Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Zalažemo se da se u skladu s CSRD, omogući i konzultantima koji su eksperti za održivost (a mnogi su investirali u vanjske certifikate i zasigurno posjeduju puno veće znanje o ovoj temi od revizora koji su dobili licencu za vanjsku provjeru izvještaja o održivosti) da se licenciraju za provedbu vanjske provjere izvještaja o održivosti. Licenciranje za obavljanje vanjske provjere samo na ovlaštene revizore uz obvezu dodatne edukacije potrebno je izjednačiti s licenciranjem organizacija (privatnih konzultanata) koji imaju znanje o održivosti uz obvezu dodatne edukacije o reviziji. Ova situacija dovodi organizacije koje se bave stručnim savjetovanjem za održivost u nepovoljan položaj jer im se oduzima polovica posla koja se revizorskim kućama omogućava. Osim što se u nepovoljan položaj stavlja dio konzultanata, u nepovoljan položaj se stavlja i korporativni sektor koji je dužan pribaviti vanjsku provjeru. Već sada se stvara pritisak na manji broj organizacija koje su u stanju pružiti ove usluge čime se stvara potražnja i dižu cijene koje će dodatno povećati već sada velike troškove za korporativni sektor. Obrazloženje: Odredbama ovog zakonskog prijedloga propisano je da reviziju izvještaja o održivosti obavljaju isključivo samostalni revizori ili revizorska društva. Zakonskim prijedlogom nije iskorištena mogućnost propisana odredbama Direktive o korporativnom izvješćivanju (CSRD) kojima se državama članicama daje mogućnost da izvještaje revidiraju i neovisni pružatelji usluga provjere odnosno stručnjaci za održivost koji se za to akreditiraju. Uz spomenuto, u CSRD je navedeno 'poželjno je poduzećima ponuditi veći izbor neovisnih pružatelja usluga provjere za provjeru izvješćivanja o održivosti. Stoga bi državama članicama trebalo omogućiti da akreditiraju neovisne pružatelje usluga provjere u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 za davanje mišljenja o provjeri izvješćivanja o održivosti, koje bi trebalo objaviti zajedno s izvješćem poslovodstva'. Dodatno stručnjacima za održivost izravno je onemogućeno da rade svoj posao, za koji su se dugo educirali, s obzirom na kompleksnost ovog područja. Stoga su ovakve odredbe u potpunosti suprotne načelima tržišta rada EU. I izravno pridonose stvaranju monopola a ne konkurentnosti. I u ovoj verziji je dopušteno revizorima revidiranje izvještaja, ali uz znatno veću konkurenciju na tržištu čime ih se potiče da se više obrazuju o ESG temama i da pružaju usluge uz odgovarajuće naknade, bez koncentracije tržišta. Naime, licenciranje za obavljanje vanjske provjere samo za ovlaštene revizore uz obvezu dodatne edukacije potrebno je izjednačiti s licenciranjem organizacija (privatnih konzultanata) koji imaju znanje o održivosti. Sadašnji prijedlog dovodi organizacije koje se bave stručnim savjetovanjem za održivost u nepovoljan položaj u odnosu na revizore jer im se oduzima polovica posla koja se revizorskim kućama omogućava. Osim što se u nepovoljan položaj stavlja dio konzultanata, u nepovoljan položaj se stavlja i korporativni sektor koji je dužan pribaviti vanjsku provjeru. Već sada se stvara pritisak na manji broj organizacija koje su u stanju pružiti ove usluge čime se stvara potražnja i dižu cijene koje će dodatno povećati već sada velike troškove za korporativni sektor. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Prije svega, važno je istaknuti kako CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) državama članicama daje mogućnost da samostalno odluče žele li da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Odluku samostalno donosi svaka država članica pri čemu odluka da samo ovlašteni revizori u pojedinoj državi članici obavljaju provjeru izvještaja o održivosti nikako nije u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Još je NFRD direktivom (Direktiva 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzetnika i grupa) dana mogućnost državama članicama da mogu nacionalnim propisom zahtijevati da informacije u nefinancijskom izvještaju provjeri neovisni pružatelj usluga provjere. Manji broj država članica (od 27 država članica samo 3 države članice uvele su neovisne pružatelje usluga provjere), prilikom prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo propisao je obvezu provjere nefinancijskog izvještaja. S obzirom da u velikom broju drugih država članica ova profesija nije postojala, a uzimajući u obzir kako ovlašteni revizori, već provjeravaju izvještaj poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti izvještaj o održivosti te uzimajući u obzir da će se provjera izvještaja o održivosti temeljiti na revizijskoj metodologiji (koncept izražavanja ograničenog uvjerenja) ista je primarno CSRD direktivom, a potom i Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu, povjerena ovlaštenim revizorima. Ovlašteni revizori danas imaju obvezu obavljati reviziju s potrebnom stručnošću te se kontinuirano stručno usavršavati, a po potrebi angažirati i stručnjake u pojedinim područjima. Iste principe će primjenjivati pri provjeri izvještaja o održivosti. Nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora obavlja Ministarstvo financija te će nadzirati kako ovlašteni revizori obavljaju provjeru izvještaja o održivosti. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju.
2 Institut za društveno odgovorno poslovanje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Prijedlogom zakona je dozvoljeno izdavanju odobrenja za rad za ovlaštene revizore iz druge države članice, na način da će Ministarstvo financija RH izdati odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti ovlaštenom revizoru iz druge države članice koji ima odobrenje za rad ovlaštenog revizora iz matične države članice, pod uvjetom da položi ispit osposobljenosti. U tom slučaju, ispit osposobljenosti uključuje područje održivosti u mjeri u kojoj je ono potrebno za obavljanje provjere izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj. Ovlašteni revizor iz druge države članice može dobiti odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti isključivo ako ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije u Republici Hrvatskoj. Nema zapreke da se ova praksa ne omogući i nezavisnim pružateljima usluge iz druge države članice. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. CSRD direktiva državama članicama nudi mogućnost da omoguće da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Nadalje, CSRD direktiva zahtijeva od država članica koje su iskoristile tu mogućnost da dopuste neovisnim pružateljima usluga provjere s poslovnim nastanom u drugoj državi članici da obavljaju provjeru izvještaja o održivosti na njihovom području. Dakle,, neovisni pružatelji usluga provjere iz druge države članice ne mogu obavljati provjeru izvještaja o održivosti u državi članici koja ne dopušta da provjeru obavlja neovisni pružatelj usluga provjere.
3 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI, Članak 3. Slijedom komentara danih na članak 36. predloženog Zakona o računovodstvu, da li se stavkom 8. ovog članka predviđa angažman stručnjaka za izvješća o održivosti? S obzirom na ključnu ulogu osoba koje će provjeravati izvještaje o održivosti i osiguravanju pouzdanih informacija o održivosti, Prijedlogom ovog zakona propisano je kako ograničeno uvjerenje o izvještaju o održivosti može dati revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja, ali i drugo revizorsko društvo, s kojim se takav angažman posebno ugovori (a pri tome se misli na poduzetnika). Smatramo stoga da ako stručnjake može angažirati revizorsko društvo, tada stručnjaci mogu i samostalno (kao i do sada) vršiti provjeru izvještaja o održivosti - kao nezavisni stručnjaci. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Ovlašteni revizori danas imaju obvezu obavljati reviziju s potrebnom stručnošću te se kontinuirano stručno usavršavati, a po potrebi angažirati i stručnjake u pojedinim područjima. Iste principe će primjenjivati pri provjeri izvještaja o održivosti. Nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora obavlja Ministarstvo financija te će nadzirati kako ovlašteni revizori obavljaju provjeru izvještaja o održivosti.
4 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI, Članak 10. Trenutno prisutnim programima na tržištu edukacija za područje vezano uz direktivu o održivosti provodi se najmanje 60 sati, a stalnom stručno usavršavanje u području svih dodatnih revizorskih usluga predviđeno je najmanje 10 sati godišnje (30 sati unutar tri godine). Smatramo isto nedovoljnim za izuzetno važno izvješće o održivosti, a bit će potrebno izraziti mišljenja već za 2024. godinu. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Razmotrit će se Vaš prijedlog u vezi povećanja sati stalnog stručnog usavršavanja za one ovlaštene revizore koji imaju odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorksih usluga.
5 Institut za društveno odgovorno poslovanje PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI, Članak 31. Pošto se sadržaj izvješća definiran principom dvostruka materijalnost ne mijenja svake dvije godine, nema zapreke da se zabrana obavljanja nerevizorskih usluga ne produlji na period dulji od dvije godine. Predlažemo period od 5 godina, jer je poslovna praksa pokazala da je to period u kojem većina poduzeća ažurira svoj popis materijalnih tema prema novonastalim tržišnim trendovima. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Ovim člankom se u važeći Zakon o reviziji dodaje novi članak kojim se uređuje obavljanje nerevizorskih usluga kada revizorsko društvo obavlja provjeru izvještaja o održivosti i to isključivo kod obavljanja provjere izvještaja o održivosti subjekta od javnog interesa. Ovaj članak je prijenos članka 25.c Revizijske direktive (Direktiva 2006/43/EZ).