Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Antonio Barać ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Ivanka Penava ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko- laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno- laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice:  Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete  Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno- laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Barbara Plečić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Iva Ljubanović ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko- laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno- laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice:  Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete  Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno- laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Anamarija Jelečki ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Katarina Jelavić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko- laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno- laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice:  Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete  Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno- laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Tanja Leontić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Ivan Penava ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko- laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno- laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice:  Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete  Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno- laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Lucija Putrić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1.      Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari  čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti  kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: ·        Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete ·        Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A)    ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B)    pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C)    dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva   Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti  zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava  Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.)  Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2.      Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3.      Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Zdravka Martinko ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko- laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno- laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice:  Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete  Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno- laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 Ante Penava ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko- laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno- laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice:  Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete  Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno- laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Marko Dorotić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko- laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno- laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice:  Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete  Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno- laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Mariana Penava ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko- laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno- laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice:  Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete  Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno- laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Andrea Rippl-Gotvald ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko- laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno- laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice:  Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete  Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno- laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 Anita Breški ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Jasenka Grgurić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 MILJENKO MAJDAK ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko- laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno- laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice:  Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete  Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno- laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Admir Dilberović ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. S poštovanjem, Admir Dilberović, mag. med. lab. diag. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 Renata Nemet-Gužvić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 Toni Herenda ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Osobno, i u ime GO SDP-a Pag smatramo da je ovakav prijedlog jako loš za stanovnike grada Paga, gdje se gradu Pagu ukida 1 tim opće / obiteljske medicine, što je smanjenje s 3 na 2 tima. Stanje je još gore u općinama Kolanu i Povljani na Pagu... Govorimo o najvećem otoku ZD županije s ogromnim pritiskom na sustav u ljetnim mjesecima. Ostali manji otoci ZD županije su u još goroj situaciji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Ivana Jakušić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 Nives Božić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko- laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno- laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice:  Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete  Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno- laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 KRISTINA KOPIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 KATJA PULJČAN ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
25 Hrvatsko logopedsko društvo ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Pozdravljamo vraćanje logopedske djelatnosti u Mrežu javne zdravstvene službe na razini primarne zdravstvene zaštite, što je bitan iskorak u osiguravanju dostupnosti logopedske usluge korisnicima svih životnih dobi. Ostvarivanje logopedskih usluga bez uputnice značajno će doprinijeti skraćivanju vremena ostvarivanja logopedske usluge i smanjivanju listi čekanja u sekundarnim i tercijarnim zdravstvenim ustanovama. Pri donošenju broja logopedskih timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti potrebno je uzeti u obzir broj stanovnika na određenom području. Kako bi se stanovništvu RH omogućila jednaka dostupnost logopedskih usluga u sustavu javnozdravstvene usluge u svim županijama, predlažemo korekcije broja magistara logopedije u sljedećim županijama: ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOG PROMJENE NACRTA Zagrebačka 9 13 Splitsko-dalmatinska 8 14 (podržava i ST ogranak Hrv.ped.društva) Krapinsko-zagorska 4 8 (podržava i Krap.-zagorska županija) Vukovarsko -srijemska 4 6 Zadarska 4 5 Koprivničko-križevačka 4 5 Varaždinska 4 6 Osječko-baranjska 6 8 Gore navedeni broj timova logopedske djelatnosti u Mreži javnozdravstvene službe će se pozitivno odraziti na dostupnost logopedske usluge stanovništvu RH. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
26 Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, dajemo sljedeće prijedloge: 1. Vezano za Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, predlažemo sljedeće: Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije (NZZJZ PGŽ) trenutno raspolaže jednim zdravstveno-ekološkim timom u čijem su sastavu doktor medicine, specijalist epidemiologije ili zdravstvene ekologije i diplomirani sanitarni inženjer. Zbog intenzivnijeg antropogenog utjecaja na okoliš, a time i mogućnosti utjecaja na zdravlje stanovnika PGŽ, javlja se potreba za još jednim dodatnim timom. Na području PGŽ već dugi niz godina djeluju gospodarski subjekti čija djelatnost ima potencijalno negativan utjecaj na okoliš. Neki od najznačajnijih su rafinerija nafte, termoelektrana, brodogradilišta, centar za gospodarenje otpadom, teretna morska luka i slično. Pored industrijskih subjekata, okoliš je u PGŽ potencijalno ugrožen i pružanjem turističko-ugostiteljskih usluga s naglaskom na intenziviranje nautičkog turizma i sidrenjem velikih brodova za kružna putovanja (kruzeri). Uz sve navedeno, nove gospodarske aktivnosti kao što su LNG terminal u Omišlju te sanacija crne jame Sovjak predstavljaju nove izazove za očuvanje okoliša i zdravlja stanovnika na području utjecaja. Navedeno zahtijeva kvalitetnu i sveobuhvatnu procjenu rizika utjecaja faktora okoliša na zdravlje ljudi te provedbu preventivnih mjera, ali i eventualnih mjera sanacije za što je neophodno kadrovski osnažiti NZZJZ PGŽ s dodatnim timom. Nadalje, nova zakonska regulativa s naglaskom na Zakon o vodi za ljudsku potrošnju postavlja obavezu procjene rizika u prioritetnim objektima, čime se pred postojeći zdravstveno-ekološki tim postavljaju nove obveze i izazovi te dodatno intenzivira potreba za novim timom. Zbog svega navedenog, ali i zbog geografskih specifičnosti PGŽ, novi zdravstveno-ekološki tim neophodan je kako bi se prevenirao utjecaj potencijalnih zagađivača na okoliš a posljedično i na zdravlje ljudi. 2. Vezano za Nacionalnu memorijalnu bolnicu Vukovar, predlažemo sljedeće: 2.1. Interna medicina Broj akutnih postelja koji je bio do sada predviđen Mrežom javne zdravstvene službe je 23, dok je prvim prijedlogom MIZ-a predloženo povećanje na 25 postelja, da bi prijedlogom u savjetovanju ovaj broj ponovno smanjen na trenutnih 23. Međutim, prema podacima iz bolničkog BIS-a za 2022. godinu vidljiva nam je popunjenost od 122%, za 2023. godinu 105%, dok je popunjenost u prva dva mjeseca 2024. godine 121,35%, što podrazumijeva značajno veći broj akutnih postelja od trenutnih. Ovdje želimo naglasiti da NMB Vukovar nema akutnih postelja infektologije niti pulmologije, no pacijenti s područja koja gravitiraju navedenoj bolnici, ukoliko im je potrebno akutno liječenje iz ovih djelatnosti, zbrinjavaju se u vukovarskoj bolnici u okviru akutnih postelja interne medicine. Također, napominjemo da se svi COVID pozitivni i svi ostali infektološki pacijenti koji zahtijevaju stacionarno liječenje zbrinjavaju u toj bolnici pri internoj medicini (ne upućuju se u OŽB Vinkovci koja ima akutne postelje infektologije) te je u prethodnom razdoblju pri internoj medicini zbrinjavan i značajan broj infektoloških pacijenata. Kako na području ove Bolnice živi velik broj staračke populacije i velik broj socijalno ugroženih osoba, uz istovremenu činjenicu loše prometne povezanosti Vukovara i Vinkovaca, svaki pacijent koji zatraži pomoć, bude i zbrinut na adekvatan način. U ovom trenutku u Službi internističkih djelatnosti uposleno je 17 specijalista i 8 specijalizanata. S obzirom da i dalje postoje u Bolnici samo akutne postelje interne medicine, kao i s obzirom na postotak iskorištenosti u 2022. godini od 121%, 2023. godini 104% i prva dva mjeseca 2024. godine 121,35% (prema našim podatcima), predlažemo povećanje akutnog broja postelja sa 23 na 30, no sve ispod 25 postelja potpuno je nedostatno. 2.2. Psihijatrija Broj od 18 akutnih postelja koji je bio do sada predviđen Mrežom javne zdravstvene službe, smatramo nužnim i za daljnji rad odjela. Prema prvom prijedlogu MiZ-a predloženo je 18 akutnih postelja i dvije postelje za produženo liječenje. S prijedlogom broja akutnih postelja Bolnice se suglasila, no tražila je povećanje broja postelja za produženo i dugotrajno liječenje. Ovim prijedlogom koji se nalazi u savjetovanju, broj akutnih postelja je smanjen na 16, dok broj postelja produženog liječenja nije povećan. Sa smanjenjem broja akutnih postelja nikako se ne možemo suglasiti, naime popunjenost kapaciteta akutnih postelja je stalno oko 70%, no zbog strukture pacijenata kojima je sve više potrebno liječenje, sve više starije braniteljske populacije, a koji ne ispunjavaju uvjete za premještaj u PB Popovaču ili PB Strmac ili ne žele ići na liječenje u druge ustanove, smatramo nužnim osigurati veći broj postelja u ovoj bolnici. Promatrajući postotak popunjenosti kapaciteta, nesporno je da je promatrano razdoblje od 365 dana, međutim promatrajući povremena razdoblja, popunjenost kapaciteta uvelike prelazi 100%, što bi smanjenjem broja postelja napravilo velik problem. Stoga molimo broj akutnih postelja ostaviti na dosadašnjih 18. Osim zamolbi za izmjenama postelja za internu medicinu i psihijatriju, koje su doista od iznimne važnosti za mogućnost rada, molimo da razmotrite mogućnost izmjena prijedloga u e-savjetovanju i za neurologiju i pedijatriju, za što dajemo sljedeće pojašnjenje. 2.3. Neurologija Prvenstveno, postotak popunjenosti Odjela neurologije pacijentima koji iziskuju akutno liječenje proteklih godina je direktna posljedica nedostatka adekvatnog prostora, obzirom da je u svakom trenutku između 50% i gotovo 80% površine Odjela neurologije bilo ustupljeno Odjelu infektologije, zbog pandemije. Nažalost, tih godina znatno su sniženi kriteriji za prijem, te je za veliki broj pacijenata pružena skrb putem Dnevne bolnice. Napominjemo da je svo vrijeme pandemije i izvanrednih uvjeta, Odjel neurologije imao 15 ugovorenih kreveta, za akutno liječenje. Posljednjih mjeseci, postotak popunjenosti je oko 70%, s tendencijom rasta. Odjel raspolaže sa Jedinicom za liječenje moždanog udara, s 4 kreveta, gdje se liječe i pacijenti s drugim dijagnozama koji zahtijevaju intenzivno neurološko liječenje i skrb, a čiji broj nije zanemariv. Za napomenuti je kako nerijetko postoje situacije s pacijentima koji zahtijevaju izolaciju, te dvokrevetna ili trokrevetna soba služi za boravak jednog pacijenta/pacijentice. S obzirom na sve, predlažemo zadržati isti broj akutnih postelja, eventualno smanjiti na 14 ili 13, a ne na predloženih 10. Broj postelja za produženo liječenje predlažemo smanjiti na 3 postelje, obzirom kako je postotak popunjenosti postelja te vrste u Odjelu neurologije bio znatno ispod 10%. 2.4. Pedijatrija Odjel za pedijatriju čine do sada ugovorenih 10 kreveta za akutne pacijente, 1 za produženo liječenje, kao i 10 stolaca u dnevnoj bolnici. Organizacijski, Odjel neonatologije pripada pedijatrijskom odjelu, no tamo se ne vode posebno novorođenački kreveti, jer su krevetići uz krevete majki. Prema zadnjem prijedlogu, broj akutnih postelja Odjela za pedijatriju planira se smanjiti sa dosadašnjih 10 na svega 8, što je neprihvatljivo zbog povećanog opsega posla u posljednje tri godine, prvenstveno na Odjelu neonatologije. Naime, pri Odjelu za pedijatriju, osim ostalih dobnih skupina, skrbi se i o svakom novorođenčetu koje zahtijeva bilo koji oblik intenzivnog liječenja ili nadzora. Takva novorođenčad smještena je u zasebnim jedinicama sa majkama, upravo zbog svoje dobi, osjetljivosti i specifičnosti. Zbog toga broj od 10 akutnih postelja smatramo objektivnim i predlažemo ga zadržati i dalje, želeći istaknuti činjenicu da je broj novorođenčadi i dalje u kontinuiranom porastu. 3. Vezano za Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, predlažemo sljedeće: Djelatnost medicinske mikrobiologije s parazitologijom – predlažemo 3 tima, iz sljedećih razloga: Djelatnost medicinske mikrobiologije s parazitologijom u Zavodu za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije obavlja cjelovitu mikrobiološku dijagnostiku za potrebe timova primarne zdravstvene zaštite (ambulantni uzorci), sekundarne razine zdravstvene zaštite (bolnički uzorci) i javnozdravstvene epidemiološke djelatnosti. Dosadašnjim ugovaranjem s HZZO-om ugovorena su tri (3) tima za djelatnost medicinske mikrobiologije s parazitologijom i nužno je taj broj timova definirati u Mreži javne zdravstvene zaštite. Treba istaknuti da, kroz sve godine postojanja mikrobiološkog laboratorija, ovaj Zavod razvija mikrobiološku djelatnost u skladu s potrebama zajednice (npr. COVID-19 epidemija – PCR dg. SARS-CoV-2) te stručnim smjernicama i metodama rada primjerenim sadašnjem vremenu. Nadalje, napominjemo da se usvajanjem Nacionalnih smjernica za liječenje brojnih zaraznih bolesti definiraju potrebe za mikrobiološkom dijagnostikom pa je za očekivati daljnje povećanje broja uzoraka odnosno analiza. Poznato je da je najefikasnija borba protiv povećanja broja rezistentnih bakterija na antibiotike upravo smanjena upotreba antibiotika širokog spektra i ciljana terapija zasnovana na mikrobiološkom nalazu, što opet zahtijeva dovoljan broj mikrobioloških timova u odgovarajuće opremljenom mikrobiološkom laboratoriju. Stoga još jednom ističemo važnost definiranja i ugovaranja najmanje tri (3) tima za djelatnost medicinske mikrobiologije s parazitologijom za potrebe stanovništva Koprivničko-križevačke županije. Smanjenje broja timova ozbiljno bi ugrozilo pružanje cjelovite mikrobiološke javnozdravstvene djelatnosti i moglo bi imati za posljedicu povećanje broja i širenje multirezistentnih uzročnika zaraznih bolesti na našem području, za čije liječenje ne postoje učinkoviti antibiotici. 4. Vezano za Dom zdravlja Otočac, predlažemo sljedeće: Predlažemo puni tim za DZ Otočac za Fizikalnu medicina i rehabilitaciju na razini specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite. Dom zdravlja Otočac ima ugovorenu djelatnost fizikalne medicine i rehabilitacije u mreži javne zdravstvene službe na 0,4 tima (na pola radnog vremena). Zbog stalnog rasta broja pacijenata koji imaju potrebu za korištenjem terapijskih postupaka fizikalne medicine i rehabilitacije, te dodatno u cilju smanjenja dana čekanja na propisane terapije (trenutno se čeka na pregled kod doktora fizijatra cca. 8-10 tjedana, a na terapije 3-4 tjedna), kao i osiguranje dostupnosti brze i kvalitetne zdravstvene zaštite, neophodan je puni tim sa punim radnim vremenom. Također puni tim na puno radno vrijeme potreban je i s obzirom na to da je u planu specijalističkog usavršavanja doktora medicine specijalizacija iz fizikalne medicine i rehabilitacije. 5. Vezano za Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, predlažemo sljedeće: Mreža timova u djelatnosti zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti u Republici Hrvatskoj - po županijama/Gradu Zagrebu - traženo je 3 tima, koja su i odobrena, no nije prihvaćen prijedlog za proširenje tima s tri (3) člana na pet (5) članova za dodatnog psihologa i medicinsku sestru ili sanitarnog tehničara, s obzirom da je nemoguće dobiti nositelja tima specijalistu psihijatra ili specijalizanta za specijalizaciju iste, dok je u više županija odobreno „povećati sastav jednog, odnosno dva tima po županiji, za jednog radnika odgovarajuće visoke stručne spreme“, uz značajno povećanje broja timova. Sukladno broju osiguranika, ali i priljevu pacijenata, predlaže se usvojiti ovaj prijedlog. Mreža timova u djelatnosti zdravstvene ekologije u Republici Hrvatskoj - po županijama/Gradu Zagrebu – predlaže se dodavanje mogućnosti da nositelj tima bude diplomirani sanitarni inženjer, umjesto dosadašnjeg specijaliste epidemiologa, uzimajući u obzir narav posla, kao i činjenicu da spec. epidemiologa nema te bi se time ekonomično raspolagalo s zaposlenicima u zdravstvu. Mreža specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti – broj specijalističko-konzilijarnih i dijagnostičkih timova medicinske mikrobiologije s parazitologijom prema utvrđenom standardu po županijama/Gradu Zagrebu- za zavode za javno zdravstvo – predlaže se povećanje s broja četiri (4) na šest (6), a navedeno se obrazlaže da se Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije nalazi uz Opću bolnicu Varaždin, koja ima i Službu Klenovnik i Službu Novi Marof te je bolnica regionalnog značaja. Prekoračenje limita Zavoda za javno zdravstvo iznosilo je u 2023. godini 280.429,64 EUR, od čega je Zavodu naknađeno samo 156.957,80 EUR te je evidentno da je potrebno povećanje broja timova. 6. Vezano za Županijsku bolnicu Čakovec, predlažemo sljedeće: 6.1. Služba za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju Uvidom u broj smanjenja kreveta u Službi za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju želimo prije svega iznijeti sljedeće: - Ova služba uključuje rodilište, koje godišnje obavi najmanje 1000 porođaja te je za boravak trudnica i rodilja potrebno najmanje 24 kreveta (4 kreveta patologije trudnoće, te 20 kreveta za babinjače i majke dojilje). - Neonatološka služba ima 4 intenzivna kreveta, koji su popunjeni preko 150%, a svako dijete ima majku na rodilištu u pratnji. Bolesno novorođenče može se zbrinuti samo na odjelu neonatologije, ukoliko tamo postoji krevet. Nadalje, sve je veći broj djece premješten u ovu ustanovu s klinika na daljnju neonatalnu skrb i svako to dijete dolazi s majkom za koju mora postojati krevet na ginekologiji. S obzirom na navedeno, za rodilište i neonatologiju potrebno je 28 kreveta, što znači da praktički ne preostaju kreveti za ginekologiju. Nadalje, ova služba zbrinjava romsku populaciju koja čini 30% svih porođaja, a koji nose sa sobom veću učestalost patologije i komplikacija, kako za majku tako i za dijete. Također naglašavamo da je u tom rodilištu učestalost maloljetničkih porođaja 4-4,5%. Takvoj djeci često je potrebna dulja hospitalizacija, koja je u izvještaju prikazana kao kronično liječenje. Ugrožene majku i dijete potrebno je hitno zbrinuti u navedenoj službi te nema vremena za premještaj u drugu ustanovu. - Popunjenost ginekologije pala je od 2020., zbog toga što su bili prisiljeni prepustiti krevete drugim službama za vrijeme covid epidemije i tada je bio obustavljen kompletan hladni ginekološki operativni program, što se može vidjeti uvidom u popunjenost u godinama prije covida. Odjel ginekologije neophodan je za Međimursku županiju te se kao takav ne može ukinuti, što će se dogoditi ukoliko se smanji broj kreveta toj službi, kako je predviđeno postojećim prijedlogom. Potrebni su ginekološki kreveti za hitne ginekološke operacije i manje kirurške zahvate (vanmaternične trudnoće, prekomjerna krvarenja, akutni abdomen), za hladan operativni program (organizirana su 3 operativna dana u tjednu, koja su za sada popunjena i u naredna 2 mjeseca), za zbrinjavanje pacijentica preko Dnevne bolnice (prekomjerna povraćanja u trudnoći, punkcije abdomena, transfuzijsko liječenje), za opservacije putem OHBP-a (OHBP ginekologije je dislocirani dio centralnog OHBP-a bolnice i nalazi se na ovom odjelu), zbrinjavanje pacijentica između 2 ciklusa kemoterapije, kojima je potrebno simptomatsko zbrinjavanje za vrijeme akutnog liječenja maligne bolesti. Nadalje, kreveti na odjelu ginekologije potrebni su i za medikamentozne prekide trudnoće, za zbrinjavanje i liječenje babinjača s kojima su hospitalizirana i njihova novorođenčad. S obzirom na postotak romske populacije, česte su hospitalizacije trudnica u ranijim tjednima trudnoće (prijeteći pobačaji, uroinfekcije). Isto tako obrađuju se i pacijentice sa suspektnim ginekološkim malignim oboljenjima te ih se zbrinjava do liječenja u tercijarnoj ustanovi, kao i nakon operativnih zahvata u klinikama. Potrebni su kreveti i za izolaciju u slučaju dokazane multirezistentne bakterije zbog parenteralnog liječenja. Smanjenju hospitalizacija doprinijele su i novije smjernice u ginekologiji, prema kojima se sve više pacijentica zbrinjava preko JDK, a pacijentice se unatoč tome opserviraju na odjelu ginekologije do otpusta kući. Na odjelu rade subspecijalisti uroginekologije i humane reprodukcije, koji su kompetentni zbrinuti pacijentice i na taj način smanjiti priljev u tercijarne ustanove. Ukidanjem kreveta u ovoj Službi dovest će do ugrožavanja života i zdravlja žena i novorođene djece u Međimurskoj županiji. 6.2. Odjel kardiologije s koronarnom jedinicom Odjel Kardiologije s koronarnom jedinicom ŽB Čakovec, prema zadnjoj sistematizaciji, ima odobrene 24 postelje. Sam Odjel fizički je podijeljen na dva dijela – Koronarnu jedinicu s postkoronarnom na koju otpada 10 postelja te 14 postelja na Odjelu kardiologije. Prema podacima dostupnim iz Bolničkog informacijskog sustava, popunjenost Koronarne jedinice u 2023. godini iznosila je 116%, a Kardiologije 114%. Prosjek dana bolničkog liječenja u navedenoj godini iznosi 5,39 odnosno 5,78. Iz navedenog je vidljivo da Odjel funkcionira isključivo uz korištenje dodatnih postelja te da aktualni broj postelja nije dovoljan za adekvatno funkcioniranje odjela. Odjel Kardiologije s koronarnom jedinicom te odjel intervencijske kardiologije ŽB Čakovec u zadnjih je nekoliko godina značajno povećao opseg izvršenih usluga u polikliničkom i stacionarnom dijelu. Od početaka intervencijske kardiologije u našoj ustanovi krajem 2016. godine, preko kraja 2019., kada je počela 24/7 pripravnost intervencijskih kardiologa za akutni koronarni sindrom (AKS) Međimurske županije, do uključivanja pacijenata i iz Varaždinske županije u mrežu AKS, samo je broj prijema/otpusta u Koronarnoj jedinici povećan za oko 40% u odnosu na 2017. g, a na odjelu kardiologije za 20% posto. Ulaskom u nacionalnu mrežu primarne PCI za bolesnike s AKS Međimurske i Varaždinske županije (područje s oko 300000 osiguranika), kao i uvođenjem programa elektrostimulacije, ovi odjeli nadilaze samo županijski okvir te su postali svojevrsni regionalni centar izvrsnosti, kako u dijelu intervencijske (jedini regionalni centar), tako i u dijelu neintervencijske kardiologije. Uzevši u obzir dinamiku porasta broja usluga do sada, kao i predmnijevani porast broja potrebnih usluga u budućnosti, mišljenja samo da je potrebno iskoristiti aktualni kadrovski potencijal te oko njega dodatno izgraditi kvalitetan, visokostručan i moderan centar za cijelu regiju. Uz medicinske djelatnike i opremu, porast broja prijema i odrađenih polikliničkih usluga mora pratiti i porast broja ugovorenih postelja za stacionarni dio, budući da se zbrinjavaju pacijenti iz dvije županije. Broj ugovorenih postelja direktno je povezan i sa sistematizacijom medicinskog osoblja na odjelima, što dovodi do manjka prvenstveno medicinskih sestara/tehničara (srednja stručna sprema, prvostupnici). Na primjer, u Koronarnoj jedinici su priznata samo 2 kreveta kao intenzivni te je sistematizacija osoblja rađena prema tom broju, a u praksi se svakodnevno zbrinjava do 7 intenzivnih pacijenata, što dovodi do preopterećenosti osoblja i nemogućnosti pružanja adekvatne intenzivne skrbi, na kakvu pacijenti na intenzivnom odjelu imaju pravo. Ozbiljnost bolesti pacijenata s akutnim infarktom miokarda nalaže nužnost hitnog bolničkog zbrinjavanja te ovi bolesnici ne mogu biti odgađani niti liječeni putem Dnevne bolnice, već na za to predviđenim odjelima, opremljenima monitoringom vitalnih parametara i educiranim osobljem. U perspektivi ove Bolnice su otvaranje i druge intervencijske sale koja bi omogućila povećanje broja intervencija, ali i suradnju s neurolozima u liječenju akutnog moždanog udara i intervencijskim radiolozima u zbrinjavanju periferne arterijske bolesti. Sve to će također rezultirati povećanjem broja hospitalizacija. Starenje populacije i povećanje broja bolesnika s višestrukim komorbiditetima već godinama dovode do povećanja priljeva bolesnika u OHBP te broja hospitaliziranih, za očekivati je da će se taj trend nastaviti. S obzirom na sve gore navedeno, smatramo da je Odjelu Kardiologije s koronarnom jedinicom potrebno povećanje broja ugovorenih postelja, budući da objektivni pokazatelji upućuju na to da trenutan broj postelja već duže vrijeme ne zadovoljava potrebe te su kapaciteti popunjeni znatno iznad 100%. Kako bi se navedeni postotak smanjio, bilo bi potrebno povećati kapacitete s dosadašnjih 28 za barem 6-10 postelja (na 34-38), a također je neophodno povećati broj priznatih intenzivnih postelja u Koronarnoj jedinici, budući da se prema Mreži primarne PCI pokriva populacija dvije županije s oko 300 000 osiguranika, što će omogućiti i dodatno kadroviranje. 6.3. Odjel za psihijatriju Iz navedenih tablica, uspoređujući posteljne kapacitete za pojedine opće bolnice koje se odnose na Psihijatriju, nije jasno koja je metodologija odnosno koji su kriteriji primijenjeni u određivanju potrebnih posteljnih kapaciteta. Novom Mrežom predlaže se smanjenje broja "akutnih psihijatrijskih postelja" u ŽB Čakovec s postojećih 23 na 15. Ako je kriteriji popunjenost, onda je potrebno napomenuti da je Psihijatrija, zbog COVID pandemije te internim odlukama ravnateljstva, bila mjesto zbrinjavanja pulmoloških i onkoloških pacijenata, a tek jednim dijelom psihijatrijskih, te je potrebno vidjeti popunjenost prije pandemije. Popunjenost bolničkih postelja na psihijatrijskom odjelu ŽB Čakovec prije pandemije bila je vrlo visoka, 90, 100 pa i preko 100%, što govori o nedostatku bolničkih postelja (popunjenost postelja iznad 80% smatra se kritičnom)! Upozoravamo da bez obzira na projekciju broja postelja predlagatelja Mreže, praksa govori kako ovoj Bolnici nerijetko treba i više od 25 postelja da bi primili i hospitalno zbrinjavali sve potrebite/oboljele. U akutnim stanjima, a ovo je "akutni odjel", nedostatak kreveta ne može biti opravdanje u situacijama potrebne hospitalizacije. Navedeno je Bolnica obvezna predvidjeti. Ovaj Odjel zbrinjava cjelokupnu psihijatrijsku kazuistiku i nema druge ustanove u koju se može preusmjeriti pacijente. U brojnim materijalima, upravo je ovaj Odjel istaknut kao primjer odjela koji u visokom postotku zbrinjava pacijente s psihičkim poremećajima i bolestima na lokalnoj razini (mali odljev pacijenata), a nerijetko i iz susjednih županija. Napominjemo da u Međimurju postoje 3 doma koji zbrinjavaju duševno oboljele osobe (domovi za odrasle osobe) iz cijele Hrvatske koje se, u stanjima akutizacije njihovih psihijatrijskih bolesti, zbrinjava na ovom Odjelu. Ako je kriterij broja akutnih postelja "broj dana liječenja" , iz statistika je vidljivo da se u ovom Odjelu godinama smanjuje prosječan broj dana liječenja. Razlog je, prije svih, pomanjkanje postelja pa se pacijente mora ranije otpuštati iz bolnice, zbog potrebe prijema novih pacijenata, što je rizično i doprinosi povećanju broja rehospitalizacija. Predlažemo da broj akutnih postelja bude 25-30. Za produženo liječenje postoje ustanove - psihijatrijske bolnice koje imaju postelje predviđene za produženo liječenje i ovih pacijenata (Međimurje) te u tom segmentu ne predlažemo promjene. Do sada Bolnica nije imala Dnevnu psihijatrijsku bolnicu, a kako je prostorno opremljena i kadrovski dobrim dijelom popunjena, predlažemo da se broj stolaca dnevne psihijatrije poveća na 15-20. U drugim ustanovama, broj stolaca dnevne psihijatrijske bolnice se kreće od 2 do 45 u općim bolnicama, do više od 150 u psihijatrijskim bolnicama koje pružaju uslugu isključivo građanima na svojem području zbog jasnog razloga - dostupnosti. Smatramo da je kriterij dostupnosti i realnih mogućnosti potrebno primijeniti i za Psihijatrijski odjel ŽB Čakovec, koji ima i specijalista dječje psihijatrije te je potrebno predviditi i broj stolaca (5-10) u dnevnoj psihijatrijskoj bolnici za djecu i mlade. 6.4. Odjel za infektologiju Potrebno je uzeti u obzir epidemiološku situaciju odnosno stalnu pojavu novih infektivnih bolesti, uz redovitu aktivaciju i aktualizaciju starih, te posebice, ogroman broj stranih radnika koji borave u Međimurskoj županiji, što rezultira popratnom pojavom povećanog broja akutnih infektivnih bolesti koje su endemske za kraj iz kojega radnici dolaze. Treba naglasiti i velik broj staračkih domaćinstava te stariju populaciju kod koje se, osim kroničnih bolesti, vrlo često javljaju i akutne infektivne bolesti (COVID, influenza, pneumonija, infekcija urinarnog sustava, sindrom sepse u imunokompromitirane populacije, i sl). S obzirom na sve veći obujam posla infektologa koji rade na hitnom prijemu, u Dnevnoj bolnici, ambulantnog rada, spec. konzilijarne službe, kao i borbe protiv pandemije COVID-19 i epidemije gripe, potrebno je organizirati dežurnu službu. Planira se da i jedan infektolog ordinira antibiotsku terapiju na razini ustanove (povećan broj bolničkih infekcija na globalnoj razini), čime bi se dodatno smanjili troškovi liječenja te smanjila rezistencija na antibiotike. U planu je da se otvori ambulanta za urogenitalne infekcije, proširi rad ambulante za hepatitise te u dogledno vrijeme otvori alergološka ambulanta. Zbog epidemioloških i javnozdravstvenih razloga, važno je da Odjel infektologije djeluje kao samostalan odjel, sa svojim posebno educiranim osobljem. Predloženom promjenom u sistematizaciji, uz potrebnu adaptaciju Odjela te povećanje broja kreveta na minimalno 18 kreveta, Odjel infektologije mogao bi dugoročno kvalitetno funkcionirati, uz mogućnost da postane i centar izvrsnosti. Rad Odjela infektologije od 1.1.2023.-31.12.2023.: OHBP 1866 bolesnika, hospitalizirano 470 bolesnika (službeno samo 8 kreveta), opća infektološka ambulanta zbrinula je 721 bolesnika, Dnevna bolnica zbrinula je 1596 bolesnika, ambulanta za hepatitis 260 bolesnika te je obavljeno je oko 500 konzilijarnih pregleda. Popunjenost Odjela infektologije je 127,5 % , pri čemu se popunjenost postelja iznad 80 % već smatra kritičnom. Pacijenti se zbrinjavaju putem Dnevne bolnice, ali dio njih ipak zahtijeva monitoring i hospitalizaciju. U slučaju da se broj kreveta ne poveća, moli se naputak gdje će se hitni, akutni i potencijalno vitalno ugroženi infektivni bolesnici hospitalizirati te čija je nadležnost, kao i odgovornost, u slučaju nemogućnosti hospitalizacije te neodgovarajuće dijagnostike i parenteralne terapije. Potrebno je naglasiti i mogućnost širenja bolničkih infekcija u ustanovi, u slučaju da se infektološki bolesnici hospitaliziraju na primarno čistim odjelima, a bez pridržavanja mjera izolacije (npr. oftalmologija, ortopedija, hemato-onkologija i sl). 6.5. Odjel ortopedije i traumatologije Nacrtom Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, za ortopediju i traumatologiju u ŽB Čakovec predviđeno 25 kreveta stacionara te 5 kreveta dnevne bolnice. Prema Mreži javne zdravstvene službe iz 2015. godine, Odjeli ortopedije i traumatologije zajedno imaju 22 kreveta. Iako u nekim bolnicama postoje zajednički odjeli Ortopedije i traumatologije, u ŽB Čakovec od 2020. godine to su dva zasebna odjela. Naime, dolaskom 6 specijalista ortopedije i traumatologije iz OB Varaždin 2020. godine, formiran je zasebni Odjel ortopedije te je značajno povećan broj operacijskih zahvata, što zahtijeva i značajno povećanje bolničkih kreveta. Prije spomenutog prelaska liječnika iz OB Varaždin, zatražena je promjena mreže javne zdravstvene službe 14. studenog 2019. godine od strane Osnivača, na što je Ministarstvo odgovorilo da će se to uzeti u obzir pri izradi nove Mreže javne zdravstvene službe. Trenutno na Odjelu ortopedije radi 7 liječnika specijalista, na Odjelu traumatologije radi 7 liječnika specijalista i 1 specijalizant ortopedije i traumatologije odnosno sveukupno 14 specijalista i 1 specijalizant. Na Odjelu traumatologije trenutno je 17 kreveta na kojima je godišnje hospitaliziranooko 1000 pacijenata, od čega je operirano oko 700. Preko jednodnevne kirurgije, operirano je godišnje još dodatnih oko 500 pacijenata. Popunjenost Odjela traumatologije (bez Odjela ortopedije) na trenutnih 17 kreveta je preko 95%. Liječnici Odjela traumatologije kroz traumatološku ambulantu, ambulantu opće kirurgije i ambulantu OHBP odrade godišnje oko 30000 pregleda i usluga. Odjel traumatologije jedan je od najvećih odjela te unutar Djelatnosti kirurgije ima najveći broj pacijenata, najveći broj fakturiranih računa i najbolju iskorištenost kapaciteta na trenutno postavljenih 17 kreveta. Isto tako, sve više operacijskih zahvata obavlja se preko JDK te navedeni pacijenti fizički jedan dan leže na Odjelu, iako se ne vode kao pacijenti stacionara nego kao pacijenti poliklinike, te je stoga realna popunjenost kapaciteta i veća od 95%, dok je u mnogim periodima popunjenost veća i od 100%, te Odjel mora posuđivati krevete i tražiti eventualna slobodna mjesta na ostalim odjelima unutar Djelatnosti kirurgije. Na Odjelu traumatologije, suvremenim metodama i implantatima provodi se operacijsko i konzervativno liječenje prijeloma kostiju i drugih akutnih ozljeda lokomotornog sustava. Suvremenim metodama provodi se i liječenje sportskih ozljeda, nesraslih prijeloma kostiju, loše sraslih prijeloma i infekcija koštano-zglobnog sustava. Zbrinjavaju se i pacijenti s traumom prsnog koša, dječje traume, kraniocerebralne traume te pacijenti s opeklinama. Isto tako, obavljaju se i brojni elektivni operacijski zahvati koštano-zglobnog sustava, kao što su proteze kukova, atroskopije koljena, rekonstrukcije križnih ligamenata, popravci meniska, popravci rotatorne manšete itd. Na Odjelu traumatologije izvodi se i veliki dio operacijskih zahvata iz područja plastične kirurgije, kao što su kompletna trauma šake, ozljede tetiva i živaca, lokalni režnjevi, transplantacije djelomične debljine kože, liječenje opeklina te razni drugi elektivni zahvati iz područja plastične kirurgije šake i stopala. Dugogodišnjom suradnjom sa zagrebačkim klinikama (Klinika za traumatologiju, KBC Zagreb, KB Dubrava), pacijente sa traumom zdjelice i kralježnice koji zahtijevaju operacijsko liječenje šalju se u Klinike te ponovno hospitaliziraju na Odjelu traumatologije po operacijskom liječenju. Isto tako, odličnom suradnjom sa KB Dubrava zbrinjava se i neurotrauma na način da operacijsko liječenje neurotraume izvodi neurokirurg iz KB Dubrava, a konzervativno liječenje provodi se na Odjelu traumatologije, uz konzultaciju neurokirurga putem sustava telemedicine, pri čemu navedeni pacijenti sa traumom glave (operirani i konzervativno liječeni) čitavo vrijeme boravka leže na Odjelu traumatologije. Na Odjelu ortopedije trenutno je 16 kreveta na kojima je godišnje hospitalizirano preko 900 pacijenata te jeizvršeno preko 900 elektivnih ortopedskih zahvata. U dvije specijalističke ortopedske ambulante, koje rade svakodnevno, zbrinjavaju se pacijenti iz cijele sjeverozapadne Hrvatske: Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije, a dolaze i pacijenti i iz drugih krajeva Hrvatske. Godišnje je u ortopedskim ambulantama pregledano preko 10.000 pacijenata. Rade se elektivni ortopedski zahvati kako što su ugradnja endoproteza kukova, koljena, i ramena, artrokopski zahvati koljena, gležnja i ramena, korektivne osteotomije zglobova koljena, stopala, te revizijski zahvati endoproteza koljena i kukova. S obzirom na postojećih 16 kreveta popunjenost odjela je oko 97%. ŽB Čakovec, s kvalitetnim i vrhunski obrazovanim zdravstvenim kadrom te novim suvremeno uređenim operacijskim salama, uz odličnu opremljenost potrebnim uređajima i implantatima, ima sve uvjete za optimalno zbrinjavanje navedenih ozljeda i stanja. Predviđeni broj kreveta ortopedije i traumatologije nije dovoljan za adekvatno funkcioniranje navedenih odjela te će dovesti u pitanje mogućnost zbrinjavanja pacijenata s nekim ozljedama u Bolnici (npr. neurotrauma) te do neminovnog pada razine kvalitete pružene zdravstvene usluge pacijentima. Isto tako, s navedenim brojem kreveta Bolnica neće biti u mogućnosti obavljati brojne elektivne operacijske zahvate koštano-zglobnog sustava koji se izvode u toj ustanovi, čime bi se značajno produžile liste čekanja za navedene zahvate. S obzirom na broj hospitaliziranih pacijenata, broj obavljenih operacijskih zahvata i usluga, broj pregledanih pacijenta u ambulantama, broj liječnika, broj i iznos faktura, broj dana ležanja i na pokazatelje iskorištenosti kapaciteta na oba odjela, predlažemo da se u novoj Mreži javne zdravstvene službe planira minimalno 35 kreveta stacionara te dodatnih 5 kreveta dnevne bolnice. 6.6. Odjel oftalmologije i optometrije Odjel za oftalmologiju i optometriju jedan od nekoliko profitabilnih odjela u ŽB Čakovec. Godine 2021. i 2022. Odjel oftalmologije i optometrije bio je COVID odjel, zbog nedostatnih kapaciteta bolnice za zbrinjavanje COVID pacijenata. STATISTIKA 2020. Ukupan Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća.
27 Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Vezano za postupak savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske daje sljedeći prijedlog: Republika Hrvatska bilježi izuzetno visoku stopu smrtnosti od raka i zauzima visoko drugo mjesto na listi zemalja EU. Dodatno, ECIS (European Cancer Information System) predviđa da će Hrvatska 2040. godine imati preko 28.000 stanovnika oboljelih od raka i preko 15.000 umrlih od ove bolesti što predstavlja porast od gotovo 13 posto u odnosu na sadašnju situaciju. Posebno zabrinjava podatak da se muškarci u Hrvatskoj nalaze na prvom mjestu u EU po smrtnosti od karcinoma. Gotovo 60 posto pacijenata s dijagnosticiranim tumorom čeka duže od dva mjeseca na početak radioterapije i radiokirurgije što vrlo negativno utječe na ishod liječenja i direktan je uzrok loše statistike umrlih od tumora. U kontekstu Republike Hrvatske, koja se suočava s visokom stopom smrtnosti od raka i predviđanjima o značajnom porastu broja oboljelih u idućim desetljećima, nužno je usmjeriti fokus na unaprjeđenje kapaciteta unutar našeg zdravstvenog sustava. U cilju postizanja tog cilja, vjerujemo da je ključno maksimalno iskoristiti sve resurse dostupne u Hrvatskoj, posebice one koji predstavljaju vrhunski tehnološki napredak. S ciljem uspostavljanja najkvalitetnije sveobuhvatne onkološke usluge uključujući sve modalitete liječenja onkoloških pacijenta, podržavamo što širu primjenu naprednih tehnika kako bi se pacijentima olakšao pristup metodama liječenja poput hibridne kirurgije. Napredni pristupi i tehnike predstavljaju budućnost kirurškog liječenja karcinoma te su ključni za poboljšanje ishoda liječenja na nacionalnoj razini. Primjerice, poput Biološki vođene radiokirurgije (engl. Biologically-guided Stereotactic Ablative Radiation Therapy, BgSABR), napredne radiokirurške metode zasnovane na praćenju radiofarmaka koji se ciljano nakuplja u tumorskom tkivu. Radiofarmak se aplicira intravenski tijekom planiranja radiokirurškog liječenja, a planiranje se provodi na posebnom UHDPET CT uređaju Biograph Vision™ UHDPET/CT nuclear medicine scanner – inteligentnom molekularnom simulatoru. Važno je napomenuti da je napredak tehnologije omogućio izvođenje naprednih radiokirurških zahvata i u općoj endotrahealnoj i.v. anesteziji. Izuzetno je bitno korištenje naprednih endoskopskih metoda npr. Illumisite platforma za uzimanje uzorka tkiva što se svakodnevno izvodi u Radiochirurgiji Zagreb. Stav je taj da će se u budućnosti sve više koristiti single-treatment pristup za lokalno ablativno liječenje sekundarnih tumora, što pokazuju i recentna istraživanja. Također, hibridni pristup također će ući u sve češću primjenu jer proširuje indikacijsko područje, ublažava nuspojave i komplikacije, uključuje više područja stručnosti čime se povećava ukupna kvaliteta liječenja i u konačnici je korisniji za pacijenta. Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb, s višegodišnjim iskustvom u primjeni naprednih tehnologija i metoda, demonstrira izvrsnost u liječenju kompleksnih onkoloških slučajeva. Ova ustanova je pionir u regiji u implementaciji već spomenute hibridne kirurgije, najsuvremenije dijagnostike za detaljno praćenje učinaka tretmana te korištenja umjetne inteligencije u svim fazama liječenja. Status Bolnice kao referentnog centra Siemensa za primjenu umjetne inteligencije u onkologiji dodatno potvrđuje njezinu predanost najvišim standardima kvalitete i inovacija u liječenju. Također, uspješno je provedena certifikacija Međunardong društva za stereotaksijsku radiokirurgiju čime je Radiochirurgia Zagreb postala – „ISRS Certified Centre“. U Radiochirurgii Zagreb se izvode funkcionalni radiokirurški zahvati o čemu je više puta pisano u našim medijima (liječenje aritmije srca uz pomoć radioablacije) i radiokirurška talamotomija s pacijentima s esencijalnim tremorom. Ovim putem podržavamo integraciju Specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb u mrežu javnozdravstvenih ustanova. Smatramo da bi ovaj strateški potez omogućio širu primjenu naprednih tehnika liječenja, pružajući pacijentima pristup još kvalitetnijoj onkološkoj usluzi. Vjerujemo kako bi ovakva sinergija znanja, iskustva i primjene tehnologije unaprijedila ishode liječenja za pacijente oboljele od karcinoma te bi potaknula daljnji razvoj i implementaciju inovativnih kirurških pristupa u Hrvatskoj, čime bi se osigurala sveobuhvatnija i kvalitetnija onkološka skrb. Upravo je sjajno kako građani Republike Hrvatske imaju mogućnost liječenja od malignih bolesti po vrhunskim svjetskim standardima u vlastitoj državi zahvaljujući viziji SB Radiochirurgia kroz rad multidisciplinarnog tima na opremi koja predstavlja vrh svjetske zdravstvene tehnologije. Dosadašnji rezultati liječenja pacijenata oboljelih od uznapredovalih malignih bolesti u ovoj Bolnici prepoznati su od strane Ministarstva zdravstva RH i HZZO-a te podržavamo tu suradnju i dalje, a na boljitak naših građana kako ne bi morali putovati izvan granica naše države gdje bi bili liječeni po puno višim cijenama. Svjedoci smo brzog razvoja i implementacije naprednih radioterapijskih tehnologija koje su ključne u učinkovitijem liječenju onkoloških bolesti. U kontekstu Republike Hrvatske, koja se suočava s visokom stopom smrtnosti od raka i predviđanjima o značajnom porastu broja oboljelih u idućim desetljećima, nužno je usmjeriti fokus na unaprjeđenje kapaciteta unutar našeg zdravstvenog sustava. Smatramo da je u tu svrhu potrebno iskorisiti sve kapacitete koje u Hrvatskoj imamo, a poglavito one najnaprednije. U Hrvatskoj se već više godina obavljaju zahvati iz područja napredne radioterapije, odnosno radiookirurgije te se već gotovo 2 desetljeća tretiraju intra-kranijalni tumori. U proteklih osam godina u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb koristi se više tehnoloških platformi uz pomoć kojih se tretiraju ekstrakranijalni tumori. Prema obavljenim rezultatima, ovakav pristup pokazao se odličnim osobito u liječenju onih oblika karcionma koji u RH predstavljaju najveći problem, a to su pluća, prostata, jetra, te metastatske promjene od različitih karcinoma poput primjerice debelog crijeva. Zračenje lokalno uznampredovalog inoperabilnog karcionma pankreasa dalo je rezultate koji spadaju u sam svjetski vrh. Pozdravljamo i podržavamo primjenu najnovijih radioterapijskih pristupa poput suvremene adaptivno-hibridne kirurgije, imunoterapije i biološki vođene radiokirurgije (engl. Biologically-guided Stereotactic Ablative Radiation Therapy, BgSABR) - napredne radiokirurške metode zasnovane na praćenju radiofarmaka koji se ciljano nakuplja u tumorskom tkivu. Također, smatramo da je potrebno naglasiti i korištenje umjetne inteligencije u radioterapijskim zahvatima te korištenje naprednih endoskopskih metoda poput Illumisite platforme, koja se koristi za precizno uzimanje uzoraka tkiva. Sve navedene tehnike, zajedno s naprednim radiokirurškim zahvatima koji se provode u općoj endotrahealnoj anesteziji, obavljaju se u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb, a predstavljaju budućnost u liječenju karcinoma, omogućujući liječnicima da pruže ciljanu i individualiziranu skrb svakom pacijentu. Integracija Specijalne bolnice Radiochirurgije Zagreb u mrežu javne zdravstvene službe omogućila bi širu primjenu nabrojanih naprednih tehnologija, pružajući pacijentima diljem Hrvatske pristup vrhunskoj radioterapiji. Osim toga, suradnja s kliničkim bolničkim centrima i drugim javnim zdravstvenim ustanovama potaknula bi razmjenu znanja i iskustava, čime bi se dodatno unaprijedila kvaliteta onkološke skrbi u našoj zemlji i te bi se doprinijelo kontinuiranom profesionalnom razvoju radioterapijskih stručnjaka. S obzirom na spomenutu visoku stopu smrtnosti smatramo da je Radiochirurgia Zagreb kao zdravstvena stanova koja pruža potpunu onkološku skrb od velike važnosti za zdravstveni sustav Republike Hrvatske. Stoga, predlažemo da se razmotri uvrštenje Specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb u mrežu javne zdravstvene službe u RH. Držimo da bi dostupnost naprednih tehnologija za pacijente oboljele od karcinoma bilo od velike koristi te da bi se na taj način i dodatno potaknuo razvoj radioterapijske struke u Hrvatskoj. Vrhunska radioterapija koja se primjenjuje u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb je od vitalnog značaja za onkološke bolesnike jer omogućuje ciljano i učinkovito liječenje tumora, minimalizirajući štetu na okolnom zdravom tkivu, čime poboljšava kvalitetu života pacijenata. Smatramo da bi dostupnost naprednih tehnologija i usluga koje pruža Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb za pacijente oboljele od zloćudnih bolesti bila od iznimne važnosti te bi se na taj način potaknuo daljnji razvoj radioterapijske struke i poboljšali ishodi liječenja u Hrvatskoj te postavio novi standard izvrsnosti u onkološkoj skrbi u našoj zemlji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
28 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Američka gospodarska komora u Hrvatskoj pozdravlja intenciju predlagatelja da otvori mogućnost uključivanja privatnih zdravstvenih ustanova u mrežu javne zdravstvene službe. Međutim, iz trenutnog nacrta Odluke o donošenju mreže javne zdravstvene službe je vidljivo da su privatne zdravstvene ustanove u najvećoj mjeri izostavljene. Kako bi se omogućio brži pristup pacijenata liječenju, AmCham podržava sveobuhvatnije uključivanje privatnih zdravstvenih ustanova u mrežu javne zdravstvene službe te pozivamo na jasno i transparentno definiranje kriterija uključivanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
29 Berislav Bulat ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Trenutno nije pravo vrijeme za ukidanje timova u mreži obiteljske medicine (u daljnjem tekstu: OM) jer je atraktivnost te struke na najnižem stupnju otkako je države što pokazuje izrazito loša demografska (dobna) slika nositelja timova - odnos liječnika mlađih od 50 god dobi u OM naspram liječnika u bolnicama je 805/6618 (1/8.2! apsolutni brojevi su inače u omjeru 1/4.6). Još više to pokazuju timovi bez nositelja kojima s godinama broj raste, a kvaliteta rada u njima opada jer je organiziran samo provizorno (vanjski suradnici, prekovremeni rad premorenih liječnika iz drugih ordinacija). Prijedlozi struke za ispravljanjem negativnih trendova se polako usvajaju (pokušaji administrativnog rasterećenja, povećanje koeficijenata i u obiteljskoj medicini, financiranje specijalizacija putem sredstava EU), no rezultati toga će se dugo čekati pošto se sa svime jako kasni. K tome, ni nakon prosvjeda liječnika, nije riješen zakon o radno pravnom statusu liječnika (koji je trebao uključiti i geografske specifičnosti), a poticaji za OM su ograničeni na par lokalnih zajednica. Nastavno na navedeno, za Virovitičko-podravsku županiju u kojoj živim i radim, predlažem da se broj timova zadrži na sadašnjem ili eventualno umanji za isti broj, ali na drugim lokacijama od predloženih. Obrazloženje: - potrebno je zadržati predviđeni broj timova u općini Lukač gdje broj stanovnika i nakon posljednjeg popisa stanovništva kao i prema aktualnim podacima o broju osiguranika HZZO-a daleko premašuje kapacitete jednog tima (gotovo 2.800). Ako se računa na prometnu povezanost s obližnjom Viroviticom, ona nije ni približno tako razvijena kao prometna povezanost Virovitice i susjedne općine Suhopolje gdje se, pak, na jedva 5.000 stanovnika zadržava čak 4 tima! (prosječno po timu, dakle, ispod minimalnog potrebnog broja za tim prema HZZO-u!) - ako je potrebno broj timova smanjiti, onda je to jedan u općini Suhopolje gdje nije izgledno da će se tim bez nositelja popuniti, nego čak prije da će odljevom liječnica koje su već sada u dobi za mirovinu samo pojaviti još jedan tim bez nositelja umjesto da ga se zatvori, a osiguranici preraspodjele na preostala 3 tima (1.500 osiguranika po timu) - potrebno je zadržati predviđeni broj timova u Virovitici na 12 jer se u gradu broj stanovnika od 2011. do 2021. smanjio za jedva 9% (puno manje od županijskog prosjeka koji iznosi gotovo 20%), a broj pacijenata po ordinacijama obiteljske medicine je i porastao budući da se iz okolnih mjesta stanovnici liječniku javljaju upravo u Viroviticu. Za primjer uzmimo grad Slatinu gdje se zadržava isto stanje što je u skladu sa situacijom na terenu - Slatina je geografsko i trgovačko središte svojeg šireg kraja i brojni osiguranici iz susjednih općina dolaze u grad radi drugih obaveza i pri tom koriste zdravstvenu zaštitu ondje (jer su tu i rentgen, laboratorij, ljekarne pa i pedijatrijska te ginekološka ordinacija), a ne u timovima izvan njega (primjer susjednog Sopja gdje od oko 1.900 osiguranika, njih manje od 200 je upisano u lokalni tim ili Čađavice gdje unatoč dostupnoj ljekarni i preko 1.500 osiguranika u općini, njih tek oko 900 je upisano u lokalni tim). Tako na jedva 12.000 osiguranika HZZO-a u Slatini Mreža i dalje predviđa 8 timova OM što iznosi manje od 1.500 osiguranika po timu. U praksi je to puno više zbog ranije navedenog "prelijevanja" pacijenata iz drugih općina radi prometne povezanosti, navika građana pa i liječnika kao i drugih okolnosti koje tome već tradicijski pogoduju. Ako bi se u Virovitici, prema prijedlogu iznešenom u E savjetovanju, ukinuo 12. tim predviđen dosada važećom Mrežom, prosjek osiguranika po timu bi bio nemogućih 1.754 (i sa trenutno predviđenih 12 timova iznosi gotovo 200 stanovnika po timu više nego u Slatini). Naime, s obzirom na odličnu prometnu povezanost Virovitice sa susjednim općinama duž državne ceste D5 i još više D2 koju prati i podravska željeznička pruga, realna je potreba i za 13. timom (što bi mogao biti i tim u susjednoj općini Lukač kako je u prethodnoj točki pojašnjeno, no i njega se ovim prijedlogom Mreže - ukida??) - već gotovo 10god neuspješna i neiskorištena mogućnost otvaranja potencijalnog tima u Novoj Bukovici može se "arhivirati" tako da se tim u toj općini obriše u prijedlogu Mreže - radi se o općini u kojoj je broj stanovnika na razini minimalnog tima OM s tendencijom opadanja broja stanovnika (NAJGORI INDEKS U CIJELOJ ŽUPANIJI - čak 28% gubitka stanovništva u skladu s podacima Državnog zavoda za statistiku. Prometnu povezanost općine je suvišno opisivati (državna cesta D2 i podravska željeznica s kolodvorom u središtu općine) jer već desetljećima stanovnici zdravstvenu skrb imaju osiguranu u susjednim jedinicama lok. samouprave koje su na 6-7km udaljenosti. (npr. u manjim općinama s dorom prometnom povezanosti zadržani su svi postojeći timovi iako su brojni od njih godinama bez nositelja, rade eventualno par sati tjedno, ali ih se novim prijedlogom ne ukida - primjer 4 tima u Suhopolju dok realno funkcionira s "2.5" tima). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
30 Sandra Sekulić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Poštovani, što se tiče Mreže javne zdravstvene službe u Požeško-slavonskoj županiji predlažemo izmjenu u djelatnosti fizikalne terapije u kući bolesnika. Naime, analizom postojećeg, trenutnog stanja Mrežom javne zdravstvene službe u djelatnosti fizikalne terapije u kući bolesnika utvrđeno je da u Mreži postoji 5 fizioterapeuta za područje Požege (na 51.641 osiguranika) i 2 fizioterapeuta za područje Pakraca (na 12.322 osiguranika). Trenutna je situacija takva da za provođenje fizikalne terapije u kući bolesnika postoje liste čekanja i u Požegi (oko 4 mjeseca – 40 pacijenata čeka provođenje th) i u Pakracu (oko 2 mjeseca – 14 pacijenata čeka provođenje th).S obzirom na navedene činjenice smatramo opravdanim prijedlog za povećanje broja fizioterapeuta u Mreži za područje Požeško-slavonske županije, i to sa dosadašnjih 7 na budućih 10 fizioterapeuta. Međutim, Nacrtom Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe predviđeno je povećanje broja fizioterapeuta u Mreži za područje Požege na 6 (+1) a u Pakracu na 4 (+2). Obzirom na ukupan broj osiguranih osoba na području Požege (51.641 i trenutnu listu čekanja od 4 mjeseca) smatramo da je potrebno predložiti povećanje broja fizioterapeuta u Mreži za područje Požege sa sadašnjih 5 na 7 (+2) a u Pakracu sa sadašnjih 2 na 3 (+1). Nadamo se kako ćete ovaj naš prijedlog uvažiti. S poštovanjem, Sandra Sekulić, pročelnica UO za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Požeško-slavonska županija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 SONJA NOVAČKI ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Vezano uz objavljeni Nacrt Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe kroz postupak e-savjetovanja, dostavljamo očitovanje Krapinsko-zagorske županije na prijedlog Mreže javne zdravstvene službe kako slijedi. U djelatnosti opće/obiteljske medicine predlaže se ukupan broj timova 75. U Zagorskim Selima je rad tima obiteljske medicine osiguran u ovom trenutku na način da liječnica nositeljica tima iz Kumrovca dio radnog vremena pruža zdravstvenu zaštitu u ordinaciji obiteljske medicine u Zagorskim Selima. Ovaj model pokazao se jako dobar, za isti je ishođena i suglasnost Ministarstva zdravstva (KLASA: 023-03/21-01342, URBROJ: 534-03-1-1/1-21-06) te predlažemo da se Mrežom predvidi i dalje tim u Zagorskim Selima, kako bi se ovaj model organizacije, na način da se jedna ordinacija obiteljske medicine s nositeljem tima ugovori na dvije lokacije, mogao i dalje ugovarati na isti način, a posebno jer je ugovorena liječnica pred stjecanjem uvjeta za mirovinu. Kod mreže timova u djelatnosti medicine rada, za Krapinsko-zagorsku županiju predviđeno je ukupno 6 timova. Predlažemo da se predvidi 5 timova za djelatnost medicine rada te još 2 tima i u županijskom zavodu za javno zdravstvo koji je proširio svoju djelatnost i na djelatnost medicine rada. Kod mreže timova posebnog dežurstva u djelatnosti dentalne medicine predlažemo da se predvidi za Krapinsko-zagorsku županiju ugovaranje tog tipa zdravstvene zaštite, zbog učestalih upita i zahtjeva naših osiguranika za organizacijom posebnog dentalnog dežurstva. U prijedlogu mreže medicinsko-biokemijskih timova u djelatnosti laboratorijske dijagnostike za Krapinsko-zagorsku županiju predviđeno je 6 timova. Predlažemo da u Mreži i dalje ostane medicinsko-biokemijski laboratorij u Klanjcu, obzirom na slabiju prometnu povezanost, udaljenost, starije, samačko stanovništvo te dostupnost same usluge našim pacijentima. Nacrtom mreže timova u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika, za područje Krapinsko-zagorske županije predviđeno je 50 medicinskih sestara. Predlaže se povećanje broja timova na 54 i to u Humu na Sutli s 2 na 3, u Desiniću s 1 na 2, u Krapinskim Toplicama s 2 na 3 te u Donjoj Stubici s 2 na 3. Prijedlog se temelji na činjenici da svakodnevno svjedočimo sve većem porastu postotka udjela starijeg i starog najčešće samačkog stanovništva, s brojnim komorbiditetima, kako kroničnim tako i sve više prisutnim neizlječivim bolestima (palijativni pacijenti). Obzirom na stalan rast broja pacijenata u palijativnoj skrbi predlaže se da se u sastav palijativnog tima uključi psiholog. Krapinsko-zagorska županija već nekoliko godina iz vlastitih sredstava financira rad psihologa u timu. U ovom trenutku na području Krapinsko-zagorske županije osigurana su tek dva palijativna kreveta u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana, a izmjenama mreže predviđa se povećanje na 6 kreveta u istoj. Izuzev ovog, nema niti jednog drugog oblika stacionarnog zbrinjavanja palijativnih bolesnika tako da se za sada taj nedostatak barem djelomice ublažava radom palijativnog tima i koordinatora. Zbog svega naprijed navedenog, u mreži bolničke djelatnosti u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, predlaže se uvrstiti 6 kreveta za palijativnu skrb, obzirom smo pred izglednom realizacijom kupnje prostora neposredno do Specijalne bolnice u kojem bi se organizirala palijativna skrb. Nacrtom mreže fizikalne terapije u kući bolesnika, za Krapinsko-zagorsku županiju predlaže se 17 fizioterapeuta (Donja Stubica 2, Klanjec 1, Krapina 3, Pregrada 2, Zabok 6, Zlatar 3). Ovim putem predlaže se povećanje na 19 i to kod Donje Stubice s 2 na 4 fizioterapeuta, zbog konstantnog povećanja broja pacijenata kojima je potrebna fizikalna terapija, te zbog povećanja migracija stanovnika na našem području. Također skraćeno je vrijeme boravka pacijenata u bolnici nakon operacije te je sve veća potreba promptnog pružanja fizikalne terapije takvim pacijentima. Trenutno lista čekanja za fizikalnu terapiju u kuću iznosi oko 5 mjeseci. Nacrtom mreže timova sestrinskih savjetovališta na razini primarne zdravstvene zaštite, za Krapinsko-zagorsku županiju prijedlogom je predviđeno 6 savjetovališta u domovima zdravlja. Zbog ruralnih područja i bolje dostupnosti stanovništvu predlažemo 8 savjetovališta. Nacrtom mreže u logopedskoj djelatnosti na razini primarne zdravstvene zaštite, za Krapinsko-zagorsku županiju prijedlogom je predviđeno 4 logopeda. Zbog dugih lista čekanja i lakše dostupnosti stanovništvu predlažemo minimalno 8 logopeda. U prijedlogu mreže mobilnih ambulanti i mreža mobilnih ljekarni na razini primarne zdravstvene zaštite predviđena je za Krapinsko-zagorsku županiju 1 mobilna ambulanta. Predlažemo da se u mrežu uvrsti i 1 mobilna ljekarna kako smo i prijavili potrebu slanjem prijavnog obrasca za financiranje Mobilne ljekarne-auto kamper, Ministarstvu zdravstva dopisom KLASA: 500-01/23-01/35, URBROJ: 2140-09/7-23-3 od 24. svibnja 2023. godine. Također, predlaže se u Mreži povećati broj timova u djelatnosti ortodoncije za Krapinsko-zagorsku županiju s postojećih 4 na 5. Naime, trenutačni broj timova ne uspijeva pružiti zdravstvenu zaštitu u primjerenom roku, obzirom da je, primjerice u Specijalističkoj ordinaciji u Krapini, čekanje na prvi pregled četiri mjeseca, a za terapiju gotovo tri godine. To rezultira činjenicom da kad dijete konačno dođe na red za terapiju više ne ostvaruje pravo na istu temeljem zdravstvenog osiguranja jer je u tom trenutku već stariji od 18 godina što su dobne granice za ostvarivanje pojedinih usluga u sustavu zdravstvenog osiguranja. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice do sada je u mreži javne zdravstvene službe imala 150 postelja za bolničko liječenje bolesnika fizikalnom medicinom i rehabilitacijom. Predlaže se da se broj postelja u novoj mreži poveća za dodatnih 20 postelja za bolničko liječenje fizikalnom medicinom i rehabilitacijom bolesnika oboljelih od akutnih i kroničnih bolesti, obzirom na zaprimanje zahtjeva za liječenje s područja svih županija, a na liječenje od akutnih bolesti trenutno se čeka do 4 mjeseca, dok se na liječenje kroničnih bolesti čeka do 6 mjeseci. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
32 P.I.N.K. - life ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Kao glasnici oboljelih od karcinoma, svakodnevno svjedočimo njihovim izazovima. Naša misija je osigurati pristup najboljim tretmanima. Specijalna bolnica za Radiochirurgiju Zagreb, s naprednim tehnikama i tehnologijama, igra ključnu ulogu u tome. Zagovaramo njezinu integraciju u javnozdravstveni sustav radi boljeg pristupa tretmanima i poboljšanja ishoda liječenja. Pozivamo sve dionike u zdravstvenom sustavu da podrže ovu inicijativu kako bismo napredovali u borbi protiv karcinoma u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
33 Specijalistička pedijatrijska ordinacija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Ispred Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju koje okuplja pedijatre primarne zdravstvene zaštite predlažem dopune ponuđenoj Mreži zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite .Istarska županija zadovoljava Zadarska zadovoljava Ličko Senjska zadovoljava Split treba 17 Solin treba 3 Omiš 2 ambulante Vukovarsko Srijemska ok Osječko Baranjska Đakovo 4 Osijek 10 Zagrebačka županija Dugo Selo 3 Podsused Vrapče Stenjevac potrebno 6 ambulanti, u Španskom se radi 28 zgrada, mlade obitelji s djecom Varaždinska županija Smanjiti na 13 Trnovec Bartolovečki ne treba ako u Varaždinu povisujemo s 4 na 5, ako u Varaždinu ostane 4 ambulante tada ostaje Trnovec Bartolovečki Zagreb zadovoljava po broju ali je potrebna preraspodjela Karlovac zadovoljava Bjelovarsko Bilogorska zadovoljava Brodsko Posavska županija, istočni dio BP županije (30 000 stanovnika) nema niti jedne ambulante) potrebna su 2 tima, Donji Andrijevci i Vrpolje Općenito smo mišljenja da je u planiranje nove Mreže trebalo biti uključeno HDPSP koje čine pedijatri koji rade na terenu i najbolje su upoznati sa stanjem potreba. U slučaju bilo kakvih dodatnih objašnjenja i mišljenja stojimo na raspolaganju. Mirjana Kolarek Karakaš dr.med.spec.pedijatar Predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
34 Hrvatsko društvo za onkologiju i radioterapiju ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Kao Hrvatsko društvo za onkologiju i radioterapiju, svjedoci smo brzog razvoja i implementacije naprednih radioterapijskih tehnologija koje su ključne u učinkovitijem liječenju onkoloških bolesti. U kontekstu Republike Hrvatske, koja se suočava s visokom stopom smrtnosti od raka i predviđanjima o značajnom porastu broja oboljelih u idućim desetljećima, nužno je usmjeriti fokus na unaprjeđenje kapaciteta unutar našeg zdravstvenog sustava. Smatramo da je u tu svrhu potrebno iskoristiti sve kapacitete koje u Hrvatskoj imamo, a poglavito one najnaprednije. U Hrvatskoj se već više godina obavljaju zahvati iz područja napredne radioterapije, odnosno radiokirurgije, najprije u KBC Zagreb gdje se već gotovo 2 desetljeća tretiraju intra-kranijalni tumor. U proteklih osam godina u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb koristi se više tehnoloških platformi uz pomoć kojih se tretiraju ekstrakranijalni tumori. Prema obavljenim rezultatima, ovakav pristup pokazao se odličnim osobito u liječenju onih oblika karcinoma koji u RH predstavljaju najveći problem a to su pluća, prostata, jetra, te metastatske promjene od različitih karcinoma poput primjerice debelog crijeva. Zračenje lokalno uznapredovalog inoperabilnog karcinoma pankreasa dalo je rezultate koji spadaju u sam svjetski vrh. Pozdravljamo i podržavamo primjenu najnovijih radioterapijskih pristupa poput suvremene adaptivno-hibridne kirurgije, imunoterapije i biološki vođene radiokirurgije (engl. Biologically-guided Stereotactic Ablative Radiation Therapy, BgSABR) - napredne radiokirurške metode zasnovane na praćenju radiofarmaka koji se ciljano nakuplja u tumorskom tkivu. Također, smatramo da je potrebno naglasiti i korištenje umjetne inteligencije u radioterapijskim zahvatima te korištenje naprednih endoskopskih metoda poput Illumisite platforme, koja se koristi za precizno uzimanje uzoraka tkiva. Sve navedene tehnike, zajedno s naprednim radiokirurškim zahvatima koji se provode u općoj endotrahealnoj anesteziji, obavljaju se u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb, a predstavljaju budućnost u liječenju karcinoma, omogućujući liječnicima da pruže ciljanu i individualiziranu skrb svakom pacijentu. Integracija Specijalne bolnice Radiochirurgije Zagreb u mrežu javne zdravstvene službe omogućila bi širu primjenu nabrojanih naprednih tehnologija, pružajući pacijentima diljem Hrvatske pristup vrhunskoj radioterapiji. Osim toga, suradnja s kliničkim bolničkim centrima i drugim javnim zdravstvenim ustanovama potaknula bi razmjenu znanja i iskustava, čime bi se dodatno unaprijedila kvaliteta onkološke skrbi u našoj zemlji i te bi se doprinijelo kontinuiranom profesionalnom razvoju radioterapijskih stručnjaka. S obzirom na spomenutu visoku stopu smrtnosti smatramo da je Radiochirurgia Zagreb kao zdravstvena stanova koja pruža potpunu onkološku skrb od velike važnosti za zdravstveni sustav Republike Hrvatske. Stoga, u ime Hrvatskog društva za onkologiju i radioterapiju, predlažemo da se razmotri uvrštenje Specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb u mrežu javne zdravstvene službe u RH. Držimo da bi dostupnost naprednih tehnologija za pacijente oboljele od karcinoma bilo od velike koristi te da bi se na taj način i dodatno potaknuo razvoj radioterapijske struke u Hrvatskoj. Predsjednik Hrvatskog društva za onkologiju i radioterapiju Prof.dr.sc. Fedor Šantek, dr.med, specijalist radioterapije i onkologije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
35 NIKOLA CECIĆ-KARUZIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE U Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe predloženo je za područje Općine Šolta 1 tim obiteljske medicine. 2 tima obiteljske medicine postojala su kontinuirano od 1992. godine te se umanjenjem za 1 tim značajno smanjuje nivo zdravstvene skrbi za naše stanovništvo. Iz razloga što na području Općine Šolta nema tima Hitne medicine već samo pripravnost jednog liječnika od 15 h do 7:00 ujutro. Za napomenuti je da je otok ujutro od 07:00 do 8:00 sati, 1 sat vremena bez ikakvog liječnika što je neprihvatljivo. Liječnik obiteljske medicine dolazi na otok u 08 h iz Splita. Molimo da na nivou Ministarstva zdravstva razmotrite mogućnost da se na Šolti osigura tim Hitne medicinske pomoći (T1). Svakako otok mora biti pokriven 24 sata s liječničkom skrbi kako bi otočani ostvarili jednaka prava kao i svi ostali građani. Također skrećem pažnju da za njegu u kući bolesnika konačno imamo 1 u nacrtu mreže (Tablica I.10.2. à MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA) Ali jedini od većih srednjodalmatinskih otoka NEMAMO ugovorenu nijednu fizikalnu terapiju u kući bolesnika. Predlažemo da se za Šoltu ugovori 1 fizikalna terapija u kući bolesnika (Tablica I.20.2. à MREŽA FIZIKALNE TERAPIJE U KUĆI BOLESNIKA) Unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju i sagledavanju zahtjevne situacije na otoku Sa štovanjem Općina Šolta Općinski načelnik Nikola Cecić-Karuzić Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
36 ŽELJKO ČULINA ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Poštovani, nastavno na prijedlog Opće bolnice Zadar, a vezano za broj akutnih postelja, predlaže se izmjena broja postelja u odnosu na Nacrt Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe,za sljedeće djelatnosti: 1. Opća kirurgija: smanjenje s 82 na 56, uz izdvajanje* Neurokirurgije i Ortopedije i traumatologije kao samostalnih djelatnosti sa sljedećim brojem postelja: • *Neurokirurgija: 12 • *Ortopedija i traumatologija: 14 *Navedene djelatnosti trenutno djeluju unutar ugovorene Opće kirurgije, međutim traži se izdvajanje samostalnih djelatnosti u svrhu daljnjih ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Ukupan broj akutnih postelja s provedenim izmjenama iznosio bi 363, što je sukladno Nacrtu Odluke. Vezano za broj stolaca/postelja dnevne bolnice, predlaže se izmjena u odnosu na Nacrt za sljedeće djelatnosti: 1. Interna medicina: smanjenje s 21 na 19 stolaca 2. *Izdvajanje Dermatologije kao samostalne djelatnosti sa 2 stolca dnevne bolnice 3. Opća kirurgija: smanjenje s 10 na 8 stolaca 4. **Dodavanje 2 stolca dnevne bolnice djelatnosti Anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine * Navedena djelatnost trenutno djeluje unutar ugovorene Interne medicine, međutim traži se izdvajanje samostalne djelatnosti u svrhu daljnjih ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. **Traži se dodavanje stolaca dnevne bolnice za djelatnost Anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, zbog planiranog ugovaranja stomatološke zdravstvene zaštite za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. Ukupan broj stolaca/postelja dnevne bolnice s provedenim izmjenama iznosio bi 114, što je jednako broju stolaca/postelja dnevne bolnice u Nacrtu Odluke. Vezano za broj postelja za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb, nema prijedloga za izmjenu u odnosu na Nacrt. S poštovanjem, Ravnatelj Opće bolnice Zadar Željko Čulina, dr.med. Prihvaćen Prihvaćen.
37 LJUBOMIR KOLAREK ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE U Tablici I.4.2. Mreža timova u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite trebalo bi ostaviti postojeće stanje Mreže i ne smanjivati im broj i to za općinu Nedelišće ostaviti postojećih 5 umjesto predloženih 4. Naime, kada govorimo o općini Nedelišće u Međimurskoj županiji govorimo o jednoj od najvećih općina s 11.253 popisane osobe, 3.407 kućanstva, te 3.992 stana za stalno stanovanje čime uz izuzetan položaj koji čini žilu kucavicu povezanosti od strane Varaždinske županije i najznačajnijih prometnih pravaca ostatka Hrvatske prema Međimurju te dalje prema Sloveniji i EU ovaj prostor svrstava u onaj od posebnog značaja. Razvoj same općine podržava i Vlada RH koja s Međimurskom županijom i Općinom Nedelišće ima potpisan ugovor o izgradnji Centra za starije osobe. Time se sama općina, a uz jasnu i nedvojbenu podršku Vlade RH, pozicionira kao ona koja će dati dodanu vrijednost naporima da se onima kojima je naša pomoć zaista potrebna i koji spadaju u posebno osjetljivu skupinu naših građana osigura prijeko potrebna skrb. Jednako tako važno je za napomenuti i kako je u predmetnom Centru planirana 1 ordinacija dentalne medicine i 1 ordinacija opće/obiteljske medicine, a sve i za, između ostaloga, 300-tinjak budućih korisnika usluga samoga Centra. Ne smijemo nikako zaboraviti i potrebu uključivanja ili inkluzije te osiguravanja dostupnosti tih istih usluga i pripadnicima Romske nacionalne manjine za koje uporno osiguravamo jednaku pristupačnost svim uslugama pa tako i onim zdravstvenim koja bi im trebala biti na dohvat ruke. Općina Nedelišće se po tom pitanju nalazi u jednoj specifičnoj situaciji, a osiguravanjem i poticanjem istih na korištenje navedenih usluga ćemo i njihovu socijalizaciju i uključenost podići na jednu novu razinu. I za sam kraj nikako ne smijemo zanemariti i činjenicu kako na području Međimurske županije, a time i općine Nedelišće se značajno povećao broj stanovnika kroz broj stranih radnika koji jednako tako moraju imati dostupne zdravstvene usluge pa i u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite. Broj stranih radnika se na području sjevera Hrvatske rapidno povećava zbog potrebe radne snage posebice u proizvodnim, izvoznim djelatnostima, a koje uglavnom dominiraju u privatnom sektoru ovoga kraja, što vjerujem da razumijete će dodatno otvoriti potrebe za novim ordinacijama. Grad Prelog Gradonačelnik Ljubomir Kolarek Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
38 Hrvatsko kirurško društvo Hrvatskog liječničkog zbora ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Republika Hrvatska bilježi izuzetno visoku stopu smrtnosti od raka i zauzima visoko drugo mjesto na listi zemalja EU. Dodatno, ECIS (European Cancer Information System) predviđa da će Hrvatska 2040. godine imati preko 28.000 stanovnika oboljelih od raka i preko 15.000 umrlih od ove bolesti što predstavlja porast od gotovo 13 posto u odnosu na sadašnju situaciju. Posebno zabrinjava podatak da se muškarci u Hrvatskoj nalaze na prvom mjestu u EU po smrtnosti od karcinoma. Gotovo 60 posto pacijenata s dijagnosticiranim tumorom čeka duže od dva mjeseca na početak radioterapije i radiokirurgije što vrlo negativno utječe na ishod liječenja i direktan je uzrok loše statistike umrlih od tumora. S ciljem uspostavljanja najkvalitetnije sveobuhvatne onkološke usluge uključujući sve modalitete liječenja onkoloških pacijenta, Hrvatsko kirurško društvo podržava što širu primjenu naprednih tehnika kako bi se pacijentima olakšao pristup metodama liječenja poput hibridne kirurgije. Također, pozdravljamo svaki oblik suradnje s kliničkim bolničkim centrima. Smatramo kako napredni pristupi i tehnike predstavljaju budućnost kirurškog liječenja karcinoma te su ključni za poboljšanje ishoda liječenja na nacionalnoj razini. Primjerice, poput Biološki vođene radiokirurgije (engl. Biologically-guided Stereotactic Ablative Radiation Therapy, BgSABR), napredne radiokirurške metode zasnovane na praćenju radiofarmaka koji se ciljano nakuplja u tumorskom tkivu. Radiofarmak se aplicira intravenski tijekom planiranja radiokirurškog liječenja, a planiranje se provodi na posebnom UHDPET CT uređaju Biograph Vision™ UHDPET/CT nuclear medicine scanner – inteligentnom molekularnom simulatoru. Također, važno je napomenuti da je napredak tehnologije omogućio izvođenje naprednih radiokirurških zahvata i u općoj endotrahealnoj i.v. anesteziji. Napominjemo da je izuzetno bitno korištenje naprednih endoskopskih metoda npr. Illumisite platforma za uzimanje uzorka tkiva što se svakodnevno izvodi u Radiochirurgiji Zagreb. Stav Hrvatskog kirurškog društva je taj da će se u budućnosti sve više koristiti single-treatment pristup za lokalno ablativno liječenje sekundarnih tumora, što pokazuju i recentna istraživanja. Također, uvjereni smo da će hibridni pristup također ući u sve češću primjenu jer proširuje indikacijsko područje, ublažava nuspojave i komplikacije, uključuje više područja stručnosti čime se povećava ukupna kvaliteta liječenja i u konačnici je korisniji za pacijenta. Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb, s višegodišnjim iskustvom u primjeni naprednih tehnologija i metoda, demonstrira izvrsnost u liječenju kompleksnih onkoloških slučajeva. Ova ustanova je pionir u regiji u implementaciji već spomenute hibridne kirurgije, najsuvremenije dijagnostike za detaljno praćenje učinaka tretmana te korištenja umjetne inteligencije u svim fazama liječenja. Status bolnice kao referentnog centra Siemensa za primjenu umjetne inteligencije u onkologiji dodatno potvrđuje njezinu predanost najvišim standardima kvalitete i inovacija u liječenju. Također, uspješno je provedena certifikacija Međunardong drušva za stereotaksijsku radiokirurgiju čime je Radiochirurgia Zagreb postala – „ISRS Certified Centre“. U Radiochirurgii Zagreb se izvode funkcionalni radiokirurški zahvati o čemu je više puta pisano u našim medijima (liječenje aritmije srca uz pomoć radioablacije) i radiokirurška talamotomija s pacijentima s esencijalnim tremorom. Hrvatsko kirurško društvo ovim putem podržava integraciju Specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb u mrežu javnozdravstvenih ustanova. Smatramo da su javni i privatni zdravstveni sustav komplementarni te da bi ovaj strateški potez omogućio širu primjenu naprednih tehnika liječenja, pružajući pacijentima pristup još kvalitetnijoj onkološkoj usluzi. Vjerujemo kako bi ovakva sinergija znanja, iskustva i primjene tehnologije unaprijedila ishode liječenja za pacijente oboljele od karcinoma te bi potaknula daljnji razvoj i implementaciju inovativnih kirurških pristupa u Hrvatskoj, čime bi se osigurala sveobuhvatnija i kvalitetnija onkološka skrb. Kao Predsjednik Hrvatskog kirurškog društva i kao liječnik dužan sam svim našim pacijentima ponuditi ono najbolje što je moguće u ovom trenutku. Upravo je sjajno kako građani Republike Hrvatske imaju mogućnost liječenja od malignih bolesti po vrhunskim svjetskim standardima u vlastitoj državi zahvaljujući viziji SB Radiochirurgia kroz rad multidisciplinarnog tima na opremi koja predstavlja vrh svjetske zdravstvene tehnologije. Također moram naglasiti kako su dosadašnji rezultati liječenja pacijenata oboljelih od uznapredovalih malignih bolesti u ovoj bolnici prepoznati od strane Ministarstva zdravstva RH i HZZO-a te podržavam tu suradnju i dalje, a na boljitak naših građana kako ne bi morali putovati izvan granica naše države gdje bi bili liječeni po puno višim cijenama. Predsjednik Hrvatskog kirurškog društva, Prof.dr.sc. Mario Zovak, dr.med.,FACS Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
39 ŽARKO VRBICA ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Poštovani, Donošenje ovog zakona je krucijalni trenutak za dalji razvoj i planiranje zdravstvenog sustava u RH. Za to je potrebno odmaći se od dosadašnjih načina razmišljanja preuzetog i modificiranog iz prethodnog sustava u kojem odavno više ne živimo ali čije posljedice još osjećamo. Za ostvarenje tih ciljeva predlažem razmotriti nekoliko manjih ali bitnih izmjena u prikazanom prijedlogu. Kako bi zakoni trebali regulirati definirane procese na dulje vrijeme bez potrebe za učestalim izmjenama, dopunama i podzakonskim regulacijama mislim da bi u okviru ovog zakona trebalo jasno definirat standarde na kojima se zasniva mreža zdravstvene zaštite u RH a na temelju Ustavne odrednice o jednakom pravu na dostupnost zdravstvene zaštite svim stanovnicima RH. U cilju navedenog preporučam u zakonu jasno definirati standarde koji vrijede na području RH po navedenim odrednicama kao što su brojevi timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti po broju stanovnika (na 50 ili 100 tisuća npr.) kao i definiranje područja u kojima se zbog specifičnih okolnosti (otoci, udaljena područja) mora osigurati jedinična mjera (tim) i za manji broj stanovnika. Po pitanju sekundarne zdravstvene zaštite bi trebalo jasno definirati, prema broju i sastavu stanovništva određenog područja, koje sastavnice mora imati objekt SZZ (bolnica) što bi trebalo biti unificirano za cijelo područje RH kao i minimalni broj postelja i broj i strukturu pojedinih izvršitelja (liječnika specijalista i sub-specijalista, srednjeg i višeg medicinskog kadra, nemedicinskog osoblja) prema broju i karakteristikama stanovništva na području obuhvata jedinice SZZ. U sklopu navedenog bi trebalo definirati i minimalni broj stanovnika za osnivanje objekta SZZ kao i maksimalnu vremensku udaljenost dostupa pojedinom objektu (zlatni sat). Mrežu objekata SZZ bi trebalo formirati prema navedenim standardima jer su sada u državnom vlasništvu. Uz navedeno bi trebalo odrediti i minimalne standarde provođenja hitnih i ne-hitnih dijagnostičko-terapijskih postupaka na razini SZZ što bi trebalo biti unificirano u cijeloj RH. Sukladno udaljenosti od centra tercijarne zdravstvene zaštite (TZZ) bi se trebali definirati i hitni postupci van standarda u ustanovama udaljenim od tercijarnog zdravstvenog centra i definirati način dodatnog financiranja takvih zahvata. Van navedenog bi svi centri trebali biti uniformno organizirani i ne bi trebalo biti potrebe za dodatnim financiranjem pojedinih centara SZZ već bi se možebitni dodatni zahtjevi trebali financirati iz drugih izvora (projekti, lokalna zajednica, turistički ili industrijski objekti koji zahtijevaju dodatnu zdravstvenu uslugu). (Edukacijski dio bi se trebao financirati iz odgovarajućeg sustava, ne zdravstvenog). Potrebno je jasno definirati standarde i ustanove tercijarne zdravstvene zaštite na razini cijele RH. Navedeni centri (ili centar) bi morali imati jasno definirane postupke zbog kojih se bolesnik upućuje i koje moraju moći riješiti. U tim centrima se ne bi smjeli rješavati bolesnici s problemima definiranim za SZZ jer je to medicinski-legalno-financijski neodrživo. Sukladno obimu planiranog medicinskog obuhvata jasno definirati broj postelja i broj izvršitelja po organizacijskoj jedinici (odjelu) TZZ. Osigurati ravnopravni pristup TZZ iz svih objekata SZZ i onemogućiti direktan ulazak bolesnika iz hitne službe u TZZ. Osigurati cirkulaciju stručnjaka u centrima TZZ sukladno jasno definiranim postulatima izvrsnosti i uspješnosti u radu svakog pojedinca (Skandinavski model). U okviru ovog zakona bi trebalo i jasno definirati komunikacijske kanale, dokumentaciju i obveze pojedinih sastavnica sustava (PZZ, SZZU, TZZ) osobito pri upućivanju bolesnika na dalju obradu a kako bi se izbjeglo dupliranje dijagnostički postupaka, zahvata, troškovi ponovne dijagnostike ili pogreške uslijed neadekvatne priložene dokumentacije o poznatim stanjima, bolestima, terapiji ili alergijama. Potrebna minimalna obrada i dokumentacija po pojedinom dijagnostičko-terapijskom upitu bi trebala biti dodatno unificirana i propisana zakonom. Ovako složen zakon s jasno definiranim standardima bi omogućio pravovremene korekciju u slučaju izmjene situacije na terenu koja nastaje fluktuacijom stanovništva. Također, kako u RH trenutno nije problem preveliki broj izvršitelja (osim možda u pojedinim rijetkom područjima) mislim da bi se osim maksimalnog broja izvršitelja svakako trebao definirati i minimalni broj izvršitelja kao osnova za planiranje sustava. Tada bi se nedostatak izvršitelja na pojedinim područjima mogao jednostavno riješiti metodama pozitivnog kapitalizma kao u drugim razvijenim društvima zapada a to je prilagodba financijskih uvjeta potražnji (manje plaće u mjestima veće zasićenosti brojem izvršitelja uz povećanje primanja do popune minimalnog broja u rizičnim područjima). Sve ostale metode (dodjela stanova, bonusi lokalne jedinice društva i slično) su nepravedni, nejednoliki i zaostatak su prošlog sustava koji je stimulirao neravnopravnost i diskrecijsko pravo pojedinca da upravlja nečijim životom. S poštovanjem Žarko Vrbica Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
40 HUZPP ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Kao znanstvenici i stručnjaci za prava pacijenata, svakodnevno smo svjedoci izazova s kojima se susreću osobe oboljele od raznih bolesti. Upravo njihove priče o borbi, hrabrosti i nevjerojatnoj snazi inspiracija su nam u nastojanjima da osiguramo bolje uvjete liječenja i pristup inovativnim terapijama koje mogu značajno unaprijediti kvalitetu života. U tom duhu, želimo istaknuti značaj inovativnih medicinskih ustanova koje predstavljaju svjetionik nade za mnoge pacijente. Jedan takav primjer je Specijalna bolnica Radiochirurgija Zagreb koja se ističe svojom izvrsnošću i primjenom naprednih metoda liječenja, često nedostupnih u standardnom zdravstvenom sustavu. S obzirom na zabrinjavajuću statistiku vezanu za određene bolesti u našoj zemlji, uključujući i duge liste čekanja za ključne tretmane, jasno je da su promjene imperativ. Ova ustanova, opremljena najsuvremenijom tehnologijom i okupljajući vrhunske stručnjake, već pokazuje izvanredne rezultate u liječenju teških slučajeva, čime postavlja nove standarde u medicinskoj praksi. Kao predstavnici pacijenata, zagovaramo integraciju takvih centara izvrsnosti u mrežu javnozdravstvenih ustanova. Vjerujemo da bi to omogućilo širem broju pacijenata pristup vrhunskim tretmanima, skratilo vrijeme čekanja i poboljšalo ishode liječenja. Integracija ovakvih centara u javni zdravstveni sustav poslala bi snažnu poruku o posvećenosti unapređenju zdravstvene skrbi i inovacijama. Naši pacijenti zaslužuju najbolju moguću skrb, što podrazumijeva pristup naprednim tehnologijama i metodama liječenja. Stoga pozivamo sve relevantne dionike u zdravstvenom sustavu da podrže ovu inicijativu i zajedno radimo na izgradnji sustava koji stavlja dobrobit pacijenata na prvo mjesto. Integracijom inovativnih medicinskih centara u javnozdravstveni sustav, možemo napraviti značajan korak naprijed u poboljšanju zdravstvene zaštite za sve građane. I sama europska povelja o pravima pacijenata nalaže poštivanje Prava na inovacije. Stoga bi ovako nešto bilo i nužno da se ista ispoštuje! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
41 Dario Zurovec ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Kao gradonačelnik Svete Nedelje, s ponosom stojim iza Specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb, koja već više od sedam godina predstavlja svjetionik nade za mnoge oboljele od karcinoma. Naša bolnica nije samo centar izvrsnosti u liječenju nekih od najtežih oblika karcinoma, poput raka gušterače, već je i pionir u primjeni najnovijih tehnologija u dijagnostici i liječenju ove opake bolesti. S obzirom na alarmantne statistike koje pokazuju visoku stopu smrtnosti od raka u Hrvatskoj, te posebno zabrinjavajuće podatke o dugim čekanjima na početak radioterapije i radiokirurgije, jasno je da je potrebno hitno djelovanje. Radiochirurgia Zagreb, s najsuvremenijom opremom i vrhunskim stručnjacima, već pruža izvanredne rezultate u liječenju i dijagnostici, koristeći metode poput hibridne kirurgije i umjetne inteligencije. Naša bolnica je postala referentni centar Siemensa, što dodatno potvrđuje njezinu predanost izvrsnosti i inovacijama. Stručnjaci koji rade u bolnici ne samo da su među najboljima u Hrvatskoj, već svoje znanje i iskustvo nesebično dijele, pružajući besplatne preporuke za liječenje onkoloških pacijenata. Ulaganje u tehnološko i medicinsko znanje i iskustvo ključno je za napredak naše zajednice i cijele Hrvatske. Stoga, kao gradonačelnik, snažno zagovaram uključivanje Radiochirurgia Zagreb u mrežu javnozdravstvenih ustanova. Ovo nije samo pitanje pružanja kvalitetnije zdravstvene skrbi našim građanima, već i prilika da Hrvatska postane regionalni lider u borbi protiv karcinoma. Pozivam sve relevantne dionike u zdravstvenom sustavu da prepoznaju vrijednost i potencijal koji Radiochirurgia Zagreb donosi. Integracijom ove bolnice u javnozdravstveni sustav, možemo zajedno raditi na smanjenju smrtnosti od karcinoma i pružanju nade mnogim pacijentima i njihovim obiteljima. Naša je dužnost i odgovornost osigurati da svaki građanin ima pristup najboljoj mogućoj skrbi, a Radiochirurgia Zagreb je ključan dio te vizije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
42 ARIJANA KANJUH ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Zagreb, 21. veljače 2024. godine Urbroj: 145/2024 PREDMET: Nacrt prijedloga Mreže javne zdravstvene zaštite, savjetovanje Poštovani, u Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama trenutno definirane postelje i stolci po djelatnostima prikazane su kako slijedi: DJELATNOST Broj postelja za liječenje bolesnika Broj stolaca/postelja postelje oboljelih od akutnih bolesti dnevne bolnice kronične bolesti Pedijatrija 20 125 Kronične dječje bolesti 40* UKUPNO 20 125 40 *od toga 20 postelja za majke iz tretmana „Majka-dijete“ Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama, u skladu s trenutnim potrebama i budućim predviđanjima, predlaže kako slijedi: DJELATNOST Broj postelja za liječenje bolesnika Broj stolaca/postelja postelje oboljelih od akutnih bolesti dnevne bolnice kronične bolesti Pedijatrija 27 174 Kronične dječje bolesti 37* UKUPNO 27 174 37 *od toga 27 postelja za majke iz tretmana „Majka-dijete“ Navedenu promjenu predlažemo iz razloga kako slijedi: Zbog napretka medicine, povećan broj medicinskih usluga može se pružiti u dnevnoj bolnici umjesto u stacionarnim kapacitetima, slijedom čega je jasno razvidno povećanje potrebnih kapaciteta za dnevno liječenje. Vezano uz navedeno, a kako je 10 postelja u Odjelu djece školske dobi i dnevne bolnice u sklopu Službe za rehabilitaciju razvojne dobi, odnosilo na postelje za liječenje od kroničnih bolesti, iste je potrebno izuzeti iz planiranja (s 10 na 0), budući da se pružanje zdravstvene zaštite učinkovito pruža isključivo kroz dnevnu bolnicu koje se u skladu s trenutnim potrebama treba povećati s dosadašnjih 80 na 100. Odjel dojenčadi i male djece i dnevna bolnica u istoj Službi, uz povećanje broja stolaca dnevne bolnice s 20 na 27, ipak bi zadržala isti broj kroničnih postelja, odnosno njih 10. Nadalje, Služba za razvojnu neurologiju i to na Odjelu majka – dijete i dnevne bolnice, uz potrebno povećanje stolaca dnevne bolnice s 9 na 15, ima i osjetno povećanje stacionarnih - akutnih bolesnika, slijedom čega predlažemo povećanje od 7 postelja (s 20 na 27), a isto kao nužnu posljedicu ima i za dodatne kronične postelje za koje se odnose isključivo na majke iz tretmana „majka-dijete“ (ukupno 27 kroničnih). Navedeni prijemi su mogući, budući da se oslobodio fizički prostor i dio ljudskih resursa ranije usmjerenih na stacionarne pacijente Odjela školske dobi. Nadalje, u sklopu navedene Službe djeluje i Polikliničko – konzilijarna neuropedijatrijska ambulanta i dnevna bolnica za visokoneurorizičnu djecu gdje stolce dnevne bolnice visokog rizika predlažemo povećati s 5 na 8. Izdvojena Jedinica robotske terapije, radeći većim intenzitetom, u dvije smjene, zahtjeva povećanje s 8 na 24 stolaca dnevne bolnice. S poštovanjem, Ravnateljica Dr. sc. Ivana Kern, dr. med., specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije . Prihvaćen Prihvaćen.
43 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Poštovani, u nastavku navodim prijedlog i obrazloženje NZZJZ PGŽ na prijedlog odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe na području Primorsko-goranske županije (PGŽ) prema našim potrebama i organizacijskim jedinicama. Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije (NZZJZ PGŽ) trenutno raspolaže jednim zdravstveno-ekološkim timom u čijem su sastavu doktor medicine, specijalist epidemiologije ili zdravstvene ekologije i diplomirani sanitarni inženjer. Zbog intenzivnijeg antropogenog utjecaja na okoliš, a time i mogućnosti utjecaja na zdravlje stanovnika PGŽ, javlja se potreba za još jednim dodatnim timom. Na području PGŽ već dugi niz godina djeluju gospodarski subjekti čija djelatnost ima potencijalno negativan utjecaj na okoliš. Neki od najznačajnijih su rafinerija nafte, termoelektrana, brodogradilišta, centar za gospodarenje otpadom, teretna morska luka i slično. Pored industrijskih subjekata, okoliš je u PGŽ potencijalno ugrožen i pružanjem turističko-ugostiteljskih usluga s naglaskom na intenziviranje nautičkog turizma i sidrenjem velikih brodova za kružna putovanja (kruzeri). Uz sve navedeno, nove gospodarske aktivnosti kao što su LNG terminal u Omišlju te sanacija crne jame Sovjak predstavljaju nove izazove za očuvanje okoliša i zdravlja stanovnika na području utjecaja. Navedeno zahtijeva kvalitetnu i sveobuhvatnu procjenu rizika utjecaja faktora okoliša na zdravlje ljudi te provedbu preventivnih mjera ali i eventualnih mjera sanacije za što je neophodno kadrovski osnažiti NZZJZ PGŽ s dodatnim timom. Nadalje, nova zakonska regulativa s naglaskom na Zakon o vodi za ljudsku potrošnju postavlja obavezu procjene rizika u prioritetnim objektima, čime se pred postojeći zdravstveno-ekološki tim postavljaju nove obveze i izazovi te dodatno intenzivira potreba za novim timom. Zbog svega navedenog ali i zbog geografskih specifičnosti PGŽ, novi zdravstveno-ekološki tim neophodan je kako bi se prevenirao utjecaj potencijalnih zagađivača na okoliš a posljedično i na zdravlje ljudi. Srdačan pozdrav, Nije prihvaćen Budući da je cilj dokumenta ujednačavanje zdravstvene zaštite na čitavom teritoriju Hrvatske prioritetno je pouniti osnovnu mrežu sa po jednim timom.
44 Koordinacija hrvatske obiteljske medicine ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, MREŽA JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Poštovani, u ime Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), obraćamo vam se s ciljem predlaganja integracije novih tehnoloških pristupa u mreži javnozdravstvenih ustanova. KoHOM, kao strukovna udruga liječnika praktičara opće i obiteljske medicine, kontinuirano teži unaprjeđenju kvalitete, dostupnosti i učinkovitosti zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na važnost integriranog pristupa u liječenju pacijenata. Integracija najsuvremenijih pristupa i tehnologija u javnozdravstveni sustav donijela bi značajne benefite liječnicima obiteljske medicine, a posebice pacijentima. Pristup naprednim dijagnostičkim i terapijskim metodama omogućio bi brže i preciznije otkrivanje karcinoma, što je ključno za uspješno liječenje ove opake bolesti. Osim toga, mogućnost upućivanja pacijenata na specijalizirane tretmane unutar vlastite države značajno bi poboljšalo kvalitetu zdravstvene skrbi za naše sugrađane. Za liječnike obiteljske medicine, suradnja sa specijalnom bolnicom Radiochirurgijom Zagreb značila bi pristup mreži vrhunskih stručnjaka i najnovijih tehnologija u liječenju karcinoma. Smatramo da korištenje najsuvremenijih dijagnostičkih i radioterapijskih metoda kao i primjena hibridne kirurgije značajno pridonose kvaliteti liječenja onkoloških pacijenata. Integracija bi također olakšala multidisciplinarni pristup liječenju, što je od iznimne važnosti za kompleksne onkološke slučajeve. Dodatno, uključivanje Radiochirurgije Zagreb u javnozdravstveni sustav doprinijelo bi i smanjenju opterećenja na primarnoj razini zdravstvene zaštite, omogućavajući liječnicima obiteljske medicine da se učinkovitije fokusiraju na prevenciju i rano otkrivanje bolesti. Dostupnija sekundarna zdravstvena zaštita ubrzala bi terapijske i dijagnostičke postupke, a samim tim bi utjecala na značajno smanjivanje stope bolovanja. U konačnici, sve ovo bi rezultiralo boljim ishodima liječenja i poboljšavanju trenutne katastrofalne statistike smrtnosti od karcinoma po kojima se Republika Hrvatska nalazi u samom europskom vrhu. Stoga, u ime KoHOM-a, predlažemo integraciju Specijalne bolnice Radiochirurgije Zagreb u mrežu javnozdravstvenih ustanova. Takav potez je u skladu s ciljevima za koje se naša strukovna udruga zalaže te vjerujemo da bi imao pozitivan utjecaj na područje liječenja onkoloških bolesti u RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
45 Ante Gambiraža MREŽA JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III. Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
46 Hrvatska komora primalja MREŽA JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III. Hrvatska komora primalja predlaže da točka III. glasi: „Mrežom za primarnu razinu zdravstvene djelatnosti određuje se za područje jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba najveći mogući broj timova u primarnim zdravstvenim djelatnostima, najveći mogući broj viših medicinskih sestara i prvostupnica primaljstva i/ili magistra primaljstva u domovima zdravlja za patronažnu zdravstvenu zaštitu, najveći mogući broj medicinskih sestara i primalja u domovima zdravlja, zdravstvenim ustanovama odnosno privatnim praksama za zdravstvenu njegu te najveći mogući broj koordinatora i mobilnih timova za palijativnu skrb na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Obrazloženje: Na primarnoj razini zdravstvene zaštite osim viših medicinskih sestara i medicinskih sestara trebaju sudjelovati i primalje, prvostupnice primaljstva i magistre primaljstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
47 Koordinacija hrvatske obiteljske medicine ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.1. MREŽA DOMOVA ZDRAVLJA U REPUBLICI HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Obraćamo Vam se u ime članova Koordinacije hrvatske obiteljske medicine – KoHOM-a nastavno na ranije prijedloge i nastojanja da potaknemo mlade liječnike na rad u obiteljskoj medicini koja, nažalost, ima alarmantne podatke o broju i prosječnoj starosti liječnika u toj djelatnosti sukladno statistici iz digitalnog atlasa Hrvatske liječničke komore. U nastavku Vam uvodno dostavljamo egzaktne brojke o odnosu liječnika i osiguranika. Ukupan broj osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) je 4.022.478,00. Ukupan broj osiguranika HZZO-a kojima se pruža zdravstvena zaštita u djelatnosti obiteljske medicine iznosi 3.556.000,00. Maloljetnih osiguranika u djelatnosti obiteljske medicine je 379.000,00 što je više nego u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece gdje ih je 352.000,00. Da bi se popunio potreban broj ordinacija obiteljske medicine koji po Državnoj reviziji iznosi 2436 , potrebno je revidirati minimalan, standardni i maksimalan broj osiguranika na način da minimalan broj iznosi 1.000 osiguranika, standardan 1.450 te maksimalan 1.900 osiguranika po Timu (trenutno min. 1.275, standardan 1.700 i max. 2.125). Kada aktualni broj osiguranika HZZO-a koji koriste zdravstvenu zaštitu u obiteljskoj medicini podijelimo s brojem potrebnih ordinacija (3.556.000,00 : 2.436) dobije se broj od točno 1.450 osiguranika koliko bi zapravo i trebao iznositi standardni broj osiguranika po Timu. Prema trenutnim podacima sa službene stranice HZZO-a, trenutno u Mreži djeluje 2.309 ordinacija obiteljske medicine od čega su 132 ordinacije bez nositelja – liječnika. Državna revizija ističe da je potrebno 2.436 ordinacija obiteljske medicine što znači da trenutno postoji manjak od 125 ordinacija dok 257 liječnika obiteljske medicine već sada nedostaje u sustavu. Međutim, da stvar bude gora svjedoče sljedeći podaci koje smo sumirali: - 2.436 ordinacija obiteljske medicine je potrebno - 125 ordinacija obiteljske medicine trenutno manjka u sustavu - 132 ordinacije obiteljske medicine su bez nositelja – liječnika - 2.177 ordinacija radi u punom sastavu liječnik + ms/mt - 210 liječnik obiteljske medicine je s navršenih 65+ godina života - 605 liječnika obiteljske medicine je s navršenih 60- 64 godina života - 559 liječnika je u dobi između 50 i 59 godina života - 803 liječnika je u dobi od 25-49 godina života što je svega 33% od potrebnih ordinacija OM - 275 specijalizanata obiteljske medicine (koji su već obuhvaćeni u ukupnom broju) - 1.189 liječnika obiteljske medicine su specijalisti. Kako se objektivno ništa ne mijenja, projekcija je da će za najkasnije 5 godina ostati samo 1.362 ordinacija obiteljske medicine s liječnikom, a za 10 godina broj liječnika obiteljske medicine pasti će ispod 1.000. Održivost zdravstvenog sustava u takvim uvjetima jednostavno nije moguća. Ukupan broj kontakata osiguranika s liječnicima obiteljske medicine u 2022. godini prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (u daljnjem tekstu: HZJZ) iznosi 47.8 milijuna što znači da je svaki osiguranik u prosjeku 14,5 puta u godini kontaktirao svojeg liječnika obiteljske medicine (94 % osiguranika). Uz rastuće administrativno opterećenje i unošenje novih radnih obveza preuzimanjem velikog dijela posla od HZJZ, sve starijeg stanovništva (što znači i daljnji rast potražnje za uslugama obiteljske medicine), te uz ogroman nedostatak specijalizacija (nedostatno financiranje i nedostatak liječnika za zamjene) - evidentno je urušavanje kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite kao što je evidentno i sagorijevanje preostalih liječnika. Nije zanemariva činjenica o sve većem nedostatku PZZ pedijatara čije pacijente će, neosporno, dalje preuzimati u skrb upravo obiteljski liječnici što je Zakonom predviđeno, a u praksi se provodi već nekoliko godina. Nije zanemariva niti činjenica da je broj imigranata sve veći, otprilike 200.000, a koji svi imaju pravo na PZZ liječnika, a nisu u posljednjem popisu stanovništva. Samo za taj novi broj osiguranika potrebno je još minimalno 100 novih Timova. Uloga je primarne zdravstvene zaštite, poglavito obiteljske medicine, da rastereti sekundarnu zdravstvenu zaštitu, do čega neće doći jer se obiteljska medicina rapidno kadrovski i organizacijski urušava, a po tom se pitanju očigledno ne čini ništa osim davanja načelnih obećanja. Naime, financijsko i kadrovsko ulaganje ne postoji dok je administrativno na razini dobre volje bez konkretnih poteza/rješenja. Svrha Zakona je regulacija definiranih procesa kroz dulje vrijeme stoga preporučamo jasno definiranje standarda na kojima se zasniva Mreža zdravstvene zaštite u RH temeljem načela jednake dostupnosti zdravstvene zaštite svim stanovnicima RH po navedenim odrednicama kao što su brojevi timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti po broju stanovnika uz definiranje područja u kojima se zbog specifičnih okolnosti (otoci, udaljena područja) mora osigurati Tim i za manji broj stanovnika, a posebice prema standardnoj i minimalnoj veličini Tima obiteljske medicine. U tom smislu nužno je revidirati i način financiranja minimalnih Timova u ruralnim i otočnim područjima koji inače neće biti financijski održivi. Ono što je ključni problem prijedloga ove Mreže jest da nije navedeno prema kojoj veličini Tima je ista definirana?! Isto tako, potrebno je definirati potreban broj Timova, a ne maksimalan – ne može se inzistirati na maksimalnoj opterećenosti Timova jer to ne pruža ni sigurnost niti kvalitetu zdravstvene zaštite. Predlažemo da na standardni broj osiguranih osoba po Timu u obiteljskoj medicini obvezno sudjeluje 1 specijalist obiteljske medicine ili dr. med. + 1 medicinska sestra + 1 zdravstveni suradnik. Osim toga, kao što smo već naveli gore u tekstu, potrebno je revidirati minimalni, standardni i maksimalan broj osiguranika na način da minimalan broj iznosi 1.000 osiguranika, standardan 1.500 te maksimalan 1.900 osiguranika po Timu (trenutno je minimalan 1.275, standardan 1.700 i maksimalan 2.125 osiguranika) Također, smatramo nedopustivim da se veličina standardnog tima kao i maksimalan broj opredijeljenih pacijenata po timu promatra kroz apsolutne brojke. Potpuno je jasno da nije isto skrbiti o 1700 pacijenata mahom starije životne dobi i o 1.700 pacijenata mahom mlađe populacije. Smatramo stoga da bi prilikom izračuna standardnog tima i maksimalnog broja pacijenata do kojega ordinacija mora upisivati nove pacijente apsolutne brojke trebalo korigirati indeksom opterećenja Tima po dobnoj strukturi pacijenata (izračun opterećenja Tima po dobnoj strukturi pacijenata - temeljeno na indeksima glavarine za određenu dob) Izračun indeksa opterećenosti ordinacije. Dob – godina HZZO cijena Indeks 0-7 1,88 Izračun relativne vrijednosti prema 7-18 0,77 ugovornim sredstvima 18-45 1 (= 1 za najveću dobnu skupinu) 45-65 1,35 65+ 1,71 Primjer izračuna na ambulanti od 1700 osiguranika Dob Broj osiguranika Vrijednost po HZZO Izračun Opterećenje 0-7 10 1,88 10x1,88 18,8 (osiguranika) 7-18 190 0,77 190x0,77 146,3 18-45 700 1 700x1 700 45-65 300 1,35 300x1,35 405 65+ 500 1,71 500x1,77 855 Ukupno: 1700 2125 osiguranika Zaključno: Tim može imati standardni apsolutni broj ugovorenih osiguranika, ali prema HZZO izračunu vrijednosti opterećenja radi za dobnu strukturu osiguranika koja predstavlja maksimalno dobno opterećenje. Maksimalni broj osiguranika koje Tim može primiti, mora se računati prema ovoj shemi. Posebno je važno naglasiti odredbu Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju prema kojem se već 21 godinu jamči svakom pacijentu slobodan izbor liječnika. Ova odredba navedenih zakona posebno je važna kod planiranja Mreže u Gradu Zagrebu u kojem se Mreža, čini se, planira prema broju stanovnika pojedine gradske četvrti, a ne prema broju osiguranika opredijeljenih prema Timovima. U Gradu Zagrebu postoji dobar javni promet i dobra povezanost, pacijenti žive u jednoj četvrti, a rade u drugoj, pacijenti imaju tendenciju da cijele obitelji idu k jednom istom liječniku (što je i glavno obilježje i vrijednost obiteljske medicine), a ne žive u istoj četvrti, pacijenti imaju trend opredjeljivanja u timove koji su u blizini dijagnostičkih i SKZ djelatnosti. Pri planiranju Mreže potrebno je voditi računa i o tim, životnim i praktičnim, elementima pojedine osobne odluke o izboru gradske četvrti u kojoj se opredjeljuju za Tim. Isto tako, dolazi do grupiranja pacijenata visoke životne dobi u gradskim i privatnim Domovima za stare i nemoćne po pojedinim gradskim četvrtima koji predstavljaju veliko radno opterećenje za pojedine Timove i moraju predstavljati posebnu kategoriju. Grad Zagreb U prijedlogu Mreže Timova obiteljske medicine za Grad Zagreb nedostaje podatak temeljem kojih parametara je Mreža koncipirana!? Je li koncipirana prema broju osiguranika opredijeljenih za postojeće Timove ili prema broju stanovnika određene gradske četvrti? Kao što smo već naveli, pristup prema broju stanovnika ima značajne manjkavosti obzirom na zakonsko pravo osiguranika na slobodan izbor liječnika i na dobro razvijenu mrežu javnog prijevoza. Izračun smo radili na temelju Tima sa 1500 osiguranika Dom zdravlja Istok: Kada bismo uzeli broj opredijeljenih osiguranika kao ključni kriterij, u gradskoj četvrti Donja Dubrava, potreban je 17 Timova OM, a prema postojećoj Mreži ima ih 14. Dakle, potrebno je dodatna 3 Tima. U četvrti Gornja Dubrava potrebno je 31 Timova, a sada postoji 25, dakle nedostaje 6 Timova OM. U četvrti Maksimir je potrebno 24 Tima, a sada postoji 23, jedna ordinacija je u sklopu Doma za starije – korigirani broj Timova koji nedostaju je 2 Tima U četvrti Pešćenica potreban je 34 Tim, a sada postoji 30 Timova od kojih je jedan u sklopu Doma za starije – korigirani broj Timova koji nedostaju je 5 U četvrti Sesvete potreban je 41 Tim, a sada postoji 33, dakle nedostaje 8 Timova OM Iz navedenog je vidljivo da je kreiranje mreže u Gradu Zagrebu iznimno teško. Korekcije u Maksimiru i Pešćenici se odnose na po jedan Tim u sklopu Domova za starije koji ne mogu primati vanjske pacijente zbog lokacije, a i zbog velikog opterećenja velikim brojem stacionarnih (ležećih i teško pokretnih, bolesnih i starih) pacijenata. Iz navedenog je vidljivo da nije pravilo da se pacijenti liječe po mjestu stanovanja u određenoj gradskoj četvrti, a pravo na slobodan izbor liječnika (Tima) čini planiranje broja timova po broju stanovnika određene gradske četvrti u Gradu Zagrebu gotovo nemogućim. Posebno je otežavajuća okolnost aktualni nedostatak stalnog liječnika u Timu zbog odsutnosti radi specijalističkog usavršavanja ili fluktuacija mladih liječnika koji se često izmjenjuju u pojedinim ordinacijama odustajući od obiteljske medicine radi odlaska na bolničke specijalizacije ili inozemstvo. U takvim timovima/ordinacijama pacijenti se učestalo odlučuju na promjenu liječnika/tima što dovodi do velikih razlika u broju opredijeljenih osiguranika u Timovima. Cijelu situaciju dodatno otežava HZZO prisiljavajući liječnike da upisuju pacijente u Tim do maksimalnog mogućeg broja od 2.125 bez obzira što u bližoj okolini postoje i Timovi sa znatno manjim brojem osiguranika. Gledajući prema broju opredijeljenih osiguranika, postoji manjak od 24 tima Dom zdravlja Zapad U gradskoj četvrti Podsused-Vrapče potrebno je 28 Timova OM računajući prema broju opredijeljenih osiguranika, a sada postoji 23 Tima. Dakle, nedostaje 5 Timova. U četvrti Črnomerec potrebno je 25 Tima, a sada postoji 22, dakle nedostaje 3 U četvrti Stenjevec potreban je 33 Tim, a sada postoji 15, dakle nedostaje 18 Timova U četvrti Trešnjevka Sjever potrebno je 32 Tima, a sada djeluje 36 Timova što čini relativni višak od 4 tima U četvrti Trešnjevka Jug potreban je 41 Tim, a sada postoji 27 Timova, dakle nedostaje 14 Timova Zaključno, na području Doma zdravlja Zagreb – Zapad nedostaje ukupno 36 ordinacija opće/obiteljske medicine računajući prema standardnom Timu od 1.500 osiguranika. Kada gledamo prosječan broj osiguranika u Timovima gradske četvrti Trešnjevka Sjever, postoji mali višak Timova koji se mogu preračunati na 2 Tima viška (što je nezamjetna razlika) na način da se dva Tima spoje u jedan Tim, tim više što na tom području postoje dva tima koja skrbe o Domovima za stare i nemoćne koji predstavljaju veliko radno opterećenje Tima po dobi (domovi Penkala i Sv. Josip). Preostala dva Tima s malim brojem pacijenata mogu se ugasiti – jedan je Tim bez nositelja, a u drugom timu liječnica odlazi u mirovinu za godinu dana. Nastavno na sve navedeno potrebno je dodatno naglasiti potrebu u mreži gradskih četvrti Stenjevec i Trešnjevka Jug u kojima već duži niz godina postoji potreba za većim brojem novih ordinacija obiteljske medicine što iziskuje izgradnju novih adekvatnih objekata za opremanje i otvaranje istih. Prosjek broja upisanih osiguranih osoba u Stenjevcu iznosi 1.856, dok je u četvrti Trešnjevka Jug 1.796. Dom zdravlja Zagreb Centar U gradskoj četvrti Brezovica potrebno je 6 Timova OM, a sada postoji 7, dakle 1 je Tim viška U četvrti Donji Grad potrebno je 63 Tima, a sadašnjom mrežom postoji 63 Tima, dakle ne postoji višak te se ne slažemo sa prjedlogom od samo 22 Tima u Mreži U četvrti Gornji Grad – Medveščak potrebno je 16 Timova, a trenutno djeluje. 17 Timova. Postoji višak od 1 Tima. Dakle, slažemo se sa prijedlogom da se broj Timova smanji za 1 U četvrti Podsljeme potrebno je 8 Timova, a trenutno djeluje 6, dakle potrebno je povećati broj Timova za 2 Tima. U četvrti Trnje potrebno je 35 Timova OM, trenutno ih je 34, dakle nedostaje još 1 Tim te se ne slažemo sa prijedlogom da se broj Timova smanji na 33, predlažemo da se poveća na 35. U četvrti Novi Zagreb-Istok potrebno je 28 Timova, trenutno djeluje 26, dakle potrebno je povećati broj Timova za 2 Tima. Ne slažemo se sa prijedlogom da ih bude 30 nego predlažemo 28 Timova OM. U četvrti Novi Zagreb-Zapad potrebno je 36 Timova, trenutno djeluje 31 Tim te je manjak od 5 Timova u Mreži. Ne slažemo se sa prijedlogom da ih bude 33, već predlažemo 36. Iz ovakvog prijedloga KoHOM-a je razvidno da, ukoliko se orijentiramo na kvalitetu pružene zdravstvene zaštite koja je moguća samo uz optimalan broj pacijenata u Timu (uz uvažavanje opterećenosti tima prema dobi pacijenata) ne postoji značajan višak timova u gradskim četvrtima Trnje i Donji Grad te se ne možemo složiti s predloženom mrežom, tim više što pacijent ima pravo slobodnog izbora liječnika bez obzira na mjesto stanovanja. Postoji manjak od 8 timova. Zaključno, kada se računa standardni Tim od 1.500 pacijenata, u Gradu Zagrebu postoji manjak od 68 Timova obiteljske medicine – ukupan broj potrebnih Timova, prema takvom izračunu, je 518 u odnosu na dosadašnjih 450 Timova. Splitsko dalmatinska županija: Okrug (Čiovo) broji 2.955 stanovnika, a po novome su predvidjeli 2 ambulante , dok Seget broji 4.511 stanovnika a predviđena je 1 ambulanta. Prijedlog je da se broj Timova za Seget poveća na 3 Tima. Što se tiče terena, on je sličan kao i prometna povezanost sa Trogirom i raštrkanost terena, ali je Seget 2x veći, pa se zato i traže 3 ambulante. Muć – potrebno je da ostanu 3 tima radi velike površine terena koji je 30 km udaljen od Splita te ima samo jedan Tim 2 u HMP. U takvim uvjetima apsolutno je nemoguće djelovanje samo 1 Tima predviđenog Mrežom. Sisačko-moslavačka županija: U Sisačko-moslavačkoj županiji broj stanovnika je od 2011. do 2021. godine pao za 18,5 %. Broj ambulanti je po novoj mreži smanjen za 12% pa se to na prvi pogled čini dobro. No pad broja stanovnika nije ravnomjeran pa je po novom modelu prosječan broj stanovnika starijih od 6 godina u dijelu ambulanti veći od 1.900 a u Glini veći od 1.700. Stoga držimo da bi na području Popovače trebao 1 Tim OM više, na području Siska i Gline 2 Tima OM više, a na području Petrinje 3 Tima OM više nego što je u prijedlogu. Virovitičko-podravska županija: Predložena Mreža ne zadovoljava potrebe stanovništva. Nastavlja se s ukidanjem Timova kao i pri zadnjoj izmjeni Mreže za područje Županije (2015.) kada je u općini Čačinci - gdje već godinama nije ni zaživio dodatni planirani tim - samo jedan Tim bio na raspolaganju za preko 2.500 tamošnjih osiguranika HZZO-a (podaci iz 2013.) Mogućnost dodatnog Tima jednostavno ukinuta, a stanovnicima ostavljeno da se i dalje snalaze u okolnim općinama. Ovaj novi prijedlog očito je na tom tragu tako donosi i ukidanje nikada ostvarenih, desetljećima planiranih i potrebnih timova za općinu Lukač i Grad Viroviticu. Neopravdano, jer: - broj stanovnika u općini Lukač i nakon posljednjeg popisa stanovništva kao i prema aktualnim podacima HZZO-a daleko premašuje kapacitete jednog tima (gotovo 2.800) - ako se računa na prometnu povezanost s obližnjom Viroviticom, ona nije ni približno tako razvijena kao prometna povezanost Virovitice i susjedne općine Suhopolje gdje se, pak, na jedva 5.000 stanovnika zadržava čak 4 tima! (prosječno po timu, dakle, ispod minimalnog potrebnog broja za tim prema HZZO-u!) - nema smisla smanjivati ni važećom Mrežom planirani Tim u Virovitici gdje se broj stanovnika smanjio za jedva 9% (puno manje od županijskog prosjeka od gotovo 20%), a broj pacijenata po ordinacijama porastao budući da se iz okolnih mjesta stanovnici liječniku javljaju upravo u Viroviticu. Takav je slučaj sa Slatinom gdje se uporno na ni 12.000 osiguranika HZZO-a ostavlja 8 Timova - ni 1.500 osiguranika po Timu, a za Viroviticu bi to ukidanjem jednog mogućeg tima došlo na nemogućih 1.754 prosječnih stanovnika po Timu, dok čak i prema važećoj mreži planiranih 12 Timova, iznosi još uvijek >1.600 stanovnika po Timu. Inače, u Virovitici je ostvaren jedini slučaj realiziranja novog Tima privatnom inicijativom u zadnjih 20-ak godina na području Županije za što bi postojalo još prostora kad se ne bi ovim prijedlogom Mreže ukidao mogući i potrebni 12. Tim. Naime, s obzirom na odličnu prometnu povezanost Virovitice sa susjednim lokalnim samoupravama duž državne ceste D5 i još više D2 koju prati i podravska željeznička pruga, realna je potreba i za 13. Timom (što bi mogao biti i Tim u susjednoj općini Lukač kako je u prethodnoj točki pojašnjeno, no i njega se ovim prijedlogom Mreže - ukida?!) - i dalje se forsira već gotovo 10 godina neiskorištena mogućnost otvaranja potencijalnog Tima u Novoj Bukovici. Riječ je o općini u kojoj je broj stanovnika pa i osiguranika HZZO-a (za 2021.-2024. gotovo podjednaki podaci) na razini minimalnog tima s tendencijom opadanja broja stanovnika (najgori indeks u cijeloj županiji - čak 28% gubitka stanovništva u skladu s podacima Državnog zavoda za statistiku, dok je u županiji ukupno 17% stanovnika manje - 2011.-2021.). Prometnu povezanost općine je suvišno opisivati (državna cesta D2 i podravska željeznica s kolodvorom u središtu općine) jer već desetljećima stanovnici zdravstvenu skrb imaju osiguranu u susjednim jedinicama lokalne samouprave koje su na 6-7km udaljenosti. - dobna, zdravstvena i socijalna struktura provjereno nisu ekstremno različite na području Županije te sigurno ne mogu opravdati ovakve odluke o ukidanju potrebnih, a zadržavanju nepotrebnih timova tim više što županijska uprava očito ni ove gore navedene bjelodane podatke nije uzela u obzir, a kamoli iskustvo zdravstvenog osoblja koje radi raspoređeni širom radilišta županijskih zdravstvenih ustanova i ima uvid u stanje, ali i potrebe na terenu. Osječko-baranjska županija: 1. Prijedlog : dodatni tim u Petrijevcima, dakle da Petrijevci po mreži umjesto jednog imaju 2 tima. Petrijevci su općina od 2.450 stanovnika s 1 ordinacijom, a planiramo i tražimo smanjenje standardnog tima. 2. Jedan dodatni tim u Našicama, da se broj Timova po mreži s 9 podigne na 10. U Našicama je broj pacijenata 14.867. Na 9 Timova to je 1.651 po Timu. Da se poveća broj timova na 10 bilo bi 1.486 po Timu. A takav standardni tim sada i predlažemo. Vukovarsko srijemska županija: Za VSŽ je po Mreži planirano je 6 Timova manje. Vukovar je popunjen, Županja ima 2 Tima bez nositelja, Vinkovci 2 Tima bez nositelja i 6 praznih ordinacija zbog odsutnosti liječnika radi specijalizacije i porodiljnih dopusta. Perifernih ruralnih ordinacija ima 10 koje bi bilo dobro objediniti jer su sada financijski neodržive i nezanimljive mladim liječnicima. Odstupanja se nalaze u selima gdje broj stanovnika pada, a broj Timova ostaje isti pa tako Negoslavci (VU) imaju 983 stanovnika, Lovas (VU) 980 što nije dovoljno za Ugovor s HZZO. Isto tako, prosječan Tim u Borovu je 1.772, a u Trpinji 2.083. Moglo se prerasporediti u tom smjeru. U Gradištu je 2.227 stanovnika na jedan Tim, dok neki Timovi u Županju broje ispod 1200. U Starim Mikanovcima je 2.419 stanovnika na 1 Tim, u Nijemcima prosječan Tim 1.763 (pod uvjetom da Lipovac ima niti 700, ostalo je u Timu u Nijemcima jer i sada jedan doktor radi oba Tima). U gradu Vinkovci, pod Domom zdravlja je 6 ili 7 Timova koji broje ispod 1.275 pacijenata, dok privatnici skrbe za minimalno 1.600 do preko maksimalnog broja velikog Tima. Prijedlog je da se manje ambulante presele u bliže, veće mjesto kako bi podjela pacijenata bila ravnomjernija. (Npr. Lipovac u Nijemce, Slakovci u Stare Jankovce, Vođinci u Stare Mikanovce kao što je predloženom mrežom napravljeni za Komletince i Otok). Vezano uz mobilne ambulante obiteljske medicine, imale bi smisla samo u Županji na periferiji. No u ovakvom postojećem pomanjkanju liječnika, mišljenja smo da u VSŽ ne bi zaživjela. A planirane su dvije. Potpuno bespotrebno. Dok se Timovi bez nositelja ne popune, nema smisla tražiti liječnika za mobilnu ambulantu. Zadarska županija: Grad Pag treba 1 dodatni tim obiteljske medicine, a ne kako je predloženo da se 1 tim ukida. Ondje obiteljska medicina pokriva i hitnoće. Tijekom turističke sezone - pritisak na timove je neodrživ, a sigurnost svih dionika neizmjerljiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
48 Međimurska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.1. MREŽA DOMOVA ZDRAVLJA U REPUBLICI HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.1. Mreža domova zdravlja u RH potrebno je izmijeniti naziv iz „Doma zdravlja Međimurske županije“ u „Dom zdravlja Čakovec“ kako bi se naziv uskladio sa službenim nazivom ustanove. Prihvaćen Prihvaćen.
49 Ivana Patarčec Ivanović ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.1. MREŽA DOMOVA ZDRAVLJA U REPUBLICI HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Predlažemo ispravak naziva pod rednim brojem X Tablice I.1. Mreža domova zdravlja u RH u "Dom zdravlja Čakovec" jer je to službeni naziv pod kojim dom zdravlja posluje i sudjeluje u pravnom prometu. Prihvaćen Prihvaćen.
50 Nataša Blagaić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.2.1. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.2.1.Mreža timova u djelatnosti opće/obiteljke medicine na razini primarne zdravstvene zaštite u RH-po županijama po rednim brojem XV-Splitsko-dalmatinska županija povećati najveći mogući broj timova sa 261 na 262. Naime, broj timova na otoku Šolti sada iznosi 2 tima. Ovim nacrtom Odluke o donošenju mreže javne zdravstvene službe taj se broj smanjuje na 1. Molimo nadležno ministarstvo da u svjetlu činjenica da je Šolta općina sa najvećim prirastom stanovništva prema zadnjem popisu stanovništva iz 2021.(18,29%), da se upravo pristupa nadogradnji dječjeg vrtića(novi vrtić, završen 2017.)zbog nemogućnosti prihvata sve djece koja na otoku žive te uzevši u obzir kod odluka koje se tiču otoka i Zakon o otocima, da ostavi dosadašnji broj timova na Šolti i uvaži ovaj prijedlog. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno, usklađeno je sa prijedlogom županije.
51 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.2.1. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.2.1. Mreža timova u djelatnosti opće/obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj - po županijama/Gradu Zagrebu, pod rednim brojem IV. Grad Zagreb broj „450“ zamjenjuje se brojem „469“. Na razini primarne zdravstvene zaštite u Mreži timova u djelatnosti opće/obiteljske medicine potrebno je povećati najveći mogući broj timova s 450 na 469. Broj timova potrebno je povećati u gradskim četvrtima Brezovica, Novi Zagreb – istok, Novi Zagreb – zapad, Podsljeme, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – jug i Gornja Dubrava. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
52 Dom zdravlja Osječko-baranjske županije ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.2.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Mreži timova u djelatnosti opće/obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite (Tablica I.2.2.) za područje Doma zdravlja Osječko-baranjske županije brisati Selce Đakovačke (redni broj 34) jer nisu jedinica lokalne samouprave, već naselje u sastavu Grada Đakova. Dom zdravlja ima ugovoren 1 tim u Selcima Đakovačkim no isti pripada području Grada Đakova. Prihvaćen Prihvaćen.
53 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.2.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Tablica I.2.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Osječko-baranjska županija a) Predlažemo u Općini Petrijevci predvidjeti dodatni tim opće/obiteljske medicine, odnosno povećati predviđeni broj timova u mreži s 1 na 2 tima. Općina Petrijevci ima 2450 stanovnika te je iz navedenog razloga opravdano povećanje broja timova. b) Predlažemo u Gradu Našice predvidjeti dodatan tim opće/obiteljske medicine, odnosno povećati broj timova u mreži s 9 na 10 timova. U Gradu Našice broj pacijenata je 14.867, što na 9 timova iznosi 1651 pacijent po timu. U slučaju povećanje broja timova na 10 broj pacijenata po timu iznosio bi 1486, što je u skladu s veličinom standardnog tima koji se predlaže. Splitsko-dalmatinska županija Uočavamo da su za Općinu Okrug (otok Čiovo) koja ima 2955 stanovnika u mreži predviđena 2 tima (povećanje za 1 tim), dok je za Općinu Seget koja ima 4511 stanovnika predviđen 1 tim (smanjenje s 2 tima). Predlažemo da se za područje Općine Okrug predvidi 1 tim, a za područje Općine Seget 2 tima. Budući da se radi o područjima koja imaju sličnu prometnu povezanost s Gradom Trogirom, a da Općina Seget pokriva znatno veće područje opravdano je predvidjeti 2 tima u mreži. Sisačko-moslavačka županija U Sisačko moslavačkoj županiji broj stanovnika je od 2011. do 2021. godine smanjen za 18,5 %. Broj ordinacija u prijedlogu nove mreže smanjen je za 12%, pri čemu ističemo da smanjenje broja stanovnika nije bilo ravnomjerno. Predlažemo stoga da se na području Grada Popovače predvidi 1 tima više u odnosu na predloženu mrežu timova (7 umjesto 6 timova), na području Grada Siska 2 tima više (29 umjesto 27 timova), na području Grada Gline 2 tima više (6 umjesto 4 tima), a na području Grada Petrinje 3 tima više (13 umjesto 10 timova). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
54 Berislav Bulat ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.2.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Za područje Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije, Općina Lukač: 2 (umjesto predloženih 1), Grad Virovitica: 12 (umjesto predloženih 11), Općina Nova Bukovica: 0 (umjesto predloženih 1) - obrazloženje je u gore navedenom općem komentaru ili ovdje: - potrebno je zadržati predviđeni broj timova u općini Lukač gdje broj stanovnika i nakon posljednjeg popisa stanovništva kao i prema aktualnim podacima o broju osiguranika HZZO-a daleko premašuje kapacitete jednog tima (gotovo 2.800). Ako se računa na prometnu povezanost s obližnjom Viroviticom, ona nije ni približno tako razvijena kao prometna povezanost Virovitice i susjedne općine Suhopolje gdje se, pak, na jedva 5.000 stanovnika zadržava čak 4 tima! (prosječno po timu, dakle, ispod minimalnog potrebnog broja za tim prema HZZO-u!) - ako je potrebno broj timova smanjiti, onda je to jedan u općini Suhopolje gdje nije izgledno da će se tim bez nositelja popuniti, nego čak prije da će odljevom liječnica koje su već sada u dobi za mirovinu samo pojaviti još jedan tim bez nositelja umjesto da ga se zatvori, a osiguranici preraspodjele na preostala 3 tima (1.500 osiguranika po timu) - potrebno je zadržati predviđeni broj timova u Virovitici na 12 jer se u gradu broj stanovnika od 2011. do 2021. smanjio za jedva 9% (puno manje od županijskog prosjeka koji iznosi gotovo 20%), a broj pacijenata po ordinacijama obiteljske medicine je i porastao budući da se iz okolnih mjesta stanovnici liječniku javljaju upravo u Viroviticu. Za primjer uzmimo grad Slatinu gdje se zadržava isto stanje što je u skladu sa situacijom na terenu - Slatina je geografsko i trgovačko središte svojeg šireg kraja i brojni osiguranici iz susjednih općina dolaze u grad radi drugih obaveza i pri tom koriste zdravstvenu zaštitu ondje (jer su tu i rentgen, laboratorij, ljekarne pa i pedijatrijska te ginekološka ordinacija), a ne u timovima izvan njega (primjer susjednog Sopja gdje od oko 1.900 osiguranika, njih manje od 200 je upisano u lokalni tim ili Čađavice gdje unatoč dostupnoj ljekarni i preko 1.500 osiguranika u općini, njih tek oko 900 je upisano u lokalni tim). Tako na jedva 12.000 osiguranika HZZO-a u Slatini Mreža i dalje predviđa 8 timova OM što iznosi manje od 1.500 osiguranika po timu. U praksi je to puno više zbog ranije navedenog "prelijevanja" pacijenata iz drugih općina radi prometne povezanosti, navika građana pa i liječnika kao i drugih okolnosti koje tome već tradicijski pogoduju. Ako bi se u Virovitici, prema prijedlogu iznešenom u E savjetovanju, ukinuo 12. tim predviđen dosada važećom Mrežom, prosjek osiguranika po timu bi bio nemogućih 1.754 (i sa trenutno predviđenih 12 timova iznosi gotovo 200 stanovnika po timu više nego u Slatini). Naime, s obzirom na odličnu prometnu povezanost Virovitice sa susjednim općinama duž državne ceste D5 i još više D2 koju prati i podravska željeznička pruga, realna je potreba i za 13. timom (što bi mogao biti i tim u susjednoj općini Lukač kako je u prethodnoj točki pojašnjeno, no i njega se ovim prijedlogom Mreže - ukida??) - već gotovo 10god neuspješna i neiskorištena mogućnost otvaranja potencijalnog tima u Novoj Bukovici može se "arhivirati" tako da se tim u toj općini obriše u prijedlogu Mreže - radi se o općini u kojoj je broj stanovnika na razini minimalnog tima OM s tendencijom opadanja broja stanovnika (NAJGORI INDEKS U CIJELOJ ŽUPANIJI - čak 28% gubitka stanovništva u skladu s podacima Državnog zavoda za statistiku. Prometnu povezanost općine je suvišno opisivati (državna cesta D2 i podravska željeznica s kolodvorom u središtu općine) jer već desetljećima stanovnici zdravstvenu skrb imaju osiguranu u susjednim jedinicama lok. samouprave koje su na 6-7km udaljenosti. (npr. u manjim općinama s dorom prometnom povezanosti zadržani su svi postojeći timovi iako su brojni od njih godinama bez nositelja, rade eventualno par sati tjedno, ali ih se novim prijedlogom ne ukida - primjer 4 tima u Suhopolju dok realno funkcionira s "2.5" tima). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
55 Osječko-baranjska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.2.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Mreži timova u djelatnosti opće/obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite (Tablica I.2.2.) za područje Doma zdravlja Osječko-baranjske županije brisati Selce Đakovačke (redni broj 34) jer nisu jedinica lokalne samouprave, već naselje u sastavu Grada Đakova. Dom zdravlja ima ugovoren 1 tim u Selcima Đakovačkim no isti pripada području Grada Đakova. Prihvaćen Prihvaćen.
56 Nataša Blagaić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.2.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.2.2.Mreža timova u djelatnosti opće/obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite u RH po općinama/gradovima pod točkom XV-Splitsko-dalmatinska županija redni broj46-Općina Šolta u koloni najveći mogući broj timova broj 1 zamijeniti brojem 2. Pri tome uzeti u obzir da je Šolta općina sa najvećim prirastom stanovništva u RH prema zadnjem popisu stanovništva iz 2021.(18,29%), da broj djece raste(nadograđuje se novi vrtić), da je odlukom o donošenju Mreže hitne medicine(NN 134/2023)za otok Šoltu ostala ugovorena 1 pripravnost kao i do sada pa je neprihvatljivo da se broj timova obiteljske smanji tim više što ti isti timovi u sezoni kada je broj onih koji na Šolti borave i deset puta veći od broja stanovnika izlazi na sve hitne intervencije u vremenu od 7:00-15:00 kada nema pripravnosti. Ako uzmemo u obzir Zakon o zdravstvenoj zaštiti svaki je zdravstveni djelatnik i izvan svog radnog mjesta odnosno u neposrenoj blizini radilišta dužan pružiti hitnu medicinsku pomoć, ali udaljenosti od preko 20 km od radilišta zasigurno nisu neposredna blizina. I na kraju pacijenti sa Šolte imaju pravo na svog obiteljskog liječnika kojega, u sezoni koja traje sve duže te zbog stalnog povećanja broja ljudi koji borave na otoku, moraju dijeliti sa cca 20tak tisuća ljudi te i sa dosadašnja 2 tima ostaju često uskraćeni za zakonom zagarantiranu osnovnu zdravstvenu zaštitu, a liječnike, uglavnom mlade i bez iskustva se svakodnevno stavlja pred izazove zbog kojih izbjegavaju raditi na otoku. Molimo Vas na kraju da u izradi Mreže javno zdravstvene službe kada su u pitanju otoci uzmete u obzir i Zakon o otocima te sve specifičnosti otočnog dijela RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
57 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.2.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.2.2. Mreža timova u djelatnosti opće/obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj - po općinama/gradovima u županijama/Gradu Zagrebu, pod točkom IV. Grad Zagreb broj „450“ zamjenjuje se brojem „469“ , odnosno po rednim brojevima kako slijedi: Pod rednim brojem 1. Brezovica broj „7“ zamjenjuje se brojem „8“; pod rednim brojem 4. Novi Zagreb – Istok broj „30“ zamjenjuje se brojem „33“; pod rednim brojem 5. Novi Zagreb – Zapad broj „33“ zamjenjuje se brojem „37“; pod rednim brojem 6. Podsljeme broj „10“ zamjenjuje se brojem „11“; pod rednim brojem 9. Podsused – Vrapče broj „25“ zamjenjuje se brojem „27“; pod rednim brojem 10. Stenjevec broj „28“ zamjenjuje se brojem „32“; pod rednim brojem 11. Trešnjevka – Jug broj „37“ zamjenjuje se brojem „39“; pod rednim brojem 14. Gornja Dubrava broj „34“ zamjenjuje se brojem „36“ Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
58 JOŠKO MARKIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.3.1.    MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREDŠKOLSKE DJECE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Rad pedijatara u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece na razini PZZ je iznimno zahtjevan i odgovoran. Osim dijagnostike i liječenja akutnih stanja, uloga pedijatra je i redovito praćenje razvoja djeteta, njegovog rasta, kao i mentalnog zdravlja. Pri tome se ne smije zanemariti i djelovanje na prevenciji bolesti i zdravstvenom prosvjećivanju. Ovaj proces se ne prekida početkom osnovnoškolskog školovanja te stoga mnogi roditelji ostavljaju svoju djecu u skrbi pedijatra i nakon toga. Nerijetko, kako bi sve to obuhvatili i pružili kvalitetnu skrb, pedijatri imaju dnevno i više od 100 kontakata s pacijentima. Obzirom na sve, potrebno je postupno smanjivati minimalni broj potrebne djece u timu te dinamički analizirati lokalne potrebe i proširivati Mrežu. Sadašnjim prijedlogom Mreža zaštite predškolske djece u Splitsko-dalmatinskoj županiji je ista kao i što je bila do sada. Za područje od Podstrane do Šestanovca (granice s Makarskim primorjem), predviđeno je 2 tima. Kako općina Podstrana ima 922 djece mlađe od 7 godina, općina Dugi Rat 536 djece mlađe od 7 godina, te grad Omiš sa općinama Šestanovac i Zadvarje 1.085 djece mlađe od 7 godina, smatramo da je Mrežu potrebno proširiti uspostavljanjem tima u Dugom Ratu, a što je dugo godina i bilo predviđeno, ali je nažalost pred nekoliko godina ukinuto. Isto tako, kako na području grada Solina i općine Klis, ima skoro 2500 djece dobi o-7 godina, potrebno je broj timova PZZ predškolske djece u Solinu povećati s 2 na 3. Navedenim promjenama bi se ukupni broj timova u SDŽ povećao s 36 na 38. S poštovanjem, prof. prim. dr. sc. Joško Markić predsjednik ogranka Split Hrvatskog pedijatrijskog društva i predsjednik Odbora za zdravstvo Skupštine Županije splitsko-dalmatinske Prihvaćen Prihvaćen.
59 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.3.1.    MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREDŠKOLSKE DJECE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.3.1. Mreža timova u djelatnosti u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece na razini primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj - po županijama/Gradu Zagrebu, pod rednim brojem IV. Grad Zagreb broj „69“ zamjenjuje se brojem „80“. Na razini primarne zdravstvene zaštite u Mreži timova u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece potrebno je povećati najveći mogući broj timova sa 69 na 80. Broj timova potrebno je povećati u gradskim četvrtima Novi Zagreb – istok, Trnje, Črnomerec, Stenjevec, Trešnjevka – jug, Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
60 Dom zdravlja Osječko-baranjske županije ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.3.2.   MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREDŠKOLSKE DJECE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Mreži timova u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece na razini primarne zdravstvene zaštite (Tablica I.3.2.) za područje Doma zdravlja Osječko-baranjske županije korigirati broj timova predviđenog za područje općine Erdut i za područje grada Osijeka na način da se smanji broj timova za 1 tim za područje općine Erdut (s 1 na 0 timova) te poveća broj timova za 1 tim za područje grada Osijeka (s 9 na 10 timova). U djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece i dalje je predviđen 1 tim za područje općine Erdut iako je zatraženo prebacivanje 1 tima iz općine Erdut u grad Osijek. U prijedlogu Mreže ukupni broj timova za područje Doma zdravlja je nepromijenjen (23) što je odgovarajuće potrebama no i dalje Dom zdravlja predlaže uvažavanje zahtjeva za prebacivanje tima na način da se smanji broj timova za 1 za općinu Erdut te poveća broj timova za 1 za grad Osijek (s 9 na 10 timova). Prihvaćen Prihvaćen.
61 Marko Rađa ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.3.2.   MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREDŠKOLSKE DJECE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U predloženoj tablici timova zdravstvene zaštite PREDŠKOLSKE djece za područje Splitsko-dalmatinske županije potrebna je korekcija na način da se smanji po 1 tim u Splitu (13 umjesto 14) i Kaštelima (3 umjesto 4), a da se ujedno poveća po jedan tim u Solinu (3 umjesto 2) i Dugom Ratu (1 umjesto 0). Na ovaj način svim predeviđenim timovima u "županijskoj" mreži gravitira cca 850 djece mlađe od 7 godina (predškolska djeca). Nadalje treba i od HZZO-a tražiti da standardni tim ne bude kao do sada 950 djece mlađe od 7 godina, već 850 djece mlađe od 7 godina. Prihvaćen Prihvaćen.
62 Osječko-baranjska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.3.2.   MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREDŠKOLSKE DJECE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Mreži timova u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece na razini primarne zdravstvene zaštite (Tablica I.3.2.) za područje Doma zdravlja Osječko-baranjske županije korigirati broj timova predviđenog za područje općine Erdut i za područje grada Osijeka na način da se smanji broj timova za 1 tim za područje općine Erdut (s 1 na 0 timova) te poveća broj timova za 1 tim za područje grada Osijeka (s 9 na 10 timova). U djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece i dalje je predviđen 1 tim za područje općine Erdut iako je zatraženo prebacivanje 1 tima iz općine Erdut u grad Osijek. U prijedlogu Mreže ukupni broj timova za područje Doma zdravlja je nepromijenjen (23) što je odgovarajuće potrebama no i dalje Dom zdravlja predlaže uvažavanje zahtjeva za prebacivanje tima na način da se smanji broj timova za 1 za općinu Erdut te poveća broj timova za 1 za grad Osijek (s 9 na 10 timova). Prihvaćen Prihvaćen.
63 OPĆINA JELENJE ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.3.2.   MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREDŠKOLSKE DJECE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.3.2. Mreža timova u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece na razini primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj - po općinama/gradovima u županijama/Gradu Zagrebu, pod rednim brojem XIII. Primorsko - Goranska broj „24“ zamjenjuje se brojem „25“ , a po rednim brojem kako slijedi: Pod rednim brojem 11. Jelenje broj „0“ zamjenjuje se brojem „1“. Naime, kako Općina Jelenje broji preko 400 djece predškolskog uzrasta, a kao JLS brdsko-planinskog područja postoji dislociranost i slabija povezanosti sa drugim gradovima i općinama, potrebno je osigurati da se području općine pruži adekvatna pedijatrijska skrb. Prihvaćen Prihvaćen.
64 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.3.2.   MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREDŠKOLSKE DJECE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.3.2. Mreža timova u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece na razini primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj - po općinama/gradovima u županijama/Gradu Zagrebu, pod rednim brojem IV. Grad Zagreb broj „69“ zamjenjuje se brojem „80“ , odnosno po rednim brojevima kako slijedi: Pod rednim brojem 4. Novi Zagreb – Istok broj „3“ zamjenjuje se brojem „5“; pod rednim brojem 7. Trnje broj „3“ zamjenjuje se brojem „5“; pod rednim brojem 8. Črnomerec broj „3“ zamjenjuje se brojem „4“; pod rednim brojem 10. Stenjevec broj „4“ zamjenjuje se brojem „5“; pod rednim brojem 11. Trešnjevka – Jug broj „5“ zamjenjuje se brojem „6“; pod rednim brojem 13. Donja Dubrava broj „3“ zamjenjuje se brojem „4“; pod rednim brojem 14. Gornja Dubrava broj „5“ zamjenjuje se brojem „6“; pod rednim brojem 17. Sesvete broj „7“ zamjenjuje se brojem „9“ Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
65 Međimurska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.4.1. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI DENTALNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (POLIVALENTNE) NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU MEĐIMURSKA ŽUPANIJA U tablici I.4.1. mreža timova u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite pod rednim brojem X Međimurska županija predlažemo broj timova povećati s 54 na 59. (Razloge obrazlažemo u tablici u tablici I.4.2. podjele po općinama/gradovima). Prihvaćen Prihvaćen.
66 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.4.1. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI DENTALNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (POLIVALENTNE) NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.4.1. Mreža timova u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite (polivalentne) na razini primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj – po županijama/Gradu Zagrebu, pod rednim brojem IV. Grad Zagreb broj „426“ zamjenjuje se brojem „431“. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
67 Andreja Marić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.4.2.   MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI DENTALNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (POLIVALENTNE) NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Vezano uz tablicu I.4.2., Mreža timova u djelatnosti dentalne zdr. zaštite u RH, molim da se vrati broj timova u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite na 57. Obzirom na potrebe pacijenata i raspodjelu i strukturu stanovnika, premalo je 54 tima. Slažem se s detaljnim tumačenjima Međimurske županije i Ivane Patarčec Ivanović. Prihvaćen Prihvaćen.
68 Dom zdravlja Osječko-baranjske županije ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.4.2.   MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI DENTALNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (POLIVALENTNE) NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Mreži timova u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite (polivalentne) na razini primarne zdravstvene zaštite (Tablica I.4.2.) za područje Doma zdravlja Osječko-baranjske županije uvaženo povećanje za 1 tim za područje grada Osijeka prikazati na način da se najveći mogući broj timova predviđenih za područje grada Osijeka korigira s 58 na 59 timova i tako uskladi s ukupnim brojem timova predviđenim za Osječko-baranjsku županiju (160). U djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite uvažen je svojedoban prijedlog za 1 dodatni tim za područje grada Osijeka ako se promatra prijedlog Mreže u ukupnom broju timova za područje Doma zdravlja koji je povećan s broja timova 159 na 160 timova no isto povećanje za 1 tim dentalne zdravstvene zaštite nije iskazano za područje grada Osijeka kako je traženo i to s 58 timova na traženih 59 timova što zahtjeva korekciju ovog broja kod timova predviđenih za područje grada Osijek (s 58 na 59 timova). Prihvaćen Prihvaćen.
69 Međimurska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.4.2.   MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI DENTALNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (POLIVALENTNE) NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Međimurska županija izražava nezadovoljstvo s predloženom Mrežom timova u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite u tablici I.4.2. mreža timova u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite i ne slažemo se sa smanjivanjem broja timova, naprotiv predlažemo povećanje broja timova u naseljima Orehovica, Pribislavec i Šenkovec s potrebnog broja timova od jednog tima na dva potrebna tima te Sveti Juraj na Bregu s potrebnog broja timova od dva tima na tri tima s obzirom na veliki broj pripadnika romske nacionalne manjine i veći broj novorođene djece u naseljima koja gravitiraju navedenim mjestima. Uz obrazloženje navedenog moramo istaknuti da su pripadnici romske nacionalne manjine socijalno ugrožena skupina društva koja ima otežane mogućnosti prijevoza do središta županije da bi ostvarila svoje pravo na zdravstvenu zaštitu, a dobna struktura stanovništva zahtjeva preventivne programe i podršku od najranije dobi te jednake mogućnosti za korištenjem zdravstvenih usluga u mjestu prebivališta. Smanjivanje broja timova za općinu Nedelišće s postojećih 5 na predložena 4 tima je neprihvatljivo iz razloga stalnog rasta broja stanovnika u toj općini kao i razloga planirane izgradnje Centra za starije osobe s kapacitetom smještaja za 150 osoba te još 300 korisnika koji će dnevno koristiti usluge Centra, a koji spadaju u najranjivije skupine društva te je kao podrška ostvarenju njihovog prava na pristupačnu zdravstvenu zaštitu planirano otvaranje ordinacije dentalne medicine u prostorima Centra. Nadalje, smanjivanje broja timova na području grada Čakovca s postojećih 17 na 16 timova je također neprihvatljivo iz razloga kontinuiranog rasta broja stanovništva na području grada, kao i okolnim naseljima koja gravitiraju gradu. Predloženi broj timova je manji od postojećeg ugovorenog broja timova u stoga se predlaže navedene brojke uskladiti sa stvarnim stanjem kako bi se zadovoljile potrebe stanovnika za uslugama navedenih djelatnosti. Također, sve veća potreba za zapošljavanjem stranih radnika koji na području Međimurske županije rade i borave zahtjeva da im se osigura dostupna zdravstvena skrb. Ostavljanjem postojećeg broja timova u mreži javne zdravstvene službe u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite ne bi se narušio standardni broj pacijenata po timu. Prihvaćen Prihvaćen.
70 Osječko-baranjska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.4.2.   MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI DENTALNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (POLIVALENTNE) NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Mreži timova u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite (polivalentne) na razini primarne zdravstvene zaštite (Tablica I.4.2.) za područje Doma zdravlja Osječko-baranjske županije uvaženo povećanje za 1 tim za područje grada Osijeka prikazati na način da se najveći mogući broj timova predviđenih za područje grada Osijeka korigira s 58 na 59 timova i tako uskladi s ukupnim brojem timova predviđenim za Osječko-baranjsku županiju (160). U djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite uvažen je svojedoban prijedlog za 1 dodatni tim za područje grada Osijeka ako se promatra prijedlog Mreže u ukupnom broju timova za područje Doma zdravlja koji je povećan s broja timova 159 na 160 timova no isto povećanje za 1 tim dentalne zdravstvene zaštite nije iskazano za područje grada Osijeka kako je traženo i to s 58 timova na traženih 59 timova što zahtjeva korekciju ovog broja kod timova predviđenih za područje grada Osijek (s 58 na 59 timova). Prihvaćen Prihvaćen.
71 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.4.2.   MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI DENTALNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (POLIVALENTNE) NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.4.2. Mreža timova u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite (polivalentne) na razini primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj - po općinama/gradovima u županijama/Gradu Zagrebu, pod rednim brojem IV. Grad Zagreb broj „426“ zamjenjuje se brojem „431“ , odnosno po rednim brojevima kako slijedi: Pod rednim brojem 2. Donji grad broj „25“ zamjenjuje se brojem „21“, pod rednim brojem 4. Novi Zagreb – istok broj „28“ zamjenjuje se brojem „32“; pod rednim brojem 5. Novi Zagreb – zapad broj „33“ zamjenjuje se brojem „35“; pod rednim brojem 6. Podsljeme broj „7“ zamjenjuje se brojem „10“. Na razini primarne zdravstvene zaštite u Mreži timova u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite (polivalentne) potrebno je povećati najveći mogući broj timova sa 426 na 431. Broj timova potrebno je povećati u gradskim četvrtima Novi Zagreb – istok, Novi Zagreb – zapad i Podsljeme te je potrebno smanjiti najveći mogući broj timova u gradskoj četvrti Donji grad sa 25 na 21. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
72 Ivana Patarčec Ivanović ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.4.2.   MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI DENTALNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (POLIVALENTNE) NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Vezano uz Mrežu timova u djelatnosti dentalne zdr. zaštite u RH, stav Doma zdravlja Čakovec je da je trebalo ostaviti postojeće stanje Mreže i ne smanjivati broj, odnosno za područje grada Čakovca ostaviti 17 timova, za Podturen 2, a za Nedelišće 5. Za područje grada Čakovca predlaže se ostaviti dosadašnji broj timova (odnosno 17 timova, a ne kao u prijedlogu nove Mreže 16) jer grad Čakovec sa okolnim naseljima prema novom popisu stanovnika bilježi porast broja stanovnika (prema Popisu stanovništva iz 2021.g. – 27. 122 stanovnika). Činjenica je da je broj stanovnika u okolnim mjestima, kao što su Strahoninec, Šenkovec i Nedelišće, u stalnom porastu, s time da ordinacije dentalne medicine u Strahonincu i Šenkovcu bilježe i najveći broj opredijeljenih osiguranih osoba po timu. U naselju Nedelišće je u suradnji sa Međimurskom županijom i razvojnim ustanovama Međimurske županije započela gradnja Centra za starije osobe, u kojem se planira smještaj 1 ordinacije dentalne medicine i 1 ordinacije opće/obiteljske medicine. S obzirom da će izgradnjom tog Centra još 300-tinjak osoba koristiti navedene usluge, smatramo da ukidanje jednog tima dentalne medicine u Nedelišću nije opravdano. Dom zdravlja Čakovec traži zadržavanje postojećeg stanja, odnosno 5 timova, kako bi se zadržala kvaliteta zdravstvene zaštite, obzirom da se zbog povećanja broja korisnika usluga neće narušiti standardni broj pacijenata po timu. Uz to, predlaže se i povećanje broja timova za naselje Pribislavec na 2 tima. Zbog pozitivnog nataliteta u naselju Pribislavec (koje se također nalazi u okolici Čakovca) te zbog mogućnosti gravitacije većeg broja stanovnika prema toj ordinaciji, predlaže se dodatni tim u naselju Pribislavec. Naime, dobna struktura stanovništva je takva da postoji potreba za preventivnim programima od najranije dobi te bi zbog socijalnih razloga lokalnom stanovništvu trebalo omogućiti jednake mogućnosti za korištenje zdr. usluga u mjestu prebivališta. Kao jedan od argumenata za povećanje broja timova u Mreži možemo navesti i podatak da na tržištu rada ima dovoljan broj mladih nezaposlenih doktora dentalne medicine. Međimurska županija općenito bilježi veliki broj stranih radnika koji također trebaju zdravstvene usluge u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
73 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.5.1.   MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE   ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.5.1. Mreža timova u djelatnosti zdravstvene zaštite žena na razini primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj - po županijama/Gradu Zagrebu, pod rednim brojem IV. Grad Zagreb broj „70“ zamjenjuje se brojem „80“. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
74 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.5.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU I LOKACIJAMA DOMOVA ZDRAVLJA U tablici I.5.2. Mreža timova u djelatnosti zdravstvene zaštite žena na razini primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj - po županijama/Gradu Zagrebu i lokacijama domova zdravlja, pod rednim brojem IV. Grad Zagreb broj „70“ zamjenjuje se brojem „80“ , odnosno po rednim brojevima kako slijedi: Pod rednim brojem 2. Donji grad broj „7“ zamjenjuje se brojem „6“; pod rednim brojem 5. Novi Zagreb - zapad broj „6“ zamjenjuje se brojem „7“; pod rednim brojem 6. Podsljeme broj „1“ zamjenjuje se brojem „2“; pod rednim brojem 7. Trnje broj „3“ zamjenjuje se brojem „4“; pod rednim brojem 8. Črnomerec broj „3“ zamjenjuje se brojem „4“; pod rednim brojem 9. Podsused - Vrapče broj „4“ zamjenjuje se brojem „5“; pod rednim brojem 10. Stenjevec broj „5“ zamjenjuje se brojem „6“; pod rednim brojem 11. Trešnjevka – jug broj „5“ zamjenjuje se brojem „6“; pod rednim brojem 12. Trešnjevka - sjever broj „5“ zamjenjuje se brojem „6“; pod rednim brojem 14. Gornja Dubrava broj „5“ zamjenjuje se brojem „6“; pod rednim brojem 16. Pešćenica - Žitnjak broj „5“ zamjenjuje se brojem „6“; pod rednim brojem 17. Sesvete broj „6“ zamjenjuje se brojem „7“. Na razini primarne zdravstvene zaštite u Mreži timova u djelatnosti zdravstvene zaštite žena potrebno je povećati najveći mogući broj sa 70 na 80. Broj timova potrebno je povećati u gradskim četvrtima Novi Zagreb – zapad, Podsljeme, Trnje, Črnomerec, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – jug, Trešnjevka – sjever, Gornja Dubrava, Pešćenica - Žitnjak i Sesvete te je potrebno smanjiti najveći mogući broj timova u gradskoj četvrti Donji grad sa 7 na 6. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
75 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.6. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI MEDICINE RADA Tablica I.6. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI MEDICINE RADA U djelatnosti medicine rada uočeno je da tablica sadrži podatak o "Najvećem mogućem broju timova ukupno" i "Najvećem mogućem broju timova u županijskim zavodima za javno zdravstvo". Trenutno je u gotovo svim županijama mreža timova medicine rada nepopunjena pa je nejasno zašto pojedini zavodi za javno zdravstvo mogu, a neki ne mogu ugovoriti djelatnost medicine rada ? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
76 Marko Rađa ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.8. MREŽA U DJELATNOSTI PATRONAŽNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Mreži je predviđeno da ostaje isti broj prvostupnica sestrinstva kao do sada, ali zbog smanjenja broja stanovnika onda treba ići na umanjenje standarda broja stanovnika na jednu prvostupnicu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
77 Iva Ljubanović ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.9.1. MREŽA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH TIMOVA U DJELATNOSTI LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko- laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno- laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice:  Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete  Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno- laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
78 Lucija Putrić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.9.1. MREŽA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH TIMOVA U DJELATNOSTI LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
79 Tanja Leontić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.9.1. MREŽA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH TIMOVA U DJELATNOSTI LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
80 Admir Dilberović ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.9.1. MREŽA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH TIMOVA U DJELATNOSTI LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Ovim pravilnikom utvrđen je maksimalni broj laboratorija, ali nije minimalni, što dovodi u opasnost dostupnost zdravstvene zaštite i mogućnost da se zbog nedostatka kadra jednostavno mnogi ugase i nikom ništa. Prema posljednjim dostupnim podacima, otprilike 55% stanovništva Hrvatske živi izvan urbanih središta, odnosno van gradova, a ako računamo male gradove, taj postotak se penje i na preko 70%. Od navedenih laboratorija, izvanrednim nadzorom i inspekcijom utvrđeno je da najmanje 25 nema ni minimalne uvjete za obavljanje djelatnosti, te je pravo vrijeme da se nađe rješenje da bi ova mreža utvrđena pravilnikom uopće mogla postojati. U mjestima gdje se već godinama na natječaje ne javljaju magistri medicinske biokemije može se zaposliti magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike kao stručnjak sličnog profila s nedvojbeno dovoljnim kompetencijama za voditi laboratorije na nivou primarne zdravstvene zaštite jer se radi o relativno najjednostavnijim i gotovo potpuno automatiziranim pretragama i procesima u laboratorijskoj dijagnostici, a uzevši u obzir da isti kadar već uspješno sudjelujeu najsloženijim postupcima i pretragama na razini sekundarne, tercijarne i znanstveno-istraživačkih instituta. Kada razmatramo strategije za očuvanje zdravlja i prevenciju, važno je naglasiti da slanje pacijenata u zdravstvene ustanove udaljene 30, 40 ili više kilometara samo radi rutinskih pregleda kao što je vađenje krvi može dovesti do smanjenja njihove sklonosti za redovitim kontrolama. Time se riskira da nepravilnosti u zdravstvenom stanju ostanu neotkrivene ili se otkriju tek kada je već prekasno, što nije samo štetno za njihovo zdravlje već i za zdravstveni sustav, budući da je liječenje u kasnijim fazama često skuplje i kompliciranije. S poštovanjem, Admir Dilberović, mag. med. lab. diag. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
81 Ivana Jakušić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.9.1. MREŽA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH TIMOVA U DJELATNOSTI LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
82 KRISTINA KOPIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.9.1. MREŽA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH TIMOVA U DJELATNOSTI LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
83 KATJA PULJČAN ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.9.1. MREŽA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH TIMOVA U DJELATNOSTI LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
84 Iva Ljubanović ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.9.2. MREŽA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH TIMOVA U DJELATNOSTI LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko- laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno- laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice:  Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete  Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno- laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
85 Ivana Jakušić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.9.2. MREŽA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH TIMOVA U DJELATNOSTI LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
86 KRISTINA KOPIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.9.2. MREŽA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH TIMOVA U DJELATNOSTI LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
87 KATJA PULJČAN ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.9.2. MREŽA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH TIMOVA U DJELATNOSTI LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Povodom postupka savjetovanja s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističemo sljedeće: 1. Mreža medicinsko-biokemijskih timova u Republici Hrvatskoj, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite ne funkcionira na način koji je Zakonom propisan. Naime, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost u okviru svojih javih ovlasti, a temeljem prijava naših članova vrši izvanredne stručne nadzore u kojima je nedvojbeno dokazana nepravilnost koja se očituje u tome da medicinskih biokemičara nema dovoljno u Republici Hrvatskoj kako bi se zadovoljila sveobuhvatnost, dostupnost, kontinuiranost i kvaliteta zdravstvene zaštite, imajući u vidu odredbu Čl.7 Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji propisuje da medicinsko biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je magistar medicinske biokemije. U Domovima zdravlja ili u Ispostavama Domova zdravlja rade cjelokupan laboratorijski proces rada potpuno samostalno i bez nadzora zdravstveno-laboratorijski tehničari čime su stavljeni u poziciju rada van svojih ovlasti s elementima kazneno-pravne odgovornosti kako bi se očuvala načela zdravstvene zaštite u područjima gdje nema magistara medicinske biokemije. Nedostatak magistara medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti leži u dvije osnovne činjenice: • Magistara medicinske biokemije nema dovoljno u RH da udovolje zakonom propisane uvjete • Magistri medicinske biokemije teže specijalizacijama i radu u ustanovama sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite zbog povoljnijih materijalnih uvjeta (npr. u OB Pula zaposleno je 10 magistara medicinske biokemije, a u ispostavama DZ Istarske županije Buzet i Labin nema niti jednog medicinskog biokemičara). U ostvarivanju temeljnih načela zdravstvene zaštite u RH propisanih Ustavom i Zakonom Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost se izričito protivi: A) ukidanju medicinsko-biokemijskih laboratorija u RH (temeljno načelo zdravstvene zaštite je kapilarnost zdravstvene zaštite, dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost) B) pretvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija u „vadilišta krvi“ i drugih bioloških uzoraka, što je nepoznat pojam u pozitivnom zakonodavstvu RH, a što implicira ozbiljne probleme u kvaliteti i rezultatima laboratorijskih pretraga C) dodjeli koncesija privatnim laboratorijima jer smatramo da isti ne mogu u kadrovskom smislu udovoljiti potrebama stanovništva RH niti postoje jasni kriteriji dodjele koncesije privatnim osobama niti privatni laboratoriji nikada ne mogu nadomjestiti uslugu javnog zdravstva Zbog svega naprijed navednog direktno se ide protiv načela dostupnosti zdravstvene zaštite u području medicinske biokemije na način da onemogućuju brzu i dostupnu uslugu pacijentu. Primjer toga su Dom zdravlja Ploče koji pokriva oko 8220 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) i primjer Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Pregrada koji pokriva 5900 stanovnika (popis stanovništva u RH 2021.god.) Koji je kriterij da laboratorij u Pločama ne radi, nego samo je postao „transportno-tranzicijski centar-vadilište krvi“ (od 8-9 ujutro) dok laboratorij u Pregradi je otvoren i radi? U laboratoriju u Pregradi postoji zaposlen medicinski biokemičar, dok u laboratoriju u Pločama ga nema. Dakle, dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu laboratorijske djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite direktno ovisi o tome imamo li dostupnog medicinskog biokemičara ili ne. 2. Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ukazuje na postojanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (HKO 7.sv.) koji nisu prepoznati u zakonskim pretpostavkama, te radi toga su i neprepoznati u sustavu zdravstva RH. Ne postoji suštinska razlika između magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistra medicinske biokemije kako bi se mogao obaviti prijenos ovlasti na razini ovih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji u ovom momentu su otvoreni jedino i isključivo požrtvovnošću zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji ujedno i validiraju nalaze našim pacijentima. 3. Radi pojašnjenja svega naprijed navedenog, želimo ukazati na zakonsku definiciju naše djelatnosti koja je propisana u Čl.55 St.1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji glasi: Medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Zaključno na sve naprijed navedeno, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ističe da jedino magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu u vrlo kratkom roku otkloniti sve anomalije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (a i u sekundarnoj i tercijarnoj) s obzirom na svoju brojnost, iskustvo i obrazovanje. U postojećem zdravstvenom sustavu RH ne postoji način da se u kratkom roku transferiraju visokoobrazovani radnici sa velikim iskustvom u sve razine zdravstvene zaštite u RH, osim transferiranja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
88 Hrvatsko društvo medicinskih sestara u palijativnoj skrbi ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.1. MREŽA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Mreža zdravstvene njege u kući zahtjeva povećanje s obzirom na sve veći broj palijativnih bolesnika koji se skrb pruža u kući. Iz tog razloga molimo povećanje na svim područjima za 25% posto, osobito u gradovima te usklađivanje s prekoračenjem limita iz prošle godine , gdje se prepoznao problem popunjenosti mreže i uskraćivanja skrbi najtežim bolesnicima u kući (umirući, vigilne kome, pacijenti na respiratoru, pacijenti s tumoroznim tvorbama, dekubitusi 4.stupnja itd.) Ako ne dođe do tog povećanja i jednakosti pružanja zdravstvene njege u kući i u daljnjem će se razdoblju uskraćivati zdravstvena njega u kući najpotrebnijima, a to su najčešće palijativni bolesnici za koje se prema svim smjernicama i preporukama nastoji omogućiti skrb kod kuće. Bez zdravstvene njege u kući kao veoma korisne i vrijedne službe, to je nemoguće. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
89 Udruga medicinskih sestara zdravstvene njege u kući ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.1. MREŽA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Poštovani! Poznato je da stanovništvo RH stari i da imamo sve veći broj ljudi s kroničnim bolestima koji trebaju kontinuiranu i dugotrajnu zdravstvenu skrb i njegu u kući te povećanje broja palijativnih bolesnika. Isto tako, medicinske sestre iz djelatnosti zdravstvene njege u kući sve dijagnostičko-terapijske postupke provode samostalno, a za koje preuzimaju odgovornost u specifičnim uvjetima stambenih prostora bolesnika. Iz svih komentara vidimo da je trenutno na većini područja povećana potražnja za uslugama i potrebnim brojem medicinskih sestara, a koja novim prijedlogom mreže nije uvažena. Na temelju toga zaključujemo da omjer broja stanovnika i broja medicinskih sestara nije jednoznačno primjenjiva. Predlažemo da broj stanovnika po jednoj medicinskoj sestri/tehničaru bude u omjeru 2.500/1 med. sestra/tehničar kako bi zdravstvena njega u kući bila svima jednako dostupna te da se uvaže razlike urbanih i ruralnih područja u gustoći naseljenosti i njihova međusobna geografska udaljenost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
90 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.1. MREŽA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.10.1. Mreža u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika u Republici Hrvatskoj po županijama/Gradu Zagrebu pod rednim brojem IV. Grad Zagreb broj „268“ zamjenjuje se brojem „275“. U Mreži timova u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika predlaže se povećati najveći mogući broj medicinskih sestara sa 268 na 275 zbog porasta udjela starijeg stanovništva kao i povećanja broja kroničnih pacijenata. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
91 Marko Rađa ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.1. MREŽA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Poštovani, nije mi jasno po kojem kriteriju je predložena mreža kod zdravstvene njege u kući jer su odstupanja po županijama jako velika. Od Koprivničko-križevačke županije gdje je predviđeno 2.066 stanovnika po jednoj medicinskoj sestri u ZNJUK do Zagrebačke županije gdje je predviđeno 3.371 stanovnik po jednoj medicinskoj sestri u ZNJUK. To je preko 63% razlike između "najmanje" i "najveće" županije. Ako također znamo da je dosadašnji standard 3.500 osiguranika (stanovnika) po jednoj medicinskoj sestri u ZNJUK molim Vas jasan stav koji je novi standard broja stanovnika po jednoj medicinskoj sestri u ZNJUK - 2.200 stanovnika ili 2.500 stanovnika ili 3.000 stanovnika i onda mogu biti korekcije od 10-15% ovisno kako je županija geografski velika ili mala ili gusto ili rijetko naseljena, te sukladno tome odredite potreban broj medicinskih sestara u ZNJUK. U nastavku je čitava tablica Naziv županije Broj stanovnika Prijedlog Mreže Broj stanovnika na 1 sestru u mreži KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 101.221 49 2.066 POŽEŠKO-SLAVONSKA 64.084 29 2.210 OSJEČKO-BARANJSKA 258.026 113 2.283 KRAPINSKO-ZAGORSKA 120.702 50 2.414 BRODSKO-POSAVSKA 130.267 51 2.554 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 143.113 56 2.556 SISAČKO-MOSLAVAČKA 139.603 54 2.585 BJELOVARSKO-BILOGORSKA 101.879 39 2.612 KARLOVAČKA 112.195 42 2.671 VIROVITIČKO-PODRAVSKA 70.368 26 2.706 ŠIBENSKO-KNINSKA 96.381 34 2.835 MEĐIMURSKA 105.250 37 2.845 VARAŽDINSKA 159.487 56 2.848 GRAD ZAGREB 767.131 268 2.862 PRIMORSKO-GORANSKA 265.419 91 2.917 LIČKO-SENJSKA 42.748 14 3.053 SPLITSKO-DALMATINSKA 423.407 138 3.068 ZADARSKA 159.766 52 3.072 DUBROVAČKO-NERETVANSKA 115.564 37 3.123 ISTARSKA 195.237 59 3.309 ZAGREBAČKA 299.985 89 3.371 RH 3.871.833 1.384 2.798 Ovo je znači državni prosjek od 2.798 sa rasponom od -26,2% do +20,5% S poštovanjem, prim. Marko Rađa, dr.med. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
92 USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU I REHABILITACIJU VITA ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.1. MREŽA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU TABLICA I.10.1 MREŽA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Poštovani, želimo se osvrnuti na odluku o donošenju mreže u javnim zdravstvenim službama u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika po županijama. Smatramo da ostavljanje istog broja medicinskih sestara u Splitsko-dalmatinskoj županiji nije dostatno. Posljednjih godina potreba za zdravstvenom njegom u kući u Splitsko-dalmatinskoj županiji je sve veća i do sada nam je bilo teško rasporediti sav posao na ugovoreni broj medicinskih sestara te vas molimo da razmotrite proširivanje mreže u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Smatramo da treba skrenuti pažnju i na to da Splitsko-dalmatinska županija kao druga najveća županija u Republici Hrvatskoj po novom prijedlogu u odluci o donošenju mreže u javnim zdravstvenim službama u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika nije dobila nijedan novi ugovor/tim za zdravstvenu njegu u kući bolesnika, što znači trenutno ugovara 138 medicinskih sestara i novi je prijedlog da ostane 138 medicinskih sestara. Također treba uzeti u obzir ruralna područja u Splitsko-dalmatinskoj županiji kao što je Dalmatinska zagora i otoci, gdje se ljudi sve više naseljavaju i vraćaju u starijoj dobi iz većih gradova, a tu je povezanost područja jako loša te se mora omogućiti pacijentima pravo na zdravstvenu zaštitu, zdravstvena njega u kući bolesnika spada pod primarnu zdravstvenu zaštitu na koju svaki bolesnik ima pravo. Vidimo da novom odlukom o donošenju mreže u javnim zdravstvenim službama u Republici Hrvatskoj se broj novih ugovaranja povećao za 79 medicinskih sestara zdravstvene njege u kući bolesnika te podržavamo odluku o povećanju, samo smatramo da doneseni broj za našu županiju nije dostatan jer sva područja koja su do sada bila ugovarana su popunjena i radimo sve u našoj moći da svaki pacijent ostvari pravo na zdravstvenu zaštitu, ali također smatramo da dosadašnji broj timova nije dovoljan za sve potrebe za zdravstvenom njegom u kući bolesnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji, molimo da razmotrite naš prijedlog. Zbog svega navedenog u prilogu tablica, kako bi možda olakšala razumijevanje naše trenutne situacije. Tab. Usporedba Mreže javne zdravstvene službe sa novim odlukama o izmjeni u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika po županijama/ Gradu Zagrebu, 2024. Županija Novi br.ugovora Stari br.ugovora Popunjava trenutno Razlika novi-stari br ugovora Razlika novi br.ugovora- trenutno popunjava BJELOVARSKO-BILOGORSKA 39 38 38 +1 0 BRODSKO-POSAVSKA 51 51 50 0 +1 DUBROVAČKO-NERETVANSKA 37 35 32 +2 +5 GRAD ZAGREB 268 250 247 +18 +21 ISTARSKA 59 58 47 +1 +12 KARLOVAČKA 42 41 41 +1 +1 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 49 37 37 +12 +12 KRAPINSKO-ZAGORSKA 50 42 42 +8 +8 LIČKO SENJSKA 14 14 12 0 +2 MEĐIMURSKA 37 33 33 +4 +4 OSJEČKO-BARANJSKA 113 95 107 +18 +6 POŽEŠKO-SLAVONSKA 29 24 24 +5 +5 PRIMORSKO-GORANSKA 91 89 87 +2 +4 SISAČKO-MOSLAVAČKA 54 54 42 0 +12 SPLITSKO-DALMATINSKA 138 137 138 +1 0 ŠIBENSKO-KNINSKA 34 34 28 0 +6 VARAŽDINSKA 56 52 51 +4 +5 VIROVITIČKO-PODRAVSKA 26 27 26 -1 -1 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 56 56 49 0 +7 ZADARSKA 52 49 49 +3 +3 ZAGREBAČKA 89 89 69 0 +20 Ukupno 1384 1305 1249 79 133 Izvori: HZZO-Ugovoreni sadržaji zdravstvene zaštite u RH, e-savjetovanje Odluka o donošenju Mreže javne zdravstvene službe Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Vita Ulica 141.brigade24, 21000 Split Osnivač bacc. sestrinstva Mirjana Gojsalić Ravnatelj bacc. ekonomije Ivica Gojsalić 26.02.2024. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
93 USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU U KUĆI "DUŠICA LETILOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.1. MREŽA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Poštovani, želim skrenuti pažnju na broj medicinskih sestara za Brodsko-posavsku Županiju (51). Naime, na području grada Slavonskog Broda unazad par godina je potreba za zdravstvenm njegom u kući izrazito povećana. Ustanove za zdravstvenu njegu rade u konstantnim prekoračenjima, te je gotovo nemoguće skrbiti o svim pacijentima koji imaju potrebu za zdravstvenom njegom. Smatramo da je broj ugovorenih medicinskih sestra na području naše Županije (grad Slavonski Brod i okolna ruralna područja) nedostatan za zbrinjavanje populacije kojoj je potrebna stručna zdravstvena njega i skrb. Na području Slavonije je pretežito starije staništvo, mladi odlaze, a time stariji ostaju sami, te im je u bolesti nužna pomoć i zdravstvena njega. Također, zbog smanjenja broja dana hospitalizacije pacijenti se ranije otpuštaju kući na oporavak (izazito teške dijagnoze, kompleksna zdravstvena njega...), te im je potrebno osigurati nastavak zdravstvene skrbi u kućnim uvjetima. Ustanove za zdravstvenu njegu u kući na području Brodsko-posavske županije ulažu sve moguće napore i kapacitete kako bi se uklopili u broj ugovorenih medicinskih sestara, no unazad par godina to je nemoguće. Potreba za zdravstvenom njegom u kući na našem području je izrazito velika i opravdana, te molimo da razmotrite mogućnost proširivanja mreže u djelatnosti zdravsvene njege u kući bolesnika na području Brodsko- posavske županije ( grad Slavonski Brod), kako bi svaki pacijent imao jednako pravo na zdravstvenu zaštitu. Napominjem da smo uložili sve moguće napore u suradnji sa područnim uredom HZZO-a kako bi napravili preraspodjelu, no potreba za našom djelatnosti je i dalje prevelika i ne može se uklopiti u postojeći broj ugovorenih medicinskih sestara, što znači da je nemoguće odgovoriti na sve potrebe zdravstvene njege u kući na našem području. jer nemamo dovoljan broj ugovorenih medicinskih sestara. Nadam ses da ćete razmotriti prijedlog o proširivanju mreže u našoj djelatnosti. S poštovanjem, U ime svih Ustanova za zdravstvenu njegu u kući na području grada Slavonskog Broda Jelena Zdjelarević, univ.mag.techn Ravnateljica Ustanove za zdravstvene njege u kući "Dušica Letilović" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
94 Dom zdravlja Osječko-baranjske županije ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Mreži timova u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika (Tablica I.10.2.) za područje Osječko-baranjske županije povećanje za 1 medicinsku sestru za područje grada Osijeka (s 42 na 43 medicinske sestre) zbog čega je i ukupni najveći mogući broj medicinskih sestara za cijelo područje Osječko-baranjske županije također potrebno povećati za 1 medicinsku sestru (sa 113 na 114 medicinskih sestara). U djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika predloženo je proširenje Mreže za 19 dodatnih medicinskih sestara i to: 10 medicinskih sestara za grad Osijek, 3 medicinske sestre za područje Erduta, 1 medicinska sestra za područje Antunovca, 1 medicinska sestra za područje Belišća, 1 medicinska sestra za područje Đakova, 2 medicinske sestre za područje Ernestinova i 1 medicinska sestra za područje Valpova, od čega je uvaženo povećanje za 18 medicinskih sestara. Dom zdravlja predlaže da se zatraži 1 dodatna medicinska sestra za područje Osijeka. Nije prihvaćen Nije prihvaćen.
95 OPĆINA VIŠKOVO ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Poštovani, Općina Viškovo je najveća hrvatska općina i trenutno, prema podacima HZZO-a na dan 4. ožujka 2024. godine ima 17.193 osiguranika što je za 6.693 osiguranika više u odnosu na standard HZZO-a. U odnosu na cijelu Primorsko-goransku županiju upravo na području Općine Viškovo najveća je razlika broja ugovorenih medicinskih sestara u odnosu na broj osiguranika. Obzirom da za područje Općine Viškovo niste predvidjeli nadopunu Mreže ovim putem molimo za hitnom nadopunom Mreže na način da se za područje Općine Viškovo predvidi još jedna ugovorna medicinska sestra za obavljanje zdravstvene njege u kući, a uvažavajući standard HZZO-a. S poštovanjem Prihvaćen Prihvaćen.
96 Ustanova za zdravstvenu njegu Gordana Vuković OIB: 75836222756758 ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Poštovani, Molim da razmotrite mogućnost da se na području Općine Viškovo nadopuni Mreža sa još jednom ugovornom sestrom za obavljanje zdravstvene njege u kući. Općina Viškovo je najveća hrvatska općina, obuhvaća 49.21 km2 i ima najveći porast broja osiguranika u zadnjih 20-tak godina, te trenutno ima 17.193 osiguranika što je za 6.693 osiguranika više u odnosu na standard HZZO. Za područje Viškovo niste predvidjeli nadopunu Mreže već samo za susjedno područje Kastav , gdje je također potrebno, ali je razlika u broju osiguranika ipak veća na ovom području. Broj osiguranih osoba Općina Viškovo 17.193 Izvor: HZZO broj osiguranika na dan 4.3.2024. Razlika u odnosu na standard 6.693 63,74% Nacrt odluke: 3 ugovorene med. sestre Prijedlog izmjene nacrta: 4 ugovorene med. sestre Budući da je u cijeloj PGŽ najveća razlika broja ugovorenih medicinskih sestara u odnosu na broj osiguranika najveća na području Viškova smatramo da je na ovom području najhitnija promjena mreže, te je svakako potrebna barem još jedna ugovorna medicinska sestra. Izmjena Mreže tražena je i za susjedno područje Kastav koje ima 10.693 osiguranika i dvije ugovorene medicinske sestre, te je tu razlika u odnosu na standard 3693 osiguranika, što je značajno manje. Broj osiguranika područja Kastva ne povećava se zadnjih godina, čak je i u blagom opadanju i obuhvaća područje od 11.4 km2 , pa smatramo da je svakako hitnije da se prvo traži promjena Mreže na području gdje je najveća razlika u odnosu na standard, a to je na području Viškova. S poštovanjem Ustanova za zdravstvenu njegu Gordana Vuković, Viškovo Ravnateljica Maja Vuković, dipl.oecc. Prihvaćen Prihvaćen.
97 VENI VITALJIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU JLS GRAD KOMIŽA: Tražimo da se u Mrežu uvrsti tim djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika za područje Grada Komiže. Naime, ovakav tim je do sada djelovao i na to smo imali pravo. Vašim prijedlogom potrebiti stanovnici grada Komiže ostaju bez neophodne pomoći koju su do sada imali, a ovakva bi ih odluka ostavila bez dosadašnjeg prava na zdravstvenu njegu u kući, a zbog tog razloga bi vrlo vjerojatno bili primorani donijeti odluku o iseljenju s otoka Visa. Gradonačelnica Grada Komiže: Tonka Ivčević Prihvaćen Prihvaćen.
98 Marko Rađa ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Mrežu zdravstvene njege u kući bolesnika za područje Splitsko-dalmatinske županije potrebno je promijeniti na slijedeći način kako bi se ispravile greške u prijedlogu a odnose se na broj stanovnika na jednu medicinsku sestru: Redni broj Općina/grad Nacrt Odluke Prijedlog izmjene Nacrta 2 BOL 0 1 12 JELSA 1 2 13 KAŠTELA 10 13 15 KOMIŽA 0 1 20 MARINA 1 2 29 PODSTRANA 2 3 38 SINJ 7 8 39 SOLIN 6 8 45 ŠESTANOVAC 0 1 I sa ovim predloženim broj stanovnika na jednu medicinsku sestru u ovoj djelatnosati na području SDŽ je cca 2.850 Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
99 Osječko-baranjska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Mreži timova u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika (Tablica I.10.2.) za područje Osječko-baranjske županije povećanje za 1 medicinsku sestru za područje grada Osijeka (s 42 na 43 medicinske sestre) zbog čega je i ukupni najveći mogući broj medicinskih sestrara za cijelo područje Osječko-baranjske županije također potrebno povećati za 1 medicinsku sestru (sa 113 na 114 medicinskih sestara). U djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika predloženo je proširenje Mreže za 19 dodatnih medicinskih sestara i to: 10 medicinskih sestara za grad Osijek, 3 medicinske sestre za područje Erduta, 1 medicinska sestra za područje Antunovca, 1 medicinska sestra za područje Belišća, 1 medicinska sestra za područje Đakova, 2 medicinske sestre za područje Ernestinova i 1 medicinska sestra za područje Valpova, od čega je uvaženo povećanje za 18 medicinskih sestara. Dom zdravlja predlaže da se zatraži 1 dodatna medicinska sestra za područje Osijeka. Nije prihvaćen Nije prihvaćen.
100 HELENA BANDALOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Prvenstveno Vam želimo ukazati na uočene nelogičnosti u jednom dijelu prijedloga Mreže. Naime, U djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika u odnosu na trenutno važeću Mrežu javne zdravstvene službe, u 9 županija i Gradu Zagrebu je predviđeno značajno povećanje broja medicinskih sestara u odnosu na postojeće stanje, a kod 11 županija nije predviđeno povećanje broja medicinskih sestara. Nije nam poznato kojim ulaznim parametrima su se vodili predlagači Mreže, jer sve brojke stanovnika ili osiguranika ukazuju na veliku disproporciju u predviđenom broju medicinskih sestara u ovoj djelatnosti po županijama. Tako imamo Prijedlog koji planira jednu medicinsku sestru na 2.066 stanovnika u Koprivničko-križevačkoj županija pa sve do 3.371 stanovnika u Zagrebačkoj županiji. Ovo su jako velike razlike pogotovo u svjetlu činjenice da je današnji standard 3.500 osiguranika na jednu medicinsku sestru. S obzirom da je Splitsko-dalmatinska županija najveća županija sa preko 423.000 stanovnika (i sa preko 442.000 osiguranika prema podatcima HZZO-a), sa velikim geografskim i demografskim izazovima, sa skoro 22% stanovnika starijih od 65 godina, sa preko 150 km udaljenosti od sjeverozapadnog do jugoistočnog dijela županije, sa zaobaljem i otocima koji su rijetko naseljeni sa uglavnom starijim stanovnicima, za Splitsko-dalmatinsku županiju potrebne su korekcije brojki medicinskih sestara zdravstvene njege u kući u predloženoj Mreži. Zbog svih navedenih specifičnosti Splitsko-dalmatinske županije kao i zbog prije navedenog nesrazmjera između pojedinih županija za djelatnost zdravstvene njege u kući bolesnika, za područje Splitsko-dalmatinske županije tražimo korekciju Prijedloga Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe i to na način kako je to iskazano u slijedećoj Tablici: Redni broj Općina/grad Nacrt Odluke Prijedlog izmjene Nacrta 2 BOL 0 1 12 JELSA 1 2 13 KAŠTELA 10 13 15 KOMIŽA 0 1 20 MARINA 1 2 29 PODSTRANA 2 3 38 SINJ 7 8 39 SOLIN 6 8 45 ŠESTANOVAC 0 1 Na ovaj način u Splitsko-dalmatinskoj županiji najveći mogući broj medicinskih sestara u zdravstvenoj njezi u kući bi bio 150, a kada se to preračuna u broj stanovnika to bi bilo 2.823 stanovnika na jednu medicinsku sestru ili 2.947 osiguranika na jednu medicinsku sestru. Isto tako sa ovim brojevima Splitsko-dalmatinska županija i dalje ostaje pri dnu županija kada se uzme odnos broja stanovnika na jednu sestru. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
101 Ustanova za zdravstvenu njegu Mira Fernbach ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Tablica I.10.2. Mreža timova u djelatnosti zdravstene njege u kući bolesnika-po općinama/gradovima u županijama Poštovani, u djelatnosti zdravstvene njege u kući na području grada Vukovara (Vukovarsko-srijemska županija), u Mreži je definirano 8 medicinskih sestara, bez promjene u odnosu na ranije stanje Mreže, no na tom području je već godinama zbog povećane potrebe za zdravstvenom njegom u kući s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovoreno 9 medicinskih sestara. Ta povećana potreba posljedica je značajnim dijelom povećanih potreba sve starije braniteljske populacije čiji udio u Vukovaru nadamo se ne moramo posebno dokazivati, ali i odlaskom mladih i radno aktivnih građana iza kojih ostaju stari, teško pokretni/nepokretni sami u kući. Stoga je 9 medicinskih sestara minimalno potrebno da se pokriju potrebe pacijenata za zdravstvenom njegom u kući na području Vukovara, što je vidljivo i iz zapisnika o konačnom izvršenju ugovora HZZO-e za zdravstvenu njegu u kući, odnosno podaci o popunjenosti tog područja unazad nekoliko godina. Zaključno, uz Pismo potpore Vukovarsko-srijemske županije, molimo da se za grad Vukovar u prijedlogu Mreže javne zdravstvene službe definira 9 medicinskih sestara zdravstvene njege u kući , koliko je trenutno i ugovoreno s HZZO-e, kako bi zdravstvena njega u kući na tom području funkcionirala u skladu s potrebama pacijenata. S poštovanjem, Katarina Pešut,dipl.oec. Ustanova za zdravstvenu njegu Mira Fernbach Prihvaćen Prihvaćen.
102 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.10.2. Mreža timova u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika - po općinama/gradovima u županijama/Gradu Zagrebu pod rednim brojem IV. Grad Zagreb broj „268“ zamjenjuje se brojem „275“. U Mreži timova u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika predlaže se povećati najveći mogući broj medicinskih sestara sa 268 na 275 zbog porasta udjela starijeg stanovništva kao i povećanja broja kroničnih pacijenata. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
103 ŽELJKA CINDRIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Prema Nacionalnom planu razvoja zdravstva 2021.-2027. tendencija je da zdravstveni sustav Republike Hrvatske postane učinkovitiji, kvalitetniji i održiviji te da osigura izvrsnu dostupnost skrbi svim stanovnicima bez obzira gdje žive. Iskorištavanje punog potencijala mjera promicanja zdravlja, prevencije bolesti, liječenja i rehabilitacije uz učinkovitu podršku e-zdravstva svakako može rezultirati unaprjeđenjem zdravstvenih ishoda na razinu razvijenih zapadnoeuropskih zemalja. Da bi se došlo do željenog cilja predlažemo neke izmjene vezane uz Odluku o donošenju mreže javne zdravstvene službe. U Karlovačkoj županiji živi 112 596 stanovnika. Prema novom nacrtu Mreže potrebne su 42 medicinske sestre u zdravstvenoj njezi u kući, naspram dosadašnjih 41. Predlažemo izmjene vezane uz Ogulin i Josipdol. Za grad Ogulin, koji ima 12 251 stanovnika i Tounj koji ima 1000 (sveukupno 13.251 stanovnik ) ugovorene su 4 medicinske sestre u zdravstvenoj njezi u kući ( 3.312 stanovnika /1 medicinska sestra). Ogulin „pokriva“ urbani dio grada u kojem živi 7374 stanovnika , a u ruralnom dijelu živi 4877 stanovnika. Pri tome naglašavamo da je površina grada 542,32 km2 što nam govori o velikoj geografskoj raspostranjenosti, odnosno da do nekih pacijenata je potrebno preći 60 km u jednom smjeru. Tounj ima urbani dio u kojem živi 323 stanovnika i ruralni dio u kojem živi 677 stanovnika. Površina Tounja je 246 km². Josipdol ima urbani dio u kojem živi 1015 stanovnika , a u ruralnom dijelu živi 2395 stanovnika. Površina Josipdola je 428,4 km². Za Josipdol je ugovorena 1 medicinska sestra na 3410 stanovnika. Povećanjem ugovorenih medicinskih sestara za 1 medicinsku sestru za područje Ogulina i 1 medicinsku sestru za područje Josipdola bio bi organizacijski temelj za postizanje optimalne učinkovitosti i usmjerenosti na ishode liječenja. Iskreno se nadam da ćete uzeti u obzir naše prijedloge. Željka Cindrić,mag.med.techn. Ravnateljica Ustanove Cindrić Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
104 Romana Ivšić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU I REHABILITACIJU ZDENKA Predmet : Zahtjev za promjenom broja medicinskih sestara u Mreži javne zdravstvene službe na području grada Karlovca, Duga Rese, Općine Ribnik, Općine Kamanje i Općine Bosiljevo Kao privatna ugovorna Ustanova za zdravstvenu njegu u kući „Zdenka“ predlažem povećanje broja medicinskih sestara u djelatnosti zdravstvene njege u kući za područje grada Karlovca i pripadajućih mu općina, grada Duga Rese i pripadjućih općina, Općina Bosijevo, te za Općine Kamenje i Ribnik. S obzirom na povećanje broja kroničnih bolesnika, povećanja starije populacije koji žive sami i u lošim socioekonomskim uvijetima, te nemaju dobru prometnu povezanost kao što je to slučaj u Općinama Bosiljevo, Ribnik i Kamanje, ssmatramo da je broj ugovorenih medicinskih sestara na području Karlovačke županije nedostatan. Ranim otpuštanjem na kućno liječenje i preuzimanje pacijenata na skrb velika je potreba za povećanjem sestara zdravstvene njege u kući na gore navedenim područjima. Time bi se pružila još kvalitetnija skrb, holistički pristup, pravo na jednake uvijete korištenja zdravstvenih usluga za starije, kronično oboljele i teško oboljele pacijente kojih je na navedenim područjima svakim danom sve više, a nerijetko ovise samo o sestrama koje im dolaze pružiti zdravstvnu skrb. Nadamo se da ćete razmotriti i naš prijedlog za proširenjem mreže kako bismo mogli što kvalitetnije odgovoriti na potrebe za zdravstvenom njegom u kući. S poštovanjem, Ustanova za zdravstvenu njegu „Zdenka“ Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
105 USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU I REHABILITACIJU VITA ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.10.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU TABLICA I.10.2 MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI BOLESNIKA-PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJI/GRADU ZAGREBU Poštovani, molimo vas da ponovo razmotrite odluku o mreži timova u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika po općinama/ gradovima. Smatramo nepotrebnim smanjenje mreže timova u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji na područjima gdje je već uhodani tim postojao , tom odlukom pacijenti ostaju bez adekvatne zdravstvene skrbi na koju su do sada imali pravo, a djelatnici tog tima bez posla. Na svim područjima koja su do sada imala tim zdravstvene njege u kući bolesnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji postoji izrazito velika potreba za zdravstvenom njegom. Naša Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Vita, po novoj odluci o donošenju mreže timova u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika gubi tim u Komiži. Molimo vas da ponovno razmotrite tu odluku iz više razloga: kao što znate na otocima uglavnom živi starija populacija, mladi odlaze živjeti u gradove, a stariji ostaju sami te im je potrebna pomoć zbog starosti i bolesti, sve češće se otpuštaju kući sa kompliciranim zdravstvenim stanjima zbog smanjenja dana hospitalizacije, ova odluka bi ih ostavila bez dosadašnjeg prava na zdravstvenu njegu u kući bolesnika , također uvijek se govori kako nam je u cilju naseljavati otoke i vratiti život na njih, a kako motivirati ljude ako im se ukidaju radna mjesta. Mi smo svojim zalaganjem motivirali djelatnike da rade i žive na Visu tako što smo im osigurali plaćen smještaj i prijevoz, nadamo se da ćete zbog svega navedenog ostaviti do sada uhodani tim u Komiži. Želimo se osvrnuti i na odluku da u Splitu, Solinu i Podstrani se nije povećao broj potrebnih medicinskih sestara, navodimo ta tri područja jer u svakom imamo tim i znamo kolika je potreba za zdravstvenom njegom u kući bolesnika, a potreba je prevelika ( starija populacija, veliki broj oboljelih od karcinoma, kronične rane, akutne rane, edukacije bolesnika sa stomama….) i dosadašnji broj ugovorenih sestara nije dostatan za odgovoriti na sve zahtjeve za zdravstvenu njegu u kući pacijenata. Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Vita Ulica 141.brigade24, 21000 Split Osnivač/ica bacc.sestrinstva Mirjana Gojsalić Ravnatelj bacc.ekonomije Ivica Gojsalić Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
106 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.14. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI JAVNOG ZDRAVSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Tablica I.14. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI JAVNOG ZDRAVSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Vezano uz broj timova javnozdravstvenih djelatnosti uočeno je kako nema definiranog standarda za određivanje najvećeg broja timova (po broju stanovnika, uz iznimke zbog specifičnosti). Primjerice broj timova u Gradu Zagrebu u djelatnosti javnog zdravstva nije povećan, a u drugim županijama je. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
107 Renata Kutnjak Kiš ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.14. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI JAVNOG ZDRAVSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU PREDMET: Nacrt prijedloga Mreže javne zdravstvene zaštite, savjetovanje Tablica I.14. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI JAVNOG ZDRAVSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Pozdravljam povećanje broja Timova u Djelatnosti javnog zdravstva. Za Međimursku županiju smo tražili minimalno 2 tima, iako bi bilo idealna 3 tima (kao što je predviđeno za epidemiološku djelatnost), obzirom na opsežan i širok djelokrug rada, budući da se u Djelatnosti javnog zdravstva i promicanja zdravlja u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije, uz poslove javnozdravstvene medicine provode i poslovi promicanja zdravlja uz vrlo razvijen savjetovališni rad, poslovi koordinacije i provedbe pojedinih segmenata rada programa ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva te poslovi epidemiologije kroničnih nezaraznih bolesti. No, obzirom na nedostatak liječnika generalno te manji interes za specijalizacije u Zavodima za javno zdravstvo, sukladno tome, svakako je važno povećati i sastav timova javnog zdravstva (jedna medicinska sestra i liječnik nikako ne zadovoljavaju trenutne potrebe TE PREDLAŽEM DA U JEDNOM TIMU BUDU ČETIRI OSOBE). Timove javnog zdravstva je potrebno ojačati kadrovima drugih stručnjaka – uz liječnika spec. epidemiologije ili javnog zdravstva i magistru sestrinstva (ne prvostupnicu sestrinstva), u timu su potrebni i nutricionist, kineziolog, informatičar za statistiku, psiholog i drugi. Čakovec, 13.03.2024.g. Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Voditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja Koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva za Međimursku županiju Renata Kutnjak Kiš, dr.med., spec. epidemiolog Uz suglasnost ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije Prim. Marine Payerl-Pal, dr.med., spec. medicinske mikrobiologije i parazitologije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
108 Osječko-baranjska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.14. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI JAVNOG ZDRAVSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Mreži timova u djelatnosti javnog zdravstva (Tablica I.14.) povećanje za 1 tim za područje Osječko-baranjske županije (s 3 na 4 tima) zbog čega je i ukupni najveći mogući broj timova u zavodima za javno zdravstvo za cijelo područje Republike Hrvatske također potrebno povećati za 1 tim (sa 57 na 58 timova). U djelatnosti javnog zdravstva za područje Županije su predviđena 3 tima. S obzirom da je prema popisu stanovništva iz 2021. godine na području Županije evidentirano 258.026 stanovnika Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije smatra kako su potrebna 4 tima iz javnog zdravstva. Prosječno u Republici Hrvatskoj jedan tim skrbi za 67.927 stanovnika, a prema novoj Mreži bi jedan tim u Županiji skrbio za 86.009 stanovnika. Osim ukupnog broja stanovnika u Osječko-baranjskoj županiji važan je i visok udio (21,9%) starijih od 65 godina što zahtijeva praćenje pokazatelja, te prevenciju i planiranje zdravstvene zaštite specifično za ovu životnu dob (gerontološki tim). Prihvaćen Prihvaćen.
109 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.14. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI JAVNOG ZDRAVSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.14 Mreža timova u djelatnosti javnog zdravstva u Republici Hrvatskoj – po županijama/Gradu Zagrebu pod rednim brojem IV. Grad Zagreb broj „7“ zamjenjuje se brojem „8“. U Mreži timova u djelatnosti javnog zdravstva potrebno je povećati najveći mogući broj timova sa 7 na 8 zbog potrebe Službe za javno zdravstvo NZJZ Dr. A. Štampar za dodatnim timom za obavljanje aktivnosti promicanja zdravlja. Prihvaćen Prihvaćen.
110 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.16.  MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ - PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Tablica I.16. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ - PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Predlaže se u Primorsko-goranskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj županiji, Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Zagrebu povećati broj timova u djelatnosti zdravstvene ekologije s 1 na 2 tima. Nije prihvaćen Nije prihvaćen, budući da je cilj dokumenta ujednačavanje zdravstvene zaštite na čitavom teritoriju Hrvatske prioritetno je popuniti osnovnu mrežu sa po jednim timom.
111 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.16.  MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ - PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.16 Mreža timova u djelatnosti zdravstvene ekologije u Republici Hrvatskoj – po županijama/Gradu Zagrebu pod rednim brojem IV. Grad Zagreb broj „1“ zamjenjuje se brojem „2“. U Mreži timova u djelatnosti zdravstvene ekologije potrebno je povećati najveći mogući broj timova sa 1 na 2 zbog potrebe Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju NZJZ Dr. A. Štampar za dodatnim timom s obzirom na područje koje pokriva, broj stanovnika i broj aktivnosti koje Služba provodi (ispitivanja zraka, vode, tla, hrane, predmeta opće upotrebe, otpada itd.). Nije prihvaćen Nije prihvaćen, budući da je cilj dokumenta ujednačavanje zdravstvene zaštite na čitavom teritoriju Hrvatske prioritetno je popuniti osnovnu mrežu sa po jednim timom.
112 Sara Medved ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.17.  MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI PSIHIJATRIJE/MOBILNI TIMOVI U REPUBLICI HRVATSKOJ - PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (čl 35.a) definiraju se mobilni psihijatrijski timovi koji se mogu organizirati na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite te na razini zavoda za javno zdravstvo. U Gradu Zagrebu prema Atlasu liječništva radi 246 psihijatara, dok u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti radi trenutno 9 psihijatara (https://stampar.hr/hr/sluzbe/sluzba-za-mentalno-zdravlje-i-prevenciju-ovisnosti). Mobilni psihijatrijski timovi namijenjeni su prvenstveno osobama s teškim duševnim smetnjama, a efikasnost su pokazala u mnogim istraživanjima (npr. Mužić, Žagrec & Štimac Grbić, 2024; Medved et al., 2022; Bjedov et al., 2020). Osobe s teškim duševnim smetnjama često zahtijevaju specijalističko praćenje i liječene u vidu ambulatornog liječenja, programa dnevnih bolnica i bolničkog liječenja, što se ostvaruje u specijalnim bolnicama, kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim cetrima. Iznimno je važno za osobe s teškim duševnim smetnjama kontinuitet skrbi (za što se također mobilni tim pokazao uspješnim modelom). Stoga smatram kako je potrebno Mrežom javne zdravstvene zaštite uvesti mobilne timove na sve razine zdravstvene zaštite, a kako je definiramo Zakonom: primarnu, sekundarnu, tercijarnu i na razini zavoda za javno zdravstvo. Na taj način bi svi pacijenti s potrebom mobilnog dima ovakvu uslugu i mogli dobiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
113 Andreja Marić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.19. MREŽA KOORDINATORA ZA PALIJATIVNU SKRB NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ - PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U postojećoj mreži uz pojam koordinatora je naveden i tim. A u novom prijedlogu mreže nije naveden tim pa treba dodati "Uz svakog koordinatora može se organizirati po jedan mobilni palijativni tim." Prihvaćen Prihvaćen.
114 Udruga "Pomoć neizlječivima" ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.19. MREŽA KOORDINATORA ZA PALIJATIVNU SKRB NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ - PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Od svog osnutka 2010. godine Udruga "Pomoć neizlječivima" svjedoči potrebe i poteškoće s kojima se palijativni bolesnici suočavaju te vrijednost djelovanja i uključivanja Mobilnog palijativnog tima u skrb za bolesnike i obitelji kao i vrijednost Koordinatora palijativne skrbi u Međimurskoj županiji u razvoju cjelovitog sustava skrbi u zajednici. Zbog toga predlažemo da se u Međimurskoj županiji broj koordinatora i mobilnih timova u Mreži Međimurske županije poveća na 2 koordinatora i 2 mobilna tima, sukladno broju stanovnika i potrebama , a s ciljem da se ostvari jednakost u ostvarivanju palijativne skrbi i ugovaranja navedenih službi u svim dijelovima Hrvatske. Prihvaćen Prihvaćen.
115 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.19. MREŽA KOORDINATORA ZA PALIJATIVNU SKRB NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ - PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Tablica I.19. MREŽA KOORDINATORA ZA PALIJATIVNU SKRB NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ - PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Predlažemo u Gradu Zagrebu povećati broj koordinatora odnosno timova za palijativnu skrb na primarnoj razini zdravstvene zaštite s obzirom na broj gradskih četvrti s 10 na 17. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
116 Udruga medicinskih sestara zdravstvene njege u kući ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.19. MREŽA KOORDINATORA ZA PALIJATIVNU SKRB NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ - PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Poštovani, Uz druge djelatnosti na razini primarne zdravstvene zaštite, i djelatnost zdravstvene njege u kući svakodnevno provodi skrb za palijativne bolesnike u njihovom domu. Međutim, iako nije predmet ovog savjetovanja, ukazujemo da je jedina djelatnost koja nema propisan dijgnostičko-terapijski postupak i šifru za palijativnog bolesnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
117 Hrvatsko društvo medicinskih sestara u palijativnoj skrbi ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.19. MREŽA KOORDINATORA ZA PALIJATIVNU SKRB NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ - PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Predlažemo da se u Bjelovarsko-bilogorskoj, Međimurskoj i Varaždinskoj županiji poveća broj koordinatora za palijativnu skrb i broj mobilnih timova, kao i da se na područjima od posebne skrbi (otoci, brdsko-planinska područja) vrati mogućnost ugovaranja većeg broja koordinatora, kako je bilo definirano u prethodnoj Mreži. Time bi se nadopunio sadašnji prijedlog i postiglo da se i u navedenim županijama ostvari jednakost u ugovaranju broja koordinatora i mobilnih timova prema broju stanovnika i potrebama te jednaka dostupnost palijativne skrbi za sve građane u Hrvatskoj. Prihvaćen Prihvaćen.
118 Karmen Lončarek ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.19. MREŽA KOORDINATORA ZA PALIJATIVNU SKRB NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ - PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Ispod tablice I.19. dodati napomenu koja je stajala i u prethodnoj Mreži: "Uz svakog koordinatora može se organizirati po jedan mobilni palijativni tim." Napomena je potrebna jer nigdje drugdje u tekstu nije objašnjen odnos koordinatora i mobilnog palijativnog tima. Prihvaćen Prihvaćen.
119 Koprivničko-križevačka županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.20.1 MREŽA FIZIKALNE TERAPIJE U KUĆI BOLESNIKA - POTREBNI BROJ FIZIOTERAPEUTA PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Tablici I.20.1 Mreža fizikalne terapije u kući bolesnika - potrebni broj fizioterapeuta po županijama/gradu Zagrebu: Za Koprivničko-križevačku županiju trebalo bi povećati najveći mogući broj fizioterapeuta s 20 na 26. Samim time predlažemo izmjenu Tablice I.20.2. Mreža fizikalne terapije u kući bolesnika – broj fizioterapeuta po općinama/gradovima u županijama/gradu Zagrebu: Koprivničko-križevačka županija • Đurđevac – 8 timova • Koprivnica - 10 timova • Križevci – 8 timova Fizikalna terapija u kući postaje sve važnija i zahtjevnija poradi same strukture našega stanovništva, gdje je zadnjim popisom stanovništva utvrđen sve veći postotak starijeg stanovništva, zatim kroničnih bolesnika kojima je fizikalna terapija neophodna, dok nemogućnost dolaska na ambulantne terapije postavlja potrebu sve većeg broja fizikalnih terapija u kući, i zato je nužno mijenjati broj timova usvojen pred više od jedne decenije, isto tako zahtjevnije dijagnoze onemogućavaju dolazak na ambulantnu fizikalnu terapiju, imamo određeni broj mlađih ljudi kojima je zbog njihovog socijalnog statusa onemogućeno da putuju u gradove na ambulantno liječenje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
120 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.20.1 MREŽA FIZIKALNE TERAPIJE U KUĆI BOLESNIKA - POTREBNI BROJ FIZIOTERAPEUTA PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.20.1 Mreža fizikalne terapije u kući bolesnika – potrebni broj fizioterapeuta po županijama/Gradu Zagrebu pod rednim brojem IV. Grad Zagreb broj „140“ zamjenjuje se brojem „164“. U Mreži fizikalne terapije u kući bolesnika predlaže se povećanje najvećeg mogućeg broja fizioterapeuta sa 140 na 164 jer postoji povećana potreba za fizioterapeutima zbog dugih lista čekanja na fizikalnu terapiju u kući. U Gradu Zagrebu se trenutno na navedenu uslugu čeka i do 6 mjeseci, prvenstveno zbog povećanja broja kroničnih pacijenata i općenitog starenja stanovništva. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
121 FRANJO JOSIPOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.20.2. MREŽA FIZIKALNE TERAPIJE U KUĆI BOLESNIKA – BROJ FIZIOTERAPEUTA PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU U KUĆI SERTIĆ Nadbiskupa Posilovića 36 , 44000 Sisak Predmet: Zahtjev/ Molba za promjenom broja fizioterapeuta u Mreži javne zdravstvene službe na području grada Siska/okolice te općina Martinska Ves. Poštovani , u Gradu Sisku/okolici te općini Martinska Ves tražimo/molimo povećanje sa dosadašnjih 7 na 10 fizioterapeuta. Zbog povećanog broja starije populacije, potresom pogođenog stanovništva, smanjenog kapaciteta Jodnog lječilišta ,koje je u obnovi, prometne nepovezanosti, broj zahtjeva za fizikalnu terapiju u kući se udvostručio. Pacijenti su nezadovoljni pa čak i agresivni. Svaki dan slušamo žalbe i pritužbe zbog toga. Mi kao Ustanova imamo 3 fizioterapeuta te nismo u mogućnosti odgovoriti na sve zahtjeve. Molimo vas da sve zahtjeve i prijedloge dobro razmotrite jer već jučer je bilo kasno. unaprijed se zahvaljujem. Ravnatelj: Franjo Josipović, Prvostupnik fizioterapije Prihvaćen Prihvaćen.
122 VENI VITALJIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.20.2. MREŽA FIZIKALNE TERAPIJE U KUĆI BOLESNIKA – BROJ FIZIOTERAPEUTA PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU JLS GRAD KOMIŽA: Prema Nacrtu Odluke za otoke Hvar i Vis se zajedno ugovaraju 2 (dva) fizioterapeuta, što je operativno neprovedivo zbog loše prometne povezanosti tih dvaju otoka. Tražimo izmjenu na način da se po 1 (jedan) fizioterapeut odredi za svaki otok zasebno. Gradonačelnica Grada Komiže: Tonka Ivčević Prihvaćen Prihvaćen.
123 Marko Rađa ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.20.2. MREŽA FIZIKALNE TERAPIJE U KUĆI BOLESNIKA – BROJ FIZIOTERAPEUTA PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Kako bi se ispravile nelogićnosti i odstupanja po županijama s obzirom na broj stanovnika za područje Splitsko-dalmatinske županije brojke bi trebale biti slijedeće: Grad/Općina Nacrt Prijedlog promjene Nacrta IMOTSKI 3 4 KAŠTELA 5 6 MAKARSKA 3 4 OMIŠ 3 4 SINJ 4 5 SOLIN 5 6 SPLIT 22 26 VRGORAC 1 1 HVAR 2 1 VIS 0 1 SUPETAR 1 2 TROGIR 4 5 Na ovaj način se SDŽ izjednačava sa drugim županijama a tim na Hvaru i Visu se razdvaja Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
124 Zdravstvena ustanova ZRINUS ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.20.2. MREŽA FIZIKALNE TERAPIJE U KUĆI BOLESNIKA – BROJ FIZIOTERAPEUTA PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU MINISTARSTVO ZDRAVSTVA Savjetovanje o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe Ksaver 200a 10000 Zagreb Predmet: Savjetovanje o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe Poštovana! Kako traje savjetovanje o Nacrtu Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe, slobodni smo Vam se obratiti sa zamolbom da unesete i naš komentar koji već duže vrijeme ističemo. Iz tehničkih razloga nismo u mogućnosti isto učiniti. Predlažemo da se u Mreži fizikalne terapije u kući bolesnika – potreban broj fizioterapeuta za područje Petrinja (uključuje Dvor, Glinu, Topusko, Hrvatsku Kostajnicu) poveća sa 5 na 7. Obrazloženje: 1. Teža zemljopisna i prometna izoliranost u odnosu na povezanost i udaljenost od sjedišta zdravstvenih ustanova koje obavljaju istu i sličnu djelatnost. Područje je ruralno, deprivirano i izolirano sa specifičnostima i otežanom provedbom djelatnosti što treba biti prioritetni državni interes. Veći dio Banovine je slabo naseljen čime se povećava udaljenost od pacijenta do pacijenta, udaljen je od gradova, većih naselja i prometnica, bez postojanja javnog prometa, bez interneta i signala za mobitel. S lošom je prometnom infrastrukturom, s brojnim nerazvrstanim cestama, nerazminirano i područje svakodnevnog prolaska migranata. 2. Demografska obilježja u odnosu na dobnu strukturu stanovništva i prosječnu gustoću naseljenosti gravitirajućeg područja. Na području Banovine prosječan broj stanovnika na km2 je 20,0 a na nekim područjima je čak 5-11 (SMŽ 31,4, RH 68,7). Stanje se u zadnje vrijeme dramatično izmijenilo jer su mnoge obitelji trajno iselile, što je povećalo udaljenost od pacijenta do pacijenta. Veći udjel je starijeg stanovništva a domaćinstva su većinom reducirana na 1-2 člana. 3. Obilježja vezana za pojedinu zdravstvenu djelatnost - dugogodišnja nepopunjenost ili neadekvatna popunjenost Mreže u mnogim djelatnostima zbog čega je veći pritisak na djelatnost fizikalne terapije u kući - veća udaljenost specijaliziranih zdravstvenih ustanova za neurorazvojne i motorične smetnje kod djece (Goljak, Zagreb). - smanjen je kapacitet OB Sisak zbog katastrofalnog potresa, smanjena dužina liječenja u stacionarnim ustanovama zbog čega je povećan pritisak na djelatnost fizikalne terapije u kući. 4. Liste čekanja u djelatnosti fizikalne terapije u kući Prema raspoloživim podacima na području Banovine, ove usluge zbog limita HZZO-a pacijenti čekaju oko tri mjeseca, među kojima vlada veliko nezadovoljstvo zbog ovoga ali i problema s obnovom od potresa. Tu je veći broj palijativnih pacijenata i djece s teškoćama u razvoju, ali i onih kojima bez odgode treba rehabilitacija u kući nakon moždanog udara, trauma i operacija. Jedino rješenje u ovoj situaciji bi bilo davanja inicijative za proširenje Mreže javne zdravstvene službe za dva fizioterapeuta na Banovini za područje od 3 grada i 7 općina. Potrebe koje se događaju na terenu traže žurna rješenja jer pacijent treba uslugu jednako dostupnu kao i u drugim dijelovima zemlje. S poštovanjem Ravnatelj Mr.sc. Petar Ćosić, bacc.med.techn. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
125 Koprivničko-križevačka županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.20.2. MREŽA FIZIKALNE TERAPIJE U KUĆI BOLESNIKA – BROJ FIZIOTERAPEUTA PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Tablici I.20.1 Mreža fizikalne terapije u kući bolesnika - potrebni broj fizioterapeuta po županijama/gradu Zagrebu: Za Koprivničko-križevačku županiju trebalo bi povećati najveći mogući broj fizioterapeuta s 20 na 26. Samim time predlažemo izmjenu Tablice I.20.2. Mreža fizikalne terapije u kući bolesnika – broj fizioterapeuta po općinama/gradovima u županijama/gradu Zagrebu: Koprivničko-križevačka županija • Đurđevac – 8 timova • Koprivnica - 10 timova • Križevci – 8 timova Fizikalna terapija u kući postaje sve važnija i zahtjevnija poradi same strukture našega stanovništva, gdje je zadnjim popisom stanovništva utvrđen sve veći postotak starijeg stanovništva, zatim kroničnih bolesnika kojima je fizikalna terapija neophodna, dok nemogućnost dolaska na ambulantne terapije postavlja potrebu sve većeg broja fizikalnih terapija u kući, i zato je nužno mijenjati broj timova usvojen pred više od jedne decenije, isto tako zahtjevnije dijagnoze onemogućavaju dolazak na ambulantnu fizikalnu terapiju, imamo određeni broj mlađih ljudi kojima je zbog njihovog socijalnog statusa onemogućeno da putuju u gradove na ambulantno liječenje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
126 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.20.2. MREŽA FIZIKALNE TERAPIJE U KUĆI BOLESNIKA – BROJ FIZIOTERAPEUTA PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.20.2 Mreža fizikalne terapije u kući bolesnika –broj fizioterapeuta po općinama/gradovima u županijama/Gradu Zagrebu u retku Grad Zagreb broj „140“ zamjenjuje se brojem „164“. U Mreži fizikalne terapije u kući bolesnika predlaže se povećanje najvećeg mogućeg broja fizioterapeuta sa 140 na 164 jer postoji povećana potreba za fizioterapeutima zbog dugih lista čekanja na fizikalnu terapiju u kući. U Gradu Zagrebu se trenutno na navedenu uslugu čeka i do 6 mjeseci, prvenstveno zbog povećanja broja kroničnih pacijenata i općenitog starenja stanovništva. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
127 Romana Ivšić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.20.2. MREŽA FIZIKALNE TERAPIJE U KUĆI BOLESNIKA – BROJ FIZIOTERAPEUTA PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU U KUĆI ZDENKA Predmet : Zahtjev za promjenom broja fizioterapeuta u Mreži javne zdravstvene službe na području grada Karlovca i pripadajućih općina, grada Duga Rese i pripadajućih općina Prema Nacrtu odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe kao ugovorna Ustanova za zdravstvenu njegu u kući „Zdenka“ predlažem povećanje broja fizioterapeuta u djelatnosti fizikalne terapije u kući. Za područje grada Karlovca i pripadajućih mu općina, grad Duga Resu i pripadjućih općina fizioterapeuta. S obzirom na povećanje broja bolesnika koji ranim otpuštanjem iz bolničkog sustava nastavljaju terapiju i rehabilitaciju u svome domu javlja se povećana potreba za povećanjem broja fizioterapeuta u svrhu što bržeg nastavka provođenja terapije, smanjenja lista čekanja i kvalitetnijeg pružanja usluge. Time bi se pružila još kvalitetnija skrb, holistički pristup, pravo na jednake uvijete korištenja zdravstvenih usluga te ubrzao oporavak pacijenata, povećala njihova samostalnost, a time i kvaliteta života. Nije prihvaćen Nije prihvaćen, broj fizioterapeuta je povećan na razini županije u odnosu na važeću Mrežu.
128 USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU I REHABILITACIJU VITA ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.20.2. MREŽA FIZIKALNE TERAPIJE U KUĆI BOLESNIKA – BROJ FIZIOTERAPEUTA PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU TABLICA I.20.2 MREŽA FIZIKALNE TERAPIJE U KUĆI BOLESNIKA – BROJ FIZIOTERAPEUTA PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Ovom odlukom o donošenju mreže u javnim zdravstvenim službama u djelatnosti fizikalne terapije u kući bolesnika po općinama/ gradovima u Splitsko-dalmatinskoj županiji se povećava za 6,5 fizioterapeuta te se omogućuje većem broju bolesnika pravo na fizikalnu terapiju u kući uz kraće liste čekanja. Želimo skrenuti pozornost na prijedlog da se za otoke Vis i Hvar zajedno ugovaraju dva fizioterapeuta, tu postoji problematika između prometne povezanosti tih otoka, kao i njihove prometne povezanosti sa Splitom iz kojeg bi fizioterapeut trebao dolaziti ukoliko ne živi na istom otoku, u slučaju kako je predloženo u navedenoj odluci - dva fizioterapeuta zajedno za oba otoka. Smatramo da bi organiziranje, planiranje i provođenje fizikalne terapije u kući bolesnika na navedenim područjima uvelike bilo olakšano ako bi se ugovorio jedan fizioterapeut za Vis i jedan fizioterapeut za Hvar, odvojeno. Molimo vas da razmotrite tu odluku. Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Vita Ulica 141.brigade24, 21000 Split Osnivač bacc.sestrinstva Mirjana Gojsalić Ravnatelj bacc.ekonomije Ivica Gojsalić Nije prihvaćen Nije prihvaćen, broj fizioterapeuta je povećan na razini županije u odnosu na važeću Mrežu.
129 Andreja Marić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.21. MREŽA SESTRINSKIH SAVJETOVALIŠTA NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Međimurskoj županiji potrebno je povećati broj savjetovališta s 4 na 8. Razlog je specifičnost zbog sve većeg broja stranih radnika i manjina, ali i kako bi svi građani dobili kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu skrb. Medicinske sestre trebale bi raditi u specijaliziranim savjetovalištima (npr. za kronične bolesti- za oboljele od šećerne bolesti). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
130 Dom zdravlja Osječko-baranjske županije ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.21. MREŽA SESTRINSKIH SAVJETOVALIŠTA NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Mreži sestrinskih savjetovališta na razini primarne zdravstvene zaštite (Tablica I.21.) za područje Osječko-baranjske županije povećanje za 10 savjetovališta u Domu zdravlja Osječko-baranjske županije (sa 6 na 16 savjetovališta) zbog čega je i ukupni najveći mogući broj savjetovališta u domovima zdravlja za cijelo područje Republike Hrvatske također potrebno povećati za 10 savjetovališta (sa 130 na 140 savjetovališta). Za Mrežu sestrinskih savjetovališta predloženo je ukupno 16 savjetovališta i to: za promicanje dojenja (1 savjetovalište na lokaciji u Osijeku), za prevenciju prekomjerne tjelesne težine (1 savjetovalište na lokaciji u Osijeku), za prevenciju šećerne bolesti (6 savjetovališta na lokacijama u Osijeku, Belom Manastiru, Đakovu, Našicama, Donjem Miholjcu i Valpovu) za enterostomalnu terapiju (2 savjetovališta na lokacijama u Osijeku i Đakovu), za sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti (6 savjetovališta na lokacijama u Osijeku, Belom Manastiru, Đakovu, Našicama, Donjem Miholjcu i Valpovu). U prijedlogu Mreže sestrinskih savjetovališta za Županiju predviđeno je ukupno 6 savjetovališta u Domu zdravlja, odnosno prijedlog nije prihvaćen u potpunosti te se iznova predlaže povećanje broja savjetovališta i to 10 za područje Osječko-baranjske županije. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
131 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.21. MREŽA SESTRINSKIH SAVJETOVALIŠTA NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Tablica I.21. MREŽA SESTRINSKIH SAVJETOVALIŠTA NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U predloženoj Mreži se navode "sestrinska savjetovališta u domovima zdravlja“ bez obrazloženja, a obzirom da nema još izmjena i dopuna Pravilnika o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti nejasno je tko će sve raditi u novim djelatnostima (kojih ima puno) i što će raditi, a što je javnozdravstvenim djelatnostima bitno za suradnju s drugim ustanovama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
132 Međimurska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.21. MREŽA SESTRINSKIH SAVJETOVALIŠTA NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Goran Toplek, mag.med.techn., član Savjeta za zdravlje Međimurske županije Predlažem da se u svakoj županiji poveća broj savjetovališta za 100% S obzirom na prevalenciju svih bolesti u Hrvatskoj pa tako i u Međimurskoj županiji, predlažem da se broj savjetovališta u svakoj županiji poveća za 100% . U Međimurskoj županiji nužno je povećanje s 4 savjetovališta na 8 (specifičnost zbog sve većeg broj stranih radnika i manjina). Također, smatram da je nužno povećanje broja savjetovališta iz razloga što je poželjno da su savjetovališta specijalizirana kako bi korisnici dobili kvalitetnu skrb. Naime, isto kao što liječnici specijaliziraju određene grane medicine, tako bi i medicinske sestre trebale imati specijalizirana savjetovališta (npr. savjetovalište za oboljele od šećerne bolesti). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
133 Međimurska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.21. MREŽA SESTRINSKIH SAVJETOVALIŠTA NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U tablici I.21. Mreža sestrinskih savjetovališta na razini PZZ zalažemo se za povećanje broja savjetovališta s 4 na 8 u Međimurskoj županiji kako bi osigurali veću dostupnost pacijentima i jednake mogućnosti za korištenjem zdravstvenih usluga prema mjestu prebivališta. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
134 DORJA VOČANEC ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.21. MREŽA SESTRINSKIH SAVJETOVALIŠTA NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Prijedlog u ime Centra za zdravstvene sustave, politike i diplomaciju Medicinskog fakulteta u Zagrebu: Nacionalnim planom razvoja zdravstva za razdoblje 2021. - 2027. te izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, u okviru reformskih mjera predviđeno je unaprjeđenje skrbi za kompleksne pacijente te dugotrajne skrbi. Nastavno na to, u Plan i program mjera zdravstvene zaštite 2023. - 2026. uvrštena je djelatnost kompleksne i dugotrajne skrbi u nadležnosti Doma zdravlja (NN 127, tablica 1.13.) S ciljem osiguravanja provedbe definiranih mjera, predlažemo da se u Mreži javne zdravstvene službe, odnosno u Mreži sestrinskih savjetovališta na razini primarne zdravstvene zaštite uvrsti nadopuna: „Navedena savjetovališta provode i mjere u kompleksnoj i dugotrajnoj skrbi, a od maksimalnog broja predviđenih savjetovališta po županijama/Gradu Zagrebu, minimalno jedno je namijenjeno provedbi koordinacije djelatnosti kompleksne i dugotrajne skrbi.“ Na taj način, osigurat će se minimalna dostupnost i omogućiti domovima zdravlja koji su već pokrenuli aktivnosti iz područja kompleksne i dugotrajne skrbi da to operativno provedu u skladu s Mrežom javne zdravstvene zaštite. Također, osigurat će se da je djelatnost sestrinskih savjetovališta, koja se u prijedlogu nove Mreže pojavljuju kao nove organizacijske jedinice, u skladu s identificiranim lokalnim i nacionalnim potrebama te aktualnim strateškim i reformskim prioritetima reflektiranim u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Planu i programu mjera zdravstvene zaštite. PRIJEDLOG IZMJENE - NADOPUNE: Tablica I.21. MREŽA SESTRINSKIH SAVJETOVALIŠTA NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Redni broj Županija/Grad Zagreb Najveći mogući broj savjetovališta u domovima zdravlja* I BJELOVARSKO-BILOGORSKA 5 II BRODSKO-POSAVSKA 4 III DUBROVAČKO-NERETVANSKA 5 IV GRAD ZAGREB 16 V ISTARSKA 7 VI KARLOVAČKA 5 VII KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 4 VIII KRAPINSKO-ZAGORSKA 6 IX LIČKO-SENJSKA 4 X MEĐIMURSKA 4 XI OSJEČKO-BARANJSKA 6 XII POŽEŠKO-SLAVONSKA 3 XIII PRIMORSKO-GORANSKA 9 XIV SISAČKO-MOSLAVAČKA 5 XV SPLITSKO-DALMATINSKA 12 XVI ŠIBENSKO-KNINSKA 4 XVII VARAŽDINSKA 4 XVIII VIROVITIČKO-PODRAVSKA 4 XIX VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 5 XX ZADARSKA 6 XXI ZAGREBAČKA 9 UKUPNO U REPUBLICI HRVATSKOJ 127 *Navedena savjetovališta provode i mjere u kompleksnoj i dugotrajnoj skrbi, a od maksimalnog broja predviđenih savjetovališta po županijama/Gradu Zagrebu, minimalno jedno je namijenjeno provedbi koordinacije djelatnosti kompleksne i dugotrajne skrbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
135 Osječko-baranjska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.21. MREŽA SESTRINSKIH SAVJETOVALIŠTA NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Mreži sestrinskih savjetovališta na razini primarne zdravstvene zaštite (Tablica I.21.) za područje Osječko-baranjske županije povećanje za 10 savjetovališta u Domu zdravlja Osječko-baranjske županije (sa 6 na 16 savjetovališta) zbog čega je i ukupni najveći mogući broj savjetovališta u domovima zdravlja za cijelo područje Republike Hrvatske također potrebno povećati za 10 savjetovališta (sa 130 na 140 savjetovališta). Za Mrežu sestrinskih savjetovališta predloženo je ukupno 16 savjetovališta i to: za promicanje dojenja (1 savjetovalište na lokaciji u Osijeku), za prevenciju prekomjerne tjelesne težine (1 savjetovalište na lokaciji u Osijeku), za prevenciju šećerne bolesti (6 savjetovališta na lokacijama u Osijeku, Belom Manastiru, Đakovu, Našicama, Donjem Miholjcu i Valpovu) za enterostomalnu terapiju (2 savjetovališta na lokacijama u Osijeku i Đakovu), za sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti (6 savjetovališta na lokacijama u Osijeku, Belom Manastiru, Đakovu, Našicama, Donjem Miholjcu i Valpovu). U prijedlogu Mreže sestrinskih savjetovališta za Županiju predviđeno je ukupno 6 savjetovališta u Domu zdravlja, odnosno prijedlog nije prihvaćen u potpunosti te se iznova predlaže povećanje broja savjetovališta i to 10 za područje Osječko-baranjske županije. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
136 Ivana Patarčec Ivanović ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.21. MREŽA SESTRINSKIH SAVJETOVALIŠTA NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Tablici I.21. Mreža sestrinskih savjetovališta na razini PZZ, Dom zdravlja Čakovec zalaže se za povećanje broja savjetovališta s 4 na 8 u Međimurskoj županiji, kako bi ista bila dostupnija pacijentima s dislociranih područja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
137 Hrvatsko logopedsko društvo ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.22. MREŽA U LOGOPEDSKOJ DJELATNOSTI NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Pozdravljamo vraćanje logopedske djelatnosti u Mrežu javne zdravstvene službe na razini primarne zdravstvene zaštite, što je bitan iskorak u osiguravanju dostupnosti logopedske usluge korisnicima svih životnih dobi. Ostvarivanje logopedskih usluga bez uputnice značajno će doprinijeti skraćivanju vremena ostvarivanja logopedske usluge i smanjivanju listi čekanja u sekundarnim i tercijarnim zdravstvenim ustanovama. Pri donošenju broja logopedskih timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti potrebno je uzeti u obzir broj stanovnika na određenom području. Kako bi se stanovništvu RH omogućila jednaka dostupnost logopedskih usluga u sustavu javnozdravstvene usluge u svim županijama, predlažemo korekcije broja magistara logopedije u sljedećim županijama: ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOG PROMJENE NACRTA Zagrebačka 9 13 Splitsko-dalmatinska 8 14 (podržava i ST ogranak Hrv.ped.društva) Krapinsko-zagorska 4 8 (podržava i Krap.-zagorska županija) Vukovarsko -srijemska 4 6 Zadarska 4 5 Koprivničko-križevačka 4 5 Varaždinska 4 6 Osječko-baranjska 6 8 Gore navedeni broj timova logopedske djelatnosti u Mreži javnozdravstvene službe će se pozitivno odraziti na dostupnost logopedske usluge stanovništvu RH. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
138 Marko Rađa ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.22. MREŽA U LOGOPEDSKOJ DJELATNOSTI NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Kada se pogleda broj stanovnika u pojedinoj županiji za područje Splitsko-dalmatinske županije potrebno je umjesto 8 staviti u najmanju ruku 12 (ako ne i 14 logopeda). Za područje Primorsko-goranske županije je predviđeno 15 na manje od 300.000 stanovnika, a za područje SDŽ 8 na više od 420.000 stanovnika Prihvaćen Prihvaćen.
139 JOŠKO MARKIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.22. MREŽA U LOGOPEDSKOJ DJELATNOSTI NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Posljednjih godina se bilježi značajan porast djece s različitim stupnjevima govorno jezičnih poteškoća. Istraživanja ukazuju da je takve djece i više od 20-tak posto. Iznimno je bitno čim prije djeci pružiti optimalnu i stručnu podršku. Nažalost, trenutno je takva podrška često nedostupna i/ili iznimno reducirana zbog malog broja dostupnih logoped. Najgora situacija je na otocima i ruralnim područjima. Stoga predlažem, obzirom na navedeno, a posebice geografske osobitosti splitsko-dalmatinske županije i poteškoće u organiziranju ove djelatnosti na optimalnoj razini, da se u djelatnosti Logopedija u Splitsko-dalmatinskoj županiji poveća broj timova s 8 na 14 timova. Hvala, srdačno, prof. prim. dr. sc. Joško Markić, predsjednik ogranka Split Hrvatskog pedijatrijskog društva i predsjednik Odbora za zdravstvo Skupštine Županije splitsko-dalmatinske Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
140 Gordana Kamenečki- Puclin ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.23. MREŽA U PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Krizne situacije (pandemija COVID-19, potresi) samo su povećale broj osoba kojima je potrebna pomoć psihologa. Vraćanje psihološke djelatnosti u primarnu zdravstvenu zaštitu omogućit će pravovremenu psihološku skrbi time smanjiti vrijeme čekanja, ali i povećati vjerojatnost pozitivnog ishoda u smislu smanjenja potrebe za sekundarnom psihološkom i psihijatrijskom skrbi. Jednostavnija dostupnost na razini PZZ doprinijet će i destigmatizaciji koja je često prisutna kod mentalnih bolesti. Podržavam predviđenu Mrežu psihološke djelatnosti za KZŽ Gordana Kamenečki, klinički psiholog, DZ KZŽ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
141 Marija Bobanović ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.23. MREŽA U PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Kao psiholog zaposlen u zdravstvenom sustavu, podržavam i smatram nadasve potrebnim pružanje psihološke djelatnosti na razini primarne zdravstvene zaštite u RH. Navedeno će značajno pridonijeti većoj dostupnost i bržem ostvarivanju prava na psihološku uslugu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
142 Inge Vlašić-Cicvarić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.23. MREŽA U PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Manjkavost dostupnosti usluga psihološke djelatnosti u zdravstvenoj je zaštiti dugovremeni i danomice rastući problem. Stoga snažno podržavam plan za vraćanje psihološke djelatnosti u primarnu zdravstvenu zaštitu, kao korak prema prepoznavanju, razumjevanju i uvažavanju potreba svih onih osoba kojima je psihološka pomoć potrebna, ma gdje u RH žive. Nadam se brzoj i učinkovitoj realizaciji djelovanja planiranih Mreža. Doc. dr.sc. Inge Vlašić - Cicvarić, klinički psiholog Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
143 Ivana Rede ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.23. MREŽA U PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Podržavamo odluku Ministarstva o zapošljavanju kliničkih psihologa i psihologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, i nadamo se da će ih s vremenom biti i više. Građanstvu će usluge psihološke djelatnosti biti dostupnije, a za one kojima su te usluge potrebne od psihologa u bolničkom sustavu, liste čekanja bit će kraće. Ivana Rede, prof., pročelnica Zavoda za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju KBC-a Rijeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
144 Marko Rađa ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.23. MREŽA U PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Kada se pogleda broj stanovnika u pojedinoj županiji za područje Splitsko-dalmatinske županije potrebno je umjesto 8 staviti u najmanju ruku 12 (ako ne i 14 psihologa). Prihvaćen Prihvaćen.
145 JOŠKO MARKIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.23. MREŽA U PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Posljednjih godina se bilježi značajan porast djece s mentalnim poteškoćama, a što je posebice postalo vidljivo tijekom i nakon COVID-19 pandemije. Prevencija je iznimno važna, a posebice psihološka pomoć djeci tijekom njihovog formativnog razdoblja života. Stoga je bitno čim ranije prepoznati djecu kojima je psihološka pomoć potrebna i pružiti je na optimalnoj razini. Nažalost, trenutno je takva podrška često nedostupna i/ili iznimno reducirana. Najgora situacija je na otocima i ruralnim područjima. Stoga predlažem, obzirom na navedeno, a posebice geografske osobitosti splitsko-dalmatinske županije i poteškoće u organiziranju ove djelatnosti na optimalnoj razini, da se u Psihološkoj djelatnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji poveća broj timova u Mreži s 8 na 12 timova (Split 3, Solin, Kaštela, Trogir, Sinj, Imotski, Makarska, Omiš, Supetar i Hvar po 1). Hvala, srdačno, prof. prim. dr. sc. Joško Markić, predsjednik ogranka Split Hrvatskog pedijatrijskog društva i predsjednik Odbora za zdravstvo Skupštine Županije splitsko-dalmatinske Prihvaćen Prihvaćen.
146 Hrvatska psihološka komora ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.23. MREŽA U PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Vraćanje psihološke djelatnosti u primarnu zdravstvenu zaštitu bitan je iskorak u pružanju skrbi za mentalno zdravlje svih stanovnika Republike Hrvatske. Zapošljavanje kliničkih psihologa i psihologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti omogućava jednostavniju dostupnost usluga psihodijagnostike i psiholoških tretmana kako za djecu, tako i za odrasle osobe i osobe starije životne dobi. Važno je naglasiti da se usluge kliničkih psihologa i psihologa mogu ostvariti bez uputnice, čime se značajno doprinosi skraćivanju vremena dobivanja psiholoških usluga i smanjivanju listi čekanja u bolnicama, a naročito destigmatizaciji brige za mentalno zdravlje jer se pacijenti mogu direktno javiti psiholozima za što je predviđeno i vrijeme, odnosno, omogućen je dolazak bez najave u svrhu kratkog savjetovanja i usmjeravanja u daljnji tijek psihološkog tretmana (drop in). Kako bi se povećala zaštita mentalnog zdravlja, klinički psiholozi i psiholozi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti provode preventivne programe koji značajno doprinose ishodima liječenja, prevenciji razvoja psihičkih poremećaja i bolesti, smanjenju potrebe za bolničkim liječenjem, a čime se značajno smanjuju i troškovi liječenja i rasterećuje rad liječnika specijalista. Hrvatska psihološka komora u potpunosti podržava odluku Ministarstva zdravstva i učinjene napore zdravstvene administracije u osiguranju dostupnosti usluga kliničkih psihologa i psihologa u svrhu prevencije, dijagnostike i liječenja stanovnika Republike Hrvatske i u ime svojih članica i članova zahvaljuje na prepoznavanju uloge i važnosti usluga zaštite zdravlja koju pružaju klinički psiholozi i psiholozi u zdravstvenom sustavu, posebice za prijedlog Mreže u psihološkoj djelatnosti na razini primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
147 Psihijatrijska bolnica Ugljan ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.23. MREŽA U PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Pozdravljamo vraćanje psihološke djelatnosti u primarnu zdravstvenu zaštitu. Mišljenja smo kako će to doprinijeti većoj dostupnosti psihodijagnostike i psiholoških tretmana svim osiguranicima. Također, nadamo se dobroj suradnji bolničkih psihologa i kliničkih psihologa s onima koji će djelovati u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
148 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.24. MREŽA DISPANZERA NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Tablica I.24. MREŽA DISPANZERA NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U predloženoj Mreži se navode "dispanzeri na primarnoj razini zdravstvene zaštite" bez obrazloženja, a obzirom da nema još izmjena i dopuna Pravilnika o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti nejasno je tko će sve raditi u novim djelatnostima (kojih ima puno) i što će raditi, a što je javnozdravstvenim djelatnostima bitno za suradnju s drugim ustanovama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
149 Marko Rađa ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.25. MREŽA U DJELATNOSTI RADNE TERAPIJE  NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU Kada se pogleda broj stanovnika u pojedinoj županiji za područje Splitsko-dalmatinske županije potrebno je umjesto 8 staviti u najmanju ruku 12 (ako ne i 14 lradnih terapeuta). Prihvaćen Prihvaćen.
150 IVA LONČARIĆ KELEČIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.26. MREŽA U DJELATNOSTI FIZIKALNE TERAPIJE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU - U Tablici I.26 MREŽA U DJELATNOSTI FIZIKALNE TERAPIJE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ - PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU navodi se najveći mogući broj timova, s ukupnim brojem 121 na razini RH, uz opasku, da je timove u djelatnosti fizikalne medicine moguće ugovoriti kao zasebnu djelatnost na razini doma zdravlja ili u okviru dispanzera. Potrebno je skrenuti pozornost i analizirati manjkavost običajne prakse, a kojom se ograničava sprovođenje mjera Nacionalnog plana i načela zdravstvene zaštite općenito. 1. Djelatnost fizikalne medicine, odnosno fizikalne terapije, odvojene su djelatnosti, stoga se svakako na razini PZZ trebaju ugovarati zasebno. Dodatno, fizikalna medicina i rehabilitacija je djelatnost SKZZ-a. Vezanjem djelatnosti fizikalne terapije sa djelatnošću fizikalne medicine, nastavlja se običajna praksa, a koja korisnika zdravstvene usluge, odnosno pacijenta uvjetuje na pregled specifičnog liječnika vezanog za tim, a u praksi i ustanovu u kojoj želi provoditi fizikalnu terapiju. Time se ne ostavlja izbor pružatelja zdravstvene skrbi, a koje je temeljno pravo pacijenta i ne može biti uvjetovano, osim u posebnim i nepredvidivim okolnostima pružanja zdravstvene skrbi. Dodatno, pristup fizikalnoj terapiji ne može biti uvjetovan samo jednom djelatnošću (SKZZ-a); uz djelatnost fizikalne medicine i rehabilitacije, potrebno je istaknuti djelatnosti kao što su ortopedija, neurologija, neurokirurgija i sl., a koje osim akutnih bolesnika, obuhvaćaju bolesnike, odnosno pacijente sa bolestima, odnosno poremećajima kroničnog ili rekurentnog tipa. Dostupnost i pristup fizikalnoj terapiji na PZZ potrebno je osigurati, između ostalog, upravo kroz mogućnost upućivanja od strane različitih zdravstvenih stručnjaka (liječnika specijalista). Ovakva praksa svakako je opravdana i provodi se u većini zmalja EGP-a, a osim u ishodima liječenja, učinkovitost se očituje i u kontekstu financijske isplativosti. Ujedno, u kontekstu ugovaranja usluga sa privatnim praksama, ovakav prijedlog možebitno utječe na privatne ustanove koje imaju registriranu samo djelatnosti fizikalne terapije, a ne i druge spomenute djelatnosti koje nalazimo na SKZZ. 2. Nositelj djelatnosti fizikalne terapije, a time i tima za fizikalnu terapiju je fizioterapeut, osoba s odgovarajućim obrazovanjem sukladno Zakonu o fizioterapeutskoj djelatnosti. Iako Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ne postoji ograničenje u vidu broja zaposlenih u privatnoj praksi, Pravilnikom o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti stoji; 1 prvostupnik fizioterapije na 10 bolesnika. Drugo osoblje koje može biti zaposleno i sudjelovati u provođenju dijela fizikalne terapije, nemože se uzeti u obzir prilikom definiranja broja timova, obzirom da radi prema utvrđenim protokolima, uz nadzor i prema uputi fizioterapeuta. Uzimajući u obzir preduge liste čekanja za ambulantnu fizioterapiju na svim razinama ZZ, a posebno u Domovima zdravlja koji su na PZZ, čemu pridonosi i praksa upućivanja opisana u točki 1. ovog komentara, potrebno je povećati broj timova za fizikalnu terapiju, čime će se osigurati dostupnost usluga fizikalne terapije, smanjiti liste čekanja i ujedno rasteretiti postojeći kapaciteti. Nadalje, osigurati će se pružanje skrbi u ustanovama koje imaju registriranu djelatnost fizikalne terapije, što podrazumijeva reguliranu praksu, između ostalog i u kontekstu prostornih i kadrovskih normativa. Osim dostupnosti, sve predloženo iz točke 1 i 2, doprinjeti će očuvanju sigurnosti pacijenata i boljim ishodima liječenja, u konačnici i održivosti zdravstvenog sustava, ali i društva u cijelosti. Zaključno komentaru, organizacija zdravstvene zaštite, a posebice PZZ, trebala bi se temeljiti na postulatima dobre prakse i organzacijskim modelima koji bi u potpunosti trebali napustiti tradicionalne, isključivo medicinske i hijerarhijske modele te običajne zdravstvene politike, obzirom da vertikala zdravstvene zaštite počinje od najniže razine, a ne obrnuto, te da se središtu zdravstvene skrbi nalazi pacijent, njegove zdravstvene potrebe, preferencije i vrijednosni sustav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
151 Osječko-baranjska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica I.27. MREŽA MOBILNIH AMBULANTI  U DJELATNOSTI OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE I MREŽA MOBILNIH LJEKARNI NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU U Mreži mobilnih ljekarni na razini primarne zdravstvene zaštite (Tablica I.27.) za područje Osječko-baranjske županije dodavanje 1 mobilne ljekarne (s 0 na 1 mobilnu ljekarnu) zbog čega je i ukupni broj mobilnih ljekarni za cijelo područje Republike Hrvatske također potrebno povećati za 1 mobilnu ljekarnu (s 8 na 9 mobilnih ljekarni). Također zbog navedenog, u stupcu iste tablice pod nazivom Dom zdravlja/ljekarnička ustanova pod rednim brojem 10. Osječko-baranjska županija riječi „Dom zdravlja“ potrebno je zamijeniti riječima „Dom zdravlja/Ljekarne srce-Ljekarne Osječko-baranjske županije“. U Mreži mobilnih ljekarni na razini primarne zdravstvene zaštite za područje Županije nije predviđena niti jedna mobilna ljekarna stoga županijska ljekarnička ustanova predlaže da se osigura 1 mobilna ljekarna kao novi eventualni oblik obavljanja ljekarničke djelatnosti uvažavajući činjenicu rasprostranjenosti područja, strukture stanovništva i prometne povezanosti, te također i okolnost da se zbog navedenih činjenica istom Mrežom predlaže odrediti i 1 mobilna ambulanta u djelatnosti obiteljske (opće) medicine na primarnoj razini zdravstvene zaštiti pri Domu zdravlja Osječko-baranjske županije. Nije prihvaćen Nije prihvaćen, sukladno analizi potreba u projektu uvođenja mobilne ljekarne u ruralnim i teško dostupnim područjima.
152 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica II.1. MREŽA SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNE I DIJAGNOSTIČKE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI – POTREBAN BROJ SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNIH I DIJAGNOSTIČKIH TIMOVA  PREMA UTVRĐENOM STANDARDU  PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU,AIZNIMNOPOREGIJAMA,ODNOSNO NA NACIONALNOJRAZINI Tablica II.1. MREŽA SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNE I DIJAGNOSTIČKE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI – POTREBAN BROJ SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNIH I DIJAGNOSTIČKIH TIMOVA PREMA UTVRĐENOM STANDARDU PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU, A IZNIMNO PO REGIJAMA, ODNOSNO NA NACIONALNOJ RAZINI Predlažemo dodatno povećati broj SKZZ timova u djelatnostima interna medicina i onkologija, poglavito za Grad Zagreb gdje se usmjeravaju i bolesnici iz drugih županija i regija Republike Hrvatske. Povećanje treba biti značajnije, barem za 20-30%. To je nužno osobito zbog starenja stanovništva (vidi popis stanovnika 2011-2021.) i povećane potrebe osobito za internističkom i onkološkom skrbi. Nije prihvaćen Nije prihvaćen.
153 Renata Kutnjak Kiš ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica II.1. MREŽA SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNE I DIJAGNOSTIČKE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI – POTREBAN BROJ SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNIH I DIJAGNOSTIČKIH TIMOVA  PREMA UTVRĐENOM STANDARDU  PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU,AIZNIMNOPOREGIJAMA,ODNOSNO NA NACIONALNOJRAZINI PREDMET: Nacrt prijedloga Mreže javne zdravstvene zaštite, savjetovanje Tablica II.1. MREŽA SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNE I DIJAGNOSTIČKE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI – POTREBAN BROJ SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNIH I DIJAGNOSTIČKIH TIMOVA PREMA UTVRĐENOM STANDARDU PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGRE BU, A IZNIMNO PO REGIJAMA, ODNOSNO NA NACIONALNOJ RAZINI Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2019. godine (prije COVID-19 pandemije), ukupan broj zloćudnih bolesti (šifre C00-C97 MKB-10, bez raka kože - šifra C44) bio je 25 352 i to 13 547 muškarca i 11 805 žena, dok je 2012. godine ukupan broj novodijagnosticiranih bolesnika iznosio 20.664 (11 219 muškaraca i 9 445 žena). Prema ECIS-a (European Cancer Information System), predviđa se da će 2022. godine u Hrvatskoj biti 27.512 novih slučajeva raka. Usprkos tome, u Nacrtu prijedloga Mreže javne zdravstvene službe iz 2024. godine, nije mijenjan standard, odnosno broj stanovnika na jedan onkološki tim u specijalističko – konzilijarnoj zdr. zaštiti te sukladno tome nije niti povećan broj onkoloških timova (2013. godine je bio predviđen 41 tim, a sada su predviđena 42 tima – za jedan je povećan broj timova u Zagrebu). Predlažem da se broj stanovnika na jedan onkološki tim smanji za pola te da na 60.000 stanovnika dolazi jedan onkološki tim te se shodno tome poveća broj onkoloških timova. Obrazloženje: posljednjih desetak godina, svjedoci smo velikog napretka u liječenju onkoloških bolesnika, provode se brojne studije, svakoga dana se generira veliki broj novih informacija te onkolozi trebaju ulagati puno vremena u kontinuiranu edukaciju, koja je nužna i za uključivanje u kliničke studije. Sve je to važno ukoliko želimo osigurati personalizirano liječenje onkoloških bolesnika, čemu streme ne samo onkolozi već i pacijenti, a što zahtijeva daleko više vremena po jednom pregledu/konzultaciji. Shodno tome, potrebno je značajno povećati broj onkoloških timova u SKZZ. Za provedbu u praksi personalizirane medicine, neophodno je razvijati dostatne kapacitete genetskog savjetovanja i genetskog testiranja. Genetika ima nezamjenjivu ulogu u ranoj onkološkoj dijagnostici kao i u optimizaciji terapije onkoloških bolesnika, što je predviđeno i u Nacionalnom strateškom okviru protiv raka do 2030. godine. Stoga predlažem da se u Mreži javne zdravstvene službe predvidi specijalnost Onkološka klinička genetika te se teritorijalno predvidi najmanje 15 timova (Varaždin 1, Zagreb 6, Osijek 2, Rijeka 3, Split 2, Dubrovnik 1). To je jedan od preduvjeta da se što prije raspiše veći broj specijalizacija medicinske onkološke genetike za doktore medicine. Čakovec, 04.03.2024.g. Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Voditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja Koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva za Međimursku županiju Renata Kutnjak Kiš, dr.med., spec. epidemiolog Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
154 POLIKLINIKA SUVAG OSIJEK ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica II.1. MREŽA SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNE I DIJAGNOSTIČKE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI – POTREBAN BROJ SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNIH I DIJAGNOSTIČKIH TIMOVA  PREMA UTVRĐENOM STANDARDU  PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU,AIZNIMNOPOREGIJAMA,ODNOSNO NA NACIONALNOJRAZINI U Mreži specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti (Tablica II.1.) u djelatnosti otorinolaringologije korigiranje dodatne pisane bilješke na način da se u njoj naznači kako se broj timova (7) odnosi i na djelatnost koju obavljaju poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora. U Mreži specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti u djelatnosti otorinolaringologije nije mijenjan broj timova no dodana je oznaka kako se predviđeni broj timova (7) ugovara u domu zdravlja, odnosno na području doma zdravlja. Kako Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG Osijek svoju djelatnost sa HZZO-om ugovara na način da sklapa ugovor o obavljanju otorinolaringologije kao specijalističke djelatnosti kojim su tada obuhvaćeni i svi kabineti logopeda, odnosno u sklopu otorinolaringologije obavlja se i logopedska djelatnost smatramo kako je potrebno jasnije definirati na koga se predviđeni broj timova odnosi i tko ih može ugovoriti a sve kako bi ugovaranje Poliklinike na sekundarnoj razini bilo jasnije. Naime, potrebno je naglasiti kako su posljednje izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao novinu unijele mogućnost obavljanja, između ostaloga, i logopedije kao zdravstvene djelatnosti i na sekundarnoj razni zdravstvene zaštiti, a dostavljenim Prijedlogom Mreže nema previđene mogućnosti ugovaranja upravo samo djelatnosti logopedije na sekundarnoj razini već je ona dodana samo kao nova djelatnost na primarnoj razini za Dom zdravlja, odnosno u sklopu dispanzera Doma zdravlja. Stoga je trenutno jedino moguće Prijedlog Mreže vezan uz otorinolaringologiju i nadalje čitati kao mrežu koja uz Dom zdravlja i ostale ugovorne subjekte mora obuhvatiti otorinolaringologiju Poliklinike SUVAG s pratećom logopedijom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
155 Osječko-baranjska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica II.1. MREŽA SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNE I DIJAGNOSTIČKE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI – POTREBAN BROJ SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNIH I DIJAGNOSTIČKIH TIMOVA  PREMA UTVRĐENOM STANDARDU  PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU,AIZNIMNOPOREGIJAMA,ODNOSNO NA NACIONALNOJRAZINI U Mreži specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti (Tablica II.1.) u djelatnosti otorinolaringologije korigiranje dodatne pisane bilješke na način da se u njoj naznači kako se broj timova (7) odnosi i na djelatnost koju obavljaju poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora. U Mreži specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti u djelatnosti otorinolaringologije nije mijenjan broj timova no dodana je oznaka kako se predviđeni broj timova (7) ugovara u domu zdravlja, odnosno na području doma zdravlja. Kako Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG Osijek svoju djelatnost sa HZZO-om ugovara na način da sklapa ugovor o obavljanju otorinolaringologije kao specijalističke djelatnosti kojim su tada obuhvaćeni i svi kabineti logopeda, odnosno u sklopu otorinolaringologije obavlja se i logopedska djelatnost smatramo kako je potrebno jasnije definirati na koga se predviđeni broj timova odnosi i tko ih može ugovoriti a sve kako bi ugovaranje Poliklinike na sekundarnoj razini bilo jasnije. Naime, potrebno je naglasiti kako su posljednje izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao novinu unijele mogućnost obavljanja, između ostaloga, i logopedije kao zdravstvene djelatnosti i na sekundarnoj razni zdravstvene zaštiti, a dostavljenim Prijedlogom Mreže nema previđene mogućnosti ugovaranja upravo samo djelatnosti logopedije na sekundarnoj razini već je ona dodana samo kao nova djelatnost na primarnoj razini za Dom zdravlja, odnosno u sklopu dispanzera Doma zdravlja. Stoga je trenutno jedino moguće Prijedlog Mreže vezan uz otorinolaringologiju i nadalje čitati kao mrežu koja uz Dom zdravlja i ostale ugovorne subjekte mora obuhvatiti otorinolaringologiju Poliklinike SUVAG s pratećom logopedijom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
156 Koprivničko-križevačka županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica II.1. MREŽA SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNE I DIJAGNOSTIČKE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI – POTREBAN BROJ SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNIH I DIJAGNOSTIČKIH TIMOVA  PREMA UTVRĐENOM STANDARDU  PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU,AIZNIMNOPOREGIJAMA,ODNOSNO NA NACIONALNOJRAZINI U Tablici II.1. Mreža specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti – potreban broj specijalističko-konzilijarnih i dijagnostičkih timova prema utvrđenom standardu po županijama/gradu Zagrebu, a iznimno po regijama, odnosno na nacionalnoj razini: Za Koprivničko-križevačku županiju u djelatnosti Medicinska mikrobiologija s parazitologijom tražimo povećanje broja timova s 2 na 3. Djelatnost mikrobiologije s parazitologijom obavlja cjelovitu mikrobiološku dijagnostiku za potrebe timova primarne zdravstvene zaštite (ambulantni uzorci), sekundarne razine zdravstvene zaštite (bolnički uzorci) i javnozdravstvene epidemiološke djelatnosti. Prihvaćen Prihvaćen.
157 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica II.1. MREŽA SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNE I DIJAGNOSTIČKE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI – POTREBAN BROJ SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNIH I DIJAGNOSTIČKIH TIMOVA  PREMA UTVRĐENOM STANDARDU  PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU,AIZNIMNOPOREGIJAMA,ODNOSNO NA NACIONALNOJRAZINI U tablici II.1. Mreža specijalističko - konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti - Potreban broj specijalističko - konzilijarnih i dijagnostičkih timova prema utvrđenom standardu po županijama/Gradu Zagrebu, a iznimno po regijama, odnosno na nacionalnoj razini, na stranici 99., za Grad Zagreb u stupcu stomatološka protetika broj „13“ zamjenjuje se brojem „30“, u stupcu dentalna patologija i endodoncija broj „6“ zamjenjuje se brojem „25“, u stupcu parodontologija broj „12“ zamjenjuje se brojem „20“ , u stupcu oralna kirurgija broj „9“ zamjenjuje se brojem „30“ te se u stupcu dječja stomatologija broj „8“ zamjenjuje brojem „30“.U mreži specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti predlaže se povećati broj timova kako slijedi: za stomatološku protetiku sa 13 na 30, za dentalnu patologiju s endodoncijom sa 6 na 25, za parodontologiju s 12 na 20, za oralnu kirurgiju s 9 na 30 te za dječju stomatologiju s 8 na 30 timova. Predloženi broj timova je znatno manji od postojećeg ugovorenog broja timova u Gradu Zagrebu stoga se predlaže navedene brojke uskladiti sa stvarnim stanjem kako bi se zadovoljile potrebe stanovnika Grada Zagreba za uslugama navedenih djelatnosti. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
158 OPĆA ŽUPANIJSKA BOLNICA PAKRAC I BOLNICA HRVATSKI VETERANA ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica II.1. MREŽA SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNE I DIJAGNOSTIČKE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI – POTREBAN BROJ SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNIH I DIJAGNOSTIČKIH TIMOVA  PREMA UTVRĐENOM STANDARDU  PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU,AIZNIMNOPOREGIJAMA,ODNOSNO NA NACIONALNOJRAZINI U odnosu na tablice pod brojem Tablica II.1. MREŽA SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNE I DIJAGNOSTIČKE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI – POTREBAN BROJ SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNIH I DIJAGNOSTIČKIH TIMOVA PREMA UTVRĐENOM STANDARDU PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGRE BU, A IZNIMNO PO REGIJAMA, ODNOSNO NA NACIONALNOJ RAZINI, gdje stoji jedna zvjezdica i napomena „Ugovara se samo pri bolničkim zdravstvenim ustanovama i državnim zavodima“ skrećemo pozornost da u Požeško - slavonskoj županiji postoje dvije opće bolnice te nismo sigurni da li je u tablici točno označeno (Ginekologija i opstetricija 1, anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje 1, Transfuzijska medicina 1, te medicinska biokemija i medicinska mikrobiologija s parazitologijom, te patohistološka dijagnostika 1) . Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
159 Dom zdravlja Osječko-baranjske županije ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, TablicaII.1.1. U Mreži specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti na lokalnoj razini u djelatnostima interne medicine, psihijatrije, fizikalne medicine i rehabilitacije i oftalmologije (Tablica II.1.1.) povećanje za 2 tima oftalmologije za područje grada Osijeka (s 5 na 7 timova) i 2 tima interne medicine za područje grada Osijeka (s 12 na 14 timova). Zbog navedenoga je i u ukupnim prikazima broja timova za područje cijele Osječko-baranjske županije kod interne medicine broj timova potrebno povećati za 2 tima (s 22 na 24 tima), te kod oftalmologije broj timova povećati za 2 tima (s 11 na 13 timova). Nije povećan broj timova za Županiju iako je predloženo povećanje za 1 internističku ambulantu, 1 dijabetološku, 1 gastroenterološku ambulantu te 2 oftalmološke ambulante. Dom zdravlja traži povećanje broja timova za navedene djelatnosti ali na način da se zatraži povećanje za 2 tima oftalmologije i 2 tima interne medicine na području grada Osijeka obzirom da se te djelatnosti ugovaraju na lokalnoj razini odnosno razini gradova. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
160 Osječko-baranjska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, TablicaII.1.1. U Mreži specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti na lokalnoj razini u djelatnostima interne medicine, psihijatrije, fizikalne medicine i rehabilitacije i oftalmologije (Tablica II.1.1.) povećanje za 2 tima oftalmologije za područje grada Osijeka (s 5 na 7 timova) i 2 tima interne medicine za područje grada Osijeka (s 12 na 14 timova). Zbog navedenoga je i u ukupnim prikazima broja timova za područje cijele Osječko-baranjske županije kod interne medicine broj timova potrebno povećati za 2 tima (s 22 na 24 tima), te kod oftalmologije broj timova povećati za 2 tima (s 11 na 13 timova). Nije povećan broj timova za Županiju iako je predloženo povećanje za 1 internističku ambulantu, 1 dijabetološku, 1 gastroenterološku ambulantu te 2 oftalmološke ambulante. Dom zdravlja traži povećanje broja timova za navedene djelatnosti ali na način da se zatraži povećanje za 2 tima oftalmologije i 2 tima interne medicine na području grada Osijeka obzirom da se te djelatnosti ugovaraju na lokalnoj razini odnosno razini gradova. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
161 Marko Rađa ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica II.2. MREŽA POSTELJA U STACIONARIMA DOMOVA ZDRAVLJA S obzirom na postojeće potrebe i svakodnevno sve veće zahtjeve za stacionarnom palijativnom skrbi (21,75% stanovništva županije starije od 65 godina) postojeće kapacitete stacionarne zdravstvene zaštite u Domu zdravlja SDŽ potrebno je promijeniti na slijedeći način: Red Ustanova Lokacija Opći Palijativni Rodilište 9. Dom zdravlja SDŽ Hvar 4 4 0 10.Dom zdravlja SDŽ Makarska 4 12 0 11.Dom zdravlja SDŽ Sinj 4 12 0 12.Dom zdravlja SDŽ Imotski 0 12 0 13.Dom zdravlja SDŽ Supetar 2 10 0 14.Dom zdravlja SDŽ Split 0 22 0 U današnjim uvjetima s obzirom na prometnu povezanost i brzi transport opći stacionari su vrlo rijetko potrebni, a sve veća je potreba za palijativnim stacionarima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
162 Dubrovačko-neretvanska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III.4.2. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Kalos ispunjava sve ugovorne obveze i izvršava iznose ugovorenih maksimalnih sredstava na godišnjoj razini. Popunjenost ugovorenih kreveta u 2023. godini bila je 110,19 % što znači iznad broja od predviđenih 120 kreveta i to nauštrb kapaciteta za zdravstveni turizam. Iz navedenog je razvidno da Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Kalos ima mogućnosti, kadar i opremu za povećanje broja kreveta pri mreži javne zdravstvene službe u odnosu trenutni prijedlog. Nadalje Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Kalos osigurava 24h potrebnu zdravstvenu skrb koja uključuje liječničku i sestrinsku, prilagođene smještajne i terapijske kapacitete za skrb o nepokretnim i teže pokretnim pacijentima i djeci s težim zdravstvenim oštećenjem. Iz svega prethodno navedenog predlažemo da se broj kreveta u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Kalos poveća sa 120 kreveta na 135 kreveta. Dubrovačko-neretvanska županija Prihvaćen Prihvaćen.
163 Damira Bojić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III.4.2. Prema navedenom prijedlogu razvidno je da Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju KALOS ostaje na razini od 120 kreveta koliko je odobreno još 2002.godine. Svih ovih godina Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju KALOS uredno ispunjava ugovorne obveze i izvršava iznose ugovorenih maksimalnih sredstava na godišnjoj razini, ranijih godina i više od dopuštenog maksimalnog iznosa (izuzev Covid godina 2020.-2022.g.). U 2023.godine popunjenost ugovorenih kreveta je bila 110,19%, znači iznad broja od predviđenih 120 kreveta i to nauštrb kapaciteta za zdravstveni turizam što znači da ima mogućnosti, kadra i opreme za povećanje broja kreveta pri mreži javne zdravstvene službe. Također ima ustrojena 3 bolnička odjela, osiguranu 24h potrebnu zdravstvenu skrb uključujući liječničku i sestrinsku, prilagođene smještajne i terapijske kapacitete za skrb o nepokretnim i teže pokretnim pacijentima i djeci sa težim oštećenjem zdravlja. OB Dubrovnik uopće nema predviđenih kreveta za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Smatramo da bi prijedlog za broj kreveta u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju KALOS u novom prijedlogu mreže trebao biti 135. Svakako treba sagledati ukupni broj rehabilitacijskih kreveta na razini Dubrovačko-neretvanske županije, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije čiji pacijenti uglavnom popunjavaju bolničke kapacitete Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju KALOS. Damira Bojić, dr.med., spec. ravnateljica Prihvaćen Prihvaćen.
164 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica III.5. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U GRADU ZAGREBU Tablica III.5. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U GRADU ZAGREBU Smatramo problematičnim smanjenje broja akutnih kreveta za internu medicinu u zagrebačkim bolnicama jer su već u sadašnjem broju kreveta najčešće prepunjeni internistički odjeli i često u službi nedostaje praznih kreveta. Palijativne kapacitete bi trebalo predvidjeti i u specijaliziranim ustanovama za palijativnu skrb, poglavito u Gradu Zagrebu i okolici, a ne samo u akutnim bolnicama. Također, potrebno je razdvojiti krevete za produženo liječenje i one predviđene za palijativnu skrb. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
165 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica III.5. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U GRADU ZAGREBU U Mreži bolničke djelatnosti za Kliniku za psihijatriju „Sveti Ivan“ predlaže se uvrštavanje novih 20 stolaca/postelja u djelatnosti neurologije čime bi se omogućilo pokretanje nove dnevne bolnice u neurološkoj djelatnosti za funkcionalne neurološke poremećaje Prihvaćen Prihvaćen.
166 Davor Vagić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III.5.2. Vezano uz prijedlog Mreže pod III.5.2. za Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, navodimo slijedeće primjedbe: 1. U djelatnosti Onkologija i radioterapija za našu su Ustanovu predviđene 172 akutne postelje, 10 postelja za produženo liječenje i 44 mjesta u dnevnim bolnicama. Broj postelja za stacionarno liječenje (ukupno 182 postelje) obuhvaća 16 postelja Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu na lokaciji Vinogradska koje i spadaju u navedenu djelatnost, ali i 166 postelja Klinike za tumore na lokaciji Ilica u kojoj se osim internističke djelatnosti obavljaju i vrlo složeni operativni zahvati na Odjelu za kiruršku onkologiju, Odjelu za ginekološko-onkološku kirurgiju, Odjelu za kirurgiju tumora glave i vrata, te Odjelu za onkoplastiku. Zbog činjenice da su postelje navedenih odjela razvrstane u djelatnosti Onkologija i radioterapija, te mjesta dnevnih bolnica također u istoj djelatnosti, s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ne možemo ugovarati operacijske sale ni jednodnevne kirurgije koje su vezane uz kirurške djelatnosti Klinike za tumore, a koje stvarno postoje u navedenoj Klinici. U 5 operacijskih sala godišnje se izvede više od 3.400 operativnih zahvata, te postoje 4 jednodnevne kirurgije. Također, na Klinici za tumore postoji i dnevna bolnica transfuzije koja bi po logici stvari trebala biti ugovorena u djelatnosti Transfuzijske medicine kao što je bila ugovorena prije pripajanja Vinogradskoj bolnici, a ne u djelatnosti Onkologije i radioterapije. Kako bi se riješio spomenuti problem, predlažemo da u novoj Mreži umjesto da sve postelje Klinike za tumore budu u djelatnosti Onkologija i radioterapija iste, budu raspoređene i u djelatnosti opće kirurgije, otorinolaringologije, te ginekologije i opstetricije kako slijedi: DJELATNOST Broj akutnih postelja Broj stolaca/postelja Broj dnevne bolnice kreveta za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb PRIJEDLOG IZ MREŽE: Onkologija i radioterapija 172 44 10 NAŠ PRIJEDLOG PREMA STVARNOM STANJU: Onkologija i radioterapija 84 31 3 Opća kirurgija* 45 6 4 Otorinolaringologija* 30 3 1 Ginekologija i opstetricija* 13 4 2 Transfuzijska medicina 2 UKUPNO 172 46 10 *Radi se o posteljama iz djelatnosti Onkologije i radioterapije koje se dodaju navedenim djelatnostima. Sukladno navedenom prijedlogu, trebalo bi vratiti djelatnost Transfuzijska medicina radi dnevne bolnice. Na taj način ne bi bio smanjen broj mjesta dnevne bolnice kako je predloženo novim prijedlogom Mreže u odnosu na dosadašnje stanje. Osim što nam navedeno stvara probleme kod ugovaranja radilišta, utječe i na pogrešno izvještavanje vezano uz razvrstavanje postelja u kirurške i internističke djelatnosti. Nadamo se da ćete prihvatiti ovu našu sugestiju i omogućiti pravilno razvrstavanje postelja po djelatnostima i ugovaranje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje sukladno stvarnom stanju. 2. U djelatnosti Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina u novoj Mreži dodijeljeno nam je 16 postelja za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb, te također 16 postelja u djelatnosti Palijativna skrb pri čemu ukupan zbroj postelja nije povećan za 32, nego za 16 postelja. Molimo pojašnjenje. 3. Sukladno sklopljenim ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova s ciljem poboljšanja isplativnosti i pristupa dnevnim bolnicama i/ili dnevnim kirurgijama, obvezali smo se povećati broj pruženih zdravstvenih usluga kroz dnevne bolnice, te shodno navedenom predlažemo povećanje stolaca/postelja u dnevnim bolnicama kako slijedi: - Interna medicina - 12 više - Onkologija i radioterapija - 2 više - Dermatologija i venerologija - 1 više - Fizikalna medicina i rehabilitacija - 4 više - Neurologija - 1 više - Psihijatrija - 8 više - Pedijatrija - 4 više - Opća kirurgija - 1 više - Urologija - 2 više - Ortopedija i traumatologija - 1 više - Otorinolaringologija - 1 više - Oftalmologija i optometrija - 1 više - Ginekologija i opstetricija - 4 više - Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina - 2 više Ukupno - 44 mjesta više (sveukupno 280 mjesta). S poštovanjem, RAVNATELJ KBC SESTRE MILOSRDNICE Prof.dr.sc.Davor Vagić, dr.med. Prihvaćen Prihvaćen.
167 DALIBOR KARLOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III.5.2. Poštovani, Klinika za psihijatriju KBC-a Sestre milosrdnice je jedini psihijatrijski odjel u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji koji ima akutni i hitan prjem u bolnici općeg tipa. Drugim riječima svi akutni i kroniči pacijenti koji imaju psihijatrijsku bolest a ujedno i tjelesnu akutnu bolest iz područja grada Zagreba i Zagrebačke županije se liječe na Klinici za psihijatriju KBCSM. Nadalje jedini u RH provodimo elektrokonvulzivnu terapiju a istu radimo i za pacijente iz susjednih država (Slovenija i BiH). Jedina smo Klinika u bolnicama općeg tipa u RH koja ima organizirane odjela za liječenje ovisnika o alkoholu i ovisnosti o drogama. Sljedom navedenog predlažemo 35 akutnih kreveta i 20 kreveta za produženo liječenje. Isto tako i broj stolaca/postelja u dnevnim bolnicama 60. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
168 Klinika za dječje bolesti Zagreb ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III.5.5. Poštovani, Prijedlog je smanjiti broj postelja za akutno liječenje na dječjoj kirurgiji za 5, te dodati 12 postelja za akutno liječenje na ARI i JIL. Korigirani podaci Dječja i adolescentna psihijatrija: 0 Broj akutnih postelja 15 Broj stolaca/postelja dnevne bolnice 0 Broj postelja za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb Pedijatrija*: 73 Broj akutnih postelja 43 Broj stolaca/postelja dnevne bolnice 8 Broj postelja za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb *Od toga 22 akutne postelje, 10 stolaca/postelja i 4 postelje za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb u dječjoj hematoonkologiji Dječja kirurgija: 79 Broj akutnih postelja 15 Broj stolaca/postelja dnevne bolnice 4 Broj postelja za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb Ortopedija i traumatologija: 10 Broj aktunih postelja 0 Broj stolaca/postelja dnevne bolnice 1 Broj postelja za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb Anestezija, reanimatologija i intenzivna medicina: 12 Broj akutnih postelja 2 Broj stolaca/postelja dnevne bolnice 0 Broj postelja za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb Palijatvna skrb: 0 Broj aktunih postelja 0 Broj stolaca/postelja dnevne bolnice 4 Broj postelja za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb UKUPNO: 174 Broj akutnih postelja 75 Broj stolaca/postelja dnevne bolnice 17 Broj postelja za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
169 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III.5.9. U Mreži bolničke djelatnosti za Kliniku za psihijatriju „Sveti Ivan“ predlaže se uvrštavanje novih 20 stolaca/postelja u djelatnosti neurologije čime bi se omogućilo pokretanje nove dnevne bolnice u neurološkoj djelatnosti za funkcionalne neurološke poremećaje Prihvaćen Prihvaćen.
170 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III.5.10. Za Dječju bolnicu Srebrnjak predlaže se povećanje postelja za oboljele od akutnih bolesti sa 45 na 75 kao i smanjenje postelja za oboljele od kroničnih bolesti s 30 na 5 jer je u bolnici veći priljev akutnih nego kroničnih pacijenata, naročito iz razloga jer se pacijenti s kroničnim bolestima većinom zbrinjavaju putem dnevno bolničkog liječenja, a manje stacionarno duže od 10 dana. Ujedno se predlaže uvođenje 4 postelje oboljelih od akutnih bolesti i 5 stolaca/postelja dnevne bolnice za djelatnost dječje kirurgije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
171 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III.5.12. Za Specijalnu bolnicu za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama predlaže se povećanje broja stolaca/postelja dnevne bolnice sa 125 na 174, povećanje broja postelja oboljelih od akutnih bolesti s 20 na 27 te smanjenje broja postelja za oboljele od kroničnih bolesti s 40 na 37. Zbog napretka medicine povećan broj medicinskih usluga može se pružiti u dnevnoj bolnici umjesto u stacionarnim kapacitetima te je stoga potrebno povećanje kapaciteta za dnevno liječenje. Također, predlaže se i povećanje postelja za oboljele od akutnih bolesti jer Služba za razvojnu neurologiju uz potrebno povećanje stolaca dnevne bolnice ima i osjetno povećanje stacionarnih akutnih bolesnika. Prihvaćen Prihvaćen.
172 GRAD ZAGREB ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III.5.13. Za Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mladež predlaže se povećanje broja stolaca/postelja dnevne bolnice sa 60 na 70 te povećanje broja postelja u stacionarnom dijelu na 40 umjesto dosadašnjih 37 i to na način da se broj postelja za oboljele od akutnih bolesti poveća s 25 na 27 te da se broj postelja za oboljele od kroničnih bolesti poveća s 12 na 13. Posljednjih godina primjetan je značajan porast broja pacijenata i u stacionarnom odjelu, osobito u vidu prvih prijema kao i u dnevnoj bolnici. Prihvaćen Prihvaćen.
173 Andreja Marić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica III.11.MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI Za Županijsku bolnicu Čakovec u radnom prijedlogu Ministarstva u 11/2023.ostavljen je postojeći broj akutnih psihijatrijskih kreveta 23, a u e-savjetovanju je srezano na 15, što je premalo. Stoga podržavam navode kolege Živka Miševića. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
174 Živko Mišević ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Tablica III.11.MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI Poštovani, iz navedenih tablica, uspoređujući posteljne kapacitete za pojedine Opće bonice koje se odnose na Psihijatriju nije jasno koju ste metodologiju/kriterije primjenili u određivanju potrebitih posteljnih kapaciteta? Broj stanovnika? Kadrovi? Novci? Dostupnost? Predlažete smanjenje broja "akutnih psihijatrijskih postelja" u Županijskoj bolnici Čakovec (ŽBČ) s postojeći 23 na 15!? Po kojem kriteriju? Ako je kriteriji popunjenost onda je potrebno znati da je zbog COVID pandemije Psihijatrija internim odlukama ravnateljstva bila mjesto zbrinjavanja pulmoloških i onkoloških pacijenata, a tek jednim dijelom psihijatrijskih, te je potrebno vidjeti popunjenost prije pandemije. Popunjenost bolničkih postelja na psihijatrijskom odjelu ŽBČ prije pandemije je, da napomenem, bila vrlo visoka, 90,100 pa i preko 100%, što govori o nedostatku a ne višku bolničkih postelja (popunjenost postelja iznad 80% smatra se kritičnom)! Upozoravamo da bez obzira na vašu projekciju broja postelja, praksa, a mi se bavim svakodnevnom psihijatrijskom praksom, govori da nam nerijetko treba i više od 25 postelja da bi primili i hospitalno zbrinjavali sve potrebite/oboljele. Svima je jasno da u akutnim stanjima, a mi smo "akutni odjel" se ne možemo opravdavati "nema kreveta" u situaciji potrebite hospitaliozacije. Navedeno smo obvezni predvidjeti. Mi zbrinjavamo cjelokupnu psihijatrijsku kazuistiku i nemamo drugu ustanovu u koju možemu preusmjeriti pacijente. Iz brojnih dokumenata koje u Ministarsvu zdravstva imate upravo naš odjel je istaknut kao primjer odjela koji u visokom postotku zbrinjava pacijente s psihičkim poremećajima i bolestima na lokalnoj razini (mali odljev pacijenata) a nerijetko i iz susjednih županija. Napominjemo da u Međimurju imamo 3 doma koji zbrinjavaju duševno oboljele osobe (domovi za odrasle osobe kako se sada zovu) iz cijele Hrvatske koje, u stanjima akutizacije njihovih psihijatrijskih bolesti, zbrinjavamo na našem odjelu. Ako je kriterij broja akutnih postelja "broj dana liječenja" možete iz statistika vidjeti da se kod nas godinama smanjuje prosječan broj dana liječenja. Razlog je, prije svih, pomanjkanje postelja pa pacijente moramo ranije otpuštati iz bolnice pritisnuti potrebom prijema novih pacijenata, što je rizično i doprinosi povećanju broja rehospitalizacija. Predlažemo da broj akutnih postelja bude 25-30. Za produženo liječenje postoje ustanove - psihijatrijske bolnice koje imaju postelje predviđene za produženo liječenje i naših pacijenata (Međimurje) te u tom segmentu ne predlažemo promjene. Do sada nismo imali Dnevnu psihijatrijsku bolnicu, a kako smo ju prostorno opremili i kadrovski dobrim dijelom ekipirali predlažemo da se broj stolaca dnevne psihijatrije poveća na 15-20. Kako vidimo iz priloženih tablica drugih ustanova broj stolaca dnevne psihijatrijske bolnice se kreće od 2 do 45 u općim bolnicama do više od 150 u psihijatrijskim bolnicama koje pružaju uslugu isključivo građanima na svojim području zbog jasnog razloga - dostupnosti. Smaramo da je kriterij dostupnosti i realnih mogućnosti potrebno primijeniti i za Psihijatrijski odjel ŽBČ. Imamo i specijalistu dječje psihijatrije te je potrebno predviditi i broj stolaca (5-10) u dnevnoj psihijatrijskoj bolnici za djecu i mlade. S poštovanjem! Živko Mišević, dr.med., spec. psihijatar, subspecijalist za alkoholizam i bolesti ovisnosti, psihoterapeut obiteljske sistemske terapije, voditelj psihijatrijskog odjel Županijske bolnice Čakovec Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
175 Andreja Marić ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III.11.1. Podržavam navode Županijske bolnice Čakovec. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
176 Međimurska županija ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III.11.1. Međimurska županija podržava navode Županijske bolnice Čakovec. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
177 Županijska bolnica Čakovec ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III.11.1. Ovim putem dostavljamo očitovanje ispred Županijske bolnice Čakovec SLUŽBA ZA GINEKOLOGIJU, PORODNIŠTVO I NEONATOLOGIJU (Damira Reich) Uvidom u broj smanjenja kreveta u Službi za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju želimo prije svega iznijeti slijedeće: - ova služba uključuje rodilište, koje godišnje obavi najmanje 1000 porođaja te je za boravak trudnica i rodilja potrebno najmanje 24 kreveta (4 kreveta patologije trudnoće, te 20 kreveta za babinjače i majke dojilje). - neonatološka služba ima 4 intenzivna kreveta, koji su popunjeni preko 150%, a svako dijete ima majku na rodilištu u pratnji. Bolesno novorođenče kad se rodi može se zbrinuti samo na odjelu neonatologije, ukoliko tamo postoji krevet. Nadalje sve je veći broj djece premješten u našu ustanovu s Klinika na daljnju neonatalnu skrb i svako to dijete dolazi s majkom za koju mora postojati krevet na ginekologiji. S obzirom na navedeno znači za rodilište i neonatologiju je potrebno 28 kreveta, te prema tome praktično ne preostaju kreveti za ginekologiju. Naša služba zbrinjava romsku populaciju te nam ta populacija čini 30% svih porođaja, koji nose sa sobom veću učestalost patologije i komplikacija kako za majku tako i za dijete, te još naglašavamo da u našem rodilištu je učestalost maloljetničkih porođaja 4-4,5%. Takvoj djeci često je potrebna dulja hospitalizacija, a ona je u izvještaju prikazana kao kronično liječenje. Majku i dijete koji "nisu dobro" mora se hitno zbrinuti u našoj službi i nema vremena za premještaj u drugu ustanovu. - popunjenost ginekologije je bila "loša" od 2020.g. zbog toga što smo bili prisiljeni prepuštati krevete drugim službama za vrijeme covid epidemije i bio je tada obustavljen kompletan hladni ginekološki operativni program što se može vidjeti uvidom u popunjenost u godinama prije covida. Odjel ginekologije je neophodan za Međimursku županiju te se kao takav ne može ukinuti, što će se dogoditi ukoliko se smanji broj kreveta našoj službi, kako je u postojećem prijedlogu. Potrebni su ginekološki kreveti za hitne ginekološke operacije i manje kirurške zahvate (vanmaternične trudnoće, prekomjerna krvarenja, akutni abdomen), za hladan operativni program ( imamo 3 operativna dana u tjednu, koja su za sada popunjeni i u naredna 2 mjeseca), za zbrinjavanje pacijentica preko Dnevne bolnice (prekomjerna povraćanja u trudnoći, punkcije abdomena, transfuzijsko liječenje), za opservacije putem OHBP-a (OHBP ginekologije je dislocirani dio centralnog OHBP-a bolnice i nalazi se na našem odjelu), zbrinjavanje pacijentica između 2 ciklusa kemoterapije, kojima je potrebno simptomatsko zbrinjavanje za vrijeme akutnog liječenja maligne bolesti. Nadalje, krevete na odjelu ginekologije trebamo i za medikamentozne prekide trudnoće, za zbrinjavanje i liječenje babinjača s kojima su hospitalizirana i njihova novorođenčad. S obzirom na postotak romske populacije, imamo česte hospitalizacije trudnica u ranijim tjednima trudnoće (prijeteći pobačaji, uroinfekcije). Isto tako obrađujemo i pacijentice sa suspektnim ginekološkim malignim oboljenjima te ih zbrinjavamo do liječenja u tercijarnoj ustanovi, kao i nakon operativnih zahvata u Klinikama. Potrebni su nam kreveti i za izolaciju u slučaju dokazane multirezistentne bakterije zbog parenteralnog liječenja. Smanjenju hospitalizacija doprinijele su i novije smjernice u ginekologiji, prema kojima se sve više pacijentica zbrinjava preko JDK, a pacijentice se unatoč tome opserviraju na odjelu ginekologije do otpusta kući. Na odjelu rade subspecijalisti uroginekologije i humane reprodukcije, koji su kompetentni zbrinuti pacijentice i na taj način smanjiti priljev u tercijarne ustanove. Ukidanjem kreveta u našoj Službi dovesti će do ugrožavanja života i zdravlja žena i novorođene djece u našoj županiji. ODJEL KARDIOLOGIJE S KORONARNOM JEDINICOM (Mateja Ostrički) Odjel Kardiologije s koronarnom jedinicom Županijske bolnice Čakovec prema zadnjoj sistematizaciji ima odobrene 24 postelje. Sam odjel fizički je podijeljen na dva dijela – Koronarnu jedinicu s postkoronarnom na koju otpada 10 postelja te 14 postelja na Odjelu kardiologije. Prema podacima dostupnim iz Bolničkog informacijskog sustava popunjenost Koronarne jedinice u 2023.godini iznosila je 116%, a Kardiologije 114%. Prosjek dana bolničkog liječenja u navedenoj godini iznosi 5,39 odnosno 5,78. Iz navedenog je vidljivo da Odjel funkcionira isključivo uz korištenje dodatnih postelja te da aktualni broj postelja nije dovoljan za adekvatno funkcioniranje odjela. Odjel Kardiologije s koronarnom jedinicom te odjel intervencijske kardiologije ŽB Čakovec u zadnjih je nekoliko godina značajno povećao opseg izvršenih usluga u polikliničkom i stacionarnom dijelu. Od početaka intervencijske kardiologije u našoj ustanovi krajem 2016.godine, preko kraja 2019.kada je počela 24/7 pripravnost intervencijskih kardiologa za akutni koronarni sindrom (AKS) Međimurske županije do uključivanja pacijenata i iz Varaždinske županije u mrežu AKS samo je broj prijema/otpusta u Koronarnoj jedinici povećan za oko 40% u odnosu na 2017.g,a na odjelu kardiologije za 20% posto. Ulaskom u nacionalnu mrežu primarne PCI za bolesnike s AKS Međimurske i Varaždinske županije (područje s oko 300000 osiguranika ) kao i uvođenjem programa elektrostimulacije ovi odjeli nadilaze usko županijski okvir te su postali svojevrsni regionalni centar izvrsnosti kako u dijelu intervencijske ( jedini regionalni centar ) tako i u dijelu neintervencijske kardiologije. Uzevši u obzir dinamiku porasta broja usluga do sada kao i predmnijevani porast broja potrebnih usluga u budućnosti mišljenja samo da je potrebno iskoristiti aktualni kadrovski potencijal te oko njega dodatno izgraditi kvalitetan,visokostručan i moderan centar za cijelu regiju. Uz medicinske djelatnike i opremu, porast broja prijema i odrađenih polikliničkih usluga mora pratiti i porast broja ugovorenih postelja za stacionarni dio budući da zbrinjavamo pacijente iz dvije županije. Broj ugovorenih postelja direktno je povezan i sa sistematizacijom medicinskog osoblja na odjelima što dovodi do manjka prvenstveno medicinskih sestara/tehničara (srednja stručna sprema, prvostupnici). Na primjer, u Koronarnoj jedinici su priznata samo 2 kreveta kao intenzivni te je sistematizacija osoblja rađena prema tom broju, a u praksi se svakodnevno zbrinjava do 7 intenzivnih pacijenata što dovodi do preopterećenosti osoblja i nemogućnosti pružanja adekvatne intenzivne skrbi na kakvu pacijenti na intenzivnom odjelu imaju pravo. Ozbiljnost bolesti pacijenata s akutnim infarktom miokarda nalaže nužnost hitnog bolničkog zbrinjavanja te ovi bolesnici ne mogu biti odgađani niti liječeni putem Dnevne bolnice, već na za to predviđenim odjelima opremljenima monitoringom vitalnih parametara i educiranim osobljem. U perspektivi naše ustanove su otvaranje i druge intervencijske sale koja bi omogućila povećanje broja intervencija, ali i suradnju s neurolozima u liječenju akutnog moždanog udara i intervencijskim radiolozima u zbrinjavanju periferne arterijske bolesti. Sve to će također rezultirati povećanjem broja hospitalizacija. Starenje populacije i povećanje broja bolesnika s višestrukim komorbiditetima već godinama dovode do povećanja priljeva bolesnika u OHBP te broja hospitaliziranih, za očekivati je da će se taj trend nastaviti. Obzirom na sve gore navedeno smatramo da je Odjelu Kardiologije s koronarnom jedinicom potrebno povećanje broja ugovorenih postelja, budući da objektivni pokazatelji upućuju na to da trenutan broj postelja već duže vrijeme ne zadovoljava naše potrebe te su kapaciteti popunjeni znatno iznad 100%. Kako bi se navedeni postotak smanjio bilo bi potrebno povećati kapacitete s dosadašnjih 28 za barem 6-10 postelja (na 34-38), a također je neophodno povećati broj priznatih intenzivnih postelja u Koronarnoj jedinici budući da se prema Mreži primarne PCI pokriva populacija dvije županije s oko 300 000 osiguranika, što će omogućiti i dodatno kadroviranje. ODJEL ZA PSIHIJATRIJU (Živko Mišević) Iz navedenih tablica, uspoređujući posteljne kapacitete za pojedine Opće bolnice koje se odnose na Psihijatriju nije jasno koju ste metodologiju/kriterije primijenili u određivanju potrebitih posteljnih kapaciteta? Broj stanovnika? Kadrovi? Novci? Dostupnost? Predlažete smanjenje broja "akutnih psihijatrijskih postelja" u Županijskoj bolnici Čakovec (ŽBČ) s postojeći 23 na 15!? Po kojem kriteriju? Ako je kriteriji popunjenost onda je potrebno znati da je zbog COVID pandemije Psihijatrija internim odlukama ravnateljstva bila mjesto zbrinjavanja pulmoloških i onkoloških pacijenata, a tek jednim dijelom psihijatrijskih, te je potrebno vidjeti popunjenost prije pandemije. Popunjenost bolničkih postelja na psihijatrijskom odjelu ŽBČ prije pandemije je, da napomenem, bila vrlo visoka, 90,100 pa i preko 100%, što govori o nedostatku a ne višku bolničkih postelja (popunjenost postelja iznad 80% smatra se kritičnom)! Upozoravamo da bez obzira na vašu projekciju broja postelja, praksa, a mi se bavim svakodnevnom psihijatrijskom praksom, govori da nam ne rijetko treba i više od 25 postelja da bi primili i hospitalno zbrinjavali sve potrebite/oboljele. Svima je jasno da u akutnim stanjima, a mi smo "akutni odjel" se ne možemo opravdavati "nema kreveta" u situaciji potrebite hospitalizacije. Navedeno smo obvezni predvidjeti. Mi zbrinjavamo cjelokupnu psihijatrijsku kazuistiku i nemamo drugu ustanovu u koju možemo preusmjeriti pacijente. Iz brojnih dokumenata koje u Ministarstvu zdravstva imate upravo naš odjel je istaknut kao primjer odjela koji u visokom postotku zbrinjava pacijente s psihičkim poremećajima i bolestima na lokalnoj razini (mali odljev pacijenata) a nerijetko i iz susjednih županija. Napominjemo da u Međimurju imamo 3 doma koji zbrinjavaju duševno oboljele osobe (domovi za odrasle osobe kako se sada zovu) iz cijele Hrvatske koje, u stanjima aktutizacije njihovih psihijatrijskih bolesti, zbrinjavamo na našem odjelu. Ako je kriterij broja akutnih postelja "broj dana liječenja" možete iz statistika vidjeti da se kod nas godinama smanjuje prosječan broj dana liječenja. Razlog je, prije svih, pomanjkanje postelja pa pacijente moramo ranije otpuštati iz bolnice pritisnuti potrebom prijema novih pacijenata, što je rizično i doprinosi povećanju broja rehospitalizacija. Predlažemo da broj akutnih postelja bude 25-30. Za produženo liječenje postoje ustanove - psihijatrijske bolnice koje imaju postelje predviđene za produženo liječenje i naših pacijenata (Međimurje) te u tom segmentu ne predlažemo promjene. Do sada nismo imali Dnevnu psihijatrijsku bolnicu, a kako smo ju prostorno opremili i kadrovski dobrim dijelom ekipirali predlažemo da se broj stolaca dnevne psihijatrije poveća na 15-20. Kako vidimo iz priloženih tablica drugih ustanova broj stolaca dnevne psihijatrijske bolnice se kreće od 2 do 45 u općim bolnicama do više od 150 u psihijatrijskim bolnicama koje pružaju uslugu isključivo građanima na svojim području zbog jasnog razloga - dostupnosti. Smatramo da je kriterij dostupnosti i realnih mogućnosti potrebno primijeniti i za Psihijatrijski odjel ŽBČ. Imamo i specijalistu dječje psihijatrije te je potrebno predviditi i broj stolaca (5-10) u dnevnoj psihijatrijskoj bolnici za djecu i mlade. ODJEL ZA INFEKTOLOGIJU (Mahmoud Al-Mufleh) S obzirom na epidemiološku situaciju, stalnu pojavu novih, uz redovitu aktivaciju i aktualizaciju starih infektivnih bolesti, prijeka je potreba adekvatne organizacije službe radi pružanja zdravstvene skrbi . Molim da se uzme u obzir i ogroman broj stranih radnika koji borave u našem kraju te nezaobilaznu popratnu pojavu i povećanja broja akutnih infektivnih bolesti koje su endemske za kraj iz kojega radnici dolaze. Moram naglasiti i velik broj staračkih domova i stariju populaciju kod koje se osim kroničnih bolesti, vrlo česta pojava i akutnih infektivnih bolesti (COVID, influenza, pneumonija, infekcija urinarnog sustava, sindrom sepse u imunokompromitirane populacije..). Obim posla infektologa je sve veći, osim rada na hitnom prijemu, Dnevnoj bolnici, ambulantnog rada, spec. konzilijarne službe, infektolozi su bili i ostali na prvoj liniji u borbi protiv pandemije COVID-19 , i epidemije gripe te je potrebno organizirati dežurnu službu. U planu je da i jedan infektolog ordinira antibiotsku terapiju na razini ustanove ( povećan broj bolničkih infekcija na globalnoj razini), čime bi se dodatno smanjili troškovi liječenja, i smanjila rezistencija na antibiotike. U planu je da se otvori ambulanta za urogenitalne infekcije, proširi rad ambulante za hepatitise, u dogledno vrijeme otvaranje alergološke ambulante. Naš Odjel je i dalje jedan od rijetkih Odjela bez listi čekanja. Molim da se uzme u obzir kompletan broj ostvarenih pregleda infektologa u dnevnoj i noćnoj službi te iznad prosječan porast obima posla infektologa i ostvarenih hitnih pregleda. Egzaktne brojke su već dostavljene u ravnateljstvo, a podaci su svima dostupni u sustavu. Zbog epidemioloških i javnozdravstvenih razloga bitno je da djelujemo kao samostalni odjel sa svojim posebno educiranim osobljem, a traženom promjenom u sistematizaciji uz potrebnu adaptaciju Odjela , povećanje broja kreveta na minimalno 18 kreveta , mogli bi dugoročno normalno funkcionirati, uz mogućnost da postanemo i centar izvrsnosti, što kvalitetom i entuzijazmom već sada jesmo. Odjel infektologije je od 1.1.2023.-31.12.2023. : OHBP 1866 bolesnika, hospitalizirano 470 bolesnika (službeno samo 8 kreveta), opća infektološka ambulanta zbrinula 721 bolesnika, Dnevna bolnica je zbrinula 1596 bolesnika, ambulanta za hepatitis 260 bolesnika, obavljeno je oko 500 konzilijarnih pregleda. Sama popunjenost Odjela infektologije je 127,5 % , a popunjenost postelja iznad 80 % se već smatra kritičnom. Uz maksimalno zbrinjavanje bolesnika putem Dnevne bolnice, neki bolesnici ipak zahtijevaju monitoring i hospitalizaciju. Molim u slučaju da se broj kreveta ev. ne poveća, naputak gdje će se hitni, akutni i potencijalno vitalno ugroženi infektivni bolesnici hospitalizirati, i čija je nadležnost i odgovornost u slučaju nemogućnosti hospitalizacije te neadekvatne dijagnostike i parenteralne terapije. Moram naglasiti i mogućnost širenja bolničkih infekcija u ustanovi u slučaju da se infektološki bolesnici hospitaliziraju na primarno čistim Odjelima, a bez pridržavanja mjera izolacije (npr.oftalmologija, ortopedija, hemato-onkologija..). ODJEL TRAUMATOLOGIJE I ORTOPEDIJE (Mario Vinko, Marko Labaš) Obraćamo Vam se ispred Odjela traumatologije i Odjela ortopedije Županijske bolnice Čakovec a povodom novog Nacrta Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe u kojem je za ortopediju i traumatologiju ŽB Čakovec predviđeno 25 kreveta stacionara te 5 kreveta dnevne bolnice. Prema Mreži javne zdravstvene službe iz 2015. godine Odjeli ortopedije i traumatologije u ŽB Čakovec imaju zajednički 22 kreveta. Iako u mnogim bolnicama postoje zajednički odjeli Ortopedije i traumatologije u našoj bolnici su od 2020. godine 2 zasebna odjela- Odjel ortopedije i Odjel traumatologije. Dolaskom 6 specijalista ortopedije i traumatologije iz OB Varaždin 2020. godine formiran je zasebni Odjel ortopedije te je značajno povećan broj operacijskih zahvata što iziskuje i značajno povećanje bolničkih kreveta. Prije spomenutog prelaska 6 liječnika iz OB Varaždin tražena je promjena mreže javne zdravstvene službe 14. studenog 2019. godine od strane Osnivača na što je Ministarstvo odgovorilo da će se uzeti u obzir pri izradi nove Mreže javne zdravstvene službe. Trenutno na Odjelu ortopedije radi 7 liječnika specijalista te na Odjelu traumatologije 7 liječnika specijalista i 1 specijalizant ortopedije i traumatologije. Dakle trenutno na odjelima ortopedije i traumatologije ŽB Čakovec radi sveukupno 14 specijalista i 1 specijalizant. Na Odjelu traumatologije trenutno je 17 kreveta na kojima je godišnje hospitalizirano oko 1000 pacijenata od čega je operirano oko 700. Preko jednodnevne kirurgije operirano je godišnje još dodatnih oko 500 pacijenata. Popunjenost Odjela traumatologije ( bez Odjela ortopedije ) na trenutno postavljenih 17 kreveta je preko 95%. Liječnici Odjela traumatologije kroz traumatološku ambulantu, ambulantu opće kirurgije i ambulantu OHBP odrade godišnje oko 30000 pregleda i usluga. Odjel traumatologije je jedan od najvećih odjela te unutar Djelatnosti kirurgije ima najveći broj pacijenata, najveći broj fakturiranih računa i najbolju iskorištenost kapaciteta na trenutno postavljenih 17 kreveta. Isto tako sve više operacijskih zahvata se obavlja preko JDK te navedeni pacijenti fizički jedan dan leže na našem odjelu iako se ne vode kao pacijenti stacionara nego kao pacijenti poliklinike te je realna popunjenost kapaciteta i veća od 95 posto. Obzirom da ne možemo planirati i utjecati na broj ozljeda u mnogim periodima naša popunjenost je veća i od 100 % te se snalazimo posuđivanjem kreveta i traženjem eventualnih slobodnih mjesta na ostalim odjelima unutar Djelatnosti kirurgije. Na Odjelu traumatologije suvremenim metodama i implantatima provodimo operacijsko i konzervativno liječenje prijeloma kostiju i drugih akutnih ozljeda lokomotornog sustava. Suvremenim metodama provodimo i liječenje sportskih ozljeda, nesraslih prijeloma kostiju, loše sraslih prijeloma i infekcija koštano-zglobnog sustava. Zbrinjavamo i pacijente sa traumom prsnog koša, dječju traumu, kraniocerebralne traume te pacijente sa opeklinama. Isto tako obavljamo i brojne elektivne operacijske zahvate koštano-zglobnog sustava kao što su proteze kukova, atroskopije koljena, rekonstrukcije križnih ligamenata, popravci meniska, popravci rotatorne manšete itd. Na našem odjelu izvodi se i veliki dio operacijskih zahvata iz područja plastične kirurgije kao što su kompletna trauma šake, ozljede tetiva i živaca, lokalni režnjevi, transplantacije djelomične debljine kože, liječenje opeklina te razni drugi elektivni zahvati iz područja plastične kirurgije šake i stopala. Odličnom dugogodišnjom suradnjom sa zagrebačkim klinikama ( Klinika za traumatologiju, KBC Zagreb, KB Dubrava..) pacijente sa traumom zdjelice i kralježnice koji zahtijevaju operacijsko liječenje šaljemo u Klinike te ponovno hospitaliziramo na našem odjelu po operacijskom liječenju. Isto tako odličnom suradnjom sa KB Dubrava zbrinjavamo i neurotraumu na način da operacijsko liječenje neurotraume izvodi neurokirurg iz KB Dubrava a konzervativno liječenje provodimo sami uz konzultaciju neurokirurga putem sustava telemedicine. Napominjem da navedeni pacijenti sa traumom glave ( operirani i konzervativno liječeni) čitavo vrijeme boravka leže na Odjelu traumatologije. Na Odjelu ortopedije trenutno je 16 kreveta na kojima je godišnje hospitalizirano preko 900 pacijenata te je izvršeno preko 900 elektivnih ortopedskih zahvata. U dvije specijalističke ortopedske ambulante koje rade svakodnevno zbrinjavaju se pacijenti iz cijele sjeverozapadne Hrvatske: Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije, a dolaze i pacijenti i iz drugih krajeva Hrvatske. Godišnje je u ortopedskim ambulantama pregledano preko 10.000 pacijenata. Rade se elektivni ortopedski zahvati kako što su ugradnja endoproteza kukova, koljena, i ramena, artrokopski zahvati koljena, gležnja i ramena, korektivne osteotomije zglobova koljena, stopala, te revizijski zahvati endoproteza koljena i kukova. S obzirom na postojećih 16 kreveta popunjenost odjela je oko 97%. Napominjemo da ŽB Čakovec sa kvalitetnim i vrhunski obrazovanim zdravstvenim kadrom te novim suvremeno uređenim operacijskim salama uz odličnu opremljenost potrebnim uređajima i implantatima ima sve uvjete za optimalno zbrinjavanje navedenih ozljeda i stanja. Predviđeni broj kreveta ortopedije i traumatologije nije dovoljan za adekvatno funkcioniranje naših odjela te će dovesti u pitanje mogućnost zbrinjavanja pacijenata sa nekim ozljedama u našoj ustanovi ( npr. neurotrauma) te do neminovnog pada razine kvalitete pružene zdravstvene usluge našim pacijentima. Isto tako s navedenim brojem kreveta nećemo biti u mogućnosti obavljati brojne elektivne operacijske zahvate koštano- zglobnog sustava koji se izvode u našoj ustanovi čime bi se značajno produžile liste čekanja za navedene zahvate. Obzirom na broj hospitaliziranih pacijenata, broj obavljenih operacijskih zahvata i usluga, broj pregledanih pacijenta u ambulantama, broj liječnika, broj i iznos faktura, broj dana ležanja i na pokazatelje iskorištenosti kapaciteta na oba odjela molimo da se u novoj Mreži javne zdravstvene službe planira minimalno 35 kreveta stacionara te dodatnih 5 kreveta dnevne bolnice. ODJEL OFTALMOLOGIJE I OPTOMETRIJE (Vid Jakovljević) Odjel za oftalmologiju i optometriju je jedan od nekolicine profitabilnih odjela u ŽB Čakovec. 2021. i 2022. Odjel oftalmologije i optometrije bio je COVID odjel zbog nedostatnih kapaciteta bolnice za zbrinjavanje COVID pacijenata. STATISTIKA 2020. Ukupan broj posjeta 12681 Ukupan broj pruženih usluga 17640 Ukupno odrađenih JDK-a 450 Ukupno odrađene dnevne bolnice 133 Ukupna faktura 519 228,05 Eura 2021.Odjel za oftalmologiju broj dana COVID odjel = 365 dana 2021. Ukupan broj posjeta 15 198 Ukupan broj pruženih usluga 20 032 Ukupno odrađenih JDK-a 1020 Ukupno odrađene dnevne bolnice 499 Ukupna faktura 981 735,30 Eura 2022. Odjel za oftalmologiju broj dana COVID odjel = 365 dana 2022. Ukupan broj posjeta 16 845 Ukupan broj pruženih usluga 21 890 Ukupno odrađenih JDK-a 1034 Ukupno odrađene dnevne bolnice 533 Ukupna faktura 1 060 666,86 Eura Uočava se porast fakture za svaku godinu, posjeta, usluga, JDK-a i dnevne bolnice, te značajan priljev JDK-a iz drugih županija koji zahtjevaju stacionarne krevete zbog udaljenosti veće od 30km i servisiranja dnevne bolnice. Prije 2021., 500 operiranih mrena bio je uspjeh mi smo 2023. napravili 1205 zahvata. Smanjenje broja stacionarnih kreveta za ŽB Čakovec nije objektivna i racionalna odluka jer potrebe Odjela za oftalmolgiju i optometriju su značajno porasle, te bi realna brojka i potreba bila 10 stacionarnih kreveta i 10 kreveta u dnevnoj bolnici. U planu razvoja naznačen je razvoj stražnjeg segmenta oka gdje imamo 2 subspecijalista, te smo započeli sa zahvatima iz vitreoretinalne kirurgije za koje su neophodni stacionarni kreveti isto tako zbog značajnog obrtaja intravitrealnih injekcija i JDK-a potrebni su stacionarni kreveti u slučaju komplikacija i potrebe za liječenjem endoftalmitisa. Na odjelu se rade i trabekulektomije koje zahtjevaju hospitalizaciju. U Čakovečkoj bolnici se rade zahvati iz vitreoretinalne kirurgije koji se ne rade u susjednim bolnicama iste kategorije. Na odjelu se rade zahvati iz okuloplastične kirurgije. Odjel za oftalmologiju i optometriju trenutno broji 8 specijalista, a već do kraja slijedeće godine imat ćemo 10 specijalista. Odjel oftalmologije i optometrije u OB Čakovec ima ugovoreno 7 kreveta. Popunjenost Odjela za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 (Odjel je bio prenamjenjen za pružanje zdravstvene skrbi za pacijente oboljele od bolesti COVID-19) . Isto tako treba napomenuti da se 2023. Odjel za neurologiju zbog preuređenja seli na Odjel oftalmologije koji ostaje bez smještajnih kapaciteta. 2024. Odjel za oftalmologiju i optometriju je počeo s redovnim radom te ima tendenciju povećanja dostupnih kapaciteta zbog povratka 2 liječnika sa specijalizacije i povećanja volumena i kompleksnosti kirurških zahvata. Popunjenost Odjela za oftalmologiju i optometriju s ugovorenih 7 kreveta za siječanj i veljaču 2024. u periodu od: - 1.1.- 31.1.2024. je 74.19% uz 1.21 prosječni dan ležanja (siječanj 2024.) - 1.2.-29.2.2024. je 89,66% uz 1,78 prosječan dan ležanja (veljača 2024.) Zbog skorog plana proširenja kapaciteta Odjel za oftalmologiju i optometriju trebao bi 10 kreveta za hospitalizaciju i 10 kreveta za JDK. Kada bi se provela predložena sistematizacija sa 4 kreveta tada bi popunjenost Odjel za oftalmologiju i optometriju u siječnju bila 130% , a u veljači 156%. Ukoliko bi došlo do smanjenja broja kreveta vidljivo je da bi se tada smanjila mogućnost pružanja zdravstvene zaštite pacijentima. ODJEL OTORINOLARINGOLOGIJE (Danko Blažeka) U početku teksta zahvalio bih Vam na uzimanju u obzir prikazanih argumentiranih objektivnih potreba za bolničkim posteljama odjela otorinolaringologije Županijske bolnice Čakovec čime dolazi do povećanja broja prethodno planirano smanjenjenja broja ležajeva (sada vidljivog u e-savjetovanju). No, volio bih da još jednom razmotrite ranije iznesene potrebe odjela, obzirom na porast broja potreba za akutnih hitnim hospitalizacijama, kojih bilježimo porast unazad 2 godinei porast broja potrebnih hospitalizacija pacijenata za predviđene kirurške zahvate. Provođenje postupaka za stacionarne pacijente odjela otorinolaringologije Broj hospitalizacija odjela otorinolaringologije ovisi o dostupnosti sale za zahvate u općoj anesteziji. Trenutno zbog kadrovskog manjka imamo dostupna 2 dana tjedno za kirurško liječenje pacijenata u općoj anesteziji, no kadrovskim popunjavanjem koje će uslijediti kroz iduća 3 tjedna dostupna će biti još jedna sala tjedno ( ukupno 3 dan) čime se prosjek popunjenosti odjela povećava za okvirno 17 % Djelatnost otorinolaringologije Županijske bolnice Čakovec od završetka Covid pandemije po broju postupaka za stacionarne i ambulantne pacijente u stalnom je rastu. Broj kirurških postupaka koji se obavljaju u općoj anesteziji u stalnom je porastu, uz stalno uvođenje novih zahvata . Broj rekonstruktivnih zahvata kože glave i vrata, kod kojih pacijenti zahtijevaju hospitalno liječenje i opservaciju, parenteralnu terapiju tokom minimalno 48 sati ( peteljkasti režnjevi, udaljeni režnjevi, pacijenti nerijetko na antikoagulantoj terapiji) u stalnom je porastu. Od završetka 2022. ( od trenutka kada smo vraćeni na svoj odjel i u kadrovskoj mogućnosti ) ponovno se počinju provoditi složeni onkokirurški zahvati ( radikalne diskecije vrata, selektivne disekcije vrata, modificirane radikalne diskecije vrata). Ponovno je uspostavljena rinokirurgija ( funkcionalne endoskospske operacije sinusa, funkcionalne operacije nosne piramide i nosnog septuma, nosnih školjka) Plan daljnjeg proširenja opsega kirurških postupaka u općoj anesteziji kreće početkom 2023.odine kada počinjeno sa edukacijom liječničkog i sestrinskog kadra u kirurškom liječenju srednjeg uha, vanjskog uha, osikularnog aparata, mastoidnih ćelija, sa idejom formacije centra izvrsnosti za kirurgiju uha u sjevernoj Hrvatskoj. Daljnji plan razvoja ORL odjela i nužna potreba stacionarnog smještaja pacijenata Za daljnji razvoj odjela otorinolaringologije potrebno je minimalno 9 kreveta za stacionarne pacijente ( što je smanjenje za jednu postelju u odnosu na raniju javno-zdravstvenu mrežu postelja i smatram da je pošteni kompromis) i 5 kreveta za jednodnevnu kirurgiju te jedan kronični krevet ( na čemu vam zahvaljujem jer se radi o porastu mogućnosti hospitaliza pacijenata putem jednodnevne kirurgije). Priljev pacijenata koji potrebuju kirurško liječenje, a liječenje se može provesti( i adekvatno se provodi ) u Županijskoj bolnici Čakovec, sve je veći. Pacijenti koji dolaze u našu ustanovi prethodno su bili obrađivani i kirurški liječeni u tercijarnim zdravstvenim ustanovama, uglavnom u gradu Zagrebu, gdje su nerijetko čekali za pojedine kirurške zahvata duže od 365 dana. Ti se kirurški zahavte sada obave u bolnici Čakovec unutar 4 mjeseca ( prema trijažnoj potrebi i unutar mjesec dana), što znači da se našim radom smanjuje pritisak pacijenata na tercijarne ustanove i lista čekanja na kirurške zahvate tercijarnih ustanova. Bilježimo i porast broja pacijenata koji potrebuju hospitalizaciju, a javljaju se na obradu putem OHBP službe, odnosno hitne ORL službe te je taj porast u prosjeku porastao za 30 % uzevši u obzir referentno pred-pandemijsko vrijeme DJEČJA KIRURGIJA (Sven Pal) Od 2021. godine, Županijska bolnica Čakovec ima 1 specijalistu dječje kirurgije, a s 28.2.2024. godine 2 specijalista dječje kirurgije. Od 2021. godine, otvorena je i ambulanta dječje kirurgije te se kroz godine prati porast broja pregleda. Tako je u 2021. pregledano 472 djece, 2022. 1414 djece, a u 2023. godini pregledano 1368 djece u ambulanti dječje kirurgije. Također, broj JDK operacija povećava se kroz godine. Godina 2020 2021 2022 2023 Broj operacija JDK 30 73 99 99 Broj operacija ukupno 105 120 115 117 Obzirom da se prati kontinuirani rast dječjih operacija kroz jednodnevnu kirurgiju, molimo Vas za povećanje broja stolaca dnevne bolnice s 0 na 4. Također, obzirom na povećanje broja operativnih zahvata stacionarnih pacijenata, molimo za povećanje broja kreveta dječje kirurgije s 0 na 4. Dječja kirurgija u ŽB Čakovec aktivno se razvija, što pokazuju i brojke, te je u planu proširenje u smislu endoskopije, odnosno endoskopskog liječenja npr. VUR-a i slično, za što već postoji osigurana oprema. Povećanje broja kreveta neophodno je kako bi se nastavio razvoj dječje kirurgije i proširenje usluga prema HZZO-u, a za naše najmanje pacijente. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen.
178 Mario Vinko ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III.11.1. Poštovani, Obraćamo Vam se ispred Odjela traumatologije i Odjela ortopedije Županijske bolnice Čakovec a povodom novog Nacrta Odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe u kojem je za ortopediju i traumatologiju ŽB Čakovec predviđeno 25 kreveta stacionara te 5 kreveta dnevne bolnice. ( tablica III.11.1.) Prema Mreži javne zdravstvene službe iz 2015. godine Odjeli ortopedije i traumatologije u ŽB Čakovec imaju zajednički 22 kreveta.  Iako u mnogim bolnicama postoje zajednički odjeli Ortopedije i traumatologije u našoj bolnici su od 2020. godine 2 zasebna odjela- Odjel ortopedije i Odjel traumatologije. Dolaskom 6 specijalista ortopedije i traumatologije iz OB Varaždin 2020. godine formiran je zasebni Odjel ortopedije te je značajno povećan broj operacijskih zahvata što iziskuje i značajno povećanje broja kreveta. Prije spomenutog prelaska 6 liječnika iz OB Varaždin tražena je promjena Mreže javne zdravstvene službe 14. studenog 2019. godine od strane Osnivača na što je Ministarstvo odgovorilo da će se uzeti u obzir pri izradi nove Mreže javne zdravstvene službe.  Trenutno na Odjelu ortopedije radi 7 liječnika specijalista te na Odjelu traumatologije 7 liječnika specijalista i 1 specijalizant ortopedije i traumatologije. Dakle trenutno na odjelima ortopedije i traumatologije ŽB Čakovec radi sveukupno 14 specijalista i 1 specijalizant. ( a predviđeno je samo 25 + 5 kreveta) Na Odjelu traumatologije trenutno je 17 kreveta na kojima je godišnje hospitalizirano oko 1000 pacijenata od čega je operirano oko 700. Preko jednodnevne kirurgije operirano je godišnje još dodatnih oko 500 pacijenata. Popunjenost Odjela traumatologije ( bez Odjela ortopedije ) na trenutno postavljenih 17 kreveta je preko 95%. Liječnici Odjela traumatologije kroz traumatološku ambulantu, ambulantu opće kirurgije i ambulantu OHBP odrade godišnje oko 30000 pregleda i usluga. Odjel traumatologije je jedan od najvećih odjela te unutar Djelatnosti kirurgije ima najveći broj pacijenata, najveći broj fakturiranih računa i najbolju iskorištenost kapaciteta na trenutno postavljenih 17 kreveta. Isto tako sve više operacijskih zahvata se obavlja preko JDK te navedeni pacijenti fizički jedan dan leže na našem odjelu iako se ne vode kao pacijenti stacionara nego kao pacijenti poliklinike te je realna popunjenost kapaciteta i veća od 95 posto. Obzirom da ne možemo planirati i utjecati na broj ozljeda u mnogim periodima naša popunjenost je veća i od 100 % te se snalazimo posuđivanjem kreveta i traženjem eventualnih slobodnih mjesta na ostalim odjelima unutar Djelatnosti kirurgije. Na Odjelu traumatologije suvremenim metodama i implantatima provodimo operacijsko i konzervativno liječenje prijeloma kostiju i drugih akutnih ozljeda lokomotornog sustava. Suvremenim metodama provodimo i liječenje sportskih ozljeda, nesraslih prijeloma kostiju, loše sraslih prijeloma i infekcija koštano-zglobnog sustava. Zbrinjavamo politraumatizirane pacijente, pacijente sa traumom prsnog koša, dječju traumu, kraniocerebralne traume te pacijente sa opeklinama. Isto tako obavljamo i brojne elektivne operacijske zahvate koštano-zglobnog sustava kao što su proteze kukova, atroskopije koljena, rekonstrukcije križnih ligamenata, popravci meniska, popravci rotatorne manšete itd. Na našem odjelu izvodi se i veliki dio operacijskih zahvata iz područja plastične kirurgije kao što su kompletna trauma šake, ozljede tetiva i živaca, lokalni režnjevi, transplantacije djelomične debljine kože, liječenje opeklina te razni drugi elektivni i hitni zahvati iz područja plastične kirurgije šake i stopala.  Odličnom dugogodišnjom suradnjom sa zagrebačkim klinikama ( Klinika za traumatologiju, KBC Zagreb, KB Dubrava..) pacijente sa traumom zdjelice i kralježnice koji zahtijevaju operacijsko liječenje šaljemo u Klinike te ponovno hospitaliziramo na našem odjelu po operacijskom liječenju. Isto tako odličnom suradnjom sa KB Dubrava zbrinjavamo i pacijente sa kraniocerebralnim ozljedama na način da operacijsko liječenje izvodi neurokirurg iz KB Dubrava a konzervativno liječenje provodimo sami uz konzultaciju neurokirurga putem sustava telemedicine. Napominjem da navedeni pacijenti sa kraniocerebralnim ozljedama ( operirani i konzervativno liječeni) čitavo vrijeme liječenja nakon otpusta iz JILa borave na Odjelu traumatologije. Na Odjelu ortopedije trenutno je 16 kreveta na kojima je godišnje hospitalizirano preko 900 pacijenata te je izvršeno preko 900 elektivnih ortopedskih zahvata. U dvije specijalističke ortopedske ambulante koje rade svakodnevno zbrinjavaju se pacijenti iz cijele sjeverozapadne Hrvatske: Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije, a dolaze i pacijenti i iz drugih krajeva Hrvatske. Godišnje je u ortopedskim ambulantama pregledano preko 10.000 pacijenata. Rade se elektivni ortopedski zahvati kako što su ugradnja endoproteza kukova, koljena, i ramena, artrokopski zahvati koljena, gležnja i ramena, korektivne osteotomije zglobova koljena, stopala, te revizijski zahvati endoproteza koljena i kukova. Popunjenost odjela je preko 95%. na trenutno postavljenih 16 kreveta. Napominjemo da ŽB Čakovec sa kvalitetnim i vrhunski obrazovanim zdravstvenim kadrom te novim suvremeno uređenim operacijskim salama uz odličnu opremljenost potrebnim uređajima i implantatima ima sve uvjete za optimalno zbrinjavanje navedenih ozljeda i stanja. Predviđeni broj kreveta Ortopedije i traumatologije nije dovoljan za adekvatno funkcioniranje naših Odjela te će dovesti u pitanje mogućnost zbrinjavanja pacijenata sa nekim ozljedama u našoj ustanovi ( npr. neurotrauma) te do neminovnog pada razine kvalitete pružene zdravstvene usluge našim pacijentima. Obzirom na demografske pokazatelje i sve veći udio starije populacije očekivano je i povećanje broja traumatoloških pacijenata u narednim godinama. Isto tako s navedenim brojem kreveta nećemo biti u mogućnosti obavljati brojne elektivne operacijske zahvate koštano- zglobnog sustava koji se izvode u našoj ustanovi čime bi se značajno produžile liste čekanja za navedene zahvate. Predlažemo i 1-2 kreveta za produženo, dugotrajno i kronično liječenje i palijativnu skrb obzirom na zbrinjavanje pacijenata sa kraniocerebralnim ozljedama, politraumatiziranih pacijenata te pacijenata sa infekcijama koštano-zglobnog sustava koji zahtjevaju dugotrajno liječenje. Obzirom na broj hospitaliziranih pacijenata, broj obavljenih operacijskih zahvata, broj obavljenih pregleda i usluga u ambulantama, broj liječnika, broj i iznos faktura, broj dana ležanja i na pokazatelje iskorištenosti kapaciteta na oba Odjela molimo da se u novoj Mreži javne zdravstvene službe za Ortopediju i traumatologiju ŽB Čakovec planira minimalno 35 kreveta stacionara i 5 kreveta dnevne bolnice te 1-2 kreveta za produženo liječenje. Unaprijed hvala.  Mario Vinko, dr.med. Voditelj Odjela traumatologije  Marko Labaš, dr. med. Voditelj Odjela ortopedije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
179 Mateja Ostrički ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, III.11.1. Poštovani, Odjel Kardiologije s koronarnom jedinicom Županijske bolnice Čakovec prema zadnjoj sistematizaciji ima odobrene 24 postelje. Sam odjel fizički je podijeljen na dva dijela – Koronarnu jedinicu s postkoronarnom na koju otpada 10 postelja te 14 postelja na Odjelu kardiologije. Prema podacima dostupnim iz Bolničkog informacijskog sustava popunjenost Koronarne jedinice u 2023.godini iznosila je 116%, a Kardiologije 114%. Prosjek dana bolničkog liječenja u navedenoj godini iznosi 5,39 odnosno 5,78. Iz navedenog je vidljivo da Odjel funkcionira isključivo uz korištenje dodatnih postelja te da aktualni broj postelja nije dovoljan za adekvatno funkcioniranje odjela. Odjel Kardiologije s koronarnom jedinicom te odjel intervencijske kardiologije ŽB Čakovec u zadnjih je nekoliko godina značajno povećao opseg izvršenih usluga u polikliničkom i stacionarnom dijelu. Od početaka intervencijske kardiologije u našoj ustanovi krajem 2016.godine, preko kraja 2019.kada je počela 24/7 pripravnost intervencijskih kardiologa za akutni koronarni sindrom (AKS) Međimurske županije do uključivanja pacijenata i iz Varaždinske županije u mrežu AKS samo je broj prijema/otpusta u Koronarnoj jedinici povećan za oko 40% u odnosu na 2017.g,a na odjelu kardiologije za 20% posto. Ulaskom u nacionalnu mrežu primarne PCI za bolesnike s AKS Međimurske i Varaždinske županije (područje s oko 300 000 osiguranika ) kao i uvođenjem programa elektrostimulacije ovi odjeli nadilaze usko županijski okvir te su postali svojevrsni regionalni centar izvrsnosti kako u dijelu intervencijske ( jedini regionalni centar ) tako i u dijelu neintervencijske kardiologije. Uzevši u obzir dinamiku porasta broja usluga do sada kao i predmnijevani porast broja potrebnih usluga u budućnosti mišljenja samo da je potrebno iskoristiti aktualni kadrovski potencijal te oko njega dodatno izgraditi kvalitetan, visokostručan i moderan centar za cijelu regiju. Uz medicinske djelatnike i opremu, porast broja prijema i odrađenih polikliničkih usluga mora pratiti i porast broja ugovorenih postelja za stacionarni dio budući da zbrinjavamo pacijente iz dvije županije. Broj ugovorenih postelja direktno je povezan i sa sistematizacijom medicinskog osoblja na odjelima što dovodi do manjka prvenstveno medicinskih sestara/tehničara (srednja stručna sprema, prvostupnici). Na primjer, u Koronarnoj jedinici su priznata samo 2 kreveta kao intenzivni te je sistematizacija osoblja rađena prema tom broju, a u praksi se svakodnevno zbrinjava do 7 intenzivnih pacijenata što dovodi do preopterećenosti osoblja i nemogućnosti pružanja adekvatne intenzivne skrbi na kakvu pacijenti na intenzivnom odjelu imaju pravo. Ozbiljnost bolesti pacijenata s akutnim infarktom miokarda nalaže nužnost hitnog bolničkog zbrinjavanja te ovi bolesnici ne mogu biti odgađani niti liječeni putem Dnevne bolnice, već na za to predviđenim odjelima opremljenima monitoringom vitalnih parametara i educiranim osobljem. U perspektivi naše ustanove su otvaranje i druge intervencijske sale koja bi omogućila povećanje broja intervencija, ali i suradnju s neurolozima u liječenju akutnog moždanog udara i intervencijskim radiolozima u zbrinjavanju periferne arterijske bolesti. Sve to će također rezultirati povećanjem broja hospitalizacija. Starenje populacije i povećanje broja bolesnika s višestrukim komorbiditetima već godinama dovode do povećanja priljeva bolesnika u OHBP te broja hospitaliziranih, za očekivati je da će se taj trend nastaviti. Obzirom na sve gore navedeno smatramo da je Odjelu Kardiologije s koronarnom jedinicom potrebno povećanje broja ugovorenih postelja, budući da objektivni pokazatelji upućuju na to da trenutan broj postelja već duže vrijeme ne zadovoljava naše potrebe te su kapaciteti popunjeni znatno iznad 100%. Kako bi se navedeni postotak smanjio bilo bi potrebno povećati kapacitete s dosadašnjih 28 za barem 6-10 postelja (na 34-38), a također je neophodno povećati broj priznatih intenzivnih postelja u Koronarnoj jedinici budući da se prema Mreži primarne PCI pokriva populacija dvije županije s oko 300 000 osiguranika, što će omogućiti i dodatno kadroviranje. Dr Mateja Ostrički, spec.kardiologije v.d.voditelj odjela Kardiologije s koronarnom jedinicom ŽB Čakovec Primljeno na znanje Primljeno na znanje.