Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu Standarda rada školskih psihologa
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Udruga Dar | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | Prijedloge Standarda rada školskih psihologa je potrebno uskladiti sa MZO dokumentom Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen |
| 2 | Suzana Šimić | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | Prijedlogom standarda rada psihologa trebaju biti obuhvaćeni psiholozi svih obrazovnih sustava uključujući predškolski odgoj. | Nije prihvaćen | Rad psihologa u sustavu predškolskog odgoja uređuje se Standardima rada predškolskih psihologa |
| 3 | Lea Vlačina | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | Standardi rada školskih psihologa ne bi trebali biti viših standarda od ostalih djelatnika u obrazovnim ustanovama, ali se svakako treba osvrnuti na njihovu važnost i poraditi na kompetentnosti te zainteresiranosti za područje za koje su specijalizirani. | Nije prihvaćen | Hrvatska psihološka komora Standarde rada psihologa donosi s ciljem ujednačavanja minimalne kvalitete usluga psihologa u raznim područjima primijenjene psihologije. Pri tome se ne vodi računa o standardima ostalih struka. Standardi rada psihologa ne bi trebali biti viši, ali niti niži, od standarda rada psihologa u drugim područjima primijenjene psihologije. Rad na vlastitoj kompetentnosti obaveza je i osobna odgovornost svakog pojedinog psihologa, sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti i Kodeksa etike psihološke djelatnosti. |
| 4 | Zrinka Glamuzina | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | Potreba za psiholozima u školama je visoka zato što se u zadnje vrijeme primjećuje da djeca slabije komuniciraju svoje probleme uslijed straha od osuđivanja. Psiholozima je osiguravanjem dobrih radnih uvjeta (plaća, omogućavanje dodatnih edukacija, vrednovanje rada, formiranje timova s drugim strukama, ...) potrebno škole učiniti atraktivnim radnim mjestom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 5 | Tea Košić | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | Što obvezuje ravnatelja da osigura i omogući školskom psihologu rad sukladno navedenim standardima? Tko i na koji način snosi odgovornost ukoliko se ravnatelj ne pridržava bilo koje stavke propisanih standarda? | Primljeno na znanje | Sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi za zakonitost rada i stručni rad školske ustanove odgovoran je ravnatelj školske ustanove, a imenovanje i razrješenje ravnatelja u nadležnosti su školskog odbora. U zakonom predviđenim slučajevima u postupcima imenovanja i razrješenja sudjeluje prosvjetna inspekcija odnosno ministar nadležan za poslove odgoja i obrazovanja. |
| 6 | Udruga Dar | I. OPĆE ODREDBE, Predmet Standarda | Potrebno je provjeriti usklađenost Standarda rada školskih psihologa sa GDPR uredbom EU parlamenta, kao krovnim zakonodavnim dokumentom. | Nije prihvaćen | Prijedlog Standarda rada školskih psihologa usklađen je s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka. |
| 7 | Udruga Dar | I. OPĆE ODREDBE, Predmet Standarda | Predlažemo da se Standardi rada školskih psihologa ne usvajaju do usklađenja sa Pravilnikom o darovitim učenicima- MZO dokument u izradi | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se |
| 8 | TAJANA LOVREKOVIĆ | I. OPĆE ODREDBE, Predmet Standarda | Slažem se s kolegicom Jutrišom. Standardi rada odnose se na psihologe stručne suradnike - školske psihologe. Također, iako obavljaju sličan posao, poslovi, a time i standardi rada, ne mogu biti u potpunosti isti za školskog psihologa u osnovnoj školi, kao i za školskog psihologa u srednjoj školi zaposlenom na mjestu stručnog suradnika na puno radno vrijeme, ili za školskog psihologa koji je ujedno i nastavnik psihologije (pola radnog vremena zaposlen na mjestu stručnog suradnika, pola kao nastavnik). Bilo bi dobro kad bi se i to uvrstilo u standarde kako bi se spriječile moguće krive implikacije i zahtjevi ravnatelja i/ili nadređenih. | Nije prihvaćen | Standardima rada propisuje se način na koji treba obavljati određeni posao. To ne znači da će svi psiholozi obavljati sve poslove navedene u Standardima rada. |
| 9 | Dunja Jutriša | I. OPĆE ODREDBE, Predmet Standarda | Standardi rada u gotovo 100% ovog teksta odnose se na psihologe stručne suradnike. Bilo bi u redu kada se navode npr. uvjeti rada školskog psihologa dodati da je riječ o stručnom suradniku. Tako bi bilo razvidno da se ovi standardi odnose na psihologe stručne suradnike. Odnosno trebalo bi jasno opisati što se odnosi na stručnog suradnika, a što na nastavnika, jer je opis poslova različit, a time i uvjeti i itd. Osoba koja se želi baviti nastavom psihologije iz ovih standarda neće puno saznati o standardima bućeg nastavničkog rada... | Primljeno na znanje | Opći i specifični poslovi školskih psihologa navedeni su u poglavlju IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE. Standardima rada propisuje se način na koji treba obavljati određeni posao. To ne znači da će svi psiholozi obavljati sve poslove navedene u Standardima rada. |
| 10 | MARIJANA MIJAT | II. ODREĐENJE PODRUČJA , Stručnjaci u školskoj psihologiji | Gdje je definicija školskog psihologa za potrebe ovoga prijedloga? S obzirom na to da u školama imamo stručne suradnike - psihologe i nastavnike psihologije (a poslovi im se poprilično razlikuju), na koga se točno odnose sve odredbe koje spominju školskog psihologa? Prijedlog: pogledati aktualne Standarde i definirati rad školskog psihologa rad kao stručnog suradnika - psihologa. Dakle, maknuti rad nastavnika iz Standarda, a pogotovo rad "nastavnika stručnih predmeta u području psihologije", što god to bilo. | Nije prihvaćen | Nastavnici psihologije su školski psiholozi. Opći i specifični poslovi školskih psihologa navedeni su u poglavlju IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE. Standardima rada propisuje se način na koji treba obavljati određeni posao. To ne znači da će svi psiholozi obavljati sve poslove navedene u Standardima rada. |
| 11 | ZVONČICA KUČANDA | II. ODREĐENJE PODRUČJA , Stručnjaci u školskoj psihologiji | ...nastavnici stručnih predmeta u području psihologije te suradnici u nastavi zaposleni u osnovnim i srednjim školama i drugim ustanovama u području osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja - iz istoga proizlazi da su nepsiholozi koji predaju stručne predmete koji dijelom mogu zalaziti u područje psihologije kao i suradnici u nastavi koji nisu psiholozi stručnjaci u školskoj psihologiji ili da se bave školskom psihologijom što ne stoji niti je tako. | Nije prihvaćen | Pod stručnim predmetima u području psihologije misli se na predmete „psihologija“, „psihologija komunikacije“, „poslovna psihologija“, „zdravstvena psihologija“, „psihologija prodaje“ i sl., odnosno na predmete opće ili određene grane psihologije. Nastavu iz navedenih predmeta izvode psiholozi, a ne stručnjaci drugih struka. |
| 12 | Vesna Rakoci | II. ODREĐENJE PODRUČJA , Stručnjaci u školskoj psihologiji | Nastavnici psihologije nisu školski psiholozi i ne mogu, prema klasifikaciji svog radnog mjesta, odrađivati poslove školskog psihologa (čl. 17, 18, 19, 20) izuzev poslova koje rade i nastavnici drugih predmeta kao što je npr. neposredan odgojno-obrazovni rad (izborna nastava, rad u izvannastavnim aktivnostima, projektima) , promocija različitih metoda rada i slično. Nastavnik psihologije obavlja poslove propisane za radno mjesto nastavnika u srednjim školama i time je njegov rad određen na isti način kao i rad nastavnika biologije, fizike, filozofije, povijesti, logike i sl. Poslovi školskog psihologa, školskog pedagoga i drugih stručnih suradnika su drugačije naravi. Svi nastavnici su dužni ostvarivati i ishode kurikuluma međupredmetnih tema koji se odnose na tjelesno i mentalno zdravlje, razvoj osobnih i socijalnih vještina, strategije rješavanja sukoba, primjena strategija učenja u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema, građanski odgoj i slično. Veliki dio ovih tema je vezan i uz satove razredne zajednice. | Nije prihvaćen | Nastavnici psihologije su školski psiholozi. |
| 13 | ANA RIBARIĆ GRUBER | II. ODREĐENJE PODRUČJA , Stručnjaci u školskoj psihologiji | Zašto se nastava psihologije smatra poslovima koje obuhvaća školska psihologija? Nastavnik psihologije predaje psihologiju kao što npr. nastavnik biologije predaje biologiju, ali se to ne smatra medicinskom djelatnošću (iako se na nastavi spominju različite bolesti i njihova prevencija), a uz to može obavljati poslove koje obavljaju i drugi nastavnici (npr. poslovi razrednika). | Nije prihvaćen | Zakon o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) u članku 1. propisuje da se Zakonom uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Članak 2. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) definira psihološku djelatnost kao sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka utemeljen na načelima i spoznajama psihološke znanosti i prakse koji obuhvaća: prevenciju, kao psihološke postupke provedene radi zaštite mentalnog zdravlja, povećanja sposobnosti za suočavanje sa svakodnevnim zahtjevima i kriznim situacijama te smanjenja rizika od obolijevanja, ozljeđivanja i psihosocijalnih problema, psihološku procjenu i psihodijagnostiku kognitivnih i psihomotoričkih sposobnosti, osobina ličnosti, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja korisnika psiholoških usluga, u svrhu objašnjavanja i predviđanja njihova ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja te planiranja i provođenja psiholoških programa i tretmana, psihološke postupke namijenjene profesionalnom usmjeravanju, utvrđivanju i poboljšanju kvalitete profesionalnog funkcioniranja korisnika psiholoških usluga radi optimalnog iskorištavanja osobnih potencijala, poboljšanja skupne i organizacijske djelotvornosti te unaprjeđenja specifične zdravstvene zaštite radnika, psihološko savjetovanje, kao postupak namijenjen zaštiti, održavanju i unaprjeđenju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti, izobrazbu u ovladavanju specifičnim psihološkim znanjima i vještinama, stručna istraživanja psihičkih procesa, stanja, sposobnosti, osobina i ponašanja, psihološku evaluaciju svih psiholoških i drugih postupaka, programa i tretmana koji se tiču korisnika psiholoških usluga i koji mogu imati psihičke ili psihosocijalne posljedice, psihološka vještačenja. Člankom 5. Zakona o psihološkoj djelatnosti propisano je da je svrha obavljanja psihološke djelatnosti unaprjeđivanje zdravlja i kvalitete života korisnika psiholoških usluga, razvoj i unaprjeđenje organizacija i institucija te društva u cjelini. Članak 19. stavak 1. Zakona o psihološkoj djelatnosti definira Komoru samostalnom i neovisnom strukovnom organizacijom psihologa u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske, dok stavak 2. istog članka propisuje da Komora ima status pravne osobe s javnim ovlastima. Članak 21. stavak 1. točka 1. Zakona propisuje da Komora na temelju javne ovlasti odlučuje o postupcima upisa u odgovarajuće imenike, upisnike i evidencije te brisanju na temelju ovoga Zakona. Člankom 6. stavkom 2. Statuta Hrvatske psihološke komore (Narodne novine broj 21/21, 109/22) propisano je da psiholog koji obavlja psihološku djelatnost mora biti član Komore. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 156/23) uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, a osnovnim školama, srednjim školama i učeničkim domovima. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 1. stavku 4. propisuje da djelatnost srednjeg obrazovanja u srednjim školama i učeničkim domovima obuhvaća opće obrazovanje i različite vrste i oblike obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama ovog Zakona i zakona kojima se uređuju djelatnosti pojedinih vrsta srednjih škola. Člankom 2. stavkom 2. navedenog zakona propisano je da djelatnost srednjeg odgoja i obrazovanja obavljaju srednje škole i učenički domovi i druge javne ustanove pod uvjetima iz ovog Zakona. Člankom 4. Zakona propisani su ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama te načela odgoja i obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja. Prema članku 99. stavku 1. radnici školskih ustanova su osobe koje u školskoj ustanovi imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima, kao i druge osobe potrebne za rad školske ustanove. Člankom 100. stavkom 2. Zakona propisano je da odgojno-obrazovni rad u srednjoškolskoj ustanovi obavljaju nastavnici i stručni suradnici, a stavkom 3. istog članka propisano je da su nastavnici u srednjoškolskoj ustanovi su nastavnici, strukovni učitelji, suradnici u nastavi i odgajatelji. Članak 101. stavkom 2. Zakona propisuje da nastavnici u srednjoj školi izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada. Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (Narodne novine broj 51/18) člankom 8. stavkom 1. propisano je da u srednjoškolskoj ustanovi rade ravnatelj, nastavnici, stručni suradnici i ostali zaposlenici, a člankom 9. Kolektivnog ugovora definirani poslovi srednjoškolskog nastavnika su: organizacija i izvedba teorijske i praktične nastave i vježbi, izrada izvedbenih i operativnih nastavnih planova i programa te priprava i izvedba srednjoškolske nastave koja priprema za studij i strukovne nastave u skladu s potrebama učenika, poučavanje temeljnih znanja u jednom ili više predmeta, vođenje učenika ka osmišljenom interdisciplinarnom povezivanju tih znanja radi stjecanja cjelovite slike svijeta, osposobljavanje učenika za samostalno učenje i mišljenje, razvijanje intelektualnog i emotivnog vida učenikove osobnosti, pripremanje, provođenje i ocjenjivanje testova, ispita, školskih i domaćih uradaka radi utvrđivanja napretka učenika, savjetovanje i pomoć učenicima u samostalnom radu, vođenje učeničkih skupina u javnom i kulturnom radu škole, izrada izvješća o radu s učenicima, suradnja s drugim nastavnicima u stručnim aktivima, razrednim vijećima i na nastavničkim vijećima, suradnja s roditeljima te ostali poslovi sukladno važećim zakonskim i podzakonskim propisima. U Kurikulumu nastavnog predmeta psihologija za gimnazije (Narodne novine broj 07/19) u Glavi A. SVRHA I OPIS PREDMETA navedeno je sljedeće: „Psihologija je znanost o čovjeku, njegovim psihičkim procesima i ponašanju, zbog čega je neraskidivo povezana sa svim područjima ljudskoga života i djelovanja. Predmet Psihologija, s jedne strane, učenicima omogućava da iz perspektive znanstveno utemeljenih spoznaja promotre i objasne ljudsko ponašanje u kontekstu isprepletenih bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika. Tako bolje razumiju sebe, druge i društvo u cjelini. S druge strane, povezivanjem znanstvene teorije s praktičnim primjerima potiče se primjena spoznaje u svakodnevnom životu. Razvijena društva politički se i gospodarski povezuju te zahtijevaju brzo stjecanje novoga znanja i kompetencija, toleranciju, prihvaćanje, suživot različitih ljudi i kultura, pri čemu valja očuvati osobni, nacionalni i kulturni identitet te sposobnost odupiranja predrasudama, pokušajima manipulacije različitih medija, agresivnog marketinga, pojedinaca ili grupa. Stečena znanja i iskustva razvijaju kompetencije koje osnažuju osobni rast i razvoj te stvaraju podlogu za cjeloživotno učenje. Učeniku mogu pomoći u rješavanju različitih individualnih ili društvenih problema i osvijestiti važnost uporabe empirijskih podataka te kritičkog objašnjavanja psihičkih procesa i ponašanja pojedinaca i grupa. Suvremena psihologija kontinuirano se razvija kao znanost i isprepleće s različitim znanstvenim disciplinama. Zbog područja kojim se bavi, predmet Psihologija prirodna je podloga za uvođenje sadržaja međupredmetnih tema, ponajprije Osobnog i socijalnog razvoja, Građanskog odgoja i Učiti kako učiti te je snažna potpora njihovoj provedbi. Ne treba zanemariti da boljim uvidom u sebe i druge učenici lakše upravljaju svojim emocijama, motivacijom, učenjem i ponašanjem. Zbog toga su uspješniji u svojim aktivnostima, stječu pozitivnu sliku o sebi, što im olakšava odnose s učiteljima i kolegama. Tako se postiže sinergijski učinak cjelokupnog obrazovnog procesa – i na razini sadržaja i na razini odnosa. Osim što je učenje i poučavanje psihologije u srednjoj školi korisno za mnoge studije i profesije kojima će se učenici baviti u budućnosti, i osobno je vrlo važno za svaku mladu osobu. Mnogima će stečeno znanje biti poticaj da i dalje u privatnom životu razvijaju psihologijsku pismenost koja povećava njihov kapacitet suočavanja s različitim zahtjevima suvremenoga života i to kako bi bili bolji roditelji, prijatelji, građani – zadovoljniji ljudi.“ U Glavi B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA navedeno je sljedeće: „Učenici upoznaju teorijske pristupe i znanstvena istraživanja psihičkih procesa i ponašanja te različite čimbenike koji na njih djeluju. Sadržaji predmeta odabrani su radi razvoja temeljne psihologijske pismenosti koja uključuje primjenu stečenih psihologijskih znanja i vještina u svakodnevnom životu. Tako učenici bolje razumiju sebe i druge, lakše upravljaju svojim psihičkim procesima i ponašanjem, kritički razmišljaju i otporniji su na različite pokušaje manipulacije, uspješnije komuniciraju i rješavaju sukobe, grade skladnije odnose s drugima te donose odluke prema vlastitim moralnim načelima. U širem kontekstu te im spoznaje pomažu razumjeti ponašanje grupa i pojedinaca u grupi u različitim socijalnim situacijama te utjecaj socijalne okoline i kulture u oblikovanju njihovih vrijednosti, stavova i vjerovanja. Nakon završetka učenja i poučavanja predmeta Psihologija učenici će moći: primjenjivati znanstveno utemeljene spoznaje u objašnjavanju psihičkih procesa i ponašanja u kontekstu isprepletenih bioloških, fizikalnih, socijalnih i kulturnih čimbenika zauzimati kritički stav prema društvenim pojavama i događajima na temelju poznavanja psihologijskih spoznaja i razumijevanja znanstvenoga pristupa koristiti se mekim vještinama (komunikacijske i prezentacijske vještine, vještine kreativnog i kritičkoga mišljenja, vještine rada u timu...) u svakodnevnim situacijama primjenjivati spoznaje iz psihologije u svakodnevnom životu kako bi poboljšali svoje funkcioniranje i odnose s drugim ljudima aktivno sudjelovati u društvu i zauzimati se za humanističke i demokratske vrijednosti (etičnost, pravdu, toleranciju, nediskriminaciju…).“ U Glavi C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOG KURIKULUMA između ostalog navedeno je sljedeće: „Temeljne domene kreirane su na način da razvijaju psihologijsku pismenost učenika. Polazeći od definicije psihologije kao znanosti koja istražuje ljudsko doživljavanje i ponašanje, predmet Psihologija tematski je podijeljen u tri domene koje su ključne za razvoj pojedinca u suvremenom svijetu: znanstvenoistraživački pristup, učenje o sebi i učenje o drugima, odnosno društvu. Predmet će, sažimajući znanstvenoistraživački pristup, krenuti od razumijevanja sebe prema razumijevanju drugih i društva u cjelini. Razumijevanjem sebe i drugih lakše se upravlja vlastitim životom i odnosima s drugima. Osnova psihologije kao znanosti njezine su istraživačke metode koje joj omogućuju proučavanje složenosti ljudskoga ponašanja na temelju objektivnih i pouzdanih nalaza utvrđenih u pomno planiranim istraživanjima. Njezin znanstveni okvir učenicima omogućuje učenje i razvoj znanstvenoistraživačkoga pristupa, razumijevanje, kritičko mišljenje te zaključivanje o sebi, drugima i društvu, što obuhvaća i preostale dvije domene. U domeni Ja proučavaju se spoznajni, emocionalni i motivacijski procesi u njihovim mnogostrukim i uzajamnim vezama s različitim čimbenicima te individualne razlike. Tako se stječu znanja, vještine i kompetencije usmjerene na razumijevanje sama sebe i drugih te lakše upravljanje svojim ponašanjem. Te spoznaje povezuju se s temama iz područja ličnosti i razvojne psihologije. U domeni Ja i drugi stječu se znanja, vještine i kompetencije usmjerene na odnose s drugima, što uključuje komunikaciju, oblikovanje dojmova, utjecaje grupe, stereotipe, predrasude, stavove te sukobe i prosocijalno ponašanje. Temeljni ishodi učenja tih triju domena povezani su ne samo s temeljima psihologijske pismenosti i razumijevanja psihičkih procesa i stanja nego i s istraživanjem, primjenom i prijenosom tog razumijevanja na konkretne životne situacije te povezivanjem s njima. Tako stečeno znanje omogućuje djelotvornu primjenu psiholoških znanja u svakodnevnom životu tijekom rješavanja različitih problema i podizanja razine kvalitete života. |
| 14 | Jagoda Gauta | II. ODREĐENJE PODRUČJA , Korisnici psiholoških usluga u školskoj psihologiji | Smatram da su korisnici usluga ravnopravno svi sudionici odgojno-obrazovnog procesa, osobito stoga što su za učenike tog uzrasta odgovorni roditelji, odnosno odluke koje donose ne mogu se donositi bez konsenzusa roditelja i škole. Veliki dio posla školskih psihologa odnosi se upravo na savjetodavni rad s učiteljima i roditeljima, zbog čega bi ovaj članak drugačije formulirala. | Nije prihvaćen | U središtu sustava odgoja i obrazovanja je učenik te stoga svi sudionici odgojno-obrazovnog procesa nisu ravnopravni. Savjetodavni rad s učiteljima i roditeljima provodi se s ciljem boljeg razumijevanja razvojnih potreba i ponašanja učenika te djelotvorniji rad s njima. |
| 15 | DIJANA KADIJEVIĆ | III. PRAVA I OBVEZE ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Obvezno i dodatno stručno usavršavanje | Školski psiholozi bi trebali ići na stručna usavršavanja, edukacije, seminare, konferencije i dr. organizirano od strane nadležnih tijela da bi njihova kvaliteta rada bila što veća. Sve troškove edukacija i sl. trebao bi snositi poslodavac. | Primljeno na znanje | Hrvatska psihološka komora nema zakonske ovlasti obvezivati poslodavce na financiranje troškova edukacija ovlaštenih psihologa. |
| 16 | Katja Mae Kunštek | III. PRAVA I OBVEZE ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Obvezno i dodatno stručno usavršavanje | Smatram da su školski psiholozi ključni u ovom razdoblju odrastanja za sve učenike te bi stoga oni trebali biti što kvalitetnije obrazovani. Kvalitetno obrazovanje podrazumijeva daljnje ulaganje u to isto obrazovanje, pa smatram da bi stručna usavršavanja trebala biti obavezna i plaćena za sve školske psihologe. Ako im troškovi usavršavanja ne budu pokriveni , oni će otići na druga radna mjesta , a oni su radnici bez kojih djeca ne mogu. | Primljeno na znanje | Hrvatska psihološka komora nema zakonske ovlasti obvezivati poslodavce na financiranje troškova edukacija ovlaštenih psihologa. |
| 17 | RENATA DOMIJAN | III. PRAVA I OBVEZE ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Obvezno i dodatno stručno usavršavanje | Kako bi se školski psiholog mogao kontinuirano stručno usavršavati, bilo bi potrebno obavezati poslodavca da snosi troškove takvih edukacija, koje nisu jeftine. | Primljeno na znanje | Hrvatska psihološka komora nema zakonske ovlasti obvezivati poslodavce na financiranje troškova edukacija ovlaštenih psihologa. |
| 18 | Petra Pervan | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA, IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE | Slažem se s komentarom kolegice Ribarić Gruber kojeg je u kasnijim komentarima ponovila i kolegica Lovreković. Za školske psihologe zaposlene u osnovnim školama definiran je neposredni rad u trajanju od 6 sati u Pravilniku o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi dok za zaposlene u srednjim školama nije jasno definirano vrijeme provedeno u neposrednom radu. Smatram da je to potrebno kako bi se osiguralo da u porastu potrebe za neposrednim radom školskih psihologa, osobito u vidu savjetovanja, ostane dovoljno vremena neophodnog za planiranje, pripremu, analizu rada te suradnju s drugim ustanovama i stručno usavršavanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 19 | ANA RIBARIĆ GRUBER | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA, IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE | Treba uvrstiti da neposredan rad stručnog suradnika psihologa s punim radnim vremenom iznosi 6 sati dnevno. Ostatak vremena biti predviđen za vođenje dokumentacije, pripremu za neposredan rad (npr. pripremu radionica), praćenje stručne literature i sl. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 20 | Udruga Dar | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Temeljni poslovi školskog psihologa | Nedostaje : Daroviti učenici s poteškoćom | Nije prihvaćen | Navedeno je obuhvaćeno neposrednim radom s učenicima. |
| 21 | Udruga Dar | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Temeljni poslovi školskog psihologa | Članak 16.stavak(3) potrebna je provjera usklađenosti sa UN konvencijom o pravima djece, GDPR uredbom EU parlamenta, prijedlog stavak (3) : Za obavljanje redovnih poslova i aktivnosti školskog psihologa, u koje spada primjena psihodijagnostičkih sredstava, savjetodavni rad i druge vrste intervencija, prethodna suglasnost roditelja (skrbnika) JE OBAVEZNO POTREBNA I ČUVA SE SUKLADNO ZAKONSKIM ODREDBAMA, OBAVEZAN JE DIO KOMPLETA DOKUMENTACIJE KOD PRIMJENE PSIHODIJAGNOSTIČKIH SREDSTAVA. U slučaju postojanja sumnje na spolno i drugo zlostavljanje djece od strane roditelja, psiholog će ishodovati odobrenje od nadležnog Centra za socijalnu skrb, te će provesti testiranje i razgovor sa učenikom bez znanja roditelja. | Primljeno na znanje | Navedena odredba usklađena je s Konvencijom o pravima djeteta jer se radi o najboljem interesu djeteta. Također, navedena odredba usklađena je s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka jer za prikupljanje i obradu osobnih podataka postoji pravni temelj iz članka 6. Opće uredbe. Pravni temelj čini članak 6., stavak 1., točka e., “obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade”, a zakonsku osnovu čini Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U slučaju postojanja sumnje na spolno i drugo zlostavljanje djeteta psiholog će postupati sukladno odredbama posebnih propisa. Odredbom članka 70. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama (NN 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, 64/2020, 151/2022, 155/2023, 156/2023) propisano je da su učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ostali radnici u školskim ustanovama dužni poduzimati mjere zaštite prava učenika te o svakom kršenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja učenika, odmah izvijestiti ravnatelja školske ustanove koji je to dužan javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadležnom tijelu. Odredbom članka 132. stavka 1. Obiteljskog zakona (NN 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023) propisano je da je svatko dužan prijaviti Hrvatskom zavodu za socijalni rad povredu djetetovih osobnih i imovinskih prava. Povreda osobnih prava podrazumijeva osobito: tjelesno ili mentalno nasilje, spolne zlouporabe, zanemarivanje ili nehajno postupanje, zlostavljanje ili izrabljivanje djeteta, izloženost djeteta obiteljskom nasilju. Odredbom članka 201. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22) propisano je da je svatko dužan prijaviti kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, koje mu je dojavljeno ili za koje je saznao. |
| 22 | Lucija Živković | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Temeljni poslovi školskog psihologa | Želim izraziti svoju podršku kolegici koja je istaknula važnost prepoznavanja dodatnih odgovornosti i poslova koje školski psiholozi često preuzimaju, posebno u kontekstu nedostatka drugih stručnih suradnika u školama. Kao školski psiholog-stručni suradnik u jednoj od tih škola, suočavam se s izazovima obavljanja poslova koji su izvan mojih formalnih kompetencija i obrazovanja. Unatoč tome što su temeljni poslovi školskih psihologa jasno definirani, često se suočavam s preuzimanjem poslova koji bi trebali biti u nadležnosti drugih stručnih suradnika, poput edukacijskih rehabilitatora. Nalazim se u situaciji u kojoj obavljam poslove za koje nisam educirana niti plaćena, što nije samo nepravedno prema meni kao zaposlenici, već ima i negativan utjecaj na kvalitetu podrške koju mogu pružiti učenicima. Želim dodatno naglasiti da kada se zatraži dodatni stručni suradnik, kao što je propisano Državnim pedagoškim standardom, na kojeg imamo pravo, Ministarstvo obrazovanja odbija takav zahtjev. Uz to, predlažem da se uključi nova stavka u temeljne poslove psihologa: da se sustavno obavljanje poslova drugog profila svrsta u posebne uvjete rada. Nastavnici imaju pravo na naknadu za rad s učenicima s teškoćama kroz posebne uvjete rada u slučaju da rade s učenicima koji su integrirani u redoviti razredni odjel, bilo po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke ili po posebnom programu uz individualizirane postupke iz svih ili pojedinih nastavnih predmeta. Međutim, školski psiholozi stručni suradnici koji obavljaju slične poslove, posebno u nedostatku edukacijskog rehabilitatora ili socijalnog pedagoga, nemaju nikakva prava niti dodatnu naknadu za svoj rad. Ovaj prijedlog bi osigurao pravednije uvjete za školske psihologe koji obavljaju dodatne zadatke izvan njihovog primarnog područja stručnosti. | Primljeno na znanje | Obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti uređeno je Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 18/22), a socijalnopedagoška djelatnosti Zakonom o socijalnopedagoškoj djelatnosti (NN 98/19, 18/22) te je zabranjeno i kažnjivo obavljati poslove edukacijskih rehabilitatora i socijalnih pedagoga suprotno odredbama navedenih Zakona. Također, sukladno odredbama članka 3., Stavka 1. Kodeksa etike psihološke djelatnosti (NN 13/05), psiholog će “svjestan granica svojih znanja i vlastite stručnosti” pružati samo one usluge i služiti se samo onim tehnikama za koje je kvalificiran obrazovanjem ili iskustvom. Obavljanje poslova edukacijskih rehabilitatora i socijalnih pedagoga od strane psihologa protuzakonito je i predstavlja tešku disciplinsku povredu sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti (NN 98/19, 18/22). Stoga bi psiholozi koje poslodavac traži da obavljaju poslove edukacijskih rehabilitatora i socijalnih pedagoga trebali poslodavca upozoriti na gore navedeno, a ukoliko poslodavac ustraje u takvim zahtjevima, o tome obavijestiti Hrvatsku psihološku komoru. |
| 23 | SILVIJA RAVIĆ | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Temeljni poslovi školskog psihologa | Prethodna suglasnost roditelja (skrbnika) nije potrebna, ali je dobra praksa ostvariti suradnju s roditeljima (skrbnicima) i najaviti im osobno ili posredstvom razrednika planiranu primjenu psihodijagnostičkih sredstava. Iz iskustva, ako se roditelju najavi rad školskog psihologa s učenikom, u većini slučajeva nemaju ništa protiv, a ako saznaju kasnije da je učenik bio u psihološkoj obradi, kod određenog broja roditelja javlja se nezadovoljstvo. Naglašavam da se radi o primjeni psihodijagnostičkih instrumenata, ne o savjetodavnom radu vezano uz neku situaciju. | Primljeno na znanje | Standardi rada su obvezujući dokument i njima se propisuje se ono što je nužno. Ovlašteni psiholog će procijeniti, sam ili u suradnji s ostalim djelatnicima škole, hoće li i na koji način roditeljima (skrbnicima) najaviti psihološku obradu. |
| 24 | Vesna Rakoci | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Temeljni poslovi školskog psihologa | Izdvojila bih primjenu psihodijagnostičkih sredstava iz ovog članka. Nisam sigurna da je pametno provoditi testove bez prethodne konzultacije i razgovora s roditeljima. Većina roditelja će vjerojatno pristati na to, ali neće svi iz raznoraznih razloga. Neki roditelji će to htjeti obaviti anonimno izvan škole. Naime, iz razredničkog iskustva znam da neki roditelji radije traže savjetovanje izvan škole i ne bi bili sretni da psiholog testira djecu bez razgovora s njima. Mislim da tu trebamo biti oprezni i ne se postavljati naspram roditelja. | Nije prihvaćen | Primjena psihodijagnostičkih metoda, savjetodavni rad i druge vrste intervencija temeljni su oblik profesionalnog rada školskog psihologa, čija uloga i jest briga o mentalnom zdravlju i specifičnim potrebama učenika. Stoga za primjenu psihodijagnostičkih sredstava suglasnost roditelja (skrbnika) nije potrebna, kao što nije potrebna niti za izvođenje pojedinih predmeta ili primjenu tehnika podučavanja u školi. |
| 25 | Sara Martinić | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Temeljni poslovi školskog psihologa | Psiholozi su uz pedagoge jedini stručni radnici u školama, trebalo bi se uzeti u obzir sve obveze koje ne ukljućuju nastavu; predavanje. Zbog ovog u školama bi trebalo zaposliti više stručnjaka srodnih znanosti. | Primljeno na znanje | Navedeno je u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja |
| 26 | RENATA DOMIJAN | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Temeljni poslovi školskog psihologa | Mislim da se ne uzima u obzir činjenica da je školski psiholog često i jedini stručni suradnik u školi (izuzev knjižničara) te kao takav ima i druge poslove u školi, vezane uz odvijanje i organizaciju nastavnog procesa i izvannastavnih aktivnosti. Da bi se školski psiholog mogao baviti samo školskom psihologijom, škole bi trebale zaposliti stručnjake iz drugih područja, kao što su pedagozi, logopedi, socijalni pedagozi, edukacijski rehabilitatori. Ekipiranost u školama ne postoji. | Primljeno na znanje | Školski psiholog ne mora nužno obavljati sve poslove navedene u Standardima rada. Standardi rada propisuju na koji način se određeni poslovi trebaju obavljati onda kada se obavljaju. |
| 27 | Udruga Dar | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Neposredan rad s učenicima | Tko prati provođenje Standarda unutar škole, kome je školski psiholog odgovoran (osim zakonu), gdje se prijavljuje psiholog koji ne djeluje prema Standardu, kakve su kazne za psihologa koji ne prati ovaj Standard. Također nigdje ne piše ništa slično niti za školu ukoliko ne osigura potrebna sredstva, prostor i opremu za rad. Lijepo to sve zvuči na papiru no ukoliko sustav nema načina da osigura provođenje onoga što je propisao kao "dužnost" onda ta "dužnost" ovisi o moralnim načelima izvođača rada i njegovoj želji i potrebi da nešto postigne. Također ukoliko ne postoji sustav vrednovanja nečijeg rada, kako možemo znati da ta osoba ispunjava svoju dužnost? S obzirom da ovaj Prijedlog ispisuje Standard rada i samim time dužnosti škola i školskih psihologa, zar ne bi trebao imati navedena sredstva za provođenje tog istog Standarda, načine vrednovanja i moguće kazne ukoliko Standard nije ispoštovan? Prijedlog :Psiholog godišnji program rada predstavlja Školskom odboru i Vijeću roditelja, po završetku školske godine psiholog predaje izvještaj o radu planirano/ostvareno. | Primljeno na znanje | Školski psiholog ne mora nužno obavljati sve poslove navedene u Standardima rada. Standardi rada propisuju na koji način se određeni poslovi trebaju obavljati onda kada se obavljaju. Poslovi školskih psihologa, kao i poslovi drugih struka, utvrđuju se godišnjim planom i programom školske ustanove. Ukoliko školska ustanova nije u mogućnosti osigurati određena sredstva, prostor i opremu za obavljanje određenih poslova, onda se ti poslovi ne mogu obavljati u takvoj školskoj ustanovi. Npr. ako školska ustanova nema psihodijagnostička sredstva potrebna za provođenje npr. identifikacije nadarenih učenika, onda psiholog ne može obavljati identifikaciju nadarenih učenika. Odgovornost za prihvaćanje godišnjeg plana i programa rada školske ustanove je na Školskom odboru i Vijeću roditelja koje daje mišljenje o prijedlogu godišnjeg plana i programa rada školske ustanove. Za zakonitost i stručni rad škole odgovoran je ravnatelj. Predlaganje godišnjeg plana i programa rada školske ustanove i izvještavanje zakonska je obaveza i odgovornost ravnatelja. Ne postoji opravdan razlog niti zakonska osnova psiholozima propisivati obvezu da godišnji program rada predstavljaju Školskom odboru i Vijeću roditelja i podnose im izvješća, kao što tu obavezu nemaju niti ostali djelatnici škole. Za ocjenu obavlja li ovlašteni psiholog poslove sukladno propisanim Standardima rada i Kodeksu etike psihološke djelatnosti nadležna je Hrvatska psihološka komora. |
| 28 | Udruga Dar | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Neposredan rad s učenicima | Članak 17. - identifikacija i dijagnostika učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u skladu sa zahtjevima struke (učenici s teškoćama, daroviti učenici), potrebno je dodati daroviti učenici s poteškoćom. Članak 17. nije usklađeno sa MZO dokumentom SMJERNICE ZA RAD S UČENICIMA S TEŠKOĆAMA, strana 12.: "Daroviti učenici s teškoćama, zbog svoje darovitosti ili zbog već opaženih teškoća, često ostanu neprepoznati odnosno ne mogu u potpunosti ostvariti svoju darovitost u procesu usvajanja odgovarajućih odgojno-obrazovnih ishoda. Stoga je vrlo važno posebnu pozornost posvetiti i prepoznavanju darovitih učenika s teškoćama i razvijati njihove potencijale. Npr. kod učenika mogu biti izražene teškoće socijalne komunikacije odnosno Socijalno pragmatički komunikacijski poremećaj, a da dijete bude nadareno u ostalim područjima (npr. prirodoslovlju) te o tome učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole trebaju voditi računa." | Nije prihvaćen | U članku 62. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, navedeno je da su učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenici s teškoćama i daroviti učenici. Pojmom “daroviti učenici” obuhvaćeni su i daroviti učenici bez teškoća i daroviti učenici s teškoćama. |
| 29 | DIJANA KADIJEVIĆ | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Neposredan rad s učenicima | Smatram da se psihološka procjena i psihodijagnostika ne bi trebala raditi bez suglasnosti roditelja jer bi većina roditelja negodovala. Još smatram da psiholozi u školama ne rade isključivo svoj posao te se ne mogu dovoljno posvetiti istom. | Nije prihvaćen | Primjena psihodijagnostičkih metoda, savjetodavni rad i druge vrste intervencija temeljni su oblik profesionalnog rada školskog psihologa, čija uloga i jest briga o mentalnom zdravlju i specifičnim potrebama učenika. Stoga za primjenu psihodijagnostičkih sredstava suglasnost roditelja (skrbnika) nije potrebna, kao što nije potrebna niti za izvođenje pojedinih predmeta ili primjenu tehnika podučavanja u školi. |
| 30 | Dunja Jutriša | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Neposredan rad s učenicima | U POPISU NEPOSREDNOG RADA S UČENICIMA (ŠTO JE TEMELJNI DIO RADA NASTAVNIKA) NIJE NAVEDENA NITI JEDNA VRSTA RADA ZA NASTAVNIKA PSIHOLOGIJE. IZOSTAVLJENA JE REDOVNA NASTAVA. SVI OBLICI RADA SA POPISA VEZANI SU ZA PSIHOLOGE - STRUČNE SURADNIKE. Je li riječ o diskriminaciji nastave ili nastava ne pripada u područje rada školskih psihologa, nego ju žele neopravdano svrstati u kategoriju rada školskih psihologa (čitaj psihologa - stručnih suradnika). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 31 | DIJANA KADIJEVIĆ | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Neposredan rad s roditeljima | Slažem se s kolegom Bojanom, još bi dodala da roditelj najbolje poznaje svoje dijete pa time uvelike može pomoći stručnoj službi kako bilo što riješiti i doći do što boljeg rezultata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 32 | BOJAN KLAPČIĆ | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Neposredan rad s roditeljima | Članak 18. - umjesto: "pomoć u aktivnom uključivanju roditelja u život škole i uspostavljanju PARTNERSKIH odnosa između roditelja i škole" staviti: "pomoć u aktivnom uključivanju roditelja u život škole i uspostavljanju SURADNIČKIH odnosa između roditelja i škole" OBRAZLOŽENJE: škola i roditelji surađuju, nisu partneri na istoj razini društvene moći, partnerski odnos podrazumijeva da se roditelji ravnopravno miješaju u sve što ih se dotiče | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 33 | Udruga Dar | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Stručno-razvojni i koordinacijski poslovi | Psiholog je odgovoran i vodi Mapu darovitog učenika i darovitog učenika s poteškoćom (skup informacija o učeniku od psihološkog testiranja do praćenja razvoja učenika) | Nije prihvaćen | Mape, dosjei i druga dokumentacija koja se vodi o učenicima propisana je posebnim propisom, u ovom slučaju Pravilnikom o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama (NN 47/2017). |
| 34 | Tea Košić | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Stručno-razvojni i koordinacijski poslovi | S obzirom na brojnost i složenost školske administracije vezano uz temeljne dokumente škole smatram da bi bilo korisno naznačiti da psiholog samostalno izrađuje plan, program i izvještaj o VLASTITOM radu. U suprotnom se ravnateljima ostavlja prostor da preopterete psihologe administracijom koja nije usko vezana uz njihovu domenu rada (poput pisanja kompletnog godišnjeg izvještaja kurikuluma, pisanja novog kurikuluma, GPPa itd.) Možda preformulirati 'sudjeluje u izradi' u 'radi na poboljšanju/koordinira/savjetuje/predlaže sadržaje' itd. Naročito ako psiholog nije jedini stručni suradnik u školi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 35 | Dora Levanić | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Specifični poslovi školskih psihologa u osnovnoj školi | Članak 22. Navedeno je kako je psiholog obvezni član Povjerenstva za procjenu psihofizičkog statusa djece prije upisa u prvi razred. Kakva je procedura u slučaju da u određenoj osnovnoj školi ne postoji školski psiholog? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 36 | Ana Boban Lipić | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Specifični poslovi školskih psihologa u srednjoj školi | Smatram da nastava psihologije nije specifičan posao školskog psihologa i navest ću nekoliko razloga. 1. Nastava psihologije u srednjim školama nije istovjetna kliničkoj ili savjetodavnoj psihološkoj praksi. Njezin cilj je pružiti učenicima osnovno razumijevanje znanstvenog usmjerenja psihologije, psiholoških teorija i koncepta. 2. Nastavnik psihologije u srednjoj školi prvenstveno je obrazovni stručnjak, a ne praktičar psihologije. Njegova uloga je prenošenje znanja i poticanje razumijevanja psiholoških pojmova, a ne savjetovanje, terapija ili dijagnostika. 3. Nastavnike psihologije u srednjim školama ima diplomu psihologije i kvalificiran je za podučavanje predmeta i nema razloga da diploma mora uključivati formalnu licencu ili članstvo u psihološkoj komori. 4. Nastavnici psihologije u srednjim školama ne provode psihoterapiju niti rade s učenicima kao školski psiholozi. Stoga ne postoji potreba za članstvom komori radi obavljanja njihovih poslova. Ovi argumenti naglašavaju razliku između obrazovne uloge nastavnika psihologije u srednjoj školi i praktičnog rada psihologa i zato nastava psihologije ne mora biti pod nadležnošću komore. | Nije prihvaćen | Psihološka djelatnost nije samo psihodijagnostika i savjetovanje. Učenici kroz nastavu psihologije ne stječu samo temelje psihologijske pismenosti, razumijevanje znanstvenog usmjerenja psihologije, psiholoških teorija i koncepata. Stečeno znanje omogućuje im primjenu psiholoških znanja u svakodnevnom životu tijekom rješavanja različitih problema i podizanja razine kvalitete života. S obzirom da je profesija psiholog zakonski regulirana profesija, za njeno obavljanje nije dovoljna samo diploma. Zakon o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) u članku 1. propisuje da se Zakonom uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Članak 2. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) definira psihološku djelatnost kao sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka utemeljen na načelima i spoznajama psihološke znanosti i prakse koji obuhvaća: prevenciju, kao psihološke postupke provedene radi zaštite mentalnog zdravlja, povećanja sposobnosti za suočavanje sa svakodnevnim zahtjevima i kriznim situacijama te smanjenja rizika od obolijevanja, ozljeđivanja i psihosocijalnih problema, psihološku procjenu i psihodijagnostiku kognitivnih i psihomotoričkih sposobnosti, osobina ličnosti, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja korisnika psiholoških usluga, u svrhu objašnjavanja i predviđanja njihova ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja te planiranja i provođenja psiholoških programa i tretmana, psihološke postupke namijenjene profesionalnom usmjeravanju, utvrđivanju i poboljšanju kvalitete profesionalnog funkcioniranja korisnika psiholoških usluga radi optimalnog iskorištavanja osobnih potencijala, poboljšanja skupne i organizacijske djelotvornosti te unaprjeđenja specifične zdravstvene zaštite radnika, psihološko savjetovanje, kao postupak namijenjen zaštiti, održavanju i unaprjeđenju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti, izobrazbu u ovladavanju specifičnim psihološkim znanjima i vještinama, stručna istraživanja psihičkih procesa, stanja, sposobnosti, osobina i ponašanja, psihološku evaluaciju svih psiholoških i drugih postupaka, programa i tretmana koji se tiču korisnika psiholoških usluga i koji mogu imati psihičke ili psihosocijalne posljedice, psihološka vještačenja. Člankom 5. Zakona o psihološkoj djelatnosti propisano je da je svrha obavljanja psihološke djelatnosti unaprjeđivanje zdravlja i kvalitete života korisnika psiholoških usluga, razvoj i unaprjeđenje organizacija i institucija te društva u cjelini. Članak 19. stavak 1. Zakona o psihološkoj djelatnosti definira Komoru samostalnom i neovisnom strukovnom organizacijom psihologa u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske, dok stavak 2. istog članka propisuje da Komora ima status pravne osobe s javnim ovlastima. Članak 21. stavak 1. točka 1. Zakona propisuje da Komora na temelju javne ovlasti odlučuje o postupcima upisa u odgovarajuće imenike, upisnike i evidencije te brisanju na temelju ovoga Zakona. Člankom 6. stavkom 2. Statuta Hrvatske psihološke komore (Narodne novine broj 21/21, 109/22) propisano je da psiholog koji obavlja psihološku djelatnost mora biti član Komore. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 156/23) uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, a osnovnim školama, srednjim školama i učeničkim domovima. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 1. stavku 4. propisuje da djelatnost srednjeg obrazovanja u srednjim školama i učeničkim domovima obuhvaća opće obrazovanje i različite vrste i oblike obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama ovog Zakona i zakona kojima se uređuju djelatnosti pojedinih vrsta srednjih škola. Člankom 2. stavkom 2. navedenog zakona propisano je da djelatnost srednjeg odgoja i obrazovanja obavljaju srednje škole i učenički domovi i druge javne ustanove pod uvjetima iz ovog Zakona. Člankom 4. Zakona propisani su ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama te načela odgoja i obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja. Prema članku 99. stavku 1. radnici školskih ustanova su osobe koje u školskoj ustanovi imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima, kao i druge osobe potrebne za rad školske ustanove. Člankom 100. stavkom 2. Zakona propisano je da odgojno-obrazovni rad u srednjoškolskoj ustanovi obavljaju nastavnici i stručni suradnici, a stavkom 3. istog članka propisano je da su nastavnici u srednjoškolskoj ustanovi su nastavnici, strukovni učitelji, suradnici u nastavi i odgajatelji. Članak 101. stavkom 2. Zakona propisuje da nastavnici u srednjoj školi izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada. Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (Narodne novine broj 51/18) člankom 8. stavkom 1. propisano je da u srednjoškolskoj ustanovi rade ravnatelj, nastavnici, stručni suradnici i ostali zaposlenici, a člankom 9. Kolektivnog ugovora definirani poslovi srednjoškolskog nastavnika su: organizacija i izvedba teorijske i praktične nastave i vježbi, izrada izvedbenih i operativnih nastavnih planova i programa te priprava i izvedba srednjoškolske nastave koja priprema za studij i strukovne nastave u skladu s potrebama učenika, poučavanje temeljnih znanja u jednom ili više predmeta, vođenje učenika ka osmišljenom interdisciplinarnom povezivanju tih znanja radi stjecanja cjelovite slike svijeta, osposobljavanje učenika za samostalno učenje i mišljenje, razvijanje intelektualnog i emotivnog vida učenikove osobnosti, pripremanje, provođenje i ocjenjivanje testova, ispita, školskih i domaćih uradaka radi utvrđivanja napretka učenika, savjetovanje i pomoć učenicima u samostalnom radu, vođenje učeničkih skupina u javnom i kulturnom radu škole, izrada izvješća o radu s učenicima, suradnja s drugim nastavnicima u stručnim aktivima, razrednim vijećima i na nastavničkim vijećima, suradnja s roditeljima te ostali poslovi sukladno važećim zakonskim i podzakonskim propisima. U Kurikulumu nastavnog predmeta psihologija za gimnazije (Narodne novine broj 07/19) u Glavi A. SVRHA I OPIS PREDMETA navedeno je sljedeće: „Psihologija je znanost o čovjeku, njegovim psihičkim procesima i ponašanju, zbog čega je neraskidivo povezana sa svim područjima ljudskoga života i djelovanja. Predmet Psihologija, s jedne strane, učenicima omogućava da iz perspektive znanstveno utemeljenih spoznaja promotre i objasne ljudsko ponašanje u kontekstu isprepletenih bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika. Tako bolje razumiju sebe, druge i društvo u cjelini. S druge strane, povezivanjem znanstvene teorije s praktičnim primjerima potiče se primjena spoznaje u svakodnevnom životu. Razvijena društva politički se i gospodarski povezuju te zahtijevaju brzo stjecanje novoga znanja i kompetencija, toleranciju, prihvaćanje, suživot različitih ljudi i kultura, pri čemu valja očuvati osobni, nacionalni i kulturni identitet te sposobnost odupiranja predrasudama, pokušajima manipulacije različitih medija, agresivnog marketinga, pojedinaca ili grupa. Stečena znanja i iskustva razvijaju kompetencije koje osnažuju osobni rast i razvoj te stvaraju podlogu za cjeloživotno učenje. Učeniku mogu pomoći u rješavanju različitih individualnih ili društvenih problema i osvijestiti važnost uporabe empirijskih podataka te kritičkog objašnjavanja psihičkih procesa i ponašanja pojedinaca i grupa. Suvremena psihologija kontinuirano se razvija kao znanost i isprepleće s različitim znanstvenim disciplinama. Zbog područja kojim se bavi, predmet Psihologija prirodna je podloga za uvođenje sadržaja međupredmetnih tema, ponajprije Osobnog i socijalnog razvoja, Građanskog odgoja i Učiti kako učiti te je snažna potpora njihovoj provedbi. Ne treba zanemariti da boljim uvidom u sebe i druge učenici lakše upravljaju svojim emocijama, motivacijom, učenjem i ponašanjem. Zbog toga su uspješniji u svojim aktivnostima, stječu pozitivnu sliku o sebi, što im olakšava odnose s učiteljima i kolegama. Tako se postiže sinergijski učinak cjelokupnog obrazovnog procesa – i na razini sadržaja i na razini odnosa. Osim što je učenje i poučavanje psihologije u srednjoj školi korisno za mnoge studije i profesije kojima će se učenici baviti u budućnosti, i osobno je vrlo važno za svaku mladu osobu. Mnogima će stečeno znanje biti poticaj da i dalje u privatnom životu razvijaju psihologijsku pismenost koja povećava njihov kapacitet suočavanja s različitim zahtjevima suvremenoga života i to kako bi bili bolji roditelji, prijatelji, građani – zadovoljniji ljudi.“ U Glavi B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA navedeno je sljedeće: „Učenici upoznaju teorijske pristupe i znanstvena istraživanja psihičkih procesa i ponašanja te različite čimbenike koji na njih djeluju. Sadržaji predmeta odabrani su radi razvoja temeljne psihologijske pismenosti koja uključuje primjenu stečenih psihologijskih znanja i vještina u svakodnevnom životu. Tako učenici bolje razumiju sebe i druge, lakše upravljaju svojim psihičkim procesima i ponašanjem, kritički razmišljaju i otporniji su na različite pokušaje manipulacije, uspješnije komuniciraju i rješavaju sukobe, grade skladnije odnose s drugima te donose odluke prema vlastitim moralnim načelima. U širem kontekstu te im spoznaje pomažu razumjeti ponašanje grupa i pojedinaca u grupi u različitim socijalnim situacijama te utjecaj socijalne okoline i kulture u oblikovanju njihovih vrijednosti, stavova i vjerovanja. Nakon završetka učenja i poučavanja predmeta Psihologija učenici će moći: primjenjivati znanstveno utemeljene spoznaje u objašnjavanju psihičkih procesa i ponašanja u kontekstu isprepletenih bioloških, fizikalnih, socijalnih i kulturnih čimbenika zauzimati kritički stav prema društvenim pojavama i događajima na temelju poznavanja psihologijskih spoznaja i razumijevanja znanstvenoga pristupa koristiti se mekim vještinama (komunikacijske i prezentacijske vještine, vještine kreativnog i kritičkoga mišljenja, vještine rada u timu...) u svakodnevnim situacijama primjenjivati spoznaje iz psihologije u svakodnevnom životu kako bi poboljšali svoje funkcioniranje i odnose s drugim ljudima aktivno sudjelovati u društvu i zauzimati se za humanističke i demokratske vrijednosti (etičnost, pravdu, toleranciju, nediskriminaciju…).“ U Glavi C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOG KURIKULUMA između ostalog navedeno je sljedeće: „Temeljne domene kreirane su na način da razvijaju psihologijsku pismenost učenika. Polazeći od definicije psihologije kao znanosti koja istražuje ljudsko doživljavanje i ponašanje, predmet Psihologija tematski je podijeljen u tri domene koje su ključne za razvoj pojedinca u suvremenom svijetu: znanstvenoistraživački pristup, učenje o sebi i učenje o drugima, odnosno društvu. Predmet će, sažimajući znanstvenoistraživački pristup, krenuti od razumijevanja sebe prema razumijevanju drugih i društva u cjelini. Razumijevanjem sebe i drugih lakše se upravlja vlastitim životom i odnosima s drugima. Osnova psihologije kao znanosti njezine su istraživačke metode koje joj omogućuju proučavanje složenosti ljudskoga ponašanja na temelju objektivnih i pouzdanih nalaza utvrđenih u pomno planiranim istraživanjima. Njezin znanstveni okvir učenicima omogućuje učenje i razvoj znanstvenoistraživačkoga pristupa, razumijevanje, kritičko mišljenje te zaključivanje o sebi, drugima i društvu, što obuhvaća i preostale dvije domene. U domeni Ja proučavaju se spoznajni, emocionalni i motivacijski procesi u njihovim mnogostrukim i uzajamnim vezama s različitim čimbenicima te individualne razlike. Tako se stječu znanja, vještine i kompetencije usmjerene na razumijevanje sama sebe i drugih te lakše upravljanje svojim ponašanjem. Te spoznaje povezuju se s temama iz područja ličnosti i razvojne psihologije. U domeni Ja i drugi stječu se znanja, vještine i kompetencije usmjerene na odnose s drugima, što uključuje komunikaciju, oblikovanje dojmova, utjecaje grupe, stereotipe, predrasude, stavove te sukobe i prosocijalno ponašanje. Temeljni ishodi učenja tih triju domena povezani su ne samo s temeljima psihologijske pismenosti i razumijevanja psihičkih procesa i stanja nego i s istraživanjem, primjenom i prijenosom tog razumijevanja na konkretne životne situacije te povezivanjem s njima. Tako stečeno znanje omogućuje djelotvornu primjenu psiholoških znanja u svakodnevnom životu tijekom rješavanja različitih problema i podizanja razine kvalitete života. |
| 37 | Dunja Jutriša | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Specifični poslovi školskih psihologa u srednjoj školi | Poslova nastavnika psihologije nema u popisu poslova psihologa u neposrednom radu s učenicima, neposrednom radu s roditeljima, neposrednom radu s učiteljima i nastavnicima, istraživanju i razvoju programa niti u stručno razvojnim i koordinacijskim poslovima. Redovna nastava se stavlja u specifične poslove psihologa u srednjim školama. Trebalo bi precizirati zašto nastava psihologa pripada u specifično područje rada psihologa, a ne nastave kao kod nastavnika drugih nastavnih predmeta. Međupredmetni teme i ishodi pokazuju da se nastavnici ostalih predmeta bave područjem osobnog razvoja, učenjem (učiti kako učiti), zdravstvenih tema (mentalnog zdravlja).... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 38 | Vesna Rakoci | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Specifični poslovi školskih psihologa u srednjoj školi | Održavanje redovne nastave nije specifičan već glavni posao koji obavlja većina djelatnika zaposlenih u odgojno-obrazovnom sustavu. Nije jasno zašto je nastava psihologije koju provodi nastavnik psihologije specifičan posao, a npr. nastava filozofije koju provodi nastavnik filozofije temeljni posao. Ovakav članak diskriminira samo nastavnike psihologije u odnosu na druge struke. Isto tako diskriminira nastavnike psihologije u odnosu na stručne suradnike psihologe kojima se njihov rad priznaje kao temeljni posao i za koje se, s pravom, traže određeni prostorni i tehnički uvjeti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 39 | ZVONČICA KUČANDA | IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE, Psihološke krizne intervencije u sustavu odgoja i obrazovanja | Školski psiholog može sudjelovati u psihološkim kriznim intervencijama kao član Tima za psihološke krizne intervencije u sustavu odgoja i obrazovanja nakon završene dodatne edukacije. - Može, ali ne u svojoj školi. Treba nadopuniti ovaj članak. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 40 | IVANA DELAČ | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA, V. PSIHOLOŠKA PROCJENA I PSIHODIJAGNOSTIKA U ŠKOLSKOJ PSIHOLOGIJI | Slažem se s prijedlogom kolegice Ribarić Gruber da se navede da se psihološka procjena i psihodijanostika provode u skladu s mogućnostima (radnim vremenom psihologa, brojem učenika i materijalnim sredstvima). | Nije prihvaćen | Standardima rada propisuju se minimalni uvjeti, odnosno standardi koje je potrebno zadovoljiti kod pružanja psihološke usluge. Psiholog ne smije obavljati one psihološke usluge za koje ne ispunjava minimalne standarde. |
| 41 | ANA RIBARIĆ GRUBER | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA, V. PSIHOLOŠKA PROCJENA I PSIHODIJAGNOSTIKA U ŠKOLSKOJ PSIHOLOGIJI | Načelno se slažem s time da psihološka procjen i psihodijagnotika u školskoj psihologiji treba biti uključena u Standarde rada školskih psihologa. Međutim, situacija u mnogim školama je takva da obavljanje svih poslova navedenih u ovim Standardima jednostavno nije moguće. U velikom broju škola psiholozi su zaposleni kao nastavnici na pola radnog vremena, a kao stručni suradnici u drugoj polovini radnog vremena ili su pak zaposleni na puno radno vrijeme u školama sa znatno većim brojem učenika nego što to predviđa pedagoški standard. S druge strane, u nekim je situacijama bolje da procjenu kognitivnih sposobnosti učenika obavlja psiholog koji nije zaposlen u školi jer se, nažalost, često susrećemo i s neugodnim roditeljima koji bi lakše primili informaciju da je za njihovo dijete potrebno promijeniti oblik školovanja ili čak i školu od osobe koja nije djelatnik škole. Stoga predlažem da se navede da se psihološka procjena i psihodijanostika provode u skladu s mogućnostima (radnim vremenom psihologa, brojem učenika i materijalnim sredstvima). | Nije prihvaćen | Školski psiholog ne mora nužno obavljati sve poslove navedene u Standardima rada. Standardima rada propisuju se minimalni uvjeti, odnosno standardi koje je potrebno zadovoljiti kod pružanja psihološke usluge. Psiholog ne smije obavljati one psihološke usluge za koje ne ispunjava minimalne standarde. |
| 42 | BOJAN KLAPČIĆ | V. PSIHOLOŠKA PROCJENA I PSIHODIJAGNOSTIKA U ŠKOLSKOJ PSIHOLOGIJI, Psihološka procjena i psihodijagnostika | članak 26 - umjesto: "(2) Cilj psihodijagnostičke procjene u školskoj psihologiji je utvrditi individualne potrebe i mogućnosti učenika radi boljeg razumijevanja učenikovih potreba i ponašanja, razvoja učenikovih potencijala te planiranja i provođenja INTERVENCIJA I TRETMANA usmjerenih na postizanje školskog uspjeha i/ili prevladavanje mentalnih teškoća." staviti: "(2) Cilj psihodijagnostičke procjene u školskoj psihologiji je utvrditi individualne potrebe i mogućnosti učenika radi boljeg razumijevanja učenikovih potreba i ponašanja, razvoja učenikovih potencijala te planiranja i provođenja SAVJETOVANJA, PODRŠKE I INTERVENCIJA usmjerenih na postizanje školskog uspjeha i/ili prevladavanje mentalnih teškoća." OBRAZLOŽENJE: Za psihološke tretmane djece u školi nema mjesta, naš domet se ograničavao do sada samo na savjetovanje i podršku, uključujući elementarnu psihoedukaciju, a sada i na dijagnostiku. Nema mjesta za psihoterapiju (koliko god to roditelji, učitelji, ravnatelji očekivali, a učenici zasluživali), što moramo stalno naglašavati jer nismo vremenski kapacitirani a ni osposobljeni za to, osim rijetkih koji su u psihoterapijske edukacije uložili svoje vrijeme i novac (ali ne školsko vrijeme i novac). Tko god je barem malo pogledao kako izgledaju planovi tretmana za djecu i adolescente (iz strane literature) prepoznaje da je psihoterapija po planovima tretmana visoko strukturirani, vrlo odgovoran, vremenski zahtjevan posao s precizno definiranim ishodima, što je u svakoj školi neprovedivo. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 43 | ZVONČICA KUČANDA | V. PSIHOLOŠKA PROCJENA I PSIHODIJAGNOSTIKA U ŠKOLSKOJ PSIHOLOGIJI, Psihodijagnostička sredstva u psihološkoj procjeni | Izostaje profesionalno usmjeravanje i jezične sposobnosti. | Nije prihvaćen | Psihološka obrada može biti i šira od propisane Standardima, a svakako treba biti usklađena s ciljem i svrhom psihološke procjene. |
| 44 | ANA RIBARIĆ GRUBER | V. PSIHOLOŠKA PROCJENA I PSIHODIJAGNOSTIKA U ŠKOLSKOJ PSIHOLOGIJI, Psihodijagnostička sredstva u psihološkoj procjeni | Trebalo bi ubaciti da je za nabavu psihodijagnostičkih sredstava odgovorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili nadležni županijski ured za obrazovanje. Škole dobivaju vrlo ograničena sredstva za rad i često jedva pokrivaju osnovne troškove, pa je nerealno očekivati da će ravnatelji psiholozima kupovati testove. U slučaju da se odgovornost za nabavu psihodijagnostičkih sredstava prebaci na škole/ravnatelje, moglo bi se dogoditi da ravnatelji škola koje još nemaju psihologa radije traže odobrenje za zapošljavanje stručnog suradnika drugog profila jer će tako izbjeći troškove | Nije prihvaćen | Hrvatska psihološka komora nema zakonske ovlasti propisivati odgovornost za nabavu psihodijagnostičkih sredstava. |
| 45 | Udruga Dar | V. PSIHOLOŠKA PROCJENA I PSIHODIJAGNOSTIKA U ŠKOLSKOJ PSIHOLOGIJI, Struktura psihodijagnostičke procjene | potrebno je dodati daroviti učenici s poteškoćom. Članak 28. nije usklađeno sa MZO dokumentom SMJERNICE ZA RAD S UČENICIMA S TEŠKOĆAMA, strana 12.: "Daroviti učenici s teškoćama, zbog svoje darovitosti ili zbog već opaženih teškoća, često ostanu neprepoznati odnosno ne mogu u potpunosti ostvariti svoju darovitost u procesu usvajanja odgovarajućih odgojno-obrazovnih ishoda. Stoga je vrlo važno posebnu pozornost posvetiti i prepoznavanju darovitih učenika s teškoćama i razvijati njihove potencijale. Npr. kod učenika mogu biti izražene teškoće socijalne komunikacije odnosno Socijalno pragmatički komunikacijski poremećaj, a da dijete bude nadareno u ostalim područjima (npr. prirodoslovlju) te o tome učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole trebaju voditi računa." | Nije prihvaćen | U članku 62. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, navedeno je da su učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenici s teškoćama i daroviti učenici pa se stoga tako navodi i u ovim Standardima rada. Pojmom “daroviti učenici” obuhvaćeni su i daroviti učenici bez teškoća i daroviti učenici s teškoćama. |
| 46 | Vesna Rakoci | V. PSIHOLOŠKA PROCJENA I PSIHODIJAGNOSTIKA U ŠKOLSKOJ PSIHOLOGIJI, Struktura psihodijagnostičke procjene | Uz (2) „Psihodijagnostička procjena u jednom terminu provodi se u trajanju do najviše 3 sata. Ukoliko je potrebno dulje trajanje, psihodijagnostička procjena odvija se u više termina.” Smatram da je ovdje potrebno navesti kada se ova procjena može provoditi. Vrijeme provođenja može biti nakon (ili prije) nastave ili za vrijeme nastave kojoj onda učenik neće moći prisustvovati. (Mislim da učenici s raznoraznim problemima i često većim brojem izostanaka ne bi još dodatno trebalo izostajati s nastave i povećavati opseg gradiva koje moraju nadoknaditi što samo po sebi održava stanje stresa.) | Nije prihvaćen | Navedeno je pitanje organizacije rada ustanove. |
| 47 | Udruga Dar | V. PSIHOLOŠKA PROCJENA I PSIHODIJAGNOSTIKA U ŠKOLSKOJ PSIHOLOGIJI, Nalaz i mišljenje školskog psihologa | Nalaz i mišljenje psihologa će škola uvrstiti u e-maticu učenika | Nije prihvaćen | Psiholog s dokumentacijom učenika postupa sukladno odredbama Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama. |
| 48 | Udruga Dar | VI. UPOZNAVANJE S REZULTATIMA PSIHOLOŠKIH USLUGA, Upoznavanje s rezultatima psihološke procjene | Potrebno je navesti točno koga psiholog upoznaje sa rezultatom psihološkog testiranja, npr. roditelje, staratelje, CZSS, itd... | Nije prihvaćen | Određeno je Zakonom o psihološkoj djelatnosti i Kodeksom etike psihološke djelatnost. Rezultat psihološkog testiranja nije isto što i rezultat psihološke procjene. Psihološko testiranje, odnosno primjena psihodijagnostičkih sredstava, jedna je od sastavnica psihološke procjene. Rezultat psihološke procjene je nalaz i mišljenje psihologa. |
| 49 | Dunja Jutriša | VI. UPOZNAVANJE S REZULTATIMA PSIHOLOŠKIH USLUGA, Upoznavanje s rezultatima psihološke procjene | Dodati uz ovlašteni psiholog "stručni suradnik". | Nije prihvaćen | Dopuna je nepotrebna. Odredba se odnosi na ovlaštenog psihologa koji je proveo psihološku procjenu. |
| 50 | MARIJANA MIJAT | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Prostorni i tehnički uvjeti | Uz dužno poštovanje namjeri ovoga prijedloga, mislim da bi poštenije bilo izbjeći izraz "poslodavac mora" jer postoje škole u kojima bi osiguravanje navedenih prostornih uvjeta bilo moguće jedino uz potpunu rekonstrukciju zgrade što je jednostavno nerealno. Budući da ionako nema predviđenih sankcija za poslodavce koji ne osiguraju potrebnu kvadraturu i izolaciju prostorija za rad psihologa, predlažem da se u ovom prijedlogu Standarda navedu potrebni uvjeti rada za stručnog suradnika - psihologa uz uputu da je škole dužna svake godine planirati financijska sredstva za uređenje i opremanje odgovarajućeg prostora, do realizacije zatraženoga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanj |
| 51 | Dunja Jutriša | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Prostorni i tehnički uvjeti | Dodati uz uvjete rada "psihologa stručnih suradnika" | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen |
| 52 | MARIJANA MIJAT | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Tehnička oprema | Telefon i zaporni sat, koliko god dobrodošli, ipak nisu nužni s obzirom na to da stručni suradnik - psiholog može od poslodavca dobiti službeni mobitel (ili SIM karticu), a svaki mobilni telefon ima ugrađenu opciju mjerenja vremena. | Nije prihvaćen | Ako je poslodavac psihologu osigurao službeni mobitel, smatra se da mu je osigurao telefon i zaporni sat |
| 53 | Dunja Jutriša | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Tehnička oprema | Treba dodati ovlaštenom psihologu stručnom suradniku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dopuna nije potrebna. |
| 54 | Dunja Jutriša | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Osiguravanje potrebnih psihodijagnostičkih sredstava | Treba dodati ovlaštenom psihologu stručnom suradniku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dopuna nije potrebna. |
| 55 | DIJANA KADIJEVIĆ | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Ostali uvjeti rada školskog psihologa | Smatram da bi škole s 400 i više djece trebale imati više stručnih suradnika (psihologa) jer je sve više djece s poteškoćama, darovite djece a da ne pričamo o nasilju u školama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 56 | TAJANA LOVREKOVIĆ | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Ostali uvjeti rada školskog psihologa | Kako bi se olakšalo izvođenje temeljnih poslova i zaštitilo radno vrijeme stručnih suradnika psihologa predlažem da se ostave stavci iz prijašnjih standarda koji govore o omjeru temeljnih i ostalih poslova. Za razliku od većine ostalih djelatnika u školama, prekovremeni rad stručnih suradnika- školskih psihologa skoro pa da ne postoji i hoće li psiholog dobiti naknadu za prekovremene sate ovisi o dobroj volji nadređenih. - Omjer stručnih psihologijskih poslova i ostalih poslova koje stručni suradnik psiholog obavlja po nalogu ravnatelja ili posebnom zaduženju mora biti takav da ne ometa njegov stručni rad, jer je težište rada školskog psihologa individualni i grupni rad s učenicima, a suradnja s drugim sudionicima odgojnog djelovanja je ponajprije u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje učenikovih potreba i ponašanja te djelotvorniji rad s njima. - Stručni suradnik psiholog može, da bi održao kvalitetu svoga rada, tijekom jedne školske godine biti zadužen za vođenje i/ili koordinaciju najviše 3 posebna programa (Program za povećanje sigurnosti, Program prevencije ovisnosti, Program borbe protiv pušenja, Program rada s darovitima i sl.). Ukoliko je ipak zadužen za vođenje i koordinaciju više programa, taj rad treba biti iskazan kao rad iznad norme i kao takav iskazan u satnici i posebno vrednovan. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen |
| 57 | TAJANA LOVREKOVIĆ | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Ostali uvjeti rada školskog psihologa | U starim standardima bilo je određeno i radno vrijeme vrijeme stručnih suradnika - školskih psihologa na 6 sati što bi bilo poželjno ostaviti. Mnoge škole još uvijek rade u dvije smjene, i često nemaju ni prostornih ni materijalnih uvjeta ostajati duže od tog vremena pa bi određivanje radnog vremena pomoglo usklađivanju poslova svih škola, a i usklađivanju s kolektivnim ugovorom i pozitivnim propisima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 58 | TAJANA LOVREKOVIĆ | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Ostali uvjeti rada školskog psihologa | Slažem se s kolegama i standardi bi se trebali uskladiti s Državnim pedagoškim standardima za osnovne i srednje škole. Također, određena je samo donja granica, a gornja po tome može biti proizvoljna. Može se tako dogoditi da u školi od 1000 učenika bude samo 1 školski psiholog. Moglo bi se predložiti koliko bi školskih psihologa - stručnih suradnika bilo optimalno imati zaposlenih po osnovnim/ srednjim školama. Primjerice u školi od 600 učenika 1,5 stručni suradnik psiholog, u školi od 800 učenika dva stručna suradnika psihologa... U mnogim srednjim školama od 600 učenika škola često ima zaposlenog samo pola stručnog suradnika psihologa (drugu polovicu radnog vremena drži nastavu u školi). Po državnom pedagoškom standardu u školama koje imaju više od 500 učenika može biti zaposleno 4 stručna suradnika što daje mogućnost zapošljavanja čak dva psihologa na puno radno vrijeme ili barem jednog školskog psihologa na puno vrijeme i jednog na pola nastave/pola školski psiholog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 59 | SILVIJA RAVIĆ | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Ostali uvjeti rada školskog psihologa | Brojka od najmanje 400 učenika je previsoka za kvalitetan neposredni rad psihologa s učenicima, upravo zato jer broj učenika pojedinih škola uvelike premašuje brojku od 400. Ako je propisano najmanje 400 učenika za jednog psihologa u punom radnom vremenu, onda bi na najmanje 600 učenika trebao biti zaposlen još jedan psiholog u polovici radnog vremena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 60 | NIKOLINA VRHOVAC | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Ostali uvjeti rada školskog psihologa | Svaka škola trebala bi imati psihologa na puno radno vrijeme, bez obzira na broj učenika. Ukoliko će se taj broj ipak odrediti, on bi svakako trebao biti manji od navedenoga u ovome dokumentu jer u Državnom pedagoškom standardu za osnovne škole stoji da svaka škola koja ima više od 180 učenika zapošljava tri stručna suradnika (pedagog, knjižničar i psiholog). Stoga Standarde rada školskih psihologa treba s tim uskladiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 61 | Pavle Mamužić | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Ostali uvjeti rada školskog psihologa | Škole bi trebale imati stručnog suradnika psihologa na puno radno vrijeme neovisno o ukupnom broju učenika. Čini se kako je puno važniji kriterij broj djece s određenim teškoćama, a ako se već mora gledati na ukupan broj učenika, on bi svakako trebao biti manji od 400. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 62 | Tonka Sabolov | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Ostali uvjeti rada školskog psihologa | Mislim kako bi u svakoj školi bez obzira na broj učenika trebao postojati školski psiholog jer djeca mogu imati različite probleme ili biti zlostavljana te ima je potrebna psihološka pomoć, a to nema veze s brojem učenika u školi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 63 | Mihaela Matić | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Ostali uvjeti rada školskog psihologa | Školski psiholog bi trebao imati puno radno vrijeme bez obzira na broj učenika te bi svaka škola trebala imati minimalno dva psihologa pošto je sve više djece kojima je potrebna psihološka pomoć | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 64 | ANA RIBARIĆ GRUBER | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Ostali uvjeti rada školskog psihologa | Trebalo bi staviti rok u kojem se trebaju ispuniti odredbe članka 34. st. 2., inače će, bojim se, ostati mrtvo slovo na papiru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 65 | Petra Tkalčec | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Ostali uvjeti rada školskog psihologa | Mislim da bi u svakoj školi bez obzira na broj učenika pedagog trebao imati puno radno vrijeme, a u većim školama da bi trebalo postojati više od jednog pedagoga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 66 | RENATA DOMIJAN | VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Ostali uvjeti rada školskog psihologa | Srednje škole s manje od 400 učenika također bi trebale imati školskog psihologa u punom radnom vremenu, budući da pojedine strukovne škole imaju i više od 20% učenika s teškoćama (s rješenjem o primjerenom obliku školovanja), a također i značajan broj učenika s nekom vrstom emocionalnih, ponašajnih ili obiteljskih teškoća, kojima je potrebna pomoć školskog psihologa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 67 | Dunja Jutriša | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA, VIII. NORMATIVI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA | UZ normative rada školskog psihologa dodati psihologa stručnog suradnika. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dopuna nije potrebna. |
| 68 | Vesna Rakoci | VIII. NORMATIVI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA , Normativi za grupno psihološko savjetovanje i druge grupne intervencije | Uz (2) „Preporučeno trajanje je od 45 do 120 minuta, uz mogućnost višekratnih susreta.” Smatram da je ovdje potrebno navesti kada se grupno psihološko savjetovanje može provoditi. Vrijeme provođenja može biti nakon (ili prije) nastave ili za vrijeme nastave kojoj onda učenik neće moći prisustvovati. (Mislim da učenici s raznoraznim problemima i često većim brojem izostanaka ne bi još dodatno trebalo izostajati s nastave i povećavati opseg gradiva koje moraju nadoknaditi što samo po sebi održava stanje stresa.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 69 | Dunja Jutriša | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA, IX. ZAŠTITA I POHRANA PSIHODIJAGNOSTIČKIH SREDSTVA, PSIHOLOŠKA DOKUMENTACIJA I ZAŠTITA PODATAKA | U naslovu dodati koji se odnose na rad psihologa stručnih suradnika. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen |
| 70 | Udruga Dar | IX. ZAŠTITA I POHRANA PSIHODIJAGNOSTIČKIH SREDSTVA, PSIHOLOŠKA DOKUMENTACIJA I ZAŠTITA PODATAKA, Zaštita i pohrana psihodijagnostičkih sredstava | Uskladiti sa GDPR uredbom EU parlamenta | Nije prihvaćen | Navedeno je, kao i Zakon o psihološkoj djelatnosti, usklađeno s odredbama Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. |
| 71 | ANA RIBARIĆ GRUBER | IX. ZAŠTITA I POHRANA PSIHODIJAGNOSTIČKIH SREDSTVA, PSIHOLOŠKA DOKUMENTACIJA I ZAŠTITA PODATAKA, Psihološka dokumentacija | Trebalo bi navesti rok u kojem je psiholog dužan čuvati psihološku dokumentaciju i način njezinog uništavanja po isteku tog roka (npr. rezačem papira). | Nije prihvaćen | Dokumentacija se uništava sukladno odredbama Pravilnika o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva. |
| 72 | Udruga Dar | IX. ZAŠTITA I POHRANA PSIHODIJAGNOSTIČKIH SREDSTVA, PSIHOLOŠKA DOKUMENTACIJA I ZAŠTITA PODATAKA, Razmjena podataka | Kada se ne radi o zlostavljanju djece od strane roditelja, roditelji će biti uključeni u razmjenu podataka | Nije prihvaćen | Navedeno se odnosi na razmjenu podataka predviđenu i propisanu posebnim propisima. Roditelji će biti ili neće biti uključeni sukladno odredbama posebnog propisa po kojem psiholog postupa. |
| 73 | Udruga Dar | X. ZAVRŠNE ODREDBE, Provođenje Standarda | U Prijedlogu nedostaje razrada ovog članka. S obzirom da Standard određuje dužnosti škola prema psiholozima i dužnosti psihologa prema školi, djeci i roditeljima trebao bi sadržavati i informacije o načinu provođenja Standarda, načinu vrednovanja rada psihologa kao i sankcije u slučaju povrede ovog Standarda. Tko je osoba unutar škole koja će pratiti rad psihologa? Ravnatelj? Kome se roditelji/učenici/djelatnici mogu žaliti na rad psihologa? Kako će Stručni razred za školsku psihologiju pratiti rad psihologa i provođenje Standarda? Koji su kriteriji vrednovanja rada psihologa na temelju kojih se može zaključiti da psiholog uistinu obavlja svoje dužnosti? Koje su sankcije za ne provođenje Standarda od strane psihologa? Može li psiholog dobiti otkaz? Na temelju čega? Tko provjerava uvjete rada psihologa odnosno da li je škola pružila potreban prostor, tehničku opremu i druge materijale psihologu? Tko je odgovoran ukoliko nije? Gdje psiholog može prijaviti nepoštivanje Standarda od strane škole?......Ovo su samo neka od pitanja na koje Prijedlog ne daje odgovore što ostavlja puno prostora za individualnu interpretaciju, zbunjenost i osobnu odluku psihologa i škole hoće li provoditi ovaj Standard. Bez ovih informacija, kriterija vrednovanja i sankcija, provođenje ovog Standarda svodi se na dobru volju psihologa i škole, a vrijednost ovog Standarda svodi se na nulu. | Nije prihvaćen | Sve navedeno nisu pitanja koja se uređuju Standardima rada. |
| 74 | SILVIJA RAVIĆ | X. ZAVRŠNE ODREDBE, Provođenje Standarda | Zadaća stručnog razreda za školsku psihologiju treba biti da putem Ministarstva znanosti i obrazovanja upozna ravnatelje škola sa Standardima rada školskog psihologa. Nije jasna implementacija standarda u školske pravne akte. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 75 | BOJAN KLAPČIĆ | X. ZAVRŠNE ODREDBE, Provođenje Standarda | ČLANAK 41 - UMJESTO: Stručni razred za školsku psihologiju PRATI provođenje ovih Standarda rada, o čemu izvještava Upravni odbor i druga nadležna tijela ili povjerenstva Komore. STAVITI: Stručni razred za školsku psihologiju INFORMIRA SE OD STRANE ŠKOLSKIH PSIHOLOGA O PROVOĐENJU ovih Standarda rada, o čemu izvještava Upravni odbor i druga nadležna tijela ili povjerenstva Komore i NADLEŽNO MINISTARSTVO OBRAZOVANJA. OBRAZLOŽENJE: nema praćenja ni nadzora, dajte psiholozima proaktivnu slobodu informiranja bottom-up, a ne samo reaktivnu / restriktivnu top-down komunikaciju, dakle: školski psiholozi informiraju razred kako se standardi provode, o čemu izvještavanje treba ići u slučaju ozbiljnih kršenja od strane poslodavaca ili roditelja i prema ministarstvu, za što inače komora postoji. | Nije prihvaćen | Člankom 5., stavkom 1. točkom 4. propisano je da Stručni razredi “prate provođenje zakona, propisa i općih akata Komore u posebnom području psihološke djelatnosti za koje su osnovani”. Slijedom navedene odredbe praćenje provedbe Standarda rada školskih psihologa spada u djelokrug rada Stručnog razreda za školsku psihologiju. |
| 76 | IVANA DELAČ | X. ZAVRŠNE ODREDBE, Provođenje Standarda | Apsolutno se protivim ovom iznimno nejasno napisanom i dvosmislenom članku. Stručni razred za školsku psihologiju nije tijelo nadležno za nadzor rada - nadzor rada školskih psihologa može vršiti samo provoditelj stručnog nadzora HPK ili savjetnik za psihologe Agencije za odgoj i obrazovanje ili Agencije za strukovno obrazovanje. Stručni razred nema apsolutno nikakvih mogućnosti za utvrđivanje rade li školski psiholozi diljem Hrvatske po ovim standardima. Stručni razred može eventualno pružiti individualno tumačenje standarda školskom psihologu koji ga zatraži, ali nikako ne vršiti uvid u rad školskih psihologa, te je to potrebno razjasniti u članku ako već on mora biti sastavni dio dokumenta. | Nije prihvaćen | Člankom 5., stavkom 1. točkom 4. propisano je da Stručni razredi “prate provođenje zakona, propisa i općih akata Komore u posebnom području psihološke djelatnosti za koje su osnovani”. Slijedom navedene odredbe praćenje provedbe Standarda rada školskih psihologa spada u djelokrug rada Stručnog razreda za školsku psihologiju. |
| 77 | ANA RIBARIĆ GRUBER | X. ZAVRŠNE ODREDBE, Provođenje Standarda | Znači li to da Stručni razred za školsku psihologiju ima pravo neposrednog uvida u rad pojedinog školskog psihologa? Ako je tako, onda će jedino školski psiholozi biti podvrgnuti dvostrukom nadzoru! Naime, nadzor nad radom zaposlenih u sustavu odgoja i obrazovanja provodi AZOO, odnosno viši savjetnik određene struke, koji ima pravo i obavezu uvida u rad zaposlenih. | Primljeno na znanje | Člankom 5., stavkom 1. točkom 4. propisano je da Stručni razredi “prate provođenje zakona, propisa i općih akata Komore u posebnom području psihološke djelatnosti za koje su osnovani”. Slijedom navedene odredbe praćenje provedbe Standarda rada školskih psihologa spada u djelokrug rada Stručnog razreda za školsku psihologiju. Što se nadzora tiče, člankom 21. stavkom 1. točkom 5. Komora na temelju javne ovlasti “obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih psihologa” te se isti provodi nad svim ovlaštenim psiholozima neovisno o tome gdje su zaposleni. Obavljanje stručnog nadzora nad radom ovlaštenih psihologa u djelokrugu je rada Povjerenstva za stručni nadzor. |