Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Program Politike „Put u digitalno desetljeće 2030“
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ured pučke pravobraniteljice | Nacrt prijedloga Program Politike „Put u digitalno desetljeće 2030“ | na središnjem internetskom portalu e-Savjetovanja na dan 23. veljače 2024. godine otvoreno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Programa Politike „Put u digitalno desetljeće 2030“ (dalje u tekstu: Program), koje traje do 9. ožujka 2024. godine. U skladu s ovlastima koje proizlaze iz članka 18. st. 2. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN br. 76/12) i članka 12. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN br. 85/08, 112/12) dostavljamo Vam naše mišljenje i prijedloge na ovaj Program. Uvodno ističemo kako pozdravljamo donošenje Programa s ciljem digitalne transformacije društva, posebice u odnosu na povećanje digitalnih vještina građana i službenika, digitalizacije javnih usluga te povećane primjene digitalnih tehnologija, kao i uspostavljanja širokopojasne infrastrukture u svim naseljenim područjima. Istovremeno, ističemo i kako se radi o previše kratkom roku za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, s obzirom na opsežnost teksta te važnost donošenja mjera koje se Programom definiraju, a ovako kratak rok protivan je i Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN br. 25/13, 85/15, 69/22) te Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN br. 140/2009). Kako se navodi u Programu, jedan od definiranih općih ciljeva u čl. 3. st. 1. Odluke o uspostavi programa politike za digitalno desetljeće do 2030. (2022/2481) Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije i države članice, jest suradnja na podupiranju i ostvarenju pravednih i nediskriminirajućih uvjeta za korisnike tijekom procesa digitalne transformacije. Međutim, primjećujemo kako se navedeni „opći cilj“ vrlo rijetko spominje kroz mjere Programa za ostvarivanje digitalnih ciljeva. Stoga, kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, ukazujemo na potrebu da se posebna pozornost obrati na rizike od diskriminacije, posebice kod mjera koje se planiraju uvoditi, a uključuju primjenu strojnog učenja i umjetne inteligencije (dalje u tekstu: UI). U analizi trenutačnog stanja digitalne transformacije u točki 4. „ Digitalne kompetencije i digitalna radna mjesta“ se navodi kako je podizanje svijesti o UI utvrđeno kao nedostatak u podršci nastavka procesa informatizacije i primjene digitalnih tehnologija u sustavu odgoja i obrazovanja s ciljem svrhovitog korištenja digitalnih tehnologija u učenju i poučavanju te posljedično razvoju digitalnih kompetencija. Međutim, potrebno je napomenuti kako je na gotovo svim razinama nedostatno razvijena svijest o UI, njezinim prednostima i potencijalnim rizicima. Stoga je potrebno podizati svijest kako stručne tako i opće javnosti o UI, kao i rizicima koje može imati za ljudska prava i diskriminaciju. U analizi stanja se također navodi kako bi potreba za općom digitalizacijom i automatizacijom tržišta rada mogla dodatno ugroziti poziciju žena, ako se u korištenju UI ne primjeni načelo ravnopravnosti spolova i poštivanja ljudskih prava, te ako se ne spriječi automatizam u upotrebi dosadašnjih algoritama, s dominantno muškim karakteristikama (npr. u procesu selekcije radne snage). Međutim, unatoč navedenom, naglašavamo kako se isto ne iščitava iz predloženih mjera, posebice onih koje se odnose na promicanje upotrebe digitalnih tehnologija, o čemu je neophodno voditi računa kod njihovog razvijanja i korištenja. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Programa Politike „Put u digitalno desetljeće 2030.” upućen je u skraćeni postupak e-Savjetovanje u trajanju od 15 dana zbog žurnosti. Roadmapi svih država članica imaju se objaviti na stranicama Europske komisije po njihovom usvajanju na nacionalonoj razini te je zbog žurnosti i vremenske sinkronizaciuje s ostalim državama članicama hrvatski roadmap podvrgnut kraćem trajanju e-Savjetovanja. Komentar na primjenu UI – nije prihvaćeno jer će Nacionalni plan za umjetnu inteligenciju definirati sva pitanja koja se tiču izazova koje umjetna inteligencija povlači sa sobom. |
| 2 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | Nacrt prijedloga Program Politike „Put u digitalno desetljeće 2030“ | Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pozdravlja uvrštavanje mjere 2.5. u predmetni dokument, s obzirom da se izravno odnosi na pitanje ravnopravnosti spolova na čiju potrebu promicanja Pravobraniteljica kontinuirano ukazuje posljednjih godina: „Mjera 2.5 – Provedba Deklaracije o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu i poticanje veće zastupljenosti žena u IKT području“. Rodno stereotipna podjela pojedinih područja obrazovanja te zapošljavanja i rada u kojima je prisutna osjetna spolna neuravnoteženost predstavlja poseban izazov u današnjem društvu i prepreku na putu ka postizanju stvarne ravnopravnosti spolova. Podjela na dominantno „muška“ i dominantno „ženska“ područja obrazovanja i rada još uvijek je pretjerano izražena, a jedno od strateški vrlo važnih područja u kojem je prisutna osjetna podzastupljenost žena je STEM/IKT područje, gdje se žene susreću s brojnim preprekama, kako u kontekstu strukturalne diskriminacije koja proizlazi iz sustava prilagođenog primarno spolu koji ga je najvećim dijelom ustrojio (muškarcima), tako i kroz vidove izravne diskriminacije s kojima se susrećemo u svom radu (npr. potraživanje isključivo osoba muškog spola putem oglasa za zapošljavanje u STEM/IKT sektoru). U predmetnom dokumentu ukazuje se na rizik da bi opća digitalizacija i automatizacija tržišta rada mogla dodatno ugroziti poziciju žena ako se i u korištenju umjetne inteligencije ne primjeni načelo ravnopravnosti spolova i ljudskih prava (npr. u procesu selekcije radne snage) te se ističu brojne prepreke većem sudjelovanju žena u IKT sektoru: snažni rodni stereotipi i podjela na tzv. „ženske“ i „muške“ poslove, dob i majčinstvo, mit o IKT-u kao previše tehničkom sektoru za žene, nedostatak vidljivosti ženskih uzora u IKT-u i nedostatak razvijene mreže mentorica. Zaključuje se kako bi poticanje veće zastupljenosti žena u konačnici trebalo povećati njihovu participaciju u IKT području, te samim time doprinijeti rješavanju pitanja nedostatka IKT znanja u digitalnoj ekonomiji u Europskoj uniji i potaknuti ekonomski rast i širi društveni napredak. Zato je hvalevrijedna svaka inicijativa koja se može označiti posebnom mjerom usmjerenom na poticanje postupne promjene aktualnog stanja, na čiju potrebu Pravobraniteljica kontinuirano ukazuje u svom radu. Na primjer, u Izvješću o radu za 2020. godinu naveli smo konkretnu preporuku da je potrebno „raditi na poticanju većeg uključivanja žena u područja obrazovanja koja se odnose na STEM znanosti i općenito na ublažavanju podjela na 'muška' i 'ženska' područja obrazovanja i rada“, dok smo u Izvješću o radu za 2022. godinu također preporučili da je potrebno „poticati postupnu promjenu podjele na dominantno 'muška' i dominantno 'ženska' područja obrazovanja“. U tom smislu, Pravobraniteljica izražava podršku mjeri 2.5., s obzirom da sukladno članku 9. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 138/12 i 69/17) predstavlja posebnu mjeru s ciljem ostvarivanja stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca te je u skladu s preporukama Pravobraniteljice. | Primljeno na znanje | SDURDD u okviru svoje nadležnosti provoditelja Deklaracije o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu redovno organizira i inicira mini-kampanje koncentrirane na osvješćivanje važnosti povećanja broja žena u STEM i IKT zanimanjima (Women in digital, Postani i ti djevojka IT...). |
| 3 | Mia Malić | Nacrt prijedloga Program Politike „Put u digitalno desetljeće 2030“ | Put ka digitalnom desetljeću bio bi lakši, brži i bolji kada bi se u potpunosti omogućilo korištenje elektroničke osobne iskaznice (eOI), strojnog pristupa javnim podacima i strojno čitljivim formatima podataka u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4 | KRUNOSLAV HRNJAK | Nacrt prijedloga Program Politike „Put u digitalno desetljeće 2030“ | Put ka digitalnom desetljeću bio bi lakši, brži i bolji kada bi se u potpunosti omogućilo korištenje elektroničke osobne iskaznice (eOI), strojnog pristupa javnim podacima i strojno čitljivim formatima podataka u Republici Hrvatskoj. Prijedlozi za poboljšanja mogli bi se svesti na sljedeće pet točaka: 1. Hrvatski IT za digitalizaciju RH: Potrebno je snažno poticati domaću IT industriju kako bi bila ključna podrška digitalizaciji države. 2. eOI kao obvezno sredstvo identifikacije i NIAS dostupan privatnom sektoru: Elektronička osobna iskaznica trebala bi biti obvezno sredstvo identifikacije, a Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) trebao bi biti dostupan i privatnom sektoru. 3. CEF digitalna infrastruktura kao temelj CDU: Digitalna infrastruktura, poput Connecting Europe Facility (CEF), trebala bi biti ključna komponenta za razvoj Centra dijeljenih usluga („Državni oblak” - CDU). 4. Otvoreni API (strojni pristup): Implementacija otvorenih API-ja omogućila bi lakši pristup podacima i poboljšala interoperabilnost sustava. 5. Otvoreni podaci (strojno čitljivi): Svi javni podaci trebali bi biti dostupni u strojno čitljivim formatima kako bi se potaknula njihova šira uporaba. Primjeri poput Estonije mogli bi poslužiti kao model za ubrzanje digitalnog razvoja, a trebali bismo promovirati takav pristup kako bismo omogućili brži digitalni napredak u Republici Hrvatskoj. Trenutni regulatorni monopoli, poput onih propisanih zakonom za FINA-u ili praksa AKD-a, nisu korisni i ne potiču prihvaćanje novih tehnologija niti doprinose daljnjoj digitalizaciji. Potrebno je promijeniti pristup kako bi se omogućila slobodnija uporaba inovacija. Umjesto trenutne digitalne represije, gdje se naglasak stavlja na fiskalizaciju i obrazce, trebamo preći na transparentan pristup osobnim podacima kroz CEF komponentu eDelivery. Ovo će omogućiti brži, bolji, jeftiniji, jednostavniji i sigurniji pristup javnim i privatnim digitalnim servisima. Financiranje eOI trebalo bi biti transparentno, a građanima i hrvatskim IT tvrtkama trebalo bi omogućiti besplatan strojni pristup eOI certifikatima. Otvoren pristup funkcijama eOI potaknut će domaći IT sektor da ponudi napredna digitalna rješenja temeljena na visokoj razini autentifikacije i kvalificiranom elektroničkom potpisu. Umjesto stvaranja "državnog bunkera" osobnih podataka, trebali bismo usmjeriti napore prema pružanju digitalnih usluga i infrastrukture koje će omogućiti brže, bolje, jeftinije, jednostavnije i sigurnije korištenje javnih i privatnih digitalnih servisa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5 | Ericsson Nikola Tesla d.d. | Nacrt prijedloga Program Politike „Put u digitalno desetljeće 2030“, 1 Analiza trenutačnog stanja digitalne transformacije | Valja napomenuti da je pojam "5G mreže" vrlo širok pojam budući da uključuje 5G mreže na tzv. low-band, mid-band i high-band području te mreže realizirane korištenjem DSS (Dynamic Spectrum Sharing). Jedino performanse mid-band i budućih high-band mreža omogućuje brzine prijenosa podataka od 100 Mbit/s, što je glavni smisao SDH 2032 te EU digitalnog cilja 3. Stoga je puno relevantnija informacija oko pokrivenosti i korištenju pokretnog širokopojasnog pristupa, gdje je Hrvatska ispod EU prosjeka. | Nije prihvaćen | Podaci navedeni u dijelu 3. Razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža ovog poglavlja preuzeti su iz Izvješće o stanju digitalnog desetljeća za 2023. godinu, a koji se prikupljaju na temelju upitnika koji Europska komisija priprema svake godine. Podaci iz ovog upitnika koriste se za izradu DESI Indeksa (Digital Economy and Society Index), u Digital Scoreboard-u, izvještaju Broadband Coverage in Europe kao i u Izvješće o stanju digitalnog desetljeća (State of the Digital Decade Annual Report). Korištenje pokretnog širokopojasnog pristupa je jedan od pokazatelja koji se već prate u sklopu Izvješće o stanju digitalnog desetljeća i koji će se i u buduće nastaviti pratiti. EK je svjesna da performanse koje diferenciraju 5G mreže od mreža ranijih generacija nisu ostvarive u svim pojasevima, stoga je u novom upitniku uveden novi pokazatelj "Pokrivenost 5G mrežom uz uporabu frekvencijskog pojasa 3.4 GHz – 3.8 GHz (% naseljenih područja)", koji je uvršten i u Roadmap. Razrada dodatnih pokazatelja koji bi bolje pratili razvoj, performanse i dostupnost 5G mreža je još uvijek u tijeku na razini EU te stoga druge izmjene u ovom trenutku nisu moguće. |
| 6 | Ericsson Nikola Tesla d.d. | Nacrt prijedloga Program Politike „Put u digitalno desetljeće 2030“, 2 Nacionalne putanje i ciljne vrijednosti za doprinos digitalnim ciljevima EU-a | Podržavamo HAKOM-ov komentar i postavljanje KPI "Pokrivenost 5G mrežom uz uporabu frekvencijskog pojasa 3.4 GHz – 3.8 GHz (% naseljenih područja)" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 7 | Ured pučke pravobraniteljice | 3.1.Pregled digitalnih ciljeva, 3.1.1. Digitalni cilj 1: Najmanje 80 % osoba u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine | U odnosu na Digitalni cilj 1: Najmanje 80 % osoba u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine, s obzirom da se u Programu navodi je u RH utvrđena niska razina digitalnih kompetencija ranjivih skupina, kao što su osobe starije životne dobi, osobe s invaliditetom, stanovnici ruralnih dijelova i dugotrajno nezaposlene osobe, smatramo da unatoč ovim nastojanjima, pojedine skupine građana (osobe starije životne dobi, slabije obrazovane osobe, slabijeg imovnog stanja i druge ) i nadalje neće biti u mogućosti koristiti digitalne alate, iz razloga što ih neće znati koristiti i/ili neće imati tehničke mogućnosti za isto. Iako se navodi kako će, primjenjujući Standard razvoja e-Usluga, one biti lako pristupačne svim skupinama građana te da će javne web stranice biti prilagođene osobama s raznim poteškoćama, kao što su primjerice poteškoće u čitanju i prepoznavanju boja, potrebno je voditi računa da se u prijelaznom razdoblju svim građanima, a po potrebi i nakon toga određenim skupinama građana, omoguće i drugi načini pristupa korištenju javnih usluga (uključujući i načine na koje su javne usluge do sada korištene), kao i da se osigura pomoć službenika u korištenju digitaliziranih alata. Time će se prevenirati rizik da pojedine skupine građana budu onemogućene u korištenju javnih usluga. Navedeno je potrebno uzeti u obzir i kod Digitalnog cilja 10: 100 % ključnih javnih usluga dostupno je putem interneta i, gdje je to relevantno, građani i poduzeća u Uniji imaju mogućnost interakcije s javnim upravama putem interneta. Naime, kao što se navodi i u analizi stanja, a sukladno podacima Indeksa spremnosti za cjeloživotno učenje digitalnih vještina (IRDLL), kada je riječ o digitalnim vještinama odraslih, RH prepoznaje nedostatak motivacije starijih osoba za stjecanje osnovnih digitalnih vještina, što dovodi do produbljivanja digitalnog jaza, te trenutačno ne postoji strategija za rješavanje ovog problema. Slijedom navedenog, prilikom provedbe digitalizacije nužno je voditi računa o specifičnim okolnostima svih skupina u društvu, osmisliti mjere koje će uzeti u obzir navedene okolnosti, odnosno mogućnosti i potrebe pojedinih skupina građana, a kako bi u konačnici svima bila osigurana dostupnost javnih usluga. U suprotnome bi jedan od učinaka moglo biti stvaranje daljnjih nejednakosti u društvu te dodatno otežavanje položaja skupina građana koji nisu u mogućnost pratiti mjere digitalizacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 8 | Ericsson Nikola Tesla d.d. | 3.1.Pregled digitalnih ciljeva, 3.1.3. Digitalni cilj 3: Svi krajnji korisnici na fiksnoj lokaciji pokriveni su gigabitnom mrežom do zaključne točke mreže i sva naseljena područja pokrivena su bežičnim mrežama velike brzine sljedeće generacije s performansama barem jednakima 5G, u skladu s načelom tehnološke neutralnosti | Pojam "5G mreže" kao i "performansama barem jednakim 5G" je vrlo širok pojam budući da uključuje 5G mreže na tzv. low-band, mid-band i high-band području te mreže realizirane korištenjem DSS (Dynamic Spectrum Sharing). Jedino performanse mid-band i budućih high-band mreža omogućuje brzine prijenosa podataka od 100 Mbit/s, što je glavni smisao digitalnog cilja 3. Predlažemo da se kod spominjanja 5G mreža, pojasni da se misli na 5G mreže visokih performansi tj 5G mrežama koje mogu ponuditi brzine veće od 100 Mbit/s. Navedeno je u skladu s KPI "Pokrivenost 5G mrežom uz uporabu frekvencijskog pojasa 3.4 GHz – 3.8 GHz (% naseljenih područja)" u digitalnom cilju 3 (poglavlje 2). Kao i činjenica da se navedena brzina referencira u Mjeri 3.4, tj. prati kao potpokazatelj unutar DESI kategorije Povezivost | Nije prihvaćen | Digitalni cilj 3 preuzet je izravno iz ODLUKE (EU) 2022/2481 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 14. prosinca 2022. o uspostavi programa politike za digitalno desetljeće do 2030. Budući da je cilj gigabitna povezivost i da su performanse barem jednake 5G u smislu ove odluke minimum, a ne maksimum, kako se ne bi ograničio daljnji razvoj tehnologije, jasno je da se misli na 5G mreže visokih performansi. Kao što je već navedeno u ranijem odgovoru, razrada dodatnih pokazatelja koji bi bolje pratili razvoj, performanse i dostupnost 5G mreža je još uvijek u tijeku na razini EU te stoga druge izmjene u ovom trenutku nisu moguće. U trenutku kad budu definirani i usklađeni novi pokazatelji, isti će se pratiti u RH i biti uključeni u relevantne dokumente. |
| 9 | MLADEN SKYPALA | 3.1.Pregled digitalnih ciljeva, 3.1.10. Digitalni cilj 10: 100 % ključnih javnih usluga dostupno je putem interneta i, gdje je to relevantno, građani i poduzeća u Uniji imaju mogućnost interakcije s javnim upravama putem interneta | Zašto se ne uvede elektroničko glasanje na izborima (lokalnim, državnim i EU) te elektronički referendumi uključujući i davanje potpore za raspisivanje referenduma? To bi značajno unaprijedilo digitalizaciju društva. Također, uvedite elektroničke prometne dozvole za vozila. Nakon vozačkih dozvola one su ostale jedine u papirnatom obliku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 10 | Ured pučke pravobraniteljice | 3.1.Pregled digitalnih ciljeva, 3.1.11. Digitalni cilj 11: 100 % građana Unije ima pristup svojim elektroničkim zdravstvenim zapisima | Digitalni cilj 11. pretpostavlja da 100% građana Unije ima pristup svojim elektroničkim zdravstvenim zapisima te se u Programu ističe kako svi građani Republike Hrvatske imaju pristup svojim elektroničkim zdravstvenim zapisima. Stoga, nisu planirane mjere koje bi doprinijele postizanju predmetnog digitalnog cilja. Međutim, iako je postavkama Portala zdravlja građanima omogućeno upravljanje pristupom podacima o zdravlju onemogućavanjem uvida određenim kategorijama zdravstvenih radnika, navedena je opcija početno programski postavljena na način da se omogućava uvid širokom krugu zdravstvenih djelatnika (primjerice, „svi liječnici obiteljske medicine“, „svi liječnici medicine rada“, „svi stomatolozi u PZZ-u“,…). Sukladno Recitalu 32. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka (dalje: Opća uredba), privola za obradu osobnih podataka trebala bi se dati jasnom potvrdnom radnjom kojom se izražava dobrovoljan, poseban, informiran i nedvosmislen pristanak ispitanika na obradu njegovih osobnih podataka. To bi se omogućilo, primjerice, označavanjem polja kvačicom pri posjetu internetskim stranicama ili drugom izjavom ili ponašanjem koje jasno pokazuje da ispitanik prihvaća predloženu obradu njegovih osobnih podataka. Šutnja i unaprijed kvačicom označeno polje se ne bi smjeli smatrati privolom. Također, sukladno čl. 25. st. 2. Opće uredbe, voditelj obrade treba provoditi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kojima se osigurava da integriranim načinom budu obrađeni samo osobni podaci koji su nužni za svaku posebnu svrhu obrade. Time se osigurava da se osobni podaci ne koriste automatski, bez intervencije pojedinca te da nisu dostupni neograničenom broju pojedinca. Stoga je preporučljivo programski (po tzv. „Privacy by design” načelu) postaviti opciju koja pruža višu razinu zaštite osobnih podataka i prava na privatnost. U konkretnom slučaju, to bi se postiglo postavljanjem postavke početnog onemogućavanja pristupa podacima o zdravlju širokom krugu zdravstvenih djelatnika te bi građani naknadnom opcijom (tzv. Opt-in) mogli samostalno odlučiti kojim kategorijama zdravstvenih djelatnika će omogućiti uvid u svoje podatke. Slijedom navedenog, predlažemo daljnje unaprjeđenje postavki Portala zdravlja u svrhu jačanja zaštitnih mehanizama prava na privatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 11 | MLADEN SKYPALA | 3.1.Pregled digitalnih ciljeva, 3.1.11. Digitalni cilj 11: 100 % građana Unije ima pristup svojim elektroničkim zdravstvenim zapisima | Ovo naprosto nije točno da je pokriveno 100%. Naime, nalazi se rijetko upisuju u sustav a pogotovo nalazi iz privatnih zdravstvenih institucija. Još nisam vidio radiološki nalaz da mi je bio dostupan preko eGrađana i da sam mogao preuzeti sliku u elektroničkom obliku! Elektronički zdravstveni zapisi nisu isključivo zapisi vezani uz HZZO. Gdje na mreži mogu vidjeti moj zubni karton? | Nije prihvaćen | Sukladno pokazateljima – KPI-ovima Europske komisije za tumačenje ovog cilja, Hrvatska trenutno ispunjava kriterije 100% pokrivenosti te sadržaj u dokumentu treba shvaćati u tom kontekstu. |
| 12 | Ericsson Nikola Tesla d.d. | 3.2 Opis mjera, 3.2.7. Mjera 2.3 – Poticanje neformalnog obrazovanja i prekvalifikacija odraslih za stjecanje IKT vještina zaposlenih, nezaposlenih uključujući i ranjive skupine11 | Doprinos u obrazovanju i prekvalifikaciji mogu napraviti i velike kompanije, koje dijele interes s ovom strategijom, no velike kompanije se ne mogu kvalificirati za poticaje/vaučere jer ne zadovoljavamo programe prema HKO (i nisu registrirane kao obrazovna ustanova). Predlažemo da se ublažio dio kriterija i na taj način otvori mogućnost da se velike kompanije stimuliraju i uključe u organizaciju takvih programa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 13 | MLADEN SKYPALA | 3.2 Opis mjera, 3.2.7. Mjera 2.3 – Poticanje neformalnog obrazovanja i prekvalifikacija odraslih za stjecanje IKT vještina zaposlenih, nezaposlenih uključujući i ranjive skupine11 | Prekvalifikacija u IKT područje je već na snazi i poticana preko HZZ. To bi obavezno trebalo uključiti u stanje i u sredstva koja se već troše ili su planirana u narednom periodu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 14 | Ured pučke pravobraniteljice | 3.2 Opis mjera, 3.2.26. Mjera 10.2 – Standardizacija i digitalizacija svih javnih usluga29 | Kod Mjere 10.2 – Standardizacija i digitalizacija svih javnih usluga navodi se da se sukladno Standardima razvoja javnih e-usluga u RH, uspostavljenim sustavom upravljanja kvalitetom u javnoj upravi te registrom životnih situacija, pristupilo daljnjoj digitalizaciji javnih usluga. Dodaje se kako će se postupci digitalizirati prema prioritetima utvrđenim u suradnji s korisnicima te postojećim pretpostavkama (digitalizirani registri koji omogućavaju automatsko zaključivanje), a pri čemu će težište biti na digitalizaciji cjelovitih usluga i/ili životnih događaja, a ne pojedinih procesa ili samo jednog dijela postupka odnosno jednog dijela usluge ako se usluga sastoji od više povezanih postupaka i radnji pred različitim tijelima. Navedene životne situacije identificirati će nadležne institucije, popisati i nakon toga optimizirati sve administrativne korake za pojedini događaj te povezati institucije kako bi usluge pružali u sklopu jedne end-to-end usluge koja korisnika "vodi" kroz cijeli proces. Iako pozdravljamo standardizaciju i nastojanje pojednostavljenja pružanja javnih usluga, s obzirom da se u programu ne pojašnjava što obuhvaća registar životnih situacija, kako će se i koji podatci prikupljati za registar te nije jasno koje će se usluge i životni događaji digitalizirati, potrebno je pri razradi usluga, osim poštivanja Standarda razvoja javnih e-usluga, uzeti u obzir i rizike koje mogu dovesti do diskriminacije. Pri tome unaprijed ukazujemo i na izazove ukoliko bi se za isto koristila UI, a na što ukazuju primjeri iz drugih zemalja. Naime, već je bilo slučajeva korištenja algoritama te UI u postupcima za detektiranje poreznih prijevara i zloupotrebe sustava socijalnih davanja, koji su doveli do povreda prava i diskriminacije, primjerice u Nizozemskoj, Francuskoj i u Srbiji. Stoga je već pri kreiranju sustava isto potrebno imati u vidu, kako bi se isti ili slični slučajevi prevenirali u Hrvatskoj. Navedeno je potrebno uzeti u obzir i kod Mjere 12. (Digitalno građanstvo) koja se odnosi na modernizaciju informacijskog sustava i IKT infrastrukture Porezne uprave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 15 | Ured pučke pravobraniteljice | 3.2 Opis mjera, 3.2.28. Mjera 10.4 – Uspostava centraliziranog sustava korisničke podrške za sve e-Usluge31 | Mjerom 10.4 – Uspostava centraliziranog sustava korisničke podrške za sve e-Usluge, radi unaprjeđenja interakcije među građanima, poduzećima i javnim službama uspostavlja se jedinstveni kontakt centar (dalje: JKC - engl. one-stop-shop) kao centralizirani sustav korisničke podrške. Putem njega će se građanima/poduzećima pružati brži pristup traženim informacijama te omogućiti davanje komentara, prijedloga i ocjena povezanih s digitalnim javnim uslugama te obavljanje razgovora putem virtualnog asistenta. Unutar JKC-a će se implementirati i upravljanje odnosima s korisnicima (CRM) i korisničkim iskustvom (CEM) kao strateška odrednica za jačanje zadovoljstva korisnika državne i javne uprave. Međutim, obzirom da će se u odnosima s građanima upravljati i kontinuirano unaprjeđivati njihovo korisničko iskustvo služeći se specijaliziranim platformama i naprednom tehnologijom, kao što su tehnologija velikih podataka (engl. big data), UI i strojno učenje, uzimajući u obzir pojedine skupine građana koje iz različitih objektivnih razloga neće biti u mogućnosti koristiti navedene napredne tehnologije (primjerice, zbog svojeg imovnog stanja ili stupnja obrazovanja) ističemo kako je potrebno omogućiti građanima i razgovor s državnim/javnim službenikom, a ne samo s virtualnim asistentom, kao i podnošenje prigovora unutar JKC-a. Također je potrebno osigurati ljudski nadzor nad radom takvih sustava zbog štete koja može nastati za građane te, između ostaloga, dovesti i do diskriminacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 16 | Ured pučke pravobraniteljice | Nacrt prijedloga Program Politike „Put u digitalno desetljeće 2030“, 4 Glavne politike i mjere za doprinos općim ciljevima | U 4. poglavlju u kojem se predstavljaju glavne predviđene ili provedbene politike, mjere i aktivnosti, s naglaskom na ključnim mjerama i primjerima najbolje prakse, u dijelu Digitalno građanstvo – Mjera 3., predviđa se ulaganje u daljnji razvoj i nadogradnju informacijske infrastrukture u sustavu socijalne skrbi čime bi se povećala učinkovitost i transparentnost sustava socijalne skrbi. Planira se razviti dio aplikacije za pružatelje usluga kojima je osnivač RH i pružatelje usluga s kojima Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ima sklopljen ugovor o međusobnim odnosima, a koja će biti dio jedinstvenog IT sustava socijalne skrbi. Uspostavljanjem jedinstvenog IT sustava omogućit će se jedinstvena digitalna platforma za praćenje i analizu podataka o korisnicima i uslugama u sustavu socijalne skrbi. Istovremeno, unaprijedit će se automatizirano prikupljanje podataka, analiza kvalitete i izračun cijena socijalnih usluga putem novog rješenja za upravljanje podacima od strane svih pružatelja socijalnih usluga koji se financiraju iz državnog proračuna. Slijedom već istaknutih rizika, kod kreiranja ovog i sličnih sustava od izuzetne je važnosti provoditi procjene učinaka na ljudska prava i diskriminaciju s obzirom na rizike od povreda prava građana koje ove mjere mogu prouzročiti. Naime, razvoj i primjena novih tehnologija sa sobom donosi prilike jednostavnijeg i bržeg pristupa građana javnim uslugama, ali i rizike povezane s npr. zaštitom privatnosti, osnovnim ljudskim pravima i diskriminacijom. Stoga bi način rada sustava trebao biti transparentan te voditi računa o zaštiti ljudskih prava i prevenciji diskriminacije. U dijelu Doprinos zelenoj tranziciji, ističemo, kako je u čl. 3. st. 1. (h) Odluke naveden širi i detaljniji opis karakteristika digitalne infrastrukture i tehnologije koji naglašava njihovu održivost, najmanji mogući negativni utjecaj na okoliš i društvo te doprinos klimatskoj neutralnosti. Naime, navodi se “osiguravanje toga da digitalne infrastrukture i tehnologije, uključujući njihove lance opskrbe, postanu održivije, otpornije te energetski i resursno učinkovitije, pri čemu se na najmanju moguću mjeru smanjuje njihov negativan učinak na okoliš i društvo, te doprinose održivom kružnom i klimatski neutralnom gospodarstvu i društvu u skladu s europskim zelenim planom, među ostalim promicanjem istraživanja i inovacija kojima se doprinosi tom cilju te razvojem metodologija za mjerenje energetske i resursne učinkovitosti digitalnog prostora”. Stoga se predlaže dodatno precizirati cilj C1.2. R1-I1 navođenjem tih karakteristika. U konačnici, predlažemo tekst Programa dodatno jezično urediti i ujednačiti, prvenstveno dijelove teksta iz kojih proizlazi da su isti preuzeti iz Programa Politike „Put u digitalno desetljeće 2030.” Europske unije te prevođeni s engleskog na hrvatski jezik. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |