Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Marijana Gladović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Socijalne usluge temelj su socijalne države i socijalne sigurnosti!!! Prema Nacionalnom planu razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (str.5). Odrasle osobe s invaliditetom ( točka 13.3.8. Odrasle osobe s tjelesnim oštećenjima, točka 13.3.9. Odrasle osobe s mentalnim oštećenjima, točka 13.3.10 s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.11. s težim ili teškim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.12. s više vrsta oštećenja, točka 13.3.14. s poremećajem iz autističnog spektra) najmarginaliziranija su skupina korisnika socijalnih usluga. Donošenjem Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) izbrisane su usluge kineziterapije i sportsko-rekreacijske aktivnosti, glazboterapija i glazbene aktivnosti, likovna terapija i likovne aktivnosti itd. (Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN40/14). Trenutnim prijedlogom izmjena i dopuna i najosnovnije usluge koje imaju odrasle osobe s invaliditetom žele se reducirati (1 stručni radnik- edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog). Naime, edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog stručnjaci su koji pružaju potpuno različite usluge, a sve navedene usluge potrebne su odraslim osobama s invaliditetom. Reducirajući usluge na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima!!! Čl. 3. S obzirom da su likovni i glazbeni terapeuti dugi niz godina u sustavu socijalne skrbi predlažem da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, 3.3. Zajednička mjerila radnika, 3.3.1. Stručni i drugi radnici, Stručni radnici, Članak 21., uvrste umjetnički terapeuti kao stručni radnici u sustavu socijalne skrbi. Čl. 15. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Ukidanje skrbi stručnih radnika – medicinskih sestara u usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom predstavlja znatno snižavanje kvalitete i raznovrsnosti usluge nad najranjivijom skupinom korisnika! Potrebno je uzeti u obzir da je takvim korisnicima vrlo često neophodna i medicinska skrb, a ne samo njega, pogotovo što djeca i odrasli u usluzi boravka mogu provesti i do 10 sati dnevno! Čl. 16. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.10 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. S toga predlažemo da točke 13.3.10.1. i točka 13.3.10.2. ostanu iste kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22). Smatramo to minimumom što nadležno ministarstvo može napraviti ako stremi navedenoj viziji razvoja socijalnih usluga. 13.3.10.1. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.10.2. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl. 17. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.11.1. i točka 13.3.11.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.11.1. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 80 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.11.2. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 60 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.18 Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.12.1. i točka 13.3.12.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.12.1. 1 njegovatelj na 20 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.12.2. 1 njegovatelj na 15 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.19. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.14 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.14.1. i točka 13.3.14.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.14.1. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 40 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.14.2. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 25 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.20 U točki 14.1.1. i 14.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na primjerice 30 korisnika kao što je predviđen psiholog i socijalni radnik u jednakom omjeru. Razlog tome veliki je postotak djece koja su u riziku za razvoj teškoća različitog tipa uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja, a kada se usluga i ostvari u nekom drugom sustavu, često je za odgojitelje organizacijski vrlo zahtjevno veliki broj djece voditi na izvaninstitucijske usluge obzirom na postojeći broj odgojitelja i djece u skupini. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Čl.22. Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. S toga predlažemo da točke 14.4.1. i točka 14.4.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22), te da se doda sljedeće 14.4.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 14.4.2.1. Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku, predlaže se: 4-5 asistenta na jednu stambenu jedinicu 1 odgojitelj na jednu stambenu jedinicu korisnika s autizmom ili višestrukim teškoćama 1 zastupnik na 20 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 medicinska sestra na 20 korisnika Čl. 24. U točki 15.1.1. i 15.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na određeni broj korisnika kao što su predviđeni socijalni radnik i psiholog. Razlog tome je sve više djece s teškoćama koja dolaze na smještaj i onih u velikom riziku za razvoj istih uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete na smještaju, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja i organizacijski vrlo zahtjevno. Primjerice, ukoliko na odjelu imate 5 djece koja idu edukacijskom rehabilitatoru 1xtjedno (a nerijetko ih je i više), znači da jedan odgojitelj svaki dan treba izbivati s odjela kako bi dijete odveo na uslugu u neku drugu ustanovu. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Predlažemo slijedeće: 15.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 15.1.2. 1edukacijski rehabilitator na 30 korisnika čl.25. Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. Stoga predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.3.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.4.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.5.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.6.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 1 rehabilitator slušanja i govora na 30 korisnika 15.4.7.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika ČL. 28. 1. 12. U usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom potrebno je ostaviti barem 0,25 izvršitelja kućnih majstora/kotlovničara kao što je sada. | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. Vidi odgovore konkretno koje se odnose na svaki pojedini članak. |
| 2 | Doria Duspara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Socijalne usluge temelj su socijalne države i socijalne sigurnosti!!! Prema Nacionalnom planu razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (str.5). Odrasle osobe s invaliditetom ( točka 13.3.8. Odrasle osobe s tjelesnim oštećenjima, točka 13.3.9. Odrasle osobe s mentalnim oštećenjima, točka 13.3.10 s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.11. s težim ili teškim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.12. s više vrsta oštećenja, točka 13.3.14. s poremećajem iz autističnog spektra) najmarginaliziranija su skupina korisnika socijalnih usluga. Donošenjem Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) izbrisane su usluge kineziterapije i sportsko-rekreacijske aktivnosti, glazboterapija i glazbene aktivnosti, likovna terapija i likovne aktivnosti itd. (Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN40/14). Trenutnim prijedlogom izmjena i dopuna i najosnovnije usluge koje imaju odrasle osobe s invaliditetom žele se reducirati (1 stručni radnik- edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog). Naime, edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog stručnjaci su koji pružaju potpuno različite usluge, a sve navedene usluge potrebne su odraslim osobama s invaliditetom. Reducirajući usluge na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima!!! Čl. 3. S obzirom da su likovni i glazbeni terapeuti dugi niz godina u sustavu socijalne skrbi predlažem da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, 3.3. Zajednička mjerila radnika, 3.3.1. Stručni i drugi radnici, Stručni radnici, Članak 21., uvrste umjetnički terapeuti kao stručni radnici u sustavu socijalne skrbi. Čl. 15. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Ukidanje skrbi stručnih radnika – medicinskih sestara u usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom predstavlja znatno snižavanje kvalitete i raznovrsnosti usluge nad najranjivijom skupinom korisnika! Potrebno je uzeti u obzir da je takvim korisnicima vrlo često neophodna i medicinska skrb, a ne samo njega, pogotovo što djeca i odrasli u usluzi boravka mogu provesti i do 10 sati dnevno! Čl. 16. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.10 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. S toga predlažemo da točke 13.3.10.1. i točka 13.3.10.2. ostanu iste kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22). Smatramo to minimumom što nadležno ministarstvo može napraviti ako stremi navedenoj viziji razvoja socijalnih usluga. 13.3.10.1. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.10.2. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl. 17. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.11.1. i točka 13.3.11.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.11.1. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 80 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.11.2. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 60 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.18 Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.12.1. i točka 13.3.12.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.12.1. 1 njegovatelj na 20 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.12.2. 1 njegovatelj na 15 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.19. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.14 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.14.1. i točka 13.3.14.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.14.1. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 40 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.14.2. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 25 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.20 U točki 14.1.1. i 14.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na primjerice 30 korisnika kao što je predviđen psiholog i socijalni radnik u jednakom omjeru. Razlog tome veliki je postotak djece koja su u riziku za razvoj teškoća različitog tipa uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja, a kada se usluga i ostvari u nekom drugom sustavu, često je za odgojitelje organizacijski vrlo zahtjevno veliki broj djece voditi na izvaninstitucijske usluge obzirom na postojeći broj odgojitelja i djece u skupini. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Čl.22. Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. S toga predlažemo da točke 14.4.1. i točka 14.4.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22), te da se doda sljedeće 14.4.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 14.4.2.1. Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku, predlaže se: 4-5 asistenta na jednu stambenu jedinicu 1 odgojitelj na jednu stambenu jedinicu korisnika s autizmom ili višestrukim teškoćama 1 zastupnik na 20 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 medicinska sestra na 20 korisnika Čl. 24. U točki 15.1.1. i 15.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na određeni broj korisnika kao što su predviđeni socijalni radnik i psiholog. Razlog tome je sve više djece s teškoćama koja dolaze na smještaj i onih u velikom riziku za razvoj istih uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete na smještaju, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja i organizacijski vrlo zahtjevno. Primjerice, ukoliko na odjelu imate 5 djece koja idu edukacijskom rehabilitatoru 1xtjedno (a nerijetko ih je i više), znači da jedan odgojitelj svaki dan treba izbivati s odjela kako bi dijete odveo na uslugu u neku drugu ustanovu. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Predlažemo slijedeće: 15.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 15.1.2. 1edukacijski rehabilitator na 30 korisnika čl.25. Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. Stoga predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.3.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.4.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.5.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.6.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 1 rehabilitator slušanja i govora na 30 korisnika 15.4.7.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika ČL. 28. 1. 12. U usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom potrebno je ostaviti barem 0,25 izvršitelja kućnih majstora/kotlovničara kao što je sada. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 3 | Ana Berić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Socijalne usluge temelj su socijalne države i socijalne sigurnosti!!! Prema Nacionalnom planu razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (str.5). Odrasle osobe s invaliditetom ( točka 13.3.8. Odrasle osobe s tjelesnim oštećenjima, točka 13.3.9. Odrasle osobe s mentalnim oštećenjima, točka 13.3.10 s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.11. s težim ili teškim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.12. s više vrsta oštećenja, točka 13.3.14. s poremećajem iz autističnog spektra) najmarginaliziranija su skupina korisnika socijalnih usluga. Donošenjem Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) izbrisane su usluge kineziterapije i sportsko-rekreacijske aktivnosti, glazboterapija i glazbene aktivnosti, likovna terapija i likovne aktivnosti itd. (Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN40/14). Trenutnim prijedlogom izmjena i dopuna i najosnovnije usluge koje imaju odrasle osobe s invaliditetom žele se reducirati (1 stručni radnik- edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog). Naime, edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog stručnjaci su koji pružaju potpuno različite usluge, a sve navedene usluge potrebne su odraslim osobama s invaliditetom. Reducirajući usluge na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima!!! Čl. 3. S obzirom da su likovni i glazbeni terapeuti dugi niz godina u sustavu socijalne skrbi predlažem da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, 3.3. Zajednička mjerila radnika, 3.3.1. Stručni i drugi radnici, Stručni radnici, Članak 21., uvrste umjetnički terapeuti kao stručni radnici u sustavu socijalne skrbi. Čl. 15. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Ukidanje skrbi stručnih radnika – medicinskih sestara u usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom predstavlja znatno snižavanje kvalitete i raznovrsnosti usluge nad najranjivijom skupinom korisnika! Potrebno je uzeti u obzir da je takvim korisnicima vrlo često neophodna i medicinska skrb, a ne samo njega, pogotovo što djeca i odrasli u usluzi boravka mogu provesti i do 10 sati dnevno! Čl. 16. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.10 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. S toga predlažemo da točke 13.3.10.1. i točka 13.3.10.2. ostanu iste kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22). Smatramo to minimumom što nadležno ministarstvo može napraviti ako stremi navedenoj viziji razvoja socijalnih usluga. 13.3.10.1. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.10.2. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl. 17. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.11.1. i točka 13.3.11.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.11.1. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 80 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.11.2. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 60 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.18 Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.12.1. i točka 13.3.12.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.12.1. 1 njegovatelj na 20 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.12.2. 1 njegovatelj na 15 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 600 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.19. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.14 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.14.1. i točka 13.3.14.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.14.1. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 40 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.14.2. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 25 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.20 U točki 14.1.1. i 14.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na primjerice 30 korisnika kao što je predviđen psiholog i socijalni radnik u jednakom omjeru. Razlog tome veliki je postotak djece koja su u riziku za razvoj teškoća različitog tipa uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja, a kada se usluga i ostvari u nekom drugom sustavu, često je za odgojitelje organizacijski vrlo zahtjevno veliki broj djece voditi na izvaninstitucijske usluge obzirom na postojeći broj odgojitelja i djece u skupini. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Čl.22. Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. S toga predlažemo da točke 14.4.1. i točka 14.4.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22), te da se doda sljedeće 14.4.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 14.4.2.1. Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku, predlaže se: 4-5 asistenta na jednu stambenu jedinicu 1 odgojitelj na jednu stambenu jedinicu korisnika s autizmom ili višestrukim teškoćama 1 zastupnik na 20 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 medicinska sestra na 20 korisnika Čl. 24. U točki 15.1.1. i 15.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na određeni broj korisnika kao što su predviđeni socijalni radnik i psiholog. Razlog tome je sve više djece s teškoćama koja dolaze na smještaj i onih u velikom riziku za razvoj istih uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete na smještaju, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja i organizacijski vrlo zahtjevno. Primjerice, ukoliko na odjelu imate 5 djece koja idu edukacijskom rehabilitatoru 1xtjedno (a nerijetko ih je i više), znači da jedan odgojitelj svaki dan treba izbivati s odjela kako bi dijete odveo na uslugu u neku drugu ustanovu. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Predlažemo slijedeće: 15.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 15.1.2. 1edukacijski rehabilitator na 30 korisnika čl.25. Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. Stoga predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.3.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.4.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.5.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.6.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 1 rehabilitator slušanja i govora na 30 korisnika 15.4.7.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika ČL. 28. 1. 12. U usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom potrebno je ostaviti barem 0,25 izvršitelja kućnih majstora/kotlovničara kao što je sada. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 4 | Emilija Babun | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Socijalne usluge temelj su socijalne države i socijalne sigurnosti!!! Prema Nacionalnom planu razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (str.5). Odrasle osobe s invaliditetom ( točka 13.3.8. Odrasle osobe s tjelesnim oštećenjima, točka 13.3.9. Odrasle osobe s mentalnim oštećenjima, točka 13.3.10 s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.11. s težim ili teškim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.12. s više vrsta oštećenja, točka 13.3.14. s poremećajem iz autističnog spektra) najmarginaliziranija su skupina korisnika socijalnih usluga. Donošenjem Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) izbrisane su usluge kineziterapije i sportsko-rekreacijske aktivnosti, glazboterapija i glazbene aktivnosti, likovna terapija i likovne aktivnosti itd. (Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN40/14). Trenutnim prijedlogom izmjena i dopuna i najosnovnije usluge koje imaju odrasle osobe s invaliditetom žele se reducirati (1 stručni radnik- edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog). Naime, edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog stručnjaci su koji pružaju potpuno različite usluge, a sve navedene usluge potrebne su odraslim osobama s invaliditetom. Reducirajući usluge na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima!!! Čl. 3. S obzirom da su likovni i glazbeni terapeuti dugi niz godina u sustavu socijalne skrbi predlažem da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, 3.3. Zajednička mjerila radnika, 3.3.1. Stručni i drugi radnici, Stručni radnici, Članak 21., uvrste umjetnički terapeuti kao stručni radnici u sustavu socijalne skrbi. Čl. 15. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Ukidanje skrbi stručnih radnika – medicinskih sestara u usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom predstavlja znatno snižavanje kvalitete i raznovrsnosti usluge nad najranjivijom skupinom korisnika! Potrebno je uzeti u obzir da je takvim korisnicima vrlo često neophodna i medicinska skrb, a ne samo njega, pogotovo što djeca i odrasli u usluzi boravka mogu provesti i do 10 sati dnevno! Čl. 16. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.10 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. S toga predlažemo da točke 13.3.10.1. i točka 13.3.10.2. ostanu iste kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22). Smatramo to minimumom što nadležno ministarstvo može napraviti ako stremi navedenoj viziji razvoja socijalnih usluga. 13.3.10.1. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.10.2. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl. 17. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.11.1. i točka 13.3.11.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.11.1. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 80 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.11.2. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 60 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.18 Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.12.1. i točka 13.3.12.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.12.1. 1 njegovatelj na 20 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.12.2. 1 njegovatelj na 15 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.19. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.14 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.14.1. i točka 13.3.14.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.14.1. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 40 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.14.2. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 25 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.20 U točki 14.1.1. i 14.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na primjerice 30 korisnika kao što je predviđen psiholog i socijalni radnik u jednakom omjeru. Razlog tome veliki je postotak djece koja su u riziku za razvoj teškoća različitog tipa uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja, a kada se usluga i ostvari u nekom drugom sustavu, često je za odgojitelje organizacijski vrlo zahtjevno veliki broj djece voditi na izvaninstitucijske usluge obzirom na postojeći broj odgojitelja i djece u skupini. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Čl.22. Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. S toga predlažemo da točke 14.4.1. i točka 14.4.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22), te da se doda sljedeće 14.4.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 14.4.2.1. Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku, predlaže se: 4-5 asistenta na jednu stambenu jedinicu 1 odgojitelj na jednu stambenu jedinicu korisnika s autizmom ili višestrukim teškoćama 1 zastupnik na 20 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 medicinska sestra na 20 korisnika Čl. 24. U točki 15.1.1. i 15.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na određeni broj korisnika kao što su predviđeni socijalni radnik i psiholog. Razlog tome je sve više djece s teškoćama koja dolaze na smještaj i onih u velikom riziku za razvoj istih uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete na smještaju, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja i organizacijski vrlo zahtjevno. Primjerice, ukoliko na odjelu imate 5 djece koja idu edukacijskom rehabilitatoru 1xtjedno (a nerijetko ih je i više), znači da jedan odgojitelj svaki dan treba izbivati s odjela kako bi dijete odveo na uslugu u neku drugu ustanovu. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Predlažemo slijedeće: 15.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 15.1.2. 1edukacijski rehabilitator na 30 korisnika čl.25. Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. Stoga predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.3.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.4.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.5.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.6.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 1 rehabilitator slušanja i govora na 30 korisnika 15.4.7.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika ČL. 28. 1. 12. U usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom potrebno je ostaviti barem 0,25 izvršitelja kućnih majstora/kotlovničara kao što je sada. | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. Vidi odgovore konkretno koje se odnose na svaki pojedini članak. |
| 5 | Željka Ferara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Socijalne usluge temelj su socijalne države i socijalne sigurnosti!!! Prema Nacionalnom planu razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (str.5). Odrasle osobe s invaliditetom ( točka 13.3.8. Odrasle osobe s tjelesnim oštećenjima, točka 13.3.9. Odrasle osobe s mentalnim oštećenjima, točka 13.3.10 s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.11. s težim ili teškim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.12. s više vrsta oštećenja, točka 13.3.14. s poremećajem iz autističnog spektra) najmarginaliziranija su skupina korisnika socijalnih usluga. Donošenjem Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) izbrisane su usluge kineziterapije i sportsko-rekreacijske aktivnosti, glazboterapija i glazbene aktivnosti, likovna terapija i likovne aktivnosti itd. (Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN40/14). Trenutnim prijedlogom izmjena i dopuna i najosnovnije usluge koje imaju odrasle osobe s invaliditetom žele se reducirati (1 stručni radnik- edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog). Naime, edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog stručnjaci su koji pružaju potpuno različite usluge, a sve navedene usluge potrebne su odraslim osobama s invaliditetom. Reducirajući usluge na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima!!! | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. |
| 6 | Nada Vulinović-Zlatan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Socijalne usluge temelj su socijalne države i socijalne sigurnosti!!! Prema Nacionalnom planu razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (str.5). Odrasle osobe s invaliditetom ( točka 13.3.8. Odrasle osobe s tjelesnim oštećenjima, točka 13.3.9. Odrasle osobe s mentalnim oštećenjima, točka 13.3.10 s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.11. s težim ili teškim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.12. s više vrsta oštećenja, točka 13.3.14. s poremećajem iz autističnog spektra) najmarginaliziranija su skupina korisnika socijalnih usluga. Donošenjem Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) izbrisane su usluge kineziterapije i sportsko-rekreacijske aktivnosti, glazboterapija i glazbene aktivnosti, likovna terapija i likovne aktivnosti itd. (Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN40/14). Trenutnim prijedlogom izmjena i dopuna i najosnovnije usluge koje imaju odrasle osobe s invaliditetom žele se reducirati (1 stručni radnik- edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog). Naime, edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog stručnjaci su koji pružaju potpuno različite usluge, a sve navedene usluge potrebne su odraslim osobama s invaliditetom. Reducirajući usluge na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima!!! | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 7 | Lana Jurišić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Socijalne usluge temelj su socijalne države i socijalne sigurnosti!!! Prema Nacionalnom planu razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (str.5). Odrasle osobe s invaliditetom ( točka 13.3.8. Odrasle osobe s tjelesnim oštećenjima, točka 13.3.9. Odrasle osobe s mentalnim oštećenjima, točka 13.3.10 s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.11. s težim ili teškim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.12. s više vrsta oštećenja, točka 13.3.14. s poremećajem iz autističnog spektra) najmarginaliziranija su skupina korisnika socijalnih usluga. Donošenjem Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) izbrisane su usluge kineziterapije i sportsko-rekreacijske aktivnosti, glazboterapija i glazbene aktivnosti, likovna terapija i likovne aktivnosti itd. (Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN40/14). Trenutnim prijedlogom izmjena i dopuna i najosnovnije usluge koje imaju odrasle osobe s invaliditetom žele se reducirati (1 stručni radnik- edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog). Naime, edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog stručnjaci su koji pružaju potpuno različite usluge, a sve navedene usluge potrebne su odraslim osobama s invaliditetom. Reducirajući usluge na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima!!! Čl. 3. S obzirom da su likovni i glazbeni terapeuti dugi niz godina u sustavu socijalne skrbi predlažem da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, 3.3. Zajednička mjerila radnika, 3.3.1. Stručni i drugi radnici, Stručni radnici, Članak 21., uvrste umjetnički terapeuti kao stručni radnici u sustavu socijalne skrbi. Čl. 15. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Ukidanje skrbi stručnih radnika – medicinskih sestara u usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom predstavlja znatno snižavanje kvalitete i raznovrsnosti usluge nad najranjivijom skupinom korisnika! Potrebno je uzeti u obzir da je takvim korisnicima vrlo često neophodna i medicinska skrb, a ne samo njega, pogotovo što djeca i odrasli u usluzi boravka mogu provesti i do 10 sati dnevno! Čl. 16. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.10 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. S toga predlažemo da točke 13.3.10.1. i točka 13.3.10.2. ostanu iste kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22). Smatramo to minimumom što nadležno ministarstvo može napraviti ako stremi navedenoj viziji razvoja socijalnih usluga. 13.3.10.1. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.10.2. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl. 17. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.11.1. i točka 13.3.11.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.11.1. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 80 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.11.2. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 60 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.18 Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.12.1. i točka 13.3.12.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.12.1. 1 njegovatelj na 20 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.12.2. 1 njegovatelj na 15 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 600 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.19. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.14 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.14.1. i točka 13.3.14.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.14.1. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 40 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.14.2. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 25 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.20 U točki 14.1.1. i 14.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na primjerice 30 korisnika kao što je predviđen psiholog i socijalni radnik u jednakom omjeru. Razlog tome veliki je postotak djece koja su u riziku za razvoj teškoća različitog tipa uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja, a kada se usluga i ostvari u nekom drugom sustavu, često je za odgojitelje organizacijski vrlo zahtjevno veliki broj djece voditi na izvaninstitucijske usluge obzirom na postojeći broj odgojitelja i djece u skupini. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Čl.22. Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. S toga predlažemo da točke 14.4.1. i točka 14.4.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22), te da se doda sljedeće 14.4.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 14.4.2.1. Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku, predlaže se: 4-5 asistenta na jednu stambenu jedinicu 1 odgojitelj na jednu stambenu jedinicu korisnika s autizmom ili višestrukim teškoćama 1 zastupnik na 20 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 medicinska sestra na 20 korisnika Čl. 24. U točki 15.1.1. i 15.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na određeni broj korisnika kao što su predviđeni socijalni radnik i psiholog. Razlog tome je sve više djece s teškoćama koja dolaze na smještaj i onih u velikom riziku za razvoj istih uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete na smještaju, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja i organizacijski vrlo zahtjevno. Primjerice, ukoliko na odjelu imate 5 djece koja idu edukacijskom rehabilitatoru 1xtjedno (a nerijetko ih je i više), znači da jedan odgojitelj svaki dan treba izbivati s odjela kako bi dijete odveo na uslugu u neku drugu ustanovu. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Predlažemo slijedeće: 15.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 15.1.2. 1edukacijski rehabilitator na 30 korisnika čl.25. Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. Stoga predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.3.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.4.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.5.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.6.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 1 rehabilitator slušanja i govora na 30 korisnika 15.4.7.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika ČL. 28. 1. 12. U usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom potrebno je ostaviti barem 0,25 izvršitelja kućnih majstora/kotlovničara kao što je sada. | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. Vidi odgovore konkretno koje se odnose na svaki pojedini članak. |
| 8 | Centar za pružanje usluga u zajednici Međimurje | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Smatramo da bi se propisani uvjeti prostora definirani člankom 6. Pravilnika trebali razlikovati u odnosu na različite vrste usluga koje se pružaju u tom prostoru; propisan uvjet instaliranog sustava za dojavu požara kao i gromobrana u svim objektima u kojima se pruža bilo koja socijalna usluga (neovisno radi li se primjerice o smještaju, psihosocijalnoj podršci ili pak organiziranom stanovanju) znatno otežava razvoj socijalnih usluga. Kako se socijalne usluge često pružaju i u objektima koji nisu u vlasništvu osnivača (kuće i poslovni prostori u najmu), a nerijetko i u objektima u kojima se uređivanje takvih pitanja ne može riješiti bez suglasnosti zainteresiranih strana (suvlasnika u višestambenim zgradama), za provedbu aktivnosti usmjerenih zadovoljavanju navedenih uvjeta potrebno je puno vremena i znatnih dodatnih ulaganja. S obzirom na stanje na tržištu nekretnina na kojem je teško pronaći slobodnu i prikladnu nekretninu za najam, najmodavci nemaju interes za dodatna ulaganja na svojoj nekretnini, a prebacivanje tereta značajnih ulaganja u privatnu nekretninu u najmu na pružatelja usluge, nema smisla i nije dugoročno održivo. Imajući u vidu da većina poslovno-stambenog fonda u Hrvatskoj nema ugrađene sustave vatrodojave ni gromobranskih instalacija, jasno je da je širenje izvaninstitucionalnih usluga poput organiziranog stanovanja znatno ograničeno i otežano spomenutim odredbama članka 6. Pravilnika te stoga predlažemo njihovo prilagođavanje danim okolnostima i karakteristikama različitih vrsta socijalnih usluga. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 9 | Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Socijalne usluge temelj su socijalne države i socijalne sigurnosti!!! Prema Nacionalnom planu razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (str.5). Odrasle osobe s invaliditetom ( točka 13.3.8. Odrasle osobe s tjelesnim oštećenjima, točka 13.3.9. Odrasle osobe s mentalnim oštećenjima, točka 13.3.10 s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.11. s težim ili teškim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.12. s više vrsta oštećenja, točka 13.3.14. s poremećajem iz autističnog spektra) najmarginaliziranija su skupina korisnika socijalnih usluga. Donošenjem Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) izbrisane su usluge kineziterapije i sportsko-rekreacijske aktivnosti, glazboterapija i glazbene aktivnosti, likovna terapija i likovne aktivnosti itd. (Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN40/14). Trenutnim prijedlogom izmjena i dopuna i najosnovnije usluge koje imaju odrasle osobe s invaliditetom žele se reducirati (1 stručni radnik- edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog). Naime, edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog stručnjaci su koji pružaju potpuno različite usluge, a sve navedene usluge potrebne su odraslim osobama s invaliditetom. Reducirajući usluge na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima!!! Čl. 3. S obzirom da su likovni i glazbeni terapeuti dugi niz godina u sustavu socijalne skrbi predlažem da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, 3.3. Zajednička mjerila radnika, 3.3.1. Stručni i drugi radnici, Stručni radnici, Članak 21., uvrste umjetnički terapeuti kao stručni radnici u sustavu socijalne skrbi. Čl. 15. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Ukidanje skrbi stručnih radnika – medicinskih sestara u usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom predstavlja znatno snižavanje kvalitete i raznovrsnosti usluge nad najranjivijom skupinom korisnika! Potrebno je uzeti u obzir da je takvim korisnicima vrlo često neophodna i medicinska skrb, a ne samo njega, pogotovo što djeca i odrasli u usluzi boravka mogu provesti i do 10 sati dnevno! Čl. 16. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.10 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. S toga predlažemo da točke 13.3.10.1. i točka 13.3.10.2. ostanu iste kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22). Smatramo to minimumom što nadležno ministarstvo može napraviti ako stremi navedenoj viziji razvoja socijalnih usluga. 13.3.10.1. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.10.2. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl. 17. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.11.1. i točka 13.3.11.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.11.1. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 80 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.11.2. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 60 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.18 Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.12.1. i točka 13.3.12.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.12.1. 1 njegovatelj na 20 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.12.2. 1 njegovatelj na 15 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.19. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.14 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.14.1. i točka 13.3.14.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.14.1. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 40 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.14.2. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 25 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.20 U točki 14.1.1. i 14.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na primjerice 30 korisnika kao što je predviđen psiholog i socijalni radnik u jednakom omjeru. Razlog tome veliki je postotak djece koja su u riziku za razvoj teškoća različitog tipa uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja, a kada se usluga i ostvari u nekom drugom sustavu, često je za odgojitelje organizacijski vrlo zahtjevno veliki broj djece voditi na izvaninstitucijske usluge obzirom na postojeći broj odgojitelja i djece u skupini. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Čl.22. Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. S toga predlažemo da točke 14.4.1. i točka 14.4.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22), te da se doda sljedeće 14.4.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 14.4.2.1. Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku, predlaže se: 4-5 asistenta na jednu stambenu jedinicu 1 odgojitelj na jednu stambenu jedinicu korisnika s autizmom ili višestrukim teškoćama 1 zastupnik na 20 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 medicinska sestra na 20 korisnika Čl. 24. U točki 15.1.1. i 15.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na određeni broj korisnika kao što su predviđeni socijalni radnik i psiholog. Razlog tome je sve više djece s teškoćama koja dolaze na smještaj i onih u velikom riziku za razvoj istih uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete na smještaju, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja i organizacijski vrlo zahtjevno. Primjerice, ukoliko na odjelu imate 5 djece koja idu edukacijskom rehabilitatoru 1xtjedno (a nerijetko ih je i više), znači da jedan odgojitelj svaki dan treba izbivati s odjela kako bi dijete odveo na uslugu u neku drugu ustanovu. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Predlažemo slijedeće: 15.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 15.1.2. 1edukacijski rehabilitator na 30 korisnika čl.25. Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. Stoga predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.3.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.4.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.5.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.6.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 1 rehabilitator slušanja i govora na 30 korisnika 15.4.7.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika ČL. 28. 1. 12. U usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom potrebno je ostaviti barem 0,25 izvršitelja kućnih majstora/kotlovničara kao što je sada. | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. Vidi odgovore konkretno koje se odnose na svaki pojedini članak. |
| 10 | Ivana Vrljac | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Socijalne usluge temelj su socijalne države i socijalne sigurnosti!!! Prema Nacionalnom planu razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (str.5). Odrasle osobe s invaliditetom ( točka 13.3.8. Odrasle osobe s tjelesnim oštećenjima, točka 13.3.9. Odrasle osobe s mentalnim oštećenjima, točka 13.3.10 s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.11. s težim ili teškim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.12. s više vrsta oštećenja, točka 13.3.14. s poremećajem iz autističnog spektra) najmarginaliziranija su skupina korisnika socijalnih usluga. Donošenjem Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) izbrisane su usluge kineziterapije i sportsko-rekreacijske aktivnosti, glazboterapija i glazbene aktivnosti, likovna terapija i likovne aktivnosti itd. (Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN40/14). Trenutnim prijedlogom izmjena i dopuna i najosnovnije usluge koje imaju odrasle osobe s invaliditetom žele se reducirati (1 stručni radnik- edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog). Naime, edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog stručnjaci su koji pružaju potpuno različite usluge, a sve navedene usluge potrebne su odraslim osobama s invaliditetom. Reducirajući usluge na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima!!! Čl. 3. S obzirom da su likovni i glazbeni terapeuti dugi niz godina u sustavu socijalne skrbi predlažem da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, 3.3. Zajednička mjerila radnika, 3.3.1. Stručni i drugi radnici, Stručni radnici, Članak 21., uvrste umjetnički terapeuti kao stručni radnici u sustavu socijalne skrbi. Čl. 15. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Ukidanje skrbi stručnih radnika – medicinskih sestara u usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom predstavlja znatno snižavanje kvalitete i raznovrsnosti usluge nad najranjivijom skupinom korisnika! Potrebno je uzeti u obzir da je takvim korisnicima vrlo često neophodna i medicinska skrb, a ne samo njega, pogotovo što djeca i odrasli u usluzi boravka mogu provesti i do 10 sati dnevno! Čl. 16. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.10 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. S toga predlažemo da točke 13.3.10.1. i točka 13.3.10.2. ostanu iste kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22). Smatramo to minimumom što nadležno ministarstvo može napraviti ako stremi navedenoj viziji razvoja socijalnih usluga. 13.3.10.1. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.10.2. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl. 17. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.11.1. i točka 13.3.11.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.11.1. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 80 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.11.2. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 60 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.18 Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.12.1. i točka 13.3.12.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.12.1. 1 njegovatelj na 20 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.12.2. 1 njegovatelj na 15 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.19. Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.14 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.14.1. i točka 13.3.14.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.14.1. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 40 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.14.2. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 25 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika Čl.20 U točki 14.1.1. i 14.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na primjerice 30 korisnika kao što je predviđen psiholog i socijalni radnik u jednakom omjeru. Razlog tome veliki je postotak djece koja su u riziku za razvoj teškoća različitog tipa uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja, a kada se usluga i ostvari u nekom drugom sustavu, često je za odgojitelje organizacijski vrlo zahtjevno veliki broj djece voditi na izvaninstitucijske usluge obzirom na postojeći broj odgojitelja i djece u skupini. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Čl.22. Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. S toga predlažemo da točke 14.4.1. i točka 14.4.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22), te da se doda sljedeće 14.4.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 14.4.2.1. Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku, predlaže se: 4-5 asistenta na jednu stambenu jedinicu 1 odgojitelj na jednu stambenu jedinicu korisnika s autizmom ili višestrukim teškoćama 1 zastupnik na 20 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 medicinska sestra na 20 korisnika Čl. 24. U točki 15.1.1. i 15.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na određeni broj korisnika kao što su predviđeni socijalni radnik i psiholog. Razlog tome je sve više djece s teškoćama koja dolaze na smještaj i onih u velikom riziku za razvoj istih uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete na smještaju, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja i organizacijski vrlo zahtjevno. Primjerice, ukoliko na odjelu imate 5 djece koja idu edukacijskom rehabilitatoru 1xtjedno (a nerijetko ih je i više), znači da jedan odgojitelj svaki dan treba izbivati s odjela kako bi dijete odveo na uslugu u neku drugu ustanovu. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Predlažemo slijedeće: 15.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 15.1.2. 1edukacijski rehabilitator na 30 korisnika čl.25. Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. Stoga predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.3.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.4.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.5.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.6.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 1 rehabilitator slušanja i govora na 30 korisnika 15.4.7.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika ČL. 28. 1. 12. U usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom potrebno je ostaviti barem 0,25 izvršitelja kućnih majstora/kotlovničara kao što je sada. | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. Vidi odgovore dalje strukturirane po člancima. |
| 11 | Iva Polić Brčić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Člankom 69. stavkom 1. točkom 4. Pravilnika propisana su mjerila prostora za pružanje usluge smještaja u dijelu koji se odnosi na uvjete u pogledu zahoda i kupaonica odnosno sanitarnog čvora. Propisana mjerila obaveznog predprostora kao i zasebnih sanitarnih čvorova odvojeno za muške i ženske osobe neovisno o dobi korisnika prestroga su te iziskuju dodatnu površinu prostora koja bi se umjesto za sanitarne čvorove mogla prenamijeniti za neke druge sadržaje. Stoga predlažemo da se članak 69. stavak 1. točka 4. zamijeni točkama koje glase: - u jednoj zgradi mora biti jedan zahod na 10 korisnika i odgovarajući broj zahoda za radnike - u jednoj zgradi mora biti jedna kupaonica na 10 korisnika odvojeno za muškarce i žene ako kupaonicu istovremeno koristi više od jednog korisnika, osim za djecu predškolske dobi Člankom 6. stavkom 1. Pravilnika propisano je da zgrada u kojoj se nalaze prostorije u kojima se pružaju usluge mora imati uporabnu dozvolu sukladno propisima iz područja graditeljstva te mora imati potrebne isprave za valjanu uporabu i održavanje građevine sukladno posebnim propisima i to dokaz o legalnosti objekta. Dio odredbe koji glasi „te mora imati potrebne isprave za valjanu uporabu i održavanje građevine sukladno posebnim propisima i to dokaz o legalnosti objekta“ nejasan je i terminološki neusklađen s propisima iz područja graditeljstva kojima su regulirani akti za uporabu građevine. Navedeno u praksi dovodi do dvojbi i različite primjene, a člankom 175. važećeg Zakona o gradnji jasno su propisani akti za uporabu građevina koji su izdani, odnosno pribavljeni na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu toga zakona, odnosno prije 1. siječnja 2014. godine, a koji se smatraju uporabnom dozvolom u smislu istoga Zakona. Stoga predlažemo da se članak 6. stavak 1. izmijeni na način tako da isti glasi: „Zgrada u kojoj se nalaze prostorije u kojima se pružaju usluge mora imati uporabnu dozvolu sukladno propisima iz područja graditeljstva.“ Člankom 6. stavkom 5. Pravilnika propisano je da se zaštita od požara provodi sukladno posebnim propisima. Stavkom 6. istoga članka propisano je da zgrada u kojoj se pružaju socijalne usluge smještaja mora imati izveden sustav za dojavu požara. Ovakva općenita formulacija članka 6. stavka 5. kojom je propisano da se zaštita od požara provodi sukladno posebnim propisima upućuje na jedan od temeljnih zahtjeva za građevinu sukladno važećim propisima o gradnji u dijelu sigurnosti u slučaju požara. Također, ova se odredba odnosi na sve socijalne usluge, uključujući i uslugu organiziranog stanovanja. Ista odredba, kada se primjerice primjenjuje na uslugu organiziranog stanovanja, upućuje na obvezu izvedenog sustava za dojavu požara, razdvajanje požarnih odjeljaka unutar stambenog objekta uzimajući u obzir i stanove koji okružuju stambenu jedinicu, podove izvedene od negorivog materijala i drugo. Istovremeno, ostale stambene jedinice u zgradi, kao i glavno evakuacijsko stubište, ostaju na razini protupožarne zaštite koja je bila propisana u vrijeme same izgradnje. Stoga predlažemo da se članak 6. stavak 5. Pravilnika izmijeni na način da isti glasi: „Pružatelj usluge mora imati plan evakuacije, odgovarajući broj vatrogasnih aparata i sigurnosnu rasvjetu u slučaju nužde sukladno posebnim propisima“. U tom slučaju, opći zahtjevi za protupožarnu zaštitu ostaju na razini protupožarne zaštite koja je bila propisana u vrijeme same izgradnje i obuhvaćena je uporabnom dozvolom, a iznimka koja se odnosi na pružanje usluga smještaja propisana je stavkom 6. istoga članka. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 12 | MLADEN FAJDETIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Člankom 69. stavkom 1. točkom 4. Pravilnika propisana su mjerila prostora za pružanje usluge smještaja u dijelu koji se odnosi na uvjete u pogledu zahoda i kupaonica odnosno sanitarnog čvora. Propisana mjerila obaveznog predprostora kao i zasebnih sanitarnih čvorova odvojeno za muške i ženske osobe neovisno o dobi korisnika prestroga su te iziskuju dodatnu površinu prostora koja bi se umjesto za sanitarne čvorove mogla prenamijeniti za neke druge sadržaje. Stoga predlažemo da se članak 69. stavak 1. točka 4. zamijeni točkama koje glase: - u jednoj zgradi mora biti jedan zahod na 10 korisnika i odgovarajući broj zahoda za radnike - u jednoj zgradi mora biti jedna kupaonica na 10 korisnika odvojeno za muškarce i žene ako kupaonicu istovremeno koristi više od jednog korisnika, osim za djecu predškolske dobi Člankom 6. stavkom 1. Pravilnika propisano je da zgrada u kojoj se nalaze prostorije u kojima se pružaju usluge mora imati uporabnu dozvolu sukladno propisima iz područja graditeljstva te mora imati potrebne isprave za valjanu uporabu i održavanje građevine sukladno posebnim propisima i to dokaz o legalnosti objekta. Dio odredbe koji glasi „te mora imati potrebne isprave za valjanu uporabu i održavanje građevine sukladno posebnim propisima i to dokaz o legalnosti objekta“ nejasan je i terminološki neusklađen s propisima iz područja graditeljstva kojima su regulirani akti za uporabu građevine. Navedeno u praksi dovodi do dvojbi i različite primjene, a člankom 175. važećeg Zakona o gradnji jasno su propisani akti za uporabu građevina koji su izdani, odnosno pribavljeni na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu toga zakona, odnosno prije 1. siječnja 2014. godine, a koji se smatraju uporabnom dozvolom u smislu istoga Zakona. Stoga predlažemo da se članak 6. stavak 1. izmijeni na način tako da isti glasi: „Zgrada u kojoj se nalaze prostorije u kojima se pružaju usluge mora imati uporabnu dozvolu sukladno propisima iz područja graditeljstva.“ Člankom 6. stavkom 5. Pravilnika propisano je da se zaštita od požara provodi sukladno posebnim propisima. Stavkom 6. istoga članka propisano je da zgrada u kojoj se pružaju socijalne usluge smještaja mora imati izveden sustav za dojavu požara. Ovakva općenita formulacija članka 6. stavka 5. kojom je propisano da se zaštita od požara provodi sukladno posebnim propisima upućuje na jedan od temeljnih zahtjeva za građevinu sukladno važećim propisima o gradnji u dijelu sigurnosti u slučaju požara. Također, ova se odredba odnosi na sve socijalne usluge, uključujući i uslugu organiziranog stanovanja. Ista odredba, kada se primjerice primjenjuje na uslugu organiziranog stanovanja, upućuje na obvezu izvedenog sustava za dojavu požara, razdvajanje požarnih odjeljaka unutar stambenog objekta uzimajući u obzir i stanove koji okružuju stambenu jedinicu, podove izvedene od negorivog materijala i drugo. Istovremeno, ostale stambene jedinice u zgradi, kao i glavno evakuacijsko stubište, ostaju na razini protupožarne zaštite koja je bila propisana u vrijeme same izgradnje. Stoga predlažemo da se članak 6. stavak 5. Pravilnika izmijeni na način da isti glasi: „Pružatelj usluge mora imati plan evakuacije, odgovarajući broj vatrogasnih aparata sukladno posebnim propisima i sigurnosnu rasvjetu u slučaju nužde“. U tom slučaju, opći zahtjevi za protupožarnu zaštitu ostaju na razini protupožarne zaštite koja je bila propisana u vrijeme same izgradnje i obuhvaćena je uporabnom dozvolom, a iznimka koja se odnosi na pružanje usluga smještaja propisana je stavkom 6. istoga članka. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 13 | Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | SINDIKALNA PODRUŽNICA DOM ZA STARIJE OSOBE KNIN U Uredbi o koeficijentima za javne službe , u čl. 15., za sustav socijalne skrbi je predviđen stručni radnik II vrste i koeficijent 1,80, a u tablici 9. - prevođenje, stručni radnik II. vrste u sustavu socijalne skrbi, nazvan je stručni radnik u sustavu socijalne zaštite 3. U istom članku 15. naziv je fizioterapeutski tehničar, s koeficijentom 1,64., a u tablici 9. - prevođenje, radno mjesto fizioterapeutski tehničar nazvan je zdravstveni djelatnik u sustavu socijalne skrbi. Zaključno, u prijedlogu Pravilnika je samo fizioterapeut, što znači da je izostao fizioterapeutski tehničar. Smatramo potrebnim propisati pravo zatečenih fizioterapeutskih tehničara ostati na radnom mjestu fizioterapeuta, koje bi se tako nazivalo, u novom Pravilniku doma, ako se usvoji prijedlog Pravilnika Ministarstva, jer dom ne bi više imao radno mjesto fizioterapeutskog tehničara. | Prihvaćen | Komentar se prihvaća |
| 14 | Primorsko-goranska županija | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Predlažemo da se u članku 6. stavku 2. podstavci 6. i 7. izmijene na način da glase: - mora imati instalaciju za dovod vode i odvodnju otpadnih voda, električnu instalaciju, pristup fiksnoj ili mobilnoj telefonskoj mreži i internetu, za pružanje svih vrsta socijalnih usluga, a u zgradi u kojoj se pružaju socijalne usluge smještaja dodatno i gromobransku instalaciju i sustav za dojavu požara - mora imati važeće isprave o pregledu, ispitivanju i provjeri ispravnosti električne instalacije, zdravstvenoj ispravnosti vode koja se ne isporučuje iz javne vodoopskrbe, o vodonepropusnosti sabirne jame ukoliko objekt nije spojen na gradsku kanalizaciju, te ako je primjenjivo ovisno o opremljenosti prostora: sustava za grijanje i pripremu tople vode, sustava za dojavu požara, stručni nalaz dimnjačara o pregledu i ispravnosti dimnjaka i isprave o nepropusnosti plinskih instalacija. Brisati stavak 6. (sada bi ta odredba bila unutar stavka 2. podstavka 6.) Obrazloženje: upozoravamo da nije učinjena nikakva intervencija u članku 6., stavcima 2. do 5. Pravilnika, što bi značilo da npr. za pružanje usluge savjetovanja ili psihosocijalne podrške ili poludnevnog boravka zgrada u kojoj se pružaju te usluge i dalje treba imati primjerice gromobran? To je potpuno neživotno rješenje i nema nikakvo stručno niti sigurnosno uporište. Osim toga, neprovedivo je u sadašnjem stanju opremljenosti stambeno-poslovne infrastrukture i u praksi znači da 90% pružatelja usluga neće dobiti rješenje, uključujući i ustanove kojima je osnivač RH. Predloženim izjenama upravo bi se izbjegla ovakva neživotna i nelogična rješenja. Predlaže se izmjena u članku 60. stavku. 2. važećeg Pravilnika prema kojoj bi se organizirano stanovanje moglo pružati isključivo starijim osobama I. i II. stupnja usluge (a ne i funkcionalno ovisnima, dakle III. stupnju, kako to sada predviđa Pravilnik) jer to onda nije „organizirano stanovanje“ nego smještaj pod drugim nazivom. Da se sukladno tome izvrši i izmjena kadrovskog normativa u točki 14.5. Priloga I. Pravilnika. Ukoliko se ovaj prijedlog ne uvaži, ukazujemo na velku mogućnost zloupoorabe ovoga instituta od strane pojedinih pružatelja usluga koji će moći, koristeći manje strože uvjete prostora, opreme i kadrova, pružati gotovo iste usluge istoj kategoriji korisnika. U tom slučaju postojao bi i problem kadrova s nedodstatnom stručnom kvalifikacijom jer je trenutno za organizirano stanovanje predviđen samo asistent (u osnovi osoba koja zadovoljava uvjete za njegovatelja), a medicinska sestra/primalja uopće nije predviđena. Nadamo se da postoji zajednički interes da se takvi scenariji u praksi izbjegnu, ako je moguće. u Prilogu I. Pravilnika jasno odrediti potrebu za angažiranjem fizioterapeuta i/ili fizioterapeutskog tehničara, tamo gdje je propisana potreba za tim kadrom! Naime, trenutno u Katalogu usluga iz Prilogu I. nigdje nije naveden fizioterapeutski tehničar kao potreban kadar već isključivo fizioterapeut, za kojeg je u čl. 21. točki 9. predviđen završen studij terapije, dok je kod tehničara u čl. 23. točki 4. Pravilnika kao uvjet stručne spreme određeno završeno srednjoškolsko obrazovanje za fizioterapeutskog tehničara. Fizioterapeut i fizioterapeutski tehničar su dva različta stupnja stručne spreme. A tehničar se u Katalogu usluga uopće ne navodi kao potreban kadar. Moguće bi rješenje bilo kao kod kadra med. sestra/primalja. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 15 | Lucija Škugor | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Socijalne usluge temelj su socijalne države i socijalne sigurnost!!! Prema Nacionalnom planu razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (str.5). Odrasle osobe s invaliditetom ( točka 13.3.8. Odrasle osobe s tjelesnim oštećenjima, točka 13.3.9. Odrasle osobe s mentalnim oštećenjima, točka 13.3.10 s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.11. s težim ili teškim intelektualnim oštećenjima, točka 13.3.12. s više vrsta oštećenja, točka 13.3.14. s poremećajem iz autističnog spektra) najmarginaliziranija su skupina korisnika socijalnih usluga. Donošenjem Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) izbrisane su usluge kineziterapije i sportsko-rekreacijske aktivnosti, glazboterapija i glazbene aktivnosti, likovna terapija i likovne aktivnosti itd. (Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN40/14). Trenutnim prijedlogom izmjena i dopuna i najosnovnije usluge koje imaju odrasle osobe s invaliditetom žele se reducirati (1 stručni radnik- edukacijski rehabilitator,socijalni radnik, psiholog). Naime, edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog stručnjaci su koja pružaju potpuno različite usluge, a sve navedene potrebne su odraslim osobama s invaliditetom. Reducirajući usluge na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima!!! | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 16 | Renata Vragović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Vezano uz članak 14. postojećeg Pravilnika, st. 4. a vezano uz uvjete za organizirano stanovanje, odnosno čl. 6. st.2 i navod: "– sve instalacije, uređaji i oprema moraju imati važeće isprave o pregledu, ispitivanju i provjeri ispravnosti električne instalacije, gromobranske instalacije, sustava za grijanje i pripremu tople vode, sustava za dojavu požara, o zdravstvenoj ispravnosti vode, vodonepropusnosti sabirne jame ukoliko objekt nije spojen na gradsku kanalizaciju te stručni nalaz dimnjačara i isprave o nepropusnosti plinskih instalacija, ako je primjenjivo" Jasna je potreba provjera svega navedenog iz aspekta sigurnosti korisnika, no zadani uvjeti da bi se realizirali traže mjesece, pa i godinu i više dana, suglasnost drugih stanara i predstavnika stanara o izdavanju naloga i financiranju, uključivanje upravitelja zgrade u provedbu itd. Kada je riječ o objektima čiji je vlasnik (najmodavac) lokalna uprava i samouprava ili županija ili država, odnosno osnivač, molim da se razmotri i olakša zadovoljavanje propisanih standarda za organizirano stanovanje. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 17 | Centar za pružanje usluga u zajednici Banija - Karlovac | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Predlažemo da se u članku 6. stavku 2., alineji 6 iza riječi "gromobransku izolaciju" doda tekst " osim ako se radi o nekretninama koje nisu u vlasništvu pružatelja usluga". Naime, bilo da se radi o nekretninama u tipu stanova ili kuća, koji se pružatelju usluga daju u najam, investicijska ulaganja u održavanje tih objekata na teretu su najmodavca a ne najmoprimca, dakle na vlasniku nekretnine je da snosi trošak investicijskog održavanja. Pružatelj usluga ne može u tim uvjetima ishodovati rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje djelatnosti jer ne vjerujemo da će privatne osobe pristati na trošak ulaganja u svoje nekretnine da bi udovoljili kriteriju iz Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 18 | Renata Vragović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Lijepo molim da se pri ovoj izmjeni i dopuni Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga uzmu u obzir i moguće izmjene i dopune nekih članaka koji nisu navedeni u predloženom tekstu. Primjerice kad je riječ o 5.15.1.4. Posebnim mjerilima prostora za pružanje usluga smještaja za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom, odnosno postojećem čl. 73 i 5.15.2.4. Posebnim mjerilima opreme.... čl. 85., molim da razmotrite neke osobitosti djece / osoba s autizmom i uvrstite ih. Navesti ću neke primjere iz prakse, posebno kada je riječ o odraslim korisnicima s autizmom i kompleksnijim potrebama podrške: Trebalo bi izbjegavati neonsku i fluorescentnu rasvjetu (pa tako treba razmotriti i luminiscentne prekidače), a rasvjetna tijela ne bi smjela proizvoditi zvuk i treperenje. Prostor u kojem duže borave trebao bi biti zaštićen od vanjske buke i mirisa, a podovi vizualno jednolični i zvučno neutralni pri kretanju. Treba izbjegavati pragove na podovima. Utičnice i prekidači trebaju biti zaštićeni od udaraca i izvlačenja iz zida. Veće staklene površine dobro je zaštiti prozirnom folijom, a gdje je moguće staklo zamijeniti pleksiglasom ili sl. materijalom. Prozori trebaju imati mogućnost samo djelomičnog otvaranja za korisnike. Ulazna vrata trebaju biti zaključana ili elektronski kontrolirana. Namještaj treba biti po mogućnosti čvršći ili masivniji ili učvršćen za pod ili zid po potrebi. Namještaj i primjerice radijatori ukoliko imaju oštre bridove, trebaju dodatnu zaštitu. U sanitarnim prostorima dobro je imati čvršće i povišene sanitarije, zaštićene vodokotliće ili jednostavne mehanizme za ispiranje te mogućnost kontrole utroška toaletnog papira. Dobro je predvidjeti senzornu sobu ili sobu za opuštanje (mirnu sobu / tihu sobu). | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 19 | Nataša Horvat | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Predlažem da se u članku 15. alineja 4 stavi "prostor" umjesto prostorija za stručne radnike te da se definira stupanj podrške. Valja imati na umu da stanovi koji se dobivaju ili uzimaju u najam, nemaju tako adekvatan prostor unatoč kvadraturi a uzimanje prostora na uštrb korisnika nije opravdano. Nadalje nastavno na gromobranske instalacije u čl.6 ostaviti mogućnost licenciranja i bez navedenih ako je to na predmetnoj zgradi neizvedivo iz tehničkih ili ekonomskih razloga. U članku 12. molim da se razmisli još jednom o mogućnosti zaposlenja visoke stručne spreme trener, jer ako moćemo imati magistre filoziofije ne vidim zašto ne i njih obzirom su u direktnom radu s djecom i imaju niz predmeta koji ih uče psristupu. Naravno uz eventualne edukcije na koje se mogu sk+lati. Naime napominjem da je sve teže naći muške odgojitelje koji su izuzetno bitni u smisklu identifikacije kod dječaka a također i balansa u rodno spolnoj zastupljenosti među zaposlenima. Problem na tržištu rada već postoji. U članku 54. predlažem da umjesto "prostora za čuvanje i pripremu namirnica" da se stavi kao u članku 51.st.1.točka 1. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 20 | Hana Rižovski Delogu | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Predlažem da se u članku 6. stavku 2., alineji 6 iza riječi "gromobransku izolaciju" doda tekst " osim ako se radi o stambenim zgradama koje nisu u vlasništvu pružatelja usluga". Prijedlog temeljim na činjenici da ova odredba Pravilnika onemogućava ishodovanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluge organiziranog stanovanja za stambene jedinice koje se nalaze/iznajmljuju u višestambenim zgradama koje nemaju gromobranske instalacije, a njihova ugradnja je prevelik trošak za pružatelja usluga. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 21 | Đurđica Pavešić-Herkov | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Predlažem da se u članku 6. stavku 2., alineji 6 iza riječi "gromobransku izolaciju" doda tekst " osim ako se radi o stambenim zgradama koje nisu u vlasništvu pružatelja usluga". Događa se da pojedine zgrade nemaju gromobransku izolaciju, a radi se o višestambenim zgradama s više vlasnika. U tom slučaju ne može se pružati socijalna usluga u stanu u zgradi bez gromobrana iako u njoj stanuju svi ostali stanari. Predlažem da se u članku 54. stavku 1. alineji 1 iza riječi "obroka" briše tekst "te prostoriju" te u alineji 3 iza teksta "starije osobe" stavlja točka i briše ostatak teksta. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 22 | Dora Ljubić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Predlažem dodatak socijalnim uslugama koji uključuje organizirano stanovanje uz prisustvo suradnika u odgoju. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 23 | Centar za pružanje usluga u zajednici SOS - Dječje selo Ladimirevci | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Primjedba na čl. 4. i 5. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (Narodne novine 110/2022), te predloženim izmjenama navedenog Pravilnika, nije prepoznata dugogodišnja dobra praksa kao i postojeća funkcionalna organizacija skrbi te odgoj obiteljskog tipa sa stalno prisutnim odgajateljem – SOS mamom u okviru SOS - Dječjih sela (Centara za pružanje usluga u zajednici) koja sada brinu o 138 djece temeljem Rješenja o pružanju usluge organiziranog stanovanja uz stanovanje odgajatelja, a samim time i radno mjesto odgajatelja koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja kao „stručnog radnika“. Ističemo da je ranije važećim Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga ("Narodne novine" br. 40/14., 66/15., 56/20., 28/21., 144/21., 18/22.), u čl. 79., bilo prepoznato radno mjesto odgajatelja koji stanuje s djecom u okviru usluge smještaja, organiziranog stanovanja i obiteljskog doma s propisanim uvjetom - završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje i izobrazba za rad sa zlostavljanom i zanemarivanom djecom, kao radno mjesto „stručnog radnika“. S obzirom da su naše SOS mame i SOS tete predstavljale upravo gore navedeno radno mjesto, te s obzirom da su iste dugi niz godina obavljale te poslove te su bile tretirane stručnim radnicima, stava smo da je izmjenama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga potrebno prepoznati navedeno radno mjesto, zajedno sa novo predloženim radnikom „suradnik u odgoju“. Ističemo da su prema predloženim izmjenama Pravilnika, SOS mame i SOS tete svrstane u čl. 23. Pravilnika, odnosno među ostale radnike, zajedno s vozačima, kuharima, portirima i sl., što smatramo neprihvatljivim. Na ovakav način, SOS – Dječje selo Lekenik i SOS – Dječje selo Ladimirevci neće biti u mogućnosti osigurati skrb o 138 djece koji su trenutno smješteni u SOS – Dječjim selima Lekenik i Ladimirevci, a o kojima skrbe SOS mame i SOS tete. Još jednom napominjemo da su SOS mame i SOS tete, kao stručni radnici, bile prepoznate u ranije važećem Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, te da ih je kao stručne radnike prepoznavalo i nadležno Ministarstvo, slijedom čega su SOS – Dječja sela Lekenik i Ladimirevci licencirana. Nažalost, s ovakvim prijedlogom izmjena Pravilnika, SOS – Dječja sela neće moći biti licencirana. Stoga predlažemo da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, u čl. 22. koji se odnosi na druge stručne radnike doda točka 11. - suradnik u odgoju koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja - radnik sa završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem i izobrazbom za poslove dadilje ili edukacijom za rad s djecom u riziku izdvojenom iz vlastite obitelji, te točka 12. - suradnik u odgoju – radnik sa završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem i izobrazbom za poslove dadilje ili edukacijom za rad s djecom u riziku izdvojenom iz vlastite obitelji ili izobrazbom za rad obiteljskog suradnika. Napominjemo da je „suradnik u odgoju“, u predloženim izmjenama Pravilnika, predviđen kao „ostali radnik“ u čl. 23. Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, međutim, iz svih gore navedenih razloga, stava smo da bi „suradnik u odgoju“ trebao biti predviđen kao drugi stručni radnik u čl. 22. Pravilnika. Primjedba na čl. 20. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga te priloga 1. Kataloga socijalnih usluga, točka 14.1.1. i točka 14.1.2., u potpunosti isključuje i ne uzima u obzir rad i postojanje SOS Dječjih sela kao pružatelja usluge organiziranog stanovanja uz stanovanje odgajatelja za djecu bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi. Stoga predlažemo proširiti točku 14.1 Kataloga i dodati točku 14.1.4. - uslugu organiziranog stanovanja uz stanovanje suradnika u odgoju koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja / odnosno suradnika u odgoju. Nadalje, traženo visokoškolsko obrazovanje i broj od 2-3 odgojitelja po jednoj stambenoj jedinici je uvjet koji SOS-Dječjim selima nije moguće ispuniti i ozbiljno dovodi u pitanje nastavak daljnje brige o momentalno smještenih 138-ero djece. U tom smislu također ističemo kako navedeni uvjeti nisu bili predviđeni ranije važećim aktima. Financijski nam je nemoguće uz dva postojeća suradnika u odgoju što bi odgovaralo sadašnjoj poziciji SOS mame i SOS tete, osigurati još i zaposlenje 2-3 odgojitelja na jednu jedinicu organiziranog stanovanja. Osim toga, na tržištu rada evidentan je nedostatak visokoobrazovanog odgajateljskog stručnog kadra što još dodatno otežava i onemogućuje ispunjavanje uvjeta iz prijedloga točke 14.1.1. i 14.1.2. Kataloga. Još jednom ističemo da je ranije važećim Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga ("Narodne novine" br. 40/14., 66/15., 56/20., 28/21., 144/21., 18/22.), u čl. 79., bilo prepoznato radno mjesto odgajatelja koji stanuje s djecom u okviru usluge smještaja, organiziranog stanovanja i obiteljskog doma s propisanim uvjetom - završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje i izobrazba za rad sa zlostavljanom i zanemarivanom djecom, kao stručnog radnika, a što u suštini predstavlja upravo poslove koje obavljaju SOS mame i SOS tete. Stoga predlažemo da se u prilogu 1. Katalog socijalnih usluga , točka 14. 1. doda točka 14.1.4. – Organizirano stanovanje uz stanovanje suradnika u odgoju i razradi na sljedeći način: 14.1.4. - organizirano stanovanje uz stanovanje suradnika u odgoju - 1 suradnik u odgoju koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja na jednu stambenu jedinicu - 1 suradnik u odgoju na stambenu jedinicu - 1 socijalni radnik na 30 korisnika - 1 psiholog na 30 korisnika - 1 medicinska sestra na 20 korisnika (djecu do 3. godine) | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 24 | Primorsko-goranska županija | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. | Smatramo da predložena izmjena u članku 10. stavku 3. nije potrebna jer će samo dovesti do nesigurnosti postupanja u praksi. Do sada je stavak 3. određivao jasno visinu ograde na balkonu ili terasi od 120 cm. Upravo visina od 120 cm jamči nekakvu sigurnost za korisnike, a niti pružatelji usluge nisu imali posebne primjedbe na ovaj uvjet čak i kada su morali postojeće ograde podizati na tu visinu tj. razumjeli su razloge zbog kojih se isto uvjetuje. Smatramo da ovu odredbu treba ostaviti kakva je sada u Pravilniku. | Nije prihvaćen | Odredba je usklađena s propisima iz upravnog područja graditeljstva. |
| 25 | Renata Vragović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 2. | U čl. 2. predlaže se umjesto "primjeren dobi i vrsti korisnika" pisati "primjeren dobi i vrsti oštećenja korisnika" ili "primjeren potrebama korisnika". | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 26 | GRAD ZAGREB | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 2. | Predlaže se u iza riječi te dodati riječ „biti“. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog nije u skladu s normativnim izričajem. |
| 27 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 3. | Predlažemo bolje definiranje članka 21., stavak 2., točka 7: odgojitelj ne bi trebala moći biti osoba s priznatim bilo kojim studijem. Odgojitelj može biti osoba koja se bavi odgojnim znanostima što je prioritetno odgojitelj te ostali stručnjaci sa završenim studijem kojim stječu odgojno-obrazovne kompetencije (ovisno o ciljanoj populaciji). | Nije prihvaćen | Navedena materija iz komentara nije predmet Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. |
| 28 | Marijana Gladović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 3. | S obzirom da su likovni i glazbeni terapeuti dugi niz godina u sustavu socijalne skrbi predlažem da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, 3.3. Zajednička mjerila radnika, 3.3.1. Stručni i drugi radnici, Stručni radnici, Članak 21., uvrste umjetnički terapeuti kao stručni radnici u sustavu socijalne skrbi. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 29 | Doria Duspara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 3. | S obzirom da su likovni i glazbeni terapeuti dugi niz godina u sustavu socijalne skrbi predlažem da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, 3.3. Zajednička mjerila radnika, 3.3.1. Stručni i drugi radnici, Stručni radnici, Članak 21., uvrste umjetnički terapeuti kao stručni radnici u sustavu socijalne skrbi. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 30 | Željka Ferara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 3. | Čl. 3. S obzirom da su likovni i glazbeni terapeuti dugi niz godina u sustavu socijalne skrbi predlažem da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, 3.3. Zajednička mjerila radnika, 3.3.1. Stručni i drugi radnici, Stručni radnici, Članak 21., uvrste umjetnički terapeuti kao stručni radnici u sustavu socijalne skrbi. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 31 | Nada Vulinović-Zlatan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 3. | S obzirom da su likovni i glazbeni terapeuti dugi niz godina u sustavu socijalne skrbi predlažem da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, 3.3. Zajednička mjerila radnika, 3.3.1. Stručni i drugi radnici, Stručni radnici, Članak 21., uvrste umjetnički terapeuti kao stručni radnici u sustavu socijalne skrbi. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 32 | Lucija Škugor | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 3. | S obzirom da su likovni i glazbeni terapeuti dugi niz godina u sustavu socijalne skrbi predlažem da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, 3.3. Zajednička mjerila radnika, 3.3.1. Stručni i drugi radnici, Stručni radnici, Članak 21., uvrste umjetnički terapeuti kao stručni radnici u sustavu socijalne skrbi. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 33 | Antonija Vukelić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 3. | Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na temelju članka 52. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 66/2019), a u svezi sa zaključkom Vlade Republike Hrvatske klasa: 104-02/12-01/01; urbroj: 50301-04/04-12-2 od 20. prosinca 2012., ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uz suglasnost glavne ravnateljice Državnog zavoda za statistiku donesao je Odluku o utvrđivanju popisa pojedinačnih zanimanja prema nacionalnoj klasifikaciji zanimanja NKZ 10. U NKZ 10, šifra 2269, je zanimanje umjetničkog terapeuta (podstavke art terapeut, muzikoterapeut, drama terapeut i terapeut pokretom i plesom),. S obzirom da su likovni i glazbeni terapeuti dugi niz godina u sustavu socijalne skrbi i sada ste Vi kao nadležno Ministarstvo priznali naš studij i naše zanimanje, predlažem da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, 3.3. Zajednička mjerila radnika, 3.3.1. Stručni i drugi radnici, Stručni radnici, Članak 21., uvrste umjetnički terapeuti kao stručni radnici u sustavu socijalne skrbi. S poštovanjem, Antonija Vukelić, sveučilišni specijalist kreativne terapije - muzikoterapeut | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 34 | SOS Dječje selo Lekenik | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 4. | Centar za pružanje usluga u zajednici SOS - Dječje selo Lekenik Primjedba na čl. 4. i 5. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (Narodne novine 110/2022), te predloženim izmjenama navedenog Pravilnika, nije prepoznata dugogodišnja dobra praksa kao i postojeća funkcionalna organizacija skrbi te odgoj obiteljskog tipa sa stalno prisutnim odgajateljem – SOS mamom u okviru SOS - Dječjih sela (Centara za pružanje usluga u zajednici) koja sada brinu o 138 djece temeljem Rješenja o pružanju usluge organiziranog stanovanja uz stanovanje odgajatelja, a samim time i radno mjesto odgajatelja koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja kao „stručnog radnika“. Ističemo da je ranije važećim Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga ("Narodne novine" br. 40/14., 66/15., 56/20., 28/21., 144/21., 18/22.), u čl. 79., bilo prepoznato radno mjesto odgajatelja koji stanuje s djecom u okviru usluge smještaja, organiziranog stanovanja i obiteljskog doma s propisanim uvjetom - završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje i izobrazba za rad sa zlostavljanom i zanemarivanom djecom, kao radno mjesto „stručnog radnika“. S obzirom da su naše SOS mame i SOS tete predstavljale upravo gore navedeno radno mjesto, te s obzirom da su iste dugi niz godina obavljale te poslove te su bile tretirane stručnim radnicima, stava smo da je izmjenama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga potrebno prepoznati navedeno radno mjesto, zajedno sa novo predloženim radnikom „suradnik u odgoju“. Ističemo da su prema predloženim izmjenama Pravilnika, SOS mame i SOS tete svrstane u čl. 23. Pravilnika, odnosno među ostale radnike, zajedno s vozačima, kuharima, portirima i sl., što smatramo neprihvatljivim. Na ovakav način, SOS – Dječje selo Lekenik i SOS – Dječje selo Ladimirevci neće biti u mogućnosti osigurati skrb o 138 djece koji su trenutno smješteni u SOS – Dječjim selima Lekenik i Ladimirevci, a o kojima skrbe SOS mame i SOS tete. Još jednom napominjemo da su SOS mame i SOS tete, kao stručni radnici, bile prepoznate u ranije važećem Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, te da ih je kao stručne radnike prepoznavalo i nadležno Ministarstvo, slijedom čega su SOS – Dječja sela Lekenik i Ladimirevci licencirana. Nažalost, s ovakvim prijedlogom izmjena Pravilnika, SOS – Dječja sela neće moći biti licencirana. Stoga predlažemo da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, u čl. 22. koji se odnosi na druge stručne radnike doda točka 11. - suradnik u odgoju koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja - radnik sa završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem i izobrazbom za poslove dadilje ili edukacijom za rad s djecom u riziku izdvojenom iz vlastite obitelji, te točka 12. - suradnik u odgoju – radnik sa završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem i izobrazbom za poslove dadilje ili edukacijom za rad s djecom u riziku izdvojenom iz vlastite obitelji ili izobrazbom za rad obiteljskog suradnika. Napominjemo da je „suradnik u odgoju“, u predloženim izmjenama Pravilnika, predviđen kao „ostali radnik“ u čl. 23. Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, međutim, iz svih gore navedenih razloga, stava smo da bi „suradnik u odgoju“ trebao biti predviđen kao drugi stručni radnik u čl. 22. Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 35 | Centar za pružanje usluga u zajednici SOS - Dječje selo Ladimirevci | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 4. | Primjedba na čl. 4. i 5. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (Narodne novine 110/2022), te predloženim izmjenama navedenog Pravilnika, nije prepoznata dugogodišnja dobra praksa kao i postojeća funkcionalna organizacija skrbi te odgoj obiteljskog tipa sa stalno prisutnim odgajateljem – SOS mamom u okviru SOS - Dječjih sela (Centara za pružanje usluga u zajednici) koja sada brinu o 138 djece temeljem Rješenja o pružanju usluge organiziranog stanovanja uz stanovanje odgajatelja, a samim time i radno mjesto odgajatelja koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja kao „stručnog radnika“. Ističemo da je ranije važećim Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga ("Narodne novine" br. 40/14., 66/15., 56/20., 28/21., 144/21., 18/22.), u čl. 79., bilo prepoznato radno mjesto odgajatelja koji stanuje s djecom u okviru usluge smještaja, organiziranog stanovanja i obiteljskog doma s propisanim uvjetom - završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje i izobrazba za rad sa zlostavljanom i zanemarivanom djecom, kao radno mjesto „stručnog radnika“. S obzirom da su naše SOS mame i SOS tete predstavljale upravo gore navedeno radno mjesto, te s obzirom da su iste dugi niz godina obavljale te poslove te su bile tretirane stručnim radnicima, stava smo da je izmjenama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga potrebno prepoznati navedeno radno mjesto, zajedno sa novo predloženim radnikom „suradnik u odgoju“. Ističemo da su prema predloženim izmjenama Pravilnika, SOS mame i SOS tete svrstane u čl. 23. Pravilnika, odnosno među ostale radnike, zajedno s vozačima, kuharima, portirima i sl., što smatramo neprihvatljivim. Na ovakav način, SOS – Dječje selo Lekenik i SOS – Dječje selo Ladimirevci neće biti u mogućnosti osigurati skrb o 138 djece koji su trenutno smješteni u SOS – Dječjim selima Lekenik i Ladimirevci, a o kojima skrbe SOS mame i SOS tete. Još jednom napominjemo da su SOS mame i SOS tete, kao stručni radnici, bile prepoznate u ranije važećem Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, te da ih je kao stručne radnike prepoznavalo i nadležno Ministarstvo, slijedom čega su SOS – Dječja sela Lekenik i Ladimirevci licencirana. Nažalost, s ovakvim prijedlogom izmjena Pravilnika, SOS – Dječja sela neće moći biti licencirana. Stoga predlažemo da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, u čl. 22. koji se odnosi na druge stručne radnike doda točka 11. - suradnik u odgoju koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja - radnik sa završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem i izobrazbom za poslove dadilje ili edukacijom za rad s djecom u riziku izdvojenom iz vlastite obitelji, te točka 12. - suradnik u odgoju – radnik sa završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem i izobrazbom za poslove dadilje ili edukacijom za rad s djecom u riziku izdvojenom iz vlastite obitelji ili izobrazbom za rad obiteljskog suradnika. Napominjemo da je „suradnik u odgoju“, u predloženim izmjenama Pravilnika, predviđen kao „ostali radnik“ u čl. 23. Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, međutim, iz svih gore navedenih razloga, stava smo da bi „suradnik u odgoju“ trebao biti predviđen kao drugi stručni radnik u čl. 22. Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 36 | Hana Rižovski Delogu | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 5. | „27. suradnik u odgoju – radnik sa završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem i izobrazbom za poslove dadilje ili edukacijom za rad u organiziranom stanovanju ili izobrazbom za rad obiteljskog suradnika. “. Izobrazba za poslove dadilje ili rad obiteljskog suradnika ne pokriva specifične vještine potrebne za rad u organiziranom stanovanju. Koncept rad s djecom u riziku je nejasan – djeca u riziku od čega? | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 37 | SOS Dječje selo Lekenik | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 5. | Centar za pružanje usluga u zajednici SOS - Dječje selo Lekenik Primjedba na čl. 4. i 5. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (Narodne novine 110/2022), te predloženim izmjenama navedenog Pravilnika, nije prepoznata dugogodišnja dobra praksa kao i postojeća funkcionalna organizacija skrbi te odgoj obiteljskog tipa sa stalno prisutnim odgajateljem – SOS mamom u okviru SOS - Dječjih sela (Centara za pružanje usluga u zajednici) koja sada brinu o 138 djece temeljem Rješenja o pružanju usluge organiziranog stanovanja uz stanovanje odgajatelja, a samim time i radno mjesto odgajatelja koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja kao „stručnog radnika“. Ističemo da je ranije važećim Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga ("Narodne novine" br. 40/14., 66/15., 56/20., 28/21., 144/21., 18/22.), u čl. 79., bilo prepoznato radno mjesto odgajatelja koji stanuje s djecom u okviru usluge smještaja, organiziranog stanovanja i obiteljskog doma s propisanim uvjetom - završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje i izobrazba za rad sa zlostavljanom i zanemarivanom djecom, kao radno mjesto „stručnog radnika“. S obzirom da su naše SOS mame i SOS tete predstavljale upravo gore navedeno radno mjesto, te s obzirom da su iste dugi niz godina obavljale te poslove te su bile tretirane stručnim radnicima, stava smo da je izmjenama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga potrebno prepoznati navedeno radno mjesto, zajedno sa novo predloženim radnikom „suradnik u odgoju“. Ističemo da su prema predloženim izmjenama Pravilnika, SOS mame i SOS tete svrstane u čl. 23. Pravilnika, odnosno među ostale radnike, zajedno s vozačima, kuharima, portirima i sl., što smatramo neprihvatljivim. Na ovakav način, SOS – Dječje selo Lekenik i SOS – Dječje selo Ladimirevci neće biti u mogućnosti osigurati skrb o 138 djece koji su trenutno smješteni u SOS – Dječjim selima Lekenik i Ladimirevci, a o kojima skrbe SOS mame i SOS tete. Još jednom napominjemo da su SOS mame i SOS tete, kao stručni radnici, bile prepoznate u ranije važećem Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, te da ih je kao stručne radnike prepoznavalo i nadležno Ministarstvo, slijedom čega su SOS – Dječja sela Lekenik i Ladimirevci licencirana. Nažalost, s ovakvim prijedlogom izmjena Pravilnika, SOS – Dječja sela neće moći biti licencirana. Stoga predlažemo da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, u čl. 22. koji se odnosi na druge stručne radnike doda točka 11. - suradnik u odgoju koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja - radnik sa završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem i izobrazbom za poslove dadilje ili edukacijom za rad s djecom u riziku izdvojenom iz vlastite obitelji, te točka 12. - suradnik u odgoju – radnik sa završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem i izobrazbom za poslove dadilje ili edukacijom za rad s djecom u riziku izdvojenom iz vlastite obitelji ili izobrazbom za rad obiteljskog suradnika. Napominjemo da je „suradnik u odgoju“, u predloženim izmjenama Pravilnika, predviđen kao „ostali radnik“ u čl. 23. Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, međutim, iz svih gore navedenih razloga, stava smo da bi „suradnik u odgoju“ trebao biti predviđen kao drugi stručni radnik u čl. 22. Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 38 | Centar za pružanje usluga u zajednici SOS - Dječje selo Ladimirevci | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 5. | Primjedba na čl. 4. i 5. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (Narodne novine 110/2022), te predloženim izmjenama navedenog Pravilnika, nije prepoznata dugogodišnja dobra praksa kao i postojeća funkcionalna organizacija skrbi te odgoj obiteljskog tipa sa stalno prisutnim odgajateljem – SOS mamom u okviru SOS - Dječjih sela (Centara za pružanje usluga u zajednici) koja sada brinu o 138 djece temeljem Rješenja o pružanju usluge organiziranog stanovanja uz stanovanje odgajatelja, a samim time i radno mjesto odgajatelja koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja kao „stručnog radnika“. Ističemo da je ranije važećim Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga ("Narodne novine" br. 40/14., 66/15., 56/20., 28/21., 144/21., 18/22.), u čl. 79., bilo prepoznato radno mjesto odgajatelja koji stanuje s djecom u okviru usluge smještaja, organiziranog stanovanja i obiteljskog doma s propisanim uvjetom - završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje i izobrazba za rad sa zlostavljanom i zanemarivanom djecom, kao radno mjesto „stručnog radnika“. S obzirom da su naše SOS mame i SOS tete predstavljale upravo gore navedeno radno mjesto, te s obzirom da su iste dugi niz godina obavljale te poslove te su bile tretirane stručnim radnicima, stava smo da je izmjenama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga potrebno prepoznati navedeno radno mjesto, zajedno sa novo predloženim radnikom „suradnik u odgoju“. Ističemo da su prema predloženim izmjenama Pravilnika, SOS mame i SOS tete svrstane u čl. 23. Pravilnika, odnosno među ostale radnike, zajedno s vozačima, kuharima, portirima i sl., što smatramo neprihvatljivim. Na ovakav način, SOS – Dječje selo Lekenik i SOS – Dječje selo Ladimirevci neće biti u mogućnosti osigurati skrb o 138 djece koji su trenutno smješteni u SOS – Dječjim selima Lekenik i Ladimirevci, a o kojima skrbe SOS mame i SOS tete. Još jednom napominjemo da su SOS mame i SOS tete, kao stručni radnici, bile prepoznate u ranije važećem Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, te da ih je kao stručne radnike prepoznavalo i nadležno Ministarstvo, slijedom čega su SOS – Dječja sela Lekenik i Ladimirevci licencirana. Nažalost, s ovakvim prijedlogom izmjena Pravilnika, SOS – Dječja sela neće moći biti licencirana. Stoga predlažemo da se u Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, u čl. 22. koji se odnosi na druge stručne radnike doda točka 11. - suradnik u odgoju koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja - radnik sa završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem i izobrazbom za poslove dadilje ili edukacijom za rad s djecom u riziku izdvojenom iz vlastite obitelji, te točka 12. - suradnik u odgoju – radnik sa završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem i izobrazbom za poslove dadilje ili edukacijom za rad s djecom u riziku izdvojenom iz vlastite obitelji ili izobrazbom za rad obiteljskog suradnika. Napominjemo da je „suradnik u odgoju“, u predloženim izmjenama Pravilnika, predviđen kao „ostali radnik“ u čl. 23. Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, međutim, iz svih gore navedenih razloga, stava smo da bi „suradnik u odgoju“ trebao biti predviđen kao drugi stručni radnik u čl. 22. Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 39 | Renata Vragović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 6. | Vezano uz članak 6. treba imati u vidu da je prijedlog izmjena teksta "tijekom 24 sata dnevno sve dane u tjednu" također obvezujući, obzirom na pravo korisnika da koristi usluge od više pružatelja usluga (kod jednog koristi uslugu smještaja, kod drugog rehabilitacije, kod trećeg odgoja i obrazovanja ili radnih aktivnosti ili slobodnog vremena). Neki korisnici borave u smještaju 5 dana u tjednu, a neki 7 dana u tjednu, ponekad idu na izlaz sa skrbnikom ili drugom osobom ovlaštenom od strane skrbnika. Nekada je bilo definirano tko može imati funkciju noćnog pazitelja. Danas u vrijeme nedostatka stručnih zaposlenika, posebno pojedinih struka s VSS, zadužiti ih za noćni rad a onda i plaćati čini se neprimjereno. Držim da bi jasnije trebalo definirati noćnog pazitelja. Za navedeni članak predlažem tekst "Pružatelj usluge dužan je korisnicima osigurati odgovarajuću skrb i nadzor kontinuirano tijekom korištenja usluga pružatelja." | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 40 | Martina Zanetti Pleša | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 13. | Smatram da je ovo korak 100 godina unazad, kao i uvođenje kreveta na kat. Korisnici u ustanovama uistinu zaslužuju bolje i humanije uvjete života. Prije desetak godina uvođenjem standarda kvalitete krenulo se u dobrom smjeru, u smjeru osiguranja uvjeta približnim onima razvijenih europskih zemalja, no sada očito više nikom nije stalo do korisnika. Ukoliko potrebe sustava jesu takve, a jesu, da se osigura veći broj mjesta za smještaj korisnika mislim da se mogu iznaći bolja rješenja (otvaranje manjih ustanova socijalne skrbi u svakoj županiji ili organiziranih stanovanja) nego da se "natrpavaju" postojeće ustanove a sve na štetu korisnika. Snižavanjem kvalitete skrbi nauštrb kvantitete nije dobar smjer nikada, a pogotovo ne u sustavu u kojem skrbimo o ljudima. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 41 | Primorsko-goranska županija | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 14. | Smatramo da predložena izmjena u članku 86. stavku 2. predstavlja narušavanje postignutih standarda u pružanju usluga starijim osobama. Umjesto da se broj ležajeva smanjuje i podižu na taj način prostorni standardi za smještaj starijih osoba, predlaže se povećanje? Predlažemo stoga da se ovu odredba ostavi kakva je sada u Pravilniku. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 42 | GRAD ZAGREB | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 14. | Predlaže se da spavaonica za korisnike trećeg stupnja treba imati najviše tri ležaja s obzirom na komorbiditet korisnika, odnosno težinu bolesti korisnika trećeg stupnja, a kako bi se održao potrebni standard i kvaliteta usluge | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 43 | Doria Duspara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 15. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Ukidanje skrbi stručnih radnika – medicinskih sestara u usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom predstavlja znatno snižavanje kvalitete i raznovrsnosti usluge nad najranjivijom skupinom korisnika! Potrebno je uzeti u obzir da je takvim korisnicima vrlo često neophodna i medicinska skrb, a ne samo njega, pogotovo što djeca i odrasli u usluzi boravka mogu provesti i do 10 sati dnevno! | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. |
| 44 | Renata Vragović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 15. | Kronični nedostatak nekog kadra na tržištu rada ne smije biti opravdanje za brisanje te struke iz propisanih normativa, za urušavanje usluga socijalne skrbi, a posebno dovođenje u pitanje sigurnosti korisnika. Čini se da su za kvalitetu socijalne usluge i sigurnost korisnika usluga gromobrani i propusnost kanalizacije daleko od veće važnosti negoli zdravstveni program kojeg provodi medicinska sestra. Umjesto da se diže razina usluga i propiše da voditeljica zdravstvenog programa ustanove je medicinska sestra s VŠS ili VSS kada je riječ o djeci / osobama s najtežim oblicima invaliditeta, dovodi se u pitanje i medicinska sestra sa SSS? Nadam se da je predviđena neka prekvalifikacija i doškolovanje primalja za rad s odraslim korisnicima s invaliditetom. Ukoliko se izbriše iz normativa potreba za medicinskim sestrama u sustavu socijalne skrbi to znači da država ne vidi tu potrebu i nema obvezu osigurati potreban kadar na tržištu. Potreban kadar iz drugih zemalja neće moći ući u R. Hrvatsku i neće dobivati radne dozvole. Nadležne institucije neće širiti kvote za školovanje potrebnog kadra i neće se stimulirati upis mladih. Dapače ovo nije samo urušavanje potrebne skrbi, nego i zatvaranje očiju odgovornih spram problema na tržištu rada i daljnjem odljevu kadrova u zapadne zemlje. Danas su na redu medicinske sestre, a sutra? Prepustiti njegovateljima zdravstvenu brigu o zdravstveno visokorizičnim osobama koje se ne mogu same zastupati nije samo visoki rizik za ustanovu nego i odgovornost onih koji to propisuju i podržavaju. Nadamo se da će onda preuzeti i punu odgovornost za posljedice takvog propisa. I doista treba dobro proanalizirati da li doista postoji kronični nedostatak neke struke na tržištu rada jer je ista loše raspoređena i slabo zadužena po državnim ustanovama (ovdje mislim na zdravstvene ustanove u kojima na nekim radnim mjestima medicinske sestre izgaraju od preopterećenosti, a na drugim su minimalno zadužene što vidimo i sami kad koristimo zdravstvene usluge). Onda je tu pitanje različitih koeficijenata u različitim resorima koji se nisu ni sada ujednačili, pa kako ih onda stimulirati da rade s osobama s invaliditetom? I na kraju nije primjereno da normativi budu isti i da se ne uvažavaju osobitosti pojedinih stupnjeva funkcionalnosti korisnika i potrebne podrške, nego smo zapeli na vrstama oštećenja. Doista svim korisnicima socijalnih usluga nije potrebna medicinska sestra, no treba onda drugačije definirati i normative i kategorije korisnika socijalnih usluga. Problemi se ne rješavaju fokusom kako riješiti licenciranje ustanova koje ne mogu osigurati propisan stručni kadar, nego pomoći da se isti osigura i dotle privremeno dozvoliti nestručne zamjene. Jer bilo kakav zdravstveni djelatnik možda je bolja privremena opcija od njegovatelja s tečajem. Ili se možda može omogućiti ugovaranje medicinske sestre kao vanjskog suradnika na određen broj sati ili zapošljavanje umirovljenih medicinskih sestara / tehničara na određen broj sati tjedno. Svaka opcija je bolja od lakonskog brisanja med. sestre iz normativa jer ih je teško naći na tržištu rada. | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. |
| 45 | Željka Ferara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 15. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Ukidanje skrbi stručnih radnika – medicinskih sestara u usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom predstavlja znatno snižavanje kvalitete i raznovrsnosti usluge nad najranjivijom skupinom korisnika! Potrebno je uzeti u obzir da je takvim korisnicima vrlo često neophodna i medicinska skrb, a ne samo njega, pogotovo što djeca i odrasli u usluzi boravka mogu provesti i do 10 sati dnevno! | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. |
| 46 | Nada Vulinović-Zlatan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 15. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Ukidanje skrbi stručnih radnika – medicinskih sestara u usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom predstavlja znatno snižavanje kvalitete i raznovrsnosti usluge nad najranjivijom skupinom korisnika! Potrebno je uzeti u obzir da je takvim korisnicima vrlo često neophodna i medicinska skrb, a ne samo njega, pogotovo što djeca i odrasli u usluzi boravka mogu provesti i do 10 sati dnevno! | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. |
| 47 | Lucija Škugor | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 15. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Ukidanje skrbi stručnih radnika – medicinskih sestara u usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom predstavlja znatno snižavanje kvalitete i raznovrsnosti usluge nad najranjivijom skupinom korisnika! Potrebno je uzeti u obzir da je takvim korisnicima vrlo često neophodna i medicinska skrb, a ne samo njega, pogotovo što djeca i odrasli u usluzi boravka mogu provesti i do 10 sati dnevno! | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. |
| 48 | IVANA GAGULA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 15. | CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DUBRAVA- MEDICINSKE SESTRE: Iz Kataloga socijalnih usluga iz 2022. godine članak 13.3.1.1 i 13.3.4.1 izbrisana je usluga medicinske sestre kod djece na poludnevnom boravku s višestrukim oštećenjem i tjelesnim oštećenjem. Smatramo kako korisnici u našoj ustanovi imaju potrebu za uslugom medicinske sestre zbog svojih dijagnoza i oštećenja ( kontrola vitalnih funkcija, terapija inzulinskom pumpom, kontrola GUK-a, epilepsije, davanje klizme, psihička stanja, te hitna stanja) te se usluga medicinske sestre ne bi smjela neopravdano brisati. Mišljenja smo kako zbog kroničnog nedostatka kadrova ne smije biti opravdanje da se odustane od temeljnih standarda primjene zdravstvene skrbi i zaštite. | Prihvaćen | Komentar se prihvaća |
| 49 | GRAD ZAGREB | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 15. | U prilogu 1. Katalog socijalnih usluga u točki 13.3.3.1. riječi: „1 medicinska sestra/primalja na 60 korisnika“ brišu se, iza točke 13.3.3.1., predlaže se uz poludnevni dodati i cjelodnevni boravak za djecu s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem iz točke 13.3.3.2. S obzirom da postoji kroničan nedostatak medicinskih sestara/primalja na tržištu rada i s druge strane cjelodnevni boravak se od poludnevnog boravka, za koji se novim prijedlogom predlaže brisanje medicinske sestre/primalje, razlikuje samo po broju sati pružanja usluge, predlaže se u tom dijelu izjednačiti uvjete za poludnevni i cjelodnevni boravak djece s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem. U prilogu 1. Katalog socijalnih usluga u točki 13.3.4.1. riječ: „1 medicinska sestra/primalja na 60 korisnika“ brišu se, predlaže se uz poludnevni dodati i cjelodnevni boravak za djecu s više vrsta oštećenja iz točke 13.3.4.2., osim u slučaju kada je riječ o djeci potpuno ovisnoj o tuđoj pomoći i njezi u kom slučaju se predlaže 1 medicinska sestra/primalja na 30 korisnika, odnosno 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika za djecu kojoj je potrebna pomoć u samozbrinjavanju. S obzirom da postoji kroničan nedostatak medicinskih sestara/primalja na tržištu rada i s druge strane cjelodnevni boravak se od poludnevnog boravka, za koji se novim prijedlogom predlaže brisanje medicinske sestre/primalje, razlikuje samo po broju sati pružanja usluge, predlaže se u tom dijelu izjednačiti uvjete za poludnevni i cjelodnevni boravak djece s više vrsta oštećenja, uz ograničenje s obzirom na težinu više vrsta oštećenja. Kako je kategorija višestrukih oštećenja vrlo heterogena, predlaže se da se uvjet medicinske sestre/primalje veže uz potrebu pomoći u samozbrinjavanju, odnosno potpunoj ovisnosti o pomoći i njezi druge osobe. U prilogu 1. Katalog socijalnih usluga u točki 13.3.8.1., 13.3.8.2. i 13.3.9.1. riječi: „1 medicinska sestra/primalja na 100 korisnika“, predlaže se uz poludnevni dodati i cjelodnevni boravak za odrasle osobe s mentalnim oštećenjima iz točke 13.3.9.2. S obzirom da postoji kroničan nedostatak medicinskih sestara/primalja na tržištu rada i s druge strane cjelodnevni boravak se od poludnevnog boravka, za koji se novim prijedlogom predlaže brisanje medicinske sestre/primalje, razlikuje samo po broju sati pružanja usluge, predlaže se u tom dijelu izjednačiti uvjete za poludnevni i cjelodnevni boravak odraslih osoba s mentalnim oštećenjem. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 50 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 16. | Broj korisnika naspram 1 edukacijskog rehabilitatora je previsok, i očit je nesrazmjer u odnosu na druge struke. Predlažemo sljedeće: 13.3.10.1. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika (ali i manje,) 1 socijalni radnik/psiholog na 100 korisnika 13.3.10.2. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 40 korisnika (i manje) 1 socijalni radnik/psiholog na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Navedenom izmjenom propisan je 1 stručni suradnik (edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog) na 80 korisnika u poludnevnom, odnosno 60 korisnika u cjelodnevnom boravku. Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 51 | Doria Duspara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 16. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.10 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. S toga predlažemo da točke 13.3.10.1. i točka 13.3.10.2. ostanu iste kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22). Smatramo to minimumom što nadležno ministarstvo može napraviti ako stremi navedenoj viziji razvoja socijalnih usluga. 13.3.10.1. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.10.2. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Navedenom izmjenom propisan je 1 stručni suradnik (edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog) na 80 korisnika u poludnevnom, odnosno 60 korisnika u cjelodnevnom boravku. Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 52 | Renata Vragović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 16. | 13.3.10.1. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 psiholog na 100 korisnika 13.3.10.2. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 psiholog na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Navedenom izmjenom propisan je 1 stručni suradnik (edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog) na 80 korisnika u poludnevnom, odnosno 60 korisnika u cjelodnevnom boravku. Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 53 | Željka Ferara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 16. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.10 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. S toga predlažemo da točke 13.3.10.1. i točka 13.3.10.2. ostanu iste kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22). Smatramo to minimumom što nadležno ministarstvo može napraviti ako stremi navedenoj viziji razvoja socijalnih usluga. 13.3.10.1. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.10.2. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 54 | Nada Vulinović-Zlatan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 16. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.10 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. S toga predlažemo da točke 13.3.10.1. i točka 13.3.10.2. ostanu iste kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22). Smatramo to minimumom što nadležno ministarstvo može napraviti ako stremi navedenoj viziji razvoja socijalnih usluga. 13.3.10.1. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.10.2. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Navedenom izmjenom propisan je 1 stručni suradnik (edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog) na 80 korisnika u poludnevnom, odnosno 60 korisnika u cjelodnevnom boravku. Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 55 | Lucija Škugor | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 16. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.10 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. S toga predlažemo da točke 13.3.10.1. i točka 13.3.10.2. ostanu iste kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22). Smatramo to minimumom što nadležno ministarstvo može napraviti ako stremi navedenoj viziji razvoja socijalnih usluga. 13.3.10.1. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.10.2. 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 56 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 17. | Broj korisnika naspram edukacijskog rehabilitatora je previsok i očit je nesrazmjer u odnosu na ostale struke. Potrebno je smanjivanje broja korisnika, stoga predlažemo: 13.3.11.1. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 80 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika (i manje) 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.11.2. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 60 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 40 korisnika (i manje) 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Navedenom izmjenom propisan je 1 stručni suradnik (edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog) na 80 korisnika u poludnevnom, odnosno 60 korisnika u cjelodnevnom boravku. Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 57 | Doria Duspara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 17. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.11.1. i točka 13.3.11.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.11.1. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 80 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.11.2. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 60 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Navedenom izmjenom propisan je 1 stručni suradnik (edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog) na 80 korisnika u poludnevnom, odnosno 60 korisnika u cjelodnevnom boravku. Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 58 | Željka Ferara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 17. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.11.1. i točka 13.3.11.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.11.1. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 80 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.11.2. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 60 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Navedenom izmjenom propisan je 1 stručni suradnik (edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog) na 80 korisnika u poludnevnom, odnosno 60 korisnika u cjelodnevnom boravku. Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 59 | Nada Vulinović-Zlatan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 17. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.11.1. i točka 13.3.11.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.11.1. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 80 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.11.2. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 60 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Navedenom izmjenom propisan je 1 stručni suradnik (edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog) na 80 korisnika u poludnevnom, odnosno 60 korisnika u cjelodnevnom boravku. Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 60 | Lucija Škugor | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 17. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.11.1. i točka 13.3.11.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.11.1. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 80 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.11.2. 1 njegovatelj na 40 korisnika 1 medicinska sestra/primalja na 60 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Navedenom izmjenom propisan je 1 stručni suradnik (edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog) na 80 korisnika u poludnevnom, odnosno 60 korisnika u cjelodnevnom boravku. Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 61 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 18. | Broj korisnika na 1 edukacijskog rehabilitatora je previsok i očit je nesrazmjer u odnosu na druge struke. Potrebno je smanjivanje broja korisnika zbog čega predlažemo: 13.3.12.1. 1 njegovatelj na 20 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika (i manje) 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.12.2. 1 njegovatelj na 15 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 40 korisnika (i manje) 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Navedenom izmjenom propisan je 1 stručni suradnik (edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog) na 80 korisnika u poludnevnom, odnosno 60 korisnika u cjelodnevnom boravku. Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 62 | Doria Duspara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 18. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.12.1. i točka 13.3.12.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.12.1. 1 njegovatelj na 20 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.12.2. 1 njegovatelj na 15 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. |
| 63 | Renata Vragović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 18. | 13.3.12.1. 1 njegovatelj na 20 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 50 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 psiholog na 100 korisnika 13.3.12.2. 1 njegovatelj na 15 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 50 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 psiholog na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. |
| 64 | Željka Ferara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 18. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.12.1. i točka 13.3.12.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.12.1. 1 njegovatelj na 20 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.12.2. 1 njegovatelj na 15 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. |
| 65 | Nada Vulinović-Zlatan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 18. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.12.1. i točka 13.3.12.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.12.1. 1 njegovatelj na 20 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.12.2. 1 njegovatelj na 15 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. |
| 66 | Lucija Škugor | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 18. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." (Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.12 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.12.1. i točka 13.3.12.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.12.1. 1 njegovatelj na 20 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 80 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.12.2. 1 njegovatelj na 15 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni terapeut ili radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 60 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad. |
| 67 | IVANA GAGULA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 18. | CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DUBRAVA- MEDICINSKE SESTRE: Primjedba na članak 18, točka 13.3.12.1 (poludnevni boravak): Prema Katalogu socijalnih usluga iz 2022. godine brisana je usluga medicinske sestre kod odraslih osoba s više vrsta oštećenja (1:40) u poludnevnom boravku. Smatramo da zbog njihove dobi dolazi do pogoršanja zdravstvenih usluga, te svakodnevno postoji potreba za intervencijom medicinske sestre. Mišljenja smo kako kroničan nedostatak kadrova ne smije biti opravdanje da se odustane od temeljnih standarda primjene zdravstvene skrbi i zaštite. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. Obzirom na kroničan nedostatak medicinskog osoblja na tržištu rada navedena izmjena je nužna radi opstojnosti pružanja socijalnih usluga korisnicima. Zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja medicinskog osoblja pružatelji bi bili u riziku gubitka licenci za rad |
| 68 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. | Broj korisnika na 1 edukacijskog rehabilitatora je previsok i očit je nesrazmjer u odnosu na druge struke. Potrebno je smanjivanje broja korisnika zbog čega predlažemo: 13.3.14. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.14.2. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 25 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 20 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Navedenom izmjenom propisan je 1 stručni suradnik (edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog) na 40 korisnika u poludnevnom, odnosno 30 korisnika u cjelodnevnom boravku. Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 69 | Doria Duspara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.14 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.14.1. i točka 13.3.14.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.14.1. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 40 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.14.2. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 25 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 70 | Željka Ferara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.14 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.14.1. i točka 13.3.14.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.14.1. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 40 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.14.2. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 25 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 71 | Nada Vulinović-Zlatan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.14 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.14.1. i točka 13.3.14.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.14.1. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 40 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.14.2. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 25 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 72 | Lucija Škugor | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. | Kao potpisnica UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih sporazuma RH je preuzela obaveze usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, što između ostalog podrazumijeva model skrbi temeljen na osnovnim ljudskim pravima uz osiguravanje službi podrške u zajednici. Srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga glasi..." Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne, te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva." ( Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027.godine, str.5). Reducirajući usluge u točki 13.3.14 na ili-ili (ili edukacijski rehabilitator ili socijalni radnik ili psiholog) gubi se srednjoročna vizija razvoja socijalnih usluga, budući da usluge neće biti ni raznovrsne, niti će jamčiti bolje uvjete života korisnicima. Stoga predlažemo da točke 13.3.14.1. i točka 13.3.14.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22) 13.3.14.1. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 30 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 40 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 13.3.14.2. 1 njegovatelj na 10 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi drugih 1 njegovatelj na 25 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika 1 radni instruktor na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 73 | Renata Vragović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. | Poludnevni boravak: 1 njegovatelj na 7 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj na 20 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 radni terapeut / radni instruktor na 10 korisnika 1 odgojitelj na 10 korisnika 1 medicinska sestra na 40 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 psiholog na 100 korisnika 1 govorno-jezični terapeut na 100 korisnika (alternativna i augumentativna komunikacija) 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 likovni terapeut na 100 korisnika 1 glazbo-terapeut na 100 korisnika Cjelodnevni boravak: 1 njegovatelj u smjeni na 7 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj u smjeni na 20 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 radni terapeut / radni instruktor na 10 korisnika 1 odgojitelj u smjeni na 10 korisnika 1 medicinska sestra na 40 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 40 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 psiholog na 100 korisnika 1 govorno-jezični terapeut na 100 korisnika (alternativna i augumentativna komunikacija) 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 likovni terapeut na 100 korisnika 1 glazbo-terapeut na 100 korisnika Obrazloženje: Kroničan nedostatak kadrova na tržištu rada ne smije biti opravdanje da se odustane od temeljnih standarda primjerene skrbi i zaštite jedne od najvulnerabilnijih grupa osoba s invaliditetom i njihovih obitelji koji su odlučili ili bili primorani zbog nedostatka smještajnih kapaciteta da skrbe o svojoj djeci i kada su oni odrasli a roditelji već stari. Problem nedostatka stručnog kadra je kroničan problem kada je riječ o odraslim osobama s pojedinim kategorijama invaliditeta i postoji već desetljećima, što govori u prilog da je neophodno valorizirati otežane uvjete rada i rad sa zahtjevnim kategorijama. Posljednjih godina problem se širi i na SSS i nestručni kadar. Rješenje nije izbaciti pojedine struke iz normativa. Nadalje poludnevni ili dnevni boravak odraslih osoba s autizmom treba shvatiti kao neophodnu rehabilitaciju, posebno kod osoba koje je pravovremeno nisu imala ili nisu imala dostatnu. Bilo koji oblik podrške realizira se individualno i to je specifičnost u radu s osobama s autizmom. Čak i u grupi, podrška se daje individualno u intenzitetu trenutne potrebe te osobe i osiguravanja sigurnosti za sve korisnike. Odraslim osobama s autizmom treba pružiti ne samo temeljnu skrb i rehabilitaciju nego osigurati uvjete za socijalno uključivanje u različitim aspektima života i ulogama, uključujući smislenu radnu okupaciju, sadržaje slobodnog vremena i rekreacije u zajednici. Isto tako veliki broj ovih osoba je relativno slabo zdravstveno obuhvaćeno i roditelji trebaju pomoć i podršku u obavljanju osnovnih zdravstvenih intervencija, barem u vidu redovite sistematske kontrole. Dio roditelja koji se odlučio biti i dalje radno aktivan, treba pomoć u prijevozu korisnika u dnevni centar. Mobilni tim koji ide u obitelj, još uvijek je nedostižan organizacijski cilj. Sve navedeno traži uvjete za provedbu, a pri tome su najvažniji kadrovski uvjeti i stručnost. Premda kao stručnjaci zagovaramo pravovremeni smještaj, zbog velikih problema prilagodbe i prihvaćanja života u grupi u srednjim i kasnijim godinama, kapaciteta za njihov smještaj nema. Stoga predložene normative treba shvatiti kao prevenciju institucionalizacije i čestih hospitalizacija, povezivanje sa zajednicom i podršku življenja u obitelji. Također treba imati u vidu da se dnevni ili poludnevni program provodi praktično veći dio godine, da su ljetni mjeseci najteži za obitelji ali i za korisnike koji inzistiraju na rutini i kontinuitetu te da prekid u radu dnevnog centra treba svesti na minimum. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 74 | GRAD ZAGREB | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. | Predlaže se brisanje "1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika", s obzirom da postoji kroničan nedostatak medicinskih sestara/primalja na tržištu rada i s druge strane cjelodnevni boravak se od poludnevnog boravka, za koji se novim prijedlogom predlaže brisanje medicinske sestre/primalje, razlikuje samo po broju sati pružanja usluge. Umjesto medicinske sestre/primalje se predlaže smanjenje normativa za njegovatelja tj. 1 njegovatelj na 20 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 75 | Doria Duspara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 20. | U točki 14.1.1. i 14.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na primjerice 30 korisnika kao što je predviđen psiholog i socijalni radnik u jednakom omjeru. Razlog tome veliki je postotak djece koja su u riziku za razvoj teškoća različitog tipa uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja, a kada se usluga i ostvari u nekom drugom sustavu, često je za odgojitelje organizacijski vrlo zahtjevno veliki broj djece voditi na izvaninstitucijske usluge obzirom na postojeći broj odgojitelja i djece u skupini. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga po korisničkim skupinama, a ovdje je riječ o korisničkoj skupini djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Također napominjemo da odgojitelj može biti stručnjak različitog profila, a između ostalog i edukacijski rehabilitator. |
| 76 | Željka Ferara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 20. | U točki 14.1.1. i 14.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na primjerice 30 korisnika kao što je predviđen psiholog i socijalni radnik u jednakom omjeru. Razlog tome veliki je postotak djece koja su u riziku za razvoj teškoća različitog tipa uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko- rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja, a kada se usluga i ostvari u nekom drugom sustavu, često je za odgojitelje organizacijski vrlo zahtjevno veliki broj djece voditi na izvaninstitucijske usluge obzirom na postojeći broj odgojitelja i djece u skupini. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga po korisničkim skupinama, a ovdje je riječ o korisničkoj skupini djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Također napominjemo da odgojitelj može biti stručnjak različitog profila, a između ostalog i edukacijski rehabilitator. |
| 77 | Nada Vulinović-Zlatan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 20. | U točki 14.1.1. i 14.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na primjerice 30 korisnika kao što je predviđen psiholog i socijalni radnik u jednakom omjeru. Razlog tome veliki je postotak djece koja su u riziku za razvoj teškoća različitog tipa uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko- rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja, a kada se usluga i ostvari u nekom drugom sustavu, često je za odgojitelje organizacijski vrlo zahtjevno veliki broj djece voditi na izvaninstitucijske usluge obzirom na postojeći broj odgojitelja i djece u skupini. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga po korisničkim skupinama, a ovdje je riječ o korisničkoj skupini djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Također napominjemo da odgojitelj može biti stručnjak različitog profila, a između ostalog i edukacijski rehabilitator. |
| 78 | Lucija Škugor | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 20. | U točki 14.1.1. i 14.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na primjerice 30 korisnika kao što je predviđen psiholog i socijalni radnik u jednakom omjeru. Razlog tome veliki je postotak djece koja su u riziku za razvoj teškoća različitog tipa uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja, a kada se usluga i ostvari u nekom drugom sustavu, često je za odgojitelje organizacijski vrlo zahtjevno veliki broj djece voditi na izvaninstitucijske usluge obzirom na postojeći broj odgojitelja i djece u skupini. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga po korisničkim skupinama, a ovdje je riječ o korisničkoj skupini djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Također napominjemo da odgojitelj može biti stručnjak različitog profila, a između ostalog i edukacijski rehabilitator. |
| 79 | Valentina Badanjak | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 20. | U točki 14.1.1. i 14.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na primjerice 30 korisnika kao što je predviđen psiholog i socijalni radnik u jednakom omjeru. Razlog tome veliki je postotak djece koja su u riziku za razvoj teškoća različitog tipa uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja, a kada se usluga i ostvari u nekom drugom sustavu, često je za odgojitelje organizacijski vrlo zahtjevno veliki broj djece voditi na izvaninstitucijske usluge obzirom na postojeći broj odgojitelja i djece u skupini. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga po korisničkim skupinama, a ovdje je riječ o korisničkoj skupini djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Također napominjemo da odgojitelj može biti stručnjak različitog profila, a između ostalog i edukacijski rehabilitator. |
| 80 | Nataša Horvat | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 20. | U točki 14.1.za organizirano stanovanje djece 3 do 18 g. neophodno je 6 zaposlenih na 1 jedinicu kako bi posao mogao neometano funkcionirati. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 81 | Hana Rižovski Delogu | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 20. | Mislim da bi Katalog trebao otvoriti mogućnost zapošljavanja dodatnih radnika u situacijama kada su korisnici organiziranog stanovanja imaju jako različite potrebe npr. kada u jednom organiziranom stanovanju živi predškolac, dijete s teškoćama/mentalnim oštećenjima, problemima u ponašanju isl. U suprotnom, postoji mogućnost da kvaliteta skrbi bude ozbiljno narušena. To je još jedan pokazatelj nužnosti razvoja specijaliziranih organiziranih stanovanja. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 82 | Hana Rižovski Delogu | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 20. | U prilogu 1. Katalog socijalnih usluga točka 14.3. predlažem promjenu na način da se izbriše usluga organiziranog stanovanja uz sveobuhvatnu podršku za djecu do 3 godine jer ona nije adekvatna za taj uzrast. U jednom organiziranom stanovanju za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi mora raditi minimalno 6 stručnih radnika, te da se suradnici u odgoju zapošljavaju ukoliko se radna mjesta ne uspiju popuniti stručnim radnicima VSS. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 83 | SOS Dječje selo Lekenik | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 20. | Centar za pružanje usluga u zajednici SOS - Dječje selo Lekenik Primjedba na čl. 20. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga te priloga 1. Kataloga socijalnih usluga, točka 14.1.1. i točka 14.1.2., u potpunosti isključuje i ne uzima u obzir rad i postojanje SOS Dječjih sela kao pružatelja usluge organiziranog stanovanja uz stanovanje odgajatelja za djecu bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi. Stoga predlažemo proširiti točku 14.1 Kataloga i dodati točku 14.1.4. - uslugu organiziranog stanovanja uz stanovanje suradnika u odgoju koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja / odnosno suradnika u odgoju. Nadalje, traženo visokoškolsko obrazovanje i broj od 2-3 odgojitelja po jednoj stambenoj jedinici je uvjet koji SOS-Dječjim selima nije moguće ispuniti i ozbiljno dovodi u pitanje nastavak daljnje brige o momentalno smještenih 138-ero djece. U tom smislu također ističemo kako navedeni uvjeti nisu bili predviđeni ranije važećim aktima. Financijski nam je nemoguće uz dva postojeća suradnika u odgoju što bi odgovaralo sadašnjoj poziciji SOS mame i SOS tete, osigurati još i zaposlenje 2-3 odgojitelja na jednu jedinicu organiziranog stanovanja. Osim toga, na tržištu rada evidentan je nedostatak visokoobrazovanog odgajateljskog stručnog kadra što još dodatno otežava i onemogućuje ispunjavanje uvjeta iz prijedloga točke 14.1.1. i 14.1.2. Kataloga. Još jednom ističemo da je ranije važećim Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga ("Narodne novine" br. 40/14., 66/15., 56/20., 28/21., 144/21., 18/22.), u čl. 79., bilo prepoznato radno mjesto odgajatelja koji stanuje s djecom u okviru usluge smještaja, organiziranog stanovanja i obiteljskog doma s propisanim uvjetom - završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje i izobrazba za rad sa zlostavljanom i zanemarivanom djecom, kao stručnog radnika, a što u suštini predstavlja upravo poslove koje obavljaju SOS mame i SOS tete. Stoga predlažemo da se u prilogu 1. Katalog socijalnih usluga , točka 14. 1. doda točka 14.1.4. – Organizirano stanovanje uz stanovanje suradnika u odgoju i razradi na sljedeći način: 14.1.4. - organizirano stanovanje uz stanovanje suradnika u odgoju - 1 suradnik u odgoju koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja na jednu stambenu jedinicu - 1 suradnik u odgoju na stambenu jedinicu - 1 socijalni radnik na 30 korisnika - 1 psiholog na 30 korisnika - 1 medicinska sestra na 20 korisnika (djecu do 3. godine) | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 84 | Centar za pružanje usluga u zajednici SOS - Dječje selo Ladimirevci | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 20. | Primjedba na čl. 20. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga te priloga 1. Kataloga socijalnih usluga, točka 14.1.1. i točka 14.1.2., u potpunosti isključuje i ne uzima u obzir rad i postojanje SOS Dječjih sela kao pružatelja usluge organiziranog stanovanja uz stanovanje odgajatelja za djecu bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi. Stoga predlažemo proširiti točku 14.1 Kataloga i dodati točku 14.1.4. - uslugu organiziranog stanovanja uz stanovanje suradnika u odgoju koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja / odnosno suradnika u odgoju. Nadalje, traženo visokoškolsko obrazovanje i broj od 2-3 odgojitelja po jednoj stambenoj jedinici je uvjet koji SOS-Dječjim selima nije moguće ispuniti i ozbiljno dovodi u pitanje nastavak daljnje brige o momentalno smještenih 138-ero djece. U tom smislu također ističemo kako navedeni uvjeti nisu bili predviđeni ranije važećim aktima. Financijski nam je nemoguće uz dva postojeća suradnika u odgoju što bi odgovaralo sadašnjoj poziciji SOS mame i SOS tete, osigurati još i zaposlenje 2-3 odgojitelja na jednu jedinicu organiziranog stanovanja. Osim toga, na tržištu rada evidentan je nedostatak visokoobrazovanog odgajateljskog stručnog kadra što još dodatno otežava i onemogućuje ispunjavanje uvjeta iz prijedloga točke 14.1.1. i 14.1.2. Kataloga. Još jednom ističemo da je ranije važećim Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga ("Narodne novine" br. 40/14., 66/15., 56/20., 28/21., 144/21., 18/22.), u čl. 79., bilo prepoznato radno mjesto odgajatelja koji stanuje s djecom u okviru usluge smještaja, organiziranog stanovanja i obiteljskog doma s propisanim uvjetom - završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje i izobrazba za rad sa zlostavljanom i zanemarivanom djecom, kao stručnog radnika, a što u suštini predstavlja upravo poslove koje obavljaju SOS mame i SOS tete. Stoga predlažemo da se u prilogu 1. Katalog socijalnih usluga , točka 14. 1. doda točka 14.1.4. – Organizirano stanovanje uz stanovanje suradnika u odgoju i razradi na sljedeći način: 14.1.4. - organizirano stanovanje uz stanovanje suradnika u odgoju - 1 suradnik u odgoju koji stanuje s djecom u okviru usluge organiziranog stanovanja na jednu stambenu jedinicu - 1 suradnik u odgoju na stambenu jedinicu - 1 socijalni radnik na 30 korisnika - 1 psiholog na 30 korisnika - 1 medicinska sestra na 20 korisnika (djecu do 3. godine) | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 85 | Centar za pružanje usluga u zajednici Banija - Karlovac | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Stambena jednica za djecu i mlađe punoljetne osobe sa problemima u ponašanju ne može pružati djelatnost sa 2-3 odgojitelja. Na ovaj predloženi način se grubo zanemaruje standard kvalitete pružene skrbi, za uslugu koja bi trebala biti usko specijalizirana za kategoriju korisnika koji uz probleme u ponašanju iskazuju i teškoće mentalnog zdravlja, što sve iziskuje visoko individualiziranu skrb. Za široki raspon dobi djece, sa heterogenim smetnjama i problemima u ponašanju udruženim sa teškoćama mentalnog zdravlja, 2-3 odgojitelja mogu osigurati bazično "čuvanje", a ne odgovoriti na diferencirane potrebe ove katerogije djece. Konvencija o pravima djece nas obvezuje na drugačije standarde koji su nam na ovaj način nedostižni. Uz navedeno, matematički je nemoguće sve dane u tjednu, poštivajući odredbe Zakona o radu u dijelu osiguravanja prava na dnevni i tjedni odmor te noćne smjene, osigurati prisustvo odgojitelja u svim radni smjenama. Dakle onemogućeno je pružanje skrbi. Prelaže se stoga jasnije odrediti potrebu odgojitelja na način da se doda odredba "po radnoj smjeni" ili se uveća ukupan broj odgojitelja na 6-8. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 86 | Doria Duspara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. S toga predlažemo da točke 14.4.1. i točka 14.4.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22), te da se doda sljedeće 14.4.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 14.4.2.1. Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku, predlaže se: 4-5 asistenta na jednu stambenu jedinicu 1 odgojitelj na jednu stambenu jedinicu korisnika s autizmom ili višestrukim teškoćama 1 zastupnik na 20 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 medicinska sestra na 20 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 87 | Željka Ferara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. S toga predlažemo da točke 14.4.1. i točka 14.4.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22), te da se doda sljedeće 14.4.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 14.4.2.1. Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku, predlaže se: 4-5 asistenta na jednu stambenu jedinicu 1 odgojitelj na jednu stambenu jedinicu korisnika s autizmom ili višestrukim teškoćama 1 zastupnik na 20 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 medicinska sestra na 20 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 88 | Nada Vulinović-Zlatan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. S toga predlažemo da točke 14.4.1. i točka 14.4.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22), te da se doda sljedeće 14.4.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 14.4.2.1. Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku, predlaže se: 4-5 asistenta na jednu stambenu jedinicu 1 odgojitelj na jednu stambenu jedinicu korisnika s autizmom ili višestrukim teškoćama 1 zastupnik na 20 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 medicinska sestra na 20 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 89 | Lucija Škugor | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. S toga predlažemo da točke 14.4.1. i točka 14.4.2. ostanu isti kao i u važećem Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN110/22), te da se doda sljedeće 14.4.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 14.4.2.1. Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku, predlaže se: 4-5 asistenta na jednu stambenu jedinicu 1 odgojitelj na jednu stambenu jedinicu korisnika s autizmom ili višestrukim teškoćama 1 zastupnik na 20 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 medicinska sestra na 20 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 90 | Renata Vragović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | 14.4.2.1. Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku, predlaže se: 4-5 asistenta na jednu stambenu jedinicu 1 odgojitelj na jednu stambenu jedinicu korisnika s autizmom ili višestrukim teškoćama 1 zastupnik na 20 korisnika 1 medicinska sestra na 20 korisnika s autizmom ili višestrukim teškoćama Obrazloženje: Kada je riječ o osobama koje ne samo da trebaju sveobuhvatnu podršku nego trebaju intenzivnu osobnu podršku u obavljanju samozbrinjavanja, radne okupacije, zdravstvenog programa, rekreacije i socijalnog uključivanja te su ovisni o podršci u domaćinstvu, potrebno je osigurati barem temeljnu podršku za obavljanje svih tih aktivnosti, pogotovo ako korisnici nisu uključeni u sadržaje dnevnog centra ili drugog pružatelja usluga. Alternativa je omogućiti osobne asistente pojedinim korisnicima u smještaju u organiziranom stanovanju. Predlaže se razdvajanje normativa po pojedinim kategorijama korisnika. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 91 | Doria Duspara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 24. | U točki 15.1.1. i 15.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na određeni broj korisnika kao što su predviđeni socijalni radnik i psiholog. Razlog tome je sve više djece s teškoćama koja dolaze na smještaj i onih u velikom riziku za razvoj istih uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete na smještaju, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja i organizacijski vrlo zahtjevno. Primjerice, ukoliko na odjelu imate 5 djece koja idu edukacijskom rehabilitatoru 1xtjedno (a nerijetko ih je i više), znači da jedan odgojitelj svaki dan treba izbivati s odjela kako bi dijete odveo na uslugu u neku drugu ustanovu. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Predlažemo slijedeće: 15.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 15.1.2. 1edukacijski rehabilitator na 30 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga po korisničkim skupinama, a ovdje je riječ o korisničkoj skupini djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi |
| 92 | Željka Ferara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 24. | U točki 15.1.1. i 15.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na određeni broj korisnika kao što su predviđeni socijalni radnik i psiholog. Razlog tome je sve više djece s teškoćama koja dolaze na smještaj i onih u velikom riziku za razvoj istih uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete na smještaju, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko- rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja i organizacijski vrlo zahtjevno. Primjerice, ukoliko na odjelu imate 5 djece koja idu edukacijskom rehabilitatoru 1xtjedno (a nerijetko ih je i više), znači da jedan odgojitelj svaki dan treba izbivati s odjela kako bi dijete odveo na uslugu u neku drugu ustanovu. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Predlažemo slijedeće: 15.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 15.1.2. 1edukacijski rehabilitator na 30 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga po korisničkim skupinama, a ovdje je riječ o korisničkoj skupini djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi. |
| 93 | Nada Vulinović-Zlatan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 24. | U točki 15.1.1. i 15.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na određeni broj korisnika kao što su predviđeni socijalni radnik i psiholog. Razlog tome je sve više djece s teškoćama koja dolaze na smještaj i onih u velikom riziku za razvoj istih uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete na smještaju, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko- rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja i organizacijski vrlo zahtjevno. Primjerice, ukoliko na odjelu imate 5 djece koja idu edukacijskom rehabilitatoru 1xtjedno (a nerijetko ih je i više), znači da jedan odgojitelj svaki dan treba izbivati s odjela kako bi dijete odveo na uslugu u neku drugu ustanovu. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Predlažemo slijedeće: 15.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 15.1.2. 1edukacijski rehabilitator na 30 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga po korisničkim skupinama, a ovdje je riječ o korisničkoj skupini djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi. |
| 94 | Lucija Škugor | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 24. | U točki 15.1.1. i 15.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na određeni broj korisnika kao što su predviđeni socijalni radnik i psiholog. Razlog tome je sve više djece s teškoćama koja dolaze na smještaj i onih u velikom riziku za razvoj istih uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete na smještaju, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja i organizacijski vrlo zahtjevno. Primjerice, ukoliko na odjelu imate 5 djece koja idu edukacijskom rehabilitatoru 1xtjedno (a nerijetko ih je i više), znači da jedan odgojitelj svaki dan treba izbivati s odjela kako bi dijete odveo na uslugu u neku drugu ustanovu. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. Predlažemo slijedeće: 15.1.1. 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 15.1.2. 1edukacijski rehabilitator na 30 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga po korisničkim skupinama, a ovdje je riječ o korisničkoj skupini djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi |
| 95 | Valentina Badanjak | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 24. | U točki 15.1.1. i 15.1.2. potrebno je predvidjeti 1 edukacijskog rehabilitatora na određeni broj korisnika kao što su predviđeni socijalni radnik i psiholog. Razlog tome je sve više djece s teškoćama koja dolaze na smještaj i onih u velikom riziku za razvoj istih uzevši u obzir bivanje u socijalnoj okolini iz koje su izuzeti te niz drugih nepovoljnih faktora kojima su bili izloženi. Ukoliko bi svako dijete na smještaju, a za koje se procijeni da mu je potrebna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, imalo podršku edukacijskog rehabilitatora osiguranog od strane pružatelja usluge smještaja, izbjeglo bi se traženje spomenute usluge na nekom drugom mjestu (najčešće u sustavu zdravstva), a koje je često dugotrajno uslijed postojećih lista čekanja i organizacijski vrlo zahtjevno. Primjerice, ukoliko na odjelu imate 5 djece koja idu edukacijskom rehabilitatoru 1xtjedno (a nerijetko ih je i više), znači da jedan odgojitelj svaki dan treba izbivati s odjela kako bi dijete odveo na uslugu u neku drugu ustanovu. Ukoliko bi postojao edukacijski rehabilitator koji bi bio podrška svakom djetetu na smještaju kojem je to potrebno, djetetu bi bila omogućena pravovremena i kontinuirana podrška ukoliko ono ima teškoću u razvoju ili je u riziku za razvoj iste. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga po korisničkim skupinama, a ovdje je riječ o korisničkoj skupini djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi. |
| 96 | Nataša Horvat | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 24. | Što je s točkom 15.1.3. da li se briše ili ima neku uputu...ovako je nejasno...odnosno razlika između 15.21.2. i 15.1.4. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 97 | Doria Duspara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 25. | Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. Stoga predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.3.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.4.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.5.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.6.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 1 rehabilitator slušanja i govora na 30 korisnika 15.4.7.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 98 | Željka Ferara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 25. | Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. Stoga predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.3.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.4.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.5.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.6.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 1 rehabilitator slušanja i govora na 30 korisnika 15.4.7.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 99 | Nada Vulinović-Zlatan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 25. | Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. Stoga predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.3.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.4.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.5.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.6.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 1 rehabilitator slušanja i govora na 30 korisnika 15.4.7.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 100 | Lucija Škugor | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 25. | Pozivajući se ponovno na srednjoročnu viziju socijalnih usluga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine, interes nadležnog Ministarstva trebao bi biti usmjeren na povećanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom kroz raznovrsne, kvalitetne i dostupne socijalne usluge. Stoga predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.3.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.4.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.5.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 15.4.6.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika 1 rehabilitator slušanja i govora na 30 korisnika 15.4.7.1. dodati 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 umjetnički terapeut na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 101 | IVANA GAGULA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 25. | CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DUBRAVA- MEDICINSKE SESTRE : Primjedba na članak 15.4.4.1 je li se stavka 1 medicinska sestra/primalja odnosi na rad u jednoj smjeni? Mi imamo korisnike na stalnom smještaju tijekom cijele godine čije zdravstveno stanje zahtjeva brigu o zdravlju i medicinsku skrb tijekom 24 sata (epilepsija,davanje klizme, aplikacija imunoglobulinske terapije, davanje terapije putem perkutane endoskopske gastrostome, peritonejska dijaliza, kontrola GUK-a, intervencije kod adrealne krizme,multipla skleroza, psihička stanja, autoimune bolesti, hitna stanja..) Mišljenja smo kako kroničan nedostatak kadrova ne smije biti opravdanje da se odustane od temeljnih standarda primjene zdravstvene skrbi i zaštite. | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 102 | Renata Vragović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 25. | Vezano uz točku 15.4.14. smještaj odraslih osoba s PAS predlaže se: 1 njegovatelj u smjeni na 5 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe 1 njegovatelj u smjeni na 10 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 radni terapeut / radni instruktor na 10 korisnika 1 odgojitelj u smjeni na 10 korisnika 1 medicinska sestra na 20 korisnika 1 edukacijski rehabilitator na 30 korisnika 1 socijalni radnik na 100 korisnika 1 psiholog na 100 korisnika 1 govorno-jezični terapeut na 100 korisnika (alternativna i augumentativna komunikacija) 1 kineziterapeut na 100 korisnika 1 likovni terapeut na 100 korisnika 1 glazbo-terapeut na 100 korisnika 1 fizioterapeut na 50 korisnika psihijatar vanjski stručni suradnik 20 sati tjedno na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 103 | Renata Vragović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 25. | Vezano uz točku 15.4.7.1. smještaj djece s poremećajima iz autističnog spektra, predlaže se: 1 njegovatelj u smjeni na 5 korisnika 1 medicinska sestra na 20 korisnika 1 odgojitelj na 10 korisnika Ukoliko su školski obveznici i imaju osiguranu stručnu podršku u školi. Ukoliko nemaju potrebno je osigurati i: 1 edukacijskog rehabilitatora na 10 korisnika 1 psihologa na 100 korisnika 1 socijalnog radnika na 100 korisnika SI terapeuta na 60 korisnika govorno-jezičnog terapeuta na 60 korisnika likovnog terapeuta na 100 korisnika glazbo-terapeuta na 100 korisnika kinezi-terapeuta na 100 korisnika radnog terapeuta / instruktora na 20 korisnika u dobi iznad 12 godina stručnu podršku psihijatra vanjskog suradnika na 20 sati mjesečno na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova |
| 104 | GRAD ZAGREB | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 25. | Predlaže se uz riječ smještaj u točkama 15.4.1. do 15.4.14. dodati riječi „radi provođenja rehabilitacijskih programa“, kako bi se napravila distinkcija u odnosu na smještaj do 20 korisnika iz točke 15.4.15. koji podrazumijeva smještaj u drugim slučajevima iz čl. 67 Pravilnika. Naime, s obzirom da sada u svim točkama stoji samo da je riječ o smještaju, podrazumijevalo bi se da se za bilo koji smještaj do 20 odraslih osoba s invaliditetom primjenjuju uvjeti iz točke 15.4.15. Predlaže se uz točke 15.4.3.1. i 15.4.4.1.. uz riječi "1 fizioterapeut na 50 korisnika" iza riječi korisnika dodati riječi „potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe“, s obzirom da teže ili teško intelektualno oštećenje samo po sebi ne zahtijeva uključivanje fizioterapeuta, a s obzirom na heterogenost kategorije više vrsta oštećenja, isto tako samo postojanje više vrsta oštećenja nužno ne zahtijeva uključivanje fizioterapeuta. Predlaže se u točki 15.4.9.1. "1 medicinska sestra/primalja na 20 korisnika" riječ „20“ zamijeniti sa „40“ , s obzirom na činjenicu da postoji kroničan nedostatak medicinskih sestara/primalja na tržištu rada te se predlaže povećanje normativa za radnog instruktora sa predloženog 1 radnog instruktora na 60 korisnika na 1 radnog instruktora na 50 korisnika. Predlaže se u točki 15.4.10.1. i 15.4.11.1. "1 medicinska sestra/primalja na 20 korisnika" riječ „20“ zamijeniti sa „40“ , s obzirom na činjenicu da postoji kroničan nedostatak medicinskih sestara/primalja na tržištu rada te se predlaže povećanje normativa za radnog instruktora sa 1 radnog instruktora na 50 korisnika na 1 radnog instruktora na 40 korisnika. U točki 15.4.11.1. izar riječi "1 fizioterapeut na 50 korisnika" iza riječi korisnika dodati riječi „potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe“, s obzirom da samo po sebi teže ili teško intelektualno oštećenje ne zahtijeva uključivanje fizioterapeuta. Predlaže se u točki 15.4.12.1. iza riječi "1 medicinska sestra/primalja na 30 korisnika"dodati riječi „ potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe“ te 1 medicinska sestra/primalja na 40 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju. S obzirom da postoji kroničan nedostatak medicinskih sestara/primalja na tržištu rada, kao i činjenicu da je kategorija višestrukih oštećenja vrlo heterogena, predlaže se da se uvjet medicinske sestre/primalje veže uz potrebu pomoći u samozbrinjavanju, odnosno potpunu ovisnost o pomoći i njezi druge osobe. Predlaže se dodati točku "Odrasle osobe s oštećenjem sluha ili poremećajem glasa, jezika i govora", s obzirom da ova kategorija postoji kod smještaja djece, no ispuštena je kada se radi o odraslim osobama. U točki 15.4.15.1.. dodati da je riječ o smještaju u drugim slučajevima, kako bi se razlikovao od smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa. | Nije prihvaćen | Smještaj u točkama 15.4.1. do 15.4.14. se odnosi na smještaj radi provođenja rehabilitacijskih programa, kao i na smještaj u drugim slučajevima. Smještaj do 20 korisnika za odrasle osobe s invaliditetom se odnosi na smještaj u obiteljskim domovima. |
| 105 | Dom za odrasle osobe Kotoriba | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 25. | Primjedba na članak 25. Katalog socijalnih usluga 15.4.9. na strukturu kadra u Domu za odrasle osobe s mentalnim oštećenjem. Jedino na odrasle osobe s mentalnim oštećenjem nije napravljeno stupnjevanje sukladno funkcionalnoj ovisnosti korisnika, kao u svim drugom kategorijama. Stoga, predlažemo slijedeću strukturu stručnih radnika u domu za odrasle osobe s mentalnim oštećenjem: - 2-3 njegovatelja na 30 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe - 2 njegovatelja na 40 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju - 1 medicinska sestra na 30 korisnika - 1 socijalni radnik na 100 korisnika - 1 edukacijski rehabilitator na 100 korisnika - 1 radni terapeut na 40 korisnika - 1 fizioterapeut na 100 korisnika Smatramo da nema potrebe za psihologom, već bi puno više značio edukacijski rehabilitator. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 106 | Dom za odrasle osobe Bistričak | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 25. | Primjedba na članak 25. Katalog socijalnih usluga 15.4.9. na strukturu kadra u Domu za odrasle osobe s mentalnim oštećenjem. Jedino na odrasle osobe s mentalnim oštećenjem nije napravljeno stupnjevanje sukladno funkcionalnoj ovisnosti korisnika, kao u svim drugom kategorijama. Stoga, predlažemo slijedeću strukturu stručnih radnika u domu za odrasle osobe s mentalnim oštećenjem: - 2-3 njegovatelja na 30 korisnika potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe - 2 njegovatelja na 40 korisnika kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju - 1 medicinska sestra na 30 korisnika - 1 socijalni radnik na 100 korisnika - 1 edukacijski rehabilitator na 100 korisnika - 1 radni terapeut na 40 korisnika - 1 fizioterapeut na 100 korisnika Smatramo da nema potrebe za psihologom, već bi puno više značio edukacijski rehabilitator. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je i kojih radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 107 | Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 26. | SINDIKALNA PODRUŽNICA DOM ZA STARIJE OSOBE KNIN (Prilog 1. pod t. 15.5.t.2. za II. stupanj usluge -Kataloga socijalnih usluga) predlažemo sljedeće dopune: - Povećati broj medicinskih sestara/primalja s 3 na 4. - Povećati broj njegovatelja s 8 na 10. (Prilog 1. pod t. 15.5.t.3. za III stupanj usluge -Kataloga socijalnih usluga) - Povećati broj medicinskih sestara/primalja sa 6 na 7. - Povećati broj njegovatelja s 12 na 14. Smatramo ovo minimalnim potrebama, a zbog nedostatka medicinskog kadra na tržištu rada, smatramo da je nužno povećanje broja njegovatelja. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 108 | Doria Duspara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 28. | 1. 12. U usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom potrebno je ostaviti barem 0,25 izvršitelja kućnih majstora/kotlovničara kao što je sada. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog nije premet izmjena i dopuna ovoga pravilnika. |
| 109 | Željka Ferara | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 28. | 1. 12. U usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom potrebno je ostaviti barem 0,25 izvršitelja kućnih majstora/kotlovničara kao što je sada. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog nije premet izmjena i dopuna ovoga pravilnika. |
| 110 | Nada Vulinović-Zlatan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 28. | 1. 12. U usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom potrebno je ostaviti barem 0,25 izvršitelja kućnih majstora/kotlovničara kao što je sada. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog nije premet izmjena i dopuna ovoga pravilnika. |
| 111 | Lucija Škugor | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 28. | 1. 12. U usluzi boravka za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom potrebno je ostaviti barem 0,25 izvršitelja kućnih majstora/kotlovničara kao što je sada. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog nije premet izmjena i dopuna ovoga pravilnika. |
| 112 | Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 30. | SINDIKALNA PODRUŽNICA DOM ZA STARIJE KNIN (Prilog 2. -Kataloga pomoćno-tehničkih poslova) predlažemo sljedeće dopune: T. 3. priprema obroka – Predlažemo povećanje broja pomoćnih radnika u kuhinji, s 2 na 3. U istom katalogu, predlažemo i povećanje broja pralja na način da se pod t. 1.6. propiše: 1 pralja na 30 korisnika II. i IV. stupnja, umjesto sadašnjeg: 1 pralja na 50 korisnika II. i IV. stupnja | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 113 | GRAD ZAGREB | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 30. | Predlaže se uz uslugu smještaja 2 kuhara i 3 pomoćna radnika u kuhinji na 100 korisnika, s obzirom da je upravo pomoćno osoblje u kuhinji ono koje odrađuje najveći dio posla | Prihvaćen | Komentar se prihvaća |