Izvješće o provedenom savjetovanju - Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030, za razdoblje od 2024. do 2026. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE, , 2. MJERE I AKTIVNOSTI POSEBNOG CILJA 2. – UNAPRJEĐENJE SUSTAVA IDENTIFIKACIJE, POMOĆI I ZAŠTITE ŽRTAVA TRGOVANJA LJUDIMA Primjedbe Pravobraniteljice koje se odnose na Mjere i aktivnosti posebnog cilja 2. – Unaprjeđenje sustava identifikacije, pomoći i zaštite žrtava trgovanja ljudima odnose se na prepoznavanje i uvažavanje specifičnih potreba žrtava trgovanja ljudima te rizika višestruke diskriminacije. Tako bi navedeno trebalo istaknuti kod slijedećih mjera i aktivnosti iz toga cilja: Mjera: Unapređenje normativnog i institucionalnog okvira s ciljem zaštite žrtava trgovanja ljudima, otkrivanja, procesuiranja i odgovarajućeg sankcioniranja počinitelja kaznenih djela trgovanja ljudima te smanjenje potražnje Naziv aktivnosti: Analiza učinkovitosti institucionalnog i zakonodavnog okvira namijenjenog suzbijanju trgovanja ljudima Pravobraniteljica predlaže da navedene analize svakako uključuju i rodni aspekt ove problematike, kao i izloženost rizicima višestruke diskriminacije žrtava trgovanja ljudima (kao što su npr. žene, LGBTIQ osobe, trudnice, roditelji s djecom, transrodne osobe, ovisnici/ice). Mjera: Unapređenje normativnog i institucionalnog okvira s ciljem zaštite žrtava trgovanja ljudima, otkrivanja, procesuiranja i odgovarajućeg sankcioniranja počinitelja kaznenih djela trgovanja ljudima te smanjenje potražnje Naziv aktivnosti: Izrada edukativnih materijala i edukacije namijenjene policijskim službenicima. Naziv aktivnosti: Izrada edukativnih materijala i edukacije namijenjene državnim odvjetnicima i sucima. Pravobraniteljica predlaže da se u navedene edukativne materijale, kao i edukacije za policijske službenike/ice, državne odvjetnike/ice i suce/sutkinje, svakako uvrsti i rodna dimenzija trgovanja ljudima, kao i izloženost rizicima višestruke diskriminacije. Mjera: Jačanje proaktivnih metoda identifikacije žrtava trgovanja ljudima Naziv aktivnosti: Ažuriranje Upute o postupanju u svezi suzbijanja trgovanja ljudima MUP-a s posebnim naglaskom na senzibilizaciju policijskih službenika prilikom postupanja prema žrtvama trgovanja ljudima Pravobraniteljica smatra da bi trebalo istaknuti i dodati: a posebice prema posebno ranjivim skupinama izloženim riziku višestruke diskriminacije. Mjera: Osnaživanje mobilnih timova Naziv aktivnosti: Edukacija i licenciranje novih članova mobilnih timova Pravobraniteljica smatra da bi trebalo istaknuti i dodati: pri čemu će se pažnja posvetiti i posebno ranjivim skupinama (žrtvama trgovanja ljudima) izloženima riziku višestruke diskriminacije. Mjera: Osnaživanje mobilnih timova Naziv aktivnosti: Osiguravanje privremenog smještaja za žrtve trgovanja ljudima za vrijeme policijskog postupanja radi zaštite i sigurnosti žrtve Pravobraniteljica smatra da bi trebalo istaknuti i dodati: uz prepoznavanje i uvažavanje specifičnih potreba žrtava izloženih riziku višestruke diskriminacije. Mjera: Praćenje postupka otkrivanja, procesuiranja i sankcioniranja kaznenog djela trgovanja ljudima i srodnih kaznenih djela Naziv aktivnosti: Uspostava jedinstvene baze podataka o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima, procesuiranju i sankcioniranju počinitelja kaznenog djela trgovanja ljudima i srodnih kaznenih djela Pravobraniteljica smatra da bi trebalo naglasiti kako će se u navedenoj bazi podataka podaci iskazivati razvrstani po spolu, kao i po ostalim relevantnim parametrima koji ukazuju na rizike višestruke diskriminacije (kao npr. dob, bračni i obiteljski status, invaliditet). Mjera: Pružanje pomoći i zaštite žrtvama trgovanja ljudima Naziv aktivnosti: Izrada individualnog plana i programa pomoći i zaštite za identificirane punoljetne žrtve trgovanja ljudima Pravobraniteljica smatra da bi trebalo navesti kako će navedeni individualni planovi i programi uvažavati i prepoznavati specifične potrebe žrtava kao i rizike višestruke diskriminacije. Mjera: Pružanje pomoći i zaštite žrtvama trgovanja ljudima Naziv aktivnosti: Osiguravanje potrebnih zdravstvenih pregleda žrtvama trgovanja ljudima i ostvarivanje prava na adekvatnu zdravstvenu zaštitu Pravobraniteljica smatra da bi trebalo istaknuti kako će se pritom prepoznavati i uvažavati specifične potrebe žrtava te rizici višestruke diskriminacije (kao npr. da li je žrtva bila spolno eksploatirana, radi li se o osobi s invaliditetom, trudnici, roditelju, osobi koja je ovisnik/ica i slično). Dakle, trebalo bi osigurati cjelovitu zdravstvenu zaštitu posebno za trudnice i rodilje te dodatnu edukaciju medicinskog osoblja u smjeru senzibiliziranja prema potrebama navedenih skupina, posebno pojačati zastupljenost pitanja reproduktivnog zdravlja žena te osigurati specijalističku zaštitu. Mjera: Usavršavanje ciljanih skupina na temu suzbijanja trgovanja ljudima Naziv aktivnosti: Nastavak zajedničkog obrazovanja stručnih radnika ustanova socijalne skrbi te zdravstvenih koordinatora i predstavnika organizacija civilnog društva na području pružanja pomoći i zaštite žrtava trgovanja ljudima. Pravobraniteljica smatra da bi trebalo istaknuti kako će se poseban naglasak staviti na prepoznavanje i uvažavanje specifičnih potreba žrtava te rizika višestruke diskriminacije. Mjera: Usavršavanje ciljanih skupina na temu suzbijanja trgovanja ljudima Naziv aktivnosti: Nastavak zajedničkog obrazovanja djelatnika Odjela za podršku žrtvama i svjedocima, Službe za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa i uprave te organizacija civilnog društva u cilju pružanja pomoći i zaštite žrtava trgovanja ljudima. Pravobraniteljica smatra da bi trebalo istaknuti kako će se poseban naglasak staviti na prepoznavanje i uvažavanje specifičnih potreba žrtava te rizika višestruke diskriminacije. Nije prihvaćen Vezano za mjeru Unapređenje normativnog i institucionalnog okvira s ciljem zaštite žrtava trgovanja ljudima, otkrivanja, procesuiranja i odgovarajućeg sankcioniranja počinitelja kaznenih djela trgovanja ljudima te smanjenje potražnje, aktivnosti Analiza učinkovitosti institucionalnog i zakonodavnog okvira namijenjenog suzbijanju trgovanja ljudima ističemo kako je Ministarstvo unutarnji poslova nadležno za prikupljanje podataka o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima temeljem kojih se izrađuju statistički podaci. Vezano uz komentare o isticanju izloženosti rizicima višestruke diskriminacije kao i rodne dimenzije trgovanja ljudima, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je kroz planirane aktivnosti edukacija obuhvatio iste, a u skladu s financijskim i ljudskim kapacitetima koje ima na raspolaganju. Nadalje, uloga mobilnih timova je odlazak na mjesto identifikacije kako bi obavili inicijalni razgovor s osobom te joj pružili prve oblike pomoći i zaštite u skladu s njenim potrebama i željama. To može obuhvaćati: organiziranje hitne medicinske pomoći, osiguravanje prijevoza i sigurnog smještaja, osiguravanje prehrane i odmora, obavljanje osobne higijene, osiguravanje prijeko potrebne / osnovne obuće i odjeće. Uz to prepoznavanje i uvažavanje specifičnih potreba žrtava, posebno ranjivih skupina koje su izložene riziku višestruke diskriminacije, sastavni su dijelovi postupanja članova mobilnih timova te ih nije potrebno posebno isticati. Vezano za uspostavu jedinstvene baze podataka ističemo kako je Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno za prikupljanje podataka o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima temeljem kojih se izrađuju statistički podaci. Iz tog razloga, tijekom 2024. i 2025. godine, planirana je izrada jedinstvene baze podataka u koju će tijela relevantna za identifikaciju žrtava i sankcioniranje počinitelja redovito i ažurno unositi podatke o novim identificiranima žrtvama i naprecima u postupcima prema počiniteljima. Pristup bazi podataka bit će dostupan ograničenom broju osoba, ali anonizimirani podatci učinit će se dostupnim široj javnosti. Baza će se izraditi prema, do sada utvrđenim, parametrima koji su nužni kako bi imali sveobuhvatnu statistiku. Mjere koje preporučuje Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, vezane za ostvarivanje prava na adekvatnu zdravstvenu zaštitu, osigurane su kroz SOP (standardna operativna procedura Ministarstva zdravstva), a prema individualnim potrebama žrtve te kategorije za koju predlaže, individualne planove izrađuju organizacije civilnog društva. Prepoznavanje i uvažavanje specifičnih potreba žrtava sastavni je dio postupanja službenika odjela za podršku žrtvama i svjedocima i djelatnika organizacija civilnog društva i navedeno nije potrebno posebno isticati. Dodatno, vezano za procjenu rizika višestruke diskriminacije navedeno nije u nadležnosti odjela za podršku žrtvama i svjedocima, kao i organizacija civilnog društva.
2 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE, , 1. MJERE I AKTIVNOSTI POSEBNOG CILJA 1. – PREVENCIJA TRGOVANJA LJUDIMA Mjere i aktivnosti posebnog cilja 1 – prevencija trgovanja ljudima Mjera: Podizanje javne svijesti o problematici trgovanja ljudima Naziv aktivnosti: Izrada unaprijeđenog alata za praćenje trgovanja ljudima U sklopu navedene aktivnosti planirana je izrada unaprjeđenog alata za praćenje pojave trgovanja ljudima koja obuhvaća, između ostaloga, i istraživačke aktivnosti temeljem liste novih pokazatelja kao i obradu i analizu podataka. S tim u vezi, Pravobraniteljica predlaže da navedene istraživačke aktivnosti, kao i obrada i analiza podataka, svakako uključuju i rodni aspekt ove problematike, kao i izloženost rizicima višestruke diskriminacije žrtava trgovanja ljudima (kao što su npr. žene, LGBTIQ osobe, trudnice, roditelji s djecom, transrodne osobe, ovisnici/ice). Mjere i aktivnosti posebnog cilja 1 – prevencija trgovanja ljudima Mjera: Provođenje preventivnih aktivnosti usmjerenih ranjivim skupinama Naziv aktivnosti: Unaprjeđenje edukacije usmjerene djeci i mladima U sklopu navedene aktivnosti navodi se, između ostaloga, i kako će Centar za nestalu i zlostavljanu djecu provesti informativne radionice na temu prevencije i prepoznavanja znakova vrbovanja na internetu s korisnicima socijalne usluge poludnevnog boravka za djecu i mlade s problemima u ponašanju te s djecom pripadnicima romske nacionalne manjine (tema ugovorenih brakova) čiji je Centar pružatelj. Vezano uz problematiku ugovorenih brakova, Pravobraniteljica pozdravlja navedene aktivnosti pri čemu skreće pažnju na preporuku koju je iznijela Grupa stručnjaka za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO) u svojem evaluacijskom izvješću za Hrvatsku, a vezano uz članak 32. Istanbulske konvencije. Naime navedeni čl.32. govori o građanskim posljedicama prisilnih brakova te propisuje: „Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale da prisilno sklopljeni brakovi mogu biti proglašeni nevaljanim, poništeni ili razvedeni bez nepotrebnih financijskih ili administrativnih poteškoća za žrtvu." GREVIO navodi kako je cilj ove odredbe osigurati da žene i djevojčice koje izađu iz takvih brakova sklopljenih bez njihova slobodnog pristanka ne moraju snositi nikakve posljedice u pogledu svog građanskog statusa. S tim u vezi, GREVIO u svom evaluacijskom izvješću navodi kako sa zabrinutošću primjećuje da hrvatski Obiteljski zakon ne navodi izričito prisilne brakove među osnovama za poništaj brakova te da su stoga žrtve prisilnog braka dužne pokrenuti postupke razvoda koji se često vode bez dostatnih mjera zaštite žrtve, izlažući žrtve ponovnoj traumatizaciji. Stoga GREVIO urgira da hrvatske vlasti poduzmu potrebne mjere, uključujući zakonodavne izmjene, kako bi se osigurao poništaj sklopljenih brakova bez nepotrebnog opterećenja žrtava. S tim u vezi, Republika Hrvatska je u svojim Komentarima na preporuke GREVIO-a naglasila kako Obiteljski zakon ne poznaje pojam prisilnog braka, ali člankom 23. Obiteljskog zakona kojim se uređuju pretpostavke za sklapanje braka, navodi se kako je za postojanje braka potrebno da su nevjesta i ženik izjavili svoj pristanak za sklapanje braka. Eventualno sklopljeni brakovi pod prisilom, podložni su poništaju braka od strane suda, iako Obiteljskim zakonom nije izrijekom navedeno kao pravna osnova za poništaj braka. Međutim, u takvim situacijama tužbu radi poništaja braka može nadležnom sudu podnijeti bračni drug koji je prisilno sklopio brak. Vezano uz gore navedeno stajalište RH o tome kako je za postojanje braka potrebno da su nevjesta i ženik izjavili svoj pristanak za sklapanje braka (sukladno čl.23.st.2. OBZ-a), Pravobraniteljica ukazuje kako je za postojanje braka bitno da je pristanak izjavljen, ali se ne zahtjeva ujedno i da taj izjavljeni pristanak odgovara pravoj volji osoba za koje se vodi postupak sklapanja braka (odnosno nevjeste i ženika). Dakle, onaj tko je dao izjavu o pristanku i sklopio brak protiv svoje volje (kao npr. zbog prisile), pravno je u braku, ali može naknadno zatražiti prestanak takvog braka. Imajući u vidu navedeno, Pravobraniteljica se u 2023. uključila u postupak javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona istaknuvši kako je intencija odredbe čl. 32. Istanbulske konvencije usmjerena upravo na slučajeve u kojima izjavljeni pristanak ne odgovara pravoj volji nevjeste i ženika radi čega je potrebo i u nacionalnom zakonodavstvu prepoznati ovu specifičnu skupinu žrtava te ih izdvojiti u posebnu kategoriju odnosno pružiti im veću razinu pravne zaštite u cilju bržeg i efikasnijeg pružanja pravne pomoći, a posebice u vidu uklanjanja svih financijskih i administrativnih poteškoća s kojima bi se takve žrtve mogle susresti u praksi prilikom poništaja takvih brakova. Pritom bi određena dodatna razina zaštite (koju zahtjeva Istanbulska konvencija) trebala svakako (pored materijalnih pretpostavki) uključivati i specifične procesne pretpostavke koje su potrebne za poništaj takvih brakova, a koje bi u praksi mogle otežati poziciju žrtava (npr. pitanje načina dostave pismena u takvim sudskim postupcima, zatim pitanje snošenja sudskih troškova, omogućavanje besplatne pravne pomoći žrtvama u postupcima poništaja i slično). Jedna od mogućnosti kojima bi se u nacionalnom zakonodavstvu mogao na određeni način olakšati pravni položaj žrtava prisilnih brakova odnosno brakova kod kojih je pristanak izjavljen ali ne odgovara pravoj volji je mogućnost da se kao dodatna pretpostavka za postojanje braka uvrsti upravo i uvjet da pristanak za sklapanje braka nije dat pod prisilom. U tom slučaju ne bi ni nastali pravni učinci braka (sukladno čl.23.st.2.) odnosno takav brak ne bi niti trebalo poništavati, a što je slučaj prema trenutno važećem nacionalnom zakonodavstvu. U kontekstu navedenog Pravobraniteljica je ukazala i kako bi sukladno preporuci br. 46a GREVIO-a trebalo uspostaviti sustav prikupljanja podataka o ranim i prisilnim brakovima i pratiti trendove u tom području sa odgovarajućom strukturom podataka (spol, dob, regija odnosno županija i slično). Imajući u vidu navedeno, a ne ulazeći pritom u pitanja načina poništaja takvih brakova (koja pitanja se reguliraju Obiteljskim zakonom), Pravobraniteljica predlaže da se u ovaj Akcijski plan svakako uvrsti i dodatno razradi mjera koja će se odnositi na prisilne i ugovorene brakove odnosno na prepoznavanje i identificiranje navedene problematike, zatim na pružanje odgovarajuće pomoći i zaštite navedenoj kategoriji žrtava, kao i na uspostavljanje sustava prikupljanja podataka o ranim i prisilnim brakovima te praćenje trendova u tom području sa odgovarajućom strukturom podataka, sve sukladno preporukama GREVIO-a. Vezano uz područje koje regulira Obiteljski zakon, Pravobraniteljica predlaže da se kao jedna od aktivnosti Akcijskog plana razmotri uvrštavanje mjere koja bi se odnosila na potrebu izmjena i dopuna Obiteljskog zakona u navedenom dijelu, a analogno aktivnosti koja se odnosi na pristupanje izmjenama i dopunama Kaznenog zakona u dijelu koji se odnosi na nekažnjavanje žrtava trgovanja ljudima (Mjera: Unapređenje normativnog i institucionalnog okvira s ciljem zaštite žrtava trgovanja ljudima, otkrivanja, procesuiranja i odgovarajućeg sankcioniranja počinitelja kaznenih djela trgovanja ljudima te smanjenje potražnje), što Pravobraniteljica podržava. Primljeno na znanje Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno je za prikupljanje podataka o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima, s unaprijed zadanim parametrima, temeljem kojih se dalje obrađuju statistički podaci. Iz tog razloga, tijekom 2024. i 2025. godine, planirana je izrada jedinstvene baze podataka u koju će tijela relevantna za identifikaciju žrtava i sankcioniranje počinitelja redovito i ažurno unositi podatke o novim identificiranima žrtvama i naprecima u postupcima prema počiniteljima. Pristup bazi podataka bit će dostupan ograničenom broju osoba, ali anonizimirani podaci učinit će se dostupnim široj javnosti. Baza će se izraditi prema, do sada utvrđenim, parametrima koji su nužni kako bi imali sveobuhvatnu statistiku. Nadalje, koncem 2026. godine planirana je formativna evaluacija Nacionalnog plana koja će imati za cilj preispitati provedbu dokumenta na temelju sljedećih kriterija: važnost (relevantnost), djelotvornost (efektivnost), usklađenost (koherentnost), učinkovitost (efikasnost), dosljednost (konzistentnost). Nalazi evaluacije koristiti će kao analitička podloga za izradu sljedećeg operativnog dokumenta tj. Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima do 2030. godine, za 2027. - 2030. godine. Tijekom 2030. godine planirana je vanjska evaluacija Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima s ciljem procjene učinaka provedenih mjera i njima pridruženih aktivnosti na očekivane ishode. Rezultati vanjske evaluacije će, zajedno s rezultatima formativne evaluacije, služiti kao osnova za izradu novog akta strateškog planiranja za razdoblje poslije 2030. godine. Vezano za komentar o mjeri „Provođenje preventivnih aktivnosti usmjerenih ranjivim skupinama“, naziv aktivnosti „Unaprjeđenje edukacije usmjere djeci i mladima“ u svezi preporuke koju je iznijela Grupa stručnjaka za djelovanje protiv nasilja nad ženama i obitelji (GREVIO) u svezi članka 32. Istanbulske konvencije ističemo da u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2024. godinu nisu predviđene izmjene i dopune Obiteljskog zakona, ali svakako će se uzeti u obzir prilikom narednih izmjena i dopuna zakonodavnog okvira.
3 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE, , UVOD Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica dostavlja svoje mišljenje na Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030. godine, za razdoblje od 2024. do 2026. godine (dalje u tekstu: Akcijski plan). Nakon uvida u predmetni Akcijski plan, Pravobraniteljica ukazuje da tekst istoga (koji se nalazi u postupku javnog savjetovanja) nije pisan rodno osjetljivim jezikom te ne sadrži odredbu o korištenju pojmova s rodnim značenjem, što je u suprotnosti sa čl.43. Zakona o ravnopravnosti spolova, kao organskim zakonom, te odredbom čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15). Pravobraniteljica predlaže da se ovom prilikom predmetni Akcijski plan uskladi s navedenim aktima. Naime, odredbom čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) propisano je: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15) u čl.1.st.3. propisuju kako se pravila daju u obliku koji je najprimjereniji za pisanje zakona i na odgovarajući način se primjenjuju na sve druge propise. U čl.2.st.2. propisano je da se navedena pravila mogu primjenjivati na strategije, planove, programe, rezolucije i deklaracije. U čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a koji regulira pisanje rodnih pojmova, propisano je slijedeće: „(1) Propisi se moraju pisati rodno osjetljivim jezikom, tako da se koristi rodno neutralni oblik primjerice: podnositelj tužbe, umjesto da se navodi podnositelj muškarac ili žena, podnositelj/ica, odnosno podnositelj ili podnositeljica. (2) Radi jasnoće, manjeg opterećenja i izbjegavanja nepotrebne duljine teksta propisa, posebnom odredbom u članku kojim se daju objašnjenja, odnosno definicije pojmova ili u posebnom članku iza toga dat će se određenje korištenja pojmova s rodnim značenjem. (3) Odredba kojom se uređuje sadržaj iz stavka 2. ovoga članka može glasiti: »Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.« Slijedom svega navedenog Pravobraniteljica predlaže da se, u cilju dosljedne provedbe načela ravnopravnosti spolova kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka RH i temelja za tumačenje Ustava, u ovaj Akcijski plan svakako uvrsti predmetna odredba o korištenju pojmova s rodnim značenjem. Pravobraniteljica kontinuirano i aktivno prati problematiku trgovanja ljudima kako bi utvrdila dominantne trendove i karakteristike vezano uz rodnu dimenziju trgovanja ljudima. U Izvješću o radu za 2022. godinu jedna od preporuka odnosila se upravo na uzimanje u obzir rodne dimenzije trgovanja ljudima prilikom donošenja nacionalnih strateških dokumenata iz ovog područja. Također, u svojim godišnjim izvješćima o radu (koja podnosi Hrvatskom saboru) Pravobraniteljica upućuje preporuke koje se odnose na kontinuirano primjenjivanje rodno osjetljivog pristupa prilikom postupanja sa žrtvama trgovanja ljudima kao i na kontinuirano osvještavanje rodne dimenzije trgovanja ljudima. Imajući u vidu navedeno, Pravobraniteljica smatra da bi se i u Akcijskom planu trebalo uzeti u obzir specifične potrebe i rizike žrtava trgovanja ljudima s obzirom na njihov spol, trudnoću, majčinstvo i očinstvo, spolnu orijentaciju i rodni identitet. Dakle, trebalo bi prepoznati specifične potrebe svake pojedine žrtve te rizike višestruke diskriminacije obzirom kako pojedine kategorije žrtava trpe različite posljedice nasilja kojem su bile izložene radi čega je potrebno razviti specijalizirani, sveobuhvatni i interdisciplinarni pristup u pružanju pomoći i podrške. S tim u vezi, Pravobraniteljica smatra kako bi se kod pojedinih mjera iz Akcijskog plana svakako trebalo istaknuti prepoznavanje i uvažavanje specifičnih potreba žrtava te rizika višestruke diskriminacije (koji obuhvaćaju i diskriminaciju temeljem spola, spolne orijentacije, bračnog ili obiteljskog statusa te rodnog identiteta). Navedeno je u skladu sa preporukama Pravobraniteljice usmjerenim na primjenjivanje rodno osjetljivog pristupa te kontinuirano osvještavanje rodne dimenzije trgovanja ljudima. Također, pravobraniteljica uočava kako u posebnim ciljevima nisu naznačene ciljane vrijednosti. Nadalje, u Akcijskom planu se na većem broju mjesta kao pokazatelji provedbe i pokazatelji uspješnosti provedbe navode određeni brojčani podaci (kao npr. broj sudionika/ica broj određenih djelatnika/ica, broj polaznika/ica, broj određenih članova/članica, broj žrtava, broj službenika/ica, broj savjetnika/ica, broj inspektora/ica). S tim u vezi, Pravobraniteljica predlaže da se navedeni podaci (gdje god je to moguće) iskazuju razvrstano po spolu, a što bi bilo u skladu s odredbom članak 17.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova koja propisuje: „Svi statistički podaci i informacije o osobama, koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u tijelima državne vlasti, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u skladu s propisima, moraju biti iskazani po spolu.“ Navedeno je nužno za dosljedno uvođenje rodne perspektive u Akcijski plan. Prihvaćen U uvodnom dijelu Akcijskog plana unesen je tekst: Pojmovi korišteni u ovom Akcijskom planu koji imaju rodni izričaj, odnose se na jednak način i na muški i ženski rod, bez obzira u kojem se rodu koriste. Zahvaljujemo na uočavanju kako ciljane vrijednosti nisu definirane. Ciljane će vrijednosti biti definirane po završetku javne rasprave tj. nakon što se definira ukupan opseg mjera i aktivnosti te usporedi s prethodnicima ovog Nacionalnog i njemu pridruženog Akcijskog plana, a s krajnjim ciljem pouzdanijeg predviđanja. U raspravama koje su prethodile javnoj raspravi razmatrala su se povećanja pokazatelja ishoda na razini 10% za prva dva posebna cilja te 5% za pokazatelje trećeg posebnog cilja. Vezano uz komentare o potrebi isticanja izloženosti rizicima višestruke diskriminacije kao i rodne dimenzije trgovanja ljudima, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina napominje kako je u edukativnim aktivnostima koje provodi Ured planirano isticanje kako specifičnih potreba pojedine žrtve tako i potreba uzimanja u obzir višestruke diskriminacije te je navedeno uključeno i u opis aktivnosti u okviru mjere: Podizanje javne svijesti o problematici trgovanja ljudima. Također, praćenje svih pokazatelja ishoda i provedbe navedenih u dokumentu planirano je razvrstano po spolu te je isto uključeno u dokumente, kako ne bi navodilo na pogrešan zaključak.
4 Ured pučke pravobraniteljice AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE, , 3. MJERE I AKTIVNOSTI POSEBNOG CILJA 3. – UNAPRJEĐENJE SURADNJE NA REGIONALNOJ I MEĐUNARODNOJ RAZINI U PODRUČJU SUZBIJANJA TRGOVANJA LJUDIMA Vezano za mjeru Regionalne i međunarodne aktivnosti Republike Hrvatske na području suzbijanja trgovanja ljudima, aktivnost Podnošenje redovitih međunarodnih izvješća s ciljem usvajanja preporuka tijela radi unaprjeđenja nacionalnog referalnog sustava predlažemo dopuniti aktivnost podnošenjem izvješća Europskoj komisiji, sukladno obvezi obavještavanja iz Direktive 2011/36/EU. Prihvaćen U opisu aktivnosti Podnošenje redovitih međunarodnih izvješća s ciljem usvajanja preporuka tijela radi unaprjeđenja Nacionalnog referalnog sustava unesen je i dio koji se odnosi na podnošenje izvješća Europskoj komisiji, sukladno obvezi iz Direktive 2011/36/EU.
5 Ured pučke pravobraniteljice AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE, , 2. MJERE I AKTIVNOSTI POSEBNOG CILJA 2. – UNAPRJEĐENJE SUSTAVA IDENTIFIKACIJE, POMOĆI I ZAŠTITE ŽRTAVA TRGOVANJA LJUDIMA Vezano za mjeru Unapređenje normativnog i institucionalnog okvira s ciljem zaštite žrtava trgovanja ljudima, otkrivanja, procesuiranja i odgovarajućeg sankcioniranja počinitelja kaznenih djela trgovanja ljudima te smanjenje potražnje, aktivnost Donošenje Protokola o razmjeni podataka o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima i donošenje Izmjena i dopuna Protokola za identifikaciju, pomoć i zaštitu žrtava trgovanja ljudima, prilikom njihovog donošenja smatramo da je potrebno objaviti ih u Narodnim novinama. Vezano za aktivnost Izrada edukativnih materijala i edukacije namijenjene policijskim službenicima, predlažemo u izradu edukativnih materijala uključiti Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno Policijsku akademiju, a u izrađenim materijalima posebno skrenuti pozornost na indikatore i prepoznavanje žrtava trgovanja ljudima među migrantskom populacijom. Vezano za aktivnost Izrada edukativnih materijala i edukacije namijenjene državnim odvjetnicima i sucima o europskoj sudskoj praksi u predmetima povezanim sa trgovanjem ljudima, predlažemo kao partnere u provedbi ove aktivnosti, u izradu materijala i provođenje edukativnih aktivnosti, uključiti Ured zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, kao tijelo nadležno za obranu interesa Republike Hrvatske u postupcima pred Europskim sudom za ljudska prava i Odborom ministara Vijeća Europe te upoznavanje svih grana državne vlasti, stručne i šire javnosti s konvencijskim pravom i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava. S obzirom da je ova aktivnost namijenjena sucima i državnim odvjetnicima, predlažemo u njezinu provedbu uključiti i Pravosudnu akademiju. U odnosu na mjeru Jačanje pro-aktivnih metoda identifikacije žrtava trgovanja ljudima, aktivnost Ažuriranje Upute o postupanju u svezi suzbijanja trgovanja ljudima MUP-a s posebnim naglaskom na senzibilizaciju policijskih službenika prilikom postupanja prema žrtvama trgovanja ljudima predlažemo javno objaviti postojeću Uputu i ažuriranu verziju te Upute radi praćenja njezine primjene od strane nadležnih tijela. U odnosu na mjeru Pružanje pomoći i zaštite žrtvama trgovanja ljudima, aktivnost Unaprjeđenje rada nacionalnih skloništa za žrtve trgovanja ljudima, predlažemo u opisu aktivnosti, a u svrhu njezinog praćenja, navesti na koji način će se unaprijediti rad nacionalnih skloništa. U odnosu na mjeru Unapređenje nacionalne koordinacije te aktivnosti Organizacija rada Nacionalnog referalnog sustava i Koordinacija provedbe strateškog okvira na nacionalnoj razini, u Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana ta je mjera predviđena u okviru posebnog cilja Unapređenje regionalne i međunarodne suradnje na području suzbijanja trgovanja ljudima, dok je u Nacrtu prijedloga Akcijskog plana navedena u posebnom cilju Unaprjeđenje sustava identifikacije, pomoći i zaštite žrtava trgovanja ljudima, pa predlažemo navedeno uskladiti. Također, u aktivnosti Koordinacija provedbe strateškog okvira na nacionalnoj razini, osim regionalnih sastanaka s predstavnicima županijskih koordinacija za ljudska prava, predlažemo održavanje sastanaka s postojećim Vijećima za prevenciju na lokalnoj i regionalnoj razini. Djelomično prihvaćen Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina kao tijelo koje pruža administrativno- tehničku pomoć Nacionalnom odboru za suzbijanje trgovanja ljudima, istom će predložiti da se Protokol o razmjeni podataka o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima kao i Izmjene i dopune Protokola za identifikaciju, pomoć i zaštitu žrtava trgovanja ljudima objave u Narodnim novinama uz dosadašnju praksu objave na mrežnoj stranici Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Nadalje, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina planira provedbu projekta u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. -2027. u sklopu kojega će se izraditi navedeni materijali. Sva relevantna tijela bit će konzultirana prilikom izrade istih, međutim s obzirom da će Ured biti nositelj provedbe projekta jedini je nositelj i ove aktivnosti. Temeljem komentara učinjena je izmjena u Akcijskom planu na način da je mjera Unapređenje nacionalne koordinacije prebačena u poseban cilj 2. Unapređenje regionalne i međunarodne suradnje na području suzbijanja trgovanja ljudima.
6 Ured pučke pravobraniteljice AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE, , 1. MJERE I AKTIVNOSTI POSEBNOG CILJA 1. – PREVENCIJA TRGOVANJA LJUDIMA U odnosu na Nacrt prijedloga Akcijskog plana, vezano za mjeru Provođenje preventivnih aktivnosti usmjerenih ranjivim skupinama, aktivnost Unaprjeđenje edukacije usmjerene djeci i mladima, u opisu te aktivnosti je navedeno kako će Centar za nestalu i zlostavljanu djecu provesti određene aktivnosti, što predlažemo dopuniti i pojasniti na koji način će Centar za nestalu i zlostavljanu djecu sudjelovati u provedbi ovih aktivnosti. U odnosu na mjeru Usvajanje politika i mjera regulacija poslovnog sektora radi poduzimanja odgovarajućih i učinkovitih mehanizama sa svrhom prevencije trgovanja ljudima, s obzirom na povećani priljev stranih radnika u Republici Hrvatskoj, predlažemo da se uz razvijanje sveobuhvatne i redovite edukacije inspektora rada, kako bi prepoznali indikatore trgovanja ljudima, uključujući u području građevinarstva, poljoprivrede i ugostiteljskog sektora te neprijavljenog rada, poveća kapacitet inspekcije rada i intenziviraju terenske aktivnosti, kako u vrijeme turističke sezone, tako i izvan nje. Djelomično prihvaćen Vezano za mjeru Provođenje preventivnih aktivnosti usmjerenih ranjivim skupinama, aktivnost Unaprjeđenje edukacije usmjerene djeci i mladima, navedene aktivnosti detaljnije su pojašnjenje na način “U sklopu aktivnosti planira se provedba preventivnih edukacija s ciljem osvještavanja rizične skupine djece i mladih o seksualnom uznemiravanju na internetu, vrbovanju te načinima zaštite od istih, kao i osvještavanju o dostupnim alatima i uslugama Centra i postupanjima institucija u slučaju da budu prepoznati kao žrtve. Seksualno uznemiravanje na internetu definirano je kao neželjeno seksualno ponašanje na bilo kojoj digitalnoj platformi i prepoznato je kao oblik seksualnog nasilja. Obuhvaća širok raspon ponašanja koja koriste digitalni sadržaj (slike, videozapisi, postovi, poruke, stranice) i može se javiti na raznim platformama (privatnim ili javnim).” Nadalje, Državni inspektorat je samostalno i neovisno tijelo koje u okviru propisane nadležnosti samostalno odlučuje o aktivnostima i načinu rada tijela. Također ističemo kako u koordiniranim inspekcijskim nadzorima Državnog inspektorata u djelatnosti ugostiteljstva i turizma; u hotelima, restoranima, kampovima, marinama i drugim ugostiteljskim objektima te u pružanju usluga aktivnog i pustolovnog turizma i drugih usluga u ugostiteljstvu i turizmu sudjeluju turistički, sanitarni, tržišni, poljoprivredni, veterinarski, građevinski, inspektori rada (u području radnih odnosa i zaštite na radu), vodopravni inspektori, inspektori zaštite prirode i zaštite okoliša te rudarska i inspekcija opreme pod tlakom.
7 Zrinka Glamuzina AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE, , UVOD Trgovanje ljudima krši temeljna ljudska prava za slobodom. Međunarodnom suradnjom država i državnih institucija poput granične policije, ministarstava omogućava se veći nadzor nad granicama. Potrebno je identificirati "slabe" točke, te definirati postupke za povećanje kontrole prolaza i smanjenje "propusnosti" na granicama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru te ističemo kako je posebnim ciljem Unaprjeđenje suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini u području suzbijanja trgovanja ljudima planirano ojačati regionalnu i međunarodnu suradnju RH na području suzbijanja trgovanja ljudima kroz održavanje bilateralnih sastanaka s drugim državama, te regionalnih i međunarodnih konferencija.