Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacionalni plan industrijskog razvoja i poduzetništva za razdoblje do 2027. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova   Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (u daljnjem tekstu: Pravobraniteljica), sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti Pravobraniteljica je razmotrila prijedlog Nacionalnog plana industrijskog razvoja i poduzetništva za razdoblje do 2027. godine i pripadajući Akcijski plan za razdoblje do 2024. iz perspektive poštivanja načela ravnopravnosti spolova te u nastavku dostavlja svoje mišljenje na isti. Pravobraniteljica pozdravlja donošenje Nacionalnog plana industrijskog razvoja i poduzetništva za razdoblje do 2027. godine, kao srednjoročnog akta strateškog planiranja koji pobliže definira provedbu strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine i povezanih sektorskih i višesektorskih strategija iz područja industrijskog razvoja i poduzetništva do 2027. godine. Ujedno smatra pozitivnim činjenicu da je isti usmjeren na jačanje industrije i poduzetništva, odnosno predstavlja provedbeni instrument za bolje pozicioniranje industrije i poduzetništva u nacionalnom gospodarstvu i globalnim lancima vrijednosti, uzimajući pritom u obzir ciljeve postizanja klimatske neutralnosti, rasta energetske učinkovitosti te korištenja obnovljivih izvora energije u industriji i poduzetništvu. Iz perspektive ravnopravnosti spolova Pravobraniteljica smatra važnim ukazati na činjenicu da je temeljem analiza i istraživanja koje Pravobraniteljica sustavno provodi, razvidno da u području poduzetništva, u smislu pokretanja i vođenja poslovnog subjekta u svojstvu vlasnika/ce tog subjekta, isto područje bilježi kontinuiranu podzastupljenost žena. Razloge za tu podzastupljenost nalazi u nekoliko čimbenika - stereotipima vezanim uz ulogu žena u društvu, kao i patrijarhalnim rodnim ulogama koje otežavaju usklađivanje poslovnog i privatnog života, stvarnom ili samopercipiranom nedostatku znanja i vještina, izostanku umreženosti i mentorske podrške koje bi ženama olakšale ulazak u poduzetništvo te u konačnici nedovoljnom pristupu financijskim sredstvima za pokretanje poslovanja. Republika Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja je u prethodnom razdoblju donijela strateški dokument vezan uz razvoj poduzetništva žena te Pravobraniteljica navedeno smatra primjerom dobre prakse. Na važnost ove strategije i sustavnog pristupa razvoju poduzetništva žena, Pravobraniteljica je višekratno ukazivala i u ranijim razdobljima te tijekom prošle 2023. godine prilikom sudjelovanja u aktivnostima vezanim uz žensko poduzetništvo. No, Strategija razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2014. do 2020. godine, istekla je 2020., te tijekom 2023. nije bilo aktivnosti vezano uz donošenje novog zasebnog strateškog dokumenta za žensko poduzetništvo. Unatoč preporuci Pravobraniteljice iz njenog Godišnjeg izvješća o radu za 2019. (Izvješće dostupnog putem sljedeće poveznice: https://www.prs.hr/cms/post/7, stranica 59.), upućenoj nadležnim tijelima: „Izraditi novu Strategiju razvoja poduzetništva žena s akcijskim planovima koji će obuhvaćati kraća razdoblja te aktivnostima s jasnom poveznicom na način ostvarenja zadanih ciljeva.“, nadležno ministarstvo, ujedno predlagatelj Nacionalnog plana industrijskog razvoja i poduzetništva za razdoblje do 2027. godine, u prethodnom je razdoblju navodilo da ne planira donositi zasebnu strategiju razvoja ženskog poduzetništva, već je isticalo da će strateške odrednice vezane uz unaprjeđenje i razvoj ženskog poduzetništva biti sadržane u okviru predmetnog Nacionalnog plana, čija izrada je u tijeku. Do kraja 2023. godine isti dokument nije bio donesen i prihvaćen od strane Vlade RH, usprkos njegovom od strane nadležnog ministarstva (MINGOR) najavljenom donošenju do kraja II kvartala 2023. godine. Uvidom u nacrt Nacionalnog plana Pravobraniteljica je primila na znanje da su u istom u okviru područja 3.2. Sažetak analize razvojnih potreba, potencijala i izazova industrijskog razvoja i poduzetništva, u okviru pojedinih specifičnih tema od važnosti za industrijski razvoj i poduzetništvo obrađeni i opisi razvojnih potreba, potencijala i izazova, od kojih jedan uključuje i Rodni jaz u poduzetništvu i obrtništvu na štetu žena (razvoj poduzetništva žena). Pravobraniteljica smatra da bi pitanje podzastupljenosti žena u poduzetništvu, kao i povezanim razlozima trebalo biti adresirano kao sveobuhvatno cross-cutting pitanje i to kroz planirane inicijative unutar posebnih ciljeva koje predviđa Nacionalni plan, u kontekstu podrške rastu, kao i unaprjeđenja kvalitete upravljanja i usluga javnog sektora, digitalne i zelene tranzicije i povezanog jačanja vještina, jačanja aktivnosti istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija, te jačanja izvoza i pozicije u globalnim lancima vrijednosti. Također, ovo bi pitanje pritom trebalo biti sagledano i u okviru drugih nacrtom Nacionalnog plana identificiranih izazova. Nadalje, posebni cilj 5.1. Podrška rastu nacrta Nacionalnog plana postavljen je u okviru Prioriteta 5. Jačanje razvoja poduzetništva i obrta te je definiran kao odgovor na razvojne izazove stvaranja povoljnog poslovnog okruženja za industrijski razvoj i poduzetništvo, olakšavanja postupka otvaranja poduzeća, nastavka administrativnog rasterećenja, očuvanja tradicijskih i umjetničkih obrta, rasta konkurentnosti, prepoznatljivosti i produktivnosti zadruga te razvoja poduzetništva žena. Navodi se ujedno da poticanje osnivanja novih poduzeća i stvaranja novih radnih mjesta ima za svrhu povećanje spremnosti za investicije i podršku rastu novoosnovanih poduzeća, ali i poticanje osnivanja novih poduzeća, poticanje ženskog poduzetništva i poduzetništva mladih, posebno u područjima S3, s ciljem povećanja broja novoosnovanih poduzeća te povećanja udjela žena u vlasničkoj strukturi poduzetnika. Također, razvoj sustava poticanja poduzetništva žena provodit će se, između ostaloga, kroz promociju ženskog poduzetništva kroz aktivnosti koje će doprinijeti podizanju svijesti o specifičnostima poduzetništva žena u Hrvatskoj, promicanju najboljih praksi u politici ženskog poduzetništva i izgradnji kapaciteta nacionalnih i regionalnih mreža i udruga žena poduzetnica. S obzirom na to da utvrđeni prioriteti i posebni ciljevi u nacrtu Nacionalnog plana predstavljaju okvir za oblikovanje mjera za njegovu provedbu u okviru pripadajućeg Akcijskog plana, Pravobraniteljica uvidom u isti (nacrt Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana industrijskog razvoja i poduzetništva za razdoblje do 2024. godine), ne nalazi specifične mjere usmjerene ženama poduzetnicama, posebice u okviru prioriteta 5. Jačanje razvoja poduzetništva i obrta, Posebni cilj 5.1. Podrška rastu. Žene kao identificirana skupina, odnosno rodno razvrstani pokazatelji uspjeha provedbe pojedine mjere predviđeni su u okviru pokazatelja ishoda provedbe mjera u okviru Posebnog cilja 3.1. Jačanje vještina za inovacije, zelenu i digitalnu tranziciju - Početna vrijednost ukupno za žene 2022. godine 5%, te ciljana 2027. godine 7%. Slijedom navedenog, Pravobraniteljica smatra da iz predloženih provedbenih mjera Akcijskog plana nije razvidno na koji način će se konkretno poticati žensko poduzetništvo, odnosno mjeriti napredak te u tom smislu predlaže uvođenje dodatnih rodno razvrstanih statističkih pokazatelja kojima će se navedeno moći pratiti. Zaključno, uzevši u obzir činjenicu da su žene sve obrazovanije te njihovu smanjenu zastupljenost u svijetu rada, kao i činjenicu da se žene u poduzetništvu susreću s dodatnim setom prepreka, Pravobraniteljica ponavlja svoje preporuke usmjerene na poticanje i unaprjeđenje ženskog poduzetništva, koje kontinuirano upućuje nadležnim tijelima te predlaže i poziva Predlagatelja da iste na odgovarajući način uvrsti u nacrt Nacionalnog i Akcijskog plana. (1) Promovirati poduzetništvo žena na nacionalnoj i lokalnoj te područnoj (regionalnoj) razini kroz kampanje informiranja i edukacije te podršku projektima koji za cilj imaju jačanje znanja i vještina žena, njihovo umrežavanje i mentorsku podršku. (2) Prilikom formuliranja politika poticanja poduzetništva, posebice na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, uvažavati prepreke specifične za poduzetništvo žena te razvijati mjere koje će ih ublažavati/ukloniti, s naglaskom na područje usklađivanja poslovnog i obiteljskog života te suzbijanje rodnih stereotipa. (3) Jačati dostupnost financijskih instrumenata za pokretanje i razvoj poslovanja ženama poduzetnicama, posebno ženskim start up inicijativama. (4) Osigurati da zakonodavni okvir koji regulira financijske obaveze poduzetnika/ca ne utječe nepovoljno na žene poduzetnice koje su kao članice uprave trgovačkog društva, izvršne direktorice trgovačkog društva i upraviteljice zadruge prijavljene na pola radnog vremena radi usklađivanja poslovnog i obiteljskog života, a sukladno preporukama Pravobraniteljice (2018.) vezano uz Zakon o doprinosima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
2 Leo Kocijan   Jedan radikalan prijedlog bio bi potpuno ukidanje birokratskih prepreka za pokretanje poslovanja, uključujući smanjenje administrativnih troškova i ubrzavanje procesa registracije tvrtki. Ovo bi moglo izazvati kontroverzu jer bi moglo dovesti do privremenog kaosa, ali dugoročno bi potaknulo brži razvoj industrije i poduzetništva u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Nacionalnim planom predviđen je nastavak administrativnog i fiskalnog rasterećenja. Posebni cilj 5.2. Unaprjeđenje kvalitete upravljanja i usluga javnog sektora postavljen je u okviru Prioriteta 5. Jačanje razvoja poduzetništva i obrta i definiran je kao odgovor na razvojne izazove administrativnog rasterećenja te unapređivanja usluga javnog sektora namijenjenih industriji i poduzetništvu. Također, digitalizacijom usluga državne i javne administracije prema poslovnom sektoru osigurava se poboljšanje dostupnosti, transparentnosti i učinkovitosti pružanja usluga, kao i međusobne koordinacije pružatelja usluga.
3 Trin j.d.o.o. 5.POSEBNI CILJEVI I DOPRINOS STRATEŠKIM CILJEVIMA NACIONALNE RAZVOJNE STRATEGIJE REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. GODINE, Posebni cilj 2.1. Zelena tranzicija i kružno gospodarstvo Pod Posebnim ciljem 2.1 Zelena tranzicija i kružnog ospodarstvo mišljenja smo da bi bilo praktično planirati i razvoj "kontrolnih" mehanizama unutar gospodarstva koji su posvećeni praćenju i kontroli proizvoda, proizvodnih procesa, zagađenja otrovnim tvarima i slično. Pri tome mislimo na prihvatljivost financiranja razvoja postojećih privatnih laboratorija te podizanje njihovih kapaciteta i modernizacije njihovog poslovanja budući da su važan element u zelenoj tranziciji i kružnom gospodarstvu (prate i izvještavaju o zagađenjima u tlu/hrani/zraku/vodi) a kao takvi u pravilu razvoj svoje osnovne djelatnosti nisu u mogućnosti financirati iz sredstava EU te bitno tehnološki zaostaju za zapadnim partnerima čime se narušava i kvaliteta samog praćenja. Primljeno na znanje Prijedlog će se razmotriti prilikom donošenja konačnog prijedloga ovoga akta.