Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE temeljem Ustava Republike Hrvatske, pučka pravobraniteljica opunomoćenica je Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska, a djelokrug i način rada institucije propisan je Zakonom o pučkom pravobranitelju (NN 76/12), Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i 112/12), Zakonom o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (NN 18/11 i 33/15) te Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 46/22). Sukladno odredbi članka 18. Zakona o pučkom pravobranitelju, dostavljamo Vam mišljenje na Nacrt prijedloga Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030. godine (dalje u tekstu: Nacrt prijedloga Nacionalnog plana) i Nacrt prijedloga Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030. godine, za razdoblje od 2024. do 2026. godine (dalje u tekstu: Nacrt prijedloga Akcijskog plana), s mišljenjem i prijedlozima na iste, kako bi predloženi strateški okvir i prateći provedbeni dokument bili što učinkovitiji te predstavljali zadovoljavajući odgovor na izazove i stvarne potrebe na ovom području. Pozdravljamo donošenje novog strateškog i provedbenog dokumenta za područje suzbijanja trgovanja ljudima, kao srednjoročnog akta strateškog planiranja od nacionalnog značenja, koji bi po svojoj pravnoj prirodi trebao biti dokument kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, kao i dokument koji bi trebao biti usmjeren na nadogradnju već postojećeg nacionalnog referalnog sustava te sustavnu suradnju svih nadležnih tijela i organizacija kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj i međunarodnoj razini. Radi donošenja što učinkovitijeg i sveobuhvatnog strateškog okvira i pratećeg provedbenog dokumenta, u nastavku donosimo svoje mišljenje i prijedloge dopune oba nacrta prijedloga ovih dokumenata. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
2 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Pravobranitelj za osobe s invaliditetom postupa po Zakonu o pravobranitelju za osobe s invaliditetom (Narodne novine, br. 107/07) te je zadužen je, između ostalog, i za praćenje na koji se način štite temeljena ljudska prava osoba s invaliditetom zajamčena Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 06/07, 03/08 i 05/08). S tim u vezi istaknuli bi kako tijekom godina primjećujemo porast raznih oblika seksualnog nasilja nad djevojčicama s teškoćama u razvoju kako u stvarnom životu tako i putem raznih internetskih platformi, a kojima su izložene i žene s invaliditetom koje se ipak rjeđe odluče prijaviti nasilje. Djevojčice s teškoćama u razvoju i žene s invaliditetom, pogotovo s intelektualnim oštećenjima ili osjetilnim oštećenjima mogu biti podložnije manipulacijama, nagovaranjima i mogu teže prepoznati oblike vrbovanja ili nasilja. Stoga smatramo kako je potrebno osvijestiti i preventivno djelovati i u ovom segmentu zaštite temeljnih ljudskih prava. Podržavamo donošenje Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima jer smatramo važnim dalje raditi na slobodi od izrabljivanja, nasilja i zlostavljanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
3 Centar za žene žrtve rata -ROSA NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Prijedlog i mišljenje Centra za žene žrtve rata – ROSA (Centar ROSA) na Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030. godine (Nacionalni plan). PETRA mreža nevladinih organizacija za Prevenciju i Eliminaciju TRgovanja ženamA u svrhu seksualnog iskorištavanja podržava prijedloge Centra ROSA i preporuke Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. 1. Mišljenja smo da Nacionalni plan pogrešno interpretira obrađene podatke i izvodi pogrešne zaključke te na temelju tako izvedenih zaključaka predlaže mjere. Također, Nacionalni plan uopće ne uzima u obzir rodnu dimenziju trgovanja ljudima i neusklađen je sa međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava. Prikupljanje, obrada podataka i mjere za smanjenje i odvraćanje od potražnje kojom se potiče trgovanje ljudima radi seksualnog iskorištavanja: Nacionalni plan navodi ukupan broj žena i muškaraca i obrađuje ih prema dobi identificiranih žrtava i vrsti iskorištavanja te iz tako obrađenih podataka izvodi krive zaključke. Konkretno, iako su žene najzastupljenija skupina identificiranih žrtava trgovanja ljudima (55% žena uključujući i djevojčice) u zaključku je navedeno da su najzastupljenija skupina muškarci i žene (u dobi od 19-30 godina). Taj zaključak ne odgovara podacima iz tablice iz koje je vidljivo da su žene u najvećem broju žrtve trgovanja ljudima, a da su prema dobi žena najzastupljenija skupina djevojčice s udjelom od 46,6% od ukupnog broja identificiranih žena. Dodatno, iako iz tabličnog prikaza obrađenih podataka proizlazi da vrste iskorištavanja nisu iste za žene i muškarce iz zaključaka Nacionalnog plana proizlazi da te razlike nema. Iz tabličnog prikaza obrađenih podataka u Nacionalnom planu jasno proizlazi da je za muškarce najučestaliji oblik eksploatacije činjenje protupravnih radnji (67,27%) dok je za žene, preciznije djevojčice, najučestaliji oblik iskorištavanja seksualno iskorištavanje (58%), no niti navedeni postotak od 58% ne daje realan prikaz razmjera seksualnog iskorištavanja djevojčica i žena s obzirom da je u Nacionalnom planu eksplicitno navedeno da je jedan dio seksualnog iskorištavanja (žena) u vezi počinjenja kaznenog djela prostitucije (čl.157. KZ) i potencijalno prekršajnog djela iz članka 12. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira podveden i pribrojan drugoj vrsti eksploatacije točnije „činjenju protupravnih radnji“. Iako zasebno obrađeni podaci iz Nacionalnog plana potvrđuju da je trgovanje ljudima radi seksualnog iskorištavanja rodno specifično i da utječe na najranjivije članice našeg društva (budući da veliku većinu seksualno iskorištavanih osoba čine djevojčice i žene), ostaje nejasno kako su s takvim podacima izvedeni posve suprotni zaključci. 2. Usklađivanje Nacionalnog plana sa pravnom stečevinom EU i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava: Četvrti izvještaj EK o postignutom napretku u suzbijanju trgovanja ljudima {SWD(2022) 429 final} potvrđuje da je najučestaliji oblik iskorištavanja u EU seksualno iskorištavanje i da su žene žrtve u 73% slučajeva, a u 27 % djevojčice, te da su sektori s visokim rizikom od seksualnog iskorištavanja ostali isti kao i prethodnih godina i da uključuju prostituciju, eskort agencije i usluge, pornografsku industriju, usluge masaže, barove i noćne klubove. Države članice su potvrdile raširenu upotrebu tehnologije kao sredstva za vrbovanje, oglašavanje i seksualno iskorištavanje žrtava, a Europol je izvijestio da trgovci ljudima mame žrtve na sklapanje dobrovoljnih poslovnih sporazuma, u sklopu kojih žrtve „prihvaćaju“ prostituciju i davanje dijela svoje zarade u zamjenu za zaštitu i podršku u administrativnim pitanjima. Osobe u takvom obliku dogovora sebe ne doživljavaju nužno kao žrtve, što trgovcima ljudima olakšava njihovo iskorištavanje. Strategija EU-a za suzbijanje trgovanja ljudima 2021-2025 navodi da je trgovanje ljudima globalni fenomen i da se događa u svakoj zemlji i regiji te da su većina žrtava trgovanja ljudima unutar EU žene i djevojčice kojima se trguje radi seksualnog iskorištavanja. Rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2023. o reguliranju prostitucije u EU-u: prekogranične posljedice i utjecaj na rodnu ravnopravnost i prava žena (2022/2139(INI) (dalje: Rezolucija) se oslanja na sve međunarodne dokumente za zaštitu ljudskih prava generalno i suzbijanje trgovanja ljudima i iskorištavanja prostitucije drugih partikularno. Rezolucija potvrđuje postojanje jake veze između prostitucije i trgovanja ljudima radi seksualnog iskorištavanja te da trgovanje ljudima radi seksualnog iskorištavanja u državama članicama EU-a i u svijetu nerazmjerno pogađa žene, djevojčice i marginalizirane skupine. Također, Rezolucija potvrđuje postojanje snažne veze između prostitucije i pornografije te aktivnosti organiziranog kriminala, kao što je trgovanje djecom, seksualno iskorištavanje maloljetnica i seksualno zlostavljanje djece radi čega je potreban holistički pristup kako bi se žene i djevojčice zaštitile od trgovanja ljudima radi seksualnog iskorištavanja, te zaustavila praksa nekažnjavanja počinitelja. Direktiva 2011/36/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP priznaje posebnost trgovanja ljudima vezano za spol žrtvi te da se ženama i muškarcima često trguje iz različitih razloga. Radi čega mjere potpore i pomoći trebaju također uzimati u obzir spol žrtvi. Poticajni i nepoticajni čimbenici mogu biti različiti ovisno o dotičnom sektoru, kao što je trgovanje ljudima u seksualnoj industriji ili radi iskorištavanja radne snage, primjerice u graditeljstvu, poljoprivrednom sektoru ili služenju u domaćinstvima. Direktiva predlaže državama da uspostave i ojačaju politike sprečavanja trgovanja ljudima, uključujući mjere za smanjenje i odvraćanje potražnje svih oblika iskorištavanja, i mjere za smanjenje rizika da ljudi postanu žrtve trgovanja ljudima, te da u takvim inicijativama države trebaju usvojiti rodno osjetljiv pristup tj. pristup koji se temelji na ravnopravnosti žena i muškaraca kao i na pravima djeteta. Direktiva uspostavlja minimalna pravila u pogledu definiranja kaznenih djela i kazni u području trgovanja ljudima i uvodi zajedničke odredbe, uzimajući u obzir rodnu perspektivu, radi jačanja sprečavanja trgovanja ljudima i zaštite žrtava trgovanja ljudima. Rezolucija EP potvrđuje da su prostitucija, njezino iskorištavanje i trgovanje ljudima radi seksualnog iskorištavanja rodno specifični, da imaju globalnu dimenziju, da utječu na najranjivije članice našeg društava i da su prostitucija, njezino iskorištavanje i trgovanje ljudima radi seksualnog iskorištavanja uzrok i posljedica rodne neravnopravnosti te predstavljaju rastući globalni problem s prekograničnom dimenzijom. Poziva države članice da poduzmu mjere u području prevencije, dekriminalizacije osoba, a posebno žena, u prostituciji, smanjenja potražnje, kažnjavanja korisnika prostitucije, destigmatizacije i uklanjanja stereotipa, te da osiguraju dostatno financirane i lako dostupne i visokokvalitetne izlazne programe i načine napuštanja prostitucije. Također, poziva države članice da smanje potražnju te da istodobno zaštite osobe u prostituciji i njihova prava te da osiguraju bezuvjetan pristup sustavima socijalne sigurnosti i integraciji; naglašava da korak naprijed predstavlja donošenje mjera potpore kojima se osobama pomaže da napuste prostituciju i izgrade život koji žele. Međunarodni instrumenti koji propisuju obvezu država članica da obeshrabre potražnju na globalnoj razini, a ne samo onu za svjesno korištenje usluga koje je predmet iskorištavanja žrtve trgovanja ljudima: UN Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovanja ljudima, posebno ženama i djecom, Opća preporuka CEDAW br. 38 o trgovanju ženama i djevojčicama u kontekstu globalnih migracija, Rezolucija UN-a 77/194 o trgovanju ženama i djevojčicama, Rezolucija Evropskog parlamenta od 26. veljače 2014. o seksualnom iskorištavanju i prostituciji te njenom utjecaju na ravnopravnost spolova (2013/2103(INI)), Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 8. travnja 2014. „Prostitucija, trgovanje ljudima i moderno ropstvo u Evropi”, Iz navedenih razloga Centar za žene žrtve rata – ROSA i PETRA mreža predlažu: 1. da se obrađeni podaci razvrstani prema spolu identificiranih žrtava ispravno interpretiraju 2. da se seksualno iskorištavanje prostitucije drugih ne podvodi pod kategoriju „činjenje protupravnih radnji“ nego da se sukladno međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava razvrstani prema spolu sagledavaju kao seksualno iskorištavanje; 3. da zakonodavne i nezakonodavne mjere smanjenja i odvraćanja od potražnje kojom se potiče trgovanje ljudima radi seksualnog iskorištavanja budu sastavni i neizostavni dio preventivnih mjera te da se Nacionalni plan uskladi sa člankom 6. Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima kako slijedi: Kako bi se smanjila potražnja koja potiče sve oblike iskorištavanja ljudi, a posebno žena i djece, koji dovode do trgovanja ljudima, svaka će stranka usvojiti nove ili ojačati postojeće zakonodavne, upravne, obrazovne, socijalne, kulturne ili druge mjere, uključujući i: a) istraživanja najbolje prakse, metoda i strategija, b) podizanje svijesti o odgovornosti i važnoj ulozi koju imaju mediji i civilno društvo u prepoznavanju potražnje kao jednog od temeljnih razloga za pojavu trgovanja ljudima, c) ciljane informativne kampanje koje će, kad je to prikladno, uključivati između ostaloga i vladina tijela i političare, d) preventivne mjere, uključujući obrazovne programe za dječake i za djevojčice školske dobi, koji naglašavaju neprihvatljivu prirodu spolne diskriminacije i njezine stravične posljedice, važnost ravnopravnosti spolova i dostojanstva i integriteta svakoga čovjeka. 4. da se Nacionalnim planom predloži razdvajanje i individualiziranje pravnih kvalifikacija svakog kaznenog djela trgovanja ljudima navedenog u članku 106. Kaznenog zakona te da na svako od njih da konkretan i adekvatan pravni odgovor kada se radi o potražnji koja potiče trgovanje ljudima; 5. da se Nacionalnim planom kao zakonodavna mjera smanjenja i odvraćanja od potražnje kojom se potiče trgovanje ljudima radi seksualnog iskorištavanja preporuči izmjena članka 157. stavka 2. Kaznenog zakona, Prostitucija, na način da se brišu riječi: “a znao je ili je morao ili mogao znati za navedene okolnosti.” tako da stavak 2. glasi: (2) Tko drugu osobu radi zarade silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zlouporabom ovlasti ili teškog položaja ili odnosa zavisnosti, prisili ili navede na pružanje spolnih usluga, ili tko koristi spolne usluge takve osobe uz naplatu, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Prijedlog navedene zakonske izmjene predstavlja pozitivnu akciju usmjerenu na zaštitu ljudskih prava žena i smanjenja i odvraćanja od potražnje kojom se potiče trgovanje ljudima radi seksualnog iskorištavanja. Republika Hrvatska je donijela niz strateških dokumenata usmjerenih na ravnopravnost spolova, koja se, između ostalog postiže i potpunim odbacivanjem ideje da su tijela žena roba koju muškarci mogu kupiti, prodavati i seksualno iskorištavati. S obzirom na činjenicu da činom kupovanja seksualnih 'usluga' kupac kupuje položaj moći nad osobom čije tijelo kupuje, pretvara je u robu, dehumanizira i objektivizira, smatramo da kažnjavanje kupaca treba proizlaziti iz činjenice da sam čin kupovanja seksualnih usluga treba biti kažnjiv jer se radi o negaciji ideje ravnopravnosti spolova koja isključuje odnos prema ženi kao prema robi koja se kupuje. Dodatno, kriminalizacijom kupaca seksualnih usluga država šalje poruku usmjerenu na ispunjenje svojih strateških ciljeva – postizanja ravnopravnosti spolova, a ujedno implementira i Istambulsku konvenciju. U tom smislu predlažemo da se temeljnim strateškim dokumentom predloži izmjena Kaznenog zakona na način da se obuhvati odgovornost svih korisnika seksualnih usluga uz naplatu. Naglašavamo da prema posljednjem istraživanju sudske prakse obuhvaćene u publikaciji Centra za žene žrtve rata – ROSA: Pravne i medijske perspektive trgovanja ženama i prostitucije, a koje je obuhvatilo rad sudova na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije u razdoblju od pet godina, zabilježeni su uznemirujući podaci koji upućuju da je pravni okvir kakav imamo diskriminatoran. 6. da se surogatstvo (zamjensko majčinstvo) uvrsti kao vrsta iskorištavanja u Nacionalni plan Nije prihvaćen Nije jasan dio komentara koji se odnosi na izvođenje pogrešnih zaključaka iz relevantnih statističkih podataka, naime namjera Ureda nije bila umanjiti važnost ni jedne skupine žrtava, dapače detektirajući gorući problem velikog broja maloljetnih žrtava u odnosu na ukupni broj žrtava, Ured je u okviru svoje nadležnosti i formirao aktivnosti u sklopu Akcijskog plana - provođenje javne kampanje usmjerene na maloljetne žrtve trgovanja ljudima (osobito djevojčice). Također, napominjemo kako je upravo u poglavlju 4. Nacionalnog plana navedeno: “…kako zbog relativno malog broja identificiranih slučajeva treba zadržati opreznost pri zaključivanju…” Nadalje, navodi se: “Tako se kao ključne ciljane skupine, posebno u kontekstu budućeg djelovanja ističu mladi od 19 – 30 godina te maloljetnici koji u ukupnoj populaciji identificiranih žrtava u posljednjih pet godina čine gotovo 80% (78,09%), dok se u odnosu na oblik eksploatacije ističu činjenje protupravnih radnji i spolne eksploatacije koje zajedno čine gotovo 68% svih identificiranih oblika eksploatacije….…Glede spolne eksploatacije, kao drugog najčešćeg oblika eksploatacije, ukazuje se potrebnim intenzivirati policijske aktivnosti u cilju otkrivanja internetskih sadržaja kojima se koriste počinitelji kaznenih djela trgovanja ljudima, kao i mapiranja rizičnog kibernetičkog područja uključujući i Darkweb.“ – slijedom svega navedenog nije jasno o kojim se pogrešnim zaključcima radi s obzirom da su svi statistički podatci obrađeni sukladno službenoj statistici Ministarstva unutarnjih poslova te su iz njih izvedeni jasni i relevantni zaključci na temelju kojih su između ostalog i kreirane mjere i aktivnosti Akcijskog plana kao provedbenog dokumenta ali i zaključci, potencijali i izazovi ovog Nacionalnog plana. Vezano uz navedene točke ističe se: 1. Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno je za prikupljanje podataka o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima temeljem kojih se dalje obrađuju statistički podaci. Pripremljeni statistički podaci, kao dio Nacionalnog plana, dostavljeni su na mišljenje nadležnim tijelima. Po zaprimljenom mišljenju Ministarstva unutarnjih poslova učinjene su promjene na način da su se riječi „činjenje protupravnih radnji, ropstvo (prosjačenje, računalne prijevare, krađa te preprodaja droge)“ zamijenile riječima činjenje protupravnih radnji (prosjačenje, krađa, odavanje prostituciji) te ropstvo. Iz navedenog mišljenja i učinjene izmjene proizlazi kako odavanje prostituciji predstavlja činjenje protupravne radnje i kao takvo, ne predstavlja zasebnu kategoriju temeljem koji bismo mogli prikazati predložene podatke odnosno Ured ne raspolaže s podacima koji govore o broju kaznenih djela koja se odnose na odavanje prostituciji. Nadalje, u Nacionalnom planu, sukladno službenim podacima nadležnih tijela, u cijelosti su interpretirani podaci, a u odnosu na analizu podataka po spolu ističe se kako je na stranici 15 u tekstualnom djelu, navedeno: “U Republici Hrvatskoj u promatranom razdoblju udio žrtava ženskog spola (žena i djevojčica) je značajniji (9,09% čime Republika Hrvatska ne odudara od trenda na razini Europske Unije. Naime, prema podacima EUROSTAT-a, tijekom 2021. godine, identificirano je 68,4% žrtava ženskog spola (žena i djevojčica). ” Upravo ovom konstatacijom utvrđeno je, temeljem dostupnih statistika, kako je udio žena i djevojčica u ukupnom broju žrtava trgovanja ljudima veći u odnosu na muškarce. 2. Tvrdnje pod točkom dva se ne odnose na sadržaj ovog Nacionalnog plana, ovaj Nacionalni plan posvećen je isključivo žrtvama kaznenog djela trgovanja ljudima, pri čemu je žrtva ponekad i seksualno iskorištavana u svrhu prostitucije. 3. Vezano uz sve navedeno pod točkom tri ističemo sljedeće: u Akcijski plan koji je provedbeni dokument ovog Nacionalnog plana uvrštene su aktivnosti podizanja javne svijesti, provođenje javnih kampanja, niz edukativnih aktivnosti usmjerenih djeci i mladima, a u odnosu na navod pod slovom d) navedene aktivnosti dio su Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije koji je u postupku prethodnog usuglašavanja. Vezano uz točke 4., 5 i 6. ističe se kako predložene zakonodavne izmjene izlaze iz okvira onoga što je ovim Nacionalnim planom obuhvaćeno, a u odnosu na surogatstvo ističemo kako isto nije predmet ovoga Nacionalnog plana.
4 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica dostavlja svoje mišljenje na Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030. godine (dalje u tekstu: Nacionalni plan). Nakon uvida u predmetni Nacionalni plan, Pravobraniteljica ukazuje da tekst istoga (koji se nalazi u postupku javnog savjetovanja) nije pisan rodno osjetljivim jezikom te ne sadrži odredbu o korištenju pojmova s rodnim značenjem, što je u suprotnosti sa čl.43. Zakona o ravnopravnosti spolova, kao organskim zakonom, te odredbom čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15). Pravobraniteljica predlaže da se ovom prilikom predmetni Nacionalni plan uskladi s navedenim aktima. Naime, odredbom čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) propisano je: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15) u čl.1.st.3. propisuju kako se pravila daju u obliku koji je najprimjereniji za pisanje zakona i na odgovarajući način se primjenjuju na sve druge propise. U čl.2.st.2. propisano je da se navedena pravila mogu primjenjivati na strategije, planove, programe, rezolucije i deklaracije. U čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a koji regulira pisanje rodnih pojmova, propisano je slijedeće: „(1) Propisi se moraju pisati rodno osjetljivim jezikom, tako da se koristi rodno neutralni oblik primjerice: podnositelj tužbe, umjesto da se navodi podnositelj muškarac ili žena, podnositelj/ica, odnosno podnositelj ili podnositeljica. (2) Radi jasnoće, manjeg opterećenja i izbjegavanja nepotrebne duljine teksta propisa, posebnom odredbom u članku kojim se daju objašnjenja, odnosno definicije pojmova ili u posebnom članku iza toga dat će se određenje korištenja pojmova s rodnim značenjem. (3) Odredba kojom se uređuje sadržaj iz stavka 2. ovoga članka može glasiti: »Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.« Slijedom svega navedenog Pravobraniteljica predlaže da se, u cilju dosljedne provedbe načela ravnopravnosti spolova kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka RH i temelja za tumačenje Ustava, u ovaj Nacionalni plan svakako uvrsti predmetna odredba o korištenju pojmova s rodnim značenje. Prihvaćen Prihvaćen
5 Hrvoje Vrca NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Smatram da bi plan za suzbijanje trgovanja ljudima trebao imati veliki prioritet u Hrvatskoj, te također podići svijest ljudima o ovom problemu. Sigurnost građana treba biti na prvom mjestu. Lp. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
6 Leo Kocijan NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE U Hrvatskoj, suzbijanje trgovanja ljudima suočava se s brojnim izazovima, uključujući nedostatak učinkovitih zakona i provedbe, te korupciju unutar institucija. Dodatno, treba istaknuti da su neki dijelovi hrvatskog društva, poput turizma, indirektno povezani s ovim problemom jer pružaju okoliš za iskorištavanje radne snage. Suočavanje s ovim problemom zahtijeva ne samo pravne i policijske mjere, već i dublju refleksiju o korijenima ekonomske ranjivosti i društvenih nejednakosti koje doprinose trgovini ljudima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
7 Veronika Bebić NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Smatram da se treba ulagati u suzbijanje trgovine ljudima jer to predstavlja ogroman problem u svijetu. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
8 Nika Kutleša NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Trgovina ljudima iznimno je aktualan problem u Hrvatskoj ,ali i u svijetu .Smatram da se našem stanovništvu treba osigurati veća zaštita od ovakve vrste tiranije .Način na koji to možemo osigurati je povećanjem zatvorskih kazni.Smatram da je kazna od minimalno godinu dana poražavajuće niska te zasigurno povećava hrabrost ljudi pri vršenju ovoga zločine Primljeno na znanje Primljeno na znanje
9 Karla Vršek NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Poštovani,slažem se da suzbijanje trgovine ljudima treba biti prioritet i smatram kako trebamo podići svijest ljudi o ovom problemu i učiniti sve što možemo da što više ljudi bude zaštićeno.Lijep pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
10 Lucija Anđela protrka NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Trgovina ljudima je suvremeni oblik ropstva koji ne smijemo tolerirati. Kroz edukacije, podizanje svijesti i jačanje zakonodavstva, možemo zajedno osigurati svijet bez straha od trgovine ljudi. Naša odlučnost i solidarnost su ključni u borbi protiv ovoga. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
11 Lana Mujkić NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Neočekivano je da Hrvatska ima toliki broj žrtava jer se smatra sigurnom državom. Vizije plana Hrvatske do 2030. godine su realne i ostvarive, no moguće su samo uz zajednički trud- educiranje ljudi o znakovima trgovanja ljudima, provođenje strožih zakona te međunarodna suradnja, jer trgovanje često prelazi granice. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru te ističemo kako Vlada Republike Hrvatske, u kontinuitetu od 2002. godine, razvija sustav suzbijanja trgovanja ljudima i ulaže iznimne napore u promicanje i zaštitu ljudskih prava s jasnim naglaskom na potrebe žrtava od trenutka identifikacije žrtve do njene integracije u društvo kao i na sankcioniranje počinitelja u skladu s međunarodnim standardima. Republika Hrvatska svoje je zakonodavstvo uskladila s najvažnijim međunarodnim dokumentima te se pridružila brojnim inicijativama i suradnjama, čime je posljedično razvila učinkovit i vidljiv sustav suzbijanja trgovanja ljudima.
12 Hana Grmuša NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Najčešći odgovor u pravnom sustavu Republike Hrvatske na problemska pitanja uočena u praksi je „promjena zakona“. Za osiguravanje učinkovite istrage i kaznenog progona kojima će se u kaznenom postupku uspješno zaštititi prava žrtve te identificirati i odgovarajuće kazniti počinitelj kaznenog djela trgovanja ljudima, važno je zahtijevati aktivan, vjerodostojan, iskren, transparentan i razumijevajući pristup onih koji sudjeluju u njegovu provođenju, koji će rezultirati uspostavom žrtvina povjerenja i samim time njezinim aktivnijim sudjelovanjem u utvrđivanju pravnoodlučujućih činjenica. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru te ističemo kako su Akcijskim planom predviđene edukacije koje su usmjerene prema djeci i mladima kao preventivna aktivnost. Zatim edukacije u poslovnom sektoru koje bi bile usmjerene prema menadžera za ljudske resurse, a na temu suzbijanja trgovanja ljudima. Potom edukacije usmjerene prema policijskim službenicima, pripadnicima Oružanih snaga, zaposlenicima diplomatsko-konzularnih predstavništava, djelatnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Državnog inspektorata, državnim odvjetnicima i sucima koji u svom radu dolaze u doticaj sa žrtvama trgovanja ljudima. Nadalje, nastavlja se s edukacijama članova mobilnih timova koji su u izravnom kontaktu sa žrtvama trgovanja ljudima I koji im pružaju pravnu I svu ostalu potrebnu pomoć.
13 Mia Malić NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Suzbijanje trgovine ljudima je i dalje prioritet u 2030. godini. Vlade i organizacije diljem svijeta poduzimaju snažne mjere kako bi se borile protiv ove strašne pojave. To uključuje jačanje zakona, osnaživanje institucija za provođenje zakona, podizanje svijesti javnosti i pružanje podrške žrtvama. Važno je nastaviti raditi zajedno kako bismo osigurali da svaka osoba bude slobodna od trgovine ljudima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru te ističemo kako Vlada Republike Hrvatske, u kontinuitetu od 2002. godine, razvija sustav suzbijanja trgovanja ljudima i ulaže iznimne napore u promicanje i zaštitu ljudskih prava s jasnim naglaskom na potrebe žrtava od trenutka identifikacije žrtve do njene integracije u društvo kao i na sankcioniranje počinitelja u skladu s međunarodnim standardima. Republika Hrvatska svoje je zakonodavstvo uskladila s najvažnijim međunarodnim dokumentima te se pridružila brojnim inicijativama i suradnjama, čime je posljedično razvila učinkovit i vidljiv sustav suzbijanja trgovanja ljudima.
14 Viktor Žigić NACIONALNI PLAN ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Jedan od žalosnijih problema u današnjem svijetu. Trgovinu ljudima treba iskorijeniti što temeljitije i što prije, no staviti vremensko ograničenje na vlastitu borbu protiv njega se čini kontraintuitivno. Što će se dogoditi nakon 2030. ako se uspije? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru ističemo kako je koncem 2026. godine planirana formativna evaluacija Nacionalnog plana koja će imati za cilj preispitati provedbu dokumenta na temelju sljedećih kriterija: važnost (relevantnost), djelotvornost (efektivnost), usklađenost (koherentnost), učinkovitost (efikasnost), dosljednost (konzistentnost). Nalazi evaluacije koristiti će kao analitička podloga za izradu sljedećeg operativnog dokumenta tj. Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima do 2030., za 2027. - 2030. godinu. Tijekom 2030. godine planirana je vanjska evaluacija Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima s ciljem procjene učinaka provedenih mjera i njima pridruženih aktivnosti na očekivane ishode. Rezultati vanjske evaluacije će, zajedno s rezultatima formativne evaluacije, služiti kao osnova za izradu novog akta strateškog planiranja za razdoblje poslije 2030. godine.
15 Ured pučke pravobraniteljice 1. UVOD, 1.1. Globalni i europski kontekst U Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana, razmatrajući poglavlje 1.1. Globalni i europski kontekst, predlažemo uzeti u obzir zakonodavne izmjene na europskoj razini u kontekstu izmjena i dopuna postojeće Direktive 2011/36/EU o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava. Naime, tijekom siječnja 2024. godine postignut je politički dogovor između Europskog parlamenta i Vijeća o strožim pravilima u području suzbijanja trgovanja ljudima te će, prema najavama, dogovorena pravila, između ostalog, pružiti jače alate pravosudnim tijelima za istraživanje i procesuiranje novih oblika iskorištavanja, uključujući one koji se odvijaju online. Kako navedene izmjene i dopune Direktive , između ostalog, predviđaju uvođenje određenih novih zakonodavnih rješenja, smatramo da bi bilo korisno već sada ih uzeti u obzir i osmisliti načine njihove odgovarajuće implementacije u postojeći zakonodavni okvir. Sukladno postojećoj odredbi članka 20. Direktive 2011/36/EU, sve države članice EU, pa tako i Republika Hrvatska, dužne su izvještavati Europsku komisiju o napretku postignutom na ovom području, koju obvezu predlažemo navesti u Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana. Također, predlažemo u navedenom poglavlju uključiti aktivnosti Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE), odnosno njezinog Ureda specijalnog izvjestitelja i koordinatora za suzbijanje trgovanja ljudima i njihove aktivnosti na ovom području te preporuke koje je taj Ured prilikom svog službenog posjeta 2019. godine dao Republici Hrvatskoj . Nadalje, s obzirom da je Vijeće Europe, odnosno GRETA (Skupina stručnjaka za suzbijanje trgovanja ljudima) započela četvrti krug evaluacije primjene Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima s fokusom na podložnost određenih skupina trgovanju ljudima i mjerama koje države stranke Konvencije poduzimaju da spriječe, otkriju i osnaže ranjive žrtve te kazne počinitelje , predlažemo da se u Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana jasnije odredi koje su skupine ljudi trenutno podložnije postati žrtvama trgovanja ljudima te pokuša predvidjeti koje će to skupine biti u razdoblju važenja predloženih dokumenata, prvenstveno imajući u vidu migracijske tokove i povećani priljev stranih radnika u Republiku Hrvatsku. Djelomično prihvaćen Akcijskim planom, u okviru mjere Regionalne i međunarodne aktivnosti Republike Hrvatske na području suzbijanja trgovanja ljudima, predviđeno je redovno izvještavanje Europskoj komisiji vezano za provedbu odredaba Direktive 2011 36/EU. Nacionalnim planom, donoseći statistiku broja žrtava trgovanja ljudima zajedno s ostalim karakteristikama u poglavlju 3. OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, u poglavlju 4. ZAKLJUČCI, POTENCIJALI I GLAVNI IZAZOVI jasno su određene skupine ljudi koje su podložnije postati žrtvama trgovanja ljudima. Upravo ovakva obrada podataka i izvođenja zaključaka omogućila je definiranje mjera i aktivnosti u Akcijskom planu koje su usmjerene prema najranjivijim skupinama.
16 Ured pučke pravobraniteljice 1. UVOD, 1.2. Nacionalni kontekst Da bi se bolje razumio nacionalni kontekst, a time i jasnije definirala srednjoročna vizija razvoja potrebno je da iz Nacrta prijedloga Nacionalnog plana bude jasna pravna konstrukcija kaznenog djela trgovanja ljudima, a koje kazneno djelo je propisano odredbom članka 106. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23), koja se nije mijenjala iako se Kazneni zakon do sada mijenjao devet puta. Stoga predlažemo razmotriti i preformulirati srednjoročnu viziju razvoja koja bi obuhvaćala sve radnje kojima se može počiniti ovo kazneno djelo, ne samo vrbovanje. Prihvaćen Izmijenjena srednjoročna vizija glasi - Hrvatska 2030. godine zemlja je u kojoj je sustav suzbijanja trgovanja ljudima značajno unaprijeđen, a stručnjaci koji rade u području dodatno educirani i spremni za suočavanje s novim pojavnim oblicima povezanim s trgovanjem ljudima.
17 Ured pučke pravobraniteljice PREDGOVOR, 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA S obzirom da je u poglavlju 2. Srednjoročna vizija razvoja, kao jedan od simbola kod Prikaza 1. Posebni ciljevi Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima, za razdoblje od 2024. do 2027. godine (vjerojatno omaška u pisanju godine 2027., umjesto koje bi trebalo stajati 2030). korišten simbol „blue hard“ , odnosno simbol kampanje UNODC-a, koja diljem svijeta podiže svijest o trgovanju ljudima te potiče uključivanje vlada, organizacija civilnog društva, poslovnog sektora i pojedinaca u sprječavanje trgovanja ljudima, predlažemo da se u Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana također ukaže na tu hvalevrijednu kampanju . Primljeno na znanje U tekstu Nacionalnog plana u dijelu u kojemu se donosi grafički prikaz simbola „blue hard“ u fusnoti naznačeno je da se radi o simbolu kampanje UNODC-a koja diljem svijeta podiže svijest o trgovanju ljudima te potiče uključivanje vlada, organizacija civilnog društva, poslovnog sektora i pojedinaca u sprječavanje trgovanja ljudima.
18 Ured pučke pravobraniteljice 3. OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 3.1. Žrtve trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj U odnosu na poglavlje 3.1. Žrtve trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj, prilikom iznošenja i analize podataka o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima za razdoblje od 2016. do 31. listopada 2023. godine, u odnosu na državljanstvo, dob i spol te pojavnost identificiranih žrtava iz pojedinih država, smatramo potrebnim navesti i uzeti u obzir da je početkom 2018. godine u jednom predmetu 59 osoba identificirano žrtvama trgovanja ljudima u svrhu činjenja protupravnih radnji . Primljeno na znanje Primljeno na znanje
19 Ured pučke pravobraniteljice 3. OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 3.2. Oblici eksploatacije žrtava u Republici Hrvatskoj U poglavlju 3.2. Oblici eksploatacije žrtava u Republici Hrvatskoj, prilikom navođenja pojavnosti spolnog iskorištavanja žrtava putem interneta i usporedbe pojavnosti istog po godinama, predlažemo navesti godinu i broj slučajeva spolnog iskorištavanja žrtava putem interneta u pojedinoj godini, a kako bi bilo jasno na koju godinu se pojedini podaci odnose. Nadalje, nastavno na navode da se prema saznanjima iz prakse, nerijetko događa da žrtve trgovanja ljudima koje su eksploatirane u svrhu činjenja protupravnih radnji budu osuđene za djela koja im se stavljaju na teret te naknadno budu oslobođene izvršenja izrečene kazne, predlažemo pojasniti je li u konkretnim slučajevima provedena obnova kaznenog postupka u kojem je žrtva proglašena krivom za počinjenje kaznenog djela i osuđena na kaznu zatvora. Nije prihvaćen Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno je za prikupljanje podataka o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima temeljem kojih se dalje obrađuju statistički podaci.
20 Ured pučke pravobraniteljice 3. OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 3.3. Prava žrtava trgovanja u Republici Hrvatskoj U naslovu poglavlja 3.3. Prava žrtava trgovanja u Republici Hrvatskoj, predlažemo dodati riječ „ljudima“ iza riječi „trgovanja“ te tu konstrukciju riječi, tj. „žrtve trgovanja ljudima“ koristiti u cijelom tekstu Nacrta prijedloga Nacionalnog plana i Nacrta prijedloga Akcijskog plana. Prihvaćen Prihvaćen
21 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 3. OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 3.3. Prava žrtava trgovanja u Republici Hrvatskoj Predlažemo da se u djelu pojašnjavanja pojedinačne procjene žrtve umjesto „osobe s invalidnošću“ upotrijebe termini koji se koriste u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, a to su djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom koji obuhvaća tjelesno, mentalno, intelektualno i osjetilno oštećenje. Dodatno pojašnjavanje vrste invaliditeta vrlo je važno zbog „razumne prilagodbe“ u komunikaciji i ophođenja prema osobi s pojedinom vrstom invaliditeta, a koje je nužno kako bi se žrtvi s pojedinom vrstom invaliditeta pružila individualna podrška s obzirom na njen invaliditet. Prihvaćen Prihvaćen
22 Ured pučke pravobraniteljice PREDGOVOR, 4. ZAKLJUČCI, POTENCIJALI I GLAVNI IZAZOVI U poglavlju 4. Zaključci, potencijali i glavni izazovi navedeno je da bi u odnosu na najčešći oblik eksploatacije u Republici Hrvatskoj, tj. činjenje protupravnih radnji i procesuiranje žrtve trgovanja ljudima kao počinitelja kaznenog djela, u narednom razdoblju trebalo detaljnije analizirati zakonodavnu praksu te provjeriti opravdanost uvođenja zakonske klauzule o nekažnjavanju žrtava trgovanja ljudima u skladu s preporukom GRETA-e i Državnog tajništva SAD-a. Ukoliko se ukaže potreba, potrebno je pristupiti i izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku na način da se u isti uvede odredba o nekažnjavanju. U cilju prevencije različitog tumačenja navedenih aktivnosti, predlažemo ujednačiti formulaciju u Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana u kojem je navedeno da je, ukoliko se ukaže potreba, potrebno pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku i Nacrta prijedloga Akcijskog plana u kojem je navedeno da će se pristupiti izmjenama i dopunama Kaznenog zakona. Stoga predlažemo da se u Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana i Nacrtu prijedloga Akcijskog plana navedu oba zakona, Zakon o kaznenom postupku, kao procesni propis i Kazneni zakon, kao materijalni propis. Ujedno, predlažemo razmatranje izmjena postojećeg prekršajnog zakonodavstva, odnosno Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Također predlažemo dodatno pojasniti da je klauzula o nekažnjavanju propisana u članku 26. Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima te u članku 8. Direktive EU 2011/36/EU o prevenciji i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti žrtava. Naime, člankom 26. Konvencije propisano je obveza država da osiguraju mogućnost nekažnjavanja žrtava trgovanja ljudima kada su bile prisiljene na nezakonite aktivnosti te je Direktivom 2011/36/EU propisano da su države dužne predvidjeti potrebne mjere kako bi osigurale da nadležna tijela imaju ovlaštenje nepokretanja kaznenog ili prekršajnog postupka ili neizricanja sankcija žrtvama trgovanja ljudima za njihovo sudjelovanje u kriminalnim aktivnostima koje su bili prisiljeni počiniti, a što je bila izravna posljedica podvrgavanja bilo kojem obliku trgovanja ljudima. Nadalje, u ovom poglavlju navedeno je da je u skladu s preporukom GRETA-e i Državnog tajništva SAD-a, a nastavno na mali broj parničnih postupaka za naknadu štete žrtvama trgovanja ljudima, u budućem razdoblju potrebno uređenjem zakonodavstva i kontinuiranim edukacijama sudaca postići dosuđivanje naknade štete u istom predmetu u kojem se odlučuje o krivnji počinitelja kaznenog dijela trgovanja ljudima. Vezano za naknadu štete žrtvama trgovanja ljudima smatramo da je potrebno preispitati uvjete za ostvarivanje novčane naknade iz Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, posebno kriterij teške tjelesne ozljede te da suradnja žrtve s tijelima kaznenog progona ne utječe na dodjelu novčane naknade, već da se naknada omogući svim žrtvama trgovanja ljudima kada je kazneno djelo počinjeno u Republici Hrvatskoj. Također, radi učinkovitijeg pristupa naknadi štete žrtvama trgovanja ljudima, potrebno je prikupiti dokaze o šteti koju je žrtva pretrpjela i to u okviru kriminalističkog istraživanja, zatim provesti zamrzavanje i oduzimanje imovine te koristiti međunarodnu pravnu pomoć, a sve s ciljem ostvarenja imovinskopravnog zahtjeva odnosno naknade štete za žrtvu trgovanja ljudima. Djelomično prihvaćen U dijelu komentar koji se odnosi na različito navođenje zakona u Akcijskom i Nacionalnom planu, na stranici 21. Nacionalnog plana zadnja rečenica trećeg odlomka mijenja se i glasi „Ukoliko se ukaže potreba, potrebno je pristupiti i izmjenama i dopuna Kaznenog zakona na način da se u isti uvede odredba o nekažnjavanju.“. U odnosu na Direktivu 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP ukazujemo kako Republika Hrvatska, tijekom razdoblja evaluacije transpozicije odredbi navedene Direktive u nacionalna zakonodavstva, nije zaprimila obavijest Europske komisije o navodnoj povredi predmetne Direktive, odnosno upozorenje da relevantni pozitivni zakonski propisi u ovom području ne bi bili u skladu s člankom 8. Direktive (Negonjenje ili neprimjena kazni za žrtve). Stoga je nacionalno zakonodavstvo u tom dijelu, prema ocjeni Europske komisije, u potpunosti usklađeno s minimalnim zahtjevima koje postavlja Direktiva. U odnosu na prijedlog glede preispitivanja uvjeta za ostvarivanje novčane naknada iz Zakona o novčanoj naknada žrtvama kaznenih djela (NN 80/08, 27/11), posebno kriterija teške tjelesne ozljede, te kriterija suradnje žrtve s tijelima kaznenog progona, ističemo da je navedeni Zakon donesen s prvenstvenim ciljem rješavanja položaja žrtava kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom koje su pretrpjele teške tjelesne ozljede ili teško narušenje zdravlja ili koje su preminule od posljedica takvih kaznenih djela, a to sve sukladno obvezama preuzetim iz Europske konvencije o naknada štete žrtvama kaznenih djela nasilja od 24.11.1983. (ETS br. 116) i Direktive Vijeća 2004/80/EZ od 29.4.2004. godine. Naime, naprijed navedenom Direktivom i navedenom Europskom konvencijom utvrđena su načela i minimum odredbi na tom području rješavanja pitanja žrtava kaznenih djela nasilja, a upravo donošenjem predmetnog Zakona one su implementirane u naš zakonodavni okvir. U svezi preispitivanja uvjeta i kriterija ostvarivanja novčane naknade temeljem ovog Zakona, pa u tom smislu i pitanja novčane naknade žrtava trgovanja ljudima, navodimo da će se kroz razdoblje navedeno u akcijskom planu razmotriti pitanje proširenje kruga osoba na koje se odnosi ovaj Zakon, te da je u Akcijskom planu za provedbu predmetnog Nacionalnog plana predviđena aktivnost da će se s ciljem modernizacije postojećeg zakonodavnog okvira izradit usporedni prikaz propisa koji uređuju pitanje novčane naknade žrtvama trgovine ljudima, te da je predviđeno pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, te da je kao rok provedbe ove aktivnosti određen IV kvartal 2025. godine. Slijedom navedenog mišljenja smo da se u tekst prijedloga Nacionalnog plana i pratećeg Akcijskog plana ne bi trebao unositi tekst sadržaja iz komentara Ureda pučke pravobraniteljice, jer će se u prvom redu preispitivanje uvjeta i kriterija novčane naknade temeljem ovog Zakona preispitivati u cilju mogućeg proširenja kruga osoba na koje se odnosi ovaj Zakon, pa u tom smislu i pitanje novčane naknade za žrtve trgovanja ljudima.
23 Ured pučke pravobraniteljice PREDGOVOR, 6. OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU U poglavlju 6. Opis prioriteta javne politike u srednjoročnom razdoblju, navodi se usklađenost Nacrta prijedloga Nacionalnog plana sa Strategijom Europske unije o borbi protiv trgovanja ljudima za razdoblje od 2021. do 2025. godine S obzirom da je navedena strategija predviđena za razdoblje do 2025. godine, a Nacrt prijedloga Nacionalnog plana se odnosi na razdoblje do 2030. godine, predlažemo u ovom dijelu uzeti u obzir povezivanje predmetnog strateškog dokumenta sa UN Ciljevima održivog razvoja (SDGs) , konkretno s ciljem 5. Rodna ravnopravnost, pod-ciljem 5.2 Eliminirati sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama u javnoj i privatnoj sferi, uključujući trgovanje ljudima, odnosno seksualnu eksploataciju i druge oblike eksploatacije te ciljem 8. Dostojanstven rad i ekonomski rast, pod-ciljem 8.7. Poduzeti neposredne i učinkovite mjere za iskorjenjivanje prisilnog rada, okončanje modernog ropstva i trgovanje ljudima i osigurati zabranu i uklanjanje najgorih oblika dječjeg rada, uključujući zapošljavanje i korištenje dječjih vojnika i do 2025. godine okončati dječji rad u svim njegovim oblicima. Prihvaćen Prihvaća se i napominjemo kako je riječ o omašci. Naime, prilikom izrade Nacionalnog plana posebna pažnja bila je, između ostalog, posvećena i njegovom usklađivanju s cijevima i pokazateljima održivog razvoja. Štoviše, Republika Hrvatska je prilikom dobrovoljnog nacionalnog pregleda o provedbi ciljeva Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. godine izvještavala o implementaciji ciljeva održivog razvoja u nacionalne politike i procese. Zatražena izmjena uključena je u poglavlje 6. Opis prioriteta javne politike u srednjoročnom razdoblju.
24 Mario Horvat PREDGOVOR, 6. OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU Članak 6. OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU: U dijelu gdje se govori o prevenciji, mislim da je vrlo bitno dodati i edukaciju vezanu uz tu temu. Neki pojedinci možda neće ni znati da su meta trgovanja ljudi.Članak 6. OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU: U dijelu gdje se govori o prevenciji, mislim da je vrlo bitno dodati i edukaciju vezanu uz tu temu. Neki pojedinci možda neće ni znati da su meta trgovanja ljudi. Nije prihvaćen Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima do 2030. godine predstavlja strateški dokument kojim se određuje smjer javnih politika dok se akcijskim planom za provedbu strateškog dokumenata razrađuju aktivnosti u okviru zadanih mjera. Tako su Akcijskim planom predviđene edukacije koje su usmjerene prema djeci i mladima kao preventivna aktivnost. Zatim edukacije u poslovnom sektoru koje bi bile usmjerene prema menadžera za ljudske resurse, a na temu suzbijanja trgovanja ljudima. Potom edukacije usmjerene prema policijskim službenicima, pripadnicima Oružanih snaga, zaposlenicima diplomatsko-konzularnih predstavništava, djelatnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Državnog inspektorata, državnim odvjetnicima i sucima koji u svom radu dolaze u doticaj sa žrtvama trgovanja ljudima. Nadalje, nastavlja se s edukacijama članova mobilnih timova koji su u izravnom kontaktu sa žrtvama trgovanja ljudima i koji im pružaju pravnu i svu ostalu potrebnu pomoć.
25 Luka Macan PREDGOVOR, 6. OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU Članak 6. OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU: U dijelu gdje se govori o prevenciji, mislim da je veoma bitno dodati i edukaciju vezanu uz tu temu. Neki pojedinci možda neće ni znati da su meta trgovanja ljudi. Razlog izmjene: Mislim da su svi ostali preventivni planovi solidni, ali kao i u svakom području, edukacija oko vezane teme je izrazito bitna pogotovo za mlađe generacije, ali i za starije. Nije prihvaćen Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima do 2030. godine predstavlja strateški dokument kojim se određuje smjer javnih politika dok se akcijskim planovima za provedbu strateških dokumenata javne politike razrađuju do razine mjera i aktivnosti.
26 Magdalena Ginder PREDGOVOR, 6. OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU Poštovani, smatram da ova stavka preopćenito i bez dovoljno detalja govori o opisu prioriteta javne politike te da bi se detaljnije trebalo govoriti o najosjetljivijim skupinama (kada pričamo o trgovanju ljudima), a to su djeca, žene, starija skupina ljudi te neobrazovani. Hvala i lp. Magdalena Ginder Primljeno na znanje Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima do 2030. godine predstavlja strateški dokument kojim se određuje smjer javnih politika dok se akcijskim planom za provedbu strateškog dokumenata razrađuju aktivnosti u okviru zadanih mjera. Tako su Akcijskim planom predviđene edukacije koje su usmjerene prema djeci i mladima kao preventivna aktivnost. Zatim edukacije u poslovnom sektoru koje bi bile usmjerene prema menadžera za ljudske resurse, a na temu suzbijanja trgovanja ljudima. Potom edukacije usmjerene prema policijskim službenicima, pripadnicima Oružanih snaga, zaposlenicima diplomatsko-konzularnih predstavništava, djelatnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Državnog inspektorata, državnim odvjetnicima i sucima koji u svom radu dolaze u doticaj sa žrtvama trgovanja ljudima. Nadalje, nastavlja se s edukacijama članova mobilnih timova koji su u izravnom kontaktu sa žrtvama trgovanja ljudima i koji im pružaju pravnu i svu ostalu potrebnu pomoć.
27 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PREDGOVOR, 7. POPIS POSEBNIH CILJEVA, MJERA I KLJUČNIH POKAZATELJA ISHODA TE AKTIVNOSTI KOJE ĆE BITI PODUZETE U OKVIRU NACIONALNOG PLANA ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA Predlažemo da se evidencije nadopune i osnovom teškoće/invaliditeta (kao i vrste teškoće/ invaliditeta) kako bi se dobili vidljiviji i potpuniji podaci o broju osoba prema spolu/dobi/invaliditetu koje su bile žrtve trgovanja ljudima, a što je važno za kreiranje daljnjih politika ali i poduzimanja daljnjih preventivnih aktivnosti predviđenih Nacionalnim planom za suzbijanje trgovanja ljudima i usmjerenih prema ranjivim skupinama. Nije prihvaćen Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno je za prikupljanje podataka o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima temeljem kojih se dalje obrađuju statistički podaci.
28 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PREDGOVOR, 7. POPIS POSEBNIH CILJEVA, MJERA I KLJUČNIH POKAZATELJA ISHODA TE AKTIVNOSTI KOJE ĆE BITI PODUZETE U OKVIRU NACIONALNOG PLANA ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kontinuirano i aktivno prati problematiku trgovanja ljudima kako bi utvrdila dominantne trendove i karakteristike vezano uz rodnu dimenziju trgovanja ljudima. U svojem Izvješću o radu za 2022. godinu jedna od preporuka odnosila se upravo na uzimanje u obzir rodne dimenzije trgovanja ljudima prilikom donošenja nacionalnih strateških dokumenata iz ovog područja. Također, u svojim godišnjim izvješćima o radu (koja podnosi Hrvatskom saboru) Pravobraniteljica upućuje preporuke koje se odnose na kontinuirano primjenjivanje rodno osjetljivog pristupa prilikom postupanja sa žrtvama trgovanja ljudima kao i na kontinuirano osvještavanje rodne dimenzije trgovanja ljudima. Imajući u vidu navedeno, Pravobraniteljica smatra da bi se i u Nacionalnom planu trebalo uzeti u obzir specifične potrebe i rizike žrtava trgovanja ljudima s obzirom na njihov spol, trudnoću, majčinstvo i očinstvo, spolnu orijentaciju i rodni identitet. Dakle, trebalo bi prepoznati specifične potrebe svake pojedine žrtve te rizike višestruke diskriminacije obzirom kako pojedine kategorije žrtava trpe različite posljedice nasilja kojem su bile izložene radi čega je potrebno razviti specijalizirani, sveobuhvatni i interdisciplinarni pristup u pružanju pomoći i podrške. Kao jedan od posebnih ciljeva Nacionalnog plana navedeno je „Unaprjeđenje sustava identifikacije, pomoći i zaštite žrtava trgovanja ljudima“ te se kao jedna od mjera navedenog cilja navodi i „pružanje pomoći i zaštite žrtvama trgovanja ljudima“. S tim u vezi, Pravobraniteljica smatra kako bi se kod navedene mjere svakako trebalo istaknuti prepoznavanje i uvažavanje specifičnih potreba žrtava te rizika višestruke diskriminacije (koji obuhvaćaju i diskriminaciju temeljem spola, spolne orijentacije, bračnog ili obiteljskog statusa te rodnog identiteta). Navedeno je u skladu sa preporukama Pravobraniteljice usmjerenim na primjenjivanje rodno osjetljivog pristupa te kontinuirano osvještavanje rodne dimenzije trgovanja ljudima. Primljeno na znanje Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno je za prikupljanje podataka o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima, s unaprijed zadanim parametrima, temeljem kojih se dalje obrađuju statistički podaci. Iz tog razloga, tijekom 2024. i 2025. godine, planirana je izrada jedinstvene baze podataka u koju će tijela relevantna za identifikaciju žrtava i sankcioniranje počinitelja redovito i ažurno unositi podatke o novim identificiranima žrtvama i naprecima u postupcima prema počiniteljima. Pristup bazi podataka bit će dostupan ograničenom broju osoba ali anonizimirani podatci učinit će se dostupnim široj javnosti. Baza će se izraditi prema, do sada utvrđenim, parametrima koji su nužni kako bi imali sveobuhvatnu statistiku. Nadalje, koncem 2026. godine planirana je formativna evaluacija Nacionalnog plana koja će imati za cilj preispitati provedbu dokumenta na temelju sljedećih kriterija: važnost (relevantnost), djelotvornost (efektivnost), usklađenost (koherentnost), učinkovitost (efikasnost), dosljednost (konzistentnost). Nalazi evaluacije koristiti će kao analitička podloga za izradu sljedećeg operativnog dokumenta tj. Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima do 2030. godine, za 2027.- 2030. godine. Tijekom 2030. godine planirana je vanjska evaluacija Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima s ciljem procjene učinaka provedenih mjera i njima pridruženih aktivnosti na očekivane ishode. Rezultati vanjske evaluacije će, zajedno s rezultatima formativne evaluacije, služiti kao osnova za izradu novog akta strateškog planiranja za razdoblje poslije 2030. godine.
29 Karlo Libert PREDGOVOR, 7. POPIS POSEBNIH CILJEVA, MJERA I KLJUČNIH POKAZATELJA ISHODA TE AKTIVNOSTI KOJE ĆE BITI PODUZETE U OKVIRU NACIONALNOG PLANA ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA Članak 7. Prijedlog dodatka: provođenje opće edukacije javnosti (svih dobnih grupa i spolova) o trgovini ljudima, kako se zaštititi, kako biti na oprezu, kako pomoći pojedincima za koje se bojimo da su u opasnosti, itd. Primljeno na znanje Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima do 2030. godine predstavlja strateški dokument kojim se određuje smjer javnih politika dok se akcijskim planom za provedbu strateškog dokumenata razrađuju aktivnosti u okviru zadanih mjera. Tako su Akcijskim planom predviđene edukacije koje su usmjerene prema djeci i mladima kao preventivna aktivnost. Zatim edukacije u poslovnom sektoru koje bi bile usmjerene prema menadžerima za ljudske resurse, a na temu suzbijanja trgovanja ljudima. Potom edukacije usmjerene prema policijskim službenicima, pripadnicima Oružanih snaga, zaposlenicima diplomatsko-konzularnih predstavništava, djelatnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Državnog inspektorata, državnim odvjetnicima i sucima koji u svom radu dolaze u doticaj sa žrtvama trgovanja ljudima. Nadalje, nastavlja se s edukacijama članova mobilnih timova koji su u izravnom kontaktu sa žrtvama trgovanja ljudima i koji im pružaju pravnu i svu ostalu potrebnu pomoć. Nadalje, svjesni potrebe za stalnim i dodatnim edukacijama i osvještavanjem šire javnosti Ured će u sljedećem razdoblju, a sukladno dostupnim ljudskim i financijskim kapacitetima, voditi računa i kreiranju takvih aktivnosti.