Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | Na temelju članka 1. Zakona o javnobilježničkim pristojbama („Narodne novine“, broj 72/94., 74/95., 87/96., 112/12., 110/15. i 10/23.) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj ______ 2024. godine donijela | Predloženom Uredbom o Tarifi javnobilježničkih pristojbi provodi se prilagodba sadržaja Tarife uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj iako bi prvenstveni cilj trebao biti prilagodba Tarife stvarnim troškovima Države nastalih uslijed obavljanja javnobilježničkih poslova, a prvenstveno prilagodba Tarife ustavnim načelima i zahtjevima. Zakonodavac prilikom objave izmjena ovog Pravilnika obrazlaže da se iznosi javnobilježničkih pristojbi ovim izmjenama ne povisuju pa se nameće pitanje zašto bi trebalo povisivati ono što se ne bi ni moglo naplaćivati. Ovo stoga jer obavljanjem javnobilježničkih poslova ne nastaju nikakvi troškovi za Državu zbog čega bi prvenstveni cilj trebao biti stavljanje izvan snage Zakona o javnobilježničkim pristojbama, a samim tim ne bi imalo smisla uopće donositi ovu Uredbu. 1. OBAVLJANJEM JAVNOBILJEŽNIČKIH POSLOVA NE NASTAJE NIKAKAV TROŠAK ZA DRŽAVU 2. DRŽAVA OSTVARUJE DVA PRIHODA-POREZA, prihod od javnobilježničkih pristojbi i prihod od PDV-a 3. JAVNI BILJEŽNICI SU JEDINA SAMOSTALNA PROFESIONALNA DJELATNOST ODNOSNO JEDINI POREZNI OBVEZNICI ZA ČIJE POSLOVE OSIM PDV-a STRANKE MORAJU PLAĆATI I PRISTOJBU pa za neke javnobilježničke radnje stranke plaćaju porez i preko 100 %. Ovakvim naplaćivanjem dolazi do DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA JAVNOBILJEŽNIČKIH USLUGA čime se povrjeđuje odredba čl. 51. st. 2. Ustava Republike Hrvatske koja propisuje da se porezni sustav temelji na jednakosti i pravednosti, zatim odredba čl. 49. Ustava Republike Hrvatske koja propisuje da država svim poduzetnicima osigurava jednak položaj na tržištu odnosno povrjeđuje se načelo jednakosti kao jedno od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelja tumačenja Ustava. Ukoliko ćemo pak javnobilježničku pristojbu promatrati isključivo kao naknadu za rad državnih tijela, a ne kao vrstu poreza, dolazimo do zaključka da stranke plaćaju dvije naknade za rad, jednu naknadu u vidu javnobilježničke nagrade onom javnom bilježniku koji tu radnju obavlja, a drugu državnim tijelima koji tu radnju ni na koji način ne obavljaju. Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. Budući se javni bilježnici financiraju iz vlastitog poslovanja, a ne iz državnog proračuna OBAVLJANJEM JAVNOBILJEŽNIČKIH POSLOVA NE NASTAJE NIKAKAV TROŠAK ZA DRŽAVU već isključivo za javnog bilježnika zbog čega ostaje nejasno zašto se uopće Zakonodavac odlučio naplaćivati pristojbe za javnobilježničke poslove. Obavljanjem javnobilježničkih poslova nastaju dodatni troškovi jedino za Hrvatsku javnobilježničku komoru koja osniva i vodi zakonom propisane Registre te izrađuje i održava informacijski sustav za rad javnih bilježnika i sl.. Prilikom obavljanja javnobilježničkih poslova DRŽAVA OSTVARUJE DVA PRIHODA, prihod od javnobilježničkih pristojbi i prihod od PDV-a. Javni bilježnici su kao samostalna profesionalna djelatnost porezni obveznici u smislu odredbe čl. 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost zajedno sa stečajnim upraviteljima, tumačima, prevoditeljima, odvjetnicima, poreznim savjetnicima, zdravstvenim djelatnicima, veterinarima i drugim sličnim djelatnostima te spadaju u slobodna zanimanja. Povrh toga JAVNI BILJEŽNICI SU JEDINA SAMOSTALNA PROFESIONALNA DJELATNOST ODNOSNO JEDINI POREZNI OBVEZNICI ZA ČIJE POSLOVE OSIM PDV-A STRANKE MORAJU PLAĆATI I PRISTOJBU, oboje prihodi državnog proračuna. Ukoliko javni bilježnici posluju u sustavu naplate PDV-a, nije jasno zašto trebaju poslovati u sustavu naplate pristojbi jer obavljanjem javnobilježničkih poslova ne nastaju nikakvi troškovi za Državu različiti od troškova tumača, vještaka, revizora i sl. koje također imenuju nadležna Ministarstva. Potrebno je istaknuti da zaračunavanjem ta dva poreza, pristojbi i PDV-a stranke za javnobilježničke usluge plaćaju ogromne iznose poreza. Tako za neke poslove ukupni porez iznosi 45 % dok su za neke javnobilježničke poslove propisane pristojbe u iznosu višem i od same javnobilježničke nagrade, primjerice kod poslova solemnizacije dodatka ugovora vrijednosti 150.000,00 eura za koje je javnobilježnička pristojba određena u iznosu od 69,02 eura, a javnobilježnička nagrada u iznosu od 62,35 eura. Ako se iznosu pristojbe pridoda i iznos PDV-a, prihod/porez države u tom slučaju iznosi 84,61 eura, dakle STRANKA ZA TAJ JAVNOBILJEŽNIČKI POSAO PLAĆA POREZ OD 136 % dok kod solemnizacije dodatka ugovora vrijednosti 300.000 eura PLAĆA UKUPNI POREZ OD 182 %. PRIKAZ PRIHODA DRŽAVE I UKUPNOG TROŠKA ZA STRANKE ZA NEKE JAVNOBILJEŽNIČKE POSLOVE I UKUPNOG POREZA NA JB NAGRADE VRSTA I VRIJEDNOST JB NAGRADA PRISTOJBA PDV UKUPNI POSTOTAK JAVNOBILJEŽNIČKOG PRIHOD UKUPNOG POSLA DRŽAVE POREZA Izrada ugovora 399,00 76,63 99,54 179,17 45 % u formi akta, 50.000 eura Solemnizacija 62,35 69,02 15,59 84,61 136 % dodatka ugovora, 150.000 eura Solemnizacija 81,46 127,43 20,37 147,80 182 % dodatka ugovora, 3000.000 eura Ovjera potpisa 3,99 1,33 1,00 2,33 58 % Slijedom svega gore navedenog Zakonodavac bi se prvenstveno trebao odlučiti na stavljanje izvan snage Zakona o javnobilježničkim pristojbama i donošenje propisa kojim će se regulirati naknada troškova Hrvatske javnobilježničke komore vezanih uz osnivanje i vođenje zakonom propisanih Registara, informacijskog sustava Komore, zatim za sufinanciranje javnobilježničke službe za one javne bilježnike koji imaju ogromne troškove redovnog poslovanja uslijed uredovanja na otocima i manjim mjestima širom Republike Hrvatske i sl.. Stoga bi do stavljanja izvan snage Zakona o javnobilježničkim pristojbama za poslove u kojima se naplaćuje javnobilježnička pristojba bilo oportuno predloženom Uredbom ODREDITI JAVNOBILJEŽNIČKU PRISTOJBU U PROSJEČNOM IZNOSU OD 1,00 EURA koja će se koristiti isključivo za podmirenje gore navedenih troškova Hrvatske javnobilježničke komore nužnih za funkcioniranje javnobilježničke službe čime bi se iznosi javnobilježničkih pristojbi uskladili sa stvarnim troškovima. Javnobilježničke pristojbe su previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove stoga bi određivanje javnobilježničkih pristojbi u prosječnom iznosu od 1,00 eura odnosno određivanje naknade za rad Komore u tom iznosu omogućilo daljnju digitalizaciju i osuvremenjivanje javnobilježničke službe s jedne strane te bi bez velikih poskupljenja za stranke otvorilo put povećanju nagrada propisanih još davne 1994. godine kao i objektivnom valoriziranju javnobilježničkih poslova i približavanju visine javnobilježničkih nagrada zemljama u okruženju s druge strane jer trenutno više od 80 % javnobilježničkih ureda otežano posluje, nema dovoljan broj službenika, ne može ponuditi službenicima plaću razmjernu njihovu znanju, trudu i sposobnostima, postojeći službenici im odlaze na bolje plaćena radna mjesta tako da javni bilježnici sve češće odlaze u prijevremenu mirovinu, traže otpust iz službe i sl. Zakonodavac bi se prvenstveno trebao baviti donošenjem konačnog Pravilnika o javnobilježničkoj tarifi jer javni bilježnici još uvijek rade po privremenoj Tarifi donesenoj još davne 1994. godine iako su troškovi poslovanja u međuvremenu povećani za cca 600 %, a stopa inflacije iznosi preko 126 %. Javnobilježničke nagrade tijekom svih tih godina nisu povećavane nego naprotiv, iste su konstantno smanjivane zbog čega danas više od 80 % javnobilježničkih ureda otežano posluje. Svođenje iznosa javnobilježničkih pristojbi na minimalan iznos uz istodobno povećanje javnobilježničkih nagrada imalo bi slijedeće efekte: a) usklađivanje javnobilježničkih nagrada propisanih 1994. godine sa stopom inflacije b) strankama bi predstavljalo neznatno ili nikakvo povećanje troškova c) prihodi državnog proračuna ne bi se smanjili jer bi se povećao prihod od PDV-a Niže se kroz visinu nagrade za ovjere potpisa prikazuje samo jedan od razloga otežanog financijskog poslovanja velikog broja javnobilježničkih ureda u Republici Hrvatskoj. Ovjera potpisa kao minimalna forma ugovora kod javnog bilježnika osim za javne bilježnike u Republici Hrvatskoj propisana je i za javne bilježnike u Sloveniji i Bugarskoj te na sudovima u Bosni i Hercegovini. Primjerice za ugovore vrijednosti 100.000 eura U SLOVENIJI je propisana javnobilježnička nagrada u iznosu od 68,00 EURA, a za ovjeru potpisa na sudovima U BOSNI I HERCEGOVINI propisana je sudska pristojba u iznosu od 53,36 EURA, dok je U HRVATSKOJ propisana javnobilježnička nagrada u iznosu od 3,99 EURA, koja je ujedno određena kao jedinstvena nagrada za sve ovjere potpisa bez obzira radi li se o ovjeri potpisa na ugovoru o prodaji nekretnine vrijednosti cca nekoliko stotina tisuća ili milijuna eura ili potpis na izjavi na temelju koje ostvaruje neko od socijalnih prava. Prikaz usporedbe javnobilježničkih nagrada u susjednim zemljama sa nagradama u Republici Hrvatskoj za ugovore o prodaji nekretnina minimalne vrijednosti i vrijednosti 100.000 eura DRŽAVA UGOVOR UGOVOR POTREBNA FORMA NAČIN MINIMALNE VRIJEDNOSTI UGOVORA ODREĐIVANJA VRIJEDNOSTI 100.000 EURA NAGRADE Litva 76,00 eura 370,00 eura Javnobilježnički akt Prema vrijednosti Albanija 49,34 eura 300,00 eura Javnobilježnički akt Prema vrijednosti SLOVENIJA 22,00 eura 68,00 eura Ovjera potpisa Prema vrijednosti BUGARSKA 15.24 eura 234,75 eura Ovjera potpisa Prema vrijednosti Rumunjska 30,00 eura 887,00 eura Javnobilježnički akt Prema vrijednosti (naplaćuju porez za državu) BiH (javni bilj.) 50,44 eura 178,00 eura Javnobilježnički akt Prema vrijednosti BiH (Sud) 53,36 eura 53,36 eura Ovjera potpisa U fiksnom iznosu (sud.pristojba) Srbija 32,13 eura 149,93 eura Solemnizacija Prema vrijednosti HRVATSKA 3,99 eura 3,99 eura Ovjera potpisa U fiksnom iznosu Cijene ugovora razlikuju se i zbog različite minimalne forme koju ugovor mora zadovoljiti u pojedinoj državi da bi bile ispunjene pretpostavke za valjanost. Niže se prikazuju PRIMJERI SMANJENJA NEKIH NAGRADA od 1994. godine do danas i POVEĆANJA PROSJEČNE PLAĆE u Republici Hrvatskoj koja je od 1994. godine do danas povećana za 820 %. VRSTA RADNJE NAGRADE NAGRADE PRIKAZ SMANJENJA 1994. DANAS u % Ovjera prijepisa 8,84 3,99 -55 % Ovjera potpisa 8,84 3,99 -55 % Potvrda ovršnosti akta 6,65 4,00 -40 % Davanje savjeta 6,65-133,00 6,65 -95 % Akti koji se tiču trgovačkih društava 132,00 99,75 -24 % PROSJEČNA PLAĆA U RH 1994. DANAS 146,80 1.204,00 +820 % Niže se prikazuje smanjenje javnobilježničkih nagrada za podnošenje ZK prijedlog od 2019. godine do danas VRSTA RADNJE NAGRADA 2019. NAGRADA PRIKAZ SMANJENJA GODINE DANAS u % Za zabilježbu 10,64 5,32 -50 % Za opravdanje predbilježbe 10,64 2,66 -75 % Prijedlog za provedbu privatne 10,64 0,00 -100% isprave ovjerene od strane suda | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 2 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | Na temelju članka 1. Zakona o javnobilježničkim pristojbama („Narodne novine“, broj 72/94., 74/95., 87/96., 112/12., 110/15. i 10/23.) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj ______ 2024. godine donijela | Očitovanje i prijedlog Hrvatske javnobilježničke komore u odnosu na prijedlog Uredbe o tarifi javnobilježničkih pristojbi Hrvatska javnobilježnička komora je prilikom donošenja Zakona o javnobilježničkim pristojbama predlagala ukidanje istih, zbog dvostrukog oporezivanja i opterećenja građana i poduzetnika kojima su izloženi kroz plaćanje javnobilježničke pristojbe i PDV-a na zatraženu javnobilježničku službenu radnju.“ U odnosu na prijedlog Uredbe o tarifi javnobilježničkih pristojbi (dalje: Uredba) Ministarstva pravosuđa i uprave Hrvatska javnobilježnička komora dalje sljedeće očitovanje. Iz prijedloga Uredbe svakome tko je upoznat sa materijom koja regulira javnobilježničke pristojbe je jasno da je novi prijedlog Uredbe sadržajno gotovo istovjetan Tarifi javnobilježničkih pristojbi koja je na snazi gotovo 30 godina. Nažalost, predlagatelj je ovim prijedlogom Uredbe u cijelosti propustio priliku da barem donekle modernizira način računanja visine javnobilježničkih pristojbi te ga prilagodi današnjim potrebama obveznika plaćanja pristojbe (građana i poduzetnika) kao i praksi obavljanja javnobilježničke službe koja se stvorila u zadnjih nekoliko desetljeća te pozitivnim propisima. Ono što je i u Tarifi javnobilježničkih pristojbi uvijek bilo nejasno propisano, a što je i prijedlog Uredbe zadržao, jest činjenica da se kod zahtjeva za sastav i sami sastav javnobilježničkog akta plaćaju dvije pristojbe i to one iz Tbr.1. i Tbr.3. U praksi to znači da je cijena javnobilježničkog akta previše opterećena visinom pristojbe u odnosu na ispravu koja se javnobilježnički potvrđuje (solemnizira) gdje se plaća samo jedna pristojba. Budući udio u ukupnom trošku sastava javnobilježničkog akta te dvije pristojbe iz Tbr.1. i Tbr.3. nerijetko premašuje 30% ukupnog troška isto je uvijek bilo dodatno financijski otegotno građane i poduzetnike koji su trebali ili su tražili sastav javnobilježničkog akta radi ostvarenja i zaštite njihovih prava i interesa. Također, ono što je uvijek bilo nejasno, ali jasno nepravedno, jest činjenica da se za sastav javnobilježničkog akta se plaćaju ne samo dvije pristojbe, već je i pristojba za sastav akta gotovo uvijek bila dvostruko veća za akt nego za javnobilježnički potvrđenu (solemniziranu) privatnu ispravu. Stoga se u prijedlogu Uredbe koju dostavlja Hrvatska javnobilježnička komora predlaže spajanje Tbr.1. i Tbr.3. u jedinstveni tarifni broj Tbr.1., a odredba koja propisuje plaćanje pristojbe za javnobilježničku potvrdu (solemnizaciju) bi upućivala na Tbr.1. Nadalje odredba u Tarifi javnobilježničkih pristojbi kao i u predlagateljevom prijedlogu Uredbe iz glava 6./Tbr. 9., a koja se odnosi na sastav ugovora je bila i ostala neprimjenjiva u praksi. Javni bilježnici sukladno odredbama Zakona o javnom bilježništvu i tako mogu sastavljati ugovore samo u obliku javnobilježničkog akta te su stoga uvijek bile naplaćivane pristojbe propisane Tbr.1. i Tbr.3., a gotovo nikada prema Tbr. 9. Ista odredba je nepotrebna i u suprotnosti i sa Tbr.1. i Tbr.3. prijedloga Uredbe a pogotovo u suprotnosti sa Tbr.1. predloženim od Hrvatske javnobilježničke komore te se predlaže brisati. U dijelu koji se odnosi na ovjere isprava u Tbr.11. prijedloga Uredbe potrebno je brisati dio st. 4. u kojem se navode "prva četiri primjerka" jer se od ranijih izmjena ZJB ovjera potpisa/rukoznaka vrši na jednom primjerku isprave, a potom se rade ovjerene preslike za potrebe stranaka ( čl. 77. st. 3. ZJB). Također su nepotrebni st. 6. i 7. istog tarifnog broja budući se tu obavlja radnja ovjere potpisa sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima i ima se primjenjivati st.4. istog tarifnog broja. Za ovjeru teksta izmjene društvenog ugovora, odnosno statuta ili izjave o osnivanju sukladno čl. 456 Zakona o trgovačkim društvima iz st. 8. ovog tarifnog broja prijedloga Uredbe potrebno je propisati u jedinstvenom iznosu jer za drugo nema nikakvog ekonomskog ili bilo kakvog drugog opravdanja. Napomenu pod 3. iz Tbr.14. koja propisuje lijepljenje pristojbe na ispravu potrebno je brisati jer je ista u izravnoj suprotnosti sa odredbom čl. 4. Zakona o javnobilježničkim pristojbama na temelju kojega se ova Uredba i donosi. Odredbe o plaćanju pristojbe koje se odnose na javnobilježničku radnju zasnivanja pologa potrebno je izmijeniti, pogotovo u dijelu koji se odnosi na situacije kada se polog zasniva na više godina, Budući za polog od više godina nije propisana nikakva dodatna nagrada javnog bilježnika za zasnivanje pologa na rok dulji od jedne godine nije bilo moguće niti izdavati račune naplatu pristojbe u tim slučajevima. Visinu pristojbe za proteste iz Tbr. st. 16. ovog tarifnog broja prijedloga Uredbe potrebno je propisati u jedinstvenom iznosu jer za drugo nema nikakvog ekonomskog ili bilo kakvog drugog opravdanja. Glavu 16/Tbr.19 prijedloga Uredbe potrebno je brisati budući nikakva a nagrada javnog bilježnika za razmatranje spisa nije propisana te stoga nije moguće niti izdavati račune za naplatu pristojbe u tim slučajevima, a niti je ikakva službena radnja obavljena. Završno potrebno je propisati odredbu kojom bi se konačno ispravila povijesna nepravda prema javnim bilježnicima, a pogotovo prema građanima i poduzetnicima koji koriste javnobilježničke usluge u slučajevima kada je propisom koji uređuje nagradu javnog bilježnika propisano određeno umanjenje u nekom postotku ili omjeru stranke su uvijek morale plaćati puni iznos pristojbe na određenu službenu radnju javnog bilježnika. Najbolji i najpoznatiji primjer za to je javnobilježnička potvrda (solemnizacija) aneksa ugovora gdje je nagrada javnog bilježnika umanjena na 25% od punog iznosa za potvrdu, međutim pristojbe su se uvijek morale obračunavati i plaćati u punom iznosu, što je nerijetko uzrokovalo situacije u kojima je iznos javnobilježničke pristojbe bio višestruko veći od same nagrade javnog bilježnika uknjučujući i PDV. Također iako to nije možda apsolutno nužno, u svakom slučaju je oportuno Uredbom propisati da se odredbe Uredbe na primjenjuju na radnje javnog bilježnika koje obavlja kao povjerenik suda ili neke druge vlasti, kako bi se to izbjeglo dodatno propisivati pravilnicima koji reguliraju nagrade i naknade javnih bilježnika u tim postupcima. Zbog svega naprijed navedenog i zbog činjenice da predlagateljev prijedlog Uredbe ne odgovara zahtjevima obavljanja javnobilježničke službe i nije u skladu sa pozitivnim propisima, Hrvatska javnobilježnička komora u prilogu dostavlja svoj Prijedlog Uredbe koji je u skladu sa pozitivnim propisima i modernim zahtjevima obavljanja javnobilježničke službe uz optimalnu dostupnost javnobilježničkih usluga za koje se plaćaju javnobilježničke pristojbe svima, a da se istovremeno u obzir uzimaju i interesi državnog proračuna. Prijedlog Uredbe Hrvatske javnobilježničke komore, između ostalog, je i rezultat prethodnih analiza i procjena te se temelji na rezultatima koje je ostvarila javnobilježnička praksa u zadnja tri desetljeća. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 3 | Jagoda Vuković | Na temelju članka 1. Zakona o javnobilježničkim pristojbama („Narodne novine“, broj 72/94., 74/95., 87/96., 112/12., 110/15. i 10/23.) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj ______ 2024. godine donijela, Članak 1. | Javnobilježnička pristojba, kao i PDV, predstavlja prihod države koji ostvaruje od posla koji obavlja javni bilježnik. Od osnutka Javnobilježničke službe u Republici Hrvatskoj, NAGRADE PROPISANE PRAVILNIKOM O PRIVREMENOJ JAVNOBILJEŽNIČKOJ TARIFI SAMO SU SE SMANJIVALE, DOK SE VISINA JAVNOBILJEŽNIČKIH PRISTOJBI NIJE DIRALA, pa je tako kod solemnizacije Aneksa isprava JAVNOBILJEŽNIČKA PRISTOJBA VEĆA OD JAVNOBILJEŽNIČKE NAGRADE, a kad joj još pridodamo i iznos PDV-a, dolazimo do sljedeće apsurdne situacije: - ako je vrijednost posla 200.000 eura, nagrada je 69 eura, pristojba 90.26 eura, a PDV 17,25 eura = DRŽAVA JE UPRIHODILA 38,51 EURA VIŠE OD JAVNOG BILJEŽNIKA - ako je vrijednost posla 250.000 eura, nagrada je 74,81 eura, pristojba 106,19, PDV 18,70 eura = DRŽAVA JE UPRIHODILA 50, 71 EURA VIŠE OD JAVNOG BILJEŽNIKA - ako je vrijednost posla 260.000 eura, nagrada je 76,48 eura, pristojba 111,50, PDV 19,12eura = DRŽAVA JE UPRIHODILA 54,14 EURA VIŠE OD JAVNOG BILJEŽNIKA - ako je vrijednost posla 300.000 eura nagrada je 81,46 eura, a pristojba 127,43 eura, PDV 20,37 eura = DRŽAVA JE UPRIHODILA 66,34 EURA VIŠE OD JAVNOG BILJEŽNIKA Analizirajući ove primjere, dolazimo i do zaključka da S PORASTOM VRIJEDNOSTI POSLA, JAVNOBILJEŽNIČKE PRISTOJBE RASTU ZNATNO VIŠE NEGO JAVNOBILJEŽNIČKE NAGRADE. Ovo dvostruko oporezivanje dovelo je i do ANIMOZITETA GRAĐANA SPRAM JAVNIH BILJEŽNIKA jer građani ne gledaju pojedine stavke računa već ukupan iznos koji trebaju platiti i pri tome misle da, izuzev PDV-a , sve ostalo pripada javnom bilježniku. Javnobilježničke pristojbe su i RAZLOG ZBOG KOJIH JAVNI BILJEŽNICI ČESTO GUBE POSAO SASTAVLJANJA JAVNOBILJEŽNIČKIH ISPRAVA, za što su propisane nagrade u većem iznosu, za razliku od ostalih poslova za koje su nagrade određene u simboličnom iznosu ( ovjere potpisa, ovjere neposrednih preslika, ovršni postupci, gdje je nagrada određena u visini poštarine , prosljeđivanje prijedloga za upis u zk, gdje je nagrada manja od sudske pristojbe, itd. ) jer stranke onda odlaze odvjetniku, koji ne naplaćuje pristojbu, a naplaćuje li PDV , odgovor bi se možda mogao naći na infobiz.fina.hr. UPRAVO ZAHVALJUJUĆI JAVNOBILJEŽNIČKIM PRISTOJBAMA I ŠTITEĆI DODATNE PRIHODE DRŽAVE, MINISTARSTVO JOŠ UVIJEK NIJE POVEĆALO NAGRADE JAVNIM BILJEŽNICIMA ( unatoč enormnom povećanju troškova poslovanja ), da ne bi došlo do poskupljenja javnobilježničkih usluga, PA JAVNI BILJEŽNICI RADE ZA NAGRADE U NIŽEM IZNOSU OD NAGRADA ODREĐENIH 1994. Budući se inzistiranjem na javnobilježničkim pristojbama uopće, a osobito u ovako visoko određenom iznosu, POVREĐUJE ČL. 51. st. 1. i st.2. te čl. 49. USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE, predlaže se DO UKIDANJA ZAKONA O JAVNOBILJEŽNIČKIM PRISTOJBAMA , JAVNOBILJEŽNIČKE PRISTOJBE ODREDITI U SIMBOLIČNOM IZNOSU. I na kraju.. e-savjetovanja su se pokazala kao formalnost koju treba izvršiti, bez ispunjenja osnovne svrhe , a to je da se osnovana i argumentirana mišljenja, osobito ona koja dolaze od struke, akceptiraju. Predlažem Ministarstvu da, za razliku od dosadašnjih e-savjetovanja u kojima se nije uvažio niti jedan prijedlog sudionika savjetovanja, SADA I UBUDUĆE POKAŽE NEOPHODNO PARTNERSTVO I SURADNJU, U CILJU OPSTANKA I UNAPREĐENJA JAVNOBILJEŽNIČKE SLUŽBE. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 4 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 1. Zahtjevi i podnesci, Tar. br. 1. | 1. Zahtjevi i podnesci Tar. br. 1. (1) Za usmene i pisane zahtjeve i druge podneske prema vrijednosti predmeta službene radnje plaća se sljedeća javnobilježnička pristojba (u daljnjem tekstu: pristojba): iznad do eura eura 0 10.000,00 0,50 10.000,00 50.000,00 1,00 50.000,00 100.000,00 2,00 (2) Preko 100.000 eura plaća se pristojba u iznosu od 2,00 eura i još 1,00 euro za svakih započetih 100.000,00 eura, ali ne više od 20,00 eura. (3) Kada je vrijednost akta neprocjenjiva, plaća se pristojba u iznosu od 3,00 eura. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 5 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 1. Zahtjevi i podnesci, Tar. br. 1. | Prema Tar.br. 1 SAMO NA PODNESENI ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE JAVNOBILJEŽNIČKIH RADNJI stranka plaća javnobilježničku pristojbu u korist državnog proračuna prema vrijednosti posla u iznosu od 0,66 eura do 132,72 eura, a u neprocjenjivim stvarima u iznosu od 5,31 eura, IAKO DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA TOG POSLA NITI NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU. Obavljanjem javnobilježničkih poslova nastaju dodatni troškovi jedino za Hrvatsku javnobilježničku komoru koja osniva i vodi zakonom propisane Registre te izrađuje i održava informacijski sustav za rad javnih bilježnika i sl.. Javnobilježnička pristojba iz Tar. broja 1. za podnošenje zahtjeva se NAPLAĆUJE ZAJEDNO S PRISTOJBOM iz Tbr. 3. koja se odnosi na sastavljanje akata i to u rasponu od 1,33 eura do 265,45 eura, a u neprocjenjivim stvarima u iznosu od 13,27 eura. Proizlazi da se za sastavljanje akata plaćaju pristojbe po TBr. 1. + Tbr. 3. u ukupnom iznosu u rasponu od 1,99 eura do 398,17 eura, a u neprocjenjivim stvarima u ukupnom iznosu od 18,58 eura. Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna PRISTOJBE SU ODREĐENE U PREVISOKOM IZNOSU JER zbog neangažiranosti državnih tijela u obavljanju javnobilježničkih poslova NEOSNOVANO POSKUPLJU TROŠKOVE STRANAKA ZBOG ČEGA PROIZLAZI DA STRANKE U NEKIM SLUČAJEVIMA PLAĆAJU POREZ I PREKO 100 %, a što se može vidjeti u prikazu dolje. VRSTA I VRIJEDNOST JB NAGRADA PRISTOJBA PDV UKUPNI POSTOTAK JAVNOBILJEŽNIČKOG Tbr. 1.+Tbr. 3. PRIHOD UKUPNOG POSLA DRŽAVE POREZA Izrada ugovora 399,00 76,63 99,54 179,17 45 % u formi akta, 50.000 eura Solemnizacija 62,35 69,02 15,59 84,61 136 % dodatka ugovora, 150.000 eura Solemnizacija 81,46 127,43 20,37 147,80 182 % dodatka ugovora, 3000.000 eura Ovjera potpisa 3,99 1,33 1,00 2,33 58 % 1.OBAVLJANJEM JAVNOBILJEŽNIČKIH POSLOVA NE NASTAJE NIKAKAV TROŠAK ZA DRŽAVU 2. DRŽAVA OSTVARUJE DVA PRIHODA-POREZA, prihod od javnobilježničkih pristojbi i prihod od PDV-a Stoga su javnobilježničke pristojbe previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove pa se predlaže u Tar. broju 1. odrediti javnobilježničke pristojbe u rasponu od 0,50 eura do maksimalno 20,00 eura, a ako je vrijednost radnje neprocjenjiva u iznosu od 3,00 eura. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 6 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 1. Zahtjevi i podnesci, Tar. br. 1. | 1. Zahtjevi i podnesci, javnobilježnički akti o pravnim poslovima među živima i ugovori Tar. br. 1. (1) Za usmene i pisane zahtjeve i druge podneske i za sastavljanje javnobilježničkih akata o pravnim poslovima među živima i ugovora prema vrijednosti akta ili predmeta službene radnje plaća se sljedeća javnobilježnička pristojba (u daljnjem tekstu: pristojba): iznad do eura eura 0 663,61 0,60 663,61 1.327,23 1,30 1.327,23 6.636,14 2,66 6.636,14 9.954,21 3,98 9.954,21 13.272,28 5,30 13.272,28 19.908,42 9,30 19.908,42 26.544,56 13,26 26.544,56 39.816,84 19,90 39.816,84 53.089,12 26,54 (2) Preko 53.089,12 eura do 132.722,81 eura plaća se pristojba u iznosu od 26,54 eura i još 2,66 eura na svakih započetih 6.636,14 eura. (3) Preko 132.722,81 eura plaća se pristojba u iznosu od 58,40 eura i još 5,30 eura na svakih započetih 13.272,28 eura, ali ne više od 132,70 eura. (4) Kada je vrijednost zahtjeva ili podneska neprocjenjiva, plaća se pristojba u iznosu od 5,30 eura. Napomena: Kada zahtjev podnose bračni drugovi , izvanbračni drugovi, životni partneri ili neformalni životni partneri plaća se samo jedna pristojba. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 7 | Sara Martinić | 1. Zahtjevi i podnesci, Tar. br. 1. | Smatram da je u tab.br.1. potrebno zaokruziti brojeve zbog lakše preglednosti i jednostavnosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 8 | MAJA PERIS | 1. Zahtjevi i podnesci, Tar. br. 1. | Predlažem zaokružiti sve iznose zbog lakše kontrole i poslovanja. Primjerice: 0-600 0,5 600-1300 1,5 1300-6500 2,5 6500-10000 4,0 10000-13200 5,5 13200-20000 9,5 20000-26500 13,5 26500-40000 20,0 40000-53000 26,5 Pretvaranje iznosa po fiksnom tečaju nije nikakva praktična izmjena. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 9 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 1. Zahtjevi i podnesci, Tar. br. 2. | Tar. br. 2. Na opomenu za plaćanje pristojbe plaća se pristojba u iznosu od 1,00 eura. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 10 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 1. Zahtjevi i podnesci, Tar. br. 2. | Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. 1. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA JAVNOBILJEŽNIČKIH RADNJI 2.OBAVLJANJEM JAVNOBILJEŽNIČKIH RADNJI NE NASTAJE NIKAKAV TROŠAK ZA DRŽAVU 3. DRŽAVA OSTVARUJE DVA PRIHODA-POREZA, prihod od javnobilježničkih pristojbi i prihod od PDV-a Obračun ukupnog troška stranke za pisanu opomenu: Nagrada Javnobilježnička PDV UKUPNI PRIHOD UKUPNI bilježnika pristojba DRŽAVE POREZ U % 1,33 3,98 0,33 4,31 324 % Stoga su javnobilježničke pristojbe previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove pa se predlaže odrediti javnobilježničku pristojbu u nižem iznosu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 11 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 1. Zahtjevi i podnesci, Tar. br. 2. | Tar. br. 2. Na opomenu za plaćanje pristojbe plaća se pristojba u iznosu od 3,98 eura. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 12 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 2. Javnobilježnički akti o pravnim poslovima među živima, Tar. br. 3. | 2. Javnobilježnički akti o pravnim poslovima među živima Tar. br. 3. (1) Za sastavljanje javnobilježničkih akata o pravnim poslovima među živima prema vrijednosti predmetnog akta plaća se sljedeća pristojba: iznad do eura eura 0 10.000,00 2,00 10.000,00 50.000,00 4,00 50.000,00 100.000,00 6,00 (2) Preko 100.000 eura plaća se pristojba u iznosu od 6,00 eura i još 2,00 eura za svakih započetih 100.000,00 eura, ali ne više od 40,00 eura. (3) Kada je vrijednost akta neprocjenjiva, plaća se pristojba u iznosu od 6,00 eura. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 13 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 2. Javnobilježnički akti o pravnim poslovima među živima, Tar. br. 3. | Pristojba iz Tarifnog broja 3. za sastavljanje akata naplaćuje se zajedno s pristojbom iz Tbr. 1. za podnošenje zahtjeva, tako da se za sa sastavljanje akata naplaćuje pristojba prema vrijednosti posla u ukupnom iznosu s rasponom od 1,99 eura do 398,17 eura dok se u neprocjenjivim poslovima plaća ukupna pristojba u iznosu od 18,58 eura. Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna PRISTOJBE SU ODREĐENE U PREVISOKOM IZNOSU JER zbog neangažiranosti državnih tijela u obavljanju javnobilježničkih poslova NEOSNOVANO POSKUPLJU TROŠKOVE STRANAKA ZBOG ČEGA PROIZLAZI DA STRANKE U NEKIM SLUČAJEVIMA PLAĆAJU POREZ I PREKO 100 %, a što se može vidjeti u prikazu dolje. VRSTA I VRIJEDNOST JB NAGRADA PRISTOJBA PDV UKUPNI POSTOTAK JAVNOBILJEŽNIČKOG Tbr. 1.+Tbr. 3. PRIHOD UKUPNOG POSLA DRŽAVE POREZA Izrada ugovora 399,00 76,63 99,54 179,17 45 % u formi akta, 50.000 eura Solemnizacija 62,35 69,02 15,59 84,61 136 % dodatka ugovora, 150.000 eura Solemnizacija 81,46 127,43 20,37 147,80 182 % dodatka ugovora, 3000.000 eura Ovjera potpisa 3,99 1,33 1,00 2,33 58 % 1. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA JAVNOBILJEŽNIČKIH RADNJI 2.OBAVLJANJEM JAVNOBILJEŽNIČKIH RADNJI NE NASTAJE NIKAKAV TROŠAK ZA DRŽAVU 3. DRŽAVA OSTVARUJE DVA PRIHODA-POREZA, prihod od javnobilježničkih pristojbi i prihod od PDV-a Javnobilježničke pristojbe su previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove stoga se predlaže odrediti pristojbe za ove javnobilježničke radnje u rasponu od 2,00 do 40,00 eura, a za radnje neprocjenjive vrijednosti u iznosu od 6,00 eura. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 14 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 2. Javnobilježnički akti o pravnim poslovima među živima, Tar. br. 3. | Prema uvodnom obrazloženju - Komora predlaže spajanje dosadašnjih Tar.br.1. i Tar.br.3. te predlaže da novi Tar.br. 3. glasi: Tar. br. 3. Za prijepis javnobilježničkog akta o pravnim poslovima među živima te za ponovno izdavanje otpravka i prijepisa tih akata plaća se polovica pristojbe iz Tar. br. 1. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 15 | MAJA PERIS | 2. Javnobilježnički akti o pravnim poslovima među živima, Tar. br. 3. | Prijedlog kao za tbr. 1 | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 16 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 2. Javnobilježnički akti o pravnim poslovima među živima, Tar. br. 4. | Brisati obzirom da bi po prijedlogu Komore dosadašnji Tar.br. 4. postao Tar.br.3. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 17 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 3. Sastavljanje i čuvanje javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o raspoložbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima, Tar. br. 5. | Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA TOG POSLA NITI OBAVLJANJEM TOG POSLA NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU. Obavljanjem javnobilježničkih poslova nastaju dodatni troškovi jedino za Hrvatsku javnobilježničku komoru koja osniva i vodi zakonom propisane Registre te izrađuje i održava informacijski sustav za rad javnih bilježnika i sl. 1. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA JAVNOBILJEŽNIČKIH RADNJI 2.OBAVLJANJEM JAVNOBILJEŽNIČKIH RADNJI NE NASTAJE NIKAKAV TROŠAK ZA DRŽAVU 3. DRŽAVA OSTVARUJE DVA PRIHODA-POREZA, prihod od javnobilježničkih pristojbi i prihod od PDV-a pa proizlazi da se na neke javnobilježničke nagrade obračunava porez i preko 100 %. Stoga su javnobilježničke pristojbe previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove pa se predlaže odrediti javnobilježničke pristojbe u nižim iznosima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 18 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 3. Sastavljanje i čuvanje javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o raspoložbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima, Tar. br. 5. | 2. Sastavljanje i čuvanje javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o raspoložbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima Tar. br. 4. (1) Za sastavljanje javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o raspoložbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima prema vrijednosti predmetnog akta plaća se pristojba iz Tar. br. 1. (2) Za čuvanje kod javnog bilježnika javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o raspoložbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima, za opoziv akta pred javnim bilježnikom i za vraćanje akta koji se nalazi na čuvanju kod javnog bilježnika plaća se pristojba iz Tar. br. 1. Napomena: 1. Ne plaća se nova pristojba za čuvanje ako se obavlja zamjena akta, ali se naplaćuje pristojba za vraćanje akta koji se zamjenjuje. 2. Ne plaća se pristojba za podnesak kojim se traži sastavljanje javnobilježničkog akta. 3. Ne plaća se pristojba za opozivanje ako se kasnijim aktom opoziva prijašnji i ujedno sastavlja novi akt. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 19 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 3. Sastavljanje i čuvanje javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o raspoložbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima, Tar. br. 6. | Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA TOG POSLA NITI OBAVLJANJEM TOG POSLA NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU. Obavljanjem javnobilježničkih poslova nastaju dodatni troškovi jedino za Hrvatsku javnobilježničku komoru koja osniva i vodi zakonom propisane Registre te izrađuje i održava informacijski sustav za rad javnih bilježnika i sl. 1. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA JAVNOBILJEŽNIČKIH RADNJI 2.OBAVLJANJEM JAVNOBILJEŽNIČKIH RADNJI NE NASTAJE NIKAKAV TROŠAK ZA DRŽAVU 3. DRŽAVA OSTVARUJE DVA PRIHODA-POREZA, prihod od javnobilježničkih pristojbi i prihod od PDV-a. PRISTOJBE SU ODREĐENE U PREVISOKOM IZNOSU JER zbog neangažiranosti državnih tijela u obavljanju javnobilježničkih poslova NEOSNOVANO POSKUPLJU TROŠKOVE STRANAKA ZBOG ČEGA PROIZLAZI DA STRANKE U NEKIM SLUČAJEVIMA PLAĆAJU POREZ I PREKO 100 %. Stoga su javnobilježničke pristojbe previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove pa se predlaže odrediti javnobilježničke pristojbe u nižim iznosima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 20 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 3. Sastavljanje i čuvanje javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o raspoložbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima, Tar. br. 6. | Tar. br. 5. Za prijepis javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o raspoložbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima te za ponovno izdavanje otpravka tog akta prema vrijednosti predmetnog akta plaća se polovica pristojbe iz Tar. br. 1. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 21 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 4. Javnobilježnička potvrda (solemnizacija) privatnih isprava, Tar. br. 7. | Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA TOG POSLA NITI OBAVLJANJEM TOG POSLA NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU. Obavljanjem javnobilježničkih poslova nastaju dodatni troškovi jedino za Hrvatsku javnobilježničku komoru koja osniva i vodi zakonom propisane Registre te izrađuje i održava informacijski sustav za rad javnih bilježnika i sl.. Javnobilježničke pristojbe su previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove stoga se predlaže odrediti javnobilježničke pristojbe u iznosima daleko nižim od predloženih. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 22 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 4. Javnobilježnička potvrda (solemnizacija) privatnih isprava, Tar. br. 7. | 3. Javnobilježnička potvrda (solemnizacija) privatnih isprava Tar. br. 6. (1) Za potvrde (solemnizacije) privatnih isprava i za potvrde (solemnizacije) privatnih isprava koje se obavljaju sastavljanjem posebnog javnobilježničkog akta plaća se pristojba iz Tar. br. 1. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 23 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 5. Ostale javnobilježničke potvrde, Tar. br. 8. | 5. Ostale javnobilježničke potvrde Tar. br. 8. (1) Za potvrdu o vremenu kada je isprava predočena javnom bilježniku ili u njegovoj nazočnosti kojoj drugoj osobi plaća se pristojba u iznosu od 0,50 eura. (2) Za potvrdu da je netko živ plaća se pristojba u iznosu od 0,50 eura. (3) Za potvrdu o ovlasti za zastupanje koja proizlazi iz sudskog ili drugog javnog registra plaća se pristojba u iznosu od 0,50 eura. (4) Za potvrdu o drugim pravno važnim činjenicama koje proizlaze iz kojeg javnog registra plaća se pristojba u iznosu od 0,50 eura. (5) Za potvrdu o učinjenom priopćenju te za ostale potvrde plaća se pristojba iz Tar. br. 1 | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 24 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 5. Ostale javnobilježničke potvrde, Tar. br. 8. | Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA TOG POSLA NITI OBAVLJANJEM TOG POSLA NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU. Obavljanjem javnobilježničkih poslova nastaju dodatni troškovi jedino za Hrvatsku javnobilježničku komoru koja osniva i vodi zakonom propisane Registre te izrađuje i održava informacijski sustav za rad javnih bilježnika i sl. PRISTOJBE SU ODREĐENE U PREVISOKOM IZNOSU JER zbog neangažiranosti državnih tijela u obavljanju javnobilježničkih poslova NEOSNOVANO POSKUPLJU TROŠKOVE STRANAKA ZBOG ČEGA PROIZLAZI DA STRANKE U NEKIM SLUČAJEVIMA PLAĆAJU POREZ I PREKO 100 %. Javnobilježničke pristojbe su previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove stoga se predlaže odrediti javnobilježničke pristojbe u iznosima nižim od predloženih. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 25 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 5. Ostale javnobilježničke potvrde, Tar. br. 8. | 4. Ostale javnobilježničke potvrde Tar. br. 7. (1) Za potvrdu o vremenu kada je isprava predočena javnom bilježniku ili u njegovoj nazočnosti kojoj drugoj osobi plaća se pristojba u iznosu od 1,30 eura. (2) Za potvrdu da je netko živ plaća se pristojba u iznosu od 1,30 eura. (3) Za potvrdu o ovlasti za zastupanje koja proizlazi iz sudskog ili drugog javnog registra plaća se pristojba u iznosu od 6,64 eura. (4) Za potvrdu o drugim pravno važnim činjenicama koje proizlaze iz kojeg javnog registra plaća se pristojba u iznosu od 6,64 eura. (5) Za potvrdu o učinjenom priopćenju te za ostale potvrde plaća se pristojba iz Tar. br. 1 Napomena: 1. Ne plaća se pristojba na pisano priopćavanje sadržaja priopćenja. 2. Ne plaća se pristojba na zahtjev za izdavanje potvrde o vremenu predaje isprave ili potvrde da je netko živ. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 26 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 6. Ugovori u obliku javnobilježničke isprave, Tar. br. 9. | Tar. br. 9. (1) Za usmeni ili pisani zahtjev kojim se traži sastavljanje ugovora plaća se pristojba propisana Tarifom javnobilježničkih pristojbi za odnosni zahtjev. (2) Za sastav ugovora pred javnim bilježnikom pristojba iznosi: a) prema vrijednosti: iznad do eura eura 0 10.000,00 0,50 10.000,00 50.000,00 1,00 50.000,00 100.000,00 2,00 Kada vrijednost prelazi iznos od 100.000,00 eura iznos pristojbe se povećava za još 1,00 euro za svakih započetih 100.000 eura b) ako je vrijednost ugovora neprocjenjiva, pristojba iznosi 3,00 eura. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 27 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 6. Ugovori u obliku javnobilježničke isprave, Tar. br. 9. | Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA TOG POSLA NITI OBAVLJANJEM TOG POSLA NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU. Obavljanjem javnobilježničkih poslova nastaju dodatni troškovi jedino za Hrvatsku javnobilježničku komoru koja osniva i vodi zakonom propisane Registre te izrađuje i održava informacijski sustav za rad javnih bilježnika i sl. Javnobilježničke pristojbe su previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove stoga se PREDLAŽE ODREDITI JAVNOBILJEŽNIČKE PRISTOJBE U IZNOSU NIŽEM OD PREDLOŽENOG. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 28 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 6. Ugovori u obliku javnobilježničke isprave, Tar. br. 9. | Odredba u Tarifi javnobilježničkih pristojbi kao i u predlagateljevom prijedlogu Uredbe iz glava 6./Tbr. 9., a koja se odnosi na sastav ugovora je bila i ostala neprimjenjiva u praksi. Javni bilježnici sukladno odredbama Zakona o javnom bilježništvu i tako mogu sastavljati ugovore samo u obliku javnobilježničkog akta te su stoga uvijek bile naplaćivane pristojbe propisane Tbr.1. i Tbr.3., a gotovo nikada prema Tbr. 9. Ista odredba je nepotrebna i u suprotnosti i sa Tbr.1. i Tbr.3. prijedloga Uredbe a pogotovo u suprotnosti sa Tbr.1. predloženim od Hrvatske javnobilježničke komore te se predlaže brisati. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 29 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 7. Sastavljanje zapisnika sa skupštine društva i sjednica drugih tijela, Tar. br. 10. | Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA TOG POSLA NITI OBAVLJANJEM TOG POSLA NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU. Obavljanjem javnobilježničkih poslova nastaju dodatni troškovi jedino za Hrvatsku javnobilježničku komoru koja osniva i vodi zakonom propisane Registre te izrađuje i održava informacijski sustav za rad javnih bilježnika i sl. 1. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA JAVNOBILJEŽNIČKIH RADNJI 2.OBAVLJANJEM JAVNOBILJEŽNIČKIH RADNJI NE NASTAJE NIKAKAV TROŠAK ZA DRŽAVU 3. DRŽAVA OSTVARUJE DVA PRIHODA-POREZA, prihod od javnobilježničkih pristojbi i prihod od PDV-a. Stoga su javnobilježničke pristojbe previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove pa se predlaže odrediti javnobilježničke pristojbe u znatno nižim iznosima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 30 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 7. Sastavljanje zapisnika sa skupštine društva i sjednica drugih tijela, Tar. br. 10. | 5. Sastavljanje zapisnika sa skupštine društva i sjednica drugih tijela Tar. br. 8. Za sastavljanje zapisnika o radu sa sjednica skupština ili nekog drugog tijela pravnih osoba prema vrijednosti službene radnje koja se odnosi na trgovačka društva, ustanove, zaklade i zadruge plaća se pristojba iz Tar. br. 1. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 31 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 8. Ovjere isprava, Tar. br. 11. | Tar. br. 11. (1) Za ovjeru prijepisa odnosno preslike isprave plaća se pristojba od 0,10 eura po jednoj ispravi. (2) Za ovjeru izvoda iz trgovačkih i poslovnih knjiga za svaki poluarak plaća se pristojba iz Tar. br.1. (3) Za ovjeru prijevoda plaća se pristojba u iznosu od 0,10 eura. (4) Za ovjeru potpisa ili rukoznaka iste osobe na istoj ispravi plaća se pristojba u iznosu od 0,10 eura za prva četiri primjerka iste isprave, a za svaki daljnji primjerak plaća se pristojba u iznosu od 0,1 eura. (5) Za ovjeru isprava o imenovanju prvog nadzornog odbora trgovačkog društva i revizora plaća se pristojba prema vrijednosti društva, i to: iznad do eura eura 0 50.000,00 1,00 iznad 5.000,00 2,00 (6) Za ovjeru odluke o osnivanju podružnice prema vrijednosti podružnice plaća se pristojba iz stavka 5. ovog Tar. br. (7) Za ovjeru punomoći punomoćnika osnivača dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću plaća se pristojba prema vrijednosti društva, i to: iznad do eura eura 0 5.000,00 1,00 iznad 13.272,238 2,00 (8) Za ovjeru teksta izmjene društvenog ugovora, odnosno statuta ili izjave o osnivanju plaća se pristojba prema vrijednosti društva i to: iznad do eura eura 0 5.000,00 1,00 iznad 5.000,00 2,00 | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 32 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 8. Ovjere isprava, Tar. br. 11. | Komentar - Tar.br.11. st. 1. Javnobilježnička pristojba za ovjere preslike, uključujući i preslike zatražene u roku od tri godine od dana ovjere, određena je u iznosu od 1,33 eura tj. u istoj visini kao i javnobilježnička nagrada. Ako se tom iznosu doda i PDV, proizlazi da POREZ DRŽAVE ZA OVJERU PRESLIKE ZATRAŽENE U ROKU OD TRI GODINE IZNOSI 125 %. Komentar - Tar.br. 11. st. 4. Takav način naplate je ostao bespredmetan izmjenama Zakona o javnom bilježništvu te se više ne može primjenjivati stoga ga je nephodno brisati Komentar - Tar. br. 11. st. 5. 6. 7. i 8. Javni bilježnik ima pravo na nagradu u visini od 3,99 eura za sve ovjere potpisa dok je javnobilježnička pristojba određena u rasponu od 1,33 eura do 26,54 eura. Proizlazi da je recimo za ovjeru isprave o imenovanju revizora javnobilježnička određena pristojba u iznosu od 26,54 eura tj. u iznosu za 665 % višem od javnobilježničke nagrade. Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA TOG POSLA NITI OBAVLJANJEM TOG POSLA NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU. Obavljanjem javnobilježničkih poslova nastaju dodatni troškovi jedino za Hrvatsku javnobilježničku komoru koja osniva i vodi zakonom propisane Registre te izrađuje i održava informacijski sustav za rad javnih bilježnika i sl. PRISTOJBE SU ODREĐENE U PREVISOKOM IZNOSU JER zbog neangažiranosti državnih tijela u obavljanju javnobilježničkih poslova NEOSNOVANO POSKUPLJU TROŠKOVE STRANAKA ZBOG ČEGA PROIZLAZI DA STRANKE U NEKIM SLUČAJEVIMA PLAĆAJU POREZ I PREKO 100 % (Tar.broj 11. st. 1.) Javnobilježničke pristojbe su previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove stoga se predlaže odrediti javnobilježničke pristojbe u iznosima nižim od predloženog. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 33 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 8. Ovjere isprava, Tar. br. 11. | 6. Ovjere isprava Tar. br. 9. (1) Za ovjeru prijepisa odnosno preslike isprave plaća se pristojba od 1,30 eura po jednoj ispravi ako isprava ima do pet stranica, a za svaku daljnju stranicu plaća se pristojba u iznosu od 0,14 eura. (2) Za ovjeru izvoda iz trgovačkih i poslovnih knjiga za svaki poluarak plaća se pristojba iz Tar. br.1. (3) Za ovjeru prijevoda plaća se pristojba u iznosu od 1,30 eura. (4) Za ovjeru potpisa ili rukoznaka iste osobe na istoj ispravi plaća se pristojba u iznosu od 1,30 eura. (5) Za ovjeru isprava o imenovanju prvog nadzornog odbora trgovačkog društva i revizora plaća se pristojba prema vrijednosti društva, i to: iznad do eura eura 0 13.272,28 13,26 iznad 13.272,238 26,54 (6) Za ovjeru teksta izmjene društvenog ugovora, odnosno statuta ili izjave o osnivanju plaća se pristojba u iznosu od 13,26 eura. Napomena : 1. Potpisi na ispravi koju izdaje tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, društvo ili druga pravna osoba smatraju se jednim potpisom ako je propisima ovlašteno na potpisivanje više osoba. 2. Pristojbu za ovjeru potpisa odnosno rukoznaka, prijepisa ili preslike plaća osoba koja traži ovjeru. Ovjera se ne smije izvršiti prije nego što se plati pristojba. 3. Pod poluarkom se podrazumijeva list papira od dvije strane veličine A4. Započeti poluarak računa se kao cijeli poluarak. 4. Ne plaća se pristojba za ovjeru isprava potrebnih za ostvarivanje prava iz socijalnog osiguranja u inozemstvu. 5. Ne plaća se posebna pristojba za usmeni ili pisani zahtjev kojim se traži ovjera. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 34 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 9. Primanje izjava pod prisegom, Tar. br. 12. | Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA TOG POSLA NITI OBAVLJANJEM TOG POSLA NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU. Obavljanjem javnobilježničkih poslova nastaju dodatni troškovi jedino za Hrvatsku javnobilježničku komoru koja osniva i vodi zakonom propisane Registre te izrađuje i održava informacijski sustav za rad javnih bilježnika i sl. Javnobilježničke pristojbe su previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove stoga se predlaže odrediti javnobilježničke pristojbe u iznosima daleko nižim od predloženih. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 35 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 9. Primanje izjava pod prisegom, Tar. br. 12. | 7. Primanje izjava pod prisegom Tar. br. 10. Za primanje izjava pod prisegom ili za primanje prisege prema vrijednosti predmeta prisege plaća se pristojba iz Tar. br. 1. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 36 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 10. Izvod iz javnobilježničkog akta, Tar. br. 13. | Tar. br. 13. Za izvod iz javnobilježničkog akta plaća se po poluarku izvornika pristojba u iznosu od 1,00 eura. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 37 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 10. Izvod iz javnobilježničkog akta, Tar. br. 13. | Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA TOG POSLA NITI OBAVLJANJEM TOG POSLA NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU. Obavljanjem javnobilježničkih poslova nastaju dodatni troškovi jedino za Hrvatsku javnobilježničku komoru koja osniva i vodi zakonom propisane Registre te izrađuje i održava informacijski sustav za rad javnih bilježnika i sl. Javnobilježničke pristojbe su previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove stoga se predlaže odrediti javnobilježničke pristojbe u iznosu nižem od predloženog. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 38 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 10. Izvod iz javnobilježničkog akta, Tar. br. 13. | 8. Izvod iz javnobilježničkog akta Tar. br. 11. Za izvod iz javnobilježničkog akta plaća se po poluarku izvornika pristojba u iznosu od 1,30 eura. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 39 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 11. Punomoć, Tar. br. 14. | Tar. br. 14. (1) Za sastav punomoći na zapisnik pred javnim bilježnikom tijekom neke radnje ili odvojeno plaća se pristojba u iznosu od 1,00 eura. (2) Za opoziv ili otkaz punomoći koja se sastavlja pred javnim bilježnikom plaća se pristojba u iznosu od 1,00 eura. Napomena : 1. Ne plaća se posebna pristojba za usmeni ili pisani prijedlog da se sastavi ili opozove odnosno otkaže punomoć 2. Jedna pristojba plaća se bez obzira na broj potpisnika na punomoći. 3. Naplaćena pristojba lijepi se na primjerku javnobilježničkog zapisnika koji ostaje kod javnog bilježnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 40 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 11. Punomoć, Tar. br. 14. | Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA TOG POSLA NITI OBAVLJANJEM TOG POSLA NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU. Obavljanjem javnobilježničkih poslova nastaju dodatni troškovi jedino za Hrvatsku javnobilježničku komoru koja osniva i vodi zakonom propisane Registre te izrađuje i održava informacijski sustav za rad javnih bilježnika i sl. Javnobilježničke pristojbe su previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove stoga se predlaže odrediti javnobilježničke pristojbe u iznosima daleko nižim od predloženih. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 41 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 11. Punomoć, Tar. br. 14. | 9. Punomoć Tar. br. 12. (1) Za sastav punomoći na zapisnik pred javnim bilježnikom tijekom neke radnje ili odvojeno plaća se pristojba u iznosu od 1,30 eura. (2) Za opoziv ili otkaz punomoći koja se sastavlja pred javnim bilježnikom plaća se pristojba u iznosu od 2,64 eura. Napomena : 1. Ne plaća se posebna pristojba za usmeni ili pisani prijedlog da se sastavi ili opozove odnosno otkaže punomoć 2. Jedna pristojba plaća se bez obzira na broj potpisnika na punomoći. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 42 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 12. Javnobilježnički polog, Tar. br. 15. | Tar. br. 15. (1) Za zahtjev o osnivanju pologa plaća se pristojba u iznosu od 1,00 eura. (2) Za zapisnik i potvrdu o osnivanju pologa plaća se godišnje od svakih započetih 10.000,00 eura vrijednosti pristojba u iznosu od 1,00 eura, i to za prvu godinu unaprijed, ali ne više od 50,00 eura, a osoba u čiju se korist polog osniva plaća na svakih započetih 10.000,00 eura vrijednosti pristojbu u iznosu od 1,00 eura, i to za sve ostale godine prilikom podizanja pologa, ali ne više od 50,00 eura godišnje. (3) Započeta godina računa se kao cijela. (4) U slučaju prijenosa pologa od jednog javnog bilježnika drugom javnom bilježniku na zahtjev polagatelja za prijenos se plaća iznos jednogodišnje pristojbe. (5) Kada se vrijednost stvari može utvrditi tek procjenom, predlagatelj (polagatelj) je dužan predati procjenu izvršenu od osobe koja se time bavi odnosno od stalnog sudskog vještaka. Napomena: 1. Kada je polog osnovan na zahtjev Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te njihovih tijela, pristojba za polog ne naplaćuje se unaprijed, već se obračunava i naplaćuje za drugu te iduće godine od korisnika pologa prilikom podizanja pologa. 2. Ako je položen novčani iznos, a pristojba za polog nije naplaćena unaprijed za prvu godinu, ova pristojba naplatit će se od položenog iznosa. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 43 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 12. Javnobilježnički polog, Tar. br. 15. | Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA TOG POSLA NITI OBAVLJANJEM TOG POSLA NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU. Obavljanjem javnobilježničkih poslova nastaju dodatni troškovi jedino za Hrvatsku javnobilježničku komoru koja osniva i vodi zakonom propisane Registre te izrađuje i održava informacijski sustav za rad javnih bilježnika i sl. Javnobilježničke pristojbe su previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove stoga se predlaže odrediti javnobilježničke pristojbe u iznosima znatno nižim od predloženih. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 44 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 12. Javnobilježnički polog, Tar. br. 15. | 10. Javnobilježnički polog Tar. br. 13. (1) Za zahtjev o osnivanju pologa plaća se pristojba u iznosu od 1,30 eura. (2) Za zapisnik i potvrdu o osnivanju pologa plaća se godišnje od svakih započetih 1.327,23 eura vrijednosti pristojba u iznosu od 1,30 eura, i to za prvu godinu unaprijed, ali ne više od 132,70 eura, a osoba u čiju se korist polog osniva plaća na svakih započetih 1.327,23 eura vrijednosti pristojbu u iznosu od 1,30 eura, ali ne više od 132,70 eura. (3) Kada se vrijednost stvari može utvrditi tek procjenom, predlagatelj (polagatelj) je dužan predati procjenu izvršenu od osobe koja se time bavi odnosno od stalnog sudskog vještaka. Napomena: 1. Kada je polog osnovan na zahtjev Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te njihovih tijela, pristojba za polog ne naplaćuje se unaprijed, već se obračunava i naplaćuje za drugu te iduće godine od korisnika pologa prilikom podizanja pologa. 2. Ako je položen novčani iznos, a pristojba za polog nije naplaćena unaprijed, ova pristojba naplatit će se od položenog iznosa. 3. Pristojba za polog plaća se i u slučaju kada predlagatelj odustane od pologa i zatraži njegovo izručenje (vraćanje). 4. Za čuvanje kod javnog bilježnika javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o odredbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima ne primjenjuje se ovaj Tar. br. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 45 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 13. Protesti, Tar. br. 16. | Tar. br. 16. (1) Za usmenu ili pisanu molbu za protest mjenice, čeka i drugih isprava zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjenja plaća se pristojba u iznosu od 1,00 eura. (2) Za protest se plaća pristojba prema vrijednosti, i to: iznad do eura eura 0 15.000,00 1.00 iznad 15.000,00 2,00 Napomena : 1. Pristojba iz ovoga Tar. br. plaća se na proteste koji se podnose po propisima o mjenici i čeku, kao i na zamjene protesta. Pristojba za molbu za protest i za protest lijepi se na molbi kojom je tražen protest, a u slučaju usmene molbe na prijepis protesta koji ostaje kod javnog bilježnika. 2. Ako se jednom molbom traži više protesta odnosno zamjena protesta, plaća se jedna pristojba za molbu, ali se u tom slučaju plaća i posebna pristojba za svaki protest odnosno zamjenu protesta. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 46 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 13. Protesti, Tar. br. 16. | 11. Protesti Tar. br. 14. (1) Za usmenu ili pisanu molbu za protest mjenice, čeka i drugih isprava zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjenja i za radnju protesta plaća se pristojba u iznosu od 5,30 eura. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 47 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 14. Dobrovoljna procjena i prodaja, Tar. br. 17. | Tar. br. 17. (1) Za prijedlog javne procjene i prodaje stvari i drugih dijelova imovine plaća se pristojba u iznosu od 1,00 eura. (2) Za sastavljanje zapisnika o prodaji plaća se pristojba u iznosu od 1,00 eura. (3) Za sastavljanje ugovora o prodaji u obliku javnobilježničkog akta prema vrijednosti kupovnine plaća se pristojba iz Tar. br. 3. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 48 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 14. Dobrovoljna procjena i prodaja, Tar. br. 17. | Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA TOG POSLA NITI OBAVLJANJEM TOG POSLA NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU. Obavljanjem javnobilježničkih poslova nastaju dodatni troškovi jedino za Hrvatsku javnobilježničku komoru koja osniva i vodi zakonom propisane Registre te izrađuje i održava informacijski sustav za rad javnih bilježnika i sl. Javnobilježničke pristojbe su previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove stoga se predlaže odrediti javnobilježničke pristojbe u znatno nižim iznosima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 49 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 14. Dobrovoljna procjena i prodaja, Tar. br. 17. | 12. Dobrovoljna procjena i prodaja Tar. br. 15. (1) Za prijedlog javne procjene i prodaje stvari i drugih dijelova imovine plaća se pristojba u iznosu od 1,30 eura. (2) Za sastavljanje zapisnika o prodaji plaća se pristojba u iznosu od 1,30 eura. (3) Za sastavljanje ugovora o prodaji u obliku javnobilježničkog akta prema vrijednosti kupovnine plaća se pristojba iz Tar. br. 1. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 50 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 15. Prijava gubitka isprave, Tar. br. 18. | 15. Prijava gubitka isprave Tar. br. 18. (1) Za prijavu gubitka isprave i zahtjev za objavu oglasa plaća se pristojba u iznosu od 1,00 eura. (2) Za sastavljanje zapisnika o prijavi gubitka isprave plaća se pristojba u iznosu od 1,00 eura. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 51 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 15. Prijava gubitka isprave, Tar. br. 18. | Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA TOG POSLA NITI OBAVLJANJEM TOG POSLA NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU. Obavljanjem javnobilježničkih poslova nastaju dodatni troškovi jedino za Hrvatsku javnobilježničku komoru koja osniva i vodi zakonom propisane Registre te izrađuje i održava informacijski sustav za rad javnih bilježnika i sl. Javnobilježničke pristojbe su previsoko određene i uvelike neosnovano poskupljuju javnobilježničke poslove stoga se predlaže odrediti javnobilježničke pristojbe u iznosima znatno nižim od predloženih. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 52 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 15. Prijava gubitka isprave, Tar. br. 18. | 13. Prijava gubitka isprave Tar. br. 16. (1) Za prijavu gubitka isprave i zahtjev za objavu oglasa plaća se pristojba u iznosu od 1,30 eura. (2) Za sastavljanje zapisnika o prijavi gubitka isprave plaća se pristojba u iznosu od 1,30 eura. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 53 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 16. Razmatranje spisa, Tar. br. 19. | 16. Razmatranje spisa Tar. br. 19. Za razmatranje javnobilježničkih spisa ne plaća se pristojba. Ili se predlaže brisati ovaj Tar. br. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 54 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | 16. Razmatranje spisa, Tar. br. 19. | Pristojbe su po svojoj definiciji jedan od najstarijih fiskalnih oblika i predstavljaju naknadu za rad državnih tijela i tijela s javnim ovlastima te su prihod državnog proračuna. DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA TOG POSLA NITI OBAVLJANJEM TOG POSLA NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU. Za razmatranje spisa JAVNOM BILJEŽNIKU NIJE PREDVIĐENA NAGRADA dok javnobilježnička pristojba za tu radnju iznosi 1,33 eura. PRIHOD JAVNOBILJEŽNIČKA BILJEŽNIKA PRISTOJBA 0,00 1,33 | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 55 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 17. Ostale javnobilježničke isprave i javnobilježničke radnje, Tar. br. 20. | Nakon glave 14. Prijedloga Komore dodati glavu 15. koja glasi: 15. Završne odredbe (1) Ako je za obavljanje određene javnobilježničke radnje ili sastav isprave propisano smanjenje nagrade javnom bilježniku u određenom omjeru ili postotku, visina pristojbe propisana ovom Uredbom umanjuje se za isti omjer ili postotak kao i nagrada. (2) Na javnobilježničke radnje i sastav isprava u postupcima u kojima javni bilježnik postupa kao povjerenik suda ili neke druge vlasti ne primjenjuju se odredbe ove Uredbe. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 56 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | 17. Ostale javnobilježničke isprave i javnobilježničke radnje, Tar. br. 20. | 14. Ostale javnobilježničke isprave i javnobilježničke radnje Tar. br. 17. (1) Za ostale javnobilježničke isprave i javnobilježničke radnje, za koje nije određena visina i način utvrđenja visine pristojbe, plaća se pristojba u paušalnom iznosu od 1,30 eura. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 57 | Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić | Na temelju članka 1. Zakona o javnobilježničkim pristojbama („Narodne novine“, broj 72/94., 74/95., 87/96., 112/12., 110/15. i 10/23.) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj ______ 2024. godine donijela, Obrazloženje | Predloženom Uredbom o Tarifi javnobilježničkih pristojbi prvenstveno se provodi prilagodba sadržaja Tarife uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj iako bi prvenstveni cilj trebao biti prilagodba Tarife stvarnim troškovima Države nastalih uslijed obavljanja javnobilježničkih poslova, a prvenstveno prilagodba Tarife ustavnim načelima i zahtjevima. Zakonodavac prilikom objave izmjena ovog Pravilnika obrazlaže da se iznosi javnobilježničkih pristojbi ovim izmjenama ne povisuju pa se nameće pitanje zašto bi trebalo povisivati ono što se ne bi ni moglo naplaćivati. Ovo stoga jer obavljanjem javnobilježničkih poslova ne nastaju nikakvi troškovi za Državu stoga čega bi prvenstveni cilj trebao biti stavljanje izvan snage Zakona o javnobilježničkim pristojbama, a samim tim prilagođavanje sadržaja Tarife uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nema smisla. 1. OBAVLJANJEM JAVNOBILJEŽNIČKIH POSLOVA NE NASTAJE NIKAKAV TROŠAK ZA DRŽAVU 2. Prilikom obavljanja javnobilježničkih poslova DRŽAVA OSTVARUJE DVA PRIHODA, PRIHOD OD JAVNOBILJEŽNIČKIH PRISTOJBI I PRIHOD OD PDV-a. 3. JAVNI BILJEŽNICI SU JEDINA SAMOSTALNA PROFESIONALNA DJELATNOST ODNOSNO JEDINI POREZNI OBVEZNICI ZA ČIJE POSLOVE OSIM PDV-A STRANKE MORAJU PLAĆATI I PRISTOJBU Ovakvim naplaćivanjem dolazi do dvostrukog oporezivanja javnobilježničkih usluga čime se povrjeđuje odredba čl. 51. st. 2. Ustava Republike Hrvatske koja propisuje da se porezni sustav temelji na jednakosti i pravednosti, zatim odredba čl. 49. Ustava Republike Hrvatske koja propisuje da država svim poduzetnicima osigurava jednak položaj na tržištu odnosno povrjeđuje se načelo jednakosti kao jedno od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelja tumačenja Ustava. Ukoliko ćemo pak javnobilježničku pristojbu promatrati isključivo kao naknadu za rad državnih tijela, a ne kao vrstu poreza, dolazimo do zaključka da stranke plaćaju dvije naknade za rad, jednu naknadu u vidu javnobilježničke nagrade onom javnom bilježniku koji tu radnju obavlja, a drugu državnim tijelima koji tu radnju ni na koji način ne obavljaju. Potrebno je istaknuti da obračunavanjem ta dva poreza, pristojbi i PDV-a stranke za javnobilježničke usluge plaćaju za neke poslove ukupni porez od 45 % dok su za neke javnobilježničke poslove propisane pristojbe u iznosu višem i od same javnobilježničke nagrade, primjerice kod poslova solemnizacije dodatka ugovora vrijednosti 150.000,00 eura za koje je javnobilježnička pristojba određena u iznosu od 69,02 eura, a javnobilježnička nagrada u iznosu od 62,35 eura. Ako se iznosu pristojbe pridoda i iznos PDV-a, prihod države u tom slučaju iznosi 84,61 eura, dakle STRANKA ZA TAJ JAVNOBILJEŽNIČKI POSAO PLAĆA POREZ OD 136 % dok kod solemnizacije dodatka ugovora vrijednosti 300.000 eura PLAĆA UKUPNI POREZ OD 182 %. PRIKAZ PRIHODA DRŽAVE I UKUPNOG TROŠKA ZA STRANKE ZA NEKE JAVNOBILJEŽNIČKE POSLOVE I UKUPNOG POREZA NA JB NAGRADE VRSTA I VRIJEDNOST JB NAGRADA PRISTOJBA PDV UKUPNI POSTOTAK JAVNOBILJEŽNIČKOG PRIHOD UKUPNOG POSLA DRŽAVE POREZA Izrada ugovora 399,00 76,63 99,54 179,17 45 % u formi akta, 50.000 eura Solemnizacija 62,35 69,02 15,59 84,61 136 % dodatka ugovora, 150.000 eura Solemnizacija 81,46 127,43 20,37 147,80 182 % dodatka ugovora, 3000.000 eura Ovjera potpisa 3,99 1,33 1,00 2,33 58 % Slijedom svega gore navedenog Zakonodavac bi se prvenstveno trebao odlučiti na stavljanje izvan snage Zakona o javnobilježničkim pristojbama i donošenje propisa kojim će se regulirati naknada troškova Hrvatske javnobilježničke komore vezanih uz osnivanje i vođenje zakonom propisanih Registara, informacijskog sustava Komore, zatim za sufinanciranje javnobilježničke službe za one javne bilježnike koji imaju ogromne troškove redovnog poslovanja uslijed uredovanja na otocima i manjim mjestima širom Republike Hrvatske i sl.. Stoga bi do stavljanja izvan snage Zakona o javnobilježničkim pristojbama ZA SVE POSLOVE u kojima se naplaćuje javnobilježnička pristojba bilo oportuno predloženom Uredbom ODREDITI JAVNOBILJEŽNIČKU PRISTOJBU U PROSJEČNOM IZNOSU OD 1,00 EURA koji će se koristiti isključivo za podmirenje gore navedenih troškova Hrvatske javnobilježničke komore nužnih za funkcioniranje javnobilježničke službe čime bi se iznosi javnobilježničkih pristojbi uskladili sa stvarnim troškovima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |
| 58 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | Na temelju članka 1. Zakona o javnobilježničkim pristojbama („Narodne novine“, broj 72/94., 74/95., 87/96., 112/12., 110/15. i 10/23.) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj ______ 2024. godine donijela, Obrazloženje | Očitovanje i prijedlog Hrvatske javnobilježničke komore u odnosu na prijedlog Uredbe o tarifi javnobilježničkih pristojbi Hrvatska javnobilježnička komora je prilikom donošenja Zakona o javnobilježničkim pristojbama predlagala ukidanje istih, zbog dvostrukog oporezivanja i opterećenja građana i poduzetnika kojima su izloženi kroz plaćanje javnobilježničke pristojbe i PDV-a na zatraženu javnobilježničku službenu radnju. U odnosu na prijedlog Uredbe o tarifi javnobilježničkih pristojbi (dalje: Uredba) Ministarstva pravosuđa i uprave Hrvatska javnobilježnička komora dalje sljedeće očitovanje. Iz prijedloga Uredbe svakome tko je upoznat sa materijom koja regulira javnobilježničke pristojbe je jasno da je novi prijedlog Uredbe sadržajno gotovo istovjetan Tarifi javnobilježničkih pristojbi koja je na snazi gotovo 30 godina. Nažalost, predlagatelj je ovim prijedlogom Uredbe u cijelosti propustio priliku da barem donekle modernizira način računanja visine javnobilježničkih pristojbi te ga prilagodi današnjim potrebama obveznika plaćanja pristojbe (građana i poduzetnika) kao i praksi obavljanja javnobilježničke službe koja se stvorila u zadnjih nekoliko desetljeća te pozitivnim propisima. Ono što je i u Tarifi javnobilježničkih pristojbi uvijek bilo nejasno propisano, a što je i prijedlog Uredbe zadržao, jest činjenica da se kod zahtjeva za sastav i sami sastav javnobilježničkog akta plaćaju dvije pristojbe i to one iz Tbr.1. i Tbr.3. U praksi to znači da je cijena javnobilježničkog akta previše opterećena visinom pristojbe u odnosu na ispravu koja se javnobilježnički potvrđuje (solemnizira) gdje se plaća samo jedna pristojba. Budući udio u ukupnom trošku sastava javnobilježničkog akta te dvije pristojbe iz Tbr.1. i Tbr.3. nerijetko premašuje 30% ukupnog troška isto je uvijek bilo dodatno financijski otegotno građane i poduzetnike koji su trebali ili su tražili sastav javnobilježničkog akta radi ostvarenja i zaštite njihovih prava i interesa. Također, ono što je uvijek bilo nejasno, ali jasno nepravedno, jest činjenica da se za sastav javnobilježničkog akta se plaćaju ne samo dvije pristojbe, već je i pristojba za sastav akta gotovo uvijek bila dvostruko veća za akt nego za javnobilježnički potvrđenu (solemniziranu) privatnu ispravu. Stoga se u prijedlogu Uredbe koju dostavlja Hrvatska javnobilježnička komora predlaže spajanje Tbr.1. i Tbr.3. u jedinstveni tarifni broj Tbr.1., a odredba koja propisuje plaćanje pristojbe za javnobilježničku potvrdu (solemnizaciju) bi upućivala na Tbr.1. Nadalje odredba u Tarifi javnobilježničkih pristojbi kao i u predlagateljevom prijedlogu Uredbe iz glava 6./Tbr. 9., a koja se odnosi na sastav ugovora je bila i ostala neprimjenjiva u praksi. Javni bilježnici sukladno odredbama Zakona o javnom bilježništvu i tako mogu sastavljati ugovore samo u obliku javnobilježničkog akta te su stoga uvijek bile naplaćivane pristojbe propisane Tbr.1. i Tbr.3., a gotovo nikada prema Tbr. 9. Ista odredba je nepotrebna i u suprotnosti i sa Tbr.1. i Tbr.3. prijedloga Uredbe a pogotovo u suprotnosti sa Tbr.1. predloženim od Hrvatske javnobilježničke komore te se predlaže brisati. U dijelu koji se odnosi na ovjere isprava u Tbr.11. prijedloga Uredbe potrebno je brisati dio st. 4. u kojem se navode "prva četiri primjerka" jer se od ranijih izmjena ZJB ovjera potpisa/rukoznaka vrši na jednom primjerku isprave, a potom se rade ovjerene preslike za potrebe stranaka ( čl. 77. st. 3. ZJB). Također su nepotrebni st. 6. i 7. istog tarifnog broja budući se tu obavlja radnja ovjere potpisa sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima i ima se primjenjivati st.4. istog tarifnog broja. Za ovjeru teksta izmjene društvenog ugovora, odnosno statuta ili izjave o osnivanju sukladno čl. 456 Zakona o trgovačkim društvima iz st. 8. ovog tarifnog broja prijedloga Uredbe potrebno je propisati u jedinstvenom iznosu jer za drugo nema nikakvog ekonomskog ili bilo kakvog drugog opravdanja. Napomenu pod 3. iz Tbr.14. koja propisuje lijepljenje pristojbe na ispravu potrebno je brisati jer je ista u izravnoj suprotnosti sa odredbom čl. 4. Zakona o javnobilježničkim pristojbama na temelju kojega se ova Uredba i donosi. Odredbe o plaćanju pristojbe koje se odnose na javnobilježničku radnju zasnivanja pologa potrebno je izmijeniti, pogotovo u dijelu koji se odnosi na situacije kada se polog zasniva na više godina, Budući za polog od više godina nije propisana nikakva dodatna nagrada javnog bilježnika za zasnivanje pologa na rok dulji od jedne godine nije bilo moguće niti izdavati račune naplatu pristojbe u tim slučajevima. Visinu pristojbe za proteste iz Tbr. st. 16. ovog tarifnog broja prijedloga Uredbe potrebno je propisati u jedinstvenom iznosu jer za drugo nema nikakvog ekonomskog ili bilo kakvog drugog opravdanja. Glavu 16/Tbr.19 prijedloga Uredbe potrebno je brisati budući nikakva a nagrada javnog bilježnika za razmatranje spisa nije propisana te stoga nije moguće niti izdavati račune za naplatu pristojbe u tim slučajevima, a niti je ikakva službena radnja obavljena. Završno potrebno je propisati odredbu kojom bi se konačno ispravila povijesna nepravda prema javnim bilježnicima, a pogotovo prema građanima i poduzetnicima koji koriste javnobilježničke usluge u slučajevima kada je propisom koji uređuje nagradu javnog bilježnika propisano određeno umanjenje u nekom postotku ili omjeru stranke su uvijek morale plaćati puni iznos pristojbe na određenu službenu radnju javnog bilježnika. Najbolji i najpoznatiji primjer za to je javnobilježnička potvrda (solemnizacija) aneksa ugovora gdje je nagrada javnog bilježnika umanjena na 25% od punog iznosa za potvrdu, međutim pristojbe su se uvijek morale obračunavati i plaćati u punom iznosu, što je nerijetko uzrokovalo situacije u kojima je iznos javnobilježničke pristojbe bio višestruko veći od same nagrade javnog bilježnika uknjučujući i PDV. Također iako to nije možda apsolutno nužno, u svakom slučaju je oportuno Uredbom propisati da se odredbe Uredbe na primjenjuju na radnje javnog bilježnika koje obavlja kao povjerenik suda ili neke druge vlasti, kako bi se to izbjeglo dodatno propisivati pravilnicima koji reguliraju nagrade i naknade javnih bilježnika u tim postupcima. Zbog svega naprijed navedenog i zbog činjenice da predlagateljev prijedlog Uredbe ne odgovara zahtjevima obavljanja javnobilježničke službe i nije u skladu sa pozitivnim propisima, Hrvatska javnobilježnička komora u prilogu dostavlja svoj Prijedlog Uredbe koji je u skladu sa pozitivnim propisima i modernim zahtjevima obavljanja javnobilježničke službe uz optimalnu dostupnost javnobilježničkih usluga za koje se plaćaju javnobilježničke pristojbe svima, a da se istovremeno u obzir uzimaju i interesi državnog proračuna. Prijedlog Uredbe Hrvatske javnobilježničke komore, između ostalog, je i rezultat prethodnih analiza i procjena te se temelji na rezultatima koje je ostvarila javnobilježnička praksa u zadnja tri desetljeća. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje i uzet će se u obzir kod izrade budućeg prijedloga nove Uredbe o Tarifi javnobilježničkih pristojbi. |