Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2023./2024. do školske godine 2028./2029.
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ANA KRVARIĆ | MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE | Poštovani, molim vas da na sva odgovarajuća mjesta u izmjenama i dopunama Pravilnika uvrstite i biljne ekvivalente mlijeku i mliječnim proizvodima, npr. napitak od zobi, badema, soje, riže, lješnjaka i sl. ili vrhnja, jogurti, sirevi od orašastih plodova i žitarica. Spomenuti biljni ekvivalenti za kravlje mlijeko i mliječne proizvode bit će korisni i za planiranje raznovrsnih obroka za svu djecu, bez obzira na njihovu prehranu. U Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu, postoji velik broj djece koja su vegetarijanci/vegani, no problem s kojim se njihovi roditelji redovito susreću je nemogućnost ostvarivanja vegetarijanske ili veganske prehrane djeteta u vrtićima i školama. Djecu i roditelje dovodi se u vrlo nezavidnu situaciju odbačenosti i neprihvaćanja od ostatka društva, kao i ozbiljnih problema prehranjivanja djece, s obzirom na to da roditelji ne žele zbog pritisaka promijeniti svoje navike i principe odgoja svoje djece, kojoj žele osigurati zdraviji, ekološkiji i etičniji način prehrane. Pritom su često predmet predrasuda i omalovažavanja od strane osoblja u vrtićima i školama, a roditelji traže rješenja upisom djeteta u privatne vrtiće i škole, gdje djeca mogu dobiti obroke sukladne njihovu načinu prehrane. Takav odnos prema ljudima ˝drukčijih˝ prehrambenih navika jest neprihvatljiv jer je pravo na obrok osnovno ljudsko pravo te se i djeci vegetarijancima i veganima trebaju omogućiti adekvatni obroci u vrtićima i školama. Stoga je važno da Izmjene i dopune Pravilnika uzmu u obzir u svojim smjernicama prehrambene potrebe djece vegetarijanaca i vegana, pri čemu pohvaljujemo poticanje djece na veću konzumaciju voća i povrća. Uz potvrđene dobrobiti veganske prehrane, istodobno gotovo nezamjetnom ostaje činjenica da trenutačno oko 35 posto djece u dobi od osam godina u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu. Nacionalna strategija stavlja naglasak na potrebu promicanja zdravih prehrambenih navika djece i nastojanje sprječavanja povećanja učestalosti dječje pretilosti, kao i usmjerenost prema jačanju svijesti o potrebi konzumiranja svježe hrane i potrošnji proizvoda lokalnog podrijetla. U prehrani većine djece ne nedostaju namirnice životinjskog podrijetla, nego nedostaju voće, povrće, cjelovite žitarice i druge namirnice koje štite od najvećih svjetskih ubojica za zdravlje. Irena Švenda, mag. nutricionizma upućuje: „Znanost danas poznaje modele kojima veganska prehrana postaje jednako vrijedna kao i prehrana svejeda (ominivora) te otkriva i određene prednosti veganske prehrane bogate voćem i povrćem. Kao i svaki uravnoteženi stil prehrane, veganska prehrana sadrži nutrijente iz pet skupina namirnica. Pravilno planirana i, ako je potrebno, suplementirana prehrana omogućit će opskrbu tijela bitnim nutrijentima poput kalcija, željeza i cinka, svim aminokiselinama i vitaminom B12.” Engleska organizacija Vegan Society, osnovana još 1944. godine, kao dio svoje kampanje „Catering for everyone” potpisivanjem peticije traži od engleske, škotske i velške vlade da sve institucije javnoga sektora (bolnice, škole, vijeća, zatvori…) na svojemu dnevnom jelovniku osiguraju barem jednu vegansku opciju. Ovi pozitivni primjeri mogu biti poticaj i RH za uvođenje promjena u smjeru zdravih obroka od namirnica biljnog podrijetla. Zbog svih navedenih informacija apeliram da se u izmjenama i dopunama Pravilnika promisle i uvaže spomenuti problemi u prehrani djece vegetarijanaca i vegana. Izmjene i dopune Pravilnika su prilika da se prate velike promjene u društvu, da svi privatni i javni vrtići i škole poštuju odabir roditelja da se njihova djece hrane vegetarijanski i veganski te da se takvim obiteljima pruži podrška i adekvatna prehrana biljnog podrijetla za njihovu djecu, što je potpuno uhodana praksa u razvijenijim državama. Predlažem i molim da se prilikom izmjena Pravilnika praktično uzmu obzir sljedeće točke: 1. Uključivost Pravilnika: Vegani u vrtićima i školama postoje, no oni nažalost nemaju pravo na isti obrok kao i svi budući da im se uskraćuje mlijeko na biljnoj bazi. Djeca bi trebala imati pravo na obrok u skladu s svojim preferencijama, bilo da je razlog tih preferencija etičke, ekološke ili zdravstvene naravi. Npr. napitak od zobi, badema, soje, riže, lješnjaka i sl. ili vrhnja, jogurti, sirevi od orašastih plodova i žitarica. 2. Studija o dobrobitima veganske prehrane: Američka nutricionistička udruga i Nutricionisti Kanade (American Dietetic Association and Dietitians of Canada) izradili su vrlo detaljnu i opširnu studiju (posljednja dopuna je iz prosinca 2016.) čiji je rezultat stav da je „dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije”. Nadalje, studija iznosi stav „da je primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana zdrava, nutritivno dostatna i da osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti” (Messina VK, Burke KI. Position of the American Dietetic Association: vegetarian diets. J Am Diet Assoc 1997;97:1317-1321.“ 3. Zdravstvene prednosti smanjenja životinjskih proizvoda: Preveliki unos zasićenih masti začepljuje arterije, a nalaze se primarno u mesu i mliječnim proizvodima. Također, devetero od desetero djece unosi u organizam previše soli, što dolazi prvenstveno od mesnih prerađevina. Povišen krvni tlak također je sve uobičajeniji kod djece. Oko 70 posto pretile djece ima jedan ili više rizičnih faktora za razvoj srčanih oboljenja. Također, iz godine u godinu diljem svijeta među djecom bilježi se porast dijabetesa tipa II. 4. Zdravstvene prednosti biljne prehrane: Veganska prehrana štiti djecu od pesticida, hormona i antibiotika kojima se hrane životinje u velikim količinama, a najveća koncentracija je u masnim tkivima i mlijeku. Biljna prehrana bogatija je folnom kiselinom, vlaknima, antioksidansima, fitokemikalijama i karotenoidima. Povrće sadrži pravi rudnik hranjivih tvari potrebnih organizmu u rastu jer je bogato vitaminima, mineralnim solima, vlaknima i vodom. | Primljeno na znanje | Poštovana, Zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Program Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda dio je javnozdravstvene politike Europske unije u kojemu sudjeluju sve države članice pa tako i Republika Hrvatska. Zakonodavni okvir kojim je omogućena provedba ovog programa propisan je Uredbom (EU) br. 1308/2013 kojom se uređuje zajednička organizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda. U skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 i nizom provedbenih uredbi EU-a, posebno člankom 1. Uredbe (EU) br. 2016/791 (kojim je izmijenjena Uredba (EU) br. 1308/2013), navedeni su proizvodi prihvatljivi u okviru Školske sheme te se među istima ne nalaze proizvodi koje navodite u svojem komentaru. Uvažavajući i poštujući različitosti i prava pojedinaca i skupina te njihovo pravo na izbor, pravila programa (Školske sheme) u smislu prihvatljivosti proizvoda, osim mlijeka bez laktoze, ne predviđaju mogućnost uvođenja druge vrste proizvoda te iste stoga nisu prihvatljive za financiranje sredstvima iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi iz kojega se Shema financira. Proizvodi distribuirani u okviru provedbe Školske sheme u Republici Hrvatskoj, ne sadrže dodane šećere, dodanu sol, dodane masti, dodana sladila niti dodatne umjetne pojačivače arome u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Važno je naglasiti kako Školska shema nije program redovite školske prehrane. U skladu s člankom 23.a stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013 shema se mora provoditi odvojeno od redovitog obroka ili u slučaju da se provodi zajedno potrebno je jasno odvojiti aktivnosti i proizvode koji se povode unutar školske sheme. S tim u vezi Shema nema izravan utjecaj na odabir namirnica u redovitoj prehrani koje škola nudi svojim učenicima, ali se njome nastoje promovirati zdrave prehrambene navike kroz konzumaciju proizvoda prihvatljivih u Shemi i edukaciju o njima. |
| 2 | Mihaela Matić | MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI NACIONALNE STRATEGIJE ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME VOĆA I POVRĆA TE MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA OD ŠKOLSKE GODINE 2023./2024. DO ŠKOLSKE GODINE 2028./2029. | Smatram da bi se u školama obroci trebali sastojati više od voća i povrća te bi se trebala smanjiti uporaba mesnih proizvoda jer ih danas djeca sve više konzumiraju, dok voće i povrće konzumiraju sve manje i manje. Škola bi trebala organizirati obroke koristeći se zdravim namirnicama | Primljeno na znanje | Poštovana, Školska shema nije program redovite školske prehrane. U skladu s člankom 23.a stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Shema se mora provoditi odvojeno od redovitog obroka ili u slučaju da se provodi zajedno potrebno je jasno odvojiti aktivnosti i proizvode koji se povode unutar školske sheme. S tim u vezi Shema nema izravan utjecaj na odabir namirnica u redovitoj prehrani koje škola nudi svojim učenicima, ali se njome nastoje promovirati zdrave prehrambene navike kroz konzumaciju proizvoda prihvatljivih u Shemi i edukaciju o njima. |
| 3 | VIDA GRUJIĆ | MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI NACIONALNE STRATEGIJE ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME VOĆA I POVRĆA TE MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA OD ŠKOLSKE GODINE 2023./2024. DO ŠKOLSKE GODINE 2028./2029. | Potrebno je u prehranu djece uključiti što više biljnih izvora hrane i smanjiti količinu namirnica životinjskog podrijetla te preispitati način vrednovanja obroka - pridati pažnju i mikronutrijentima, a ne samo makronutritivnoj vrijednosti namirnica. Cjelovite žitarice, mahunarke, voće i povrće u školskim i vrtićkim menijima sve su rjeđi, a djeca su u sve nepovoljnijem položaju s obzirom na fizički razvoj i razvoj pretilosti te dijabetesa u sve ranijoj dobi. Biljni izvori hrane mogu djeci pružiti skoro sve potrebne nutrijente (potrebno je suplementirati vitamin B12, ali mnogi su veganski proizvodi obogaćeni tim vitaminom). Sve je više djece vegetarijanaca i vegana, koji su u ovom trenutku diskriminirani jer nemaju mogućnost izbora odgovarajućeg obroka, što je (ili bi barem trebalo biti) neprihvatljivo danas. Vegani u vrtićima i školama postoje, ali nemaju pravo na isti obrok kao i svi pošto im se uskraćuje biljno mlijeko. Djeca bi trebala imati pravo na obrok u skladu s svojim preferencijama, bilo da je razlog tih preferencija etičke, ekološke ili zdravstvene naravi. To su npr. napici od zobi, badema, soje, riže, lješnjaka i sl. ili vrhnja, jogurti, sirevi od orašastih plodova i žitarica. Američka nutricionistička udruga i Nutricionisti Kanade (American Dietetic Association and Dietitians of Canada) izradili su vrlo detaljnu i opširnu studiju (posljednja dopuna je iz prosinca 2016.) čiji je rezultat stav da je „dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije". Studija iznosi stav „da je primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana zdrava, nutritivno dostatna i da osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti” (Messina VK, Burke KI. Position of the American Dietetic Association: vegetarian diets. J Am Diet Assoc 1997;97:1317-1321.) Zdravstvene prednosti smanjenja životinjskih proizvoda: preveliki unos zasićenih masti začepljuje arterije, a nalaze se primarno u mesu i mliječnim proizvodima. Također, devetero od desetero djece unosi u organizam previše soli, što dolazi prvenstveno od mesnih prerađevina. Povišen krvni tlak također je sve uobičajeniji kod djece. Oko 70 posto pretile djece ima jedan ili više rizičnih faktora za razvoj srčanih oboljenja. Također, iz godine u godinu diljem svijeta među djecom bilježi se porast dijabetesa tipa II. Zdravstvene prednosti biljne prehrane: pravilno planirana veganska prehrana osim pružanja svih potrebnih nutrijenata za uredan rast i razvoj štiti djecu od pesticida, hormona i antibiotika kojima se hrane životinje u velikim količinama, a najveća koncentracija je u masnim tkivima i mlijeku. Biljna prehrana bogatija je folnom kiselinom, vlaknima, antioksidansima, fitokemikalijama i karotenoidima. Povrće sadrži pravi rudnik hranjivih tvari potrebnih organizmu u rastu jer je bogato vitaminima, mineralnim solima, vlaknima i vodom. Mahunarke kao izvor proteina obiluju i drugim važnim nutrijentima. U svijetu u kojem su nam doslovno sve informacije nadomak ruke, potrebno je dodatno educirati ljude, a pogotovo one koji rade s djecom, o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane. A ne da im se u vrtiću kao zajutrak, što bi trebao biti najvažniji obrok u danu, daje keks (koji sadrži rafinirane šećere, brašno, aditive i jako malo ili ništa mikronutrijenata te zasićene masne kiseline), na jelovniku s minimalnom količinom povrća i bez mahunarki, koji su zdravstveni djelatnik i uprava vrtića osmislili i odobrili. Posljedice navedenoga vidimo u sve lošijem zdravstvenom stanju djece. | Primljeno na znanje | Poštovana, Zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Program Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda dio je javnozdravstvene politike Europske unije u kojemu sudjeluju sve države članice pa tako i Republika Hrvatska. Zakonodavni okvir kojim je omogućena provedba ovog programa propisan je Uredbom (EU) br. 1308/2013 kojom se uređuje zajednička organizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda. U skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 i nizom provedbenih uredbi EU-a, posebno člankom 1. Uredbe (EU) br. 2016/791 (kojim je izmijenjena Uredba (EU) br. 1308/2013), navedeni su proizvodi prihvatljivi u okviru Školske sheme te se među istima ne nalaze proizvodi koje navodite u svojem komentaru. Uvažavajući i poštujući različitosti i prava pojedinaca i skupina te njihovo pravo na izbor, pravila programa (Školske sheme) u smislu prihvatljivosti proizvoda, osim mlijeka bez laktoze, ne predviđaju mogućnost uvođenja druge vrste proizvoda te iste stoga nisu prihvatljive za financiranje sredstvima iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi iz kojega se Shema financira. Proizvodi distribuirani u okviru provedbe Školske sheme u Republici Hrvatskoj, ne sadrže dodane šećere, dodanu sol, dodane masti, dodana sladila niti dodatne umjetne pojačivače arome u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Važno je naglasiti kako Školska shema nije program redovite školske prehrane. U skladu s člankom 23.a stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013 shema se mora provoditi odvojeno od redovitog obroka ili u slučaju da se provodi zajedno potrebno je jasno odvojiti aktivnosti i proizvode koji se povode unutar školske sheme. S tim u vezi Shema nema izravan utjecaj na odabir namirnica u redovitoj prehrani koje škola nudi svojim učenicima, ali se njome nastoje promovirati zdrave prehrambene navike kroz konzumaciju proizvoda prihvatljivih u Shemi i edukaciju o njima. |
| 4 | VLATKA BALAŠ CERJAK | MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI NACIONALNE STRATEGIJE ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME VOĆA I POVRĆA TE MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA OD ŠKOLSKE GODINE 2023./2024. DO ŠKOLSKE GODINE 2028./2029. | U Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu, postoji velik broj djece koja su vegetarijanci/vegani od rođenja i odrastaju u zdrave ljude kroz zdrave navike u djetinjstvu. No problem s kojim se njihovi roditelji redovito susreću je nemogućnost ostvarivanja vegetarijanske ili veganske prehrane djeteta u vrtićima i školama. Djecu i roditelje dovodi se u vrlo nezavidnu situaciju odbačenosti i neprihvaćanja od ostatka društva, kao i ozbiljnih problema prehranjivanja djece, s obzirom na to da roditelji ne žele zbog pritisaka promijeniti svoje navike i principe odgoja svoje djece, kojoj žele osigurati zdraviji, ekološkiji i etičniji način prehrane. Pritom su često predmet predrasuda i omalovažavanja od strane osoblja u vrtićima i školama, a roditelji traže rješenja upisom djeteta u privatne vrtiće i škole, gdje djeca mogu dobiti obroke sukladne njihovu načinu prehrane, što nikako nije trajno rješenje ovoga problema. Takav odnos prema djeci drukčijih prehrambenih navika smatramo neprihvatljivim jer je pravo na obrok osnovno ljudsko pravo te se i djeci vegetarijancima i veganima trebaju omogućiti adekvatni obroci u vrtićima i školama. Stoga smatram važnim da Izmjene i dopune uzmu u obzir u svojim smjernicama prehrambene potrebe djece vegetarijanaca i vegana, pri čemu pohvaljujem poticanje djece na veću konzumaciju voća i povrća. Također, smatram da je nužno da se na sva odgovarajuća mjesta u izmjenama i dopunama Nacionalne strategije uvrste i biljni ekvivalenti mlijeku i mliječnim proizvodima, npr. napitak od zobi, badema, soje, riže, lješnjaka i sl. ili vrhnja, jogurti, sirevi od orašastih plodova i žitarica. | Primljeno na znanje | Poštovani, Zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Program Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda dio je javnozdravstvene politike Europske unije u kojemu sudjeluju sve države članice pa tako i Republika Hrvatska. Zakonodavni okvir kojim je omogućena provedba ovog programa propisan je Uredbom (EU) br. 1308/2013 kojom se uređuje zajednička organizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda. U skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 i nizom provedbenih uredbi EU-a, posebno člankom 1. Uredbe (EU) br. 2016/791 (kojim je izmijenjena Uredba (EU) br. 1308/2013), navedeni su proizvodi prihvatljivi u okviru Školske sheme te se među istima ne nalaze proizvodi koje navodite u svojem komentaru. Uvažavajući i poštujući različitosti i prava pojedinaca i skupina te njihovo pravo na izbor, pravila programa (Školske sheme) u smislu prihvatljivosti proizvoda, osim mlijeka bez laktoze, ne predviđaju mogućnost uvođenja druge vrste proizvoda te iste stoga nisu prihvatljive za financiranje sredstvima iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi iz kojega se Shema financira. Proizvodi distribuirani u okviru provedbe Školske sheme u Republici Hrvatskoj, ne sadrže dodane šećere, dodanu sol, dodane masti, dodana sladila niti dodatne umjetne pojačivače arome u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Važno je naglasiti kako Školska shema nije program redovite školske prehrane. U skladu s člankom 23.a stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013 shema se mora provoditi odvojeno od redovitog obroka ili u slučaju da se provodi zajedno potrebno je jasno odvojiti aktivnosti i proizvode koji se povode unutar školske sheme. S tim u vezi Shema nema izravan utjecaj na odabir namirnica u redovitoj prehrani koje škola nudi svojim učenicima, ali se njome nastoje promovirati zdrave prehrambene navike kroz konzumaciju proizvoda prihvatljivih u Shemi i edukaciju o njima. |
| 5 | TEO BABIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI NACIONALNE STRATEGIJE ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME VOĆA I POVRĆA TE MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA OD ŠKOLSKE GODINE 2023./2024. DO ŠKOLSKE GODINE 2028./2029., Članak 7. | Nadam se da će biti više voća i povrća te opcija za potpuno biljne/veganske obroke. S obzirom na porast broja ljudi koji zive veganski stil zivota, sve veći broj istrazivanja koja ukazuju na zdravstvene benefite i ključnu uloga koju ima prelazak na sistem proizvodnje hrane koji ne uključuje životinje za klimatsku i ekološku krizu. Detaljniji razlozi: -Uključivost: Vegani u vrtićima i školama postoje, ali nemaju pravo na isti obrok kao i svi pošto im se uskraćuje biljno mlijeko. Djeca bi trebala imati pravo na obrok u skladu s svojim preferencijama, bilo da je razlog tih preferencija etičke, ekološke ili zdravstvene naravi. To su npr. napitak od zobi, badema, soje, riže, lješnjaka i sl. ili vrhnja, jogurti, sirevi od orašastih plodova i žitarica. - Američka nutricionistička udruga i Nutricionisti Kanade (American Dietetic Association and Dietitians of Canada) izradili su vrlo detaljnu i opširnu studiju (posljednja dopuna je iz prosinca 2016.) čiji je rezultat stav da je „dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije". Studija iznosi stav „da je primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana zdrava, nutritivno dostatna i da osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti” (Messina VK, Burke KI. Position of the American Dietetic Association: vegetarian diets. J Am Diet Assoc 1997;97:1317-1321.“ - Zdravstvene prednosti smanjenja životinjskih proizvoda: Preveliki unos zasićenih masti začepljuje arterije, a nalaze se primarno u mesu i mliječnim proizvodima. Također, devetero od desetero djece unosi u organizam previše soli, što dolazi prvenstveno od mesnih prerađevina. Povišen krvni tlak također je sve uobičajeniji kod djece. Oko 70 posto pretile djece ima jedan ili više rizičnih faktora za razvoj srčanih oboljenja. Također, iz godine u godinu diljem svijeta među djecom bilježi se porast dijabetesa tipa II. -Zdravstvene prednosti biljne prehrane: Veganska prehrana štiti djecu od pesticida, hormona i antibiotika kojima se hrane životinje u velikim količinama, a najveća koncentracija je u masnim tkivima i mlijeku. Biljna prehrana bogatija je folnom kiselinom, vlaknima, antioksidansima, fitokemikalijama i karotenoidima. Povrće sadrži pravi rudnik hranjivih tvari potrebnih organizmu u rastu jer je bogato vitaminima, mineralnim solima, vlaknima i vodom. | Primljeno na znanje | Poštovani, Zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Program Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda dio je javnozdravstvene politike Europske unije u kojemu sudjeluju sve države članice pa tako i Republika Hrvatska. Zakonodavni okvir kojim je omogućena provedba ovog programa propisan je Uredbom (EU) br. 1308/2013 kojom se uređuje zajednička organizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda. U skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 i nizom provedbenih uredbi EU-a, posebno člankom 1. Uredbe (EU) br. 2016/791 (kojim je izmijenjena Uredba (EU) br. 1308/2013), navedeni su proizvodi prihvatljivi u okviru Školske sheme te se među istima ne nalaze proizvodi koje navodite u svojem komentaru. Uvažavajući i poštujući različitosti i prava pojedinaca i skupina te njihovo pravo na izbor, pravila programa (Školske sheme) u smislu prihvatljivosti proizvoda, osim mlijeka bez laktoze, ne predviđaju mogućnost uvođenja druge vrste proizvoda te iste stoga nisu prihvatljive za financiranje sredstvima iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi iz kojega se Shema financira. Proizvodi distribuirani u okviru provedbe Školske sheme u Republici Hrvatskoj, ne sadrže dodane šećere, dodanu sol, dodane masti, dodana sladila niti dodatne umjetne pojačivače arome u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Važno je naglasiti kako Školska shema nije program redovite školske prehrane. U skladu s člankom 23.a stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013 shema se mora provoditi odvojeno od redovitog obroka ili u slučaju da se provodi zajedno potrebno je jasno odvojiti aktivnosti i proizvode koji se povode unutar školske sheme. S tim u vezi Shema nema izravan utjecaj na odabir namirnica u redovitoj prehrani koje škola nudi svojim učenicima, ali se njome nastoje promovirati zdrave prehrambene navike kroz konzumaciju proizvoda prihvatljivih u Shemi i edukaciju o njima. |