Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Udruga Biom	UREDBU	Podržavamo komentare Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce i Centra za mirovne studije te iste upućujemo u ime Udruge Biom: Uredba se i ove godine, kao i prošle, donosi prekasno. Savjetovanje se provodi sredinom ožujka, s datumom očekivane objave rezultata izvješća s krajem mjeseca. Ovakvo postupanje nadležnoga tijela sigurno dovodi do kašnjenja natječaja i dodjele financijskih sredstava za ovu godinu, a što u prijevodu znači i otežano financiranje aktivnosti rada organizacija civilnog društva u ovoj godini, a čemu su zapravo ova sredstva primarno i namijenjena. Drugo, skandalozno je da se o savjetovanje o Uredbi donosi u skraćenoj proceduri od svega tjedan dana kad je opće pravilo da e-savjetovanja traju 30 dana. Time se smanjuje mogućnost komentiranja ovog dokumenta odnosno, umanjuje se mogućnost sudjelovanja u javnom savjetovanju. Kako je prošle godine situacija bila ista – Uredba je na savjetovanje stavljena u ožujku u skraćenoj proceduri od 10 dana (ove godine je taj period još više reduciran), ovdje kopiramo odgovor Ureda za udruge iz izvještaja o provedenom savjetovanju dostupnom na linku: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=23511 „Ove godine Uredba se donosi nešto kasnije budući da su, zbog izmijenjenih makroekonomskih okolnosti, bile potrebne detaljnije konzultacije. Unatoč tome, svim korisnicima dijela prihoda od igara na sreću, do donošenja Uredbe, na raspolaganju su neutrošena sredstva iz prethodnih godina koja ukupno iznose 37,8 milijuna eura, a po stupanju Uredbe na snagu će se svi do sada ostvareni prihodi od igara na sreću u 2023. godini raspodijeliti sukladno postocima iz nove Uredbe.“	Primljeno na znanje	Svjesni smo činjenice da je e-savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno u kraćem roku. Planirano je javno savjetovanje u trajanju 8 dana zbog žurnosti donošenja Uredbe kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektoru, koje se planiraju rješavati financiranjem projekata i programa organizacija civilnoga društva. Istovremeno sa javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, održana je tematska online sjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva 6. ožujka 2024., a snimka s održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana zainteresiranoj javnosti. Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini, i analize potrošnje u 2023. godini. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
2	Ekološka udruga "Krka" Knin	UREDBU	U cijelosti podržavamo komentare Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce i Centra za mirovne studije - koji ujedno upućujemo ispred Ekološke udruge "Krka" Knin: Uredba se i ove godine, kao i prošle, donosi prekasno. Savjetovanje se provodi sredinom ožujka, s datumom očekivane objave rezultata izvješća s krajem mjeseca. Ovakvo postupanje nadležnoga tijela sigurno dovodi do kašnjenja natječaja i dodjele financijskih sredstava za ovu godinu, a što u prijevodu znači i otežano financiranje aktivnosti rada organizacija civilnog društva u ovoj godini, a čemu su zapravo ova sredstva primarno i namijenjena. Drugo, skandalozno je da se o savjetovanje o Uredbi donosi u skraćenoj proceduri od svega tjedan dana kad je opće pravilo da e-savjetovanja traju 30 dana. Time se smanjuje mogućnost komentiranja ovog dokumenta odnosno, umanjuje se mogućnost sudjelovanja u javnom savjetovanju. Kako je prošle godine situacija bila ista – Uredba je na savjetovanje stavljena u ožujku u skraćenoj proceduri od 10 dana (ove godine je taj period još više reduciran), ovdje kopiramo odgovor Ureda za udruge iz izvještaja o provedenom savjetovanju dostupnom na linku: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=23511 „Ove godine Uredba se donosi nešto kasnije budući da su, zbog izmijenjenih makroekonomskih okolnosti, bile potrebne detaljnije konzultacije. Unatoč tome, svim korisnicima dijela prihoda od igara na sreću, do donošenja Uredbe, na raspolaganju su neutrošena sredstva iz prethodnih godina koja ukupno iznose 37,8 milijuna eura, a po stupanju Uredbe na snagu će se svi do sada ostvareni prihodi od igara na sreću u 2023. godini raspodijeliti sukladno postocima iz nove Uredbe.“ Sa zanimanjem i ove godine želimo čuti o razlozima kašnjenja savjetovanja o prijedlogu Uredbe, kao i razlogu za skraćivanje demokratske procedure savjetovanja.	Primljeno na znanje	Svjesni smo činjenice da je e-savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno u kraćem roku. Planirano je javno savjetovanje u trajanju 8 dana zbog žurnosti donošenja Uredbe kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektoru, koje se planiraju rješavati financiranjem projekata i programa organizacija civilnoga društva. Istovremeno sa javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, održana je tematska online sjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva 6. ožujka 2024., a snimka s održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana zainteresiranoj javnosti. Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i. analize potrošnje u 2023. godini. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
3	Savez udruga Klubtura	UREDBU	U cijelosti podržavamo komentare Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce i Centra za mirovne studije - koji ujedno upućujemo ispred Saveza udruga Klubtura: Uredba se i ove godine, kao i prošle, donosi prekasno. Savjetovanje se provodi sredinom ožujka, s datumom očekivane objave rezultata izvješća s krajem mjeseca. Ovakvo postupanje nadležnoga tijela sigurno dovodi do kašnjenja natječaja i dodjele financijskih sredstava za ovu godinu, a što u prijevodu znači i otežano financiranje aktivnosti rada organizacija civilnog društva u ovoj godini, a čemu su zapravo ova sredstva primarno i namijenjena. Drugo, skandalozno je da se o savjetovanje o Uredbi donosi u skraćenoj proceduri od svega tjedan dana kad je opće pravilo da e-savjetovanja traju 30 dana. Time se smanjuje mogućnost komentiranja ovog dokumenta odnosno, umanjuje se mogućnost sudjelovanja u javnom savjetovanju. Kako je prošle godine situacija bila ista – Uredba je na savjetovanje stavljena u ožujku u skraćenoj proceduri od 10 dana (ove godine je taj period još više reduciran), ovdje kopiramo odgovor Ureda za udruge iz izvještaja o provedenom savjetovanju dostupnom na linku: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=23511 „Ove godine Uredba se donosi nešto kasnije budući da su, zbog izmijenjenih makroekonomskih okolnosti, bile potrebne detaljnije konzultacije. Unatoč tome, svim korisnicima dijela prihoda od igara na sreću, do donošenja Uredbe, na raspolaganju su neutrošena sredstva iz prethodnih godina koja ukupno iznose 37,8 milijuna eura, a po stupanju Uredbe na snagu će se svi do sada ostvareni prihodi od igara na sreću u 2023. godini raspodijeliti sukladno postocima iz nove Uredbe.“ Sa zanimanjem i ove godine želimo čuti o razlozima kašnjenja savjetovanja o prijedlogu Uredbe, kao i razlogu za skraćivanje demokratske procedure savjetovanja.	Primljeno na znanje	Svjesni smo činjenice da je e-savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno u kraćem roku. Planirano je javno savjetovanje u trajanju 8 dana zbog žurnosti donošenja Uredbe kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektoru, koje se planiraju rješavati financiranjem projekata i programa organizacija civilnoga društva. Istovremeno sa javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, održana je tematska online sjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva 6. ožujka 2024., a snimka s održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana zainteresiranoj javnosti. Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
4	Centar za mirovne studije	UREDBU	Uredba se i ove godine, kao i prošle, donosi prekasno. Savjetovanje se provodi sredinom ožujka, s datumom očekivane objave rezultata izvješća s krajem mjeseca. Ovakvo postupanje nadležnoga tijela sigurno dovodi do kašnjenja natječaja i dodjele financijskih sredstava za ovu godinu, a što u prijevodu znači i otežano financiranje aktivnosti rada organizacija civilnog društva u ovoj godini, a čemu su zapravo ova sredstva primarno i namijenjena. Drugo, skandalozno je da se o savjetovanje o Uredbi donosi u skraćenoj proceduri od svega tjedan dana kad je opće pravilo da e-savjetovanja traju 30 dana. Time se smanjuje mogućnost komentiranja ovog dokumenta odnosno, umanjuje se mogućnost sudjelovanja u javnom savjetovanju. Kako je prošle godine situacija bila ista – Uredba je na savjetovanje stavljena u ožujku u skraćenoj proceduri od 10 dana (ove godine je taj period još više reduciran), ovdje kopiramo odgovor Ureda za udruge iz izvještaja o provedenom savjetovanju dostupnom na linku: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=23511 „Ove godine Uredba se donosi nešto kasnije budući da su, zbog izmijenjenih makroekonomskih okolnosti, bile potrebne detaljnije konzultacije. Unatoč tome, svim korisnicima dijela prihoda od igara na sreću, do donošenja Uredbe, na raspolaganju su neutrošena sredstva iz prethodnih godina koja ukupno iznose 37,8 milijuna eura, a po stupanju Uredbe na snagu će se svi do sada ostvareni prihodi od igara na sreću u 2023. godini raspodijeliti sukladno postocima iz nove Uredbe.“ Sa zanimanjem i ove godine želimo čuti o razlozima kašnjenja savjetovanja o prijedlogu Uredbe, kao i razlogu za skraćivanje demokratske procedure savjetovanja.	Primljeno na znanje	Svjesni smo činjenice da je e-savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno u kraćem roku. Planirano je javno savjetovanje u trajanju 8 dana zbog žurnosti donošenja Uredbe kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektoru, koje se planiraju rješavati financiranjem projekata i programa organizacija civilnoga društva. Istovremeno sa javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, održana je tematska online sjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva 6. ožujka 2024., a snimka s održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana zainteresiranoj javnosti. Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
5	Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode	UREDBU	Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan (Eko Pan): Kao i prošle godine javno savjetovanje vezano uz predmetni dokument čiji je rok primjene tekuća godina provodi se u ožujku. Ovakvo postupanje nadležnoga tijela dovodi do kašnjenja natječaja i dodjele sredstava, pa posljedično i otežava rad udruga civilnoga društva za čije su aktivnosti predmetna sredstva i namijenjena. Nadalje, skrećemo pozornost i na činjenicu kako je, u suprotnosti s općim pravilom o preferiranoj duljini trajanja e-savjetovanja u trajanju od 30 dana, za ovo predviđeno tek deset, čime se potencijalno smanjuje krug subjekata koji će biti u mogućnosti prijedlog akta komentirati, odnosno, sužava mogućnost participacije javnosti u njegovu donošenju. Ovako postavljen proces potencijalno dovodi i do reduciranja korisnih povratnih informacija vezanih za konkretne i stvarne potrebe (potencijalnih) korisnika predmetnih sredstava. Gore naveden komentar deriviran je iz komentara Pučkog pravobraniteljstva upućenog na javnom savjetovanju za istu Uredbu u 2023. godini te je u potpunosti relevantan i za ovu godinu. Nadalje, ističemo kako je u prethodnim sazivima Savjeta za razvoj civilnoga društva dogovoreno kako će se Uredba donositi na vrijeme kako bi se osigurao nesmetan rad organizacija civilnoga društva. Nadalje, dogovoreno je i kako će se rasprave vezane uz njen sadrža provoditi prije nego li se Uredba uputi na javno savjetovanje. Ističemo kako je izvanredna tematska sjednica za Uredbu održana 6.3.2024. u vrijeme javnog savjetovanja za Uredbu što smatramo krajnje neprimjerenim. Naime, na ovaj način onemogućava se kvalitetno ispunjavanje zadaća Savjeta, među kojima je i suradnja u planiranju prioriteta nacionalnih programa dodjele financijskih potpora projektima i programima udruga i drugih organizacija civilnoga društva iz sredstava državnog proračuna, te analiza godišnjih izvješća tijela državne uprave, ureda Vlade i drugih javnih tijela o financiranim projektima i programima organizacija civilnoga društva.	Primljeno na znanje	Svjesni smo činjenice da je e-savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno u kraćem roku. Planirano je javno savjetovanje u trajanju 8 dana zbog žurnosti donošenja Uredbe kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektoru, koje se planiraju rješavati financiranjem projekata i programa organizacija civilnoga društva. Istovremeno sa javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, održana je tematska online sjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva 6. ožujka 2024., a snimka s održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana zainteresiranoj javnosti. Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
6	Savez društava multiple skleroze Hrvatske	UREDBU	Drago nam je i veseli nas činjenica da je prvi put prepoznata potreba pružanja sustavne podrške udrugama osoba s invaliditetom, jer je jasna važnost njihovog djelovanja u društvu pa tako i važnost njihove stabilnosti i održivosti. Udruge osoba s invaliditetom često su jedini koji pružaju prijeko potrebne usluge osobama s invaliditetom a često i jedino mjesto socijalnog uključivanja za osobe s invaliditetom u RH. Stoga podržavamo članak 4, stavak 2, točka 4 te uključivanje što više organizacija- udruga osoba s invaliditetom u programe sustavne podrške kao modelu održivosti ovih udruga i razvoja istih u korist zadovoljavanja potreba osoba s invaldiitetom. Također, predlažemo povećanje postotka u članku 2, stavak 2 točka 4 u pravo u sverhu razvoja nedostatnih i prijeko potrebnih usluga za osobe s invaliditetom u zajednici putem projekata i programa udruga osoba s invaliditetom.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
7	SAVEZ DRUŠTAVA DISTROFIČARA HRVATSKE - SDDH	UREDBU	Gotovo je za nevjerovati da još jedna značajna odluka za život osoba s invaliditetom čeka svoje skoro oživotvorenje jer članak 4., točka 4. Uredbe predstavlja ostvarenje dugogodišnjih nastojanja pokreta osoba s invaliditetom da uvedu sustavno financiranje kako bi mogli ispunjavati svoju zagovaračku ulogu u društvu.	Prihvaćen	Prihvaćen.
8	ZAJEDNICA SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM HRVATSKE - SOIH	UREDBU	Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske izražava veliko zadovoljstvo što nakon dugo godina može biti sigurna da će udruge osoba s invaliditetom i dalje moći pružati svoju nezamjenjivu podršku osobama s invaliditetom jer je Uredba u članku 4., točki 4. prepoznala značaj proširenja sustavnog financiranja ove velike mreže od 230 organizacija. Udruge osobe s invaliditetom pružaju usluge najranjivijoj i najvećoj društvenoj skupini, koja zagovara prava preko 600.000 osoba s invaliditetom u RH. To je tim više značajno jer su institucije, javne površine nedostupne fizički te ih ne mogu koristiti kako bi sami obavljali pojedine aktivnosti, stvaraju im probleme orijentacije u kretanju, a također nije osigurana komunikacija za gluhe i gluhoslijepe osobe. Uz to, prema svim osobama s invaliditetom, a posebno prema osobama s intelektualnim teškoćama, mentalnim teškoćama te osobama s poremećajima iz spektra autizma su razvijeni diskriminacija, stigmatizacija i brojne predrasude te se s njima ponekad ne želi komunicirati. Stoga je zagovaračka uloga udruga koju treba kontinuirano provoditi ključni preduvjet za njihovo uključivanje u život zajednice. Također, iz tih razloga su udruge osobama s invaliditetom jedino mjesto socijalnog uključivanja. Uz to, velik broj udruga vode osobe starije životne dobi koje nisu u mogućnosti potpuno udovoljiti složenim projektnim kriterijima i potrebna im je edukacija za digitalna i projektna znanja. Ovaj sustav prihvaćamo jer je po prvi put učinjen sustavan pomak za pitanje održivosti udruga. Predlažemo da se u raspodjeli koja je predviđena točkom 4., članka 4., s obzirom na brojnu korisničku skupinu i njihove teškoće, postotni udjel od 20 poveća kako bi bile obuhvaćene sve udruge i to po nama najprihvatljivijem modelu Institucionalne podrške koja traje 3 godine. Predlažemo da se poveća i postotni udjel u članku 2., točka 4. jer su udruge osoba s invaliditetom iznimno skromno projektno financirane. Taj postotak bi trebalo povećati na razinu zadnje izmjene. Zaključno, kao krovna organizacija osoba s invaliditetom napokon vidimo da su osobe s invaliditetom u fokusu kakav od država traži Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom te želimo pružiti punu podršku i zahvalnost takvim odlukama.	Djelomično prihvaćen	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
9	Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce	UREDBU	Kao i prošle godine javno savjetovanje vezano uz predmetni dokument čiji je rok primjene tekuća godina provodi se u ožujku. Ovakvo postupanje nadležnoga tijela dovodi do kašnjenja natječaja i dodjele sredstava, pa posljedično i otežava rad udruga civilnoga društva za čije su aktivnosti predmetna sredstva i namijenjena. Nadalje, skrećemo pozornost i na činjenicu kako je, u suprotnosti s općim pravilom o preferiranoj duljini trajanja e-savjetovanja u trajanju od 30 dana, za ovo predviđeno tek deset, čime se potencijalno smanjuje krug subjekata koji će biti u mogućnosti prijedlog akta komentirati, odnosno, sužava mogućnost participacije javnosti u njegovu donošenju. Ovako postavljen proces potencijalno dovodi i do reduciranja korisnih povratnih informacija vezanih za konkretne i stvarne potrebe (potencijalnih) korisnika predmetnih sredstava. Gore naveden komentar deriviran je iz komentara Pučkog pravobraniteljstva upućenog na javnom savjetovanju za istu Uredbu u 2023. godini te je u potpunosti relevantan i za ovu godinu. Nadalje, ističemo kako je u prethodnim sazivima Savjeta za razvoj civilnoga društva dogovoreno kako će se Uredba donositi na vrijeme kako bi se osigurao nesmetan rad organizacija civilnoga društva. Nadalje, dogovoreno je i kako će se rasprave vezane uz njen sadrža provoditi prije nego li se Uredba uputi na javno savjetovanje. Ističemo kako je izvanredna tematska sjednica za Uredbu održana 6.3.2024. u vrijeme javnog savjetovanja za Uredbu što smatramo krajnje neprimjerenim. Naime, na ovaj način onemogućava se kvalitetno ispunjavanje zadaća Savjeta, među kojima je i suradnja u planiranju prioriteta nacionalnih programa dodjele financijskih potpora projektima i programima udruga i drugih organizacija civilnoga društva iz sredstava državnog proračuna, te analiza godišnjih izvješća tijela državne uprave, ureda Vlade i drugih javnih tijela o financiranim projektima i programima organizacija civilnoga društva.	Primljeno na znanje	Svjesni smo činjenice da je e-savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno u kraćem roku. Planirano je javno savjetovanje u trajanju 8 dana zbog žurnosti donošenja Uredbe kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektoru, koje se planiraju rješavati financiranjem projekata i programa organizacija civilnoga društva. Istovremeno sa javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, održana je tematska online sjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva 6. ožujka 2024., a snimka s održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana zainteresiranoj javnosti. Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
10	NAŠIČKI CVIJET - UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM NAŠICE	UREDBU	Izražavamo veliku zahvalnost što je prepoznata potreba pružanja sustavne podrške udrugama osoba s invaliditetom. Sustavna podrška udrugama osoba s invaliditetom omogućit će njihovu održivost. Udruge osoba s invaliditetom pružaju usluge najranjivijoj skupini društva, a to su djeca sa poteškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom od rođenja do najstarije životne dobi. „Našički cvijet“ Udruga osoba s invaliditetom Našice trenutno broji 470 članova sa različitim vrstama i stupnjevima oštećenja zdravlja. Udruga je u cijelosti arhitektonski pristupačna sa platformom za invalide, te sa sanitarnim čvorom. Zbog pristupačnosti dostupna je svim svojim članovima sve radne dane u toku tjedna. Na taj način kroz projekte i programe financirane od strane države u mogućnosti smo pružiti podršku najranjivijim skupinama društva, te tako omogućiti integraciju i inkluziju osoba s invaliditetom i djece s poteškoćama u razvoju u lokalnu zajednicu, te uključivanje u škole i u sve sfere života što je iznimno značajno. Na ovakav način rasterećujemo obitelji u kojima žive osobe s invaliditetom i djeca s poteškoćama u razvoju, te tako postajemo društvo jednakih mogućnosti za sve. Zbog svega naprijed navedenog iznimno je važna održivost rada Udruge, te je tako nužno i neophodno sustavno financiranje barem jedne osobe – tajnika udruge kako bismo našim korisnicima – članovima Udruge osigurali socijalno uključivanje u zajednicu.	Prihvaćen	Prihvaćen.
11	Denis Peloza	UREDBU	Korektno i prihvatljivo, uz okolnosti očekivanog povećanja prihoda nominalno i realno za 2024. godinu.	Prihvaćen	Prihvaćen.
12	HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH	UREDBU, Članak 2.	Smatramo da se raspodjela navedena u stavci 2. Uredbe treba izmjeniti na način da se drugačije preraspodjele pojedini udjeli. Potrebno je povećati udio naveden u točci 4. stavke 2. - izdvajanje za organizacije koje se bave problemina i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom. Udruge osoba s invaliditetom su mjesta na kojima osobe s invaliditetom dobivaju prijeko potrebne informacije, usluge i podršku na njima pristupačan način (npr. uslugu komunikacijskog posrednika za gluhe Hrvatski savez gluhih i nagluhih zajedno sa svoje 22 temeljne udruge članice pruža za preko 5000 gluhih i nagluhih građana Republike Hrvatske).	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
13	Ekološka udruga "Krka" Knin	UREDBU, Članak 2.	Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Ekološke udruge "Krka" Knin: Republika Hrvatska suočena je s cijelim nizom zahtijeva i potreba vezanih uz očuvanje okoliša i prirode te postizanja ciljeva Europskog zelenog plana i drugih strateških i planskih dokumenata. Upravo okolišne organizacije civilnoga društva godinama, od osnutka Hrvatske daju vrijedan doprinos postizanju ciljeva zaštite okoliša i prirode dok još isti nisu bili niti integrirani o zakonodavne, strateške i planske dokumente. Provode i provele su brojne projekte koji uključuju aktivnosti na educiranju i podizanju svijesti javnosti, sudjelovanje u praćenju i provedbi zakonodavstva, brojna istraživanja i izrade stručnih studija, implementaciju okolišnih mjera i dr. Većina projekta kroz koje se provode ove aktivnosti odnosi se na međunarodne i EU projekte. Arhuška konvencija u stavku 4. Članka 3. Općih odredba ističe kako je svaka stranka dužna osigurati odgovarajuće priznanje i podršku skupinama, udrugama ili organizacijama koje rade u promicanju ciljeva zaštite okoliša te osigurati usklađenost svoga domaćeg pravnog sustava s ovom obvezom. S druge strane resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ne raspisuje natječaj za okolišne organizacije niti izrađuje sektorske analize koje bi ukazale na potrebu financiranja okolišnih organizacija civilnoga društva. Uvjeti pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i u 2023. godini ostali su izuzetno nepovoljni. Na ovo okolišne organizacije putem Zelenog foruma, mreže okolišnih organizacija civilnoga društva već godinama upozoravaju nadležne institucije. U 2023. godini napredak je ostvaren jedino kroz uspostavu komunikacije sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te su nam obećane promjene u 2024. godini. Ponovno ističemo kako smo sličan komentar uputili i prošle godine te smo zaprimili sljedeći odgovor: Područje djelovanja organizacija kojima se raspodjeljuje dio prihoda od igara na sreću ne propisuje se Uredbom već je isto propisano člankom 8. Zakona o igrama na sreću. Uredba ne može izlaziti iz okvira utvrđenog Zakonom. Stoga smo prijedlog za razmatranje i revidiranje spomenutog Zakona u lipnju 2023. uputili Ministarstvu financija. Dobili smo odgovor da će se predmetni prijedlog Zelenog foruma razmotriti kod izrade novog prijedloga Zakona o igrama na sreću. Iz svega navedenog evidentna je sporost u stvaranju poticajnog okruženja za okolišne organizacije civilnoga društva od strane resornih tijela te nerazumijevanja važnosti i uloge okolišnih OCD-a u zaštiti okoliša i očuvanju prirodnih resursa. Stoga i dalje smatramo kako je potrebno što skorije izmijeniti Zakon o igrama na sreću te u njega kao i u Uredbu uvrstiti zasebnu kategoriju kojom se utvrđuje postotak financiranja „onima koji doprinose zaštiti okoliša i prirode“. Ukoliko će se okolišne organizacije civilnoga društva i dalje ubrajati u kategoriju razvoja civilnoga društva smatramo kako postotak za ovu kategoriju treba povisiti. Nadalje, Ured za udruge Vlade RH kao i Savjet za razvoj civilnoga društva trebaju doprinositi rješavanju ovog problema. Međutim, ne priznavanjem važnosti i uloge sektora za zaštitu okoliša u članku 2. te uvođenjem članka 4. nove Uredbe, okolišne organizacije civilnoga društva dodatno su marginalizirane kao i zaštita okoliša u RH. Stoga tražimo brisanje članka 4.	Primljeno na znanje	Svjesni smo činjenice da je e-savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno u kraćem roku. Planirano je javno savjetovanje u trajanju 8 dana zbog žurnosti donošenja Uredbe kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektoru, koje se planiraju rješavati financiranjem projekata i programa organizacija civilnoga društva. Istovremeno sa javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, održana je tematska online sjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva 6. ožujka 2024., a snimka s održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana zainteresiranoj javnosti. Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću. Na temelju važećih Pravila za sufinanciranje za tekuću kalendarsku godinu, a sukladno članku 3. točke 8. važeće Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću kalendarsku godinu, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske od travnja 2011. godine do danas, Javnim pozivom za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije I inozemnih fondova, pruža podršku sufinanciranju obveznog doprinosa organizacija civilnoga društva kao korisnika EU projekata kojima su sufinancirani programi informiranja, edukacije i osnaživanja svih sektora u društvu, pružanje različitih socijalnih usluga koje država nije razvijala, zaštita okoliša, socijalno poduzetništvo, borba protiv korupcije itd. U 2023. godini putem Javnog poziva za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova Ured za udruge je dodjeljivao maksimalni postotak od 50% obveznog udjela sufinanciranja prijaviteljima (organizacijama civilnoga društva) koje su sudjelovale kao prijavitelji ili partneri u Programu LIFE koji predstavlja financijski instrument Europske unije namijenjen financiranju projektnih aktivnosti u području zašite okoliša i klime.
14	Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode	UREDBU, Članak 2.	Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan (Eko Pan): Republika Hrvatska suočena je s cijelim nizom zahtijeva i potreba vezanih uz očuvanje okoliša i prirode te postizanja ciljeva Europskog zelenog plana i drugih strateških i planskih dokumenata. Upravo okolišne organizacije civilnoga društva godinama, od osnutka Hrvatske daju vrijedan doprinos postizanju ciljeva zaštite okoliša i prirode dok još isti nisu bili niti integrirani o zakonodavne, strateške i planske dokumente. Provode i provele su brojne projekte koji uključuju aktivnosti na educiranju i podizanju svijesti javnosti, sudjelovanje u praćenju i provedbi zakonodavstva, brojna istraživanja i izrade stručnih studija, implementaciju okolišnih mjera i dr. Većina projekta kroz koje se provode ove aktivnosti odnosi se na međunarodne i EU projekte. Arhuška konvencija u stavku 4. Članka 3. Općih odredba ističe kako je svaka stranka dužna osigurati odgovarajuće priznanje i podršku skupinama, udrugama ili organizacijama koje rade u promicanju ciljeva zaštite okoliša te osigurati usklađenost svoga domaćeg pravnog sustava s ovom obvezom. S druge strane resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ne raspisuje natječaj za okolišne organizacije niti izrađuje sektorske analize koje bi ukazale na potrebu financiranja okolišnih organizacija civilnoga društva. Uvjeti pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i u 2023. godini ostali su izuzetno nepovoljni. Na ovo okolišne organizacije putem Zelenog foruma, mreže okolišnih organizacija civilnoga društva već godinama upozoravaju nadležne institucije. U 2023. godini napredak je ostvaren jedino kroz uspostavu komunikacije sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te su nam obećane promjene u 2024. godini. Ponovno ističemo kako smo sličan komentar uputili i prošle godine te smo zaprimili sljedeći odgovor: Područje djelovanja organizacija kojima se raspodjeljuje dio prihoda od igara na sreću ne propisuje se Uredbom već je isto propisano člankom 8. Zakona o igrama na sreću. Uredba ne može izlaziti iz okvira utvrđenog Zakonom. Stoga smo prijedlog za razmatranje i revidiranje spomenutog Zakona u lipnju 2023. uputili Ministarstvu financija. Dobili smo odgovor da će se predmetni prijedlog Zelenog foruma razmotriti kod izrade novog prijedloga Zakona o igrama na sreću. Iz svega navedenog evidentna je sporost u stvaranju poticajnog okruženja za okolišne organizacije civilnoga društva od strane resornih tijela te nerazumijevanja važnosti i uloge okolišnih OCD-a u zaštiti okoliša i očuvanju prirodnih resursa. Stoga i dalje smatramo kako je potrebno što skorije izmijeniti Zakon o igrama na sreću te u njega kao i u Uredbu uvrstiti zasebnu kategoriju kojom se utvrđuje postotak financiranja „onima koji doprinose zaštiti okoliša i prirode“. Ukoliko će se okolišne organizacije civilnoga društva i dalje ubrajati u kategoriju razvoja civilnoga društva smatramo kako postotak za ovu kategoriju treba povisiti. Nadalje, Ured za udruge Vlade RH kao i Savjet za razvoj civilnoga društva trebaju doprinositi rješavanju ovog problema. Međutim, ne priznavanjem važnosti i uloge sektora za zaštitu okoliša u članku 2. te uvođenjem članka 4. nove Uredbe, okolišne organizacije civilnoga društva dodatno su marginalizirane kao i zaštita okoliša u RH. Stoga tražimo brisanje članka 4.	Primljeno na znanje	Svjesni smo činjenice da je e-savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno u kraćem roku. Planirano je javno savjetovanje u trajanju 8 dana zbog žurnosti donošenja Uredbe kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektoru, koje se planiraju rješavati financiranjem projekata i programa organizacija civilnoga društva. Istovremeno sa javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, održana je tematska online sjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva 6. ožujka 2024., a snimka s održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana zainteresiranoj javnosti. Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću. Na temelju važećih Pravila za sufinanciranje za tekuću kalendarsku godinu, a sukladno članku 3. točke 8. važeće Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću kalendarsku godinu, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske od travnja 2011. godine do danas, Javnim pozivom za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije I inozemnih fondova, pruža podršku sufinanciranju obveznog doprinosa organizacija civilnoga društva kao korisnika EU projekata kojima su sufinancirani programi informiranja, edukacije i osnaživanja svih sektora u društvu, pružanje različitih socijalnih usluga koje država nije razvijala, zaštita okoliša, socijalno poduzetništvo, borba protiv korupcije itd. U 2023. godini putem Javnog poziva za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova Ured za udruge je dodjeljivao maksimalni postotak od 50% obveznog udjela sufinanciranja prijaviteljima (organizacijama civilnoga društva) koje su sudjelovale kao prijavitelji ili partneri u Programu LIFE koji predstavlja financijski instrument Europske unije namijenjen financiranju projektnih aktivnosti u području zašite okoliša i klime.
15	ZELENA AKCIJA	UREDBU, Članak 2.	U potpunosti podržavamo komentar udruge Sunca, te ga ovdje navodimo kao svoj komentar: Republika Hrvatska suočena je s cijelim nizom zahtijeva i potreba vezanih uz očuvanje okoliša i prirode te postizanja ciljeva Europskog zelenog plana i drugih strateških i planskih dokumenata. Upravo okolišne organizacije civilnoga društva godinama, od osnutka Hrvatske daju vrijedan doprinos postizanju ciljeva zaštite okoliša i prirode dok još isti nisu bili niti integrirani o zakonodavne, strateške i planske dokumente. Provode i provele su brojne projekte koji uključuju aktivnosti na educiranju i podizanju svijesti javnosti, sudjelovanje u praćenju i provedbi zakonodavstva, brojna istraživanja i izrade stručnih studija, implementaciju okolišnih mjera i dr. Većina projekta kroz koje se provode ove aktivnosti odnosi se na međunarodne i EU projekte. Arhuška konvencija u stavku 4. Članka 3. Općih odredba ističe kako je svaka stranka dužna osigurati odgovarajuće priznanje i podršku skupinama, udrugama ili organizacijama koje rade u promicanju ciljeva zaštite okoliša te osigurati usklađenost svoga domaćeg pravnog sustava s ovom obvezom. S druge strane resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ne raspisuje natječaj za okolišne organizacije niti izrađuje sektorske analize koje bi ukazale na potrebu financiranja okolišnih organizacija civilnoga društva. Uvjeti pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i u 2023. godini ostali su izuzetno nepovoljni. Na ovo okolišne organizacije putem Zelenog foruma, mreže okolišnih organizacija civilnoga društva već godinama upozoravaju nadležne institucije. U 2023. godini napredak je ostvaren jedino kroz uspostavu komunikacije sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te su nam obećane promjene u 2024. godini. Ponovno ističemo kako smo sličan komentar uputili i prošle godine te smo zaprimili sljedeći odgovor: Područje djelovanja organizacija kojima se raspodjeljuje dio prihoda od igara na sreću ne propisuje se Uredbom već je isto propisano člankom 8. Zakona o igrama na sreću. Uredba ne može izlaziti iz okvira utvrđenog Zakonom. Stoga smo prijedlog za razmatranje i revidiranje spomenutog Zakona u lipnju 2023. uputili Ministarstvu financija. Dobili smo odgovor da će se predmetni prijedlog Zelenog foruma razmotriti kod izrade novog prijedloga Zakona o igrama na sreću. Iz svega navedenog evidentna je sporost u stvaranju poticajnog okruženja za okolišne organizacije civilnoga društva od strane resornih tijela te nerazumijevanja važnosti i uloge okolišnih OCD-a u zaštiti okoliša i očuvanju prirodnih resursa. Stoga i dalje smatramo kako je potrebno što skorije izmijeniti Zakon o igrama na sreću te u njega kao i u Uredbu uvrstiti zasebnu kategoriju kojom se utvrđuje postotak financiranja „onima koji doprinose zaštiti okoliša i prirode“. Ukoliko će se okolišne organizacije civilnoga društva i dalje ubrajati u kategoriju razvoja civilnoga društva smatramo kako postotak za ovu kategoriju treba povisiti. Nadalje, Ured za udruge Vlade RH kao i Savjet za razvoj civilnoga društva trebaju doprinositi rješavanju ovog problema. Međutim, ne priznavanjem važnosti i uloge sektora za zaštitu okoliša u članku 2. te uvođenjem članka 4. nove Uredbe, okolišne organizacije civilnoga društva dodatno su marginalizirane kao i zaštita okoliša u RH. Stoga tražimo brisanje članka 4.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću. Na temelju važećih Pravila za sufinanciranje za tekuću kalendarsku godinu, a sukladno članku 3. točke 8. važeće Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću kalendarsku godinu, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske od travnja 2011. godine do danas, Javnim pozivom za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije I inozemnih fondova, pruža podršku sufinanciranju obveznog doprinosa organizacija civilnoga društva kao korisnika EU projekata kojima su sufinancirani programi informiranja, edukacije i osnaživanja svih sektora u društvu, pružanje različitih socijalnih usluga koje država nije razvijala, zaštita okoliša, socijalno poduzetništvo, borba protiv korupcije itd. U 2023. godini putem Javnog poziva za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova Ured za udruge je dodjeljivao maksimalni postotak od 50% obveznog udjela sufinanciranja prijaviteljima (organizacijama civilnoga društva) koje su sudjelovale kao prijavitelji ili partneri u Programu LIFE koji predstavlja financijski instrument Europske unije namijenjen financiranju projektnih aktivnosti u području zašite okoliša i klime.
16	Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce	UREDBU, Članak 2.	Republika Hrvatska suočena je s cijelim nizom zahtijeva i potreba vezanih uz očuvanje okoliša i prirode te postizanja ciljeva Europskog zelenog plana i drugih strateških i planskih dokumenata. Upravo okolišne organizacije civilnoga društva godinama, od osnutka Hrvatske daju vrijedan doprinos postizanju ciljeva zaštite okoliša i prirode dok još isti nisu bili niti integrirani o zakonodavne, strateške i planske dokumente. Provode i provele su brojne projekte koji uključuju aktivnosti na educiranju i podizanju svijesti javnosti, sudjelovanje u praćenju i provedbi zakonodavstva, brojna istraživanja i izrade stručnih studija, implementaciju okolišnih mjera i dr. Većina projekta kroz koje se provode ove aktivnosti odnosi se na međunarodne i EU projekte. Arhuška konvencija u stavku 4. Članka 3. Općih odredba ističe kako je svaka stranka dužna osigurati odgovarajuće priznanje i podršku skupinama, udrugama ili organizacijama koje rade u promicanju ciljeva zaštite okoliša te osigurati usklađenost svoga domaćeg pravnog sustava s ovom obvezom. S druge strane resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ne raspisuje natječaj za okolišne organizacije niti izrađuje sektorske analize koje bi ukazale na potrebu financiranja okolišnih organizacija civilnoga društva. Uvjeti pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i u 2023. godini ostali su izuzetno nepovoljni. Na ovo okolišne organizacije putem Zelenog foruma, mreže okolišnih organizacija civilnoga društva već godinama upozoravaju nadležne institucije. U 2023. godini napredak je ostvaren jedino kroz uspostavu komunikacije sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te su nam obećane promjene u 2024. godini. Ponovno ističemo kako smo sličan komentar uputili i prošle godine te smo zaprimili sljedeći odgovor: Područje djelovanja organizacija kojima se raspodjeljuje dio prihoda od igara na sreću ne propisuje se Uredbom već je isto propisano člankom 8. Zakona o igrama na sreću. Uredba ne može izlaziti iz okvira utvrđenog Zakonom. Stoga smo prijedlog za razmatranje i revidiranje spomenutog Zakona u lipnju 2023. uputili Ministarstvu financija. Dobili smo odgovor da će se predmetni prijedlog Zelenog foruma razmotriti kod izrade novog prijedloga Zakona o igrama na sreću. Iz svega navedenog evidentna je sporost u stvaranju poticajnog okruženja za okolišne organizacije civilnoga društva od strane resornih tijela te nerazumijevanja važnosti i uloge okolišnih OCD-a u zaštiti okoliša i očuvanju prirodnih resursa. Stoga i dalje smatramo kako je potrebno što skorije izmijeniti Zakon o igrama na sreću te u njega kao i u Uredbu uvrstiti zasebnu kategoriju kojom se utvrđuje postotak financiranja „onima koji doprinose zaštiti okoliša i prirode“. Ukoliko će se okolišne organizacije civilnoga društva i dalje ubrajati u kategoriju razvoja civilnoga društva smatramo kako postotak za ovu kategoriju treba povisiti. Nadalje, Ured za udruge Vlade RH kao i Savjet za razvoj civilnoga društva trebaju doprinositi rješavanju ovog problema. Međutim, ne priznavanjem važnosti i uloge sektora za zaštitu okoliša u članku 2. te uvođenjem članka 4. nove Uredbe, okolišne organizacije civilnoga društva dodatno su marginalizirane kao i zaštita okoliša u RH. Stoga tražimo brisanje članka 4.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću. Na temelju važećih Pravila za sufinanciranje za tekuću kalendarsku godinu, a sukladno članku 3. točke 8. važeće Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću kalendarsku godinu, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske od travnja 2011. godine do danas, Javnim pozivom za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije I inozemnih fondova, pruža podršku sufinanciranju obveznog doprinosa organizacija civilnoga društva kao korisnika EU projekata kojima su sufinancirani programi informiranja, edukacije i osnaživanja svih sektora u društvu, pružanje različitih socijalnih usluga koje država nije razvijala, zaštita okoliša, socijalno poduzetništvo, borba protiv korupcije itd. U 2023. godini putem Javnog poziva za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova Ured za udruge je dodjeljivao maksimalni postotak od 50% obveznog udjela sufinanciranja prijaviteljima (organizacijama civilnoga društva) koje su sudjelovale kao prijavitelji ili partneri u Programu LIFE koji predstavlja financijski instrument Europske unije namijenjen financiranju projektnih aktivnosti u području zašite okoliša i klime.
17	Hrvatski robotički savez	UREDBU, Članak 2.	Članak 2., Stavak (2), točka 5. Predlažemo povećanje udjela financiranja Tehničke kulture s 2,5% na 5% (na teret onih koji promiču razvoj sporta). Sport je svakako bitan, ali ne može biti temelj tehnološkog, a time i gospodarskog razvitka naše zemlje. Kao jedan od subjekata sa vidljivošću rada te zapaženim rezultatima u STEM području na domaćoj i međunarodnoj razini ne slažemo se sa raspodjelom novčanih sredstava za programe Tehničke kulture na 2,5% koje je usvojeno prošle godine, a kako vidimo predlaže se i za ovu godinu. Argument o globalnom povećanju sredstava kojim se kompenzira navedeno smanjenje u odnosu na razinu iz 2022. godine ne smatramo opravdanim, jer su se zbog inflacije povećali i troškovi programskih aktivnosti u Tehničkoj kulturi. Napominjemo da smanjenje sredstava u našem području može imati širok spektar posljedica, koje se mogu odnositi na individualne, zajedničke i globalne aspekte. Tehnička kultura je područje koje daje ogroman doprinos sa svojim obrazovnim programima, radionicama i resursima za učenike, učitelje i ostale korisnike. Smanjenje financiranja može dovesti do smanjenja ovih resursa, čime se ograničava podrška kvalitetnom STEM obrazovanju. Temelj naših programa su praktične i natjecateljske aktivnosti i smanjivanje sredstava direktno će utjecati na produbljenje jaza između obrazovanja i praktičnih vještina koje su izrazito bitne u područjima novih tehnologija te pad motivacije djece i mladih za obrazovanje i karijeru u STEM području. Obrazovni sustav nema kapaciteta za praćenje tehnološkog napretka i mora se osloniti na vaninstitucionalnu podršku koju dobiva iz područja Tehničke kulture. Ako želimo razvijati društvo znanja i vještine koje su danas tražene na tržištu rada, moramo ulagati u Tehničku kulturu kao jedan od ključnih vaninstitucionalnih subjekata u svom području. U protivnom ćemo se suočiti sa dugoročnim negativnim posljedicama, koje uključuju povećanje obrazovnih i ekonomskih nejednakosti, smanjenje inovacija te u konačnici ograničavanje gospodarskog rasta i razvoja.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
18	Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom	UREDBU, Članak 2.	U ime udruga osoba s invaliditetom predlažemo: da se u čl.2. st.2. tč.1 promjeni postotak udjela od trenutnih 38,20 % onima koji promiču razvoj sporta na 28,20 %, a razlika od 10 % preraspodijeli na čl.2. st2. tč.4 - onima koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom te da se udio poveća u postotku sa 18,66 % na 28,66 %. Predlažemo izmjenu zbog važnosti rada udruga koje su produžena ruka Državi i Vladi i odrađuju mnogobrojne Programe i Projekte te pružaju razne izvaninstitucionalne usluge djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, a dodijeljeni postotak po gore navedenoj Uredbi nije dostatan za kvalitetan i prosperitetan rad Udruga osoba s invaliditetom.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini. i analize potrošnje u 2023. godini. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
19	varaždinski potrošač	UREDBU, Članak 3.	Uredba se i ove godine, kao i prošle, donosi prekasno. Savjetovanje se provodi sredinom ožujka, s datumom očekivane objave rezultata izvješća krajem mjeseca. Ovakvo postupanje nadležnoga tijela sigurno dovodi do kašnjenja natječaja i dodjele financijskih sredstava za ovu godinu, a što u prijevodu znači i otežano financiranje aktivnosti rada organizacija civilnog društva u ovoj godini, a čemu su zapravo ova sredstva primarno i namijenjena. Drugo, neprihvatljivo je da se o savjetovanje o Uredbi donosi u skraćenoj proceduri od svega tjedan dana kad je opće pravilo da e-savjetovanja traju 30 dana. Time se smanjuje mogućnost komentiranja ovog dokumenta odnosno, umanjuje se mogućnost sudjelovanja u javnom savjetovanju. Područje zaštite prava potrošača financira se isključivo sredstvima igara na sreću jer Mingor proračunska sredstva namijenjena zaštiti potrošača koristi za financiranje svojeg odjela za zaštitu potrošača i svojih aktivnosti i ta sredstva ne dodjeljuje udrugama niti i manjem dijelu, iako ZZP stavlja velik dio poslova i obveza u nadležnost udruga za zaštitu potrošača. Stoga je velik broj udruga potpuno minoriziran i ne može podmirivati niti osnovne obveze režijskih i drugih troškova. Posebno je problematično što udruge u manjim gradovima ne mogu normalno funkcionirati, Hrvatska je država starije populacije, velik broj potrošača čine umirovljenici i osobe starije životne dobi koje ne vladaju digitalnim tehnologijama. Za njih je od krucijalne važnosti postojanje udruga u županijskim središtima ili barem u regionalnim centrima, ovisno kako gravitira pojedino područje s obzirom na gospodarske subjekte, obrazovne centre, administrativna središta te zdravstvene ustanove. Najvažnija pomoć tim ugroženim kategorijama potrošača predstavlja mogućnost osobnog dolaska u udrugu gdje traže informacije ali i pomoć u sastavljanju pritužbi i prigovora, jer većina potrošača starije životne dobi nije u stanju samostalno napisati prigovor. S druge strane, centralni informativni centar koje je do sada bio u Mingor-u za potrošače iz ruralnih područja predstavlja i jezičnu barijeru jer potrošači ne razumiju stručni jezik administracije i ne vladaju dobro standardnim jezikom te je lokalno prilagođen pristup od posebnog značaja za razumijevanje upute i savjeta koje dobivaju. Sada su prepušteni nemilosrdnom tržištu, a općine i gradovi odbijaju im pomoći obrazlažući da to nije u njihovoj nadležnosti. Omogućavanje rada udruga u županijama najvažnija je pomoć potrošačima jer dobivaju konkretnu pomoć i savjet, a to u društvenom kontekstu doprinosi povećanju pravne i ekonomske sigurnosti potrošača i ono što je posebno važno i doprinosi uspostavi povjerenja u institucije sustava i lokalnu i područnu samoupravu što je iznimno važno za funkcioniranje i stabilnost demokratskog i ekonomskog sustava države. Postotak za područje zašite potrošača potrebno je značajno povećati te dodatno osigurati sredstva iz Državnog proračuna.	Primljeno na znanje	Svjesni smo činjenice da je e-savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno u kraćem roku. Planirano je javno savjetovanje u trajanju 8 dana zbog žurnosti donošenja Uredbe kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektoru, koje se planiraju rješavati financiranjem projekata i programa organizacija civilnoga društva. Istovremeno sa javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, održana je tematske online sjednice Savjeta za razvoj civilnoga društva 6. ožujka 2024., a snimka s održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana zainteresiranoj javnosti. Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
20	HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH	UREDBU, Članak 3.	Članak 3. potrebno je izmjeniti na način da se povećaju udjeli u: stavku 2. članka potrebno je povećati udio u razdjelu: 086 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u Glavi 08605 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, za aktivnost A734189 – Udruge u socijalnoj skrbi, budući savezi i udruge osoba s invaliditetom pružaju socijane usluge osobama s invaliditetom koje one ne mogu dobiti iz samog sustava. - u stavku 3. članka kod razdjela 086 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u Glavi 08605 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, za aktivnost A734189 – Udruge u socijalnoj skrbi, za aktivnost A754006 – Razvoj volonterstva i humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj. Osim što udruge na svojim leđima odrađuju velik dio posla kojeg nije uvijek moguće ostvariti iz sustava, također bez nesebične podrške i pomoći volontera koji rade u udrugama osoba s invaliditetom mnoge aktivnosti ne bi bilo moguće provesti. - u stavku 4. članka potrebno je povećati udio kod razdjela 080 Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u Glavi 08005 Ministarstvo znanosti i obrazovanja, za aktivnost A578041 – Pomoćnici u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju i za aktivnost A733051 – Programi izrade udžbenika za slijepe i slabovidne učenike i studente, te u razdjelu 086 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u Glavi 08605 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, za aktivnost A734189 – Udruge u socijalnoj skrbi i za aktivnost A754019 – Odobravanje financijske potpore za programe i projekte usmjerene djeci s teškoćama i odraslim osobama s invaliditetom. Stručni komunikacijski posrednici te pomoćnici u nastavi potplaćeni su te je potrebno povećati sredstva kako bi se ta zanimanja počela vrednovati njihovom stvarnom vrijednosti jer ipak na djeci svijet ostaje. - kod stavke 6., u razdjelu 055 Ministarstvo kulture i medija, Glavi 05505 Ministarstvo kulture i medija, za aktivnost A785015 – Programi za poboljšanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom također je potrebno povećati udio budući se nažalost na prste ruke mogu nabrojati kulturni sadržaji koji su pristupačni npr. gluhim i nagluhim osobama i to osobito u manjim i ruralnim sredinama.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
21	Društvo "POTROŠAČICA"	UREDBU, Članak 3.	ROZP i UPH su u zadnjem kvaratlu prošle godine poslale aktivnim udrugama za zaštitu potrošača upinik. Na upitnik je odgovorilo 15 udruga. Analiza upitnika polučila je sljedeće: Prosječno godišnje za plaću jedne osobe potrebno je 20.422,01 € (= 306.330,12 /15), za osnovnu djelatnost 2.400,00 € (= 36.000,00 /15) i za ostale troškove 1.366,67 € (= 20.500,00 /15). Prosječni prihodi udruga za zaštitu potrošača u 2019. godini iznosili su 8.790,30 € po udruzi, 2020. godini 10.381,71 € po udruzi, 2021. godini iznosili su 8.667,60 € po udruzi, a u 2022. 45.017,92 € po udruzi jer su dvije udruge za zaštitu potrošača provodile europske projekte, bez te dvije udruge prihodi ostalih udruga za zaštitu potrošača prosječno su iznosili 22.785,59 € po udruzi. J.F. Kennedy je još 1962. izjavio da smo svi mi potrošači. Hrvaska je već godinama na začelju Europske unije po zaštiti prava potrošača. To se može promijeniti ako i samo ako se aktivnim udrugama za zaštitu potrošača osiguraju sredstva za troškove plaća, troškove obavljanja osnovne djelatnosti i ostale troškove u koje ulaze putni troškovi, tekuća održavanja i slično. Samo ako udruge za zaštitu potrošača budu imale financijska sredstava moći će provoditi poslove iz Zakona o zaštiti potrošača. čl.136 Zakona o zaštiti potrošača glasi: Udruge za zaštitu potrošača mogu na području zaštite potrošača obavljati sljedeće poslove: 1. pružati preventivnu zaštitu putem informiranja, izobrazbe i savjetovanja potrošača o njihovim pravima i obvezama 2. provoditi, putem akreditiranih laboratorija, usporedne testove proizvoda i rezultate objavljivati u medijima 3. provoditi preko akreditiranih laboratorija u zemlji, a po potrebi i u inozemstvu, naknadna ispitivanja proizvoda stavljenih na tržište 4. pružati pomoć oštećenom potrošaču u nastupu prema trgovcu 5. davati primjedbe i prijedloge pri donošenju propisa koji se odnose na područje zaštite potrošača 6. obavljati i druge poslove iz područja zaštite potrošača.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
22	Razvojna organizacija zaštite potrošača	UREDBU, Članak 3.	Bez da umanjujemo značaj sportskih i svih ostalih udruga moramo primijetiti da već tradicionalno mizerni postotak financiranja dobivaju udruge koje se bave zaštitom potrošača (1,39% od dodijeljenih 10% za one koji pridonose razvoju civilnog društva ispada cca 160.000,00 eura, ostatak pripada Uredu za udruge - za aktivnosti Nacionalne zaklade koja pak dodjeljuje sredstva udrugama svih područja (koji zadovolje uvjete) ne samo Udrugama za zaštitu potrošača. Tako ispada da udruga za zaštitu potrošača koja ostvari potporu od strane zaklade ima cca godišnji prihod od 10.000,00 eura (a ne ostvare ga sve udruge radi se o 3-5 podrška na godišnjoj razini) i ako k tome dodamo cca 10.000, 00 eura koje bi pojedina udruga mogla još ostvariti putem nadležnog ministarstva (iznos dobivate kada podijelite dodijeljeni iznos za zaštitu potrošača s aktivnim udrugama potrošača cca 16 njih je trenutno) dobivate iznos od 20.000,00 eura godišnje po udruzi za cjelogodišnje savjetovanje, educiranje i informiranje svih potrošača punoljetnih njih cca 3.205.000. Toliko iznosi samo hladan pogon udruge (plaća, režije, najmovi). Zaposlena osoba u udruzi radi sve administrativne poslove za udrugu i ne može biti na raspolaganju samo za potrošače tako da je neizbježno imati bar dvije osobe u udruzi da se jedna može posvetiti potrošačima u potpunosti. Nisu svi stanovnici sportaši, niti osobe s invaliditetom, niti ovisnici ali su svi potrošači u nekom obliku a za područje koje svima treba se odvaja daleko manje nego za bilo koje drugo područje djelovanja udruga. Stoga predlažemo da se postotak financiranja poveća tako da se svakoj od trenutno aktivnih udruga može osigurati bar pokriće 1,5 zaposlene osobe i hladnog pogona kako bi putem sredstava ostvarenih na ostalim natječajima mogli provoditi projekte od koristi za sve stanovnike Hrvatske.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
23	Ana Knežević	UREDBU, Članak 3.	Hrvatska udruga za zaštitu potrošača u cijelosti podržava komentar Društva potrošača Međimurja.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
24	DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA	UREDBU, Članak 3.	Prijedlog određuje u stavku 8. da se za – Zaštitu prava potrošača – odvaja 1,39 % . Uspoređujući s postotcima u drugim sektorima to je sramno mali postotak. Naime, politika zaštite potrošača je jedna od prioritetnih politika EU, pa time i u RH. Hrvatska je godina na zadnjem mjestu po zaštiti prava potrošača po istraživanjima Eurostata. RH je svrstava zaštitu prava potrošača u djelatnost "zaštita ljudskih prava. U Registru udruga RH 159 udruga je upisalo djelatnost "7.7. zaštita prava potrošača". Činjenica je da smo po definiciji svi mi potrošači, pa time RH ima 3,871.833 potrošača, plus turisti koji koji u samo u 2023. godini ostvarili 19,5 milijuna dolazaka . Temeljem navedenih činjenica, predlažemo da se postotak za "zaštitu prava potrošača" značajno poveća, kako bi što je više moguće približili hrvatske potrošače i pravima i obvezama europskim potrošačima. Dok se u članicama EU izdvaja za zaštitu prava potrošača i po nekoliko €/potrošač, u Hrvatskoj je to oko 0,02 €/potrošač. Činjenica je da se takvo stanje mora mijenjati, ako je politika zaštite potrošača jedna od prioritetnih politika, i težimo ravnopravnosti svim potrošača EU.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
25	Pravobranitelj za osobe s invaliditetom	UREDBU, Članak 4.	Pozdravljamo i snažno podržavamo prepoznatu potrebu osiguravanja sustavne podrške organizacijama osoba s invaliditetom sadržanu u odredbi čl. 4. st. 2. toč. 4. što ujedno predstavlja i implementaciju više preporuka Pravobranitelja za osobe s invaliditetom koje se od 2019. godine ponavljaju o ovoj važnoj temi, a koje su sadržajno godinama preporučivale donošenje i uređivanje okvira kojim bi se omogućilo sustavno financiranje kontinuiranog rada udruga osoba s invaliditetom. Takva stalna i što je vrlo važno predvidljiva podrška, sigurno će osigurati potrebna sredstva namijenjena opstojnosti i djelovanju udruga u svrhu očuvanja, razvoja i jačanja njihove zagovaračke uloge te općenito značajne uloge koju imaju u osiguravanju i podizanju kvalitete života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Još u Izvješću o radu za 2020. godinu Pravobranitelj za osobe s invaliditetom je istaknuo kako je zabrinjavajuće što mnoge udruge osoba s invaliditetom u svojim obraćanjima naglašavaju da će „ako se tako nastavi, daljnji rad biti nemoguć“, dok se s druge strane u svim strateškim dokumentima naglašava važnost organizacija civilnog društva koje su kao podrška sustavu i njegova nadogradnje u kontekstu osoba s invaliditetom (a koje danas čine gotovo 17% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske) prepoznate kao značajan partner. S obzirom da su pokazatelji za 2022. godinu ukazivali kako su udruge osoba s invaliditetom često bile jedina poveznica osoba s invaliditetom i sustava, a u mnogim sredinama i jedini pružatelji usluga, a da pri tome nisu dovoljno do sada bili sustavno podržani niti dovoljno financirani, ovakav pristup i sustavna podrška sigurno će osigurati i doprinijeti sigurnosti i kvaliteti njihovog rada u korist osoba s invaliditetom u budućnosti.	Prihvaćen	Prihvaćen.
26	HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH	UREDBU, Članak 4.	Pozdravljamo članak 4. u kojem se po prvi puta spominje sustavna podrška organizacijama osoba s invaliditetom. Smatramo da se navedeni postotak u stavci 2. postavka 4. treba povećati kako bi što više udruga osoba s invaliditetom bilo uključeno u sustavno financiranje. Kao što smo već i prije komentirali isto je potrebno jer mnoge osobe s invaliditetom ne dobivaju sve što im je potrebno za dostojanstven i život iz državnog sustava već im isto pružaju udruge koje se projektno financiraju, a to se osobito odnosi na udruge koje djeluju na ruralnom području te u manjim sredinama.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
27	Ekološka udruga "Krka" Knin	UREDBU, Članak 4.	Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Ekološke udruge "Krka" Knin: Kao i prošle godine javno savjetovanje vezano uz predmetni dokument čiji je rok primjene tekuća godina provodi se u ožujku. Ovakvo postupanje nadležnoga tijela dovodi do kašnjenja natječaja i dodjele sredstava, pa posljedično i otežava rad udruga civilnoga društva za čije su aktivnosti predmetna sredstva i namijenjena. Nadalje, skrećemo pozornost i na činjenicu kako je, u suprotnosti s općim pravilom o preferiranoj duljini trajanja e-savjetovanja u trajanju od 30 dana, za ovo predviđeno tek deset, čime se potencijalno smanjuje krug subjekata koji će biti u mogućnosti prijedlog akta komentirati, odnosno, sužava mogućnost participacije javnosti u njegovu donošenju. Ovako postavljen proces potencijalno dovodi i do reduciranja korisnih povratnih informacija vezanih za konkretne i stvarne potrebe (potencijalnih) korisnika predmetnih sredstava. Gore naveden komentar deriviran je iz komentara Pučkog pravobraniteljstva upućenog na javnom savjetovanju za istu Uredbu u 2023. godini te je u potpunosti relevantan i za ovu godinu. U izvješću o provedenom javnom savjetovanju na komentar Pučkog pravobraniteljstva odgovoreno je sljedeće: Ove godine Uredba se donosi nešto kasnije budući da su, zbog izmijenjenih makroekonomskih okolnosti, bile potrebne detaljnije konzultacije. Unatoč tome, svim korisnicima dijela prihoda od igara na sreću, do donošenja Uredbe, na raspolaganju su neutrošena sredstva iz prethodnih godina koja ukupno iznose 37,8 milijuna eura, a po stupanju Uredbe na snagu će se svi do sada ostvareni prihodi od igara na sreću u 2023. godini raspodijeliti sukladno postocima iz nove Uredbe. S obzirom da nova Uredba za 2024. godinu predviđa članak 4 prema kojemu se neutrošena sredstva raspodjeljuju isključivo na sektore koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, promiču razvoj sporta, bave se kulturom te se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, zanima nas koje je obrazloženje donositelja Uredbe ove godine? Odnosno na koji način će se osigurati podrška radu sektorima koji nisu obuhvaćeni spomenutim člankom? Uvođenje članka 4. u spomenutu Uredbu bez javno prikazanog izvješća i analiza koji bi potkrijepili njegovo donošenje smatramo nepravednim prema svim ostalim sektorima te tražimo njegovo brisanje. Napominjemo kako niti na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva članovima nije dano jasno obrazloženje uvođenja članka 4.	Primljeno na znanje	Svjesni smo činjenice da je e-savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno u kraćem roku. Planirano je javno savjetovanje u trajanju 8 dana zbog žurnosti donošenja Uredbe kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektoru, koje se planiraju rješavati financiranjem projekata i programa organizacija civilnoga društva. Istovremeno sa javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, održana je tematska online sjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva 6. ožujka 2024., a snimka s održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana zainteresiranoj javnosti. Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću. Nastavno na komentar u vezi raspodjele neutrošenih sredstava sukladno predloženom Članku 4. na neke sektore i osiguranje podrške radu sektora koji nisu izravno navedeni spomenutim člankom, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske kao predlagatelj navedene Uredbe navodi kako su predložena područja u Članku 4. rezultat dostavljenih Sektorskih analiza za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini ali i potrošnje financijskih sredstava dobivenih na temelju prošlogodišnje Uredbe. Obzirom da je Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću dokument koji se izrađuje na godišnjoj razini, smatramo da su raspoloživa financijska sredstva dostatna za provedbu iskazanih potreba sektorskih nadležnih tijela.
28	Udruga slijepih USKA	UREDBU, Članak 4.	Sustavno financiranje udruga pružatelja socijalnih usluga od krucijalne je važnosti stoga osobno i ispred Udruge slijepih USKA s posebnim zadovoljstvom podržavamo članak 4., točku 4. Uredbe što smatramo potpunim razumijevanjem pitanja osoba s invaliditetom sa zahtjevom da to ne bude samo jednogodišnje financiranje.	Prihvaćen	Prihvaćen.
29	Mirsad Bećirović	UREDBU, Članak 4.	S posebnim zadovoljstvom podržavamo članak 4., točku 4. Uredbe što smatramo potpunim razumijevanjem pitanja osoba s invaliditetom sa zahtjevom da to ne bude samo jednogodišnje financiranje.	Prihvaćen	Prihvaćen.
30	Hrvatski savez informatičara	UREDBU, Članak 4.	Članak 4. ovog nacrta uredbe protuustavan je i potrebno ga je u potpunosti brisati. Obrazloženje: Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 16. ožujka 2023., donijela je Uredbu o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2023. godinu objavljenu u Narodnim novinama (NN 31/2023) od 17. ožujka 2023. koja je stupila na snagu prvog dana nakon objave. U članku 2. i 3. spomenute uredbe definirane su organizacije, programske aktivnosti i korisnici kao i postoci sredstava koje su ti subjekti bili dužni dobiti iz prihoda od igara na sreću za 2023. godinu. Svi korisnici tijekom 2023. godine dobivali su svoja sredstva predviđenom dinamikom, a istekom 2023. godine na pozicijama svih korisnika ostao je određeni iznos sredstava jer su se lutrijska sredstva punila u većoj mjeri nego što je korisnicima bilo doznačeno tijekom godine. Članak 4. nacrta uredbe za 2024. godinu planira preraspodjelu svih tih prenesenih prihoda na samo neke korisnike kao i na neke potpuno nove do sada nespecificirane programske aktivnosti, a dio postojećih korisnika ostaje bez tog prenesenog prihoda. Međutim, korisnici iz 2023. godine imaju pravo na sav prihod iz 2023. godine (i onaj već doznačeni i onaj preneseni) u postotku koji je u toj uredbi definiran i svaki sljedeći propis kao i ovaj nacrt uredbe ne može se uplitati u staru uredbu odnosno raditi preraspodjelu sredstava iz uredbe iz 2023. godine koja je i dalje na snazi. Zaključno, članak 4. nacrta uredbe za 2024. godinu time postaje protuustavan jer krši članak 90., stavak 4. Ustava Republike Hrvatske koji strogo zabranjuje da propisi državnih tijela imaju povratno djelovanje tj. da budu retroaktivni. Za Odvjetničko društvo Buljan i Strbad: Odvjetnik Ivan Buljan	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
31	Hrvatski fotosavez	UREDBU, Članak 4.	Hrvatski fotosavez, jedan od najstarijih Saveza udruga, osnovan 1393. godine kontinuirano djeluje 85 godina. Jedan je od osnivača Narodne tehnike Hrvatske, kasnije Hrvatske zajednice tehničke kulture, u čijem okružju djeluje danas u provedbi javnih potreba u tehničkoj kulturi. One se odnose na niz programa radionica, izložaba, javnih prezentacija, izdavačkoj djelatnosti, natječajima i međunarodnoj suradnji. Programi su namijenjeni djeci i mladima, osobama s teškoćama i marginaliziranim skupinama, stručnom usavršavanju voditelja programa za mlade i ostvaruju se u suradnji s brojnim udrugama, osnovnim i srednjim školama i ustanovama. Rezultati programa izuzetno doprinose usvajanju novih znanja i vještina kroz izvannastavni i izvanškolski oblik obrazovanja. Obzirom da se u većem dijelu provode izravno na terenu u prirodnom okolišu osobito su značajni za unapređenje socijalnih kompetencija mladih te shvaćanju prirodnih procesa. Tehnički elementi obuhvaćaju analognu fotografiju, stare fotografske tehnike i procese, cameru obscuru, niz drugih kreativnih postupaka vizualnog promišljanja i izražavanja, sve do sofisticiranih digitalnih procesa, obuhvaćajući discipline od zemljopisa, povijesti, informatike, biologije, fizike, matematike, likovnosti i ekologije, sve do autorskog fotografskog vizualnog zapažanja i izražavanja. Smatramo da je program u 20-godišnjem razdoblju u kojem je ostvareno više od 540 fotoradionica za djecu i mlade na području cijele Hrvatske, priređeno više od 450 izložaba iz programa, više od 70 programa stručnog usavršavanja voditelja programa za mlade, izdano preko 40 publikacija iz provedenih programa, dovoljan razlog da se takva djelatnost tehničke kulture podrži znatnijim iznosima javnih sredstava i omogući njezin razvoj jer je to izravna želja i potreba svih korisnika ovih programa.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
32	Hrvatski automodelarski savez	UREDBU, Članak 4.	Poštovani, U ime Hrvatskog automodelarskog saveza (koji je dio Hrvatske zajednice tehničke kulture) cilj nam je: zajednička potreba i interes, poticanja i promicanja ukupnih aktivnosti tehničke kulture, osobito RC (radio control) automodelarstva, automodelarskog natjecanja, usklađivanja aktivnosti svojih članica, unapređivanja stručnog rada te rješavanja drugih pitanja od zajedničkog interesa. Hrvatski automodelarski savez predstavlja i zastupa hrvatske automodelare pri međunarodnim udruženjima od studenog 1991 kada smo službeno postali članice Svijetske Europske Federacije. Članice Hrvatskog automodelarskog saveza djeluju na razvijanju i promicanju RC automodelarstva i automodelarskog natjecanja kao i ukupne tehničke kulture kod građana, osobito mladeži u Republici Hrvatskoj. Zbog smanjenih sredstava savez neće biti u mogućnosti provesti sve programe koji su nam u interesu za djeci i mlade u Republici Hrvatskoj, te napredak u tehničkoj kulturi. Dostojno predstavljamo Republiku Hrvatsku pri međunarodnim suradnjama, europskim i svjetskim prvenstvima gdje smo ostvarili vrhunske rezultate (svjetski prvaci 2019, europski prvaci 2023...) organizatori europskog prvenstva 2023.godine... U zadnjih dvije godine krenuli smo razvijati ravnomjerni razvoj tehničke kulture u Republici Hrvatskoj (Osijek,Vukovar,Đakovo,Zadar,Split...) Kada mladi nauče voziti automodele na radio upravljanje steknu određena znanja i iskustva. Svi naši aktivni članovi automodelari koji su postali sudionici u prometu nisu nikad imali saobračajnu nesreću. U interesu nam je da dostojno provedemo svoje programe zbog argumenata navedenih, te Vas molimo da preispitate odluku o Članku 4. ove Uredbe i uključivanju javnih potrebe RH u tehničkoj kulturi u raspodjelu prenesenih sredstava iz 2023. godine za programe u 2024. godini po istom postotku kao i u članku. 2. nacrta Uredbe za 2024. godinu.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
33	HRVATSKI SAVEZ UDRUGA INVALIDA RADA	UREDBU, Članak 4.	Ovaj sustav prihvaćamo jer je po prvi put učinjen izniman pomak za pitanje održivosti udruga. Iznimno veseli uvođenje novog članka 4. i točke 4. u koji je uvršteno „za programe sustavne podrške organizacijama osoba s invaliditetom“ jer bez ove podrške nema opstanka gotovo 50% udruga osoba s invaliditetom.	Prihvaćen	Prihvaćen.
34	HRVATSKI KAJAKAŠKI SAVEZ	UREDBU, Članak 4.	Hrvatski kajakaški savez je dvojni savez koji u svom području djelovanja uz sportske programe razvija i tehničke aktivnosti samogradnje čamaca i opreme te ekološkog očuvanja okoliša i vodenih površina. Stoga je, uz članstvo u Hrvatskom olimpijskom odboru, dio obitelji Hrvatske zajednice tehničke kulture kroz koju provodi tehničke programe u educiranju mladih na području novih tehnologija i primjenu tehničkih znanja kroz terenske škole u klubovima, centrima i školama diljem Hrvatske. Smanjenje ionako ograničenih sredstava, uz povećane troškove energenata i materijala, dovodi u pitanje provedbu odobrenih programa za 2024. godinu i prijenos znanja na mlade kojima su ovi programi rijetka prilika za susret s vrhunskim tehnologijama i primjenom u praksi. Temeljem navedenog, molimo za preispitivanje odluke u Članku 4. ove Uredbe i uključivanju javnih potrebe RH u tehničkoj kulturi u raspodjelu prenesenih sredstava iz 2023. godine za programe u 2024. godini po istom postotku kao i u članku. 2. nacrta Uredbe za 2024. godinu.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
35	Savez društava multiple skleroze Hrvatske	UREDBU, Članak 4.	Predlažemo povećanje postotka iz stavke 1 točke 4. kako bi se moglo uključiti što više udruga osoba s invaliditetom u programe sustavne podrške. Osnovna djelatnost udruga ne smije ovisti o projektnom financiranju kao do sada u većini udruga osoba s invaliditetom, te pozdravljamo ovaj vrlo važan iskorak za udruge osoba s invaldiitetom koji će omogućiti kontinuitet djelovanja, te sigurnost osobama s invaliditetom.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
36	Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode	UREDBU, Članak 4.	Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan (Eko Pan): Kao i prošle godine javno savjetovanje vezano uz predmetni dokument čiji je rok primjene tekuća godina provodi se u ožujku. Ovakvo postupanje nadležnoga tijela dovodi do kašnjenja natječaja i dodjele sredstava, pa posljedično i otežava rad udruga civilnoga društva za čije su aktivnosti predmetna sredstva i namijenjena. Nadalje, skrećemo pozornost i na činjenicu kako je, u suprotnosti s općim pravilom o preferiranoj duljini trajanja e-savjetovanja u trajanju od 30 dana, za ovo predviđeno tek deset, čime se potencijalno smanjuje krug subjekata koji će biti u mogućnosti prijedlog akta komentirati, odnosno, sužava mogućnost participacije javnosti u njegovu donošenju. Ovako postavljen proces potencijalno dovodi i do reduciranja korisnih povratnih informacija vezanih za konkretne i stvarne potrebe (potencijalnih) korisnika predmetnih sredstava. Gore naveden komentar deriviran je iz komentara Pučkog pravobraniteljstva upućenog na javnom savjetovanju za istu Uredbu u 2023. godini te je u potpunosti relevantan i za ovu godinu. U izvješću o provedenom javnom savjetovanju na komentar Pučkog pravobraniteljstva odgovoreno je sljedeće: Ove godine Uredba se donosi nešto kasnije budući da su, zbog izmijenjenih makroekonomskih okolnosti, bile potrebne detaljnije konzultacije. Unatoč tome, svim korisnicima dijela prihoda od igara na sreću, do donošenja Uredbe, na raspolaganju su neutrošena sredstva iz prethodnih godina koja ukupno iznose 37,8 milijuna eura, a po stupanju Uredbe na snagu će se svi do sada ostvareni prihodi od igara na sreću u 2023. godini raspodijeliti sukladno postocima iz nove Uredbe. S obzirom da nova Uredba za 2024. godinu predviđa članak 4 prema kojemu se neutrošena sredstva raspodjeljuju isključivo na sektore koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, promiču razvoj sporta, bave se kulturom te se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, zanima nas koje je obrazloženje donositelja Uredbe ove godine? Odnosno na koji način će se osigurati podrška radu sektorima koji nisu obuhvaćeni spomenutim člankom? Uvođenje članka 4. u spomenutu Uredbu bez javno prikazanog izvješća i analiza koji bi potkrijepili njegovo donošenje smatramo nepravednim prema svim ostalim sektorima te tražimo njegovo brisanje. Napominjemo kako niti na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva članovima nije dano jasno obrazloženje uvođenja članka 4.	Primljeno na znanje	Svjesni smo činjenice da je e-savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno u kraćem roku. Planirano je javno savjetovanje u trajanju 8 dana zbog žurnosti donošenja Uredbe kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektoru, koje se planiraju rješavati financiranjem projekata i programa organizacija civilnoga društva. Istovremeno sa javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, održana je tematska online sjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva 6. ožujka 2024., a snimka s održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana zainteresiranoj javnosti. Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini. i analize potrošnje u 2023. godini. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću Nastavno na komentar u vezi raspodjele neutrošenih sredstava sukladno predloženom Članku 4. na neke sektore i osiguranje podrške radu sektora koji nisu izravno navedeni spomenutim člankom, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske kao predlagatelj navedene Uredbe navodi kako su predložena područja u Članku 4. rezultat dostavljenih Sektorskih analiza za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini ali i potrošnje financijskih sredstava dobivenih na temelju prošlogodišnje Uredbe. Obzirom da je Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću dokument koji se izrađuje na godišnjoj razini, smatramo da su raspoloživa financijska sredstva dostatna za provedbu iskazanih potreba sektorskih nadležnih tijela.
37	ZELENA AKCIJA	UREDBU, Članak 4.	U cijelosti podržavamo komentar udruge Sunce te ga dajemo i kao naš komentar: Kao i prošle godine javno savjetovanje vezano uz predmetni dokument, čiji je rok primjene tekuća godina, provodi se u ožujku. Ovakvo postupanje nadležnoga tijela dovodi do kašnjenja natječaja i dodjele sredstava, pa posljedično i otežava rad udruga civilnoga društva za čije su aktivnosti predmetna sredstva i namijenjena. Nadalje, skrećemo pozornost i na činjenicu kako je, u suprotnosti s općim pravilom o preferiranoj duljini trajanja e-savjetovanja u trajanju od 30 dana, za ovo predviđeno tek deset, čime se potencijalno smanjuje krug subjekata koji će biti u mogućnosti prijedlog akta komentirati, odnosno, sužava mogućnost participacije javnosti u njegovu donošenju. Ovako postavljen proces potencijalno dovodi i do reduciranja korisnih povratnih informacija vezanih za konkretne i stvarne potrebe (potencijalnih) korisnika predmetnih sredstava. Gore naveden komentar deriviran je iz komentara Pučkog pravobraniteljstva upućenog na javnom savjetovanju za istu Uredbu u 2023. godini te je u potpunosti relevantan i za ovu godinu. U izvješću o provedenom javnom savjetovanju na komentar Pučkog pravobraniteljstva odgovoreno je sljedeće: Ove godine Uredba se donosi nešto kasnije budući da su, zbog izmijenjenih makroekonomskih okolnosti, bile potrebne detaljnije konzultacije. Unatoč tome, svim korisnicima dijela prihoda od igara na sreću, do donošenja Uredbe, na raspolaganju su neutrošena sredstva iz prethodnih godina koja ukupno iznose 37,8 milijuna eura, a po stupanju Uredbe na snagu će se svi do sada ostvareni prihodi od igara na sreću u 2023. godini raspodijeliti sukladno postocima iz nove Uredbe. S obzirom da nova Uredba za 2024. godinu predviđa članak 4 prema kojemu se neutrošena sredstva raspodjeljuju isključivo na sektore koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, promiču razvoj sporta, bave se kulturom te se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, zanima nas koje je obrazloženje donositelja Uredbe ove godine? Odnosno na koji način će se osigurati podrška radu sektorima koji nisu obuhvaćeni spomenutim člankom? Uvođenje članka 4. u spomenutu Uredbu bez javno prikazanog izvješća i analiza koji bi potkrijepili njegovo donošenje smatramo nepravednim prema svim ostalim sektorima te tražimo njegovo brisanje. Napominjemo kako niti na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva članovima nije dano jasno obrazloženje uvođenja članka 4.	Primljeno na znanje	Svjesni smo činjenice da je e-savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno u kraćem roku. Planirano je javno savjetovanje u trajanju 8 dana zbog žurnosti donošenja Uredbe kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektoru, koje se planiraju rješavati financiranjem projekata i programa organizacija civilnoga društva. Istovremeno sa javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, održana je tematska online sjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva 6. ožujka 2024., a snimka s održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana zainteresiranoj javnosti. Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću. Nastavno na komentar u vezi raspodjele neutrošenih sredstava sukladno predloženom Članku 4. na neke sektore i osiguranje podrške radu sektora koji nisu izravno navedeni spomenutim člankom, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske kao predlagatelj navedene Uredbe navodi kako su predložena područja u Članku 4. rezultat dostavljenih Sektorskih analiza za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini ali i potrošnje financijskih sredstava dobivenih na temelju prošlogodišnje Uredbe. Obzirom da je Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću dokument koji se izrađuje na godišnjoj razini, smatramo da su raspoloživa financijska sredstva dostatna za provedbu iskazanih potreba sektorskih nadležnih tijela.
38	Udruga distrofičara Krapina	UREDBU, Članak 4.	Lijepo molimo da se sredstva planirana člankom 4. i točke 4. povećaju ukoliko je moguće, da se obuhvati sve udruge. Po prvi put u RH jednom dijelu udruga omogućena je održivost što zaslužuje svaku pohvalu te molimo da se s ovom izvrsnom namjerom omogući to i ostalima.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
39	Udruga osoba s invaliditetom Karlovačke županije	UREDBU, Članak 4.	Podržavamo i pozdravljamo uvođenje sustavne podrške udrugama osoba s invaliditetom kroz Članak 4, stavak 4 Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2024. godinu. Sustavna podrška za udruge osoba s invaliditetom ima veliki značaj u njihovu razvoju i unaprjeđenju djelovanja te će im omogućiti održivost i očuvanje stručnih ljudskih potencijala koji su jako bitni u pružanju podrške osobama s invaliditetom. Na taj način zajedno stvaramo društvo jednakih mogućnosti kroz inkluzivni pristup što znatno utječe na veću socijalnu uključenost u zajednici i bolju kvalitetu života osoba s invaliditetom.	Prihvaćen	Prihvaćen.
40	Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce	UREDBU, Članak 4.	Kao i prošle godine javno savjetovanje vezano uz predmetni dokument čiji je rok primjene tekuća godina provodi se u ožujku. Ovakvo postupanje nadležnoga tijela dovodi do kašnjenja natječaja i dodjele sredstava, pa posljedično i otežava rad udruga civilnoga društva za čije su aktivnosti predmetna sredstva i namijenjena. Nadalje, skrećemo pozornost i na činjenicu kako je, u suprotnosti s općim pravilom o preferiranoj duljini trajanja e-savjetovanja u trajanju od 30 dana, za ovo predviđeno tek deset, čime se potencijalno smanjuje krug subjekata koji će biti u mogućnosti prijedlog akta komentirati, odnosno, sužava mogućnost participacije javnosti u njegovu donošenju. Ovako postavljen proces potencijalno dovodi i do reduciranja korisnih povratnih informacija vezanih za konkretne i stvarne potrebe (potencijalnih) korisnika predmetnih sredstava. Gore naveden komentar deriviran je iz komentara Pučkog pravobraniteljstva upućenog na javnom savjetovanju za istu Uredbu u 2023. godini te je u potpunosti relevantan i za ovu godinu. U izvješću o provedenom javnom savjetovanju na komentar Pučkog pravobraniteljstva odgovoreno je sljedeće: Ove godine Uredba se donosi nešto kasnije budući da su, zbog izmijenjenih makroekonomskih okolnosti, bile potrebne detaljnije konzultacije. Unatoč tome, svim korisnicima dijela prihoda od igara na sreću, do donošenja Uredbe, na raspolaganju su neutrošena sredstva iz prethodnih godina koja ukupno iznose 37,8 milijuna eura, a po stupanju Uredbe na snagu će se svi do sada ostvareni prihodi od igara na sreću u 2023. godini raspodijeliti sukladno postocima iz nove Uredbe. S obzirom da nova Uredba za 2024. godinu predviđa članak 4 prema kojemu se neutrošena sredstva raspodjeljuju isključivo na sektore koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, promiču razvoj sporta, bave se kulturom te se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, zanima nas koje je obrazloženje donositelja Uredbe ove godine? Odnosno na koji način će se osigurati podrška radu sektorima koji nisu obuhvaćeni spomenutim člankom? Uvođenje članka 4. u spomenutu Uredbu bez javno prikazanog izvješća i analiza koji bi potkrijepili njegovo donošenje smatramo nepravednim prema svim ostalim sektorima te tražimo njegovo brisanje. Napominjemo kako niti na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva članovima nije dano jasno obrazloženje uvođenja članka 4.	Primljeno na znanje	Svjesni smo činjenice da je e-savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno u kraćem roku. Planirano je javno savjetovanje u trajanju 8 dana zbog žurnosti donošenja Uredbe kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektoru, koje se planiraju rješavati financiranjem projekata i programa organizacija civilnoga društva. Istovremeno sa javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, održana je tematska online sjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva 6. ožujka 2024., a snimka s održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana zainteresiranoj javnosti. Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću. Nastavno na komentar u vezi raspodjele neutrošenih sredstava sukladno predloženom Članku 4. na neke sektore i osiguranje podrške radu sektora koji nisu izravno navedeni spomenutim člankom, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske kao predlagatelj navedene Uredbe navodi kako su predložena područja u Članku 4. rezultat dostavljenih Sektorskih analiza za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini ali i potrošnje financijskih sredstava dobivenih na temelju prošlogodišnje Uredbe. Obzirom da je Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću dokument koji se izrađuje na godišnjoj razini, smatramo da su raspoloživa financijska sredstva dostatna za provedbu iskazanih potreba sektorskih nadležnih tijela.
41	Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara	UREDBU, Članak 4.	Pozdravljamo preraspodjelu prenesenih prihoda iz 2023. Međutim, predlažemo izmjenu u čl. 4, st . 4. u vidu povećanja postotnog udjela za organizacije koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom. Organizacije OSI prepoznate su u Hrvatskoj kao pružatelji kvalitetnih izvaninstitucionalnih usluga osobama s invaliditetom, a najveća snaga kao neprofitne i neovisne organizacije leži u njenoj zagovaračkoj ulozi te širenju svijesti opće javnosti o izazovima koje ima osoba s invaliditetom u hrvatskom društvu (od fizičkih prepreka za kretanje, korištenja javne infrastrukture do diskriminacije na radnom mjestu i negativnih predrasuda). Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od rujna 2023. godine, u RH živi 657.791 osoba s invaliditetom te na taj način osobe s invaliditetom čine 17% ukupnog stanovništva u zemlji, što znači da se broj povećao u odnosu na proteklih deset godina kada je udio osoba s invaliditetom bio 10-12%. Brojka je i pokazatelj koliko je potrebno uložiti u programe prevencije i smanjenja rizika nastanka nekih vrsta trajnog oštećenja, a na čemu kontinuirano (nažalost i isključivo) rade organizacije osoba s invaliditetom.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
42	Hrvatski Radioamaterski Savez	UREDBU, Članak 4.	Hrvatski radioamaterski savez je nacionalni strukovni savez tehničke kulture koji potiče, promiče i skrbi o razvitku tehničke kulture u Republici Hrvatskoj te omogućuje ostvarivanje zajedničkih potreba i interesa udruga tehničke kulture iz područja radijske komunikacijske tehnike. Kao član Hrvatske zajednice tehničke kulture Hrvatski radioamaterski savez se u potpunosti financira iz prihoda od igara na sreću putem Javnog poziva za predlaganje programa javnih potreba Republike Hrvatske u tehničkoj kulturi. Slijedom navedenoga Hrvatski radioamaterski savez se ne može se složiti s predloženim Nacrtom predmetne Uredbe, osobito s člankom 4. Nadalje, Hrvatski radioamaterski savez smatra da je ovaj prijelog u direktnom neskladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine (dalje: Strategija) https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_13_230.html u skladu s čijim ciljevima Hrvatski radioamaterski savez predlaže i provodi svoje programe iz područja tehničke kulture, odnosno radijskih komunikacija. Naime, u istoj toj Strategiji riječ(i) tehnički, tehnološki i/ili tehnologijski se spominje 120 puta kako bi se detaljnije i jasnije izrazili ciljevi same Strategije u izrazima poput: tehnološki napredak, tehnoloških revolucija, tehnološka sofisticiranost, informacijske tehnologija,tehnološke opremljenosti, tehnološke transformacije i tehnološki napredak, uvođenje novih tehnologija, proizvodnja visokotehnoloških proizvoda, tehnološka modernizacija, tehnološka transformacija,digitalne tehnologije,tehhnološke promjene, čiste tehnologije,digitalne tehnologije, tehnološke opremljenosti ,tehnološke promjene, informacijsko-komunikacijska tehnologija, biotehnologiju, prirodoslovno-tehnički razvoj, zelene tehnologije, tehnološki razvoj, znanstveno-tehničkoj razvijenosti i razmjeni, visokotehnološko gospodarstvo, digitalne tehnologije , napredne tehnologije , tehnoloških rješenja, inovativna tehnologija… Izazovna vremena i okruženje ne smiju dati prostor za tehničko, tehnološko i tehnologijsko zaostajanje što se smanjenjem sedstava za razvoj i unarpređenje tehničke kulture direktno čini. Obrazovni sustav RH nije u skladu s potrebama 21.stoljeća o čemu govori i sama Strategija prilikom razrađivanja strateških prioriteta: „Stanje na tržištu rada ukazuje na nedovoljnu usklađenost vještina radne snage s potrebama gospodarstva. Taj je problem naročito prisutan u segmentu strukovnih zanimanja i tehničkih strukovnih zanimanja. Zbog toga najviše poteškoća u pristupu tržištu rada imaju upravo mlade osobe koje nakon izlaska iz obrazovanja, a zbog nedostatka iskustva i vještina, ne pronalaze zaposlenje, pri čemu ne nastavljaju s obrazovanjem i ulaze u takozvani NEET status (engl. Not in Employment, Education or Training).“. Smanjenjem ulaganja u tehničku kulturu , a samim time i u Hrvatski radioamaterski savez, odnosno u razvoj radijske komunikacijske tehnike, ne pridonosi se stvaranju jake i moderne nacije. Samo jake nacije mogu se oduprijeti izazovima koje suvremeni način života nosi. Na temelju navedenog, Hrvatski radioamaterski savez smatra da prenesena sredstva iz 2023.godine trebaju biti dodijeljena i za programe javnih potreba RH u tehničkoj kulturu u 2024. minimalno u istom postotku kao u čl. 2. Nacrta Uredbe za 2024.godinu. Također, Hrvatski radioamaterski savez smatra da bi raspodjela ukupnih sredstava od igara na sreću za tehničku kulturu trebala biti povećana sa sadašnjih 2.5% na minimalno 4% kako bi se moglo započeti s ostvarivanjem ciljeva Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
43	Savez izviđača Hrvatske	UREDBU, Članak 4.	Savez izviđača Hrvatske, kao jedan od 18 nacionalnih saveza koji programski djeluju u sklopu Hrvatske zajednice tehničke kulture, ne slaže se s prijedlogom članka 4. Uredbe za 2024. godinu od 1. ožujka 2024 čime se ukupno prenesena sredstva iz prethodne godine raspodjeljuju na samo 4 područja unutar triju ministarstava, a područje tehničke kulture izostavljeno je iz raspodjele. Manjak sredstava na ovoj poziciji uzrokovat će ujedno i smanjenje odgojno-obrazovnih aktivnosti koje Savez izviđača provodi, a u kojima kao korisnici sudjeluju djeca i mladi iz čitave Hrvatske. Savez izviđača Hrvatske najveća je nevladina organizacija za neformalni odgoj i obrazovanje djece i mladih, a ujedno i jedna od najvećih volonterskih organizacija čiji volonteri godišnje poklone društvu i zajednici više od 250,000 volonterskih sati. Gubitak navedenih sredstava neminovno će utjecati i na smanjenje aktivnosti kao i na broj korisnika istih. Temeljem navedenog, smatramo da prenesena sredstva iz 2023. trebaju biti dodijeljena i za programe javnih potreba RH u tehničkoj kulturu u 2024. po istom postotku kao u čl. 2. nacrta Uredbe za 2024.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
44	Hrvatski savez pedagoga tehničke kulture (HSPTK)	UREDBU, Članak 4.	Hrvatski savez pedagoga tehničke kulture kao članica Hrvatske zajednice tehničke kulture u potpunosti podržava komentare Hrvatske zajednice tehničke kulture a i Saveza članica Hrvatske zajednice tehničke kulture koji su se uključili u raspravu. Hrvatski savez pedagoga tehničke kulture prati Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine i naši programi su usmjereni prema ciljevima strategije. Tako iz stavka 2. OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA Nacionalne razvojne strategije posebno radimo na stavku 2.2.3 Demografski izazovi, tržište rada i jačanje ljudskog kapitala, Zatim kroz razvojni smjerove: Savez prati sve aktivnosti kroz proces obrazovanja i uključili smo se kroz široku paletu naših programskih aktivnosti za mlade te cjeloživotnog obrazovanja učitelja tehničke kulture radi stjecanja kompetencija obrazovanja kako bi preko polaznika naših programa pridonijeli ukupnoj konkurentnosti na tržištu rada na dobrobit društva i pojedinaca. Postoji prostor za poboljšanje kvalitete ljudskog kapitala kroz proces obrazovanja, uključujući i cjeloživotno obrazovanje. Brze tehnološke promjene snažno utječu na vrstu znanja, vještina i kompetencija čije stjecanje postaje imperativ za održavanje konkurentnosti država i dobrobiti pojedinaca. Prepoznajući te trendove, Hrvatski savez pedagoga tehničke kulture je pokrenuo proces cjeloživotnog obrazovanja za učitelje tehničke kulture kroz radionice, projektne zadatke, i razmjenu znanja kroz primjere dobre prakse a za mlade vrlo pristupačne i osmišljene radionice za stjecanje vještina i umijeća radi prilagodbe svih razina obrazovanja izazovima suvremenog tržišta rada. Imajući u vidu starenje stanovništva, brzinu tehnoloških promjena i vrijeme koje je potrebno za ostvarivanje ekonomskih učinaka povećane kvalitete ljudskog kapitala, ubrzavanjem i produbljivanjem tih reformi u narednom razdoblju stvorit će se temelji za povećanje produktivnosti i podizanje potencijala rasta u idućem desetljeću. Kako sve isto realizirati ako se smanjuju sredstva za isto naime, u 2023. godini došlo je do smanjenja stope izdvajanja za programe javnih potreba Republike Hrvatske u tehničkoj kulturi koje provode Hrvatska zajednica tehničke kulture i 18 nacionalnih saveza tehničke kulture s 3,38 % na 2,50 %, ali se taj postotak odnosio na cjelogodišnji dio prihoda od igara na sreću. Hrvatski savez pedagoga tehničke kulture smatra da prenesena sredstva iz 2023. trebaju biti dodijeljena i za programe javnih potreba Republike Hrvatske u tehničkoj kulturu u 2024. po istom postotku kao u čl. 2. nacrta Uredbe za 2024. U nadi razumijevanja potreba nadamo se da će prijedlozi biti prihvaćeni.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
45	Hrvatski zrakoplovni savez	UREDBU, Članak 4.	Hrvatski zrakoplovni savez (HZS) kao krovna udruga za zrakoplovstvu RH i dvojni savez (sport i tehnička kultura), koji provedbu svojih programa financira iz dva izvora, iz programa javnih potreba u sportu na državnoj razini preko krovne organizacije HOO i iz prihoda od igara na sreću kroz sredstva dodijeljena HZTK, ne slaže se s predloženim nacrtom predmetne Uredbe, člankom 2. stavak 5. i člankom 4. Programske aktivnost HZS u okviru tehničke kulture za 2024. godinu, a za koju je smanjena stopa izdvajanja za programe javnih potreba RH s 3,38 % na 2,50 %, HZS neće biti u stanju provesti u cijelosti iz razloga nedostatnih sredstava za podmirivanje svih predstojećih troškova provedbe svakog pojedinog programa. Što znači da će HZS biti primoran otkazati organizaciju i provedbu pojedinih programa, a što za sobom vuče znatne posljedice. Naime, ukoliko se postupi po prijedlogu Uredbe i tehnička kultura, uz smanjenje postotka, ostane izostavljena i iz raspodjele prenesenih sredstava iz 2023. godine, smatramo da je isto u potpunosti financijski neodrživo u odnosu na provedbu prijavljenih programa u 2024. godini. HZS-u se uskraćuje mogućnost kako kvalitetnog načina provođenja programa, tako i provođenja programa uopće, a što se kasnije može predočiti kao razlog za još dodatno smanjenje sredstava, jer HZS neće moći organizirati i provesti sve programe i isti neće biti kvalitativno provedeni na određenom nivou, a kakav se zahtjeva u tehničko zrakoplovnoj djelatnosti. Za prethodno navedeno neće biti odgovoran HZS, već je isti prisiljen djelovati na taj način i minimalizirati programe, kako bi uopće omogućio provedbu barem nekih. Na početku ovog pisanja naveli smo da je HZS dvojni savez – sport i tehnička kultura, a zašto je to bitno? Da pojednostavimo, kako bi netko postao sportaš u zrakoplovstvu, bilo pilot, padobranac, jedriličar, balonaš ili parajedriličar ili dr., prvenstveno mora biti modelar, mora znati osnove tehničke kulture, kako bi uopće razumio zrakoplovstvo. Ovakvim drastičnim smanjivanjem proračuna za tehničku kulturu, onemogućuje se stvaranje baze mladih modelara / tehničara, koji izrastaju i profiliraju se u vrsne zrakoplovce (pilote, jedriličare, padobrance itd.), ovakvim potezom sistematski se zatire postojanje, a kamoli napredak zrakoplovstva u cijelosti, a za što nije i ne može biti odgovoran HZS niti jedan drugi nacionalni savez koji svim svojim trudom i nastojanjima pokušavaju animirati djecu i mlade i usmjeriti ih ka životnim vrijednostima i ciljevima, a danas sutra i pozivima.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
46	Hrvatski savez učeničkih zadruga	UREDBU, Članak 4.	Hrvatski savez učeničkih zadruga, član je Hrvatske zajednice tehničke kulture, preko koje financira provedbu svojih programa, iz dijela prihoda od igara na sreću putem Javnog poziva za predlaganje programa javnih potreba Republike Hrvatske u tehničkoj kulturi. Naša programska sredstva već su smanjena u ovoj godini a zbog inflacije troškovi provedbe programa veći su nego prethodnih godina. Izuzimanjem tehničke kulture iz Članka 4., Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2024. godinu, direktno je ugrožena provedba svih naših programa kao i programa Hrvatske zajednice tehničke kulture i svih nacionalnih saveza, članova HZTK-e. Hrvatski savez učeničkih zadruga u svom članstvu danas okuplja 724 učeničke zadruge iz 21 županije koje djeluju u osnovnim i srednjim školama te centarima za odgoj i obrazovanje. Učeničke zadruge u najvećoj mjeri bave se kreativno-proizvodnim radom pri čemu djeca sudjelovanjem i radom u učeničkoj zadruzi uče poduzetničke vještine što je jedini edukativni program ovakvog tipa koji se provodi u školama. Sa svojim članicama HSUZ kroz programe tijekom cijele godine provodi edukativne kreativno-tehničke radionice s učenicima i voditeljima (nastavnicima), stručne skupove i predavanja, ljetnu školu, predstavljanje i izlaganje na sajmovima, Državnu smotru učeničkih zadruga kao najveću manifestaciju učeničke kreativnosti i poduzetništva, da nabrojimo najvažnije programe, čija je realizacija ovom odlukom dovedena u pitanje zbog nedovoljnih sredstava. Programi koje provodimo su od iznimne važnosti u današnje vrijeme, kako za djecu i mlade, tako i za odgojno-obrazovne djelatnike, stoga se nikako ne možemo složiti sa Člankom 4. ove Uredbe. Na temelju navedenog, smatramo da prenesena sredstva iz 2023. trebaju biti dodijeljena i za programe javnih potreba RH u tehničkoj kulturu u 2024. po istom postotku kao u čl. 2. nacrta Uredbe za 2024.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
47	Hrvatski savez informatičara	UREDBU, Članak 4.	Hrvatski savez informatičara (HSIN) kao nacionalni strukovni savez udruga tehničke kulture i drugih pravnih osoba koje djeluju u području informatičko-računarske djelatnosti ne slaže se s predloženim nacrtom predmetne Uredbe, osobito s člankom 4. (koji u uredbama u prethodnim godinama nije postojao). Aktivnosti Hrvatskog saveza informatičara u potpunosti se financiraju iz prihoda od igara na sreću kroz sredstva dodijeljena kroz aktivnost A577028 - Poticaji Hrvatskoj zajednici tehničke kulture. Osim što se ta sredstva već godinama kontinuirano smanjuju (samo prošle godine je postotak smanjen s 3,38% na 2,50%), u ovoj uredbi je uveden i novi članak 4. u kojem se definira preraspodjela dijela prihoda od igara na sreću svih korisnika iz 2023. kojom se neka područja (tehnička kultura i još tri područja) u potpunosti ostavlja bez dodjele prenesenih prihoda iz 2023. godine na koji su računali i na koja imaju pravo. Što se tiče tehničke kulture u kojoj Hrvatski savez informatičara djeluje, sredstva raspodjele od 2,50% za kompletno područje tehničke kulture su već godinama nedovoljna za provedbu svih postojećih programa, a prenesena sredstva su uvijek bila upravo onaj bitan dio uz pomoć kojeg su se programi mogli realizirati. Ukoliko bi u ovoj uredbi tehnička kultura ostala izostavljena iz raspodjele prenesenih sredstava, Hrvatski savez informatičara morao bi neke svoje programe reducirati a neke i potpuno izostaviti. Državno natjecanje iz informatike moglo bi ostati bez sredstava za najam računala, izlučna natjecanja za izbor članova hrvatskih informatičkih reprezentacija ne bi se mogla održati ili ne bi bilo dovoljno sredstava za odlazak na međunarodne informatičke olimpijade. Također i dugogodišnji i vrlo popularni programi poput programerske lige, ljetne i zimske škole informatike ostali bi bez dovoljnih sredstava te bi se morao smanjiti broj pozvanih učenika, broj zadataka po jednom natjecateljskom kolu ili broj kola. Temeljem svega navedenog, naše je mišljenje da prenesena sredstva iz 2023. godine moraju, kao i svih prethodnih godina, biti dodijeljena upravo onim organizacijama kojima su uredbom iz 2023. godine dodijeljena, a da se ne mogu proizvoljnom preraspodjelom u uredbi za 2024. godinu oduzeti nikome, pa ni tehničkoj kulturi a tako niti Hrvatskom savezu informatičara, drugim riječima tražimo brisanje članka 4. Dodatno, naš prijedlog je i da se u sljedećim godinama postotak za tehničku kulturu vrati na razine iz ranijih godina (npr. u uredbi za 2014. godinu postotak je iznosio 4,78%).	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
48	Hrvatska zajednica tehničke kulture	UREDBU, Članak 4.	Hrvatska zajednica tehničke kulture (HZTK), kao krovno tijelo tehničke kulture u Republici Hrvatskoj određeno Zakonom o tehničkoj kulturi, ne slaže se sa smanjenjem financijskih sredstava u 2024. za područje tehničke kulture koje je bitan dio STEM područja, a u čijim odgojno-obrazovnim aktivnostima (radionicama, natjecanjima, smotrama, festivalima i izložbama) sudjeluju djeca, mladi i odgojno-obrazovni djelatnici u školama i udrugama tehničke kulture iz cijele Republike Hrvatske te se predstavljaju postignuća tehničke kulture i promovira Hrvatska na međunarodnoj razini. Naime, u 2023. godini došlo je do smanjenja stope izdvajanja za programe javnih potreba RH u tehničkoj kulturi koje provode HZTK i 18 nacionalnih saveza tehničke kulture s 3,38 % na 2,50 %, ali se taj postotak odnosio na cjelogodišnji dio prihoda od igara na sreću. Dakle, navedeni postotak uključio je ugovoreni iznos prema procjeni Ministarstva financija i prenesena sredstva iz prethodne godine, a koji zajedno čine ukupni realni iznos dijela prihoda od igara na sreću. Ministarstvo financija je u ožujku 2023. godine u postupku e-savjetovanja navelo da bez obzira na smanjenje stope izdvajanja za tehničku kulturu, zbog povećanog ukupnog ostvarenja prihoda od igara na sreću i nepotrošenih (prenesenih) sredstava iz prethodne godine ukupno dodijeljena sredstva neće padati (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=23511). Inače, taj preneseni iznos se za sve korisnike dijela prihoda od igara na sreću utvrđivao na temelju postotka prema kojem su se sredstva ugovarala, a raspodjela je uključivala 8 skupina organizacija civilnoga društva ili područja (čl. 2., st. 2. Uredba za 2023. i za 2024.). Međutim, prijedlogom članka 4. Uredbe za 2024. godinu od 1. ožujka 2024., ukupno prenesena sredstva iz prethodne godine raspodijelila bi se na samo 4 područja unutar triju ministarstava, što znači da bi svi ostali korisnici sredstava dobili znatno manje sredstava nego do sada. Konkretno, u slučaju programa javnih potreba Republike Hrvatske u tehničkoj kulturi, prenesena sredstva iz 2023. godine iznose oko 600 000 eura, što je za ovo područje ogroman manjak sredstava koji će izravno pogoditi znatan broj korisnika, prvenstveno djece i mladih, ali i odgojno-obrazovnih djelatnika u različitim područjima tehničke kulture: u robotici, automatici, informatici, elektronici i elektrotehnici, modelarstvu i maketarstvu (zrakoplovno, jedriličarsko, automodelarstvo, brodomaketarstvo), u samogradnji kajaka i letjelica, fotografiji, neprofesijskoj filmskoj i video djelatnosti, podvodnoj fotografiji i podvodnoj orijentaciji, radiokomunikacijama, CB komunikaciji, astronautici i astronomiji, u izradi uporabnih tehničkih tvorevina učeničkih zadrugara i izviđača, kao i u razvoju i predstavljanju inovacija. Predloženo smanjenje sredstava u 2024. ugrozit će provedbu programa javnih potreba Republike Hrvatske u tehničkoj kulturi koje provode 18 nacionalnih saveza tehničke kulture i HZTK. Znatan broj talentirane djece i mladih neće moći otići na informatička i robotička natjecanja, međunarodne olimpijade i svjetska natjecanja u različitim područjima tehničke kulture. Upitna su i održavanja najstarijeg natjecanja u RH, Natjecanja mladih tehničara, već ranije dogovoreni projekti tehničke kulture s braniteljskim udrugama, a posebno sudjelovanje većeg broja djece i mladih na javnim događanjima, u radionicama i ljetnim školama u kojima sudionici kroz izradu i upotrebu tehničkih tvorevina razvijaju finu motoriku, kreativnost, samostalnost, rješavanje problema, inovativnost i kritičko promišljanje. Na temelju navedenog, smatramo da prenesena sredstva iz 2023. trebaju biti dodijeljena i za programe javnih potreba RH u tehničkoj kulturu u 2024. po istom postotku kao u čl. 2. nacrta Uredbe za 2024.	Primljeno na znanje	Postotak je utvrđen sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva planirala u Sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2024. godini i analize potrošnje u 2023. godini.. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
49	Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom	UREDBU, Članak 4.	Čl.4 st.1 tč.4 predlažemo da se postotak od 19,30 % onima koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom poveća za 10 % kako bi bilo moguće sufinancirati osnovnu djelatnost udruga osoba s invaliditetom. Sustavna podrška udrugama OSI je vrlo važna jer udruge pružaju usluge najranjivijoj i najvećoj društvenoj skupini. S obzirom da su institucije nedostatne za provedbu sa svih potrebnih aktivnosti projekata i programa, a sa druge strane neophodne za OSI potrebno je izdvojiti više sredstava za kontinuirani i redovan rad udruga osoba s invaliditetom.	Primljeno na znanje	Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2024. godinu