Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Uredbe o naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 OPĆINA LJUBEŠĆICA UREDBU Općina Ljubešćica predlaže da država svoj varijabilni dio naknade prepusti u cijelosti jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalazi odobreno eksploatacijsko polje mineralnih sirovina, a koje imaju status brdsko-planinskog područja. Budući se udio već povećava smatramo da to ne bih značajno utjecalo na državni proračun, a ujedno bi bilo od velike pomoći za jedinice lokalne samouprave koje imaju status brdsko-planinskog područja. Uredbom iz 2014. godine promijenjeno je da općinama i gradovima sa posebnim posebnostima (statusom brdsko- planinskih područja) ukida odredba zakona kojom država prepušta svoj postotak općini iz kojeg su se financirale obnove cesta, uređenje vodotoka, pomagalo Udrugama koje se bave očuvanjem okoliša i dr. Ukoliko navedeno nije moguće predlažemo da se varijabilni dio naknade dijeli na ovaj način: - 60 % jedinici lokalne samouprave sa statusom brdsko planinskog područja, na čijem području je utvrđeno eksploatacijsko polje mineralnih sirovina - 20 % jedinici područne (regionalne) samouprave, na čijem se području je utvrđeno eksploatacijsko polje - 20 % državnom proračunu Republike Hrvatske Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem komentaru/primjedbi koji se ne prihvaća. Predloženom uredbom očekuje se znatno povećanje novčane naknade koju plaćaju koncesionari za eksploataciju mineralnih sirovina, odnosno očekuje se znatno povećanje prihoda jedinica lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave temeljem predložene uredbe dobivaju prihode od novčane naknade koju plaćaju koncesionari za eksploataciju mineralnih sirovina, odnosno dobivaju prihode s tri osnove i to: - fiksnog dijela – novčane naknade za površinu eksploatacijskog polja određenu upisom u registar eksploatacijskih polja mineralnih sirovina koji je isključivi prihod jedinica lokalne samouprave, - varijabilnog dijela – novčane naknade za otkopanu/pridobivenu količinu mineralne sirovine koji se dijeli između jedinice lokalne samouprave i Republike Hrvatske u istome odnosu, a Republika Hrvatska preuzela je na sebe obvezu plaćanja troškova sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o rudarstvu (Narodne novine, broj 83/23.), - namjenskog dijela - novčane naknade za sanaciju šteta nastalih rudarskim djelatnostima u lokalnoj zajednici koji je isključivi prihod jedinica lokalne samouprave. Ukazujemo kako je Općina Ljubešćica tijekom 2023. godine, s osnova naknade za eksploataciju mineralnih sirovina sveukupno uprihodila 77.041,65 eura, dok bi za istu količinu otkopane mineralne sirovine prihod tijekom 2025. godine iznosio 444.125,34 eura Zaključno, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja smatra da je podjela prihoda s osnova novčane naknade koju plaćaju koncesionari za eksploataciju mineralnih sirovina uravnotežena i pravedna, te u ovom trenutku nije moguća drugačija podjela.
2 gospodarsko interesno udruženje PROMINS UREDBU GIU PROMINS PMS Zagreb Članak 4. stavak 1. točka 3. a u vezi sa člankom 10. i 12. - Obzirom da se fiksni dio, kao i 40% varijabilnog dijela koncesijske naknade ustupa jedinici lokalne samouprave, protivimo se uvođenju namjenskog dijela kao trećeg elementa koncesijske naknade. Predviđenim povećanjem fiksnog i varijabilnog dijela znatno će se povećati prihod jedinica lokalne samouprave koji bi, uz prihod od komunalne naknade, koja se plaća na eksploatacijsko polje trebao biti dostatan za sanaciju šteta nastalih rudarskim djelatnostima u lokalnoj zajednici, tim više što tu štetu saniraju sami gospodarski subjekti koji se bave eksploatacijom. Osim toga iz članka 12. Uredbe ne proizlazi tko utvrđuje i kako je šteta u lokalnoj zajednici nastala rudarskim djelatnostima kao ni visinu te štete. Stavak 2. članka 12. nabraja projekte za koje se isključivo mogu koristiti sredstva namjenskog dijela naknade. Smatramo da potreba za provođenjem dijela ovih projekata nije nastala zbog rudarskih djelatnosti. Članak 8. stavak 3. Odredba da tržišna vrijednost otkopane/pridobivene mineralne sirovine ne može biti manja od utvrđene tržišne vrijednosti mineralnih sirovina u RH sukladno Uredbi iz članka 165. stavka 3. Zakona o rudarstvu dovodi do velike nesigurnosti u planiranju poslovanja gospodarstvenika jer se mijenja nakon dvije godine. Osim toga utvrđene tržišne vrijednosti iz predmetne Uredbe za pojedine mineralne sirovine, kao što su ciglarska glina, tehničko građevni kamen i građevni pijesak i šljunak su vrijednosti po kojima se te mineralne sirovine prodaju na tržištu, ne kao otkopane/pridobivene nego kao oplemenjene mineralne sirovine, dakle kao finalni proizvod. Donošenjem predložene Uredbe rast troškova na ime koncesijske naknade u 2024. godini u odnosu na 2023. iznosio bi najmanje od 117% do najviše 360% što dovodi u pitanje nastavak poslovanja gospodarstvenika. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem komentaru/primjedbi koji se ne prihvaća. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja smatra da najveći dio naknade za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina mora uprihoditi jedinica lokalne samouprave na čijim područjima se nalaze utvrđena eksploatacijska polja mineralnih sirovina na kojima se obavlja eksploatacija mineralnih sirovina, odnosno izvode rudarski radovi, budući je njezin prostor i najviše izložen (štetnim) posljedicama rudarskih radova na okoliš, prometnice i sl. Predloženom uredbom transparentno je određeno da jedinice lokalne samouprave namjenski dio naknade mogu isključivo koristiti za provedbu projekata zaštite okoliša, provedbu projekata zaštite prirode, provedbu projekata zaštite kulturne baštine, provedbu projekta zaštite povijesne baštine, te građenje i održavanja komunalne infrastrukture na području jedinice lokalne samouprave. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ukazuje da se naknada za eksploataciju mineralnih sirovina nije mijenjala više od 10 godina, a nedvojbeno je utvrđeno da se tržišna vrijednost mineralne sirovine u tih 10-tak godina povećala. Osnovna svrha uredbe o naknadi štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine nije da ista određuje tržišne vrijednosti mineralnih sirovina temeljem koje koncesionari plaćaju naknadu, već je isto – određivanje tržišne vrijednosti mineralne sirovine obveza svakog koncesionara. Već i u ovom trenutku određeni koncesionari plaćaju tržišnu vrijednost mineralne sirovine – arhitektonsko-građevni, tehničko-građevni kamen, ciglarske gline, građevnog pijeska i šljunka itd. koja je veća od tržišne vrijednosti mineralne sirovine koja je predložena uredbom o naknadi štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ne razumije slijedeći komentar/prijedlog: Osim toga utvrđene tržišne vrijednosti iz predmetne Uredbe za pojedine mineralne sirovine, kao što su ciglarska glina, tehničko građevni kamen i građevni pijesak i šljunak su vrijednosti po kojima se te mineralne sirovine prodaju na tržištu, ne kao otkopane/pridobivene nego kao oplemenjene mineralne sirovine, dakle kao finalni proizvod da li je navedeno prijedlog da se novčana naknada plaća na finalni proizvod, primjerice kod tehničko-građevnog kamena na frakcije? Svaki koncesionar osnovom matematikom može/mora odrediti tržišnu vrijednost mineralne sirovine, budući su poznati svi ulazni troškovi koji se javljaju prilikom eksploatacije mineralne sirovine. Zaključno, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ne može se složiti s tvrdnjom da je donošenjem predmetnih uredbi dovedeno u pitanje nastavak poslovanja rudarskih gospodarskih subjekta, budući da je tome tako, kako posluju koncesionari (RGS) koji već sada plaćaju daleko veću naknadu od naknade koja je predložena predmetnim uredbama?
3 GRAD LEPOGLAVA UREDBU KOMENTAR GRADA LEPOGLAVE NA UREDBU O NAKNADI ZA KONCESIJU ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA Podržava se nacrt prijedloga Uredbe o naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina obzirom da je postojećom Uredbom koja je donijeta 2014. godine znatno smanjen iznos i fiksnog i varijabilnog dijela naknade zbog posljedica koje su tada nastale ekonomskom krizom. Kako je tijekom razdoblja u kojem je na snazi postojeća Uredba o naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina („Narodne novine“ broj 31/14 i 57/20) došlo do povećanog eksploatiranja mineralnih sirovina zbog povećanog intenziteta građevinskih radova kao i realizacije velikih infrastrukturnih projekata te povećanja cijene kamenih materijala, došlo je i do značajnog povećanja prihoda i dobiti trgovačkih društava koje se bave navedenom djelatnošću. Unatoč znatnom financijskom povećanju trgovačkih društava u odnosu na 2014. godinu, Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave su na istim omjerima. Pozitivnim se ističe i odredba članka 4. stavka 1. točke 3. prijedloga Uredbe kojom se uređuje da se naknada za mineralne sirovine iz članka 3. točaka 1. – 5. ove Uredbe sastoji i od elementa: namjenskog dijela – novčane naknade za sanaciju šteta nastalih rudarskim djelatnostima u lokalnoj zajednici. Navedeno uređenje je nužno obzirom da upravo na području jedinice lokalne samouprave nastaju najveće štete i uništavanje dobara, a građani su izloženi svakodnevnom i u pravilu velikom intenzitetu prometa teških tereta te velikim količinama prašine i buke što nesporno utječe na kvalitetu svakodnevnog života. Uslijed eksploatacije nesporno dolazi i do velike devastacije okoliša te kontinuiranog oštećenja prometnica prvenstveno zbog intenziteta prometa, kao i miniranja. Kada tome pridodamo mjere Vlade Republike Hrvatske (subvencija struje i plina) te odluke da se u vrijeme korona krize oslobodi plaćanja fiksnog dijela naknade za eksploataciju mineralnih sirovina smatramo više nego opravdanim donošenje nove Uredbe o naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina, a sve u cilju ravnomjernog pridonošenja korištenja javnih dobara za potrebe razvoja kako poduzetnika tako i jedinica lokalne samouprave. Grad Lepoglava Primljeno na znanje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zahvaljuje na vašem komentaru kojim se podržava donošenje predmete uredbe
4 OPĆINA LJUBEŠĆICA UREDBU Općina Ljubešćica pohvaljuje nacrt prijedloga nove Uredbe o naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina. Izmjenom Uredbe od 2014. godine znatno su smanjeni iznosi fiksnog i varijabilnog dijela naknade što je u to vrijeme bilo obrazloženo velikom ekonomskom krizom. Proteklih 10 godina koliko je na snazi postojeća Uredba o naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina („Narodne novine“ 31/2014) došlo je do značajnog eksploatiranja mineralnih sirovina zbog izgradnje velikih infrastrukturnih projekata te do značajnog povećanja cijena kamenih materijala. Samim time došlo je i do značajnih prihoda trgovačkih poduzeća, a samim time i povećanje dobiti, dok su jedinice lokalne (regionalne) samouprave i Republika Hrvatska ostale na istim omjerima iz 2014. godine. Posebno pohvaljujemo novi članak. 4. stavak 3. Uredbe koji glasi „Naknada za mineralne sirovine iz članka 3. točaka 1.-5. ove Uredbe, sastoji se od slijedećih elemenata: 3. namjenskog dijela- novčane naknade za sanaciju šteta nastalih rudarskim djelatnostima u lokalnoj zajednici.“ jer upravo jedinica lokalne samouprave trpi najveće štete- mještani u takvim Općinama izloženi su svakodnevnom pojačanom prometu teških tereta, zbog čega dolazi do uništenja prometnica, svakodnevnim miniranjima, prekomjernoj buci, pogotovo u noćnim satima, prašini, zagađenju zraka i vode. Kada tome pridodamo mjere Vlade Republike Hrvatske (subvencija struje i plina) te odluke da se u vrijeme korona krize oslobodi plaćanja fiksnog dijela naknade za eksploataciju mineralnih sirovina smatramo više nego opravdanim donošenje nove Uredbe o naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina, a sve u cilju ravnomjernog pridonošenja omjera korištenja javnih dobara potreba jedinice lokalnih samouprava te naravno određene koristi poduzetnika. Primljeno na znanje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zahvaljuje na vašem komentaru kojim se podržava donošenje predmete uredbe
5 Hrvatska zajednica općina UREDBU Hrvatska zajednica općina pohvaljuje nacrt prijedloga nove Uredbe o naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina. Izmjenom Uredbe od 2014. godine znatno su smanjeni iznosi fiksnog i varijabilnog dijela naknade što je u to vrijeme bilo obrazloženo velikom ekonomskom krizom. Proteklih 10 godina koliko je na snazi postojeća Uredba o naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina („Narodne novine“ 31/2014) došlo je do značajnog eksploatiranja mineralnih sirovina zbog izgradnje velikih infrastrukturnih projekata te do značajnog povećanja cijena kamenih materijala. Samim time došlo je i do značajnih prihoda trgovačkih poduzeća, a samim time i povećanje dobiti, dok su jedinice lokalne (regionalne) samouprave i Republika Hrvatska ostale na istim omjerima iz 2014. godine. Posebno pohvaljujemo novi članak. 4. stavak 3. Uredbe koji glasi „Naknada za mineralne sirovine iz članka 3. točaka 1.-5. ove Uredbe, sastoji se od slijedećih elemenata: 3. namjenskog dijela- novčane naknade za sanaciju šteta nastalih rudarskim djelatnostima u lokalnoj zajednici.“ jer upravo jedinica lokalne samouprave trpi najveće štete- mještani u takvim Općinama izloženi su svakodnevnom pojačanom prometu teških tereta, zbog čega dolazi do uništenja prometnica, svakodnevnim miniranjima, prekomjernoj buci, pogotovo u noćnim satima, prašini, zagađenju zraka i vode. Kada tome pridodamo mjere Vlade Republike Hrvatske (subvencija struje i plina) te odluke da se u vrijeme korona krize oslobodi plaćanja fiksnog dijela naknade za eksploataciju mineralnih sirovina smatramo više nego opravdanim donošenje nove Uredbe o naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina, a sve u cilju ravnomjernog pridonošenja omjera korištenja javnih dobara potreba jedinice lokalnih samouprava te naravno određene koristi poduzetnika. Primljeno na znanje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zahvaljuje na vašem komentaru kojim se podržava donošenje predmete uredbe
6 ADRIAKAMEN d.o.o. UREDBU, Članak 8. Predloženo povećanje od 50 % za varijabilni dio naknade predstavlja preveliki teret za koncesionare. Kada se uzme u obzir i predloženo povećanje osnovice za obračun koncesijske naknade (tržišne vrijednosti mineralne sirovine) ,te ovim dokumentom predloženo povećanje fiksnog dijela naknade za eksploataciju mineralnih sirovina,dolazi se do iznimno velikog povećanja ukupne naknade koju bi koncesionari trebali platiti , a za što nemaju mogućnosti te bi time bila ugrožena egzistencija rudarskih subjekata. Dobar dio trgovačkih društava iz rudarske djelatnosti je i izvozno usmjeren te bi ovim povećanjem naknade bila ugrožena njihova pozicija na inozemnom tržištu jer konkurencija iz drugih zemalja ne bi imala povećane naknade čime bi prema krajnjim kupcima ostvarila prednost zbog ,u konačnici, nižih cijena u odnosu na rudarske subjekte iz Republike Hrvatske. Što se tiče domaćeg tržišta postoji mogućnost da će rudarski subjekti ,u nemogućnosti podmirivanja predloženih naknada, podizati svoje cijene što će imati utjecaja na povećanje cijena građevinskog materijala ,te bi moglo utjecati i na povećanje inflacije. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem komentaru/primjedbi koji se ne prihvaća. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja temeljem navoda rudarskog gospodarskog subjekta postavlja slijedeće teze/pitanja: - naknada za eksploataciju mineralnih sirovina nije se mijenjala više od 10 godina, a na tržištu su svi proizvodi koji proizlaze iz eksploatacije mineralnih sirovina višestruko poskupjeli, - predložena naknada je niža od naknada koje plaćaju rudarski gospodarski subjekti u ostalim državama, - kako posluju koncesionari (RGS) koji već sada plaćaju daleko veću naknadu od naknade koja je predložena predmetnim uredbama. Navod da će rudarski gospodarski subjekti, u nemogućnosti podmirivanja predloženih naknada, podizati svoje cijene, smatramo posve neopravdanim, iz razloga što u konkretnom slučaju primjerice konačni proizvod 1 m2 polirane ploče debljine 3 cm (0,03 m3) na tržištu ostvaruje maloprodajnu cijenu od 150 eura/m2, dok će povećanje fiksnog dijela naknade na navedenu cijenu utjecati s 0,0082 eura, povećanje osnovice za plaćanje i varijabilnog dijela naknade će utjecati s 0,375 eura, a uvođenje namjenskog dijela naknade će utjecati s 0,225 eura. Zaključno, na cijenu konačnog proizvoda 1 m2 polirane ploče debljine 3 cm (0,03 m3) sva povećanja naknade će utjecati s 0,61 euro, odnosno 0,004 % od trenutačne maloprodajne cijene. Navedenu razliku ne možemo smatrati realnim utjecajem na povećanje inflacije.
7 HGK UREDBU, Članak 8. Naše članice - rudarski gospodarski subjekti, smatraju kako je povećanje varijabilnog dijela koncesijske naknade za eksploataciju mineralne sirovine sa dosadašnjih 5% na predloženih 7,5% previsoko, sve radi inflacije, povećanja troškova radnika, povećanih troškova energenata, odnosno zbog općeg povećanja cijena svih drugih dobara i usluga, a ne povećanja cijena otkopane mineralne sirovine. Jedna od članica iznosi dodatan komentar kako slijedi: "Ukoliko se prihvati minimalni iznos namjenskog dijela u iznosu od 2,5% od tržišne vrijednosti otkopane/pridobivene mineralne sirovine iz članka 10. ove Uredbe, smatramo da je potrebno da ukupan iznos ostane na sadašnjih 5% , a da se iz njega izdvaja za namjenski dio. Također, ugovori o koncesiji su sklopljeni pod određenim financijskim uvjetima koje su sporazumno dogovorili davatelj koncesije i koncesionar. Izmjena navedenih uvjeta bi trebala biti sporazumna, a ne jednostrana. Donekle bi bilo prihvatljivo usklađenje navedenih uvjeta s razlozima na koje ugovorne strane nisu mogle utjecati kao što su npr. inflacija i sl., međutim jednostrano povećanje postotka naknade za 50 % preveliko je opterećenje za koncesionare i dovodi u pitanje opstanak trgovačkih društava koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina." Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem komentaru/primjedbi koji se ne prihvaća. Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina nije se mijenjala više od 10 godina, a na tržištu su svi proizvodi koji proizlaze iz eksploatacije mineralnih sirovina višestruko poskupjeli. Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja nije razvidno kako određeni rudarski gospodarski subjekti formiraju/određuju tržišnu vrijednost mineralna sirovine na koju trebaju platiti naknadu za eksploataciju a ista je različita od cijena/tržišne vrijednosti koja se pojavljuje na tržištu, odnosno takva tržišna vrijednost je daleko veća? Obveza je svakog koncesionara da utvrdi stvarno/realnu tržišnu vrijednost mineralne sirovine na koju plaća naknadu za eksploataciju mineralnih sirovina. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja smatra da najveći dio naknade za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina mora uprihoditi jedinica lokalne samouprave na čijim područjima se nalaze utvrđena eksploatacijska polja mineralnih sirovina na kojima se obavlja eksploatacija mineralnih sirovina, odnosno izvode rudarski radovi, budući je njezin prostor i najviše izložen (štetnim) posljedicama rudarskih radova na okoliš, prometnice i sl. Predloženom uredbom transparentno je određeno da jedinice lokalne samouprave namjenski dio naknade mogu isključivo koristiti za provedbu projekata zaštite okoliša, provedbu projekata zaštite prirode, provedbu projekata zaštite kulturne baštine, provedbu projekta zaštite povijesne baštine, te građenje i održavanja komunalne infrastrukture na području jedinice lokalne samouprave. Glede navoda: Također, ugovori o koncesiji su sklopljeni pod određenim financijskim uvjetima koje su sporazumno dogovorili davatelj koncesije i koncesionar. Izmjena navedenih uvjeta bi trebala biti sporazumna, a ne jednostrana. Donekle bi bilo prihvatljivo usklađenje navedenih uvjeta s razlozima na koje ugovorne strane nisu mogle utjecati kao što su npr. inflacija i sl., međutim jednostrano povećanje postotka naknade za 50 % preveliko je opterećenje za koncesionare i dovodi u pitanje opstanak trgovačkih društava koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina." Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ukazuje na odredbe članka 77. stavka 3. Zakona o rudarstvu kojim je određeno kako slijedi: (3) U slučaju izmjene zakonskih i podzakonskih propisa kojima je određena naknada za koncesiju, rudarski gospodarski subjekt dužan je plaćati naknadu za koncesiju sukladno važećoj zakonskoj i podzakonskoj regulativi što će se odrediti izmjenom odluka i ugovora o davanju koncesije. Donošenjem predmetnih uredbi sigurno se ne ugrožava nastavak poslovanja rudarskih gospodarskih subjekata.
8 KAMEN d.d. UREDBU, Članak 8. U članku 8. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: „Tržišnu vrijednost mineralne sirovine iz članka 3. točke 4. ove Uredbe koju koncesionar ne prodaje nego je prerađuje u svojim prerađivačkim pogonima i od nje izrađuje proizvode za prodaju ili ugradbu, predstavlja tržišna vrijednost utvrđena elaboratom o rezervama mineralnih sirovina usklađenim sa provjerenim rudarskim projektom.” OBRAZLOŽENJE: Radi se o mineralnoj sirovini kojoj se ne može utvrditi stvarna tržišna (prodajna) vrijednost pošto se ne prodaje u formi (neprerađene) mineralne sirovine. Vrijednost utvrđena elaboratom o rezervama je uprosječena vrijednost koja proizlazi iz različitih ležišnih slojeva (kod kopova koje karakterizira slojevitost) i klasa (prisutnosti defekata u samom bloku), i stoga je najrealniji pokazatelj za vrijednost mineralne sirovine koja se ne prodaje. Nije prihvaćen Poštovani, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zahvaljuje na vašem prijedlogu. Vaš prijedlog se ne prihvaća. Prijedlog se odnosi isključivo na mineralnu sirovinu – arhitektonsko-građevni kamen, a ista analogija se može odrediti i za ostale mineralne sirovine, primjerice ciglarsku glinu, tehničko-građevni kamen, karbonatnu mineralnu sirovinu za industrijsku preradbu. Bez obzira na konačnu namjenu primarno eksploatirane mineralne sirovine, stvarna/realna tržišna vrijednost mineralne sirovine se može/mora utvrditi, budući rudarski gospodarski subjekt mora uzeti kod određivanje iste sve one troškove koji se pojavljuju, te nakon toga utvrditi, odrediti vrijednost iste (tržišne vrijednosti mineralne sirovine).
9 KAMEN d.d. UREDBU, Članak 8. U članku 8. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: „Tržišnu vrijednost mineralne sirovine iz članka 3. točke 4. ove Uredbe koju koncesionar ne prodaje nego je prerađuje u svojim prerađivačkim pogonima i od nje izrađuje proizvode za prodaju ili ugradbu, predstavlja tržišna vrijednost utvrđena elaboratom o rezervama mineralnih sirovina usklađenim sa provjerenim rudarskim projektom.” OBRAZLOŽENJE: Radi se o mineralnoj sirovini kojoj se ne može utvrditi stvarna tržišna (prodajna) vrijednost pošto se ne prodaje u formi (neprerađene) mineralne sirovine. Vrijednost utvrđena elaboratom o rezervama je uprosječena vrijednost koja proizlazi iz različitih ležišnih slojeva (kod kopova koje karakterizira slojevitost) i klasa (prisutnosti defekata u samom bloku), i stoga je najrealniji pokazatelj za vrijednost mineralne sirovine koja se ne prodaje. Nije prihvaćen Poštovani, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zahvaljuje na vašem prijedlogu. Vaš prijedlog se ne prihvaća. Prijedlog se odnosi isključivo na mineralnu sirovinu – arhitektonsko-građevni kamen, a ista analogija se može odrediti i za ostale mineralne sirovine, primjerice ciglarsku glinu, tehničko-građevni kamen, karbonatnu mineralnu sirovinu za industrijsku preradbu. Bez obzira na konačnu namjenu primarno eksploatirane mineralne sirovine, stvarna/realna tržišna vrijednost mineralne sirovine se može/mora utvrditi, budući rudarski gospodarski subjekt mora uzeti kod određivanje iste sve one troškove koji se pojavljuju, te nakon toga utvrditi, odrediti vrijednost iste (tržišne vrijednosti mineralne sirovine).
10 KAMEN d.d. UREDBU, Članak 8. U članku 8. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka minimalni iznos varijabilnog dijela naknade za pridobivenu količinu mineralne sirovine iz članka 3. točke 4. ove Uredbe, koju je koncesionar preradio odnosno preuzeo u svojim prerađivačkim pogonima i od nje izradio proizvode za prodaju ili ugradbu, iznosi 3,0 % od tržišne vrijednosti otkopane/pridobivene neprerađene mineralne sirovine. Rudarski gospodarski subjekt dužan je na propisanom obrascu broj 8. koji je tiskan uz ovu Uredbu i čini njen sastavni dio dostaviti ministarstvu nadležnom za rudarstvo podatke za mineralnu sirovinu preuzetu na preradu i tržišnu vrijednost mineralne sirovine u prethodnom kvartalu, najkasnije do petog dana narednog kvartala. Na obrascu broj 8. iskazana mineralna sirovina ne iskazuje na obrascu broj 6. koji je tiskan uz ovu Uredbu i čini njen sastavni dio. Tržišnom vrijednošću mineralne sirovine iz ovoga stavka smatra se vrijednost neprerađene mineralne sirovine.” Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. U članku 10. riječi „iz članka 8. stavak 3. ove Uredbe” zamjenjuju se riječima „iz članka 8. stavak 4. ove Uredbe”. OBRAZLOŽENJE: U današnjem globalnom gospodarstvu, važno je spoznati važnost prerade mineralnih sirovina radi stvaranja dodatne vrijednosti. Umjesto jednostavne prodaje mineralnih sirovina, proces prerade omogućuje stvaranje novih proizvoda s višom dodanom vrijednošću, potičući inovacije, povećavajući konkurentnost na tržištu te pridonoseći dugoročnom ekonomskom rastu i razvoju. Stoga, ovaj prijedlog se daje radi zaštite prerađivačke djelatnosti u Republici Hrvatskoj odnosno omogućavanja rudarskim gospodarskim subjektima da razvijaju svoje prerađivačke kapacitete i na taj način stvaraju veću (dodatnu) vrijednost od pridobivene mineralne sirovine. Nije prihvaćen Poštovani, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zahvaljuje na vašem prijedlogu. Vaš prijedlog se ne prihvaća. Prijedlog se odnosi na isključivo na mineralnu sirovinu – arhitektonsko-građevni kamen, a ista analogija se može odrediti i za ostale mineralne sirovine, primjerice ciglarsku glinu, tehničko-građevni kamen, karbonatnu mineralnu sirovinu za industrijsku preradbu. Bez obzira na konačnu namjenu primarno eksploatirane mineralne sirovine, stvarna/realna tržišna vrijednost mineralne sirovine se može/mora utvrditi, budući rudarski gospodarski subjekt mora uzeti kod određivanje iste sve one troškove koji se pojavljuju, te nakon toga utvrditi, odrediti vrijednost iste (tržišne vrijednosti mineralne sirovine). Nastavno, intencija svakog rudarskog gospodarskog subjekta je dodatno oplemeniti primarno eksploatiranu mineralnu sirovinu i tako ostvariti dodatnu vrijednost putem konačnog proizvoda. Svi rudarski gospodarski subjekti dužni su platiti realnu/stvarnu/tržišnu vrijednost mineralne sirovine Republici Hrvatskoj koja je vlasnik iste. Predloženim, bi se u odnosu na trenutačno važeću uredbu smanjila naknada, a isto nije prihvatljivo svim dionicima u predmetnom postupku, prvenstveno Republici Hrvatskoj, kao i gradovima/općinama/županijama na čijem području se eksploatiraju mineralne sirovine. Bez pravičnog plaćanja naknade za eksploataciju mineralnih sirovina, nema niti daljnjeg razvoja rudarske industrije, budući općine/gradovi/županije neće biti zainteresirani za planiranje novih zona za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina u svojim prostornim planovima
11 HGK UREDBU, Članak 9. Pojedine naše članice pozdravljaju prijedlog da se jedinicama lokalne samouprave povisi pripadajući varijabilni dio naknade sa ranijih 30 % na predloženih 40%. U odnosu na stavak 3. članice predlažu ostaviti trenutno važeće rješenje prema kojem se obrasci dostavljaju nadležnom ministarstvu osmog dana u mjesecu, a ne petog dana kako je sada predloženo iz razloga što treba vremena da se obrade svi podaci po pitanju otkopanih količina. Tri dana za naše članice su od velikog značaja, posebno ukoliko ti dani padaju na vikend. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem komentaru/primjedbi koji se ne prihvaća. U praksi je utvrđeno da velika većina rudarskih gospodarskih subjekata predmetne podatke dostavlja na vrijeme i prije roka od 5 dana, tako da navedeno neće biti pretjerano opterećenje istih
12 KAMEN d.d. UREDBU, Članak 10. Izmijeniti članak 10. tako da glasi: „Minimalni iznos namjenskog dijela naknade iznosi 0,09 eura po toni otkopane/pridobivene mineralne sirovine iz članka 8. ove Uredbe.” OBRAZLOŽENJE: Štete koje lokalnim zajednicama nastaju rudarskom djelatnošću (npr. oštećivanje prometnica, prašenje, ispuštanje CO2) su u ovisnosti o pridobivenim količinama mineralne sirovine a nisu u ovisnosti o tržišnoj vrijednosti iste. Kako je npr. vrijednost arhitektonsko-građevnog kamena više desetaka puta veća od vrijednosti tehničko-građevnog kamena, tako bi se prema prijedlogu Uredbe za arhitektonsko-građevni kamen plaćala naknada koja je također više desetaka puta veća makar pridobivanje arhitektonsko-građevnog kamena ni u kojem pogledu ne proizvodi veće opterećenje ni prometnicama ni okolišu. Usporedbom tržišnih vrijednosti mineralnih sirovina utvrđenih u nacrtu Uredbe o naknadi štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine, a preračunavajući m3 u tone, proizlazi da se za arhitektonsko-građevni kamen plaća namjenski dio novčane naknade u iznosu od minimalno 2,78 eur/toni, dok se za tehničko-građevni kamen plaća minimalno 0,09 eur/toni. Eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena je okolišno najmanje invazivna (naročito kada je u pitanju podzemna metoda rada) pa ovakva nesrazmjerna penalizacija zasigurno nije opravdana. Nije prihvaćen Poštovani, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zahvaljuje na vašem prijedlogu. Vaš prijedlog se ne prihvaća. Uvođenje namjenskog dijela naknade određeno je na način da iznosi 2,5% od tržišne vrijednosti otkopane/pridobivene mineralne sirovine, te je isto prema analizama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koje su urađene prije izrade predmetne uredbe opravdano. Tako plaćena naknada strogo namjenski će se koristiti za potrebe jedinice lokalne samouprave. Vašim prijedlogom, uvodi se fiksno plaćanje naknade po toni, te bi isto značilo da se kod izračuna za plaćanje mineralnih sirovina koje imaju mjernu jedinicu m3, moraju obavljati dodatni izračuni. Projekcijom vašeg prijedloga, dobio bi se u konačnici daleko manji iznos od predloženog u predmetnoj uredbi, odnosno ne bi se ispunila svrha uvođenja namjenskog dijela naknade. U svezi potenciranja nesrazmjera namjenskog dijela naknade za arhitektonsko-građevni kamen i tehničko-građevni kamen ukazujemo i na činjenicu da je arhitektonsko-građevni kamen višestruko vrijednija mineralna sirovina od tehničko-građevnog kamena, a namjenski dio naknade se osim za održavanje prometnica može utrošiti za: - provedbe projekata zaštite okoliša - provedbe projekata zaštite prirode - provedbe projekata zaštite kulturne baštine - provedbe projekta zaštite povijesne baštine - građenja i održavanja komunalne infrastrukture na području jedinice lokalne samouprave, odnosno za razvoj jedinice lokalne samouprave na čijem području se obavlja eksploatacija mineralnih sirovina.
13 KAMEN d.d. UREDBU, Članak 10. Izmijeniti članak 10. tako da glasi: „Minimalni iznos namjenskog dijela naknade iznosi 0,09 eura po toni otkopane/pridobivene mineralne sirovine iz članka 8. ove Uredbe.” OBRAZLOŽENJE: Štete koje lokalnim zajednicama nastaju rudarskom djelatnošću (npr. oštećivanje prometnica, prašenje, ispuštanje CO2) su u ovisnosti o pridobivenim količinama mineralne sirovine a nisu u ovisnosti o tržišnoj vrijednosti iste. Kako je npr. vrijednost arhitektonsko-građevnog kamena više desetaka puta veća od vrijednosti tehničko-građevnog kamena, tako bi se prema prijedlogu Uredbe za arhitektonsko-građevni kamen plaćala naknada koja je također više desetaka puta veća makar pridobivanje arhitektonsko-građevnog kamena ni u kojem pogledu ne proizvodi veće opterećenje ni prometnicama ni okolišu. Usporedbom tržišnih vrijednosti mineralnih sirovina utvrđenih u nacrtu Uredbe o naknadi štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine, a preračunavajući m3 u tone, proizlazi da se za arhitektonsko-građevni kamen plaća namjenski dio novčane naknade u iznosu od minimalno 2,78 eur/toni, dok se za tehničko-građevni kamen plaća minimalno 0,09 eur/toni. Eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena je okolišno najmanje invazivna (naročito kada je u pitanju podzemna metoda rada) pa ovakva nesrazmjerna penalizacija zasigurno nije opravdana. Nije prihvaćen Poštovani, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zahvaljuje na vašem prijedlogu. Vaš prijedlog se ne prihvaća. Uvođenje namjenskog dijela naknade određeno je na način da iznosi 2,5% od tržišne vrijednosti otkopane/pridobivene mineralne sirovine, te je isto prema analizama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koje su urađene prije izrade predmetne uredbe opravdano. Tako plaćena naknada strogo namjenski će se koristiti za potrebe jedinice lokalne samouprave. Vašim prijedlogom, uvodi se fiksno plaćanje naknade po toni, te bi isto značilo da se kod izračuna za plaćanje mineralnih sirovina koje imaju mjernu jedinicu m3, moraju obavljati dodatni izračuni. Projekcijom vašeg prijedloga, dobio bi se u konačnici daleko manji iznos od predloženog u predmetnoj uredbi, odnosno ne bi se ispunila svrha uvođenja namjenskog dijela naknade. U svezi potenciranja nesrazmjera namjenskog dijela naknade za arhitektonsko-građevni kamen i tehničko-građevni kamen ukazujemo i na činjenicu da je arhitektonsko-građevni kamen višestruko vrijednija mineralna sirovina od tehničko-građevnog kamena, a namjenski dio naknade se osim za održavanje prometnica može utrošiti za: - provedbe projekata zaštite okoliša - provedbe projekata zaštite prirode - provedbe projekata zaštite kulturne baštine - provedbe projekta zaštite povijesne baštine - građenja i održavanja komunalne infrastrukture na području jedinice lokalne samouprave, odnosno za razvoj jedinice lokalne samouprave na čijem području se obavlja eksploatacija mineralnih sirovina.
14 HGK UREDBU, Članak 11. U odnosu na stavak 3. članice predlažu ostaviti trenutno važeće rješenje prema kojem se obrasci dostavljaju nadležnom ministarstvu osmog dana u mjesecu, a ne petog dana kako je sada predloženo iz razloga što treba vremena da se obrade svi podaci po pitanju otkopanih količina. Tri dana za naše članice su od velikog značaja, posebito ukoliko ti dani padaju na vikend. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem komentaru/primjedbi koji se ne prihvaća. U praksi je utvrđeno da velika većina rudarskih gospodarskih subjekata predmetne podatke dostavlja na vrijeme i prije roka od 5 dana, tako da navedeno neće biti pretjerano opterećenje istih. Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja nije razvidno koja je to količina podataka koje je potrebno obraditi?