Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o računovodstvu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA | Zalažemo se da se u skladu s CSRD, omogući i konzultantima koji su eksperti za održivost (a mnogi su investirali u vanjske certifikate i zasigurno posjeduju puno veće znanje o ovoj temi od revizora koji su dobili licencu za vanjsku provjeru izvještaja o održivosti) da se licenciraju za provedbu vanjske provjere izvještaja o održivosti. Licenciranje za obavljanje vanjske provjere samo na ovlaštene revizore uz obvezu dodatne edukacije potrebno je izjednačiti s licenciranjem organizacija (privatnih konzultanata) koji imaju znanje o održivosti uz obvezu dodatne edukacije o reviziji. Ova situacija dovodi organizacije koje se bave stručnim savjetovanjem za održivost u nepovoljan položaj jer im se oduzima polovica posla koja se revizorskim kućama omogućava. Osim što se u nepovoljan položaj stavlja dio konzultanata, u nepovoljan položaj se stavlja i korporativni sektor koji je dužan pribaviti vanjsku provjeru. Već sada se stvara pritisak na manji broj organizacija koje su u stanju pružiti ove usluge čime se stvara potražnja i dižu cijene koje će dodatno povećati već sada velike troškove za korporativni sektor. Obrazloženje: Odredbama članka 36. propisano je da reviziju izvještaja o održivosti obavljaju isključivo samostalni revizori ili revizorska društva. Zakonskim prijedlogom nije iskorištena mogućnost propisana odredbama Direktive o korporativnom izvješćivanju (CSRD) kojima se državama članicama daje mogućnost da izvještaje revidiraju i neovisni pružatelji usluga provjere odnosno stručnjaci za održivost koji se za to akreditiraju. Uz spomenuto, u CSRD je navedeno 'poželjno je poduzećima ponuditi veći izbor neovisnih pružatelja usluga provjere za provjeru izvješćivanja o održivosti. Stoga bi državama članicama trebalo omogućiti da akreditiraju neovisne pružatelje usluga provjere u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 za davanje mišljenja o provjeri izvješćivanja o održivosti, koje bi trebalo objaviti zajedno s izvješćem poslovodstva'. Dodatno stručnjacima za održivost izravno je onemogućeno da rade svoj posao, za koji su se dugo educirali, s obzirom na kompleksnost ovog područja. Stoga su ovakve odredbe u potpunosti suprotne načelima tržišta rada EU. I izravno pridonose stvaranju monopola a ne konkurentnosti. I u ovoj verziji je dopušteno revizorima revidiranje izvještaja, ali uz znatno veću konkurenciju na tržištu čime ih se potiče da se više obrazuju o ESG temama i da pružaju usluge uz odgovarajuće naknade, bez koncentracije tržišta. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Prije svega, važno je istaknuti kako CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) državama članicama daje mogućnost da samostalno odluče žele li da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Odluku samostalno donosi svaka država članica pri čemu odluka da samo ovlašteni revizori u pojedinoj državi članici obavljaju provjeru izvještaja o održivosti nikako nije u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Još je NFRD direktivom (Direktiva 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzetnika i grupa) dana mogućnost državama članicama da mogu nacionalnim propisom zahtijevati da informacije u nefinancijskom izvještaju provjeri neovisni pružatelj usluga provjere. Manji broj država članica (od 27 država članica samo 3 države članice uvele su neovisne pružatelje usluga provjere), prilikom prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo propisao je obvezu provjere nefinancijskog izvještaja. S obzirom da u velikom broju drugih država članica ova profesija nije postojala, a uzimajući u obzir kako ovlašteni revizori, već provjeravaju izvještaj poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti izvještaj o održivosti te uzimajući u obzir da će se provjera izvještaja o održivosti temeljiti na revizijskoj metodologiji (koncept izražavanja ograničenog uvjerenja) ista je primarno CSRD direktivom, a potom i Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu, povjerena ovlaštenim revizorima. Ovlašteni revizori danas imaju obvezu obavljati reviziju s potrebnom stručnošću te se kontinuirano stručno usavršavati, a po potrebi angažirati i stručnjake u pojedinim područjima. Iste principe će primjenjivati pri provjeri izvještaja o održivosti. Nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora obavlja Ministarstvo financija te će nadzirati kako ovlašteni revizori obavljaju provjeru izvještaja o održivosti. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju. |
| 2 | VANJA PRANJIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA | Ističem da članak 36. koji se odnosi na provjeru izvještaja o održivosti kojim je omogućeno isključivo samostalnim revizorima ili revizorskim društvima da revidiraju izvješća o održivosti nije u skladu s odredbama Direktive o korporativnom izvješćivanju (CSRD). CSRD daje državama članicama mogućnost da izvještaje revidiraju i neovisni pružatelji usluga provjere odnosno stručnjaci za održivost koji se za to akreditiraju. Predloženom odredbom se stavlja uteg srednjim i malim poduzetnici koji u tom slučaju moraju plaćati velike revizorske kuće. Treba se omogućiti proširenje akreditacije stručnjaka u području održivosti, a ne sužavanje i ograničavanje na monopoliste. | Nije prihvaćen | Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Prije svega, važno je istaknuti kako CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) državama članicama daje mogućnost da samostalno odluče žele li da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Odluku samostalno donosi svaka država članica pri čemu odluka da samo ovlašteni revizori u pojedinoj državi članici obavljaju provjeru izvještaja o održivosti nikako nije u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Još je NFRD direktivom (Direktiva 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzetnika i grupa) dana mogućnost državama članicama da mogu nacionalnim propisom zahtijevati da informacije u nefinancijskom izvještaju provjeri neovisni pružatelj usluga provjere. Manji broj država članica (od 27 država članica samo 3 države članice uvele su neovisne pružatelje usluga provjere), prilikom prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo propisao je obvezu provjere nefinancijskog izvještaja. S obzirom da u velikom broju drugih država članica ova profesija nije postojala, a uzimajući u obzir kako ovlašteni revizori, već provjeravaju izvještaj poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti izvještaj o održivosti te uzimajući u obzir da će se provjera izvještaja o održivosti temeljiti na revizijskoj metodologiji (koncept izražavanja ograničenog uvjerenja) ista je primarno CSRD direktivom, a potom i Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu, povjerena ovlaštenim revizorima. Ovlašteni revizori danas imaju obvezu obavljati reviziju s potrebnom stručnošću te se kontinuirano stručno usavršavati, a po potrebi angažirati i stručnjake u pojedinim područjima. Iste principe će primjenjivati pri provjeri izvještaja o održivosti. Nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora obavlja Ministarstvo financija te će nadzirati kako ovlašteni revizori obavljaju provjeru izvještaja o održivosti. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju. |
| 3 | Earthyficial d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA | Želimo se osvrnuti na spornu odredbu članka 36. (stavak 1) koji se odnosi na provjeru izvještaja o održivosti, a kojim je isključivo samostalnim revizorima ili revizorskim društvima omogućena revizija izvješća o održivosti. Smatramo da je ovaj članak u suprotnosti s namjerom zakonodavca te konkretno i sa samom Direktivom o korporativnom izvješćivanju (CSRD) kojom je državama članicama dana mogućnost provođenja revizije izvještaja i od strane neovisnih pružatelja usluga tj. akreditiranih stručnjaka u području održivosti. Dodatno, sama Direktiva o korporativnom izvješćivanju, u članku 61. navodi: „Međutim, postoji rizik daljnje koncentracije revizorskog tržišta, što bi moglo ugroziti neovisnost revizora i povećati naknade za reviziju ili naknade povezane s provjerom izvješćivanja o održivosti. S obzirom na ključnu ulogu ovlaštenih revizora u pružanju provjere izvješćivanja o održivosti i osiguravanju pouzdanih informacija o održivosti, Komisija je najavila da će djelovati kako bi dodatno poboljšala kvalitetu revizije i stvorila otvorenije i raznolikije tržište revizije, što su uvjeti za uspješnu primjenu ove Direktive o izmjeni. Osim toga, poželjno je poduzećima ponuditi veći izbor neovisnih pružatelja usluga provjere za provjeru izvješćivanja o održivosti. Stoga bi državama članicama trebalo omogućiti da akreditiraju neovisne pružatelje usluga provjere u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća ( 34) za davanje mišljenja o provjeri izvješćivanja o održivosti, koje bi trebalo objaviti zajedno s izvješćem poslovodstva.“ U bitnome, svrha implementacije Direktive ne bi trebala biti nerazumno povećanje troškova, a koji svakako postoje - obzirom na nužne prilagodbe postojećih procesa, sustava i ulaganja u promjene ponašanja obveznika u svrhu usklađivanja sa Direktivom. Upravo iz tog razloga, namjera je Direktive da se u dijelu provjere izvješćivanja o održivosti ponudi veći izbor neovisnih pružatelja usluga sa jasnom svrhom – liberalizacija troškova a što se u prijedlogu izmjena Zakona u članku 36. apsolutno negira te se propisuju odredbe suprotne samoj namjeri Direktive. Ovakav propis potencijalno vodi u povlaštenu poziciju revizora na tržištu što potencijalno može rezultirati diktatom cijena i ograničenjem slobodnog izbora obveznika. Na kraju, ali i ne manje bitno – unatoč područjima korelacije sa financijskim izvješćivanjem, sama Izjava o održivosti je signifikantno širi dokument, te je za reviziju potrebno imati osposobljene i stručne osobe, kao i iskustvo i razumijevanje cijelog procesa – ukratko, smatramo da je za zadovoljavajući način provedbe Direktive potrebno biti ESG stručnjak sa zakonodavno propisanim načinom provođenja revizije dominantno a tek sekundarno posjedovati revizorska specifična znanja. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Prije svega, važno je istaknuti kako CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) državama članicama daje mogućnost da samostalno odluče žele li da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Odluku samostalno donosi svaka država članica pri čemu odluka da samo ovlašteni revizori u pojedinoj državi članici obavljaju provjeru izvještaja o održivosti nikako nije u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Još je NFRD direktivom (Direktiva 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzetnika i grupa) dana mogućnost državama članicama da mogu nacionalnim propisom zahtijevati da informacije u nefinancijskom izvještaju provjeri neovisni pružatelj usluga provjere. Manji broj država članica (od 27 država članica samo 3 države članice uvele su neovisne pružatelje usluga provjere), prilikom prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo propisao je obvezu provjere nefinancijskog izvještaja. S obzirom da u velikom broju drugih država članica ova profesija nije postojala, a uzimajući u obzir kako ovlašteni revizori, već provjeravaju izvještaj poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti izvještaj o održivosti te uzimajući u obzir da će se provjera izvještaja o održivosti temeljiti na revizijskoj metodologiji (koncept izražavanja ograničenog uvjerenja) ista je primarno CSRD direktivom, a potom i Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu, povjerena ovlaštenim revizorima. Ovlašteni revizori danas imaju obvezu obavljati reviziju s potrebnom stručnošću te se kontinuirano stručno usavršavati, a po potrebi angažirati i stručnjake u pojedinim područjima. Iste principe će primjenjivati pri provjeri izvještaja o održivosti. Nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora obavlja Ministarstvo financija te će nadzirati kako ovlašteni revizori obavljaju provjeru izvještaja o održivosti. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju. |
| 4 | Rojko & Co d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA | Na 15. KOR konferenciji (HRPSOR), velika većina hrvatskih tvrtki izrazila je jasnu želju da se, uz tradicionalne revizore, dopusti i neovisnim pružateljima usluge provjere i akreditacijskim tijelima, verifikacija izvješća o održivosti. S čak 83% glasova protiv ograničenja ovog procesa samo na revizore, poduzetnici su jasno stavili do znanja da novi zakonski propisi koji se odnose na objavljivanje izvještaja o održivosti predstavlja iznimno zahtjevno područje koje ne samo da troši njihove resurse već predstavlja veliki trošak, stoga je poticanje konkurentnosti i mogućnosti izbora jedan od ključnih zahtjeva tvrtki. Ova potreba za širom mogučnošću izbora pružatelja usluga provjere ističe ključne nedostatke trenutnog prijedloga Zakona o računovodstu ograničavajući ga isključivo na revizore. Naime, revizori, unatoč opsežnom obrazovanju i iskustvu s financijskim izvještavanjem, trenutno nemaju nužna specijalizirana znanja i iskustva potrebna za adekvatnu provjeru tematika koje pokriva izvještaj o održivosti. S druge strane, na tržištu već postoje tvrtke sa bogatim iskustvom i dubokim razumijevanjem pitanja održivosti, koje su sposobne pružiti kvalitetne usluge verifikacije i tako doprinijeti hrvatskom gospodarstvu. Ograničavanje pristupa ovom tržištu samo na revizorske kuće, s obzirom na nedostatak specijaliziranog znanja, neopravdano je i suprotno pravnim stečevinama Europske Unije. Zakonodavstvo, poput CSRD-a, koje uvodi dodatne terete za tvrtke kroz obvezu vanjske provjere, trebalo bi omogućiti smanjenje tih tereta kroz racionalizaciju troškova i pružanje veće mogućnosti izbora. Upravo zato je važno usvajanje prakse koja omogućava angažman neovisnih pružatelja usluga provjere, kako je to već implementirano u nekim zemljama, poput primjerice Francuske. Sama Direktiva CSRD (u člancima 61. do 63.) upozorava na rizik od koncentracije na tržištu revizija ukoliko se provjera izvještaja o održivosti ograniči isključivo na revizore, što bi moglo dovesti do povećanja troškova povezanih s provjerom. Uvođenjem većeg broja neovisnih pružatelja usluga, ne samo da se podupire veći izbor za tvrtke, već se također promiče transparentnost i drži troškove na prihvatljivoj razini. Zaključno, slušajući glas hrvatskih tvrtki i priznavajući teret koji novi zakonski zahtjevi stavljaju na njihova leđa, postaje evidentno da je nužno omogućiti veću raznolikost u izboru pružatelja usluga provjere. Ovo ne samo da olakšava financijska i administrativna opterećenja za tvetke već i pridonosi jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, usmjeravajući ga prema održivijoj budućnosti. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Prije svega, važno je istaknuti kako CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) državama članicama daje mogućnost da samostalno odluče žele li da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Odluku samostalno donosi svaka država članica pri čemu odluka da samo ovlašteni revizori u pojedinoj državi članici obavljaju provjeru izvještaja o održivosti nikako nije u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Još je NFRD direktivom (Direktiva 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzetnika i grupa) dana mogućnost državama članicama da mogu nacionalnim propisom zahtijevati da informacije u nefinancijskom izvještaju provjeri neovisni pružatelj usluga provjere. Manji broj država članica (od 27 država članica samo 3 države članice uvele su neovisne pružatelje usluga provjere), prilikom prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo propisao je obvezu provjere nefinancijskog izvještaja. S obzirom da u velikom broju drugih država članica ova profesija nije postojala, a uzimajući u obzir kako ovlašteni revizori, već provjeravaju izvještaj poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti izvještaj o održivosti te uzimajući u obzir da će se provjera izvještaja o održivosti temeljiti na revizijskoj metodologiji (koncept izražavanja ograničenog uvjerenja) ista je primarno CSRD direktivom, a potom i Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu, povjerena ovlaštenim revizorima. Ovlašteni revizori danas imaju obvezu obavljati reviziju s potrebnom stručnošću te se kontinuirano stručno usavršavati, a po potrebi angažirati i stručnjake u pojedinim područjima. Iste principe će primjenjivati pri provjeri izvještaja o održivosti. Nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora obavlja Ministarstvo financija te će nadzirati kako ovlašteni revizori obavljaju provjeru izvještaja o održivosti. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju. |
| 5 | ESG Point, za izradu izvještaja o održivosti i poslovno savjetovanje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA | Ovom prilikom skrećem pažnju na spornu odredbu članka 36. koji se odnosi na provjeru izvještaja o održivosti kojom je omogućeno isključivo samostalnim revizorima ili revizorskim društvima da revidiraju izvješća o održivosti iako je prema odredbama Direktive o korporativnom izvješćivanju (CSRD) državama članicama dana mogućnost da izvještaje revidiraju i neovisni pružatelji usluga provjere odnosno stručnjaci za održivost koji se za to akreditiraju. U CSRD je navedeno 'poželjno je poduzećima ponuditi veći izbor neovisnih pružatelja usluga provjere za provjeru izvješćivanja o održivosti. Stoga bi državama članicama trebalo omogućiti da akreditiraju neovisne pružatelje usluga provjere u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća za davanje mišljenja o provjeri izvješćivanja o održivosti, koje bi trebalo objaviti zajedno s izvješćem poslovodstva'. Stoga ovakva odredba ZOR-a kojom se eliminiraju svi neovisni pružatelji usluga provjere nije u duhu pravne stečevine EU i direktno dovodi do diskriminacije na tržištu i koncentracije moći revizora a na štetu struke. Revizori će moći tražiti veće cijene revizije s obzirom da samo oni mogu raditi ove provjere. Na ovaj rizik upozoravaju i odredbe CSDR-a: 'postoji rizik daljnje koncentracije revizorskog tržišta, što bi moglo ugroziti neovisnost revizora i povećati naknade za reviziju ili naknade povezane s provjerom izvješćivanja o održivosti.' 🏢 Što ove odredbe znače za gospodarstvenike koji su obveznici izrade izvještaja o održivosti? Definitivno veće naknade provjere izvješćivanja o održivosti! Pored financijskih izdataka za izradu izvješća o održivosti mogu očekivati izrazito visoke naknade za reviziju tih izvješća ako se ova odredba ne izmjeni. Jer se direktno stvara koncentracija revizorskog tržišta koji bi tako stekao monopol nad cijenama. Nama stručnjacima za održivost izravno je onemogućeno da radimo svoj posao za koji se jako puno educiramo s obzirom na kompleksnost ovog područja. Stoga su ovakve odredbe u potpunosti suprotne načelima tržišta rada EU. I doslovno pridonose stvaranju monopola a ne konkurentnosti na tržištu. Stoga je nužno da se ova odredba izmjenu u skladu s pravnom stečevinom EU, konkretno odredbama Direktive o korporativnom izvješćivanju (CSRD). | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Prije svega, važno je istaknuti kako CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) državama članicama daje mogućnost da samostalno odluče žele li da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Odluku samostalno donosi svaka država članica pri čemu odluka da samo ovlašteni revizori u pojedinoj državi članici obavljaju provjeru izvještaja o održivosti nikako nije u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Još je NFRD direktivom (Direktiva 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzetnika i grupa) dana mogućnost državama članicama da mogu nacionalnim propisom zahtijevati da informacije u nefinancijskom izvještaju provjeri neovisni pružatelj usluga provjere. Manji broj država članica (od 27 država članica samo 3 države članice uvele su neovisne pružatelje usluga provjere), prilikom prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo propisao je obvezu provjere nefinancijskog izvještaja. S obzirom da u velikom broju drugih država članica ova profesija nije postojala, a uzimajući u obzir kako ovlašteni revizori, već provjeravaju izvještaj poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti izvještaj o održivosti te uzimajući u obzir da će se provjera izvještaja o održivosti temeljiti na revizijskoj metodologiji (koncept izražavanja ograničenog uvjerenja) ista je primarno CSRD direktivom, a potom i Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu, povjerena ovlaštenim revizorima. Ovlašteni revizori danas imaju obvezu obavljati reviziju s potrebnom stručnošću te se kontinuirano stručno usavršavati, a po potrebi angažirati i stručnjake u pojedinim područjima. Iste principe će primjenjivati pri provjeri izvještaja o održivosti. Nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora obavlja Ministarstvo financija te će nadzirati kako ovlašteni revizori obavljaju provjeru izvještaja o održivosti. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju. |
| 6 | Vita projekt d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA | Novi zakonski prijedlog previdio je važnost specifičnih znanja i vještina potrebnih za djelovanje u području održivosti, što revizori usmjereni na financije ne posjeduju. Zabrana pristupa kvalificiranim akterima na tržište usluga održivosti suprotstavlja se pravilima EU. Direktiva CSRD u člancima 61. do 63. omogućava da reviziju ili evaluaciju izvještaja o održivosti vrše ovlašteni revizori ili nezavisni eksperti. Takvi nezavisni stručnjaci, koji već niz godina pružaju širok spektar usluga vezanih za održivost, poput ocjene utjecaja na okoliš ili upravljanja energijom, raspolažu znatno specijaliziranijim znanjem u odnosu na financijske revizorske kuće. Zakonodavstvo koje će regulirati objavu informacija o održivosti trgovačkih društava trebalo bi, prema našem stavu, omogućiti i licenciranim nezavisnim ekspertima da provjeravaju izvještaje o održivosti. Nadamo se da će Hrvatska kao članica EU poticati raznolikost organizacija koje će provoditi revizije u ovoj domeni, omogućavajući time i iskusnim subjektima u polju održivosti da doprinesu svojim stručnostima. U svjetlu CSRD-a, važno je držati troškove vanjskih provjera prihvatljivima za tržište, budući da ekskluzivnost revizora može dovesti do neželjene koncentracije na tržištu revizija. Stoga zagovaramo otvaranje tržišta i za nezavisne pružatelje usluga. Dalje, povećanje broja nezavisnih pružatelja usluga provjere, kako navodi Direktiva, omogućilo bi poduzećima veći izbor i doprinijelo transparentnosti. Na 15. konferenciji HRPSOR-a, većina hrvatskih poduzetnika izrazila je želju za većim uključivanjem nezavisnih pružatelja u procese verifikacije, čime bi se rasteretili od dodatnih financijskih i administrativnih opterećenja. Uvažavanje njihovog stava moglo bi pozitivno utjecati na konkurentnost hrvatskog gospodarstva. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Prije svega, važno je istaknuti kako CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) državama članicama daje mogućnost da samostalno odluče žele li da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Odluku samostalno donosi svaka država članica pri čemu odluka da samo ovlašteni revizori u pojedinoj državi članici obavljaju provjeru izvještaja o održivosti nikako nije u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Još je NFRD direktivom (Direktiva 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzetnika i grupa) dana mogućnost državama članicama da mogu nacionalnim propisom zahtijevati da informacije u nefinancijskom izvještaju provjeri neovisni pružatelj usluga provjere. Manji broj država članica (od 27 država članica samo 3 države članice uvele su neovisne pružatelje usluga provjere), prilikom prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo propisao je obvezu provjere nefinancijskog izvještaja. S obzirom da u velikom broju drugih država članica ova profesija nije postojala, a uzimajući u obzir kako ovlašteni revizori, već provjeravaju izvještaj poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti izvještaj o održivosti te uzimajući u obzir da će se provjera izvještaja o održivosti temeljiti na revizijskoj metodologiji (koncept izražavanja ograničenog uvjerenja) ista je primarno CSRD direktivom, a potom i Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu, povjerena ovlaštenim revizorima. Ovlašteni revizori danas imaju obvezu obavljati reviziju s potrebnom stručnošću te se kontinuirano stručno usavršavati, a po potrebi angažirati i stručnjake u pojedinim područjima. Iste principe će primjenjivati pri provjeri izvještaja o održivosti. Nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora obavlja Ministarstvo financija te će nadzirati kako ovlašteni revizori obavljaju provjeru izvještaja o održivosti. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju. |
| 7 | Bureau Veritas Croatia d.o.o | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA | Mišljenje o prijedlogu navedenih zakona dajem u ime neovisne certifikacijske kuće koja je jedan od globalnih lidera na području certificiranja, testiranja i inspekcija (TIC Sector) s preko 82.000 zaposlenih u više od 1.600 ureda i laboratorija diljem svijeta a jednako tako registrirana je i uspješno posluje i u Republici Hrvatskoj. Znači pripadamo neovisnim pružateljima usluge provjere i kao takvi smo jedna od zainteresiranih strana koja je kroz ovaj prijedlog zakona nažalost potpuno diskreditirana i onemogućena da dobije šansu pružati usluge na ovom području na kojem imamo veliko iskustvo. Prijedlozi zakona nisu dobri jer apsolutno pogoduju financijskim revizorima i predstavljaju temelje za stvaranje tržišnog monopola dajući ga izričito u njihove ruke što će u konačnici imati negativne posljedice na hrvatske tvrtke i gospodarstvo. Istovremeno zanemaruje se činjenica da veoma kompleksno područje održivosti zahtjeva posebne kompetencije i specijalistička znanja koja revizor koji se bavi financijama nema. Odredbe CSRD direktive u stavcima 61. do 63. propisuju da reviziju izvješća o održivosti ili mišljenje o izvješću o održivosti može dati ovlašteni revizor ili drugi neovisni pružatelj usluga provjere. Neovisni pružatelj usluga provjere je u skladu s izmjenom točke dvadeset drugog članka Direktive 2013/34/EU (o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima određenih vrsta društava) tijelo za ocjenu sukladnosti akreditiran u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008. U skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008, akreditacija znači postupak provjere koji se odnosi na tijelo za ocjenu sukladnosti (u Republici Hrvatskoj primjerice to provodi Hrvatska akreditacijska agencija) i priznaje kompetentnost akreditiranog tijela (npr. laboratorija, kontrolnog ili certifikacijskog tijela itd.) za obavljanje posebnih zadataka ocjenjivanja sukladnosti. Akreditacija je stručan, nepristran i neovisan postupak kojim nacionalno akreditacijsko tijelo službeno potvrđuje osposobljenost akreditiranog tijela za obavljanje određenih poslova ocjenjivanja sukladnosti. Akreditacija predstavlja jedan od ključnih stupova tehničke infrastrukture svake zemlje, jer pomaže u poboljšanju kvalitete proizvoda i usluga, pomaže gospodarstvu u postizanju globalne konkurentnosti i doprinosi promicanju međunarodne trgovine. Neovisni pružatelji usluga provjere djeluju već duže vrijeme na tržištu kao neovisni već akreditirani pružatelji usluga za čitav niz usluga i područja inače uključenih u izvješćivanje o održivosti (npr. sustavi upravljanja okolišem, upravljanje zdravljem i sigurnošću na radu, upravljanje energijom, upravljanje sigurnošću hrane, upravljanje suzbijanjem korupcije, provjera emisija stakleničkih plinova, izračuna ugljičnog otiska etc) za koje poslove imaju na raspolaganju specijaliste sa velikim znanjima i iskustvom u tim područjima za razliku od revizorskih kuća. Osnovni hrvatski zakoni koji će se baviti područjem izvještavanja i objave financijskih i nefinancijskih informacija trgovačkih društava odnosno definirati primjenu odredbi CSRD Direktive, trebali bi po našem mišljenju sadržati odredbe prema kojima će biti pravni revizori i revizorske kuće odgovorni za provjeru izvješća o održivosti (uz ispunjavanje posebnih zahtjeva za pregled i izdavanje uvjerenja u vezi s dijelom godišnjeg izvješća o održivosti) ali jednako tako i propisno akreditirani neovisni pružatelji usluga provjere. Stoga smatramo da ovi zakoni nisu dobri i potrebno je stvoriti transparatnije i konkurentnije okruženje kroz pravičan zakonski okvir. Naše očekivanje, a prema anketama i očekivanje tvrtki koje su obveznici revizije godišnjih izvješća i izvješćivanja o održivosti je da će Hrvatska kao država članica EU osigurati dovoljno širok raspon organizacija za reviziju izvješća o održivosti te da će uslugama verifikacije /potvrde (verifikacije) relevantnih dijelova godišnjih izvješća moći baviti i organizacije koje već imaju višegodišnje iskustvo u području održivosti, koje imaju odgovarajuću infrastrukturu i kvalificirano osoblje te koje su poznate po profesionalizmu u pružanju svojih usluga a kao rezultat uživaju visoku razinu ugleda i povjerenja među kupcima i drugim dionicima. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Prije svega, važno je istaknuti kako CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) državama članicama daje mogućnost da samostalno odluče žele li da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Odluku samostalno donosi svaka država članica pri čemu odluka da samo ovlašteni revizori u pojedinoj državi članici obavljaju provjeru izvještaja o održivosti nikako nije u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Još je NFRD direktivom (Direktiva 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzetnika i grupa) dana mogućnost državama članicama da mogu nacionalnim propisom zahtijevati da informacije u nefinancijskom izvještaju provjeri neovisni pružatelj usluga provjere. Manji broj država članica (od 27 država članica samo 3 države članice uvele su neovisne pružatelje usluga provjere), prilikom prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo propisao je obvezu provjere nefinancijskog izvještaja. S obzirom da u velikom broju drugih država članica ova profesija nije postojala, a uzimajući u obzir kako ovlašteni revizori, već provjeravaju izvještaj poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti izvještaj o održivosti te uzimajući u obzir da će se provjera izvještaja o održivosti temeljiti na revizijskoj metodologiji (koncept izražavanja ograničenog uvjerenja) ista je primarno CSRD direktivom, a potom i Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu, povjerena ovlaštenim revizorima. Ovlašteni revizori danas imaju obvezu obavljati reviziju s potrebnom stručnošću te se kontinuirano stručno usavršavati, a po potrebi angažirati i stručnjake u pojedinim područjima. Iste principe će primjenjivati pri provjeri izvještaja o održivosti. Nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora obavlja Ministarstvo financija te će nadzirati kako ovlašteni revizori obavljaju provjeru izvještaja o održivosti. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju. |
| 8 | Institut za društveno odgovorno poslovanje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA | Revizori, iako opsežno educirani po pitanju financijskih informacija i metoda provedbe revizije, u ovom trenutku nemaju znanja ni iskustva u provjeri tema koje pokriva izvješće o održivosti. S druge strane, na hrvatskom tržištu postoje pružatelji usluga provjere (akreditirana tijela) koji su upoznati s temama održivosti i regulativom te imaju iskustva s provjerom sustava upravljanja i provjerom izvješća o održivosti, jer dugi niz godina pružaju stručno i kvalitetno ovu uslugu te doprinose hrvatskom gospodarstvu. Ne može se ograničiti ulazak drugih kvalificiranih subjekata u ovo tržište pružatelja usluge jer je to protivno pravnim stečevinama EU. S obzirom na zakonodavni teret nametnut poduzetnicima kroz CSRD, trošak vanjske provjere treba svesti na racionalan i tržišno prihvatljiv iznos. Sama Direktiva navodi kako "Ograničavanjem provjere izvještaja o održivosti samo na revizore, postoji rizik od koncentracije revizorskog tržišta, što bi moglo povećati naknade povezane s provjerom izvješćivanja o održivosti." Zastupajući interese poduzetnika, s ciljem prevencije rizika previsokih naknada za reviziju izvješća o održivosti, smatramo kako bi prostor za pružanje usluga provjere trebalo otvoriti i neovisnim pružateljima usluge provjere. Takva praksa implementirana je u Francuskoj. Osim toga, Direktiva navodi kako je poželjno da zemlje članice poduzećima ponude veći izbor neovisnih pružatelja usluga provjere za provjeru izvješćivanja o održivosti (omogućavanje akreditacije neovisnih pružatelja usluga provjere) koje bi trebalo objaviti zajedno s izvješćem poslovodstva. Svjesni smo dodatnih resursa koji bi javni sektor trebao podnijeti, međutim, ovako se troškovi prenose na poduzetnike kojima provjera izvješća predstavlja administrativni trošak i ne doprinosi konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Vrlo je važno spomenuti kako se na 15. KOR konferenciji (HRPSOR), na pitanje "Treba li u Republici Hrvatskoj, izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, dopustiti da, uz revizore, neovisni pružatelji usluga provjere, provjeravaju izvješća o održivosti?" 83% (njih 57) hrvatskih poduzetnika protivi se verifikaciji samo od strane revizora, odnosno, žele da se vanjska provjera omogući i nezavisnim pružateljima usluge provjere (akreditacijska tijela). Hrvatski poduzetnici snosit će teret novih zakonskih odredbi, zato se čini ispravno poslušati njihov glas. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Prije svega, važno je istaknuti kako CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) državama članicama daje mogućnost da samostalno odluče žele li da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Odluku samostalno donosi svaka država članica pri čemu odluka da samo ovlašteni revizori u pojedinoj državi članici obavljaju provjeru izvještaja o održivosti nikako nije u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Još je NFRD direktivom (Direktiva 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzetnika i grupa) dana mogućnost državama članicama da mogu nacionalnim propisom zahtijevati da informacije u nefinancijskom izvještaju provjeri neovisni pružatelj usluga provjere. Manji broj država članica (od 27 država članica samo 3 države članice uvele su neovisne pružatelje usluga provjere), prilikom prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo propisao je obvezu provjere nefinancijskog izvještaja. S obzirom da u velikom broju drugih država članica ova profesija nije postojala, a uzimajući u obzir kako ovlašteni revizori, već provjeravaju izvještaj poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti izvještaj o održivosti te uzimajući u obzir da će se provjera izvještaja o održivosti temeljiti na revizijskoj metodologiji (koncept izražavanja ograničenog uvjerenja) ista je primarno CSRD direktivom, a potom i Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu, povjerena ovlaštenim revizorima. Ovlašteni revizori danas imaju obvezu obavljati reviziju s potrebnom stručnošću te se kontinuirano stručno usavršavati, a po potrebi angažirati i stručnjake u pojedinim područjima. Iste principe će primjenjivati pri provjeri izvještaja o održivosti. Nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora obavlja Ministarstvo financija te će nadzirati kako ovlašteni revizori obavljaju provjeru izvještaja o održivosti. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju. |
| 9 | Udruga "Hrvatski Računovođa" | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA | Zakon o računovodstvu u člancima 28 i dalje uređuje izvješćivanje o održivosti. Ta materija ne spada u ovaj zakon jer je rijeć o tzv. "zelenim politikama" koje ne spadaju u računovodstvo. Uostalom te politike su isprazne tlapnje o ekološkim mjerama za spas planeta. Svi znamo što je moguće a što je nemoguće. Iza ovoga se krije jedna mreža pružatelja usluga koji će pripremati, revidirati i skupo naplaćivati izvještaje o održivosti da su mjere poduzetnika u skladu sa znanstvenim dokazima. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) u pogledu obveze izvještavanja o održivosti izmijenila je tzv. Računovodstvenu direktivu (Direktiva 2013/34) koja je prenesena u Zakon o računovodstvu. S obzirom da važeći Zakon o računovodstvu uređuje sastavljanje i objavu ne samo godišnjih financijskih izvještaja, već i izvještaja poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti i izvještaj o održivosti sasvim je primjereno Zakonom o računovodstvu urediti obvezu izrade i objave izvještaja o održivosti. Činjenica je da je posljednjih godina zabilježen znatan porast potražnje za informacijama o održivosti, pogotovo od strane investicijske zajednice. Kada je riječ o sagledavanju cjelokupne slike poslovanja određenog poduzetnika potrebno je uzeti u obzir ne samo financijske pokazatelje, već i pokazatelje održivosti. Provjera izvještaja o održivosti svakako će pridonijeti povezanosti i usklađenosti financijskih informacija i informacija o održivosti, što je posebno važno za korisnike informacija o održivosti. Ako se izvještaj o održivosti ne bi provjeravao ugrozila bi se vjerodostojnost objavljenih informacija o održivosti pa se zasigurno ne bi odgovorilo na potrebe predviđenih korisnika tih informacija. Dodatno, na razini Europske unije objavljivanje informacija o održivosti prepoznato je kao presudno za upravljanje promjenom prema održivom gospodarstvu povezivanjem dugoročne profitabilnosti s društvenom pravdom i zaštitom okoliša. |
| 10 | Udruga "Hrvatski Računovođa" | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA | Zakon o računovodstvu sadrži odredbe o obveznoj revizije velikog dijela malih poduzetnitka. Takvo propisivanje je troškovno teroriziranje poduzetnika već posljednjih 25 godina. Ta praksa nastavlja se i dalje. pogledajte samo u Sloveniju koja ima lošiju računovodstvenu struku od naše pa se ta obveza revizije odnosi samo na srednje i velike poduzetnike. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Države članice sukladno tzv. Računovodstvenoj direktivi (Direktiva 2013/34/EU) osiguravaju da reviziju financijskih izvještaja subjekata od javnog interesa, srednjih i velikih poduzetnika obavlja jedan ili više ovlaštenih revizora ili revizorskih društava koje su države članice ovlastile za obavljanje zakonskih revizija na temelju tzv. Revizijske direktive (Direktive 2006/43/EZ). Svaka država članica može odlučiti proširiti obuhvat obveznika revizije. Ministarstvo financija kontinuirano ulaže napore u povećanje kvalitete financijskih izvještaja, a nesporno je da su revidirani financijski izvještaji veće kvalitete u odnosu na nerevidirane financijske izvještaje. Dakle, u konkretnom slučaju je riječ o pronalasku balansa između povećanja kvalitete financijskih izvještaja s jedne strane, i opterećenosti poduzetnika s druge strane. Međutim, slijedom Vašeg komentara razmotrit će se još jednom obuhvat obveznika revizije u Republici Hrvatskoj. |
| 11 | Krešimir Grgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA | Ta navodna "održivost" nikakve veze nema sa računovodstvom. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) izmijenila je Računovodstvenu direktivu koja je prenesena u Zakon o računovodstvu. S obzirom da važeći Zakon o računovodstvu uređuje sastavljanje i objavu ne samo godišnjih financijskih izvještaja, već i izvještaja poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti i izvještaj o održivosti sasvim je primjereno Zakonom o računovodstvu urediti obvezu izrade i objave izvještaja o održivosti. Činjenica je da je posljednjih godina zabilježen znatan porast potražnje za informacijama o održivosti, pogotovo od strane investicijske zajednice. Kada je riječ o sagledavanju cjelokupne slike poslovanja određenog poduzetnika potrebno je uzeti u obzir ne samo financijske pokazatelje, već i pokazatelje održivosti. Potreba za izvještavanjem o održivosti proizlazi iz šireg konteksta suvremene poslovne ekonomije i temeljnih ciljeva poslovanja poduzetnika u rasponu od maksimalizacije profita do suvremenih modela održivog poslovanja. Poduzetnici su proširili svoj utjecaj do točke u kojoj poslovanje ne utječe samo na ekonomiju, nego i na društvo i okoliš. Stoga je NFRD direktivom (Direktiva 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa) Europska unija prepoznala potrebu uspostave visoke i usporedive razine razmjene informacija koju objavljuje privatni sektor u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika kao i utjecaja aktivnosti poduzetnika koje se odnose na okolišna, društvena i kadrovska pitanja, poštivanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem. CSRD direktiva popunila je praznine u pravilima koja su vezana za nefinancijsko izvještavanje, s ciljem poboljšanja izvještavanja o održivosti uz što manji trošak, kako bi se bolje iskoristio potencijal europskog jedinstvenog tržišta prelaskom na potpuno održiv i uključiv gospodarski i financijski sustav u skladu s Europskim zelenim planom i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Dodatno, na razini Europske unije objavljivanje informacija o održivosti prepoznato je kao presudno za upravljanje promjenom prema održivom gospodarstvu povezivanjem dugoročne profitabilnosti s društvenom pravdom i zaštitom okoliša. |
| 12 | Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. | Poštovani, predlažemo da se članak 3. st. 2. kojim se definira subjekt od javnog interesa, u točki. 15. izmjeni tako da glasi: „trgovačko društvo, koje samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim društvima tijekom prethodne poslovne godine ispunjava jedan od sljedećih uvjeta: a) zapošljava prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine u Republici Hrvatskoj b) ima aktivu veću od 829.500.000,00 eura na zadnji dan poslovne godine.“. Obrazloženje: Odredbe Zakona o računovodstvu koje su trenutno na snazi u čl. 3. definiraju kriterije veličine za određivanje subjekata od javnog interesa za trgovačka društva koja samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim društvima tijekom prethodne poslovne godine ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta: a) zapošljavaju prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine u Republici Hrvatskoj b) imaju aktivu veću od 663.614.042,07 eura na zadnji dan poslovne godine. U dostavljenom Nacrtu prijedloga zakona o računovodstvu gore navedeni kriterij aktive smanjen je sa 663.614.042,07 eura na 660.000.000,00 eura dok su novčani kriteriji za određivanje kategorije veličine poduzetnika povećani za 25% kako bi se uzeo u obzir učinak inflacije. Smatramo da se smanjenjem kriterija aktive za 3.614.042,07 eura, trgovačka društva u RH dodatno stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na trgovačka društva iz ostalih država članica od kojih većina nije niti uvela kriterij veličine za određivanje subjekata od javnog interesa. Smatramo da se kriterij aktive ne bi trebao smanjiti novim Zakonom o računovodstvu, nego naprotiv, navedeni kriterij bi se trebao povećati zbog inflacije za 25% odnosno sa 663.614.042,07 eura na 829.500.000,00 eura (zaokruženo), vrednujući na taj način iste okolnosti koje su utjecale na povećanje pragova za razvrstavanje poduzetnika. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Tzv. Računovodstvena direktiva (Direktiva 2013/34/EU) određuje da su subjekti od javnog interesa: 1. poduzetnici čiji vrijednosni papiri su uvršteni na uređeno tržište 2. kreditne institucije 3. društva za osiguranje 4. drugi subjekti koje države članice imenuju subjektima od javnog interesa, na primjer subjekte koji su zbog prirode svojeg poslovanja, svoje veličine ili broja djelatnika od velikog javnog značaja. Dakle, svaka država članica samostalno odlučuje koji poduzetnici, osim onih koji su u pravnoj stečevini EU-a određeni subjektima od javnog interesa, će se dodatno odrediti subjektima od javnog interesa. Međutim, slijedom Vašeg komentara razmotrit će se definicija subjekata od javnog interesa. |
| 13 | Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 5. | Predlažemo da se u stavku 3. točke 1. i 2. izmijene na način da glase: 1. ukupna aktiva do 450.000,00 eura 2. neto prihod do 900.000,00 eura U stavku 4. točke 1. i 2. izmijene na način da glase: 1. ukupna aktiva do 5.000.000,00 eura 2. neto prihod do 10.000.000,00 eura U stavku 5. točke 1. i 2. izmijene na način da glase: 1. ukupna aktiva do 25.000.000,00 eura 2. neto prihod do 50.000.000,00 eura Obrazloženje: U dijelu razvrstavanja poduzetnika kriterije je potrebno jasnije definirati na način da se propiše maksimalan iznos ukupne aktive i neto prihoda, odnosno da se doda riječ 'do' ispred broja. Način na koji je sada navedeno značio bi da je riječ o poduzetnicima koji npr. imaju ukupnu aktivu jednaku 450.000,00€. Skrećemo pažnju na obrazloženje objavljeno uz Zakon u kojem se u kriteriju koristi '-' koji zamjenjuje riječ 'do'. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Pri razvrstavanju poduzetnika uzimaju se u obzir ukupna aktiva, neto prihod i broj zaposlenih te je izrijekom navedeno da su mikro, mali ili srednji poduzetnici oni koji ne prelaze utvrđene granične pokazatelje u dva od tri uvjeta. Pravna norma je jasna što dokazuje i činjenica da je dugi niz godina u primjeni, a nije bilo upita za pojašnjenjem. |
| 14 | ELEN BAMBIĆ | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 18. | Molim da se nakon riječi : strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja u čl.18 st.13 doda: i to jednom u četiri godine, te se u međuvremenu ne smije mijenjati. Obrazloženje: ukoliko Odbor i Ministar financija dobro planiraju podatke koje obuhvaćaju GFI-i, te poduzetnici moraju obuhvatiti u Izvještajima određene podatke, nema razloga da se isti mijenjaju, te iziskuju dodatno administriranje odnosno promjene programskih rješenja barem tih 4 godine. | Nije prihvaćen | Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja, od svog donošenja izmijenjen je dva puta i to radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno s tzv. Računovodstvenom direktivom (Direktiva 2013/34/EU). Razumijemo problematiku česte izmjene propisa i potrebe usklađenja, no bitno je skrenuti pozornosti kako države članice imaju rokove za prijenos pravne stečevine Europske unije, te nije moguće odrediti rok u kojem se predmetni Pravilnik ne bi mogao mijenjati s obzirom da su zapriječene kazne državi članici u slučaju neprenošenja pravne stečevine u roku ili nepravilnog prenošenja pravne stečevine uistinu visoke. |
| 15 | HOK | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 18. | Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore pozdravlja povećanje iznosa pokazatelja navedenih u čl. 5. ovog prijedloga Zakona, čime će se struktura poduzetnika u Hrvatskoj dodatno promijeniti u korist mikro i malih poduzetnika. Potrebno je stoga hitno pojednostaviti strukturu godišnjih financijskih izvještaja u korist mikro i malih poduzetnika, kako je Sekcija već ranije predlagala. Naime, trenutna forma godišnjeg financijskog izvještaja predaje se za mikro, male i srednje poduzetnike, prilagođen je za potrebe srednjih poduzetnika a postotak srednjih poduzetnika u Hrvatskoj, prema javno objavljenim podacima kreće se oko 1-1,1%. Primjenom novih pokazatelja očekivano će ih biti još manje. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. U predstojećem razdoblju razmotrit će se daljnje moguće rasterećenje izvještaja za mikro i male poduzetnike |
| 16 | ELEN BAMBIĆ | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 20. | Molim da uvjeti za razvrstavanje poduzetnika budu 20% veći u smislu visine aktive i prihoda. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Države članice sukladno tzv. Računovodstvenoj direktivi (Direktiva 2013/34/EU) osiguravaju da reviziju financijskih izvještaja subjekata od javnog interesa, srednjih i velikih poduzetnika obavlja jedan ili više ovlaštenih revizora ili revizorskih društava koje su države članice ovlastile za obavljanje zakonskih revizija na temelju tzv. Revizijske direktive (Direktive 2006/43/EZ). Svaka država članica može odlučiti proširiti obuhvat obveznika revizije. Ministarstvo financija kontinuirano ulaže napore u povećanje kvalitete financijskih izvještaja, a nesporno je da su revidirani financijski izvještaji veće kvalitete u odnosu na nerevidirane financijske izvještaje. Dakle, u konkretnom slučaju je riječ o pronalasku balansa između povećanja kvalitete financijskih izvještaja s jedne strane, i opterećenosti poduzetnika s druge strane. Međutim, slijedom Vašeg komentara razmotrit će se još jednom obuhvat obveznika revizije u Republici Hrvatskoj. |
| 17 | HOK | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 20. | Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore predlaže povećanje uvjeta iz st. 4. ovog članka, obzirom na povećanje pokazatelja iz čl. 5. ovog Zakona (razvrstavanje poduzetnika). Naime, ovim prijedlogom Zakona pragovi za obveznike revizije se "samo zaokružuju" u odnosu na postojeće odredbe, čime će veći broj poduzetnika postati obveznici revizije. što će dodatno doprinijeti administrativnom i financijskom opterećenju poduzetništva. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Države članice sukladno tzv. Računovodstvenoj direktivi (Direktiva 2013/34/EU) osiguravaju da reviziju financijskih izvještaja subjekata od javnog interesa, srednjih i velikih poduzetnika obavlja jedan ili više ovlaštenih revizora ili revizorskih društava koje su države članice ovlastile za obavljanje zakonskih revizija na temelju tzv. Revizijske direktive (Direktive 2006/43/EZ). Svaka država članica može odlučiti proširiti obuhvat obveznika revizije. Ministarstvo financija kontinuirano ulaže napore u povećanje kvalitete financijskih izvještaja, a nesporno je da su revidirani financijski izvještaji veće kvalitete u odnosu na nerevidirane financijske izvještaje. Dakle, u konkretnom slučaju je riječ o pronalasku balansa između povećanja kvalitete financijskih izvještaja s jedne strane, i opterećenosti poduzetnika s druge strane. Međutim, slijedom Vašeg komentara razmotrit će se još jednom obuhvat obveznika revizije u Republici Hrvatskoj. |
| 18 | HGK | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 20. | Predlagatelj novim zakonskim prijedlogom redefinirao veličinu poduzetnika povećanjem financijskih pokazatelja za 25% što je posljedica visoke inflacije u prethodnim razdobljima. Držimo da je isti kriterij potrebno uzeti i kod definiranja obveznika revizije. Tako bi predloženi pragovi trebali iznositi: 1. iznos ukupne aktive 2.500.000,00 eura, 2. iznos neto prihoda 5.000.000,00 eura. Nadalje, Udruženje računovođa HGK smatra kako bi za poduzetnike koji prelaze navedene kriterije, a spadaju u male poduzetnike, trebalo uvesti obvezu revizijskog uvida koji se provodi sukladno revizijskim propisima, a ne obvezu revizije financijskih izvještaja kako je predloženo. Sve navedeno predlaže se u cilju povećanja konkurentnosti poduzetnika i snižavanja troškova revizije koju je predlagatelj ostavio na relativno niskim razinama aktive, prihoda i broja zaposlenih. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Države članice sukladno tzv. Računovodstvenoj direktivi (Direktiva 2013/34/EU) osiguravaju da reviziju financijskih izvještaja subjekata od javnog interesa, srednjih i velikih poduzetnika obavlja jedan ili više ovlaštenih revizora ili revizorskih društava koje su države članice ovlastile za obavljanje zakonskih revizija na temelju tzv. Revizijske direktive (Direktive 2006/43/EZ). Svaka država članica može odlučiti proširiti obuhvat obveznika revizije. Ministarstvo financija kontinuirano ulaže napore u povećanje kvalitete financijskih izvještaja, a nesporno je da su revidirani financijski izvještaji veće kvalitete u odnosu na nerevidirane financijske izvještaje. Dakle, u konkretnom slučaju je riječ o pronalasku balansa između povećanja kvalitete financijskih izvještaja s jedne strane, i opterećenosti poduzetnika s druge strane. Međutim, slijedom Vašeg komentara razmotrit će se još jednom obuhvat obveznika revizije u Republici Hrvatskoj. |
| 19 | Energia naturalis d.o.o. | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 28. | U skladu s odredbama prijedloga Zakona, krajnje matično društvo je dužno izraditi i objaviti Izvještaj o održivosti uz financijske izvještaje te konsolidirani izvještaj o održivosti uz konsolidirane financijske izvještaje. U svrhu smanjenja administrativnog i financijskog opterećenja, predlažemo da se u Zakon uvede izuzeće kojim bi se omogućilo da krajnja matična društva, podatke o održivosti, objavljuju isključivo u konsolidiranom izvještaju o održivosti. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Člankom 31. stavkom 12. Nacrta prijedloga zakona o računovodstvu kojim se uređuje konsolidirani izvještaj o održivosti propisano je sljedeće: (12) Ako je matično društvo iz stavka 1. ovoga članka ispunilo zahtjeve utvrđene u stavcima 1. do 11. ovoga članka smatra se da je ispunilo zahtjeve utvrđene u članku 22. stavka 3 i člancima 28. i 30. ovoga Zakona. Znači, ako je matično društvo koje je obveznik konsolidiranog izvještaja o održivosti ispunilo zahtjeve iz članka 31. Nacrta prijedloga zakona o računovodstvu smatra se da je ispunilo i zahtjeve iz članak 28. i 30. kojima se uređuje sastavljanje izvještaja o održivosti na nekonsolidiranoj razini. Takvo matično društvo oslobođeno je od uključivanja izvještaja o održivosti na pojedinačnoj razini u svoj izvještaj poslovodstva. |
| 20 | Erste d.o.o. | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 28. | U svrhu jednoznačnog tumačenja zakona predlaže se promjena u članku 28. na način da se u stavku 12. dodaju točke c) i d), a da postojeće točke c) i d) postanu točke e) i f) te članak 28. stavak 12. glasi kako slijedi: „(12) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na: a) UCITS fond kako je uređeno zakonom kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom b) alternativni investicijski fond kako je uređeno zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi c) dobrovoljni mirovinski fond kako je uređeno zakonom kojim se uređuju dobrovoljni mirovinski fondovi d) obvezni mirovinski fond kako je uređeno zakonom kojim se uređuju obvezni mirovinski fondovi e) podružnicu poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, u Republici Hrvatskoj, kako je određeno propisima kojima se uređuju trgovačka društva f) kreditnu uniju kako je uređeno zakonom kojim se uređuju kreditne unije.“ | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Sukladno članku 1. stavku 4. Direktive 2013/34 (Računovodstvene direktive kako je izmijenjena CSRD direktivom), financijski proizvodi navedeni u točkama (b) i (f) točke 12. članka 2. Uredbe (EU) 2019/2088 (SFDR Uredba) - tj. AIF fondovi i UCITS fondovi izuzeti su od zahtjeva za izvještavanjem o održivosti. Drugim riječima AIF fondovi i UCITS fondovi izrijekom su izuzeti od obveze sastavljanja izvještaja o održivosti. Također, Direktivom 2013/34/EU dana je mogućnost državama članicama da izuzmu kreditne unije od obveze sastavljanja izvještaja o održivosti. Mirovinski fondovi, ako ispunjavaju uvjete popisane Direktivom 2013/34 odnosno Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu, obveznici su izvještavanja o održivosti. Stoga, izuzimanje mirovinskih fondova od obveze izvještavanja o održivosti bilo bi u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. |
| 21 | Allianz ZB d.o.o. | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 28. | U svrhu jednoznačnog tumačenja zakona predlaže se promjena u članku 28. na način da se u stavku 12. dodaju točke c) i d) te članak 28. stavak 12. glasi kako slijedi: (12) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na : a) UCITS fond kako je uređeno zakonom kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom b) alternativni investicijski fond kako je uređeno zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi c) dobrovoljni mirovinski fond kako je uređeno zakonom kojim se uređuju dobrovoljni mirovinski fondovi d) obvezni mirovinski fond kako je uređeno zakonom kojim se uređuju obvezni mirovinski fondovi e) podružnicu poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, u Republici Hrvatskoj, kako je određeno propisima kojima se uređuju trgovačka društva f) kreditnu uniju kako je uređeno zakonom kojim se uređuju kreditne unije. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Sukladno članku 1. stavku 4. Direktive 2013/34 (Računovodstvene direktive), financijski proizvodi navedeni u točkama (b) i (f) točke 12. članka 2. Uredbe (EU) 2019/2088 (SFDR Uredba) - tj. AIF fondovi u UCITS fondovi izuzeti su od zahtjeva za izvještavanjem o održivosti. Drugim riječima AIF fondovi i UCITS fondovi izrijekom su izuzeti od obveze sastavljanja izvještaja o održivosti. Također, Direktivom 2013/34 dana je mogućnost državama članicama da izuzmu kreditne unije od obveze sastavljanja izvještaja o održivosti. Mirovinski fondovi, ako ispunjavaju uvjete popisane Direktivom 2013/34 odnosno Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu obveznici su izvještavanja o održivosti. Stoga, izuzimanje mirovinskih fondova od obveze izvještavanja o održivosti bilo bi u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. |
| 22 | Energia naturalis d.o.o. | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 30. | Prema odredbama prijedloga Zakona, u slučaju kada društvo kći koristi svoje pravo na izuzeće od objave Izvješća o održivosti, dužno je objaviti internetsku poveznicu objavljenih konsolidiranih izvještaja o održivosti matičnog društva. Primjenom predložene odredbe bi se posljedično smanjili rokovi za izradu konsolidiranog financijskog izvještaja grupe za 3 mjeseca (rok za izradu konsolidiranog financijskog izvještaja je 30. rujan, a rok za izradu financijskog izvještaja je 30. lipnja). Slijedom navedenog, predlažemo izmjenu članka 30. na način da se u izvještaju poslovodstva izuzetog društva kćeri isključivo navede tko objavljuje konsolidirano izvješće o održivosti, odnosno da se briše točka 1.b iz stavka 3. članka 28. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Društvo kći može se izuzeti od izvještavanja o održivosti ako su to izuzeto društvo kći i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva, ali uz ispunjenje uvjeta. Zahtjev da društvo kći mora u svojem izvještaju poslovodstva navesti internetsku poveznicu na konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva izrijekom je propisano CSRD direktivnom (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) i posljedično tome preneseno u Nacrt prijedloga zakona o računovodstvu. Međutim, slijedom Vašeg komentara razmotrit će se još jednom rokovi za pojedinačno i konsolidirano izvještavanje. |
| 23 | Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 31. | Mišljenja smo kako je potrebno jasnije definirati koja sve društva unutar Grupe trebaju biti uključena u izvještaj o održivosti, ukoliko Grupa izvještava konsolidirano. Iz odredbi Zakona nije jasan kriterij određivanja razine, odnosno opsega uključivanja društva jedne Grupe u izvještaj o održivosti. Potrebno je razjasniti odnose li se odredbe Zakona jednako na svako društvo unutar Grupe bez obzira na broj zaposlenika i složenost operativnih procesa i bez obzira na kojem tržištu djeluje. Navedeno pitanje posebno je važno za Grupe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje imaju podružnice u zemljama ne-članicama EU s izrazito malim brojem zaposlenih. Stoga predlažemo da donositelj propisa jasnije propiše kriterije uključivanja (razinu uključivanja) društva unutar Grupe u samo izvješće. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Odredbe o razvrstavanju grupa poduzetnika na male, srednje i velike ovisno o pokazateljima rezultat su prijenosa pravne stečevine točnije tzv. Računovodstvene direktive (Direktive 2013/14/EU). CSRD direktiva propisuje izvještavanje o održivosti za matično društvo velike grupe koje na datum bilance prelazi kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine u prvom krugu izvještavanja, a nakon toga na sva matična društva velike grupe. Velika grupa poduzetnika je grupa koja na konsolidiranoj osnovi prelazi granične pokazatelje najmanje u dva od sljedeća tri uvjeta: 1. ukupna aktiva 25.000.000,00 eura 2. neto prihod 50.000.000,00 eura 3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 250 radnika. Izrada konsolidiranog izvještaja o održivosti propisana je člankom 29.a CSRD direktive koji je kao takav preuzet u Zakon o računovodstvu. |
| 24 | DARIO MILIĆ | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 32. | U ime Zagrebačke banke d.d., u odnosu na čl. 32. st. 4., a uzimajući u obzir da: „Cilj CSRD direktive je osigurati odgovarajuće javno dostupne informacije o tome kako rizici održivosti utječu na poslovanje poduzetnika, ali i o utjecaju samih poduzetnika na društvo i okoliš oko njih. Također, cilj je poboljšati izvještavanje o održivosti uz što manji trošak, kako bi se bolje iskoristio potencijal europskog jedinstvenog tržišta prelaskom na potpuno održiv i uključiv gospodarski i financijski sustav“ te obzirom na: - rasprostranjenost engleskog jezika i - značajan trošak prijevoda smatramo da bi izvješće matičnog društva na engleskom jeziku u ovom slučaju bilo dostatno, te predlažemo navedeno usvojiti. Osim toga, predlaže se jasno propisati vrijednost/svrhu, pravne posljedice izjave o tome da prijevod nije ovjeren i u tom smislu razlikovanje u odnosu na ovjereni prijevod. Razumijemo da se razlikovanje ovjerenog od neovjerenog prijevoda odnosi na to da je ovjereni prijevod učinjen od strane sudskog tumača za odnosni jezik, pa u tom smislu predlažemo ili propisati navedeni standard ili dati odgovor kroz pojašnjenja u e-savjetovanju. | Djelomično prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Sukladno CSRD direktivi (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) država članica čije se nacionalno pravo primjenjuje na izuzeto matično društvo može zahtijevati da se konsolidirani izvještaj poslovodstva ili, ako je primjenjivo, konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva, objavi na jeziku koji ta država članica prihvaća te da se dostavi svaki potreban prijevod na taj jezik. Svaki prijevod koji nije ovjeren sadržava izjavu o tome. Ne umanjujući važnost i rasprostranjenost engleskog jezika, ipak je za potrebe javne objave propisano da svi izvještaji koji se objavljuju u Registru godišnjih financijskih izvještaja moraju biti na hrvatskom jeziku kako bi svima bili jednako dostupni i razumljivi. Ista praksa i danas je propisana Zakonom o računovodstvu kada je riječ o podružnicama poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici. Kako se dodatno ne bi troškovno opteretili poduzetnici, Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu ne zahtjeva se da prijevod bude ovjeren. Dakle, sam poduzetnik se opredjeljuje za ovjereni ili neovjereni prijevod pri čemu je bitno da kod neovjerenog prijevoda ta činjenica bude naznačena. Slijedom Vašeg komentara, Nacrt prijedloga zakona će se dopuniti na način da ovjereni prijevod podrazumijeva prijevod sudskog tumača. |
| 25 | Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 36. | Predlažemo izmjenu članka 36. na način da omogući i neovisnim pružateljima uslugu provjere. Obrazloženje: Odredbama članka 36. propisano je da reviziju izvještaja o održivosti obavljaju isključivo samostalni revizori ili revizorska društva. Zakonskim prijedlogom nije iskorištena mogućnost propisana odredbama Direktive o korporativnom izvješćivanju (CSRD) kojima se državama članicama daje mogućnost da izvještaje revidiraju i neovisni pružatelji usluga provjere odnosno stručnjaci za održivost koji se za to akreditiraju. Uz spomenuto, u CSRD je navedeno 'poželjno je poduzećima ponuditi veći izbor neovisnih pružatelja usluga provjere za provjeru izvješćivanja o održivosti. Stoga bi državama članicama trebalo omogućiti da akreditiraju neovisne pružatelje usluga provjere u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 za davanje mišljenja o provjeri izvješćivanja o održivosti, koje bi trebalo objaviti zajedno s izvješćem poslovodstva'. Dodatno stručnjacima za održivost izravno je onemogućeno da rade svoj posao, za koji su se dugo educirali, s obzirom na kompleksnost ovog područja. Stoga su ovakve odredbe u potpunosti suprotne načelima tržišta rada EU. I izravno pridonose stvaranju monopola a ne konkurentnosti. I u ovoj verziji je dopušteno revizorima revidiranje izvještaja, ali uz znatno veću konkurenciju na tržištu čime ih se potiče da se više obrazuju o ESG temama i da pružaju usluge uz odgovarajuće naknade, bez koncentracije tržišta. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Prije svega, važno je istaknuti kako CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) državama članicama daje mogućnost da samostalno odluče žele li da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Odluku samostalno donosi svaka država članica pri čemu odluka da samo ovlašteni revizori u pojedinoj državi članici obavljaju provjeru izvještaja o održivosti nikako nije u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Još je NFRD direktivom (Direktiva 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzetnika i grupa) dana mogućnost državama članicama da mogu nacionalnim propisom zahtijevati da informacije u nefinancijskom izvještaju provjeri neovisni pružatelj usluga provjere. Manji broj država članica (od 27 država članica samo 3 države članice uvele su neovisne pružatelje usluga provjere), prilikom prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo propisao je obvezu provjere nefinancijskog izvještaja. S obzirom da u velikom broju drugih država članica ova profesija nije postojala, a uzimajući u obzir kako ovlašteni revizori, već provjeravaju izvještaj poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti izvještaj o održivosti te uzimajući u obzir da će se provjera izvještaja o održivosti temeljiti na revizijskoj metodologiji (koncept izražavanja ograničenog uvjerenja) ista je primarno CSRD direktivom, a potom i Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu, povjerena ovlaštenim revizorima. Ovlašteni revizori danas imaju obvezu obavljati reviziju s potrebnom stručnošću te se kontinuirano stručno usavršavati, a po potrebi angažirati i stručnjake u pojedinim područjima. Iste principe će primjenjivati pri provjeri izvještaja o održivosti. Nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora obavlja Ministarstvo financija te će nadzirati kako ovlašteni revizori obavljaju provjeru izvještaja o održivosti. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju. |
| 26 | Hrvatska udruga računovodstvenih servisa | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 36. | Molimo da ne dozvolite da se provjera izvještaja o održivosti, dozvoli isključivo samostalnim revizorima ili revizorskim društvima. Ovaj članak u suprotnosti je s namjerom zakonodavca te konkretno i sa samom Direktivom o korporativnom izvješćivanju (CSRD) kojom je državama članicama dana mogućnost provođenja revizije izvještaja i od strane neovisnih pružatelja usluga tj. akreditiranih stručnjaka u području održivosti. To bi moglo ugroziti neovisnost revizora i povećati naknade za reviziju ili naknade povezane s provjerom izvješćivanja o održivosti. Nismo sigurni da je potrebna računovodstvena stručnost za procjenu održivosti, već neke druge kompetencije i znanja. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Prije svega, važno je istaknuti kako CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) državama članicama daje mogućnost da samostalno odluče žele li da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Odluku samostalno donosi svaka država članica pri čemu odluka da samo ovlašteni revizori u pojedinoj državi članici obavljaju provjeru izvještaja o održivosti nikako nije u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Još je NFRD direktivom (Direktiva 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzetnika i grupa) dana mogućnost državama članicama da mogu nacionalnim propisom zahtijevati da informacije u nefinancijskom izvještaju provjeri neovisni pružatelj usluga provjere. Manji broj država članica (od 27 država članica samo 3 države članice uvele su neovisne pružatelje usluga provjere), prilikom prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo propisao je obvezu provjere nefinancijskog izvještaja. S obzirom da u velikom broju drugih država članica ova profesija nije postojala, a uzimajući u obzir kako ovlašteni revizori, već provjeravaju izvještaj poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti izvještaj o održivosti te uzimajući u obzir da će se provjera izvještaja o održivosti temeljiti na revizijskoj metodologiji (koncept izražavanja ograničenog uvjerenja) ista je primarno CSRD direktivom, a potom i Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu, povjerena ovlaštenim revizorima. Ovlašteni revizori danas imaju obvezu obavljati reviziju s potrebnom stručnošću te se kontinuirano stručno usavršavati, a po potrebi angažirati i stručnjake u pojedinim područjima. Iste principe će primjenjivati pri provjeri izvještaja o održivosti. Nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora obavlja Ministarstvo financija te će nadzirati kako ovlašteni revizori obavljaju provjeru izvještaja o održivosti. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju. |
| 27 | ELEN BAMBIĆ | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 36. | Molim da oslobodite revizore obveze provjere izvještaja o izdrživosti. Neka to rade neke druge struke. | Nije prihvaćen | Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Obveza provjere izvještaja o održivosti od strane ovlaštenog revizora zahtjeva se na temelju CSRD direktive. Razlozi zašto CSRD direktiva nalaže da provjeru obavlja upravo ovlašteni revizor su sljedeći. Cilj provjere izvještaja o održivosti, između ostalog je pridonijeti povezanosti i usklađenosti godišnjih financijskih izvještaja i izvještaja o održivosti kako bi se sagledala cjelokupna slika poslovanja određenog poduzetnika što je izuzetno važno za korisnike navedenih izvještaja. Provjera izvještaja o održivosti sukladno CSRD direktivi prvenstveno je povjerena ovlaštenim revizorima iz razloga što ovlašteni revizori već obavljaju provjeru izvještaja poslovodstva, a izvještaj o održivosti će prema novom zakonodavnom okviru biti sastavni dio izvještaja poslovodstva. Također, ovlašteni revizori obavljaju reviziju godišnjih financijskih izvještaja te osiguravaju njihovu usklađenost s izvještajem poslovodstva. U smislu povezanosti godišnjih financijskih izvještaja i izvještaja o održivosti ključno će biti utvrditi kako su pokazatelji iz izvještaja o održivosti povezani s financijskim pokazateljima iz revidiranih godišnjih financijskih izvještaja. Stoga, propisivanje da ovlašteni revizori ne obavljaju provjeru izvještaja o održivosti bilo bi u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. |
| 28 | HOK | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 36. | Zakonom o računovodstvu NN 78/15 uveden je pojam nefinancijskog izvještavanja i obveze velikim poduzetnicima i subjektima od javnog interesa, te su proteklih 8 godina poduzetnici ugovarali s neovisnom stručnom osobom za relevantna područja provjeru izvješća, dok je samostalni revizor ili revizorsko društvo bilo dužno provjeriti da li je isto izrađeno i uključeno u izvješće poslovodstva, ili sadržano u zasebnom izvješću. Povjeriti ovako važnu zadaću sada samostalnim revizorima ili revizorskom društvu (dalje: revizori) znači dodatne troškove za revizore prvenstveno u smislu edukacije, a zatim i vremena potrebnog za provjeru istih budući da se proteklih 8 godina istim nisu bavili (CSRD direktiva sada traži dodatne podatke, obradu istih i izvješćivanje). Sama Komora revizora u svom javno objavljenom izvješću navodi da revizora ima sve manje, a svjedoci smo iznimno velike potrebe zadržavanja kvalitete rada kako revizora tako i računovođa. Smatramo da je potrebno zadržati dosadašnje odredbe kojima revizori u okviru zakonske revizije provjeravaju da li je izrađen izvještaj o održivosti, a da poduzetnik može i dalje imati ugovoren angažman sa stručnjacima koji već imaju (dugogodišnje) iskustvo u ovom području za provjeru izvješća (posebice i zbog odredbi iz čl. 71.). Razvidno je naime da se želi imati neovisnost u izražavanju mišljenja revizora (što je ispravno) uvođenjem mogućnosti da drugi revizor obavlja provjeru izvještaja o održivosti. Smatramo svrsishodnije da revizor ne izražava mišljenje o svom izvješću, da ne izražava mišljenje o radu drugog revizora već da provjera izvješća može biti povjerena stručnjacima za područje izvještavanja o održivosti. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Obveza provjere izvještaja o održivosti od strane ovlaštenog revizora zahtjeva se na temelju CSRD direktive. Znači, nije moguće propisati zadržavanje postojeće odredbe iz važećeg Zakona o računovodstvu da ovlašteni revizori samo provjeravaju je li izrađen izvještaj o održivosti jer je to u suprotnosti s pravnim stečevinom Europske unije odnosno s CSRD direktivom. Znači, revizorima je primarno povjereno obavljanje provjere izvještaja o održivosti. Opcija za države članice je da dopuste da provjeru obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Međutim, s obzirom da se važećim Zakonom o računovodstvu ne zahtjeva provjera izvještaja o održivosti neovisni pružatelji usluga provjere koji su akreditirani za provjeru izvještaja o održivosti u RH još ne postoje. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju. |
| 29 | HGK | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 36. | Iako se predlagatelj u ovom trenutku zbog relativno kratkog roka za implementaciju direktive odlučio poslove provjere Izvještaja o održivosti povjeriti samostalnim revizorima ili revizorskim društvima, Udruženje računovođa HGK smatra kako bi se isto tako predlagatelj trebao obvezati u razumnom roku, (primjerice do kraja godine) donijeti posebni propis koji bi definirao mogućnost neovisnim pružateljima usluga obavljanje provjere Izvještaja o održivosti i uvjete koje moraju zadovoljiti da bi iste obavljali. Navedeni prijedlog prati postavljenje ciljeve liberalizacije usluga i povećanja konkurentnosti. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju. Ministarstvo financija, ako ocijeni potrebnim, može samostalno ili u suradnji sa drugim tijelima državne uprave, u svakom trenutku predložiti donošenje posebnog zakona koji bi uređivao profesiju neovisnih pružatelja usluge provjere. |
| 30 | HGK | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 36. | Predstavnici Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu izmjenu članka 36. ovoga Zakona na način da se njime provjera izvješća o održivosti omogući i neovisnim stručnjacima, a ne samo revizorima ili revizorskim društvima kako je sada predloženo. Naime, neovisni stručnjaci već niz godina pružaju usluge vezane za održivost te imaju znanja i iskustvo potrebno za provjeru izvješća. Dodatno, povećanje broja stručnjaka koji mogu provoditi provjeru omogućilo bi tvrtkama obveznicima izrade izvještaja veći izbor stručnjaka i manje naknade povezane s provjerom izvještavanja o održivosti. Isto tako, u točkama 61. do 63. preambule Direktive CSRD predlaže da provjeru izvještaja o održivosti vrše ovlašteni revizori ili nezavisni eksperti te je dodatno navedeno da je "poželjno poduzećima ponuditi veći izbor neovisnih pružatelja usluga provjere za provjeru izvješćivanja o održivosti. Stoga bi državama članicama trebalo omogućiti da akreditiraju neovisne pružatelje usluga provjere u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 za davanje mišljenja o provjeri izvješćivanja o održivosti, koje bi trebalo objaviti zajedno s izvješćem poslovodstva." U skladu sa svim navedenim predlažemo izmijeniti članak 36. na način kako je navedeno. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Prije svega, važno je istaknuti kako CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) državama članicama daje mogućnost da samostalno odluče žele li da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Odluku samostalno donosi svaka država članica pri čemu odluka da samo ovlašteni revizori u pojedinoj državi članici obavljaju provjeru izvještaja o održivosti nikako nije u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Još je NFRD direktivom (Direktiva 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzetnika i grupa) dana mogućnost državama članicama da mogu nacionalnim propisom zahtijevati da informacije u nefinancijskom izvještaju provjeri neovisni pružatelj usluga provjere. Manji broj država članica (od 27 država članica samo 3 države članice uvele su neovisne pružatelje usluga provjere), prilikom prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo propisao je obvezu provjere nefinancijskog izvještaja. S obzirom da u velikom broju drugih država članica ova profesija nije postojala, a uzimajući u obzir kako ovlašteni revizori, već provjeravaju izvještaj poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti izvještaj o održivosti te uzimajući u obzir da će se provjera izvještaja o održivosti temeljiti na revizijskoj metodologiji (koncept izražavanja ograničenog uvjerenja) ista je primarno CSRD direktivom, a potom i Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu, povjerena ovlaštenim revizorima. Ovlašteni revizori danas imaju obvezu obavljati reviziju s potrebnom stručnošću te se kontinuirano stručno usavršavati, a po potrebi angažirati i stručnjake u pojedinim područjima. Iste principe će primjenjivati pri provjeri izvještaja o održivosti. Nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora obavlja Ministarstvo financija te će nadzirati kako ovlašteni revizori obavljaju provjeru izvještaja o održivosti. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju. |
| 31 | Institut za društveno odgovorno poslovanje | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 36. | Predlažemo članak preoblikovati u: 1) Samostalni revizor, revizorsko društvo ili neovisni pružatelj usluge provjere na temelju provedenih postupka provjere za stjecanje ograničenog uvjerenja izražava zaključak o usklađenosti izvještaja o održivosti iz članka 28. i, tako gdje postoji, članka 29. ovoga Zakona i konsolidiranog izvještaja o održivosti iz članka 31. ovoga Zakona s odredbama ovoga Zakona, uključujući usklađenost sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 35. ovoga Zakona, o postupcima koje je poduzetnik proveo kako bi utvrdio informacije u skladu s tim standardima i o usklađenosti sa zahtjevima za opisno označavanje izvještaja o održivosti u skladu s člankom 48. stavkom 3. ovoga Zakona, kao i o usklađenosti sa zahtjevima za izvještavanje iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852. (2) Zaključak iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti koje je revizorsko društvo ili neovisni pružatelj usluge provjere dužno sastaviti u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje revizija ili usluga pružanja provjere sukladnosti. (3) Zaključak iz stavka 1. ovoga članka može dati samostalni revizor, revizorsko društvo ili neovisni pružatelj usluge provjere koje ne obavlja zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja. (4) Postupak provjere za stjecanje ograničenog uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje revizija i Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uređuje ocjenjivanje sukladnosti. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Prije svega, važno je istaknuti kako CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) državama članicama daje mogućnost da samostalno odluče žele li da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Odluku samostalno donosi svaka država članica pri čemu odluka da samo ovlašteni revizori u pojedinoj državi članici obavljaju provjeru izvještaja o održivosti nikako nije u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Još je NFRD direktivom (Direktiva 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzetnika i grupa) dana mogućnost državama članicama da mogu nacionalnim propisom zahtijevati da informacije u nefinancijskom izvještaju provjeri neovisni pružatelj usluga provjere. Manji broj država članica (od 27 država članica samo 3 države članice uvele su neovisne pružatelje usluga provjere), prilikom prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo propisao je obvezu provjere nefinancijskog izvještaja. S obzirom da u velikom broju drugih država članica ova profesija nije postojala, a uzimajući u obzir kako ovlašteni revizori, već provjeravaju izvještaj poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti izvještaj o održivosti te uzimajući u obzir da će se provjera izvještaja o održivosti temeljiti na revizijskoj metodologiji (koncept izražavanja ograničenog uvjerenja) ista je primarno CSRD direktivom, a potom i Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu, povjerena ovlaštenim revizorima. Ovlašteni revizori danas imaju obvezu obavljati reviziju s potrebnom stručnošću te se kontinuirano stručno usavršavati, a po potrebi angažirati i stručnjake u pojedinim područjima. Iste principe će primjenjivati pri provjeri izvještaja o održivosti. Nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora obavlja Ministarstvo financija te će nadzirati kako ovlašteni revizori obavljaju provjeru izvještaja o održivosti. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju. |
| 32 | DARIO MILIĆ | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 36. | U ime u Zagrebačke banke d.d., predlaže se u čl. 36, stavak 3) jasnije propisati da zaključak iz stavka 1 pored samostalnih revizora ili revizorskog društva koji ne obavljaju zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja mogu dati 'i' revizori koji obavljaju zakonsku reviziju. Prijedlog izmjena u tekstu kako je sada formulirano ide čini se isključiti nešto što CSRD dopušta, a dodatno je i suprotno od nacrta izmjena Zakona o reviziji gdje je formulirano kako se ovdje predlaže (radi se o čl. 39. prijedloga izmjena Zakona o reviziji odnosno u čistopis zakona bi se iza članka 58. dodao naslov iznad članka i članak 58.a t. 10). | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Provjeru izvještaja o održivosti može obavljati: - revizorsko društvo koje obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili - revizorsko društvo koje ne obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja. Ova odredba će se doraditi s ciljem povećanja jasnoće pravne norme. |
| 33 | Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 36. | Poštovani, predlažemo da se članak 36. st. 3. izmjeni tako da glasi: „Zaključak iz stavka 1. ovoga članka može dati samostalni revizor ili revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja, ali i drugi samostalni revizor ili revizorsko društvo, s kojim se takav angažman posebno ugovori.“ Obrazloženje: Smatramo da se iz čl. 36. st. 3. Nacrta prijedloga zakona o računovodstvu može zaključiti da samo samostalni revizor ili revizorsko društvo koje ne obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja može dati zaključak o usklađenosti izvještaja o održivosti, što nije u skladu sa odredbama članka 1. CSRD direktive. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Provjeru izvještaja o održivosti može obavljati: - revizorsko društvo koje obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili - revizorsko društvo koje ne obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja. Ova odredba će se doraditi s ciljem povećanja jasnoće pravne norme. |
| 34 | Earthyficial d.o.o. | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 36. | (1) Neovisni pružatelj usluga, samostalni revizor ili revizorsko društvo, na temelju provedenih postupka provjere za stjecanje ograničenog uvjerenja izražava zaključak o usklađenosti izvještaja o održivosti iz članka 28. i, tako gdje postoji, članka 29. ovoga Zakona i konsolidiranog izvještaja o održivosti iz članka 31. ovoga Zakona s odredbama ovoga Zakona, uključujući usklađenost sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 35. ovoga Zakona, o postupcima koje je poduzetnik proveo kako bi utvrdio informacije u skladu s tim standardima i o usklađenosti sa zahtjevima za opisno označavanje izvještaja o održivosti u skladu s člankom 48. stavkom 3. ovoga Zakona, kao i o usklađenosti sa zahtjevima za izvještavanje iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852 | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Prije svega, važno je istaknuti kako CSRD direktiva (Direktiva 2022/2464 u pogledu korporativnog izvješćivanju o održivosti) državama članicama daje mogućnost da samostalno odluče žele li da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Odluku samostalno donosi svaka država članica pri čemu odluka da samo ovlašteni revizori u pojedinoj državi članici obavljaju provjeru izvještaja o održivosti nikako nije u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Još je NFRD direktivom (Direktiva 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzetnika i grupa) dana mogućnost državama članicama da mogu nacionalnim propisom zahtijevati da informacije u nefinancijskom izvještaju provjeri neovisni pružatelj usluga provjere. Manji broj država članica (od 27 država članica samo 3 države članice uvele su neovisne pružatelje usluga provjere), prilikom prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo propisao je obvezu provjere nefinancijskog izvještaja. S obzirom da u velikom broju drugih država članica ova profesija nije postojala, a uzimajući u obzir kako ovlašteni revizori, već provjeravaju izvještaj poslovodstva čiji će sastavni dio prema novom zakonodavnom okviru biti izvještaj o održivosti te uzimajući u obzir da će se provjera izvještaja o održivosti temeljiti na revizijskoj metodologiji (koncept izražavanja ograničenog uvjerenja) ista je primarno CSRD direktivom, a potom i Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu, povjerena ovlaštenim revizorima. Ovlašteni revizori danas imaju obvezu obavljati reviziju s potrebnom stručnošću te se kontinuirano stručno usavršavati, a po potrebi angažirati i stručnjake u pojedinim područjima. Iste principe će primjenjivati pri provjeri izvještaja o održivosti. Nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora obavlja Ministarstvo financija te će nadzirati i kako ovlašteni revizori obavljaju provjeru izvještaja o održivosti. Ministarstvo financija nastavit će aktivno pratiti razvoj profesije neovisnih pružatelja usluga provjere kako na razini Europske unije tako i u drugim državama članicama te će se trenutno rješenje preispitivati u predstojećem razdoblju. |
| 35 | Earthyficial d.o.o. | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 36. | Komentar na stavak 1, koji je u suprotnosti sa Direktivom Europskog Parlamenta i Vijeća: DIREKTIVA (EU) 2022/2464 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti ČL 62 Kako bi se potaknulo slobodno kretanje usluga, države članice trebale bi omogućiti neovisnim pružateljima usluga provjere s poslovnim nastanom u drugoj državi članici da provode provjeru izvješćivanja o održivosti na njihovu državnom području. To bi također pogodovalo otvaranju tržišta provjere čak i ako sve države članice ne dopuštaju akreditaciju neovisnih pružatelja usluga provjere na svojem državnom području. Ako neovisni pružatelji usluga provjere izvješćivanja o održivosti provode provjeru izvješćivanja o održivosti na državnom području države članice domaćina, ta država članica domaćin treba moći odlučiti nadzirati neovisne pružatelje usluga provjere s obzirom na mogućnost utjecaja na provedeni okvir za nadzor revizora koji provode provjeru izvješćivanja o održivosti. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Prije svega, ističemo kako CSRD direktiva državama članicama nudi opciju da omoguće da provjeru izvještaja o održivosti uz ovlaštene revizore obavljaju i neovisni pružatelji usluga provjere. Stoga, ne dopuštanje neovisnim pružateljima usluga provjere obavljanje provjere izvještaja o održivosti nije u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. CSRD direktiva zahtijeva od država članica koje su iskoristile tu opciju da dopuste neovisnim pružateljima usluga provjere s poslovnim nastanom u drugoj državi članici da obavljaju provjeru izvještaja o održivosti na njihovom području. Znači, neovisni pružatelji usluga provjere iz druge države članice ne mogu obavljati provjeru izvještaja o održivosti u državi članici koja ne dopušta da provjeru obavlja neovisni pružatelj usluga provjere akreditiran u toj državi članici. |
| 36 | HOK | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 50. | Molimo uskladiti rokove predaje izvješća prema Poreznoj upravi (krajnji korisnik Ministarstvo financija) i Financijskoj agenciji (krajnji korisnik Ministarstvo financija). Naime, ukoliko je 30.travanj nedjelja rok za predaju PD obrasca prema Poreznoj upravi podrazumijeva prvi idući radni dan (02. svibanj), dok se podaci za predaju statističkog izvještaja određuju u fiksnom datumu (što bi značilo u ovom primjeru petak 28. travanj). Budući da je izrada PD obrasca i GFI POD obrasca usko povezana, molimo odrediti ujednačen tretman predaje obrazaca u korist poreznih obveznika. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Nacrt prijedloga zakona o računovodstvu uređuje predaju izvještaja za potrebe javne objave i statističke potrebe, a porezni propisi za porezne potrebe te ne moraju nužno biti ujednačeni. Međutim, slijedom Vašeg komentara razmotrit ćemo mogućnost ujednačavanja pristupa. |
| 37 | ELEN BAMBIĆ | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 54. | Nije primjereno prodavati podatke koji su poduzetnici dali u svrhu Financijskih izvješćivanja. To bi trebalo služiti isključivo radi kontrole, statistike koju radi Državni zavod, te lokalna samouprava, | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Člankom 2. stavkom 1. Pravilnika o sadržaju, uvjetima korištenja, opsegu podataka i naknadi troškova za isporuku dokumentacije i podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja (Narodne novine, br. 1/16 i 155/22) propisano je kako svaka fizička ili pravna osoba može, pisanim zahtjevom, zatražiti dokumentaciju i podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja, bez dokazivanja pravnoga interesa, uz naknadu. Naknada se u ovom slučaju naplaćuje za pripremu i isporuku podataka, prema Cjeniku koji je prilog navedenoga Pravilnika. Međutim, slijedom Vašeg komentara problematika prodaje podataka dodatno će se razmotriti. |
| 38 | Tatjana Schneider | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 54. | Prodaja podataka ne bi uopće trebala biti opcija. Obvezni smo dati odeređene kontakte radi obrade podataka od strane FINA-e međutim nije korektno da se isti dijele okolo zainteresiranim stranama koji ih mogu zloupotrijebiti. Postoji podatak u sudskom registru o mailu poduzeća, te bi to trebalo biti dovoljno za kontakt. Sastavljati kontakt liste i prodavati je jako podložno zlouporabi i spamanju korisnika. Trenutno, mi kao knjigovodstvo, dobivamo razno razne upite vezano za naše klijente na koje ne želimo odgovarati. Nebrojeno je neugodnih iskustava od strane agencija za istraživanje tržišta i sličnih subjekata. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Člankom 2. stavkom 1. Pravilnika o sadržaju, uvjetima korištenja, opsegu podataka i naknadi troškova za isporuku dokumentacije i podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja ("Narodne novine", br. 1/16 i 155/22) propisano je kako svaka fizička ili pravna osoba može, pisanim zahtjevom, zatražiti dokumentaciju i podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja, bez dokazivanja pravnoga interesa, uz naknadu. Naknada se u ovom slučaju naplaćuje za pripremu i isporuku podataka, prema Cjeniku koji je prilog navedenoga Pravilnika. U skladu s navedenim, FINA na zahtjev tražitelja isporučuje podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja s time da uz adresne podatke poduzetnika isporučuje mail adresu i broj telefona subjekta na kojega se odnosi godišnji financijski izvještaj. Pritom se naglašava kako podatke koji se na referentnoj stranici popunjavaju u dijelu: Kontakt podaci/kontakt osoba gdje se upisuje ime i prezime kontakt osobe, broj telefona kontakt osobe poduzetnika ili knjigovodstvenoga servisa te mail adresa kontakt osobe poduzetnika ili knjigovodstvenoga servisa, Financijska agencija ne isporučuje tražiteljima prema zahtjevu. Međutim, slijedom Vašeg komentara problematika prodaje podataka će se dodatno razmotriti. |
| 39 | ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 54. | Ne slažem se komercijalnom prodajom naših podataka, a pogotovo ne kad se radi o kontakt podacima. Prilikom predaje GFI-POD obrasca prisiljeni smo ih upisati kao obvezne iako nisu nužni za svrhu radi koje se obrazac predaje. Nemamo mogućnost ne upisati podatke ako npr. ne želimo primati pozive s raznih strana o ponudama koje nas ne zanimaju. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Člankom 2. stavkom 1. Pravilnika o sadržaju, uvjetima korištenja, opsegu podataka i naknadi troškova za isporuku dokumentacije i podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja (Narodne novine, br. 1/16 i 155/22) propisano je kako svaka fizička ili pravna osoba može, pisanim zahtjevom, zatražiti dokumentaciju i podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja, bez dokazivanja pravnoga interesa, uz naknadu. Naknada se u ovom slučaju naplaćuje za pripremu i isporuku podataka, prema Cjeniku koji je prilog navedenoga Pravilnika. U skladu s navedenim, FINA na zahtjev tražitelja isporučuje podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja s time da uz adresne podatke poduzetnika isporučuje mail adresu i broj telefona subjekta na kojega se odnosi godišnji financijski izvještaj. Pritom se posebno naglašava kako podatke koji se na referentnoj stranici popunjavaju u dijelu: Kontakt podaci/kontakt osoba gdje se upisuje ime i prezime kontakt osobe, broj telefona kontakt osobe poduzetnika ili knjigovodstvenoga servisa te mail adresa kontakt osobe poduzetnika ili knjigovodstvenoga servisa, Financijska agencija ne isporučuje tražiteljima prema zahtjevu. Međutim, slijedom Vašeg komentara problematika prodaje podataka će se dodatno razmotriti. |
| 40 | HOK | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 58. | Smatramo nužnim zadržati odredbu st. 2. čl. 41. postojećeg Zakona o računovodstvu, da je ovlaštena osoba iz st. 1. ovog članka dužna podatke do kojih je došla u postupku nadzora čuvati kao poslovnu tajnu. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Odredbe članka 41. važećeg Zakona o računovodstvu određuju osobe koje obavljaju nadzor nad izradom i objavom nefinancijskog izvješća i konsolidiranog nefinancijskog izvješća, a koje su Nacrtom prijedloga zakona sada propisane člankom 67. |
| 41 | PLIVA Hrvatska d.o.o. | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 71. | Delegiranom direktivnom je obveza izvještavanja za 2024. godinu predviđena za (i) Listane kompanije (s preko 500 zaposlenih) i subjekte od javnog interesa, te (ii) Banke i osiguravajuća društva. Veliki poduzetnici s preko 500 zaposlenih nisu obuhvaćeni obvezom izvještavanja o održivosti za 2024. godinu već za 2025. g. Zakon o računovodstvu (čl 3. st 2.. toč. 15) pak predviđa da su subjekti od javnog interesa onih koji imaju 5.000 zaposlenh ili aktivu veću od 660 mil eura. Nasuprot tome, ova odredba (i odredbe čl 62. i 64. prijedlga ovog Zakona) nameće obvezu izvještavanja za velike poduzetnike koji imaju preko 500 zaposlenih koji nisu po bilo kojem drugom kriteriju svrtstani u obvezu izvještavanja prema delegiranoj direktivi već samo uslijed zakonske definicije velikog poduzetnika s određenom aktivom ili s preko 5.000 zaposlenih, što ih svrstava u subjekte od javnog interesa. Time je ovakvim zakonskim rješenjem značajno proširena skupina velikih poduzetnika koji moraju dodatno izvještavati već za 2024. godinu, umjesto za 2025. kako su mogli razumno predvidjeti da će morati. Vjerujemo kako intencija predlagatelja Zakona nije bila nametnuti hrvatskim poduzetnicima značajno veću obvezu punih godinu dana ranije od one obveze koja bi se na njih odnosila prema delegiranoj direktivi. Dodatno ukazujemo kako bi se ovakvim zakonskim rješenjem radilo o retroaktivno nametnutoj obvezi, obzirom da smo već u ožujku tekuće godine za koju bi se izvještaj morao raditi, neovisno o terminu same objave u 2025., a Zakon nije još ni stupio na snagu, što je preotuustavno i protuzakonito. Stoga predlažemo u odredbama st .1 ovog članka 71., točke 1, podtočaka a) i b) broj 500 radnika zamijeniti s 5.000 radnika. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Vaš prijedlog da se u članku 71. stavku 1. točki 1. podtočkama a) i b) broj 500 zamjeni s 5.000 nije moguće prihvatiti jer je isti utvrđen CSRD direktivnom u pogledu obveznika izvještavanja o održivosti u prvog krugu (bivši obveznici nefinancijskog izvještavanja). Međutim činjenica je da je trenutno važećim Zakonom o računovodstvu te ovim Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu utvrđeno da se subjektom od javnog interesa smatra i trgovačko društvo, koje samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim društvima tijekom prethodne poslovne godine ispunjava jedan od sljedećih uvjeta: a) zapošljava prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine u Republici Hrvatskoj b) ima aktivu veću od 660.000.000,00 eura na zadnji dan poslovne godine. Naime, Računovodstvena direktiva daje slobodu državama članicama pri određivanju poduzetnika koji se smatraju subjektima od javnog interesa (izuzev poduzetnika za koje Računovodstvena direktiva izrijekom propisuje da su subjekti od javnog interesa - društva koja kotiraju na burzi, kreditne institucije i osiguravajuća društva). Činjenica je da su pojedina društva obveznici izvještavanja o održivosti u prvom krugu iz razloga što su prema Nacrtu prijedloga zakona o računovodstvu definirani kao subjekti od javnog interesa. Slijedom Vašeg komentara, dodatno će se razmotriti obveznici izvještavanja o održivosti u prvom krugu. |
| 42 | HOK | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 76. | Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore smatra da se razvrstavanje poduzetnika prema kriterijima iz članaka 5. i 6. ovoga Zakona treba primijeniti već za 2024. godinu – odredbe iz čl. 20. (obveznici revizije) ne utječu na status razvrstavanja poduzetnika. Time će i financijski izvještaji na dan 31.12.2024. iskazivati realnu statistiku odredbi Zakona koji se primjenjuju tijekom 2024. godine | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Kada je riječ o razvrstavanju poduzetnika, Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu propisano je da se poduzetnici razvrstavaju prema kriterijima (ukupna aktiva, neto prihod, prosječan broj zaposlenih) na temelju podataka iz prethodne poslovne godine. Tzv. Računovodstvenom direktivom (Direktivom 2013/34) propisano je da se poduzetnici razvrstavaju na temelju podataka iz tekuće poslovne godine za tu poslovnu godinu. Znači, Nacrtom prijedloga zakona utvrđen je različit model razvrstavanja poduzetnika u odnosu na Računovodstvenu direktivu. Po načelu dosljednosti, takav model uređen je i trenutno važećim Zakonom o računovodstvu. Stoga, Nacrtom prijedloga zakona propisano je da će se poduzetnici prema novim kriterijima razvrstati za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2025. ili nakon toga datuma i to na temelju podataka iz 2024. Poduzetnici su se u 2024. godini već razvrstali na temelju podataka iz 2023. prema važećem Zakonu o računovodstvu. |
| 43 | Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 76. | Poštovani, predlažemo da se članak 76. izmjeni na način da glasi kako slijedi: „Prema kriterijima iz članka 3., stavka 2., točke 15. te članaka 5. i 6. ovoga Zakona poduzetnici će se razvrstati za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2024. i nadalje.“ Obrazloženj: Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu u čl. 76. predviđeno je da se novi kriteriji za razvrstavanje poduzetnika primjenjuju za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2025. i nadalje. Smatramo da bi se novi kriteriji za utvrđivanje veličine subjekata od javnog interesa te razvrstavanje poduzetnika trebali primjenjivati najkasnije za poslovne godine koje počinju 1. siječnja 2024. i nadalje što je u skladu sa Delegiranom direktivom Komisije (EU) 2023/2775 od 17. listopada 2023. o izmjeni Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prilagodbi kriterija veličine za mikropoduzeća te mala, srednja i velika poduzeća ili grupe (Tekst značajan za EGP) (L 21.12.2023.), koja je stupila na snagu 24. prosinca 2023. Naime, u preambuli navedene direktive alineja (6) utvrđeno je kako bi se poduzetnicima i grupama trebalo omogućiti da što prije imaju koristi od prilagođenih pragova, te se stoga zakoni i drugi propisi koje je potrebno izmijeniti radi usklađivanja s tom direktivom trebaju primjenjivati najkasnije za financijske godine koje počinju 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma. Nadalje, određeno je da države članice mogu dopustiti poduzetnicima da te odredbe primjenjuju i ranije, odnosno za financijsku godinu koja počinje 1. siječnja 2023. ili nakon tog datuma. Stoga je primjena za poslovne godine koje počinju 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma, najkasniji mogući početak primjene novih kriterija za razvrstavanje. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Kada je riječ o razvrstavanju poduzetnika, Nacrtom prijedloga zakona o računovodstvu propisano je da se poduzetnici razvrstavaju prema kriterijima (ukupna aktiva, neto prihod, prosječan broj zaposlenih) na temelju podataka iz prethodne poslovne godine. Tzv. Računovodstvenom direktivom (Direktivom 2013/34/EU) propisano je da se poduzetnici razvrstavaju na temelju podataka iz tekuće poslovne godine za tu poslovnu godinu. Znači, Nacrtom prijedloga zakona utvrđen je različit model razvrstavanja poduzetnika u odnosu na Računovodstvenu direktivu. Takav model uređen je i trenutno važećim Zakonom o računovodstvu. Stoga, Nacrtom prijedloga zakona propisano je da će se poduzetnici prema novim kriterijima razvrstati za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2025. ili nakon toga datuma i to na temelju podataka iz 2024. Poduzetnici su se u 2024., već razvrstali na temelju podataka iz 2023. prema važećem Zakonu o računovodstvu. |