Općoj metodici nije adekvatna.  Brisati kategoriju c) jer prvostupnici ne posjeduju dovoljno kompetencija za predavanje nastave Biologije. RADNA GRUPA ZA INFORMATIKU 14. Informatika Prijedlog je da se ne navode konkretne dvopredmetne kombinacije, jer ih je nemoguće prebrojiti (samo FF zagreb ima preko 40 programa i svaki se može kombinirati sa svakim). Predlaže se sljedeća tablica. a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona: - magistar edukacije informatike Informatika; smjer: nastavnički – jednopredmetni Informatika; smjer: nastavnički (dvopredmetni: s matematikom, tehnikom, fizikom, pedagogijom…); magistar edukacije informacijskih znanosti Informacijske znanost: smjer: nastavnički - magistar/magistra primarnog obrazovanja (s modulom Informatika) Učiteljski studij s modulom Informatika Samo u razrednoj nastavi (članak 105, stavak 5 Zakona) b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - magistar matematike Matematika, smjer računarski ili informatika - magistar inženjer računarstva Računarstvo - magistar inženjer elektrotehnike Smjerovi:, računarska tehnika, telekomunikacije i informatika - Magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije - magistar informacijskih znanosti Informacijske znanost: smjer istraživački - magistar informatike Informatika c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni prvostupnik (baccalaureu) informatike Informatika – jednopredmetna Informatika – dvopredmetna Informacijski sustavi Sveučilišni prvostupnik informacijskih znanosti Informacijske znanosti - sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) računarstva Računarstvo 11) informatika: Predlaže se sljedeća tablica a) sukladno članku 105. stavka 7. Zakona - magistar edukacije informatike Informatika; smjer: nastavnički – jednopredmetni Informatika; smjer: nastavnički (dvopredmetni: s matematikom, tehnikom, fizikom, pedagogijom…); - magistar edukacije informacijskih znanosti Informacijske znanost: smjer: nastavnički Svi niže navedeni trebaju imati DPPI (pedagoške kompetencije min. 55 ECTS) - magistar/magistra informacijskih znanosti Informacijske znanosti: smjer: istraživački - magistar matematike Matematika, smjer računarski - magistar inženjer računarstva Računarstvo - magistar inženjer elektrotehnike Smjerovi:, računarska tehnika, telekomunikacije i informatika - Magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije - magistar informacijskih znanosti Informacijske znanost: smjer istraživački - magistar informatike Informatika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
455 Ozrenka Meštrović Članak 5., 16. Priroda Učitelji razredne nastave su se primarno educirali da budu učitelji razredne nastave. Može li stoga bilo tko drugi biti educiraniji od njih za obavljanje posla učitelja razredne nastave? Treba li bilo tko drugi imati jednaka prava/prednost za zapošljavanje na tom radnom mjestu kao oni? Može li se prilikom popunjavanja satnice dopustiti „silazak“ učitelja predmetne nastave u razrednu nastavu? Ili će se to smatrati „napadom“ na radna mjesta diplomiranih učitelja razredne nastave? Shvaćam ogorčenost učitelja s navedenim diplomama i nisam protiv toga da postoji mogućnost njihovog zapošljavanja kao ni mogućnost zapošljavanja inženjera biologije u slučaju nedostatka profesora/magistara edukacije biologije/biologije i kemije/ili geografije za satnicu prirode. No, neshvatljivo mi je da za navedeno radno mjesto po kompetencijama budu potpuno izjednačeni s profesorima/magistrima edukacije koji su se educirali isključivo za taj smjer. I kada smo već na temi prirodoslovlja – zar prirodoslovlje ne obuhvaća spoznaje iz biologije, kemije, fizike, geografije i geologije? Zar po toj logici, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem ne bi trebali moći predavati i sve ostale gore navedene predmete u osnovnim školama? Zašto se ograničiti samo na prirodu i biologiju? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
456 OŠ Matija Antun Reljković, Cerna Članak 5., 24. Likovna kultura Poštovani, uočili smo da kod stručnog suradnika stručnjaka edukacijsko - rehabilitacijskog profila nije navedena stručna sprema "Profesor socijalni pedagog" te smatramo da bi istu trebalo uvrstiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
457 OŠ Matija Antun Reljković, Cerna Članak 5., 19. Povijest Poštovani, uočili smo da kod predmeta povijest nije navedena stručna sprema "Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta povijest" te smatramo da bi ju trebalo uvrstiti pod 19. Povijest a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
458 OŠ Matija Antun Reljković, Cerna Članak 5., 14. Informatika Poštovani, uočili smo da kod predmeta fizika, tehnička kultura i informatika nije navedena stručna sprema "Profesor fizike i tehničke kulture s informatikom", a koju su učitelji stekli na Odjelu za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
459 OŠ Koprivnički Bregi Članak 6., 26) vjeronauk: dodati "diplomirani filozof i religiolog, profesor filozofije i religijskih znanosti" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
460 OŠ Koprivnički Bregi PRAVILNIK, Članak 2. U točki 4. dobro bi bilo dodati da takve osobe imaju pravo i polagati stručni ispit iz vjeronauka jer do sada im Agencija za odgoj i obrazovanje to nije omogućavala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
461 OŠ Dr.Branimira Markovića PRAVILNIK Smatramo da diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetima HJ, matematika, EJ, NJ, informatika, geografija, glazbena kultura i likovna kultura nikako ne mogu biti izjednačeni sa prof. ili mag. dotičnih predmeta. Kod fizike, povijesti, tehničke kulture i tjelesne i zdravstvene kulture to nije dozvoljeno i smatramo da je to ispravno. Diplomirani učitelji sa pojačanim predmetom trebali bi izvoditi nastavu samo u razrednoj nastavi od 1.-4. razreda, a nikako u predmetnoj nastavi od 5.-8. razreda. Smatramo da Nacrt Pravilnika u tom pogledu narušava dignitet struke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
462 OŠ "Matija Gubec" Cernik PRAVILNIK Potrebno je u čl. 4. uvrstiti "Nastavnik razredne nastave", jer u sadašnjem sustavu obrazovanja još uvijek radi, na radnom mjestiu učitelja razredne nastave, velik broj nastavnika razredne nastave. Napominjemo da se sve do akademske 1991./92. godine upisivao studij po završetku kojega se stjecao naziv "Nastavnik razredne nastave". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
463 Osnovna umjetnička škola Matka Brajše Rašana PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, obzirom da nam je svima cilj da u svim nastavničkim zanimanjima imamo što obrazovaniji kadar, željeli bismo da ovaj Pravilnik zaista pruži mogućnost zapošljavanja osobama sa završenim adekvatnim studijima za navedena radna mjesta. Smatramo da stručna sprema treba biti navedena redoslijedom kompetencija po principu primarne vrste obrazovanja za određeni predmet, a potom navesti i ostale odgovarajuće vrste obrazovanja. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Budući da je prema postojećim zakonskim propisima poslodavac dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme ponuditi nadopunu satnice, stručna sprema propisana na ovaj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor flaute izvodi nastavu solfeggia i sl. ČLANAK 5. 23) GLAZBENA KULTURA 1. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 2. Magistar muzikologije - Diplomirani muzikolog 3. Magistar glazbene teorije - Profesor teorijskih glazbenih predmeta 4. Magistar muzike (kompozitor) – Akademski muzičar kompozitor 5. Magistar muzike (dirigent) – Akademski muzičar dirigent 6. Magistar crkvene glazbe OBRAZLOŽENJE: Obzirom da na područje RH ima dovoljno kadra sa završenim adekvatnim studijima potrebnim za predavanje predmeta Glazbena kultura, smatramo da učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom glazbena kultura treba izostaviti jer se njihovo znanje ne može mjeriti s ostalim gore navedenim studijima. ČLANAK 6. 8) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar muzikologije - Diplomirani muzikolog 2. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 3. Magistar glazbene teorije - Profesor teorijskih glazbenih predmeta 4. Magistar muzike (kompozitor) – Akademski muzičar kompozitor 5. Magistar muzike (dirigent) – Akademski muzičar dirigent ČLANAK 9. GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE OSNOVNE PLESNE ŠKOLE: 1) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 2) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 3) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 4) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 5) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7) SUVREMENI PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8) GLAZBENA KULTURA (SOLFEGGIO) U osnovnim plesnim školama ne postoji nastavni predmet Glazbena kultura! 8) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 9) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist OBRAZLOŽENJE: Obrazovanje čembalista, kao i orguljaša (koji su navedeni kao stručni kadar) proizlazi iz klavirskog obrazovanja, te navedeni glazbenici prolaze iste nastavne sadržaje kao i klaviristi. Nadalje, čembalisti su navedeni kao stručne osobe za predavanje klavira u glazbenim školama te nema razloga da ne budu stručni i u plesnim školama. 10) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist 4. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 5. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 6. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 7. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture (samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini) 8. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. Također je za nastavu Ritmike i glazbe važno da se omogući nastavnicima Područja glazba da ujedno i korepetiraju Područje ritmiku jer je Nastavnim planom i programom predviđeno da se korelacija tih dvaju područja najviše ostvaruje kroz usku suradnju dvaju nastavnika umjesto da se uvodi i treći, kao korepetitor. Važno je da je magistar glazbene pedagogije, koji izvodi korepeticiju, u svom srednjoškolskog obrazovanju završio klavirski ili teorijski smjer. 11) FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 5. Scenski plesač s položenom metodikom 6. Plesač edukacijskog smjera 7. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 13) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područje Ritmika i nastavnog područje Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika i glazba dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa. Posebnost tog predmeta je u tome što se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu izvode dva nastavnika, svaki u svom području, Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. U OSNOVNIM GLAZBENIM ŠKOLAMA: 1) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 2) TEORIJA GLAZBE 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 3) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist 4) HARFA 1. Magistar muzike -harfa / Akademski muzičar harfist i profesor harfe 5) VIOLINA 1. Magistar muzike -violina / Akademski muzičar harfist i profesor harfe VIOLA – Treba ubaciti ovdje! – umjesto broja 23! 1. Magistar muzike -viola / Akademski muzičar violist i profesor viole 6) VIOLONČELO 1. Magistar muzike -violončelo / Akademski muzičar violončelist i profesor violončela 7) KONTRABAS 1. Magistar muzike -kontrabas / Akademski muzičar kontrabasist i profesor kontrabasa 8) GITARA 1. Magistar muzike -gitarist / Akademski muzičar gitarist i profesor gitare 9) OBOA 1. Magistar muzike -oboist / Akademski muzičar oboist i profesor oboe 10) FLAUTA I BLOKFLAUTA 1. Magistar muzike -flautist / Akademski muzičar flautist i profesor flaute 11) KLARINET 1. Magistar muzike -klarinetist / Akademski muzičar klarinetist i profesor klarineta 12) SAKSOFON 1. Magistar muzike -saksofonist / Akademski muzičar saksofonist i profesor saksofona 13) FAGOT 1. Magistar muzike -fagotist / Akademski muzičar fagotist i profesor fagota 14) KORNO (ROG) 1. Magistar muzike -kornist / Akademski muzičar kornist i profesor korna (roga) 15) TRUBA 1. Magistar muzike -trubač / Akademski muzičar trubač i profesor trube 16) TROMBON 1. Magistar muzike -trombon / Akademski muzičar trombonist i profesor trombona 17) TUBA 1. Magistar muzike -tuba / Akademski muzičar tubist i profesor tube 18) UDARALJKE 1. Magistar muzike -udaraljke / Akademski muzičar udaraljkaš i profesor udaraljki 19) HARMONIKA 1. Magistar muzike -harmonika / Profesor harmonike OBRAZLOŽENJE: Smatramo da se radno mjesto učitelja harmonike mora izjednačiti sa svim ostalim instrumentima, obzirom da u Republici Hrvatskoj postoji studij Klasične harmonike i da stručnog kadra iz godine u godinu sve više ima. Kod zapošljavanja u manjim gradovima vrlo je teško dobiti i profesora saksofona, gitare, udaraljki i dr. pa se ne traži iz tog razloga snižavanje kriterija potrebnih kompetencija za to radno mjesto. Ovaj Pravilnik ima za svrhu postaviti stručne kompetencije za budućnost, a ne voditi se trenutnim stanjem na tržištu rada. 20) TAMBURE 1. Magistar muzike -tambure ili Profesor tambura – od trenutku kada se studij otvori u Republici Hrvatskoj 2. Osobe s akademskim stupnjem obrazovanja iz tambure stečenim izvan Republike Hrvatske, uz uvjet priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije sukladno važećim zakonskim propisima 3. Magistar muzike ili profesor glazbe neovisno o smjeru pod uvjetom da ima tambure završene na razini srednje škole 21) SKUPNO MUZICIRANJE (Zbor) 1. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 3. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 4. Magistar muzike -solopjevač – Akademski glazbenik solopjevač i profesor solo pjevanja 21) SKUPNO MUZICIRANJE (Orkestar ili komorna glazba) 1. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar muzike (gudač, duhač ili harmonikaš, ovisno o orkestru) – Akademski glazbenik i profesor instrumenta (gudači, duhački, harmonike – ovisno o orkestru) 22) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir / Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje / Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo / Diplomirani glazbenik čembalist 4. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent 23) VIOLA – Treba ubaciti između točke 5 i 6, odnosno između violine i violončela U SREDNJIM PLESNIM ŠKOLAMA: Navodimo samo predmete koji su povezani s glazbom: 13) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 14) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave glasovira u srednjoj plesnoj školi. 19) NARODNI NAPJEVI 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 3. Magistar muzikologije / Diplomirani muzikolog uz uvjet da je slušao folklornu glazbu 24) SOLFEGGIO S OSNOVAMA RITMA 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti koji osposobljavaju nastavnika za predavanje Solfeggia s osnovama ritma. Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio. 36) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područja Ritmika i nastavnog područja Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Riječ je o posebnosti Nastavnog plana i programa za srednju plesnu školu za zvanje scenski plesač. Nastavni predmet se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu, svaki u svom području, izvode dva nastavnika plesač i glazbenik, koji usko surađuju i zajednički ocjenjuju učenika. Potrebno je izostaviti magistar muzike( glazbena teorija, glazbena kultura, glazbena pedagogija i kompozicija) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera, jer ta struka obuhvaća zapravo dvije struke i takvih nastavnika nema (osim iznimno). Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. 39) OSNOVE VOKALNE TEHNIKE 1. Magistar muzike (solo pjevanje, pjevanje, dirigent, kompozicija s teorijom, kompozicija) 2. Magistar glazbene teorije – Profesor teorijskih glazbenih predmeta U SREDNJIM GLAZBENIM ŠKOLAMA: 1) GLAZBENA UMJETNOST – Ne postoji kao predmet! 2) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 3. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor OBRAZLOŽENJE: Magistri glazbene pedagogije, odnosno Profesori glazbene kulture, sukladno programu studija, nemaju dovoljne kompetencije za stručno provođenje nastave predmeta Solfeggio u srednjim glazbenim školama. 3) HARMONIJA 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4) POLIFONIJA 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 5) POVIJEST GLAZBE 1. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 6) GLAZBENI OBLICI 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 7) ČITANJE I SVIRANJE PARTITURA 1. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 8) DIRIGIRANJE 1. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 9) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 10) – 30) Stručna sprema na isti način kao i u Osnovnoj glazbenoj školi: Može se zaposliti na neodređeno vrijeme samo osoba sa završenim studijem glavnog predmeta na akademskoj razini 31) Isti uvjeti kao u točki 21) u osnovnim glazbenim školama 33) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir / Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent Ravnateljica: Melita Lasek Satterwhite, mag.mus. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
464 Osnovna umjetnička škola Matka Brajše Rašana PRAVILNIK Poštovani, obzirom da nam je svima cilj da u svim nastavničkim zanimanjima imamo što obrazovaniji kadar, željeli bismo da ovaj Pravilnik zaista pruži mogućnost zapošljavanja osobama sa završenim adekvatnim studijima za navedena radna mjesta. Smatramo da stručna sprema treba biti navedena redoslijedom kompetencija po principu primarne vrste obrazovanja za određeni predmet, a potom navesti i ostale odgovarajuće vrste obrazovanja. Potrebno je izostaviti općeniti naziv magistar muzike jer obuhvaća sva zvanja koja se mogu steći na Muzičkoj akademiji, što otvara mogućnost rada nestručnog kadra. Budući da je prema postojećim zakonskim propisima poslodavac dužan zaposleniku na neodređeno nepuno radno vrijeme ponuditi nadopunu satnice, stručna sprema propisana na ovaj način, otvara mogućnost da, na primjer, profesor flaute izvodi nastavu solfeggia i sl. ČLANAK 5. 23) GLAZBENA KULTURA 1. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 2. Magistar muzikologije - Diplomirani muzikolog 3. Magistar glazbene teorije - Profesor teorijskih glazbenih predmeta 4. Magistar muzike (kompozitor) – Akademski muzičar kompozitor 5. Magistar muzike (dirigent) – Akademski muzičar dirigent 6. Magistar crkvene glazbe OBRAZLOŽENJE: Obzirom da na područje RH ima dovoljno kadra sa završenim adekvatnim studijima potrebnim za predavanje predmeta Glazbena kultura, smatramo da učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom glazbena kultura treba izostaviti jer se njihovo znanje ne može mjeriti s ostalim gore navedenim studijima. ČLANAK 6. 8) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar muzikologije - Diplomirani muzikolog 2. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 3. Magistar glazbene teorije - Profesor teorijskih glazbenih predmeta 4. Magistar muzike (kompozitor) – Akademski muzičar kompozitor 5. Magistar muzike (dirigent) – Akademski muzičar dirigent ČLANAK 9. GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE OSNOVNE PLESNE ŠKOLE: 1) KLASIČNI BALET 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 2) POVIJESNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 3) KARAKTERNI PLESOVI 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 4) OSNOVE KLASIČNOG BALETA 1. Sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije 2. Prvostupnik baletne pedagogije 3. Prvostupnik klasičnog baleta 4. Diplomirani plesač klasičnog baleta 5. Plesač klasičnog baleta s umjetničkom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer 6. Plesač klasičnog baleta su umjetničkom scenskom praksom 7. Plesač klasičnog baleta 5) RITMIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač edukacijskog smjera 3. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 4. Scenski plesač s položenom metodikom 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 6) PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 7) SUVREMENI PLES 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 8) GLAZBENA KULTURA (SOLFEGGIO) U osnovnim plesnim školama ne postoji nastavni predmet Glazbena kultura! 8) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 9) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist OBRAZLOŽENJE: Obrazovanje čembalista, kao i orguljaša (koji su navedeni kao stručni kadar) proizlazi iz klavirskog obrazovanja, te navedeni glazbenici prolaze iste nastavne sadržaje kao i klaviristi. Nadalje, čembalisti su navedeni kao stručne osobe za predavanje klavira u glazbenim školama te nema razloga da ne budu stručni i u plesnim školama. 10) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist 4. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 5. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 6. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 7. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture (samo za predmet ritmika i glazba ili za sve predmete ukoliko ima završen klavirski ili teorijski smjer na srednjoškolskoj razini) 8. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Korepeticija u osnovnoj plesnoj školi izvodi se na klaviru i/ili ponekad na udaraljkama te ne zahtjeva koncertnu sviračku sposobnost, već prije snalaženje na instrumentu, vještinu improvizacije i poznavanje potreba plesa. Sve navedene struke posjeduju više nego dovoljnu sviračku vještinu koju je klavirska struka usavršila kroz studij, dok ju je teorijska struka obogatila dubljim poznavanjem harmonije, polifonije i glazbenih oblika. Također je za nastavu Ritmike i glazbe važno da se omogući nastavnicima Područja glazba da ujedno i korepetiraju Područje ritmiku jer je Nastavnim planom i programom predviđeno da se korelacija tih dvaju područja najviše ostvaruje kroz usku suradnju dvaju nastavnika umjesto da se uvodi i treći, kao korepetitor. Važno je da je magistar glazbene pedagogije, koji izvodi korepeticiju, u svom srednjoškolskog obrazovanju završio klavirski ili teorijski smjer. 11) FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa 3. Prvostupnik suvremenog plesa 4. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 5. Scenski plesač s položenom metodikom 6. Plesač edukacijskog smjera 7. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoškog smjera, koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom 12) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 13) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područje Ritmika i nastavnog područje Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Ritmika i glazba dio je Nastavnog plana i programa za osnovnu školu suvremenog plesa. Posebnost tog predmeta je u tome što se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu izvode dva nastavnika, svaki u svom području, Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. U OSNOVNIM GLAZBENIM ŠKOLAMA: 1) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 2) TEORIJA GLAZBE 1. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 2. Magistar muzike -kompozitor – Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije – Diplomirani glazbenik muzikolog 3) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist 4) HARFA 1. Magistar muzike -harfa / Akademski muzičar harfist i profesor harfe 5) VIOLINA 1. Magistar muzike -violina / Akademski muzičar harfist i profesor harfe VIOLA – Treba ubaciti ovdje! – umjesto broja 23! 1. Magistar muzike -viola / Akademski muzičar violist i profesor viole 6) VIOLONČELO 1. Magistar muzike -violončelo / Akademski muzičar violončelist i profesor violončela 7) KONTRABAS 1. Magistar muzike -kontrabas / Akademski muzičar kontrabasist i profesor kontrabasa 8) GITARA 1. Magistar muzike -gitarist / Akademski muzičar gitarist i profesor gitare 9) OBOA 1. Magistar muzike -oboist / Akademski muzičar oboist i profesor oboe 10) FLAUTA I BLOKFLAUTA 1. Magistar muzike -flautist / Akademski muzičar flautist i profesor flaute 11) KLARINET 1. Magistar muzike -klarinetist / Akademski muzičar klarinetist i profesor klarineta 12) SAKSOFON 1. Magistar muzike -saksofonist / Akademski muzičar saksofonist i profesor saksofona 13) FAGOT 1. Magistar muzike -fagotist / Akademski muzičar fagotist i profesor fagota 14) KORNO (ROG) 1. Magistar muzike -kornist / Akademski muzičar kornist i profesor korna (roga) 15) TRUBA 1. Magistar muzike -trubač / Akademski muzičar trubač i profesor trube 16) TROMBON 1. Magistar muzike -trombon / Akademski muzičar trombonist i profesor trombona 17) TUBA 1. Magistar muzike -tuba / Akademski muzičar tubist i profesor tube 18) UDARALJKE 1. Magistar muzike -udaraljke / Akademski muzičar udaraljkaš i profesor udaraljki 19) HARMONIKA 1. Magistar muzike -harmonika / Profesor harmonike OBRAZLOŽENJE: Smatramo da se radno mjesto učitelja harmonike mora izjednačiti sa svim ostalim instrumentima, obzirom da u Republici Hrvatskoj postoji studij Klasične harmonike i da stručnog kadra iz godine u godinu sve više ima. Kod zapošljavanja u manjim gradovima vrlo je teško dobiti i profesora saksofona, gitare, udaraljki i dr. pa se ne traži iz tog razloga snižavanje kriterija potrebnih kompetencija za to radno mjesto. Ovaj Pravilnik ima za svrhu postaviti stručne kompetencije za budućnost, a ne voditi se trenutnim stanjem na tržištu rada. 20) TAMBURE 1. Magistar muzike -tambure ili Profesor tambura – od trenutku kada se studij otvori u Republici Hrvatskoj 2. Osobe s akademskim stupnjem obrazovanja iz tambure stečenim izvan Republike Hrvatske, uz uvjet priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije sukladno važećim zakonskim propisima 3. Magistar muzike ili profesor glazbe neovisno o smjeru pod uvjetom da ima tambure završene na razini srednje škole 21) SKUPNO MUZICIRANJE (Zbor) 1. Magistar muzike -dirigent – Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar teorije glazbe – Profesor teorijskih glazbenih predmeta 3. Magistar glazbene pedagogije – Profesor glazbene kulture 4. Magistar muzike -solopjevač – Akademski glazbenik solopjevač i profesor solo pjevanja 21) SKUPNO MUZICIRANJE (Orkestar ili komorna glazba) 1. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar muzike (gudač, duhač ili harmonikaš, ovisno o orkestru) – Akademski glazbenik i profesor instrumenta (gudači, duhački, harmonike – ovisno o orkestru) 22) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir / Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje / Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo / Diplomirani glazbenik čembalist 4. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent 23) VIOLA – Treba ubaciti između točke 5 i 6, odnosno između violine i violončela U SREDNJIM PLESNIM ŠKOLAMA: Navodimo samo predmete koji su povezani s glazbom: 13) GLAZBENA UMJETNOST 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 14) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -orgulje – Diplomirani glazbenik orguljaš 3. Magistar muzike -čembalo – Diplomirani glazbenik čembalist OBRAZLOŽENJE: Navedene struke imaju potrebne kompetencije za izvođenje nastave glasovira u srednjoj plesnoj školi. 19) NARODNI NAPJEVI 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 3. Magistar muzikologije / Diplomirani muzikolog uz uvjet da je slušao folklornu glazbu 24) SOLFEGGIO S OSNOVAMA RITMA 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati magistra muzikologije. Tijekom studija muzikologije uče se svi relevantni predmeti koji osposobljavaju nastavnika za predavanje Solfeggia s osnovama ritma. Struke potrebne za izvođenje nastave navedenog predmeta iste su kao i za nastavne predmete Glazbena umjetnost i Solfeggio. 36) RITMIKA I GLAZBA Predmet se sastoji od nastavnog područja Ritmika i nastavnog područja Glazba. Nastavno područje Ritmika: 1. Sveučilišni prvostupnik edukacije suvremenog plesa 2. Plesač suvremenog plesa s položenom metodikom 3. Scenski plesač s položenom metodikom 4. Plesač edukacijskog smjera 5. Plesač suvremenog plesa s umjetničkom plesnom scenskom praksom ili završenim studijem društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja pedagoški smjer koji je stekao kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja predviđenih Nastavnim programom Nastavno područje Glazba: 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar glazbene pedagogije - Profesor glazbene kulture 5. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog OBRAZLOŽENJE: Riječ je o posebnosti Nastavnog plana i programa za srednju plesnu školu za zvanje scenski plesač. Nastavni predmet se sastoji od dva nastavna područja Ritmika i Glazba, koja se sadržajno isprepliću i nadopunjuju. Nastavu, svaki u svom području, izvode dva nastavnika plesač i glazbenik, koji usko surađuju i zajednički ocjenjuju učenika. Potrebno je izostaviti magistar muzike( glazbena teorija, glazbena kultura, glazbena pedagogija i kompozicija) sa završenim programom plesač edukacijskog smjera, jer ta struka obuhvaća zapravo dvije struke i takvih nastavnika nema (osim iznimno). Struke potrebne za izvođenje nastave predmeta Ritmika i glazba iste su kao i za nastavne predmete Ritmika, Glazbena umjetnost i Solfeggio. 39) OSNOVE VOKALNE TEHNIKE 1. Magistar muzike (solo pjevanje, pjevanje, dirigent, kompozicija s teorijom, kompozicija) 2. Magistar glazbene teorije – Profesor teorijskih glazbenih predmeta U SREDNJIM GLAZBENIM ŠKOLAMA: 1) GLAZBENA UMJETNOST – Ne postoji kao predmet! 2) SOLFEGGIO 1. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 2. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 3. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor OBRAZLOŽENJE: Magistri glazbene pedagogije, odnosno Profesori glazbene kulture, sukladno programu studija, nemaju dovoljne kompetencije za stručno provođenje nastave predmeta Solfeggio u srednjim glazbenim školama. 3) HARMONIJA 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4) POLIFONIJA 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 5) POVIJEST GLAZBE 1. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 6) GLAZBENI OBLICI 1. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 2. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 3. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 4. Magistar muzikologije - Diplomirani glazbenik muzikolog 7) ČITANJE I SVIRANJE PARTITURA 1. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 3. Magistar teorije glazbe - Profesor teoretskih glazbenih predmeta 8) DIRIGIRANJE 1. Magistra muzike – dirigent - Diplomirani glazbenik dirigent 2. Magistar kompozicije - Diplomirani glazbenik kompozitor 9) KLAVIR 1. Magistar muzike -klavir – Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 10) – 30) Stručna sprema na isti način kao i u Osnovnoj glazbenoj školi: Može se zaposliti na neodređeno vrijeme samo osoba sa završenim studijem glavnog predmeta na akademskoj razini 31) Isti uvjeti kao u točki 21) u osnovnim glazbenim školama 33) KOREPETICIJA 1. Magistar muzike -klavir / Akademski muzičar klavirist i profesor klavira 2. Magistar muzike -dirigent / Diplomirani glazbenik dirigent Ravnateljica: Melita Lasek Satterwhite, mag.mus. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
465 Osnovna škola Milan Amruš PRAVILNIK, Članak 1. Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu KOMENTARI : Čl.1 st. 1 Dodati škole koje rade po posebnom programu jer one postoje i rade. Čl.2 Dodati da u redovnim školama, u posebnim razrednim odjelima u nastavi rade isključivo profesori rehabilitatori. Stručni suradnici edukacijski rehabilitatori pružaju podršku učenicima koji su uključeni u redovne razrede i njihovim učiteljima. Čl.26 Uvrstiti stručni naziv; profesor rehabilitator. Dodati da predmetnu nastavu u posebnim ustanovama može izvoditi isključivo profesor rehabilitator, a u predmetima T jelesna i zdravstvena kultura, glazbena, likovna kultura, tehnička kultura stručnjak tog profila - uz dopunsko defektološko obrazovanje. Čl.27 Iza riječi psiholog dodati - edukacijski rehabilitator za podršku učiteljima i učenicima u nastavi, socijalni pedagog za djecu s poremećajima u ponašanju i logoped za glasovno – govorne poremećaje. Produženi stručni postupak – izostaviti socijalne pedagoge i logopede za neposredan rad u produzenom stručnom postupku. Socijalni pedagozi isključivo obavljaju rad s učenicima koji imaju poremećaje u ponašanju, a logopedi rad s učenicima koji imaju teškoće u govorno-glasovnoj komunikaciji. Čl.27.st.2 Stručni suradnik stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Potrebno je razdvojiti stručne suradnike edukacijsko-rehabilitacijskog profila kroz posebne članke (ili podčlanke) na edukacijske rehabilitatore, logopede i socijalne pedagoge i u skladu s tim navesti potrebnu stručnu spremu i opis njihovog posla. Sva tri zvanja su stručnjaci edukacijskog rehabilitacijskog profila, no polazili su različite programe i osposobljeni su za različite vrste podrške učenicima. Na taj način će se izbjeći situacija da se u škole u kojima je potreban edukacijski rehabilitator zapošljavaju logopedi ili socijalni pedagozi. Zaposlenici OŠ "Milan Amruš", Slavonski Brod Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
466 Osnovna škola Ludbreg PRAVILNIK Dajmo primjedbu vezanu na osnovne glazbene škole: Za učitelja harmonike navedena su samo dvije mogućnosti: prof. harmonike i magistar muzike-harmonika. U sadašnjem pravilniku ima i prof. glazbe ili dipl. glazbenik neovisno o smjeru, koji je program harmonike završio na razini srednje stručne spreme, prof. glazbe i dipl. glazbenik (neovisno o smjeru) koji je imao harmoniku kao predmet u sklopu studija. U našoj školi u glazbenom odjelu dosta je radnih mjesta koja se već dvije godine odobravaju na jednu školsku godinu, pa nismo mogli zaposliti na neodređeno vrijeme neke od učitelja. Jedan od slučajeva je da je učitelj ostavio rad na neodređeno u Zagrebu i došao raditi u našu školu jer se je očekivalo da će se, nakon jedne godine rada na određeno i nastavka daljnje potrebe, odobriti rad na neodređeno a to se nije dogodilo. Navedeni učitelj je prof, glazbene kulture i ima završenu Glazbenu školu Blagoja Berse Zagreb gdje je stekao srednju školsku spremu – glazbenik harmonikaš. Sad ispada da ga više nećemo moći zaposliti duže od 5 mjeseci i to ako se netko ne javi s uvjetima koje predlažete. Smatramo da bi svakako trebalo proširiti predloženo sa dosadašnjim mogućnostima. To se odnosi i na ostale predmete u osnovnim glazbenim školama obzirom da je vrlo teško dobiti bilo kakve kadrove, pogotovo u manjim sredinama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
467 Osnovna škola Jože Horvata Kotoriba Članak 5., 19. Povijest Iz Nacrta Pravilnika u članku 5., 19. Povijest pod a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona izostavljeni su diplomirani učitelji s pojačanim programom iz nastavnog predmeta povijest koji godinama rade u osnovnim školama na poslovima učitelja povijesti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
468 Osnovna škola Josipa Matoša Vukovar PRAVILNIK Članak 27 (2)- stručni suradnik stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Potrebno je razdvojiti stručne suradnike edukacijsko-rehabilitacijskog profila kroz posebne članke (ili podčlanke) na edukacijske rehabilitatore, logopede i socijalne pedagoge i u skladu s tim navesti potrebnu stručnu spremu kako je predloženo. Na taj način će se izbjeći situacija da se u škole u kojima je potreban edukacijski rehabilitator zaposli logoped ili socijalni pedagog i obrnuto. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
469 Osnovna škola Josipa Matoša Vukovar PRAVILNIK Članak 26. - Posebni programi za djecu s teškoćama. Razdvojiti vrste teškoća i u skladu s tim nazive potrebne stručne spreme ovisno o vrsti teškoće. Npr. učenici s oštećenjem vida:profesor defektolog, smjer oštećenje vida; učenici s motoričkim teškoćama: profesor defektolog, smjer tjelesna invalidnost, itd. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
470 OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC PRAVILNIK, Članak 11. Poštovani, u ovome članku neophodno je i jasno definirati da osobe koje nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Nacrtom, a na koje će se odnositi odredbe članka 11. stupanjem na snagu Pravilnika, imaju pravo dopune satnice ukoliko postanu tehnološki višak i da se vode kao stručne osobe kod prijave na natječaj za zaposlenje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
471 OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC Članak 6., 12) kemija: Poštovani, upozoravamo da u članku 6. pod predmetom Kemija nije navedeno zvanje profesor fizike i kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
472 OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC Članak 6., 10) hrvatski jezik: Poštovani, uočili smo da u članku 6. stavku 10. nedostaje zvanje magistar edukacije kroatologije te ga je potrebno dodati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
473 OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC Članak 5., 17. Priroda i biologija Poštovani, predlažem da zbog izbjegavanja problema u budućnosti, jasno navede da diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje, a koji rade na neodređeno u nastavi prirode i biologije (stupanjem na snagu ovog Pravilnika) u budućnosti imaju pravo dopune satnice i u nastavnom predmetima prirode i biologije i da se vode kao stručne osobe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
474 OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC Članak 5., 16. Priroda Poštovani, predlažemo da zbog izbjegavanja problema u budućnosti, jasno navedete da diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje, a koji rade na neodređeno u nastavi prirode i biologije (stupanjem na snagu ovog Pravilnika) u budućnosti imaju pravo dopune satnice i u nastavnom predmetima prirode i biologije i da se vode kao stručne osobe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
475 OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC Članak 5., 18. Kemija Poštovani, upozoravamo da u članku 5. pod predmetom Kemija nije navedeno zvanje profesor fizike i kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
476 OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC Članak 5., 23. Glazbena kultura Poštovani, uočili smo da u članku 5. kod predmeta Glazbena kultura nedostaje zvanje profesor crkvene glazbe. Prema još uvijek važećim Pravilnicima osobe s navedenim zvanjem stručne su obavljati posao učitelja glazbene kulture pa tražimo da tako ostane i u novom Pravilniku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
477 OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC Članak 5., 19. Povijest Poštovani, uočili smo da u članku 5. kod predmeta Povijest nije navedena stručna sprema "Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta povijest" te smatramo da bi istu trebalo uvrstiti pod 19. Povijest a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
478 OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC PRAVILNIK, Članak 4. Poštovani, uočili smo da u članku 4. ovog Nacrta nedostaje zvanje nastavnik razredne nastave. Diploma nastavnik razredne nastave stjecala se do akademske godine 1990./91., a velik broj zaposlenih učitelja s navedenom diplomom radi na poslovima učitelja razredne nastave. Uvjereni smo da se radi o propustu koji će biti ispravljen uvrštavanjem navedenog zvanja u Pravilnik. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
479 Olja Dijanosic Članak 5., 1. Hrvatski jezik Zgranuta nekim od pročitanih komentara o mojoj nekompetenciji i "općenitosti" željela bih samo reći da je osoba čije je zvanje magistra primarnog obrazovanja tijekom studija koji je trajao od srpnja 2010. do srpnja 2115. (UFZG, ods. Čk) odslušala i položila mnoge dodatne kolegije s područja jezika i književnosti, baš kao i njeni kolege koji su tog srpnja 2010. odabrali informatiku za svoj pojačani predmet. Zašto smo to činili? Da biste nas vi danas blatili tražeći brisanje našeg zvanja iz alineje (Društvo profesora hrvatskoga jezika)? Da biste nam brojili ECTS bodove i gurali pod nos kako mi imamo ovoliko, a vi ovoliko (Branimir Romac)? Ne, to smo radili jer smo trebali kako bismo postali Učitelji. Ono što Vi niste. Da ja izbrojim bodove koje ste vi ostvarili iz kolegija s područja znanosti kao što su: psihologija, didaktika, pedagogija, metodika? U osnovnim su škola djeca, a predaju im učitelji. Učitelji koju su puno kompetentniji u ophođenju s djecom i uopće boravku s djecom od vas. Nemojmo jedni drugima mazati oči, posve je evidentno da nas smatrate "kradljivcima radnih mjesta", bez obzira na ičiju kompetenciju i ECTSove. E pa smatramo i mi vas, pa što ćemo sad? Nemate pravo tražiti da se nas zakida za nešto što smo zaslužili samo kako biste se vi probili i to s takvim labavim argumentima. Da vas utješim, većina učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom ne želi predavati pojačani predmet. Nama je draže biti s mlađom djecom, cijeli dan boraviti u istom razrednom odjeljenju, biti prva osoba nakon roditelja svom učeniku. Dakle, da zaključim, apsolutno smo kompetentni, školovali smo se koliko je trebalo, ma školovat ćemo se i dalje ako treba, ali želimo biti Učitelji. A vama ćemo "krasti radna mjesta" svaki put kad se mjesto u razrednoj nastavi popuni jer je to pravednije nego da je Učitelj na cesti, a učitelj u razredu. Hvala najljepša, učiteljica Olja Dijanošić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
480 Olivera Milanović Članak 5., 21. Tehnička kultura Poštovani, Predlažem da se u pravilnik uvrsti IZRIJEKOM da su dipl. inženjeri drvne tehnologije sa položenom pedagoško-psihološkom naobrazbom stručni za Teh, kulturu , jer sa svojom naobrazbom i položenim ispitima pokrivaju kompletno cijeli program Teh. kulure za osnovnu školu. To potkrepljujem niže navedenim popisom pripadajućih kolegija na Šumarskom fakultetu : Matematika , Nauka o čvrstoći, Mehanika , Fizika, Kemija , Nacrtna geometrija, Tehničko crtanje, Nauka o toplini, Odabrane matematičke metode, Polimerni materijali, Osnove tehnologije drva, Zaštita na radu, Opće strojarstvo, Radni strojevi i uređaji Tehnološke karakteristike drva, Građevinarstvo, , Kemijska prerada drva, Površinska obrada drva u DI, Zaštita drva i drvnih proizvoda, , Transport, Konstrukcije proizvoda od drva, Priprema rada, Tehnologija masivnog drva, Tehnologija drvnih proizvoda za građevinarstvo, Furniri, furnirske i stolarske ploče, Hidrotermička obrada drva , Tehnologija ploča iz usitnjenog drva, Tehnologija finalnih proizvoda … Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
481 OLIVER HIP PRAVILNIK, Strukovne škole Predmeti Energetika i Tehnologija s ekologijom uopće više ne postoje u obrazovnom profilu ekonomist. To je ostalo iz starog pravilnika i iz starog nastavnog plana i programa smjer ekonomist Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
482 Odsjek za povijest umjetnosti FFZG PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, ovim putem Vam se obraćamo kako bismo izložili svoje primjedbe i stajališta na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu (objavljen na mrežnoj stranici https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?entityId=2638). Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu ima dugu tradiciju i krovnu poziciju u obrazovanju budućih predmetnih nastavnika koji su kompetentni izvoditi nastavu iz srednjoškolskoga predmeta Likovna umjetnost i drugih srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Od 2008. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti izvodi se novi diplomski studij nastavničkoga smjera kojim se stječe titula magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti. Stoga je u nacrtu Pravilnika potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti dodati u sljedeće segmente: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja • Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture, točka 8) povijest struke • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke • Članak 9., Program: grafički dizajner, točka 4) povijest struke • Članak 9., Program: industrijski dizajner, točka 7) povijest struke • Članak 9., Program: modni stilist, točka 9) osnove estetike Mišljenja smo da je u prva dva gore navedena segmenta Pravilnika [Članak 6., točka 14; Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1] potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti staviti na prvo mjesto u predviđenoj tablici. Naime, cjelokupni program kojim se ova titula stječe usmjeren je upravo na stjecanje teorijskoga znanja iz svih polja povijesti umjetnosti i temeljitih nastavničkih kompetencija. Primjerice, studenti nastavničkoga smjera diplomskoga studija povijesti umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu tijekom diplomskoga studija stječu minimalno 60 ECTS iz pedagoških/nastavničkih kompetencija, od čega 30 ECTS metodike struke povijesti umjetnosti/likovne umjetnosti. Prema tako razrađenome programu, izrazito usmjerenome upravo na metodiku struke, ovaj program nudi temeljite i široke kompetencije svojim studentima te se time ističe ispred svih ostalih obrazovnih institucija u Hrvatskoj koje također nude srodne kadrove. Smatramo također da bi uz pojedine titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradi obavezno trebala stajati napomena »uz stečene metodičke i didaktičko-psihološko-pedagoške kompetencije«. To se prije svega odnosi na one titule iz kojih se ne može iščitati je li osoba tijekom školovanja stekla spomenute kompetencije. Radi se o sljedećim titualama: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: diplomirani povjesničar umjetnosti, magistar povijest umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: magistar povijesti umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti. • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja: diplomirani povjesničar umjetnosti • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke: diplomirani povjesničar umjetnosti (titula je vjerojatno greškom navedena dva puta pa bi to trebalo ispraviti) Također, ovim putem želimo istaknuti da se, pri preciziranju odgovarajuće vrste obrazovanja u ovom Pravilniku, treba pozornost obratiti i na to da su predmeti Likovna kultura (u osnovnoj školi) i Likovna umjetnost (srednja škola, gimnazijski program; srodni predmeti u stručnim školama) svojim nastavnim sadržajima i metodologijom posve različiti te da između njih ne postoji izražena vertikala obrazovanja kao što je to prisutno kod većine predmeta. Njihove specifičnosti odražavaju se i na razini obrazovanja nastavnoga kadra – tako su akademije likovnih umjetnosti više usmjerene na obrazovanje u osnovnoj školi (ali s dodatnim kompetencijama i za srednju školu), a filozofski fakulteti na srednjoškolsko obrazovanje. Stoga molimo da se uz sljedeće titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradu obavezno stavi napomena »uz stečene kompetencije iz metodike struke povijesti umjetnosti / likovne umjetnosti«: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: magistar/magistra likovne kulture, profesor likovne kulture • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: profesor likovne kulture, profesor likovnog odgoja. Potaknuti komentarima napisanima na navedenoj mrežnoj stranici na kojoj je objavljen nacrt Pravilnika, htjeli bismo upozoriti na potrebu dodatnoga opreza u njegovim daljnjim korekcijama. Naime, pojedini napisani komentari idu u pravcu toga da se titule magistar/magistra primijenjenih umjetnosti i magistar/magistra likovne pedagogije uvrste kao moguće razine obrazovanja (titule) za izvođenje pojedinih srednjoškolskih teorijskih predmeta iz likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti. Moramo pritom naglasiti da program Diplomskog sveučilišnog studija Primijenjenih umjetnosti koji se izvodi na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci uopće ne sadrži kolegije pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkih kompetencija te ne nudi temelj kojim bi se taj prijedlog mogao udovoljiti. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nastavnik predmetne nastave u srednjoj školi mora imati odgovarajuće pedagoške kompetencije (čl. 105, stavka 7.). Kako navedeni program kojom se stječe titula magistar/magistra primijenjenih umjetnosti ne omogućava pedagoške kompetencije ona zasigurno ne bi smjela biti navedena u bilo kojim poslovima u kojima se ovakve kompetencije zahtijevaju, a zasigurno nikako u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 5, točka 27; čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti. Također, program Diplomskog sveučilišnog studija Likovna pedagogija na istoj Akademiji nudi kolegije nastavničkih kompetencija, ali su oni vezani izričito za osnovnoškolski predmet Likovna kultura i kao takvi ne daju potrebne kompetencije za predavanje predmeta Likovna umjetnost (gimnazije, strukovne škole) i srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Prema spomenutom članku Zakona (čl. 105, stavka 7.). navedeni program kojim se stječe titula magistar/magistra likovne pedagogije također ne zadovoljava potrebne pedagoške kompetencije (metodiku struke). Iz svega navedenoga vidljivo je da su magistri likovne pedagogije kompetentni za predavanje predmeta Likovna kultura u osnovnim školama i stručnih predmeta u umjetničkim i strukovnim školama, ali ne mogu biti navedeni kao zanimanja u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti). Obzirom na provedeno reprogramiranje sustava visokoga obrazovanja uvođenjem novih reformiranih programa i važnost preciznog definiranja kompetencija, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija unutar hrvatskog visokoobrazovnoga sustava, izuzetno nam je važno da titule koje se odnose na srednjoškolski predmet Likovna umjetnost i srodne teorijske predmete budu iskazane na pravilan način. Stoga ljubazno molimo da naše stručno stajalište razmotrite s posebnom pozornošću i uvažite iskazane primjedbe u doradama novoga Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. S poštovanjem, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
483 Odsjek za povijest umjetnosti FFZG Članak 6., 14) likovna umjetnost: Poštovani, ovim putem Vam se obraćamo kako bismo izložili svoje primjedbe i stajališta na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu (objavljen na mrežnoj stranici https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?entityId=2638). Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu ima dugu tradiciju i krovnu poziciju u obrazovanju budućih predmetnih nastavnika koji su kompetentni izvoditi nastavu iz srednjoškolskoga predmeta Likovna umjetnost i drugih srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Od 2008. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti izvodi se novi diplomski studij nastavničkoga smjera kojim se stječe titula magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti. Stoga je u nacrtu Pravilnika potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti dodati u sljedeće segmente: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja • Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture, točka 8) povijest struke • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke • Članak 9., Program: grafički dizajner, točka 4) povijest struke • Članak 9., Program: industrijski dizajner, točka 7) povijest struke • Članak 9., Program: modni stilist, točka 9) osnove estetike Mišljenja smo da je u prva dva gore navedena segmenta Pravilnika [Članak 6., točka 14; Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1] potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti staviti na prvo mjesto u predviđenoj tablici. Naime, cjelokupni program kojim se ova titula stječe usmjeren je upravo na stjecanje teorijskoga znanja iz svih polja povijesti umjetnosti i temeljitih nastavničkih kompetencija. Primjerice, studenti nastavničkoga smjera diplomskoga studija povijesti umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu tijekom diplomskoga studija stječu minimalno 60 ECTS iz pedagoških/nastavničkih kompetencija, od čega 30 ECTS metodike struke povijesti umjetnosti/likovne umjetnosti. Prema tako razrađenome programu, izrazito usmjerenome upravo na metodiku struke, ovaj program nudi temeljite i široke kompetencije svojim studentima te se time ističe ispred svih ostalih obrazovnih institucija u Hrvatskoj koje također nude srodne kadrove. Smatramo također da bi uz pojedine titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradi obavezno trebala stajati napomena »uz stečene metodičke i didaktičko-psihološko-pedagoške kompetencije«. To se prije svega odnosi na one titule iz kojih se ne može iščitati je li osoba tijekom školovanja stekla spomenute kompetencije. Radi se o sljedećim titualama: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: diplomirani povjesničar umjetnosti, magistar povijest umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: magistar povijesti umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti. • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja: diplomirani povjesničar umjetnosti • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke: diplomirani povjesničar umjetnosti (titula je vjerojatno greškom navedena dva puta pa bi to trebalo ispraviti) Također, ovim putem želimo istaknuti da se, pri preciziranju odgovarajuće vrste obrazovanja u ovom Pravilniku, treba pozornost obratiti i na to da su predmeti Likovna kultura (u osnovnoj školi) i Likovna umjetnost (srednja škola, gimnazijski program; srodni predmeti u stručnim školama) svojim nastavnim sadržajima i metodologijom posve različiti te da između njih ne postoji izražena vertikala obrazovanja kao što je to prisutno kod većine predmeta. Njihove specifičnosti odražavaju se i na razini obrazovanja nastavnoga kadra – tako su akademije likovnih umjetnosti više usmjerene na obrazovanje u osnovnoj školi (ali s dodatnim kompetencijama i za srednju školu), a filozofski fakulteti na srednjoškolsko obrazovanje. Stoga molimo da se uz sljedeće titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradu obavezno stavi napomena »uz stečene kompetencije iz metodike struke povijesti umjetnosti / likovne umjetnosti«: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: magistar/magistra likovne kulture, profesor likovne kulture • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: profesor likovne kulture, profesor likovnog odgoja. Potaknuti komentarima napisanima na navedenoj mrežnoj stranici na kojoj je objavljen nacrt Pravilnika, htjeli bismo upozoriti na potrebu dodatnoga opreza u njegovim daljnjim korekcijama. Naime, pojedini napisani komentari idu u pravcu toga da se titule magistar/magistra primijenjenih umjetnosti i magistar/magistra likovne pedagogije uvrste kao moguće razine obrazovanja (titule) za izvođenje pojedinih srednjoškolskih teorijskih predmeta iz likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti. Moramo pritom naglasiti da program Diplomskog sveučilišnog studija Primijenjenih umjetnosti koji se izvodi na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci uopće ne sadrži kolegije pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkih kompetencija te ne nudi temelj kojim bi se taj prijedlog mogao udovoljiti. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nastavnik predmetne nastave u srednjoj školi mora imati odgovarajuće pedagoške kompetencije (čl. 105, stavka 7.). Kako navedeni program kojom se stječe titula magistar/magistra primijenjenih umjetnosti ne omogućava pedagoške kompetencije ona zasigurno ne bi smjela biti navedena u bilo kojim poslovima u kojima se ovakve kompetencije zahtijevaju, a zasigurno nikako u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 5, točka 27; čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti. Također, program Diplomskog sveučilišnog studija Likovna pedagogija na istoj Akademiji nudi kolegije nastavničkih kompetencija, ali su oni vezani izričito za osnovnoškolski predmet Likovna kultura i kao takvi ne daju potrebne kompetencije za predavanje predmeta Likovna umjetnost (gimnazije, strukovne škole) i srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Prema spomenutom članku Zakona (čl. 105, stavka 7.). navedeni program kojim se stječe titula magistar/magistra likovne pedagogije također ne zadovoljava potrebne pedagoške kompetencije (metodiku struke). Iz svega navedenoga vidljivo je da su magistri likovne pedagogije kompetentni za predavanje predmeta Likovna kultura u osnovnim školama i stručnih predmeta u umjetničkim i strukovnim školama, ali ne mogu biti navedeni kao zanimanja u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti). Obzirom na provedeno reprogramiranje sustava visokoga obrazovanja uvođenjem novih reformiranih programa i važnost preciznog definiranja kompetencija, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija unutar hrvatskog visokoobrazovnoga sustava, izuzetno nam je važno da titule koje se odnose na srednjoškolski predmet Likovna umjetnost i srodne teorijske predmete budu iskazane na pravilan način. Stoga ljubazno molimo da naše stručno stajalište razmotrite s posebnom pozornošću i uvažite iskazane primjedbe u doradama novoga Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. S poštovanjem, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
484 Odsjek za povijest umjetnosti FFZG PRAVILNIK Poštovani, ovim putem Vam se obraćamo kako bismo izložili svoje primjedbe i stajališta na Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu ima dugu tradiciju i krovnu poziciju u obrazovanju budućih predmetnih nastavnika koji su kompetentni izvoditi nastavu iz srednjoškolskoga predmeta Likovna umjetnost i drugih srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Od 2008. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti izvodi se novi diplomski studij nastavničkoga smjera kojim se stječe titula magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti. Stoga je u nacrtu Pravilnika potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti dodati u sljedeće segmente: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja • Članak 9., Program: dizajner unutrašnje arhitekture, točka 8) povijest struke • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke • Članak 9., Program: grafički dizajner, točka 4) povijest struke • Članak 9., Program: industrijski dizajner, točka 7) povijest struke • Članak 9., Program: modni stilist, točka 9) osnove estetike Mišljenja smo da je u prva dva gore navedena segmenta Pravilnika [Članak 6., točka 14; Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1] potrebno titulu magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti staviti na prvo mjesto u predviđenoj tablici. Naime, cjelokupni program kojim se ova titula stječe usmjeren je upravo na stjecanje teorijskoga znanja iz svih polja povijesti umjetnosti i temeljitih nastavničkih kompetencija. Primjerice, studenti nastavničkoga smjera diplomskoga studija povijesti umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu tijekom diplomskoga studija stječu minimalno 60 ECTS iz pedagoških/nastavničkih kompetencija, od čega 30 ECTS metodike struke povijesti umjetnosti/likovne umjetnosti. Prema tako razrađenome programu, izrazito usmjerenome upravo na metodiku struke, ovaj program nudi temeljite i široke kompetencije svojim studentima te se time ističe ispred svih ostalih obrazovnih institucija u Hrvatskoj koje također nude srodne kadrove. Smatramo također da bi uz pojedine titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradi obavezno trebala stajati napomena »uz stečene metodičke i didaktičko-psihološko-pedagoške kompetencije«. To se prije svega odnosi na one titule iz kojih se ne može iščitati je li osoba tijekom školovanja stekla spomenute kompetencije. Radi se o sljedećim titualama: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: diplomirani povjesničar umjetnosti, magistar povijest umjetnosti • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: magistar povijesti umjetnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti. • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 6) teorija oblikovanja: diplomirani povjesničar umjetnosti • Članak 9., Program: aranžersko-scenografski dizajner, točka 9) povijest struke: diplomirani povjesničar umjetnosti (titula je vjerojatno greškom navedena dva puta pa bi to trebalo ispraviti) Također, ovim putem želimo istaknuti da se, pri preciziranju odgovarajuće vrste obrazovanja u ovom Pravilniku, treba pozornost obratiti i na to da su predmeti Likovna kultura (u osnovnoj školi) i Likovna umjetnost (srednja škola, gimnazijski program; srodni predmeti u stručnim školama) svojim nastavnim sadržajima i metodologijom posve različiti te da između njih ne postoji izražena vertikala obrazovanja kao što je to prisutno kod većine predmeta. Njihove specifičnosti odražavaju se i na razini obrazovanja nastavnoga kadra – tako su akademije likovnih umjetnosti više usmjerene na obrazovanje u osnovnoj školi (ali s dodatnim kompetencijama i za srednju školu), a filozofski fakulteti na srednjoškolsko obrazovanje. Stoga molimo da se uz sljedeće titule navedene u nacrtu Pravilnika u zagradu obavezno stavi napomena »uz stečene kompetencije iz metodike struke povijesti umjetnosti / likovne umjetnosti«: • Članak 6., točka 14) likovna umjetnost: magistar/magistra likovne kulture, profesor likovne kulture • Članak 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti: profesor likovne kulture, profesor likovnog odgoja. Potaknuti komentarima napisanima na navedenoj mrežnoj stranici na kojoj je objavljen nacrt Pravilnika, htjeli bismo upozoriti na potrebu dodatnoga opreza u njegovim daljnjim korekcijama. Naime, pojedini napisani komentari idu u pravcu toga da se titule magistar/magistra primijenjenih umjetnosti i magistar/magistra likovne pedagogije uvrste kao moguće razine obrazovanja (titule) za izvođenje pojedinih srednjoškolskih teorijskih predmeta iz likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti. Moramo pritom naglasiti da program Diplomskog sveučilišnog studija Primijenjenih umjetnosti koji se izvodi na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci uopće ne sadrži kolegije pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkih kompetencija te ne nudi temelj kojim bi se taj prijedlog mogao udovoljiti. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nastavnik predmetne nastave u srednjoj školi mora imati odgovarajuće pedagoške kompetencije (čl. 105, stavka 7.). Kako navedeni program kojom se stječe titula magistar/magistra primijenjenih umjetnosti ne omogućava pedagoške kompetencije ona zasigurno ne bi smjela biti navedena u bilo kojim poslovima u kojima se ovakve kompetencije zahtijevaju, a zasigurno nikako u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 5, točka 27; čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti. Također, program Diplomskog sveučilišnog studija Likovna pedagogija na istoj Akademiji nudi kolegije nastavničkih kompetencija, ali su oni vezani izričito za osnovnoškolski predmet Likovna kultura i kao takvi ne daju potrebne kompetencije za predavanje predmeta Likovna umjetnost (gimnazije, strukovne škole) i srodnih teorijskih predmeta iz područja likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u umjetničkim i strukovnim školama. Prema spomenutom članku Zakona (čl. 105, stavka 7.). navedeni program kojim se stječe titula magistar/magistra likovne pedagogije također ne zadovoljava potrebne pedagoške kompetencije (metodiku struke). Iz svega navedenoga vidljivo je da su magistri likovne pedagogije kompetentni za predavanje predmeta Likovna kultura u osnovnim školama i stručnih predmeta u umjetničkim i strukovnim školama, ali ne mogu biti navedeni kao zanimanja u sljedećim segmentima Pravilnika: čl. 6, točka 14; čl. 9., Program Likovna umjetnost, točka 1) povijest likovne umjetnosti). Obzirom na provedeno reprogramiranje sustava visokoga obrazovanja uvođenjem novih reformiranih programa i važnost preciznog definiranja kompetencija, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija unutar hrvatskog visokoobrazovnoga sustava, izuzetno nam je važno da titule koje se odnose na srednjoškolski predmet Likovna umjetnost i srodne teorijske predmete budu iskazane na pravilan način. Stoga ljubazno molimo da naše stručno stajalište razmotrite s posebnom pozornošću i uvažite iskazane primjedbe u doradama novoga Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. S poštovanjem, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
485 Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Članak 6., 11) informatika: Prema nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu u članku 6 definirane su vrste i razine obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama. U navedeni članak za nastavni predmet informatika potrebno je, prema Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 50/2015), uvrstiti i magistra/magistru edukacije informacijskih znanosti (mag.educ.inf.), tj. osobu koja je završila Informacijske znanosti, nastavnički smjer. Također je potrebno pridodati akademski naziv magistra/magistre informacijskih znanosti (mag.inf), koji se stječe završetkom studija Informacijskih znanosti, smjer istraživački te akademski naziv diplomiranog informatologa, koji u srednjoj školi mogu predavati nakon završene Dopunske pedagoško-psihološke izobrazbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
486 Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Članak 5., 14. Informatika Sukladno članku 105. stavak 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 152/14) poslove nastavnika informatike može obavljati magistar/magistra edukacije informacijskih znanosti, studij Informacijske znanosti: smjer nastavnički (mag.educ.inf). Također poslove učitelja predmetne nastave informatike u osnovnoj školi može obavljati profesor informatologije sukladno članku 105. stavka 6 točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 152/14) te zbog toga je nužno pridodati popisu navedenu predbolonjsku kvalifikaciju. Prema članku 105. stavak 6. točka b). poslove učitelja predmetne nastave informatike sukladno navedenom zakonu u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je stekla predbolonjsku kvalifikaciju diplomiranog informatologa uz naknadno stjecanje pedagoških kompetencija. Sukladno članku 105. stavak 6. točka c) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila „preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije...“ Sukladno ovoj točki poslove nastavnika informatike može obavljati sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informacijskih znanosti (univ. bacc. inf.) kako glasi akademski naziv prema Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 50/2015). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
487 Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu PRAVILNIK SVEUČILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET U SPLITU ODSJEK ZA FILOZOFIJU Prof. dr. sc. Mislav Kukoč, pročelnik Odsjeka Split, 25. veljače 2015. Prijedlog izmjena čl. 6. st. 3., 4. i 5. Pravilnika: Prijedlog novog teksta: Članak 6. 3) etika: magistar filozofije magistar edukacije filozofije diplomirani filozof profesor filozofije 4) etika i kultura: magistar filozofije magistar edukacije filozofije diplomirani filozof profesor filozofije 5) filozofija: magistar filozofije magistar edukacije filozofije diplomirani filozof profesor filozofije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
488 Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu PRAVILNIK Odsjek za filozofiju Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Sinjska 2, 21000 Split Split, 25. veljače 2016. Uključujući se u javnu raspravu članovi Vijeća Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, na svojoj 5. redovitoj sjednici ak. god. 2015/2016. održanoj 25. veljače 2016. godine razmotrili su Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, te predložili izmjene glede filozofije i filozofske grupe predmeta: etika, etika i kultura (čl. 6. Nacrta Pravilnika). Naš prijedlog je da predmete filozofija, etika i etika i kultura mogu predavati samo nastavnici u stručnom zvanju: magistar filozofije, magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije. Obrazloženje: Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, upućen u javnu raspravu, propisujući odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za izvođenje nastave filozofskih predmeta Filozofija, Etika i Etika i kultura iz nerazumljivih razloga dezavuira kako navedene filozofske predmete tako i sveučilišni studij filozofije koji jedini pruža stručne i pedagoške kompetencije za izvođenje nastave iz spomenutih predmeta. Naime, za razliku od drugih predmeta koje, prema čl. 6. Nacrta Pravilnika, mogu predavati samo nastavnici s odgovarajućom stručnom kvalifikacijom (npr. sociologiju diplomirani sociolog magistar sociologije, profesor sociologije, a jednako se određuje i za psihologiju, povijest, povijest umjetnosti itd.), prema istome filozofiju bi mogli predavati ne samo filozofi (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) nego i politolozi (diplomirani politolog), sociolozi (diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije), teolozi (diplomirani teolog), kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog) i religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog)!? Dok Nacrt Pravilnika ispravno određuje da logiku, kao jednu od temeljnih filozofijskih disciplina, smiju predavati samo filozofi, na drugoj strani, etiku, također temeljnu filozofijsku disciplinu, prema istome, mogu predavati osobe različitih profila i kvalifikacija, uz jedino kompetentne filozofe (magistar filozofije, diplomirani filozof, profesor filozofije) i teolozi (diplomirani teolog, diplomirani kateheta), religiolozi (profesor religijske kulture, diplomirani religiolog) te kroatolozi (profesor hrvatske kulture, diplomirani kroatolog). Pridružujući se sukladnim stavovima Hrvatskog filozofskog društva i drugih odsjeka za filozofiju hrvatskih sveučilišta, nastavnici i studenti Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu traže da se u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, filozofija dovede u ravnopravan položaj s ostalim studijima i strukama, na način da filozofiju i druge filozofske predmete (Logika, Etika, Etika i kultura) smiju predavati isključivo nastavnici s odgovarajućim kompetencijama: magistar filozofije, magistar edukacije filozofije, diplomirani filozof i profesor filozofije. Vijeće Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu Prof. dr. sc. Mislav Kukoč, pročelnik Odsjeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
489 Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Članak 5., 2. Engleski jezik Odsjek za anglistiku Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb Očitovanje o „NACRTU PRAVILNIKA O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI OBRAZOVANJA UČITELJA, NASTAVNIKA, ODGAJATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI I UČENIČKOM DOMU“ u dijelu koji se tiče predmeta Engleski jezik, Članak 5, stavak (1), točka 2.: 1. U Članku 5, stavak (1), točka 2. Engleski jezik – smatramo da bi nastavnici engleskog jezika koji su diplomirali na tzv. Pedagoškoj akademiji do 1991. godine – engleski jezik mogli predavati samo od 1. do 4. razreda osnovne škole, s obzirom na činjenicu da je tu, prema podacima na mrežnim stranicama Učiteljskog fakulteta, bila riječ o izobrazbi pedagoških djelatnika za rad u početnim razredima, tj. u razrednoj nastavi, dok je sam studij predmetne nastave prekinut 1976. godine te se od tada provodi na matičnim fakultetima. Četverogodišnji učiteljski studij na Učiteljskoj akademiji uveden je 1992. godine, a od 1998. četverogodišnji stručni učiteljski studij s pojačanim predmetom, koji obrazuje diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom Engleski jezik, pred kojima bi također prednost pri zapošljavanju za održavanje predmetne nastave u višim razredima osnovne škole (dakle, od 5. do 8. razreda) trebali imati oni koji su završili studij engleskog jezika na matičnom (Filozofskom) fakultetu, a u skladu s Člankom 105, stavcima (6) i (7) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.) Ne dovodimo u pitanje kompetencije magistara primarnog obrazovanja s engleskim jezikom stečene na integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju Učiteljski studij s engleskim jezikom, uvedenom 2005. godine. 2. Protivimo se ideji da engleski jezik na bilo kojoj razini predaju prvostupnici engleskog jezika i književnosti jer za to nisu kvalificirani. Naime, na preddiplomskoj razini nemaju niti jedan predmet iz područja tzv. pedagoških kompetencija, niti ih mogu steći naknadno u obimu 55 ects-a, jer je to predviđeno nakon završene diplomske razine studija. K tome, ishodi učenja preddiplomskog studija ne predviđaju takvu kompetenciju. S obzirom na to da su svi studiji engleskog jezika u Hrvatskoj oblika 3+2, nejasno je na koga bi se odnosila točka c. u Članku 105, stavak (6) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koja kaže: „(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila (…) c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka.“ 3. Velik broj naziva studija engleskog jezika krivo je naveden u tablici te nudimo ispravne nazive uz napomenu da nigdje u Republici Hrvatskoj ne postoji jednopredmetni preddiplomski studij engleskog jezika. Nazivi Anglistika i Engleski jezik i književnost odnose se na isti studij. Prema predbolonjskome sustavu, po završetku studija engleskog jezika i književnosti zvanje diplomiranog anglista stjecalo se odabirom tzv. znanstvenog smjera, a ne nastavničkog. U skladu s navedenim, donosimo ispravke krivo napisanih naziva smjerova i studija te dajemo svoj prijedlog navođenja vrsta obrazovanja za predavanje predmeta Engleski jezik u Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu: Članak 5 (1) Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi mora imati sljedeću vrstu obrazovanja: 2. Engleski jezik a) sukladno članku 105. stavka 6. točke a) Zakona : - magistar/magistra edukacije engleskog jezika i književnosti Engleski jezik i književnost (jednopredmetni): smjer nastavnički Engleski jezik i književnost (dvopredmetni): smjer nastavnički - profesor engleskog jezika i književnosti Engleski jezik i književnost (jednopredmetni): smjer nastavnički Engleski jezik i književnost (dvopredmetni): smjer nastavnički -magistar/magistra primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom) Učiteljski studij s engleskim jezikom - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom (Engleski jezik) – samo za nastavu od 1. do 4. razreda - nastavnik engleskog jezika (koji je diplomirao do 7. siječnja 1991. godine) – samo za nastavu od 1. do 4. razreda b) sukladno članku 105. stavka 6. točke b) Zakona: - magistar/magistra engleskog jezika i književnosti Engleski jezik i književnost (jednopredmetni): smjer: lingvistički/prevoditeljski/književno-kulturološki; Engleski jezik i književnost (dvopredmetni): smjer: lingvistički/prevoditeljski/književno-kulturološki; - diplomirani anglist Engleski jezik i književnost (jednopredmetni): smjer: znanstveni Engleski jezik i književnost (dvopredmetni): smjer: znanstveni c) sukladno članku 105. stavka 6. točke c) Zakona: - sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) engleskoga jezika i književnosti Engleski jezik i književnost (dvopredmetni) – vidi napomenu br. 2 Članak 6. Odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja za izvođenje nastave u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama smatra se: 2) Engleski jezik: - magistar/magistra edukacije engleskog jezika i književnosti - profesor engleskog jezika i književnosti - magistar/magistra engleskog jezika i književnosti - diplomirani anglist Zaključak: S obzirom na velik broj formalnih pogrešaka novog Pravilnika uočenih samo u segmentu koji se odnosi na podučavanje engleskog jezika, razvidno je da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH prilikom sastavljanja prijedloga novog Pravilnika nije stupilo u kontakt s odgovarajućim sastavnicama Sveučilišta koja provode programe na koje se novi Pravilnik oslanja. Također smatramo da bi Ministarstvo trebalo uvesti primjereniju praksu oglašavanja javnih rasprava, poglavito kad je riječ o pravilnicima koji obuhvaćaju sve znanstveno-obrazovne institucije u RH i koji po svojoj naravi utječu na prethodne, sadašnje i buduće generacije znanstveno-obrazovnog kadra. U Zagrebu, 25. veljače 2016. dr. sc. Irena Zovko Dinković, izv. prof. pročelnica Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
490 Obrtnička škola Bjelovar PRAVILNIK Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjoj školi pisan je 1999. god. Do danas imamo niz novih zanimanja koja su proizašla iz otvorenih visokih škola i veleučiliša. Ta nova zanimanja nisu uvrštena u spomenuti pravilnik a svakako bi trebala biti. Npr. Stručni prvostupnik-Inženjer mehatronike nije uvršten u pravilnik, iako to zanimanje na tržištu rada postoji barem 4 godine. Smatramo da bi navedeno zanimanje trebalo biti uvršteno u pravilnik i da takav kadar može npr. držati praktičnu nastavu u srednjim školama u sektorima strojarstva i elektrotehnike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
491 Nives Skura Članak 5., 24. Likovna kultura Komentar vezan za Članak 5. / 24. Likovna kultura Smatram da u Pravilnik treba ugraditi kvalifikaciju diplomirani dizajner / magistar dizajna, budući da se na Studiju dizjana pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stječe dovoljno znanja, vještina i kompetencija za izvođenje nastave u osnovnim školama. Svakako uz postojeću kvalifikaciju potrebno je steći i dodatnu potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju pri visokoškolskoj ustanovi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
492 Nives Skura Članak 6., 14) likovna umjetnost: Smatram da u Pravilnik treba ugraditi kvalifikaciju diplomirani dizajner / magistar dizajna, budući da se na Studiju dizjana pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stječe dovoljno znanja, vještina i kompetencija za izvođenje nastave u gimnazijama i srednjim školama. Svakako uz postojeću kvalifikaciju potrebno je steći i dodatnu potvrdu o pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom obrazovanju pri visokoškolskoj ustanovi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
493 Nikolina Miletić PRAVILNIK Poštovani, diplomirana sam kostimografkinja Tekstilno-tehnološkog fakulteta s akademskim nazivom Magistra inženjerka tekstilnog i modnog dizajna i imam završen program Pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke naobrazbe. Obraćam Vam se s zamolbom da se moja struka, koja je isključivo umjetnička izjednači s kolegama umjetničkih Akademija. Kako je ministarstvo odobrilo umjetnički studij (što nigdje u diplomi ni ne piše) i program koji kroz 5 godina studiranja sadrži predmete poput: Crtanja i slikanja, Povijesti umjetnosti, Moderne umjetnosti i dizajna, Nacrtne geometrije, Povijesti tekstila i odjeće, Modnog dizajna, Tekstilnog dizajna, Likovnog uzrokovanja tekstila, Modne ilustracije, Etnologije, Crtanja povijesnog tekstila i kostima, Sociologije kulture, Vizualnog jezika, Teorije mode, Crtanje i slikanje povijesnog kostima, Scenskog modeliranja, Kulture spektakla, Bojadisanja tekstila, Povijesti drame i kazališta, Osnova kazališne produkcije, itd., smatram da bi se trebalo uskladiti u zakonu da je to umjetnička struka. Konkretan razlog mog javljanja je poradi zamolbe, tj. mogućnosti izmjene zakona za zapošljavanje za učitelje likovne kulture u osnovnim i strukovno-umjetničkim školama. Sramotno je da uz umjetnički program koji sam prošla i s položenim pedagoškim kompetencijama zakonski pred mnom prednost imaju kolege s Akademije likovnih umjetnosti (koji nisu studirali likovnu edukaciju) s 3 ili 5 godina završenog fakulteta bez pedagoške izobrazbe, i to čak i za predavanje moje struke. Da stvar bude gora prednost posjeduje i Pedagoški fakultet koji je za rani i predškolski odgoj. Likovnu kulturu predaju pojedinci koji nisu podobni te oni kojima nedostaje sati za punu satnicu dok ja zakonski nisam stručna i pred mnom mogu raditi i pojedinci koji posjeduju diplome drugih zemalja. Fakultet sam završila na račun Republike Hrvatske, tj. bez plaćanja, smatram da bi ista trebala omogućiti zaposlenje osoba kojima je financirala školovanje. Zamoljavam Vas da uvažite moju primjedbu. S štovanjem, Nikolina Miletić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
494 Nikola Lovrinić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, u tituliranju profila kompetentnih za nastavu glazbenih predmeta općenito, toliko je pogrešaka da bi bilo najpametnije to najprije koliko-toliko srediti, pa tek onda dati na raspravu. Npr. u tzv. teorijskim glazbenim predmetima totalni je nered; nejasna je općenita titula magistar/magistra muzike koja se svugdje, čak i u okviru jednoga te istoga predmeta više puta navodi; na popisu za predmet Gitara u OGŠ na prvome se mjestu navodi akademski muzičar kontrabasist; za predmet Harmonika u SGŠ naveden je samo magistar/magistra harmonike, ali ne i profesor harmonike (kao što je to navedeno za OGŠ), itd. Nažalost, kao da je riječ o lošem "copy-paste", nakon čega tekst nitko više nije ni pročitao. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
495 Nikola Lovrinić PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Budući da u sklopu studija više godina slušaju Metodiku nastave teorijskih glazbenih predmeta, pod nastavni predmet Solfeggio u osnovnim glazbenim školama potrebno je vratiti diplomiranog muzikologa / magistra muzikologije, u skladu sa starim pravilnikom. Diplomirani muzikolozi polažu i stručne ispite iz solfeggia u osnovnim glazbenim školama, napreduju u zvanju iz područja solfeggia, te ovakvim isključivanjima odjednom postaju nestručni. Za nastavni predmet Teorija glazbe u OGŠ je to u redu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
496 Nikola Lovrinić Članak 5., 23. Glazbena kultura Kako diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom glazbene kulture može imati prednost pred jednim muzikologom ili magistrom glazbene teorije? Ovo doista nema smisla. Upravo bi ovo pod b) trebalo staviti po a). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
497 Nikola Kramar PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole Poštovani, nekoliko riječi od osobe koja je aktivni sudionik u odgojno-obrazovnom procesu, polju folklorne pedagogije, nastavnika narodnih plesova. U Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja,nastavnika,odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, navedeno je nekoliko spornih točaka, za koje se nadam da će biti dopunjene. Trenutno u Hrvatskoj postoje dva kvalificirana nastavnika narodnih plesova koji su položili Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu, te s time stekli pravo izvedbe nastave narodnih plesova, kao i srodnih nastavnih predmeta iz polja folklorne umjetnosti. Novo otvoreni Preddiplomski (BA) sveučilišni studiji iz područja plesne umjetnosti nije uvrstio folklor kao jedan od smjerova, kao niti nastavni kolegij, stoga sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije nije kvalificiran za izvođenje nastave u području narodnih plesova i običaja. Članak 9 Glazbene i plesne škole Srednje plesne škole Čl.9, SPS, broj 7. NARODNI PLESOVI 1. Plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. Plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti sveučilišnog prvostupnika suvremenog plesa i sveučilišnog prvostupnika baletne pedagogije, jer novo otvoreni Preddiplomski (BA) sveučilišni studiji iz područja plesne umjetnosti nije uvrstio folklor kao jedan od smjerova, kao niti nastavni kolegij, stoga sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije nije kvalificiran za izvođenje nastave u području narodnih plesova i običaja. Također, potrebno je izostaviti i plesač narodnih plesova uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom, jer prema važećem nastavnom planu i programu nisu propisani specifični uvjeti. Čl.9, SPS broj 12. ANATOMIJA 1. Doktor/doktorica medicine 2. Prvostupnik fizioterapije 3. Profesor biologije OBRAZLOŽENJE: Prvostupnik fizioterapije ima potrebne kompetencije za izvođenje nastave iz područja anatomije lokomotornog sustava, ozljeda i njihove prevencije. Prije otvaranja Preddiplomskog sveučilišnog studija iz područja plesa, veliki broj plesača baleta, suvremenog plesa i narodnih plesova su završavali studij fizioterapije jer se tamo upravo proučava ljudsko tijelo u pokretu. Prema nastavnom programu studija fizioterapije, vidljivo je da su prvostupnici fizoterapije možda upravo i najkvalificiraniji za predavanje nastavnog predmeta anatomije u srednjim plesnim školama. Čl.9, SPS, broj 20. OSNOVE KOREOGRAFIJE 1. plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. dodati plesač-koreograf sa scenskim iskustvom na području narodnih plesova i folklorne koreografije OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Osnove koreografije se izvodi na smjeru plesač narodnih plesova, te je zbog razloga ranije navedenih sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije i sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa potrebno izbaciti, kao i plesač uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom jer istim nije utvrđeno. Folklorna koreografija (etnokoreologija) je zasebna cjelina u okviru koreologije, te je specifična grana nastala u prošlom stoljeću, poznata kao Zagrebačka škola folklorne koreografije. dr.Ivan Ivančan i prof. Zvonimir Ljevaković su postavili točna načela Zagrebačke škole koreografije, koja se razlikuje uvelike od klasične koreografske forme u klasičnom baletu ili suvremenom plesu. Čl.9, SPS, broj 21. LIKOVNI FOLKLOR (NARODNE NOŠNJE) 1. diplomirani etnolog 2. magistar/magistra etnologije 3. plesač sa scenskim iskustvom u području narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: U nastavnom planu i programu veliki dio zauzima i primjena narodnih nošnji na sceni i njihovo pravilno oblačenje. Smatram da plesač narodnih plesova koji posjeduje scensko iskustvo je sposoban, obučen i kvalificiran za predavanje predmeta Narodnih nošnji. Čl.9, SPS, broj 23. GLAZBENI I PLESNI FOLKLOR 1. diplomirani etnolog 2. magistar/magistra etnologije 3. magistar/magistra muzikologije (isključivo uz specijalizaciju iz područja etnomuzikologije) 4. plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Glazbeni i plesni folklor obuhvaća u sebi gradivo koje je skup znanja iz područja folkloristike, te s toga smatram da bi trebalo proširiti listu o odgovarajućoj spremi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
498 Nikola Kramar PRAVILNIK Poštovani, nekoliko riječi od osobe koja je aktivni sudionik u odgojno-obrazovnom procesu, polju folklorne pedagogije, nastavnika narodnih plesova. U Nacrtu pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja,nastavnika,odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, navedeno je nekoliko spornih točaka, za koje se nadam da će biti dopunjene. Trenutno u Hrvatskoj postoje dva kvalificirana nastavnika narodnih plesova koji su položili Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu, te s time stekli pravo izvedbe nastave narodnih plesova, kao i srodnih nastavnih predmeta iz polja folklorne umjetnosti. Novo otvoreni Preddiplomski (BA) sveučilišni studiji iz područja plesne umjetnosti nije uvrstio folklor kao jedan od smjerova, kao niti nastavni kolegij, stoga sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije nije kvalificiran za izvođenje nastave u području narodnih plesova i običaja. Članak 9 Glazbene i plesne škole Srednje plesne škole Čl.9, SPS, broj 7. NARODNI PLESOVI 1. Plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova ( 2. Plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izostaviti sveučilišnog prvostupnika suvremenog plesa i sveučilišnog prvostupnika baletne pedagogije, jer novo otvoreni Preddiplomski (BA) sveučilišni studiji iz područja plesne umjetnosti nije uvrstio folklor kao jedan od smjerova, kao niti nastavni kolegij, stoga sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa i sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije nije kvalificiran za izvođenje nastave u području narodnih plesova i običaja. Također, potrebno je izostaviti i plesač narodnih plesova uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom, jer prema važećem nastavnom planu i programu nisu propisani specifični uvjeti. Čl.9, SPS broj 12. ANATOMIJA 1. Doktor/doktorica medicine 2. Prvostupnik fizioterapije 3. Profesor biologije OBRAZLOŽENJE: Prvostupnik fizioterapije ima potrebne kompetencije za izvođenje nastave iz područja anatomije lokomotornog sustava, ozljeda i njihove prevencije. Prije otvaranja Preddiplomskog sveučilišnog studija iz područja plesa, veliki broj plesača baleta, suvremenog plesa i narodnih plesova su završavali studij fizioterapije jer se tamo upravo proučava ljudsko tijelo u pokretu. Prema nastavnom programu studija fizioterapije, vidljivo je da su prvostupnici fizoterapije možda upravo i najkvalificiraniji za predavanje nastavnog predmeta anatomije u srednjim plesnim školama. Čl.9, SPS, broj 20. OSNOVE KOREOGRAFIJE 1. plesač narodnih plesova sa scenskom praksom u području narodnih plesova 2. dodati plesač-koreograf sa scenskim iskustvom na području narodnih plesova i folklorne koreografije OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Osnove koreografije se izvodi na smjeru plesač narodnih plesova, te je zbog razloga ranije navedenih sveučilišni prvostupnik baletne pedagogije i sveučilišni prvostupnik suvremenog plesa potrebno izbaciti, kao i plesač uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom jer istim nije utvrđeno. Folklorna koreografija (etnokoreologija) je zasebna cjelina u okviru koreologije, te je specifična grana nastala u prošlom stoljeću, poznata kao Zagrebačka škola folklorne koreografije. dr.Ivan Ivančan i prof. Zvonimir Ljevaković su postavili točna načela Zagrebačke škole koreografije, koja se razlikuje uvelike od klasične koreografske forme u klasičnom baletu ili suvremenom plesu. Čl.9, SPS, broj 21. LIKOVNI FOLKLOR (NARODNE NOŠNJE) 1. diplomirani etnolog 2. magistar/magistra etnologije 3. plesač sa scenskim iskustvom u području narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: U nastavnom planu i programu veliki dio zauzima i primjena narodnih nošnji na sceni i njihovo pravilno oblačenje. Smatram da plesač narodnih plesova koji posjeduje scensko iskustvo je sposoban, obučen i kvalificiran za predavanje predmeta Narodnih nošnji. Čl.9, SPS, broj 23. GLAZBENI I PLESNI FOLKLOR 1. diplomirani etnolog 2. magistar/magistra etnologije 3. magistar/magistra muzikologije (isključivo uz specijalizaciju iz područja etnomuzikologije) 4. plesač narodnih plesova OBRAZLOŽENJE: Nastavni predmet Glazbeni i plesni folklor obuhvaća u sebi gradivo koje je skup znanja iz područja folkloristike, te s toga smatram da bi trebalo proširiti listu o odgovarajućoj spremi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
499 Neven Jovanović Članak 6., 13) latinski jezik: Poštovani, kao zamjenik pročelnika Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu želio bih, u vezi s prijedlogom za brisanje stavka "diplomirani kateheta" iz tablice 13) latinski jezik, dodati prethodno iznesenim argumentima kolega, s kojima se u potpunosti slažem, i jedan strateški. Ako se, u skladu s usvojenom strategijom cjelovite kurikularne reforme, od nastavnika traže nove vještine za novo vrijeme, to dodatno povećava važnost i stručnih i pedagoških kompetencija nastavnika. Katehete takve kompetencije zasigurno imaju, ali nipošto ne za izvođenje nastave latinskog, koji, kao jezik kulturnoga nasljeđa, postavlja vrlo specifične metodičke i didaktičke izazove i pred nastavnike i pred učenike. Apeliram da se nastava klasičnih jezika prepusti stručno osposobljenim nastavnicima. Srdačno, Neven Jovanović, izv. prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
500 Nera Đonlić Članak 5., 23. Glazbena kultura Učitelji s pojačanim predmetom Glazbena kultura NIKAKO ne mogu biti izjednačeni s Glazbenim pedagozima. Jednostavno ne zadovoljavaju potrebnu razinu stručnosti za kvalitetan nastavni proces u predmetnoj nastavi Glazbene kulture (tu su osim pjevanja i sviranje, vođenje raznih instrumentalnih i pjevačkih sastava, aranžiranje za iste...). Razumijem potrebe malih sredina gdje je dobrodošao bilo kakav kadar stručniji od lokalnih svirača, zato učiteljima s pojačanim predmetom treba biti omogućeno da rade u predmetnoj nastavi, ali tek ukoliko se nitko stručniji ne javi. Dakle, na zadnjem su mjestu. Druga stvar: dirigenti i kompozitori su nepravedno zapostavljeni, obzirom na koncepciju studija trebali biti navedeni u b dijelu zajedno s muzikolozima i teoretičarima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
501 Nenad Kuzmanović PRAVILNIK Poštovani, u Članku 9. Glazbene i plesne škole nacrta ovog pravilnika u prijedlogu za osnovne škole za 3) klavir, dodao bih da je stručna osoba i profesor/ica glazbene kulture odnosno mag. muzike glazbene pedagogije, pod uvjetom da ima završenu srednju glazbenu školu odjel za klavir. Naime, veliki nedostatak stručnog pedagoškog kadra za učitelja/učiteljicu klavira treba nadomjestiti što stručnijim osobama, jer je završenih diplomiranih pijanista premalo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
502 Nenad Frouth Članak 5., 14. Informatika Profesori politehnike (ranije PTO-a) bili su nositelji uvođenja izbornog predmeta "Informatika" proizašlog iz predmeta "Tehnička kultura" u osnovnim školama prije dvadesetak godina. Stekli se solidne kompetencije na studiju, a zatim se uz dugogodišnje radno iskustvo i redovno stručno usavršavali. Od samih začetaka pojave informatičke tehnologije u školama do danas korišteni su i kao volonteri na poslovima održavanja informatičkih učionica i cjelokupne informatičke opreme i mrežne infrastrukture u školama. Nerijetko su i svojim softverskim rješenjima unapređivali nastavu i olakšavali izvođenje administrativnih poslova u školi. Stoga smatram deplasiranim dovođenje u pitanje kompetencija profesora politehnike ili PTO-a za izvođenje nastave informatike u osnovnim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
503 Nataša Kletečki PRAVILNIK, Članak 9. Glazbene i plesne škole ZSV biologije Zagrebačke županije: Beljak Lovorka, Bošnjak Petra , Grgas Vladimira, Kelava Marija, Kletečki Nataša, Kupina Ramljak Andreja, Martinček Valentina, Mihaljević Ivka, Mezga Tamara, Pavlić Držanić Zlatka, Sedlar Marija, Rajšel Branimir, Topolnjak Ana, Turk Daliborka, Vlahović Diana. Smatramo kako bi se uz predmet anatomija u plesnim školama trebalo dodati: prof. biologije i kemije, dipl.ing. biologije tj. svi smjerovi koji su odslušali anatomiju čovjeka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
504 Nataša Kletečki PRAVILNIK, Strukovne škole ZSV biologije Zagrebačke županije: predlažemo da se uz zanimanja prehrambeni tehničat, ekološki tehničar, kemijski laborant, proizvođač stakla, proizvođač gume za sve predmete gdje piše da ih može predavati prof. kemije još doda i: prof. biologije i kemije, prof.kemije i fizike, magistar/magistra kemije, dipl.ing kemije. Kod zanimanja ekonomist za predmet Energetika treba dodati: prof. biologije i kemije. Kod zanimanja ekonomist za predmet Tehnologija s ekologijom treba dodati: prof. biologije i prof. biologije i kemije, dipl.ing .biologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
505 Nataša Kletečki PRAVILNIK, Strukovne škole ZSV biologije Zagrebačke županije: Beljak Lovorka, Bošnjak Petra , Grgas Vladimira, Kelava Marija, Kletečki Nataša, Kupina Ramljak Andreja, Martinček Valentina, Mihaljević Ivka, Mezga Tamara, Pavlić Držanić Zlatka, Sedlar Marija, Rajšel Branimir, Topolnjak Ana, Turk Daliborka, Vlahović Diana. Smatramo kako je prof. biologije i kemije, dipl.ing biologije, dipl.ing ekologije koji je odslušao puno više ili jednako botaničkih kolegija kao i dipl.ing poljoprivrede kvalificiran za predavanje Poljoprivredne botanike i Zaštita čovjekova okoliša, ali i predmeta Tlo znanstvo i zaštita bilja, Cvjećarstvo, Dendrologija s rasadničarstvom (ako je isti predmet odslušali na studiju - diplomskom, specijalističkom ili poslijediplomskom). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
506 Nataša Kletečki Članak 6., 1) biologija ZSV Zagrebačke županije: Dipl.ing biotehnologije može predavati samo u slučaju da je osoba već zaposlena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
507 Nataša Kletečki Članak 5., 17. Priroda i biologija ZSV biologije Zagrebačke županije: U pravilnik treba dodati i smjer magistra/magistar ekologije i zaštite okoliša. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
508 Nataša Kletečki Članak 5., 17. Priroda i biologija ZSV biologije Zagrebačke županije: Beljak Lovorka, Bošnjak Petra , Grgas Vladimira, Kelava Marija, Kletečki Nataša, Kupina Ramljak Andreja, Martinček Valentina, Mihaljević Ivka, Mezga Tamara, Pavlić Držanić Zlatka, Sedlar Marija, Rajšel Branimir, Topolnjak Ana, Turk Daliborka, Vlahović Diana. Smatramo kako bi se dipl. ing biologije, dipl.ing. molekularne biologije, dipl.ing ekologije, magistar/magistra biologije, magistar/magistra molekularne biologije, koja/ koji je u prebolonjskom procesu završio biologiju i stekla/stekao potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje, te položila/ položio stručni ispit trebao izjednačiti sa nastavničkim smjerovima i ostvariti prava sukladno članku 105.stavka 6 točke a) Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
509 Nataša Kletečki Članak 5., 16. Priroda ZSV biologije Zagrebačke županije: Beljak Lovorka, Bošnjak Petra, , Grgas Vladimira, Kelava Marija, Kletečki Nataša, Kupina Ramljak Andreja, Martinček Valentina, Mihaljević Ivka, Mezga Tamara, Pavlić Držanić Zlatka, Sedlar Marija, Rajšel Branimir, Topolnjak Ana, Turk Daliborka, Vlahović Diana. Smatramo da diplomirani učitelja razredne nastave s pojačanim prirodoslovljem nema dovoljno predznanja da ga se izjednači sa ostalim stručnjacima koji su biologiju završili kao jednopredmetni ili dvopredmetni studij. Može ga se sukladno članku 105. Stavka 6. točke c Zakona izjednačiti sa prvostupnikom biologije ili biologije i kemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
510 Natalija Jutriša Članak 6., 12) kemija: Poštovani,smatram da profesori biologije i kemije,te fizike i kemije trebaju biti uvršteni na popis kompetentnih za podučavanje