Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Klub članova "Selo" | PRAVILNIK | Temeljem Javnog savjetovanja o Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i pripadajućim prilozima koje je Ministarstvo turizma objavilo na svojim mrežnim stanicama dana 01. veljače 2016. u privitku dostavljamo mišljenje (primjedbe i prijedloge) koje na predmetni Pravilnik. Mišljenje koje dostavljamo nastalo je temeljem rasprave na tri okrugla stola u Zagrebu, Osijeku i Zadru u organizaciji Kluba članova „Selo“, Sektora za turizam HGK i HF Eko Etno Grupe d.o.o. te redovitim konzultacijama naših eksperata s „terenom“ (pružatelji ugostiteljskih i turističkih usluga u ruralnom turizmu, turističke zajednice, jedinice područne i lokalne samouprave, udruge, zadruge i sl.). Predlaže se žurno povlačenje predmetnog Pravilnika iz procedure te prilagodba postojećeg (važećeg) Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu ili donošenje novog Pravilnika sukladno potrebama sektora kojem će prethoditi temeljita analiza postojeće regulative te potreba / problema u obavljanju ove djelatnosti. Navedene aktivnosti trebaju se provesti isključivo u suradnji sa strukom i korisnicima i to u svim fazama. Suklado navedenom, u privitku dostavljamo detaljnu analizu odnosno mišljenje na predmetni pravilnik i pripadajuće priloge, a osnovne primjedbe / prijedlozi su: 1. U izradi prijedloga Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i pripadajući prilozi NISU rađeni u suradnji sa strukom već su izrađeni jednostrano u Ministarstvu turizma što smatramo neprihvatljivim i nekorektnim prema pružateljima usluga te znanstvenoj i stručnoj javnosti koja se ovom problematikom bavi već dvadesetak godina. 2. Predmetni Pravilnik normotečki ne odgovara temeljnom pravilu da mora biti jasan onima koji ga trebaju primjenjivati u ovom slučaju poljoprivrednim proizvođačima. Osim toga koriste se izrazi koji nisu jasni ni široj stručnoj javnosti poput horizontalna i vertikalna komunikacija, moduli i dr. 3. Znatno se smanjuje razlika između ugostiteljskih objekata (poduzetnika) kojima je ugostiteljstvo osnovni izvor prihoda od OPG-a kojima je ono dopunska djelatnost odnosno način plasmana pretežito vlastitih poljoprivrednih i drugih proizvoda. Trebalo bi biti upravo suprotno odnosno da se u ponudi ruralnog turizma razlikuju ugostiteljski objekti od seljačkih domaćinstava koji pružaju doživljaj što je konkurentnije. 4. Predmetni Pravilnik kao i pripadajući prilozi znatno ograničavaju obavljanje ove djelatnosti (detaljna analiza nalazi se u privitku). 5. Potrebno je žurno vratiti naziv turističko seljačko domaćinstvo kojim se s jedne strane radi distinkcija između ugostitelja i OPG-a, a s druge strane gostu daje jedinstveni naziv za uslugu u okviru koje može doživjeti „život na selu“ te upoznati tradiciju i pojedine ruralno-turističke destinacije. U vezi navedenog nužna je žurna izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15, članak 39.) u kojem će se vratiti stari naziv „Turističko seljačko domaćinstvo“. Zaključujemo kako donošenje novog Pravilnika bez koordinirane suradnje svih dionika u ruralnom turizmu Hrvatske te detaljne analize ovog posebnog oblika turizma nije primjereno te molimo Naslov da žurno povuče predmetni Pravilnik iz procedure. Vjerujemo da će se Ministarstvo turizma te resorni ministar osobno u svom mandatu zauzeti za ravnomjeran turistički razvoj Republike Hrvatske pa time i za razvoj ruralnog turizma i svih njegovih posebnih oblika. Jedan od važnih preduvjeta je prilagodba regulative što se donošenjem Pravilnika u ovako predloženom obliku ne bi uspjelo. Važnost ruralnog turizma, prije svega, ogleda su u vrlo važnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, jednom riječju korištenju već postojećih resursa. Razvoj ruralnog turizma bazira se na održivom razvoju. To se ogleda u revitalizaciji već postojeće, tradicijske gradnje odnosno baštine, kojoj se daje nova namjena – ona turistička. Napominjemo kako se naše institucije i velik broj stručnjaka s kojima surađujemo već 25 godina bave ruralnim turizmom sa znanstvenog i stručnog stajališta te da izuzetno dobro poznaju cjelokupan hrvatski ruralni prostor kao i njegove dionike. Očekujemo da ćemo s Ministarstvom turizma odlično surađivati pa ćemo osim mišljenja na ovaj Pravilnik uskoro imati priliku osobno ministru turizma Antonu Klimanu prezentirati naše promišljanje o razvoju i promociji ruralnog turizma. Privitak: - Detaljna analiza prijedloga predmetnog Pravilnika i pripadajućih priloga U ime Klub članova "Selo" i HF Eko Etno Grupa d.o.o. Dijana Katica | Nije prihvaćen | Poštovani, ovaj Pravilnik je u najvećoj mjeri zadržao uvjete iz prethodnog (još uvijek važećeg) Pravilnika iz 2008. godine s manjim korekcijama istog. Tijekom provođenja važećeg Pravilnika nije bilo primjedbi ili zahtjeva za izradom novog Propisa. U komentaru nije pojašnjeno zašto izrada drugog Pravilnika i kako bi on trebao izgledati. Javna rasprava u roku od mjesec dana svima omogućava sudjelovanje u izradi Pravilnika. Ovim Pravilnikom se ne smanjuje razlika između ugostiteljskih objekata i objekata na OPG-u: „Pravilnik je u najvećoj mjeri zadržao uvjete iz prethodnog (još uvijek važećeg) Pravilnika iz 2008“. Standardi za objekte na OPG-u su niži odnosno prilagođeni potrebama domaćinstva u odnosu na objekta za ugostitelje. Horizontalne i vertikalne komunikacije objekata su u stručnom pogledu za struku jasan pojam. Naziv „turističko seljačko domaćinstvo“ se može koristiti kao komercijalni naziv sukladno Zakonu u kojem su propisane vrste objekata za smještaj. Pravilnik ne može propisati vrste izvan Zakona. Ovim Pravilnikom se ne može utjecati na sustav zakonskih odredbi i zbog te činjenice nije potrebno zaustavljati donošenje Pravilnika. |
| 2 | HGK | PRAVILNIK | Predlaže se izrada novog prijedloga Pravilnika i pripadajućih priloga te ponavljanje javnog savjetovanja ili uvođenja testnog razdoblja na terenu prije donošenja Pravilnika. Odlaganje usvajanja ovog Pravilnika potrebno je dok se ne napravi cjelovita analiza pružatelja ugostiteljskih i turističkih usluga u ruralnom turizmu Hrvatske s obzirom na njihovo djelovanje, opremljenost i registraciju. Također, u tom bi se vremenu mogla napraviti cjelovita analiza svih zakonskih i podzakonskih akata iz djelokruga nekoliko glavnih resora (turizam, poljoprivreda, zdravlje, graditeljstvo, kultura, zaštita okoliša, financije, itd.) koji reguliraju bavljenje ugostiteljstvom i turizmom u ruralnom prostoru, obzirom su drugi resori vezani i za proizvodnju hrane, zaštitu ruralnog prostora, zaštitu tradicijske arhitekture i kulturne baštine, zaštitu prirode, zapošljavanje i sl.), te imaju velik utjecaj na pružatelje ugostiteljskih i turističkih usluga u seoskom turizmu na ruralnom prostoru ovisno o vrsti njihove registrirane djelatnosti (OPG-ovi, obrti, trgovačka društva i/ili zadruge), te aktivnostima i uslugama koje pružaju. Svi naznačeni koraci i analize trebali bi se provesti koordiniranom suradnjom svih relevantnih dionika u ruralnom turizmu Hrvatske, državnih institucija, ministarstava i ureda Vlade RH, te rezultirati koherentnom politikom usmjerenom prema razvoju hrvatskog ruralnog prostora i sela sa što više gospodarskih, nadasve turističkih aktivnosti u tom prostoru. Uvažavajući činjenicu da se ovim Pravilnikom ne mogu mijenjati zakonske odredbe, on dodatno komplicira već postojeću regulativu i donosi mnoge nelogičnosti. Pravilnik treba regulirati pružanje ugostiteljskih usluga na svim poljoprivrednim gospodarstvima (PG), a ne samo na OPG-ovima. Ovdje dajemo i komentare na Priloge I. – V. Pravilnika, budući da to nije moguće drukčije unijeti u aplikaciju. Prilog I. – uvjeti za vinotočja i kušaonice Zahodska kabina 2.2.2. Sanitarni čvor izvan OPG (ako je standardiziran kemijski WC, temeljem ugovora) neće moći imati sve propisano kao obvezan uvjeta. Predlaže se smanjiti obvezne uvjete na ono što je standard kemijskog WC: zaključavanje vrata, WC papir i mogućnost pranja i brisanja ruku, to je minimalni standard za kemijski WC. Usluge jela, pića i napitaka 3.1.9. Radne površine i police te ormarići za posuđe i pribor ne od drveta. Predlaže se da se na OPG dozvole i drugi materijali osim nehrđajućeg materijala. Drvo je prirodni materijal u seoskom prostoru za ormariće i police, a radna površina radi lakšeg i cjelovitijeg održavanja i čišćenja može biti neki drugi materijal lakši za sanitarno održavanje (tipa nehrđajući materijali). 3.1.10. Koš za otpatke pokraj radne površine s poklopcem na nožno otvaranje. Predlaže se da to ne bude obvezni uvjet, dozvoliti i drugi tip poklopca. Vanjski izgled objekta i okoliš 5.6 Uz dobro čišćenje i održavanje okoliša, obvezni uvjet bi morao biti i hortikulturno uređenje okućnice objekta seoskog turizma (to ne bi trebao biti samo uvjet za dodjelu oznake kvalitete, već osnovni uvjet – „cvjetna seoska dobrodošlica“). Prilog II. – uvjeti za kategorije soba, apartman i ruralna kuća za odmor 1.Prihvat gosta 1.2. Dostava poruka gostu Predlaže se već ovdje navesti fiksni ili bežićni (WI-FI) internet u objektu, osim u dijelovima RH gdje nema pokrivenosti mrežom. 3. Namještaj, oprema i usluge 9. Jastuk po osobi Preporuča se dopuniti kao i kod madraca kvalitetan, 60 x 80 cm ili 40 x 50 cm-kvalitetan san! 14. i 15. Obvezu mijenjanja plahti i jastučnica jednom tjedno i za svakog novog gosta. Predlaže se ostaviti za objekte seoskog turizma na razini tjednog mijenjanja, a ne svaka tri dana i za objekta 3 sunca. Možda da obveza ostane samo za 4 sunca u seoskom turizmu. 16. Garderobni ormar Predlaže se veća fleksibilnost i umjetnički/tradicijski izričaj kroz „otvorene ormare“ (otvoreni sustav polica, sa šipkama i ladicama) 17. Stol sa stolicom Preispitati da li u objektu seoskog turizma uvoditi takvu obveza u svakoj sobi ili apartmanu. Možda ostaviti neobvezno za 2 sunca i 3 sunca. Oprema, usluge 24. TV u boji s daljinskim upravljačem i uputama za korištenje na hrv. i engl. jeziku Predlaže se ovu odredbu vezano uz dvojezičnu uputu za korištenje brisati kao obvezni uvjet za 3 sunca, a prijedlog je i za 4 sunca. 3.1. Kupaonica Umivaonik 11.Utičnica za električni brijači aparat. Adapter (110-120 V) na zahtjev gosta. Predlažemo brisati adapter kao obvezni uvjet na zahtjev gosta u objektu seoskog turizma. Kada, tuš kada 15. Predlaže se kod tuš kade napomenuti da mora imati vrata, možda brisati zavjesu na kadi. 17. Protuklizni tepih za kadu ili protuklizno dno kade koje se dokazuje dokumentacijom proizvođača ne bi smio biti obvezan uvjet za objekte seoskog turizma. 18. Sapun ili gel za kupanje ne bi trebao biti obveza i za objekte 2 sunca. Dovoljan je obvezni uvjet sapun u omotu ili tekući sapun pod 13. Umivaonik, obzirom je sve u istoj kupaonici. 4.Usluge jela, pića i napitaka Prostorija za pripremu 7. Prozračivana prostorija ili prostor na otvorenom, sa spremnicima za komunalni otpad Preporuča se brisati kao obvezni uvjet u objektu seoskog turizma jer većina seoskih JLS još nema mogućnosti razvrstavanja otpada (staklo, PVC, papir, lim). Na selu se eventualno bio otpad kompostira, a druge su mogućnosti još uvijek vrlo ograničene. 8. Stroj za pranje bijelog posuđa – predlaže se da u objektu seoskog turizma ne bude uvjet za apartman ili ruralnu kuću za odmor bez obzira na broj sunca. Također 9. Radne površine i police te ormarići za posuđe i pribor ne od drveta, predlaže se da se na OPG dozvole i drugi materijali osim nehrđajućeg materijala. Drvo je prirodno za ormariće i police, a radna površina radi lakšeg i cjelovitijeg održavanja i čišćenja nehrđajući materijali. 10. Koš za otpatke pokraj radne površine s poklopcem na nožno otvaranje – predlaže se da to ne bude obvezni uvjet, dozvoliti i drugi tip poklopca 4.2 Gosti Kako stoji odredba :“Gosti mogu sami , na svoj način i na svoju odgovornost pripremati i konzumirati jela u objektu seoskog turizma“. Komentar: Zabrana iz higijenskog minimuma, a i upute HACCP-a za seoska domaćinstva su da gost ne kuha u istoj kuhinji gdje i domaćin OPG. 6. Vatrogasni aparat S-6 (ako je standard prevođenje na 3 strana jezika upute za rukovanje aparatom, u protivnom ne kao obvezni uvjet). 6. Čišćenje i opće stanje 6.7. Uz madrac čist, čvrst i bez ulegnuća, oštećenja i sl. predlaže se dodati i jastuk – klasičan ili drugi tip jastuka primjerene veličine, visine i tvrdoće. Prilog III. – Uvjeti za kategorije kamp 1.Ulaz u kamp, prihvat gosta Prihvat gosta 1.5. Telefon za goste, predlaže se već ovdje navesti obvezu fiksnog ili bežićnog (WI-FI) interneta u objektu za goste 2. Prometnice, smještajne jedinice Prometnice unutar objekta 2.2 Prometnice noću orijentacijski osvjetljene (dopuniti: poželjno niska rasvjeta i solarna niska vrtna rasvjeta) 3.4 Sanitarni čvor – Uređenje, oprema 6. Osvježivač, predlaže se dodati aroma difuzer za eterična ulja posebno ako se radi o eko kampu u seoskom turizmu (kampisti ekološki osvješteni gosti!) Tuš kabina 14. Vrata, zaslon – predlaže se brisati zavjesa (teže se održava i djeluje nehigijenski/nečisto) 4. Drugi sanitarni elementi i usluge Praonici za posuđe 10. i 11. Tri praonika za posuđe/odnosno rublje od deset do dvadeset smještajnih jedinica (potrebno ispraviti u tekstu priloga!). Prostorija za pripremu 8. Stroj za pranje bijelog posuđa – predlaže se da u objektu kamp u seoskom turizmu ne bude uvjet bez obzira na broj sunca. 9. Radne površine i police te ormarići za posuđe i pribor ne od drveta, predlaže se da se na OPG dozvole i drugi materijali osim nehrđajućeg materijala. Drvo je prirodno za ormariće i police, a radna površina radi lakšeg i cjelovitijeg održavanja i čišćenja nehrđajući materijali. 10. Koš za otpatke pokraj radne površine s poklopcem na nožno otvaranje – predlaže se da to ne bude obvezni uvjet, dozvoliti i drugi tip poklopca 5.2 Gosti 6. Vatrogasni aparat S-6 (ako je standard prevođenje na 3 strana jezika upute za rukovanje aparatom, u protivnom ne kao obvezni uvjet). Prilog IV. – Uvjeti za kamp odmorište Ulaz, prihvat gosta Uvesti fiksni ili bežićni Internet za goste (WI-FI), obzirom je u kampu 5. Telefon za goste, a također je predloženo da se osuvremeni i dopuni uslugom za goste Prometnice unutar objekta 2.2 Prometnice noću orijentacijski osvjetljene (dopuniti: poželjno niska rasvjeta i solarna niska vrtna rasvjeta) Smještajna jedinica 2.3.- 2.6. Predlaže se dopuna kamp mjesta i kamp parcelom i kod kamp odmorišta. Dakle, kamp mjesto i/ili kamp parcela kao i kod kampa na OPG-u. Ostalo sve kao i komentari kod kampa u seoskom domaćinstvu. Prilog V. – Uvjeti za dodjelu oznake kvalitete 2. Umjesto Gastro doživljaj – predlaže se Kulinarski, eko-bio i tradicijski doživljaj 2.3. Prezentacija kulinarske ponude od strane domaćina 2.5. Ponuda prilagođenih eko-bio jelovnika (vegetarijanski, veganski, makrobiotički, slow-food i sl.) 2.6. Predlaže se dopuna tako da glasi: Certifikat o osposobljenost za tradicijski i/ili umjetnički obrt i i/ili položen tečaj člana domaćinstva (sommelierski, lovački, ribolovni, gljivarski, biljno-travarski tečaj i sl). Može se dopuniti i točka 3.22 Ostale aktivnosti - predlažemo pobrojati i osnovne, najčešće tradicijske obrte/zanate u RH: lončar, mlinar, licitar, kamenoklesar, tkalac, košarar, bačvar, stolar, keramičar, izrađivač narodnog veza i nošnji, svijećar, opančar i dr. 3. Autentičnost ruralne baštine 3.6 je obveza, ali se ne boduje, trebalo bi i taj itekako važan element bodovati 3.6 – 3.9. predlaže se više bodovati autentične elemente tradicijske gradnje i ostale baštine kraja gdje se nalazi OPG (ruralni i seoski turizam jest bazira na autentičnosti ruralnog prostora!) 3.24 Registrirana zbirka tradicijskih/etnografskih predmeta s interpretacijom (dvojezični natpisi) trebala bi se još dodatno bodovati – poticati i osvještavati čuvanje i prezentaciju tradicijske ruralne baštine Predlaže se uvesti dodatno bodovanje specijalizacije usluga prema određenoj tržišnoj niši (bike friendly, hike friendly, pet friendly, turizam bez barijera (prilagođen osobama s invaliditetom, didaktičke farme, obitelji s djecom i sl.) | Primljeno na znanje | Poštovani, ovaj Pravilnik je u najvećoj mjeri zadržao uvjete iz prethodnog (još uvijek važećeg) Pravilnika iz 2008. godine s manjim korekcijama istog. Tijekom provođenja važećeg Pravilnika nije bilo primjedbi ili zahtjeva za izradom novog Propisa. U komentaru nije pojašnjeno zašto izrada drugog Pravilnika i kako bi on trebao izgledati. PRILOG I., komentar na kemijski WC je opravdan. Treba prilagoditi Pravilnik Vašem zahtjevu (zaključavanje, papir i mogućnost pranja i brisanja ruku). Nehrđajući materijal u kuhinji mora biti zbog sigurnosti (to je širok pojam koji omogućava primjenu raznih materijala). Koš s poklopcem na nožno otvaranje je potreban zbog sigurnosti. Svaki OPG u naravi ima svoje specifično hortikulturno uređenje koje mora biti čisto i održavano. PRILOG II., s internetom ne treba opterećivati OPG. Svaki OPG prema potrebama može staviti na raspolaganje internet. Kvalitetu jastuka ne treba propisivati, to je preveliko detaljiziranje. Mijenjanje plahti i jastučnica jednom tjedno za 3 sunca je prihvatljivo. Za ormar je moguće dati pojašnjene (otvoreni ormar, police, komode). Stol sa stolicom je potreban za razne aktivnosti gosta isto tako i televizor. Adapter na zahtjev gosta mora ostati jer i na OPG-u se ljudi žele brijati. Dostatno je propisati zavjesu na kadi ili tuš kadi bez obveza vrata. Protukllizno dno kade i tepih nije moguće brisati zbog sigurnosti. Sapun ili gel za kupanje uz kadu može se brisati za 2 sunca. Nije propisano da se otpad mora razvrstavati. Stroj za pranje suđa u kuhinji je bitan zbog dezinfekcije odnosno on je u funkciji sigurnosti. Gosti ne pripremaju jela u kuhinji domaćinstva (samo na otvorenim prostorima i tradicijskim objektima). PRILOG III., s internetom ne treba opterećivati OPG. Svaki OPG prema potrebama može staviti na raspolaganje internet. Oko prometnica u kampu i osvježivača u sanitarijama nije potrebno previše detaljizirati. Zavjesu za tuš kabinu ne treba brisati jer je na terenu zastupljena i postoji u drugim vrstama. Broj praonika za posuđe i rublje biti će ispravljen (zahvaljujemo). Za opremu u kuhinji odgovoreno je prethodno. PRILOG IV., odgovor oko ulaza, prometnica i interneta dat je prethodno. U jednostavnoj ponudi Kamp odmorišta za kratki boravak nije potrebno propisivati kamp parcelu. PRILOG V., komentari na ovaj Prilog koji se odnosi na uvjete za dodjelu oznake kvalitete ne utječu bitno na uvjete, ali se u nekoj mjeri mogu unijeti u Pravilnik. Svi elementi koji su obvezni ne mogu se bodovati. Dodatnu specijalizaciju usluga (bike friendly, hike friendly... ) treba prepustiti svakom domaćinstvu kao komercijalnu mogućnost. |
| 3 | Scala d.o.o. | PRAVILNIK | Prijedlog izmjene naziva: Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na poljoprivrednom gospodarstvu. Uskladiti cijeli tekst Pravilnika s nazivom te umjesto OPG upisati PG gdje je to potrebno. Obrazloženje: nije potrebno ograničavati pružanje ugostiteljskih usluga samo na OPG-ove jer i obrti i trgovačka društva imaju poljoprivredna gospodarstva (PG) pa treba omogućiti pružanje usluga bez obzira na pravni oblik organiziranja gospodarstva | Nije prihvaćen | Poštovani, prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti moguće je pružati ugostiteljske usluge samo na OPG-u. |
| 4 | Marko, obrt za ugostiteljstvo i turizam | PRAVILNIK | Smatramo da se ovim pravilnikom u odnosu na OPG-ove u nepovoljan položaj dovode obrti i trgovačka društva koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom, turističkim uslugama, te pružanjem ugostiteljskih usluga. Prvenstveno zbog lakšeg početka rada (ulaganje puno niže u startu u odnosu na objekte iz skupine restorani), ali i kasnije, u redovitom radu (manje zahtjevni MTU, fleksibilno radno vrijeme itd.). Pravilnikom o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (20 20.02.2013) u članku 9. stoji: „(1) Dozvoljeni opseg obavljanja dopunske djelatnosti određen je visinom godišnjeg dohotka iz dopunske djelatnosti. (2) Godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti je ukupni godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti ostvaren na OPG-u po svim vrstama dopunskih djelatnosti i po svim nositeljima dopunske djelatnosti. (3) Dozvoljeni prosječni godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti ne smije biti veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.“ Novi Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (76 24.06.2014) više ne spominje maksimalni mogući udio prihoda od dopunskih usluga od ukupnog dohotka OPG-a, čime se u teoriji OPG ne mora niti baviti poljoprivredom, već cijeli svoj dohodak može prihodovati kroz dopunsku djelatnost (npr. ugostiteljstvo, ali sa MTU važećim za OPG). Stoga predlažemo: 1. Ovaj Pravilnik trebao bi regulirati pružanje ugostiteljskih usluga na svim poljoprivrednim gospodarstvima, a ne samo na OPG-ima. 2. Izjednačiti prava obrtima i trgovačkim društvima upisanim u registar poljoprivrednih gospodarstava sa OPG-ovima. 3. OPG-ovima ograničiti udio prihoda od dopunske djelatnosti u odnosu na ukupni dohodak na maksimalno 50%. 4. OPG-ovima ograničiti broj smještajnih jedinica na npr 10 soba - mišljenja smo kako sve više od toga iziskuje puno više vremena i mora postati primarna, nikako dopunska djelatnost. | Nije prihvaćen | Poštovani, ova javna rasprava ne odnosi se na Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ovaj Pravilnik ne može regulirati pružanje ugostiteljskih usluga na OPG-u i istovremeno na PG-u jer je to protivno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti. Na OPG-u je ograničeno pružanje usluge smještaja u najviše deset soba ili 20 gostiju (članak 39. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti). |
| 5 | Daniel Strčić | PRAVILNIK | Želim pohvaliti sve koji su pridonijeli i potaknuli donošenje novih propisa u sektoru turizma, između ostalog i ovog propisa. Smatram ga općenito dobrim, osim određenih nedostataka koje bi trebalo ispeglati putem inputa dobivenih putem ovog savjetovanja. Apeliram na osobe koje pripremaju, i u konačnici donose ovakve akte da budu što liberalniji i omogućavaju razvoj. Nema smisla da se biroktratskim zaprekama (koje su možda nehotice ubačene u pravni poredak) zapetljavamo i onemogućavamo razvoj i provedbu investicija. Smatram da ste ovim savjetovanjem stekli dovoljno inputa "osoba sa terena" te Vas molim da sukladno mogućnostima prihvatite naše komentare. Priloge sam također pregledao i nemam posebnih komentara, drago mi je da podižemo uvjete kvalitete jer samo na taj način možemo postati konkurentni. Pozdrav, Daniel Strčić, OPG broj: 101906 | Primljeno na znanje | Poštovani, cilj standarda je učiniti objekt za smještaj prepoznatljiv na tržištu. Standardi nisu nikad birokratske prepreka bez obzira na njihovu kvalitetu. |
| 6 | ALEKSANDRA KURATKO PANI | PRAVILNIK | Dragutin Kezele vlasnik seoskog turizma i predsjednik bivše zajednice ruralnog turizma pri HGK Poštovani, Zahvaljujemo na prilici da u okviru javnog savjetovanja o gorenavedenom Pravilniku, damo svoj doprinos koji je nastao konzultacijama jednog dijela vlasnika seoskih turizama, a u cilju što boljeg rješavanja ove problematike (vidi priloge). Dopustite da iznesemo nekoliko bitnih problema na koje upozoravamo godinama, a za koje Vaši prethodnici, nažalost, nisu pokazali dovoljno sluha: 1. Pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u ruralnim prostorima Republike Hrvatske (tzv. ruralni ili seoski turizam) regulirano je velikim brojem zakona i podzakonskih akata koji su često u međusobnoj koliziji i u svojoj biti onemogućavaju razvoj hrvatskih sela. Iako je održivi razvoj hrvatskog sela jedan od prioriteta brojnih politika na državnoj razini, ovakva nesređena situacija u praksi uzrokuje kaotičnu situaciju na terenu, pa se turizmom i ugostiteljstvom u ruralnom prostoru bave seoska gospodarstva, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (dopunska djelatnost), seljačka domaćinstva, turistička seljačka domaćinstva, agroturizmi, seoski turizmi i dr., a koji mogu biti registrirani kao OPG-ovi, obrti, zadruge, a ponekad i trgovačka društva. S obzirom da se svi više manje bave istim vrstama poslova i s istim ciljem (razvoj hrvatskog sela), postojanje drugačijih zakonskih uvjeta poslovanja dovodi do konfuzije u djelovanju istih. Nepostojanje nacionalne definicije i klasifikacije pružatelja turističkih usluga na selu dovodi do pravne nesigurnosti s obzirom da brojni zakoni tretiraju ovo područje primjenom različitih termina. 2. Zakoni vezani za turizam i ugostiteljstvo u ruralnom prostoru se uglavnom donose bez procjene učinka propisa, šire javne rasprave i konzultiranja zainteresirane javnosti (pružatelja i korisnika turističkih usluga), primjenom teorijskih modela konzultantskih kuća i transponiranja rješenja iz drugih država bez sagledavanja situacije na terenu. Od 2008. godine, od kada je Zajednica ruralnog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori krenula s radom i inicijativama za sređivanje zakonodavnog okvira, sudjelovala je samo nekoliko puta u raspravama, gdje se više uvažavalo mišljenje stručnjaka i konzultantskih kuća koji uopće ne rade u praksi, a koji su s ministarstvima vezani preko različitih drugih projekata, što predstavlja i potencijalni sukob interesa. Stoga se, potaknuti gorenavedenim prijedlogom Pravilnika, sada ponovo javljamo s komentarima koji se odnose na cjelokupnu situaciju vezanu za ruralni turizam. 3. Članak 2 Zakona o poljoprivredi definira poljoprivrednika kao fizičku ili pravnu osobu ili skupinu fizičkih ili pravnih osoba koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu, a obuhvaća sljedeće organizacijske oblike: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u daljnjem tekstu: OPG), obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te druga pravna osoba. Međutim, Članak 5 Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje tko sve može obavljati ugostiteljsku djelatnost (trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te djelatnosti, te fizičke osobe – građani i nositelji ili članovi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Članak 39 propisuje da se ugostiteljskim uslugama mogu baviti OPG-ovi upisani u Upisnik poljoprivrednika. Znači li to da se obrti, zadruge i poduzeća koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika ne smiju baviti pružanjem ugostiteljskih usluga ili se mogu baviti, ali po nekim drugim uvjetima. Kojim? Predlažemo da se u Zakonu definira da su i oni obavezni plasirati proizvode iz vlastite proizvodnje ukoliko se bave ugostiteljstvom u ruralnom prostoru. Slična je situacija i sa Zakonom o turizmu. 4. Zakon o turizmu u Članku 2 definira sljedeće usluge u turizmu: pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča, turističkog pratitelja, turističkog animatora, turističkog zastupnika, turističke usluge u nautičkom turizmu, turističke usluge u seljačkom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude i ostale usluge koje se pružaju turistima u svezi s njihovim putovanjem i boravkom. Zbog čega nije naveden širi krug turističkih usluga odnosno turističke usluge koje se mogu pružati na svim pojoprivrednim gospodarstvima odnosno površinama koje su upisane u Upisnik (obrti, zadruge i trgovačka društva)? Ovdje su također izostavljeni šumoposjednici? 5. Poglavlje V. Istog Zakona propisuje turističke usluge u seljačkom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Članak 49 u Stavku 1 navodi da se turističke usluge radi odmora i rekreacije turista mogu pružati na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu upisanom u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i u šumama šumoposjednika upisanih u Upisnik šumoposjednika sukladno propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za poljoprivredu, odnosno šumarstvo (u daljnjem tekstu: seljačko gospodarstvo). Upisnik poljoprivrednih gospodarstava kao takav više ne postoji već je preimenovan u Upisnik poljoprivrednika donošenjem novog Zakona o poljoprivredi početkom 2015. godine što ukazuje na neusklađenost ova dva Zakona. Predlažemo da se uskladi terminologija Zakona o poljoprivredi i Zakona o pružanju usluga u turizmu. 6. Stavak 4 Članka 49 donosi odredbe o ograničavanju broja gostiju i soba/kreveta na OPG-ovima. Ovime se OPG-ovi stavljaju u nepovoljniji položaj od obrta i drugih koji se bave pružanjem ugostiteljskih i turističkih usluga u ruralnom prostoru, a koji su također upisani u Upisnik poljoprivrednika i bave se ruralnim turizmom. Imajući u vidu da je od oko 500 poslovnih subjekata koji se bave seoskim turizmom samo 77 OPG-ova registrirano za dopunske djelatnosti pružanja turističkih (46) i ugostiteljskih (31) usluga, ograničavanje broja gostiju ima suprotan učinak od intencije zakona da osnaži razvoj turizma na hrvatskom selu. Ukoliko OPG ima kapacitete primati veći broj gostiju, zašto Ministarstvo turizma to ograničava? Upravo zbog ovakvih odredbi većina OPG-ova ima registrirane obrte za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga kako bi mogli udovoljiti željama svojih gostiju, što se vrlo lako može provjeriti. Oni dakle, ne registriraju pružanje turističkih i dopunskih usluga na OPG-u kao dopunsku djelatnost, već to provode putem obrta ili poduzeća registriranog za isto. 7. Posebno ističemo da su obrti i trgovačka društva upisana u Upisnik poljoprivrednika nositelji razvoja turizma u ruralnom prostoru, no oni nisu adekvatno prepoznati u postojećim zakonskim i podzakonskim propisima. Naprotiv, obrti koji djeluju u ruralnom prostoru i bave se ruralnim turizmom, zakonski su tretirani jednako kao i obrti koji djeluju u urbanim sredinama, unatoč brojnim specifičnostima svojeg posla (poljoprivredna proizvodnja, uzgoj domaćih životinja, uređenje okućnice, njegovanje tradicijske arhitekture, i dr.). Većina obrta u ruralnom prostoru radi sezonski, i to uglavnom vikendom. Uvažavajući činjenicu da se ovim Pravilnikom ne mogu mijenjati zakonske odredbe, on dodatno komplicira već postojeću regulativu i donosi mnoge nelogičnosti: 1. Pravilnik treba regulirati pružanje ugostiteljskih usluga na svim poljoprivrednim gospodarstvima, a ne samo na OPG-ovima; 2. Iako Članak 1 govori o tome da će Pravilnik definirati što su hrana, pića i napici uobičajenim za kraj u kojem se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo nalazi, to u tekstu nije definirano; 3. Članak 4 neadekvatno definira vlastitu proizvodnju jer ne navodi potrebne količine. Teoretski gledano, postoji mogućnost da netko ima 2 koze, da je upisan u Upisnik poljoprivrednika i da može pružati ugostiteljske usluge na svom OPG-u jer će sve ostalo nabaviti od drugih OPG-ova. Ovo je također sporno jer ne postoji upisnik OPG-ova – postoji samo Upisnik poljoprivrednika. Zbog čega su izostavljeni obrtnici koji također imaju vlastitu proizvodnju i od kojih se također može vršiti nabava? 4. Članak 12 propisuje da OPG mora pripremati i usluživati jela, pića i napitke, na zahtjev gosta. Zbog čega se iznajmljivače apartmana i ruralnih kuća za odmor koje imaju prostore za pripremanje hrane prisiljava na pripremanje i usluživanje kada to gostima možda uopće nije potrebno. Predlažemo da se riječ “mora” zamijeni riječju “može”. Držimo da bi bilo svrsishodnije obavezati OPG-e na pružanje usluga kušanja hrane i pića iz vlastite proizvodnje. Također, u stavu 5 riječ “može” treba promijeniti u riječ “mora” kako bi se OPG-ovi obvezali na pripremanje hrane na tradicionalan način, tamo gdje su u obavezi. 5. Stav 1 Članka 12 i 13 su u direktnoj koliziji iako tretiraju istu materiju. 6. Članak 25, 26 i 27 – zašto OPG-e koji organiziraju isključivo usluge smještaja (apartman, ruralna kuća za odmor i kamp) obavezati na pripremu hrane i pića? Predlažemo da se riječ „mora“ zamijeni riječju „može“. Također predlažemo da se OPG-ovima propiše obaveza omogućavanja kušanja proizvoda iz vlastite proizvodnje. 7. Članak 39 – zbog čega bi OPG-ovi snosili troškove kategorizacije za postupak koji je u nadležnosti državne uprave, osim redovnih troškova postupka? 8. Postoji i niz primjedbi i prijedloga vezanih za kategorizaciju objekata u prilozima ovog Pravilnika, koje su iznjete tijekom Javnog savjetovanja, i za koje se nadamo da će biti dostavljene od strane učesnika. Ovakva pravno nesređena situacija posljedica je dugogodišnjeg podcjenjivanja turizma u ruralnom prostoru i nedostatka političke volje da se ovo područje turističkog djelovanja uredi u skladu s najvišim standardima što je također vidljivo i u odnosu Hrvatske turističke zajednice prema turizmu u ruralnom prostoru gdje nema promotivnih materijala i aktivnosti kako na domaćem, tako i na inozemnim tržištima. Jedina aktivnost koja je poduzeta je tiskanje Kataloga ruralnog turizma Hrvatske koji nije dostupan korisnicima (na web stranicama HTZ-a, sajmovima i dr.). Stoga predlažemo da se: 1. Odloži usvajanje ovog Pravilnika s obzirom da se, između ostalog, odnosi samo na 31 OPG, dok 470 drugih poslovnih subjekata koji se bave turizmom u ruralnom području nije obuhvaćeno; 2. Napravi cjelovita analiza pružatelja turističkih i ugostiteljskih usluga u ruralnom turizmu s obzirom na njihovo djelovanje, opremljenost i registraciju; 3. Napravi cjelovita analiza svih zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju bavljenje turizmom i ugostiteljstvom u ruralnom prostoru (uz gorenavedene zakone tu pripadaju i zakoni vezani za proizvodnju hrane, zaštitu ruralnog prostora, zaštitu tradicijske arhitekture i kulturne baštine, zapošljavanje i sl.), a koji imaju velik utjecaj na pružatelje usluga, uz procjenu učinka propisa na OPG-ove, obrte, zadruge i trgovačka društva; 4. Pripremi zakonska i podzakonska regulativa koja će regulirati ovo područje, s posebnim naglaskom na klasifikaciju pružatelja turističkih i ugostiteljskih usluga u ruralnom prostoru s obzirom na njihovu registracije, i njihovo djelovanje. Sve ove aktivnosti trebale bi se provesti koordiniranom suradnjom svih relevantnih ministarstava i ureda Vlade RH i rezultirati koherentnom politikom usmjerenom prema razvoju hrvatskog ruralnog prostora. Zajednici ruralnog turizma Hrvatske je u interesu da se ova otvorena pitanja riješe, kako bi se standardiziranjem ovog područja podigla kvaliteta samih usluga, i spriječile nepravilnosti do kojih dolazi zbog neadekvatnog zakonskog okvira. Kao odgovorni partneri, iskazujemo svoj interes za sudjelovanjem u transparentnim i stručnim raspravama po ovom pitanju, koje će uključivati i širok krug turističkih djelatnika koji se bave ruralnim turizmom. U slučaju potrebe, spremni smo dostaviti i svoje ranije upućene sugestije koje tretiraju ovu problematiku. Nadamo se da će nova Vlada RH prepoznati ogromni potencijal ruralnog turizma i konačno pokazati političku volju za rješavanjem brojnih otvorenih pitanja, koja nisu isključivo vezana za predmetni Pravilnik, ali su vezana za niz drugih zakona i podzakonskih akata, što do sada nije bio slučaj. PRILOZI: Seosko gospodarstvo PodŽumberak Poštovani g. Kezele! 29.veljače 2016.g. Zahvaljujem na Vašemu trudu i nastojanju da se promijene zakonske nesuglasice vezane za našu vrstu poslovanja. Kaotičnu i nadasve smiješnu situaciju u kojoj se nalazimo valjalo bi promijeniti, a to možemo samo ako se udružimo. Temelji registracije po kojima se provodi poslovanje subjekata u našoj branši treba konačno klasificirati. Pravne osobe poput obrta, tvrtki i fizičke osobe poput vlasnika OPG-a ili vlasnika seljačkog gospodarstva trebalo bi razdvojiti i napraviti pravnu klasifikaciju subjekata. Neka seoska gospodarstva i OPG-i imaju ograničenje na 10 smještajnih jedinica maksimalno, a obrti i trgovačka društva neka vrše registraciju kroz okvir prilagođenih zakonskih akata i pravilnika koji sada ne postoji. Prema postojećim pravilnicima razlika kod pansiona, lovačkog doma, hostela, prenočišta, planinarskog doma i dr., te kod seoskih gospodarstava gotovo ne postoji. Čemu toliki nazivi ako ne postoji razlika u radu, smještaju i usluzi koja se nudi? Kategorizacija objekata po sadašnjem pravilniku je neodrživa iz jednostavnog razloga: u Hrvatskoj ne postoji tradicionalna kuća građena unatrag 100 godina i više, koja se može preurediti za potrebe prijema gostiju više od 10-15 osoba. Pri tome ne ubrajam dvorce, dvorove, kurije i ostale vrste objekata koje po kvadraturi prostora mogu primiti veći broj ljudi. Kaos koji vlada godinama doveo je do situacije da ljudi koji su imali tradicijske kuće ruše objekte i grade potpuno nove zgrade za prijem 50-80 pa i više ljudi. Kuhinja više nije domaća, nego se uvriježio nekakav standard po kojem se posluje. Pitam se gdje je kraj tome neredu koji vlada već više od 15 godina u našoj državi. Mjesta treba biti za svakoga: ako imaš prostor za prijem 15 osoba i 10 smještajnih jedinica, zašto mora biti standard kao za hotel ili pansion. Ukoliko postoji mogućnost preuređenja gospodarskog objekta koji može primiti dvadeset ili više osoba i ugostiti 50 ili 80 osoba, neka se ne zove seosko gospodarstvo ili domaćinstvo, neka se zove hotel, pansion ili restoran već kako hoće. Nemoguće je poslovati na način da se posvetiš gostu, vodiš ga na nekakav izlet, organiziraš vrijeme koje će provesti kod tebe, a imaš pune kapacitete od npr. 25 ležaja i još čekaš autobus na ručak. Komercionalno bavljenje turizmom može biti i poželjno je u trenutku kada se vidi razvoj kraja koji "vapi" za povećanjem kapaciteta, no ukoliko netko dođe na neki prostor koji je nerazvijen, nema mogućnost dobivanja potpore kroz JLS ili na županijskoj razini, zašto takvome onemogućiti početak poslovanja? Zašto imati visoke standarde koji se na razini takvih prostora ne mogu ili vrlo teško implementiraju. Navesti ću jedan primjer: ženski sanitarni čvor se sastoji od WC-a i predprostora sa umivaonikom, muški sanitarni čvor se sastoji od WC-a, odvojenog prostora sa pisoarom i predprostora sa umivaonikom. Zašto ne bi ženski i muški sanitarni čvor dijelio jedan umivaonik u predprostoru? Ili drugi primjer: kamp odmorište ima označenu parcelu-prostor isto kao i kamp, morao bi posjedovati priključak na električnu mrežu kao i kamp itd. Kakva je razlika onda od odmorišta na kojem se neko zadrži jedan dan/noć i samoga kampa na kojem ljudi mogu biti i 5 mjeseci. Ministarstvo turizma i ministarstvo poljoprivrede koji propisuju zakonske okvire i pravilnike stalno donose nove obrasce po kojima je teško postupati obzirom na stanje na terenu, a događa im se da se zakoni i pravilnici ne podudaraju nego kose. Nadam se da neće ovoga puta doći do problema nego da će ova javna rasprava potaknuti nadležna tijela na suradnju na dobrobit svih sudionika koji se bave ovim poslom. Poštovani g. Kezele, nadam se da će te uvažiti moje mišljenje, jer iako znamo ponekad biti različitoga mišljenja, želimo isto: razvijeno hrvatsko selo, sa zadovoljnim ljudima koji se bave ovim poslom i još zadovoljnijim korisnicima usluga. Na kraju krajeva i Vi i ja živimo ovaj život i ne odustajemo jer vjerujemo u bolju i ljepšu ruralnu Hrvatsku. Želim Vama i obitelji puno zdravlja i uspjeha u poslovanju uz srdačne pozdrave iz Žumberka Komentari od Agroturizma Ograde Poštovani, Ovo su neke moje primjedbe koje još upotpunjene dopisom šaljem sutra. Mislim da bi bilo najbolje da se taj pravilnik povuče, a svakako z novi pravilnik treba biti prilagođen i konzultiran i sa terenom. 1 OPĆE ODREDBE čl.2. Točka (1) Pitanje: dali je moguća kategorizacija OPG kao cjeline uz propisano bodovanje? Po meni je to logično ! 2.PRETEŽITO VLASTITA PROIZVODNJA OPG-a čl.4 Pitanje: u ovom članku nisu navedeni mliječni i mesni proizvodi. OBJAŠNJENJE po prijašnjem pravilniku mogli smo kupovati od POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA npr AZRRI (meso boškarina) po ovome samo od drugih OPG-ova a takvih nemamo ni mi u Istri kad je u pitanju meso i mliječni proizvodi svaka ozbiljnija proizvodnja je registrirana kao obrt ili d.o.o 3.6. PRIPREMA I USLUŽIVANJE JELA, PIĆA I NAPITAKA 3.6.1.Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čl.12. Točka (1) OPG mora pružati usluge jela i pića na zahtjev gosta Pitanje dali se to odnosi i na OPG koji pružaju i samo smještaj? čl.12 točka (3) Pitanje: pretpostavka da se radi samo o pružanju smještaja, jer nije uzet u obzir zakon o hrani Iz ovog članka također nije vidljivo koji broj gostiju ili izletnika je moguće istovremeno primiti odnosno uslužiti. Napominjem prije je bilo 50 poslije 80 osoba istovremeno. 4. VRSTE OBJEKTA I UVIJETI ZA VRSTE čl. 20. Objekti na OPG –u Nema terminologije „ AGROTURIZAM“ ili seosko domaćinstvo ili seoski turizam(izletište+sobe,app ili kuće za odmor) 4.3.VRSTA SOBA čl 24. Točka (2) 2 4.4 VRSTA APARTMAN čl.25.Točka (2) 4.5 VRSTA RURALNA KUĆA ZA ODMOR Čl.26.Točka(2) Prijedlog da se riječ MORA usluživati zamjeni riječi MOŽE usluživati. 3.7. MINIMALNI UVIJETI ZA SOBU,APARTMAN I RURANU KUĆU ZA ODMOR 3.7.1 Sustav površina objekata-modul Čl.15 Nisu odvojene novoizgrađene ruralne kuće za odmor i tradicijske postojeće kuće koje su u svojim gabaritima a zbog očuvanja izvornosti i arhitekture nije moguće vršiti već preinake, stoga ne mogu biti ni isto kategorizirani. 3.7.2 Smještajni kapacitet Čl 16 Točka(2) St.1 jednokrevetna soba krevet širine 120 cm ???? Srdačan pozdrav, Davorka Šajina Komentari od Baranjske kuće Poštovani, pozdravljamo Vašu inicijativu i zahvaljujemo na prilici da u okviru javnog savjetovanja o gore navedenom pravilniku damo doprinos koji je nastao kao zaključak brojnih diskusija s vlasnicima OPG-ova i predstavnicima brodskih kompanija koji na svojim plovidbama Dunavom pristaju u Hrvatske luke (Batina, Vukovar i Ilok), a sa ciljem što boljeg rješavanja problema u svrhu povećanja konkurentnosti na ovom tržištu koje je u konstantnom porastu. Niže smo naveli nekoliko problema za koje Vaši prethodnici nažalost nisu imali dovoljno razumijevanja: 1. Zadnjih godina ukazana je sve veća potreba za otvaranjem novih OPG-ova koji mogu pružati ugostiteljske usluge (priprema i usluživanje jela, pića i napitaka) zbog povećanja broja pristajanja riječnih kruzera, kao i povećanja broja gostiju sa istih (2008. – 54 broda, 2012. – 212 brodova, 2015. – 287 brodova, 2016. –procjena 308 brodova; kapacitet broda je od 150-190 putnika), koji na organiziranim izletima u programu imaju „home hosted lunch“ tj. ručak u domaćinstvu, što za cilj ima upoznati goste s jednom tipičnom slavonsko- baranjskom obitelji i njihovim načinom života uz ručak/ večeru. Zbog promjene zakona i pravilnika u odnosu na 2007., dok je potražnja bila kudikamo manja nego je sada, OPGovi koji bi se željeli baviti ovim poslom moraju se registrirati kao kušaonica/ vinotočje, te zadovoljiti minimalne tehničke uvjete bez obzira na maksimalni kapacitet domaćinstva, što predstavlja visoke troškove ulaganja za izgradnju zadovoljavajućih sanitarnih čvorova. U članku 10. stavak 2. ovog Pravilnika - Sanitarni čvor je: 1. zahod za žene koji ima; prostoriju sa zahodskom školjkom (zahodska kabina) i predprostoriju s umivaonikom, 2. zahod za muškarce koji ima; prostoriju sa zahodskom školjkom (zahodska kabina), predprostoriju s umivaonikom i pisoarom. Smatramo da je da članak 10. u koliziji sa člankom 11. u kojem stoji: (1) OPG koji uslužuje jela, pića i napitke na izdvojenom prostoru na otvorenom (trava, kamen, terasa i slično) i/ili izdvojenim tradicijskim objektima u funkciji poljoprivredne proizvodnje (klijet, pastirska koliba, katun, kažun, ribarska koliba, štagalj i slično), mora, uz te sadržaje, imati jedan kemijski zahod ili zahod (zahodska školjka, umivaonik). (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka OPG može omogućiti, na temelju ugovora, upotrebu sanitarnog čvora u drugom dostupnom objektu u blizini. Smatramo da se bolje treba definirati „drugi dostupni objekt u blizini“. Kako za ovaj specifičan slučaj brodske kompanije uz posredništvo lokalnih turističkih agencija odlučuju koja domaćinstva zadovoljavaju odnosno ne zadovoljavaju njihove uvjete i stroge kriterije smatramo da bi se trebala uvesti nova potkategorija koja bi omogućila i olakšala ovakav način poslovanja, a koji predstavlja velik i značajan doprinos razvoju turizma u dijelu Hrvatskog Podunavlja, a jednostavnijim uvjetima i boljom pravnom regulacijom ove potkategorije sigurno bi imala rezultate i na Jadranu. Naš prijedlog je propisivanje nove potkategorije koja bi ograničavala maksimalan broj gostiju na 15 osoba odjednom, za koje bi važile sve odredbe kao i za kategorije Vinotočje/ Kušaonica Osim; Točka 3.5.. glava 3.5.1. Na OPG-u, 3.5.2. Stavak 2. točka 1. da se izbaci riječ: „predprostoriju“, točka 2. da se izbaci: „predprostoriju s umivaonikom i pisoarom“, te da se ubaci točka 6. (prema PRAVILNIK O RAZVRSTAVANJU I MINIMALNIM UVJETIMA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA IZ SKUPINA »RESTORANI«, »BAROVI«, »CATERING OBJEKTI« I »OBJEKTI JEDNOSTAVNIH USLUGA«) – Članak 46. stavak 6. „Iznimno od stavka 1. ovoga članka zahod ne moraju imati ugostiteljski objekti iz vrste objekt brze prehrane i ugostiteljski objekti iz skupine »Objekti jednostavnih usluga«, koji imaju prostoriju za usluživanje do 15 m˛, a nemaju prostor za usluživanje na otvorenom s niskom stolovima i namještajem za sjedenje“ Ukoliko domaćinstvo (u ovoj potkategoriji) ima prostoriju za usluživanje do 15 m2, tada može imati jedan zahod. 2. Pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u ruralnim prostorima Hrvatske (s naglaskom na Hrvatsko Podunavlje). Zakon o turizmu u Članku 2 definira sljedeće usluge u turizmu: Usluge u turizmu u smislu ovoga Zakona su: pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča, turističkog pratitelja, turističkog animatora, turističkog zastupnika, turističke usluge u nautičkom turizmu, turističke usluge u seljačkom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude i ostale usluge koje se pružaju turistima u svezi s njihovim putovanjem i boravkom. - Uključuje li ovo i posjet seoskom domaćinstvu (na kojem domaćinstvo može, ali ne mora pružati dodatne ugostiteljske usluge)? | Primljeno na znanje | Poštovani, ove konzultacije odnose se na ovaj Pravilnik, a ne na Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti ili druge zakone. Pravilnik ne može biti u suprotnosti sa Zakonom. Pravilnik ne može regulirati pružanje usluga na svim gospodarstvima jer bi to bilo protivno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti. Hrana, pića i napici uobičajeni za kraj u kome se nalazi OPG propisani su u Članku 4. Pravilnika. Pretežito vlastitu proizvodnju (u većem dijelu) nije potrebno kvantificirati. Obveza usluživanja hrane (na zahtjev gosta) propisana je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Broj soba odnosno broj gostiju na OPG-u propisan je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Razlika između Ostalih vrsta ( hostel, planinarski dom...) i vrsta na OPG-u postoji. Tradicijska kuća se može preurediti za smještaj sukladno vlastitom kapacitetu. Vrste objekata za smještaj na OPG-u isto su propisane Zakonom te nije moguće kategorizirati OPG kao cjelinu (što to znači kategorizirati OPG kao cjelinu? – kategorizirati smještaj, ljude, životinje na OPG-u?...). Za pretežito vlastitu proizvodnju nije navedena vrsta namirnica, to je ovisno o OPG-u. Mogućnost kupnje hrane na Poljoprivrednim gospodarstvima će biti razmotrena. OPG koji pruža samo smještaj mora isto omogućiti usluživanje jela, pića i napitaka. OPG može koristiti komercijalni naziv agroturizam i slično (Članak 39. Zakona). Sukladno Zakonu na OPG-u se mora usluživati hrana na zahtjev gosta. O podjeli objekata na stare i nove objekte i širini kreveta objašnjeno je gore. Članci 10. i 11. nisu u koliziji u pogledu sanitarija. Članak 10. propisuje sanitarni čvor koji se nalazi u Vinotočju ili Izletištu, a Članak 11. propisuje sanitarni čvor izvan Izletišta i Kušaonice, ako se uslužuje jela na izdvojenom otvorenom prostoru ili tradicijskim objektima. Drugi dostupni objekt u blizini u kojem se može nalaziti sanitarni čvor za izdvojeni objekt (temeljem ugovora) provjerava (definira) se u postupku kategorizacije objekta. O broju sanitarija za Izletište ili Vinotočje do 15 gostiju biti će naknadno raspravljeno. |
| 7 | Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji | PRAVILNIK | Predlažemo da se novim Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojim se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu predvidi u odredbama o ispunjavanju minimalnih uvjeta za vrstu izletište povremeno pružanje ugostiteljskih usluga s manjim brojem izletnika 8-10 istodobno (jednom tjedno) uz smanjene uvjete po pitanju broja zahoda u OPG-u. Navedeno je potrebno navesti kako u tekstualnom dijelu, tako i u tabelarnom prikazu (Prilog I). Obrazloženje: veliki je broj stranaka koji traže pružanje usluga na navedeni način, a pogotovo su zainteresirani gosti s riječkih kruzera (luka Batina-Ilok). Smatramo da je potrebno poticati razvoj ruralnog turizma i omogući promociju tradicionalnih običaja u pripremanju i usluživanju jela, pića i napitaka. | Primljeno na znanje | Poštovani, sve usluge se mogu pružati povremeno. Deset osoba nije mali broj. (kada dođu gosti svi odjednom iz prijevoznog sredstva idu u sanitarije). U daljem tijeku rasprave potrebno je dodatno raspraviti o ovom prijedlogu. |
| 8 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | PRAVILNIK | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Predlažemo da se za vrstu „izletište“ predvidi mogućnost povremenog pružanja ugostiteljskih usluga pripremanja i usluživanja toplih i hladnih jela te pića i napitaka u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu za mali broj gostiju (najviše do 10 osoba istodobno) uz blaže uvjete po pitanju broja sanitarnih čvorova. Broj zainteresiranih za mogućnost pružanja ovakvih povremenih usluga kreće se od 40 do 50 domaćinstava na području Osječko-baranjske županije. | Djelomično prihvaćen | Poštovani, sve usluge se mogu pružati povremeno. Deset osoba nije mali broj (kada dođu gosti svi odjednom iz prijevoznog sredstva idu u sanitarije). U daljem tijeku rasprave potrebno je dodatno raspraviti o ovom prijedlogu. |
| 9 | OPG istra | PRAVILNIK | Predlažemo da se iz 'Uvjeta za kategorije sobe-apartmana i ruralne kuće za odmor' izbaci kao obavezan dio priprema i posluživanje jela, pića i napitka na zahtjev gosta ako se radi o ruralnoj kući za odmor. U situaciji kada OPG ima registriranu ruralnu kuću za odmor koja po kategorizaciji već ima kuhinju i blagovaonicu u kojoj gosti pripremaju hranu, dodatna kuhinja, prostorija i oprema za pripremu i posluživanje hrane postaje nerentabilna. | Nije prihvaćen | Poštovani, ova obveza propisana je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. (članak 39., stavak 2., točka 3.). |
| 10 | Bitoraj | PRAVILNIK | Zašto niste uvrstili kategoriju Glumping ili to podrazumjevate pod Kamping koja je izuzetno popularna van Hrvatske, a što se tiče običnih kampinga npr. Slovenci za kamping ne uvijetuju izgradnju fiksnih objekata wc-a, nego to rješavaju mobilnim wc-ima koji se koriste npr. za masovna okupljanja i koji u sebi imaju tekućinu za razgradnju fekalija i usput rečeno oni nemaju nikakav HASAP po pitanju pripreme hrane u kampovima dok kod nas zagorčavaju život svud i svakud tako da u razgovoru sa drugim poduzetnicima oni jednostavno ne žele iz ovih i mnogih drugih razloga ulaziti u takav posao. | Djelomično prihvaćen | Poštovani, kamp može imati najviše 20 smještajnih jedinica. Glamping oprema u kampu nije zabranjena. |
| 11 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | PRAVILNIK | Predlažemo da se novim Pravilnikom za vrstu „izletište“ ili neku novu vrstu predvidi mogućnost povremenog pružanja ugostiteljskih usluga pripremanja i usluživanja toplih i hladnih jela te pića i napitaka u seljačkom domaćinstvu za mali broj gostiju (najviše do 10 osoba istodobno) uz blaže uvjete po pitanju broja sanitarnih čvorova. Broj zainteresiranih za mogućnost pružanja ovakvih povremenih usluga kreće se od 40 do 50 domaćinstava na području Osječko-baranjske županije. | Primljeno na znanje | Poštovani, sve usluge se mogu pružati povremeno. Deset osoba nije mali broj (kada dođu gosti svi odjednom iz prijevoznog sredstva idu u sanitarije). U daljem tijeku rasprave potrebno je dodatno raspraviti o ovom prijedlogu. |
| 12 | Odbor za turizam HDZ-a GO Split | 2. PRETEŽITO VLASTITA PROIZVODNJA OPG-a, Članak 4. | Smatramo da bi trebalo dodati i stavak (4) koji bi glasio: (4)) Proizvodi iz stavka 1. točke 3. ovog članka mogu se naći u prometu OPG-a sukladno posebnim propisima. Naime, u još uvijek važećem Pravilniku o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu („Narodne novine“ broj 5/2008., 44/2011. i 118/2011.), takva odredba postoji i ne bi je trebalo ukidati ( npr. ulovljene ribe i drugi morski organizmi mogu se naći u prometu sukladno Zakonu o morskom ribarstvu ( „Narodne novine“ broj 81/13.,14/14. I 152/14.) Dalje, formulacija „ulovi, ubere ili KUPI“, u stavku 1. točki 3., otvara mogućnost zloupotrebe, jer bi se ako se doslovno tumači, kupnja npr. veće količine ribe i sl. u velikim trgovačkim centrima od strane nositelja ili člana OPG-a ( na istim mjestima gdje se snabdijevaju i ugostitelji), smatrala pretežito vlastita proizvodnja. Mišljenja smo da bi ipak trebalo Pravilnikom odrediti količine proizvoda iz stavka 1.točke 3. koje član OPG-a može kupiti na opisani način, a da se to uvjetno može smatrati pretežito vlastitom proizvodnjom. | Nije prihvaćen | Poštovani, nije potrebno dodavati u Pravilnik: „sukladno posebnim propisima“. Posebne propise provode druga tijela uprave prema tim propisima, a ne prema ovom Pravilniku. Nije stvar ovog Pravilnika određivanje količine proizvoda koje OPG može kupiti, a za sprečavanje zloupotreba postoje nadležna tijela. Člankom 4. Pravilnika jasno je određeno što OPG može kupiti od drugih OPG-a, a što u trgovini. |
| 13 | HGK | 2. PRETEŽITO VLASTITA PROIZVODNJA OPG-a, Članak 4. | U odnosu na stavak 2. predlaže se kao u važećem Pravilniku omogućiti kupnju poljoprivrednih proizvoda kupljenih od drugih poljoprivredna gospodarstva (PG), a ne isključivo samo od OPG-ova, obzirom su poljoprivredna gospodarstva registrirana i kao OPG-ovi, obrti, trgovačka društva i zadruge, te ostali. Predlaže se umjesto OPG, omogućiti kupnju poljoprivrednih proizvoda od svih vrsta registranih objekata tj. poljoprivrednih gospodarstava, tim više što nisu navedeni mliječni i mesni proizvodi, koji ovisno o županiji mogu predstavljati poseban problem i ograničenost mogućnosti kupnje odnosno nabave takvih proizvoda. | Prihvaćen | Poštovani, o ovom prijedlogu treba raspraviti u daljem tijeku rasprave jer odražava stvarno stanje stvari. |
| 14 | Scala d.o.o. | 2. PRETEŽITO VLASTITA PROIZVODNJA OPG-a, Članak 4. | Prijedlog: U okviru ugostiteljskih usluga obavezno se moraju prodavati i poljoprivredni proizvodi iz vlastite proizvodnje PG-a. Obrazloženje: detaljno nabrajanje proizvoda i od koga trebaju biti kupljeni (zašto samo od OPG-a) ograničava djelatnost i otvara mogućnost loše interpretacije. Npr. može li se riba kupiti od OPG-a? Važno je da se vlastiti proizvodi prodaju na poljoprivrednom gospodarstvu, a ostale namirnice se nabavljaju prema mogućnostima na lokalnom tržištu. Preporuka može biti da se namirnice nabavljaju direktno od lokalnih proizvođača. Obrazloženje: | Prihvaćen | Poštovani, primjedba ima svoje opravdanje te će se razmotriti u daljem tijeku rasprave. |
| 15 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | 2. PRETEŽITO VLASTITA PROIZVODNJA OPG-a, Članak 4. | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Ukazujemo na ograničenje da poljoprivredni proizvodi moraju biti kupljeni od OPG, a nema mogućnosti kupovine poljoprivrednih proizvoda od poljoprivrednih gospodarstva, budući da tijekom cijele godine OPG nemaju sve poljoprivredne proizvode koji trebaju za pružanje ugostiteljskih usluga. navedeno se odnosi na poljoprivredne proizvode koji su vezane uz vremensko razdoblje njihove proizvodnje, odnosno sezonsko voće i povrće. Također će naveden problem biti i kod kupovine svježeg mesa jer veliki broj OPG nema vlastitu klaonicu i konfekcioniranje mesa. Navedeni članak bi trebao biti ograničavajući samo na porijeklo poljoprivrednog proizvoda, odnosno da poljoprivredni proizvod mora biti iz domaćeg uzgoja bez obzira na oblik poljoprivrednog gospodarstvo od kojeg se kupuje. | Prihvaćen | U važećem Pravilniku moguća je kupnja proizvoda samo na drugom OPG-u. O ovom prijedlogu treba raspraviti u daljem tijeku rasprave jer odražava stvarno stanje stvari. |
| 16 | Daniel Strčić | 3.1. UREĐENJE OBJEKTA, SIGURNOST GOSTA, Članak 5. | Nejasan mi je stavak 8. ovog članka koji kaže: "Komunalni i ostali otpad mora se redovito odrstranjivati". Jasno je i obavezno da u okviru okućnice objekta ili unutar samog objekta postoji lokacija (kante, eko-otoci) na koje se može odlagati komunalni odnosno ostali otpad. Međutim, iz osobnog primjera ističem kako je nemoguće da lokalni komunalni radnici odvoze otpad iz razloga što svojim vozilima (kamionima) ne mogu, a niti zbog jednog objekta, ne žele pristupiti objektu i okućnici. Ukoliko se ovim stavkom planiralo da se komunalni i ostali otpad može odstranjivati u vlastitom aranžmanu tada je to OK. Ukoliko će trebati određena potvrda za registraciju objekta od strane lokalnih komunalnih društava, smatram da to većina ruralnih objekata (koji su po prirodi izdvojeni od naselja, a samim time i dodatno atraktivni) neće moći zadovoljiti. Daniel Strčić, OPG broj: 101906 | Nije prihvaćen | Poštovani, ova odredba traži odstranjivanje otpada i nije propisano tko i na koji način to mora učiniti. |
| 17 | Scala d.o.o. | 3.3. INSTALACIJE, Članak 8. | Prijedlog za razvoj turizma na poljoprivrednim gospodarstvima: 1) obvezati JSL da naprave popis poljoprivrednih gospodarstva na svom području s osnovnim podacima o njihovoj infrastrukturnoj opremljenosti i potrebama, 2) obvezati JSL da osiguraju infrastrukturu (voda, struja, internet) i prometnu povezanost poljoprivrednim gospodarstvima. Na raspolaganju će im biti sredstva iz Programa ruralnog razvoja - Mjera 7. | Nije prihvaćen | Poštovani, ove obveze nije moguće propisati ovom Pravilnikom. To je stvar propisa koji reguliraju poljoprivredu, komunalnu i drugu djelatnost. |
| 18 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | 3.4. USLUGE SMJEŠTAJA U TRADICIJSKIM OBJEKTIMA, Članak 9. | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Budući da interes za ovakve smještajne objekte sve više raste i da sve više postaju posebno popularni predlažemo da ovo bude posebna vrsta i na taj način OPG bi dobio rješenje samo za ovu vrstu ponude koju će nuditi uz usluge pripremanja hrane. | Nije prihvaćen | Prema važećem Pravilniku kao i prema prijedlogu Pravilnika smještaj u tradicijskim objektima vezan je kao dodatna ponuda postojećoj ponudi smještaja u sobi, apartmanu, kući za odmor i kampu. Izdvajanje smještaja u tradicijskim objektima kao vrste problematično je sa stanovišta osiguranja osnovnih uvjeta za sigurnu pripremu hrane i zadovoljavanje sanitarnih potreba gosta. |
| 19 | Bitoraj | 3.4. USLUGE SMJEŠTAJA U TRADICIJSKIM OBJEKTIMA, Članak 9. | osim tradicijskih objekata(pretpostavljamo postojećim) staviti i u novim objektima. | Nije prihvaćen | Poštovani, novi objekti ne mogu biti tradicijski objekti. |
| 20 | HGK | 3.6.1. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, Članak 12. | Članak 12. i 13., st. 1. su u izravnoj koliziji iako tretiraju istu odredbu pripremu i usluživanje jela, pića i napitaka na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Predlaže se izmijeniti i dopuniti, te uskladiti odredbe ova dva članka na način kako je definirano čl. 20 važećeg Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga na seljačkom domaćinstvu. | Nije prihvaćen | Poštovani, članci 12. i 13 nisu u koliziji. Članak 12. određuje da OPG mora, na zahtjev gosta, usluživati jela, a u članku 13. može (ne mora) usluživati jela na otvorenom prostoru, ili u tradicijskim objektima. |
| 21 | HGK | 3.6.1. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, Članak 13. | Članak 12. i 13., st. 1. su u izravnoj koliziji iako tretiraju istu odredbu pripremu i usluživanje jela, pića i napitaka na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Predlaže se izmijeniti i dopuniti, te uskladiti odredbe ova dva članka na način kako je definirano čl. 20 važećeg Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga na seljačkom domaćinstvu. | Nije prihvaćen | Poštovani, članci 12. i 13 nisu u koliziji. Članak 12. određuje da OPG mora, na zahtjev gosta, usluživati jela, a u članku 13. može (ne mora) usluživati jela na otvorenom prostoru, ili u tradicijskim objektima. |
| 22 | Scala d.o.o. | 3.6.2. Gosti, Članak 14. | Prijedlog: Samo uz suglasnost i prisustvo člana poljoprivrednog gospodarstva (PG-a) gosti mogu sami na svoj način i svoju odgovornost pripremati i konzumirati jela, piće i napitke.. Obrazloženje: bez propisanih ograničenja daje se sloboda svakome da uđe na gospodarstvo i radi što hoće i za koga hoće. Goste može dovesti i neka turistička agencija koja će za sebe naplaćivati te usluge. | Nije prihvaćen | Poštovani, kompletan boravak gosta na OPG-u je uz suglasnost i „prisustvo“ članova OPG-a. Da gost sam može pripremati hranu na tradicionalan naći nije obveza propisana ovim Pravilnikom. OPG može ne dozvoliti gostu takav način pripreme hrane. |
| 23 | HGK | 3.7.1. Sastav i površina objekta – modul, Članak 15. | Nisu odvojene novoizgrađene ruralne kuće za odmor i tradicijske postojeće kuće kojesu u svojim gabaritima. Zbog očuvanja izvornosti i arhitekture nije moguće obaviti veće preinake, stoga ne mogu biti ni isto kategorizirani. | Nije prihvaćen | Poštovani, u ovom Pravilniku nisu predviđeni postojeći i novi objekti. Svi standardi su prilagođeni postojećim objektima. |
| 24 | HGK | 3.7.2. Smještajni kapacitet, Članak 16. | Predlaže se u stavku 2., točka 1. ne ograničavati širinu kreveta do 120 cm, već ostaviti otvorenu mogućnost kreveta po želji, te eventualno navesti samo minimalnu širinu kreveta 80 ili 90 cm, a maksimalnu ne ograničavati. Također, u tablicama u prilogu navedena je uža dimenzija (80/90 cm) te to svakako treba izmijeniti. | Primljeno na znanje | Poštovani, minimalna širina kreveta je 80 cm, a 120 cm je maksimalna širina. Za veće širine kreveta u jednokrevetnoj sobi nema dovoljno površine modula. Potrebno je zadovoljiti minimalnu širinu, a po želji OPG-a širina kreveta za jednu osobu može biti do 120 cm. |
| 25 | Ivan Bilušić | 3.8.1. Kapacitet, Članak 17. | Molim da se jasno definira ukupan broj smještajnih jedinica za kampove u OPG-u, te da se taj broj poveća na 30 kamp mjesta ili više. | Nije prihvaćen | Poštovani, broj smještajnih jedinica određen je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15) i nije predmet ovog Pravilnika. |
| 26 | Bitoraj | 4. VRSTE OBJEKATA I UVJETI ZA VRSTE, Članak 20. | Uvrstiti robinzonski turizam | Nije prihvaćen | Poštovani, vrste za pružanje usluga smještaja propisane su Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (članak 39., stavak 2., točka 3.) i nisu predmet ovog Pravilnika. |
| 27 | Scala d.o.o. | 4.1.VRSTA VINOTOČJE/KUŠAONICA, Članak 22. | Prijedlog: Vrsta Vinotočje/Kušaonica je objekt u kojem se gostima pripremaju i uslužuju vina i/ili voćna vina i/ili proizvodi od vina i/ili voćnih vina i/ili ostala alkoholna pića i/ili naresci (namazi, suhomesnati proizvodi, sirevi, tradicionalna jela i ostalo) koji se sljubljuju s tim pićima. Obrazloženje: u Dalmaciji se uz vino poslužuje riba, u Zagori uštipci, a nekada i gosti traže određena jela itd. Nije potrebno sve detaljno nabrajati i opisivati jer se stvaraju nepotrebna ograničenja. | Primljeno na znanje | Poštovani, ovo nije detaljno opisivanje već opis za primjer. Svi proizvodi koji nisu navedeni u članku mogu se smatrati pod navedenim pojmom „slično“. |
| 28 | HGK | 4.4. VRSTA APARTMAN, Članak 25. | Umjesto da se OPG-ove koji organiziraju isključivo usluge smještaja vrste apartman, ruralna kuća za odmor i kamp obaveže na pripremu hrane i pića, predlaže se da se riječ „mora“ zamijeni riječju „može“. Također, predlaže se da se OPG-ovima propiše obaveza omogućavanja kušanja proizvoda iz vlastite proizvodnje. | Primljeno na znanje | Poštovani, prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti OPG mora omogućiti korištenje usluge prehrane. Obveza usluživanja proizvoda iz pretežito vlastite proizvodnje propisana je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (članak 39.) i u stavku 2. ovog Pravilnika. |
| 29 | HGK | 4.5. VRSTA RURALNA KUĆA ZA ODMOR, Članak 26. | Umjesto da se OPG-ove koji organiziraju isključivo usluge smještaja vrste apartman, ruralna kuća za odmor i kamp obaveže na pripremu hrane i pića, predlaže se da se riječ „mora“ zamijeni riječju „može“. Također, predlaže se da se OPG-ovima propiše obaveza omogućavanja kušanja proizvoda iz vlastite proizvodnje. | Nije prihvaćen | Poštovani, prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti OPG mora omogućiti korištenje usluge prehrane. Obveza usluživanja proizvoda iz pretežito vlastite proizvodnje propisana je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (članak 39.) i u stavku 2. ovog Pravilnika. |
| 30 | Scala d.o.o. | 4.5. VRSTA RURALNA KUĆA ZA ODMOR, Članak 26. | Prijedlog: PG može pripremati i usluživati jela, pića i napitke. Obrazloženje: odredba "na zahtjev gosta" može biti vrlo sporna u pružanju usluga i treba je izbjegavati. | Nije prihvaćen | Poštovani, prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti OPG mora gostima omogućiti korištenje usluga jela, pića i napitaka iz pretežito vlastite proizvodnje. |
| 31 | HGK | 4.6. VRSTA KAMP, Članak 27. | Umjesto da se OPG-ove koji organiziraju isključivo usluge smještaja vrste apartman, ruralna kuća za odmor i kamp obaveže na pripremu hrane i pića, predlaže se da se riječ „mora“ zamijeni riječju „može“. Također, predlaže se da se OPG-ovima propiše obaveza omogućavanja kušanja proizvoda iz vlastite proizvodnje. | Primljeno na znanje | Poštovani, prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti OPG mora omogućiti korištenje usluge prehrane. Obveza usluživanja proizvoda iz pretežito vlastite proizvodnje propisana je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (članak 39.) i u stavku 2. ovog Pravilnika. |
| 32 | Daniel Strčić | 4.6. VRSTA KAMP, Članak 27. | Mislim da je nepotrebna, čak i nepotrebno ograničavajuća odredba stavka 5. točke 1 ovog članka koja kaže da su prometnice unutar objekta zajednički sadržaji koje objekt mora imati. Prometnica se po svojoj definiciji smatra objektom kojim se prometuje - najčešće se to odnosi na razne kategorije cesta (javne, županijske, lokalne, nerazvrstane). Smatram da bi trebalo prepustiti investitoru na odluku da li će omogućiti prometovanje vozilima u kampu ili će osigurati parking na određenoj rubnoj lokaciji kampa i stvoriti eco brand bez vozila unutar kampa. U svakom slučaju, ukoliko smatrate da tako nešto treba ostati, pojam prometnica je bolji od pojma ceste ili puta. Daniel Strčić, OPG broj: 101906 | Nije prihvaćen | Poštovani, postoje i prometnice za pješake. |
| 33 | Bitoraj | 4.6. VRSTA KAMP, Članak 27. | Prometnica je birokratska smicalica koja neće doprinjeti razvoju ovog vida turizma. Umijesto 30 % smještajnih jedinica od odnoga što OPG ima namjeru postaviti podignuti na maksimalno 70 % iz razloga što su neki ruralni krajevi totalno izolirani i dok do njih dođe neki kampist proći će mjeseci da nekažem i godine. Ukoliko vlasnik OPG postavi 70 % svojih smještajnih jedinica on si na taj način ipak osigurava nekakvu zaradu , odnosno sigurno će se potruditi da dovede goste u svoj kamp. Nemojte komplicirati sa sanitarnim fiksnim čvorovima postavite uvijet da to bude mobilni jer u protivnom se mora tražiti dozvola koja nam svima koči realizaciju projekta. U tom slučaju treba imati kemijske wc-e uz redovito čišćenje i improviziran mobilni tuš. Ne razumijemo zašto u Hrvatskoj stalno treba otkrivati toplu vodu dajte jednom zauvijek presnimite cijelokupni sustav iz Austrije ili Slovenije i malkice ga prilagodimo-olakšajmo nama u Hrvatskoj da nas bude što više poduzetnika i mi vam odgovorno tvrdimo da ćemo biti glavni u Europi ! | Nije prihvaćen | Poštovani, komentar o prometnicama je nerazumljiv. Iz primjedbe nije jasno na što se odnosi 30%, a na što 70% te nije moguće odgovoriti. U članku 27. određeno je da: „U Kampu OPG može pružati usluge: 1. iznajmljivanja pokretne opreme za kampiranje; stolova, stolica, vreća za spavanje, šatora, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), pokretnih kućica (mobilhome), autodomova (kamper), glamping opreme i slično“. Bez obzira na fiksne ili montažne sanitarne čvorove potrebno je ishoditi određenu dozvolu za građenje. |
| 34 | Ivan Bilušić | 4.6. VRSTA KAMP, Članak 27. | St. 2 "OPG mora pripremati i usluživati jela, pića i napitke, na zahtjev gosta." Zašto bi morao? Postoje OPG-ovi koji se ne bave proizvodnjom "hrane", npr. OPG koji se bavi proizvodnjom salate kristalke, ali ima površinu na kojoj želi i može oformiti kamp. Ili recimo OPG koji se bavi pčelarstvom, kako će takva vrsta OPG-a organizirati pripremu hrane? Prijedlog je da u st. 2 stoji da OPG MOŽE pripremati i usluživati, jela pića i napitke na zahtjev gosta. St. 5. 1. Prometnice unutar objekta Zašto? Definicija prometnice je da je to svaka cesta na kojoj se odvija promet. Pojedina OPG žele organizirati svoj kamp kao "eco friendly" i zabraniti vožnju unutar kampa, te namijeniti svoja kamp mjesta samo za šatore. St. 7. Koliko je to brojem 30% od nečega? Neka se točnom brojkom odredi koliko to kamp mjesta može imati OPG. Moj prijedlog je da se brojka digne na 20 mjesta ili više, | Nije prihvaćen | Poštovani, broj smještajnih jedinica određen je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15) i nije predmet ovog Pravilnika. Cilj ovog Pravilnika je da omogući OPG-u prodaju svojih proizvoda na gospodarstvu i iz tog razloga, ako gost zatraži usluživanje jela, pića i napitaka isto treba biti ispunjeno. Prometnice unutar kampa su namijenjene i za pješački promet. Pravilnik propisuje da na najviše 30% smještajnih jedinica mogu biti postavljeni mobilhomovi. Broj mobilhomova određen je postotkom u odnosu na broj smještajnih jedinica. Kamp može imati različiti broj smještajnih jedinica (do 20) te nije unaprijed moguće odrediti točan broj. |
| 35 | Bitoraj | 4.7. VRSTA KAMP ODMORIŠTE , Članak 28. | OPG ne mora pripremati i usluživati jela i pića na zahtjev gosta. Kamp može biti samo kamp a gosti neka si sami pripremaju. Da se razumijemo svaki tko drži do sebe i svog OPG gledati će sam pripremati što više svojih proizvoda na taj način prodati jer to je najvažniji dio profita od kojeg će živjeti, ali nikome na treba namećati obavezu da neko mora obavezno na zahtjev gosta. | Nije prihvaćen | Poštovani, ova obveza propisana je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (članak 39., stavak 2., točka 3.). |
| 36 | Daniel Strčić | 5. KATEGORIJE OBJEKATA I UVJETI ZA KATEGORIJE, Članak 29. | Smatram nepotrebnim odredbu iz stavka 3. ovog članka koja kaže kako objekt može imati jednu kategoriju. Naime, činjenica je da često možete vidjeti da određeni iznajmljivači imaju objekt u kojem se nalazi apartman, studio apartman i soba. Zašto ovim pravilnikom ograničavati mogućnost razvoja i obnove ruralnih područja na ovaj način? Dozvolite da objekt može imati više kategorija, to neće utjecati na kvalitetu i dojam pružanja usluge, a omogućiti ćete potpunu iskoristivost smještajnih kapaciteta na OPG-ima. Daniel Strčić, OPG broj: 101906 | Nije prihvaćen | Poštovani, pod objektom se podrazumijeva Soba, Apartman ..., a ne građevina u kojoj se isti nalaze (članak 20.). |
| 37 | Bitoraj | 5. KATEGORIJE OBJEKATA I UVJETI ZA KATEGORIJE, Članak 29. | ponovo vas molim upišite robinzonski turizam. | Nije prihvaćen | Poštovani, vrste za pružanje usluga smještaja propisane su Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (članak 39., stavak 2., točka 3.) i nisu predmet ovog Pravilnika. |
| 38 | Scala d.o.o. | 7.3. OČEVID NA OBJEKTU , Članak 38. | Prijedlog: Rok za obavljanje očevida je 5 radnih dana od podnošenja Zahtjeva za kategorizaciju | Nije prihvaćen | Poštovani, upravni postupak (u pogledu samog postupka) provodi se prema Zakonu o upravnom postupku i prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti te ovu odredbu nije moguće propisati ovim Pravilnikom. |
| 39 | Daniel Strčić | 7.3. OČEVID NA OBJEKTU , Članak 38. | Smatram itekako nepotrebnim da 2 člana obavljaju očevid na objektu. Neki uredi državne uprave, službe za gospodarstvo ni nemaju 2 osobe koje mogu dodijeliti za obilaske po terenu i vršenje očevida. I zašto 2 osobe kada ste u detalje propisali uvjete za mogućnost kategorizacije. Nema mogućnosti ocjene temeljem osobnog dojma da bi bilo potrebno imati 2 člana radi ujedničavanja dojma. Jedino da podnositeljima zahtjeva nabijete što veće troškove temeljem članka 39.!! Daniel Strčić, OPG broj: 101906 | Nije prihvaćen | Poštovani, zbog mogućnosti subjektivnog ocjenjivanja dokumentacije i propisanih uvjeta potrebna su dva člana. |
| 40 | HGK | 7.3. OČEVID NA OBJEKTU , Članak 39. | Predlaže se da OPG-ovi snose samo redovan troškak postupka kategorizacije objekta, a da se troškovi postupka kategorizacije koji čine dnevnice, troškove prijevoza i smještaja članova Povjerenstva i djelokruga Ureda državne uprave i drugih državnih institucija planiraju u okviru aktivnosti tih institucija, a ne o trošku OPG-a. | Primljeno na znanje | Poštovani, ovu odredbu Pravilnika treba preispitati. |
| 41 | Daniel Strčić | 7.3. OČEVID NA OBJEKTU , Članak 39. | Ovaj članak treba izbaciti iz ovog pravilnika. Podnositelj zahtjeva je OPG, investitor kojem svaki trošak utječe na investiciju. Službenici imaju svoju plaću, putni troškovi i dnevnice su im u sklopu posla. Ili smatrate da će očevidi trajati danima pa je potrebno nadoknaditi troškove službenika??? Očevid na kući za odmor, apartmanu ili kampu sa max 20 kamp parcela/mjesta mora biti gotov istog dana - u par sati... Kakvi troškovi smještaja? Molim Vas da ovaj članak izbacite, zaista nema smisla. Kao što sam i u prošlom članku naveo, molim Vas da očevid provodi samo jedna, a ne dvije osobe. Daniel Strčić, OPG broj: 101906 | Prihvaćen | Poštovani, ovu odredbu Pravilnika treba preispitati. |