Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o Registru ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) od 19. ožujka 2024. godine otvoreno je savjetovanje o Nacrtu Pravilnika o Registru ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju (u daljnjem tekstu: Nacrt Pravilnika), koje traje do 3. travnja ove godine. Ovim putem koristimo priliku dostaviti naše mišljenje u odnosu na spomenuti Nacrt Pravilnika, sukladno ovlastima koje proizlaze iz članka 18. stavka 2. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN, br. 76/12). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 PGP Sisak PRAVILNIK Smatramo da bi u sam naziv Pravilnika trebalo dodati pune nazive ugovora, po novom ZOO, a to su „UGOVOR O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU (UZ PRIJENOS IMOVINE NAKON SMRTI)“ i „UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU (UZ ISTODOBNI PRIJENOS IMOVINE)“. Nije prihvaćen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 155/23., dalje u tekstu: ZID ZOO) nazivi ugovora o uzdržavanju su dopunjeni radi lakšeg razumijevanja pravnih posljedica koje proizlaze iz ugovora o uzdržavanju. Člankom 579. ZID ZOO-a uređen je institute Ugovora o doživotnom uzdržavanju (uz prijenos imovine nakon smrti), dok je člankom 586. ZID ZOO-a uređen institut Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (uz istodobni prijenos imovine). Ujedno, člankom 586. a ZOO-a propisano je da prilikom ovjere i sastavljanja ugovora ovlaštena će osoba ugovarateljima pročitati ugovor te će ih detaljno i razumljivim riječima upozoriti na prava i obveze koje proizlaze iz ugovora, na trenutak prijenosa vlasništva, objasniti će ugovarateljima razliku između ugovora o doživotnom i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te ukazati na prednosti osnivanja osobne služnosti i pridržaja prava stvarnog terete iz članka 587. ZOO-a. Sukladno navedenome nije potrebno dopuniti naziv pravilnika.
3 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ PRAVILNIK Za upis u Registar podataka predviđena je naknada za održavanje i unapređenje Registra u iznosu od 20,00 eura dok istodobno nije predviđena nagrada onome tko tu radnju obavlja. Potrebno je odrediti naknadu za upis koja će se koristiti za troškove održavanja i unapređenja Registra, ali je istodobno neshvatljivo da JAVNOBILJEŽNIČKA NAGRADA ZA UPIS U REGISTAR NIJE PREDVIĐENA iako javni bilježnik obavlja tu radnju i ima daleko veće troškove; troškove nabave i održavanja tehničke opreme na kojoj se vrši upis, troškove plaće osobe koja provodi upis, troškove režija i prostora u kojem se obavlja upis i slično. Eventualno razmišljanje da je javni bilježnik sačinio ili ovjerio ugovor i da mu stoga ne pripada pravo na nagradu nema nikakvog opravdanja jer se radi o novoj radnji javnog bilježnika koja iziskuje dodatni angažman i troškove, a nepropisivanje nagrade za tu radnju u suprotnosti je s čl. 161. Zakona o javnom bilježništvu iz koje proizlazi da javni bilježnik mora imati pravo na nagradu za obavljeni rad i naknadu troškova. Da nagrada za sastav akta ne podrazumijeva i nagradu za upis podataka u registre i podnošenje prijedloga za zabilježbu/provedbu ugovora u zemljišnim knjigama vidi se već i na primjeru visine nagrade, primjerice na nagradama za ugovore minimalne vrijednosti za koje je propisana nagrada u iznosu od 33,25 eura, odnosno 16,62 za sastav i 16, 62 eura za ovjeru. Usporedimo li tako određenu nagradu s odvjetničkom nagradom dolazimo do nelogičnih zaključaka i to ne samo zbog toga što su odvjetničke nagrade za isti posao daleko više od javnobilježničkih nego i zato što javnim bilježnicima za većinu radnji uopće ne pripada pravo na nagradu, a to se može vidjeti u niže navedenom prikazu nagrada za ugovore minimalne vrijednosti: VRSTA RADNJE JAVNI BILJEŽNIK ODVJETNIK 1. Uvid u Zk nema pravo na nagradu 50,00 2. Uvid u Registar nema pravo na nagradu 50,00 3. Sastav ugovora (16,62) 62,50 4. Ovjera ugovora 16,62 obavlja jedino bilježnik 5. Upis u Registar nema pravo na nagradu obavlja jedino bilježnik 6. Upis u Zk nema pravo na nagradu 12,50/100,00 eura 7. Dostava Poreznoj nema pravo na nagradu obavlja jedino bilježnik Dakle JAVNOM BILJEŽNIKU SE ZA OVAJ JAVNOBILJEŽNIČKI POSAO PRIZNAJE PRAVO NA MIZERNU NAGRADU I TO ZA SAMO DVIJE OD SEDAM RADNJI dok se odvjetniku priznaje pravo na nagradu za sve obavljene radnje. Ne priznavanje prava na nagradu za neke radnje, odnosno određivanje jedinstvene nagrade za sve poslove imalo bi smisla jedino u slučaju da je javnobilježnička nagrada za izradu akta (sastav i ovjeru ugovora) određena u znatno višem iznosu od odvjetničke nagrade za sastav ugovora. Iz prikazanih podataka uočavamo i sljedeće; - ukoliko odvjetnik sastavlja ugovor njegova nagrada samo za sastav ugovora minimalne vrijednosti i upis u Zk iznosi minimalno 175,00 eura. - ukoliko javni bilježnik sastavlja ugovor dužan je obaviti četiri radnje više, a njegova nagrada je pet puta niža i iznosi svega 33,25 eura. Možemo uočiti i slijedeće, ukoliko odvjetnik prije sastavljanja ugovora pribavlja podatak o broju sklopljenih ugovora davatelja uzdržavanja za izvršeni uvid u Registar podataka ima pravo na nagradu u iznosu od 50,00 eura, dok javni bilježnik nema, a što je još tragičnije javni bilježnik nema pravo niti na nagradu za upis podataka u predmetni registar. Dakle, razlike su više nego očite ne samo u visini nagrade nego i u pravu na nagradu IAKO ISTO MINISTARSTVO ODLUČUJE O JAVNOBILJEŽNIČKIM NAGRADAMA I DAJE SUGLASNOST NA ODVJETNIČKU TARIFU, odnosno odlučuje o odvjetničkim nagradama pa ostaje potpuno nejasno kako je to moguće. Javni bilježnici podmiruju troškove poslovanja isključivo iz prihoda od javnobilježničkih nagrada, a NAGRADA ZA OVAJ POSAO NIJE NI ODREĐENA ŠTO JE U SUPROTNOSTI S s čl. 161. ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU koja propisuje da javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad i naknadu troškova te s odredbom čl. 164. prema kojoj je javni bilježnik ovlašten tražiti nagradu odmah po obavljenom poslu. Ovim Pravilnikom nastavlja se povećavati broj poslova za koje javni bilježnici uopće nemaju pravo na nagradu što je u suprotnosti s Ustavom i zakonima, a to se može zaključiti i iz mišljenja Ustavnopravnog stručnjaka angažiranog od strane HJK koji je iznoseći svoj stav o neodređivanju javnobilježničkih nagrada za podnošenje nekih Zk prijedloga naveo da je ovlaštenje naplate nagrade od strane javnih bilježnika uspostavljeno Zakonom o javnom bilježništvu koji je pravni propis više pravne snage u odnosu na pravilnik. Pravnim propisima niže pravne snage nije moguće derogirati odredbe pravnih propisa više pravne snage. Takvo postupanje je u izravnoj suprotnosti s odredbom iz članka 5. Ustava Republike Hrvatske kojom je eksplicitno propisano kako ˝U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u skladu s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.˝ Nadalje, javni bilježnici su dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na druge sudionike, a njihova prava su ne samo ograničena već su u potpunosti isključena što je u potpunosti ustavnopravno neprihvatljivo. Slobode i prava građana mogu se u skladu s odredbom čl. 16. Ustava Republike Hrvatske ograničiti, ali ne i isključiti, jedino zakonom i to jedino radi zaštite slobode i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja dok se poduzetničke slobode sukladno odredbi čl. 50. Ustava Republike Hrvatske također mogu ograničiti, ali ne i isključiti, jedino Zakonom i to radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša ili zdravlja ljudi. Skreće se pažnja na mišljenje Ustavnopravnog stručnjaka i u dijelu u kojem navodi da ukoliko javni bilježnici, odvjetnici državni odvjetnici obavljaju potpuno isti posao, odnosno temeljem pozitivnih pravnih normi postupaju po istim ovlastima i za takvo postupanje imaju pravo naplatiti određeni iznos naknade onda takav iznos naknade mora biti potpuno jednak za sve. To znači da nije ustavnopravno prihvatljivo i dopušteno izdvojiti javne bilježnike u posebnu skupinu onih koji obavljaju određeni posao i na njih primjenjivati drugačija pravna pravila. Suprotno stajalište prema kojem bi se javne bilježnike moglo izdvojiti u posebnu skupinu s posebnim pravilima za obavljanje istog posla bi predstavljali narušavanje ustavnog načela jednakosti i povredu odredbe iz članka 14. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske koja propisuje jednakost svih pred zakonom, odnosno odredbe iz članka 49. stavak 2. prema kojoj je državna dužna osigurati svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Ne bi se moglo zaključiti da svi imaju jednak položaj na tržištu ukoliko je različitim subjektima (javni bilježnici, odvjetnici i državni odvjetnici) pravnim propisima određena različita cijena (ili čak zabrana naplate troškova) za obavljanje potpuno identičnog posla. U ovom dijelu bi morao postojati jednak pristup prema svima. I u poreznom smislu potpuno je nedopustivo neodređivanje nagrada za pojedine javnobilježničke poslove jer je prema Zakonu o porezu na dohodak svaki porezni obveznik dužan izdati račun za obavljene usluge. Kako je već naznačeno javnobilježnički se uredi financiraju iz vlastitih prihoda stoga svaki njihov posao treba biti objektivno valoriziran uz uvažavanje svih troškova javnobilježničkih ureda koji nastaju uslijed obavljanja konkretnog javnobilježničkog posla, a socijalne karakteristike stranaka uvažene su institutom besplatne pravne pomoći, ali i mogućnošću ovjere ugovora pred općinskim sudovima. Stoga se predlaže za uvid u Registar odrediti nagradu u iznosu od 10,00 eura, a za upis u Registar u iznosu od 50,00 eura poštujući omjer troškova javnog bilježnika za taj posao s jedne strane i troškova održavanja i unapređenja Registra druge strane, a sve razmjerno udjelu troška održavanja Registra za jedan upis u odnosu na ukupni broj upisa u jednoj godini i ukupnog troška javnobilježničkog ureda prilikom obavljanja te radnje. Budući se navedene nelogičnosti i povrede Ustava kao temeljnog akta Države protežu kroz sve Pravilnike kojima su određene javnobilježničke nagrade koristim priliku ukazati Ministarstvu na nužnost hitnih promjena svih Pravilnika kojima se reguliraju javnobilježničke nagrade, a što bi zaustavilo daljnje povrjeđivanje Ustavom zagarantiranih prava javnih bilježnika i njihovih zaposlenika te zaustavilo daljnji odlazak javnobilježničkih kadrova na bolje plaćena i sigurnija radna mjesta i omogućilo uredno i kvalitetno funkcioniranje javnobilježničke službe. Promjene Pravilnika su prijeko potrebne i nužne jer su tako određene javnobilježničke nagrade dovele do otežanog financijskog poslovanja velikog broja ureda uslijed čega javni bilježnici sve češće odlaze u prijevremenu mirovinu ili traže otpust iz službe ili se javnobilježnička mjesta ne popunjavaju. Veliki broj javnih bilježnika nema dovoljan broj zaposlenih, na upražnjena mjesta ne mogu zaposliti kvalitetne službenike jer zbog niskih prihoda ne mogu omogućiti plaću razmjernu njihovom znanju, sposobnostima, uloženom trudu i vremenu i sl. Svima je interesantno spominjati onih 10 javnih bilježnika koji imaju godišnje prihode više od 500.000 eura (pri tome se zanemaruje činjenica da su u te prihode uračunate javnobilježničke pristojbe, sudske pristojbe za podnošenje ZK prijedloga, naknade za upis u Registar oporuka i Registar zadužnica), a što je s onih više od 100 javnih bilježnika koji imaju prihode niže od 200.000 eura, a posebice onih više od 30 javnih bilježnika koji imaju prihode niže i od 120.000 eura godišnje/ 10.000 eura mjesečno od kojih neki javni bilježnici imaju i po četiri zaposlena. Kako javni bilježnici s mjesečnim prihodom od primjerice 8.000,00 eura podmiruju troškove poslovanja ako im nakon podmirenja pristojbi i naknada za upis preostane cca 7.000,00 eura. Da svi zaposlenici u tom uredu uključujući i javnog bilježnika imaju početnu plaću sudskog zapisničara u iznosu od 1.100,00 eura neto/1.860,00 eura bruto 2; bez troškova prijevoza, toplog obroka, dodatka na staž, regresa i dr. taj prihod nije dostatan ni za troškove plaća tog ureda, a što je s troškovima poštarine (poštarina prosječno iznosi 600,00 eura mjesečno), zakupa poslovnog prostora, papira, omotnica, koverti, upisnika, režija, članarina, opremanja prostora u skladu s propisima, tehničke opreme i sl. pa se postavlja pitanje kako ti uredi posluju i zašto se javnim bilježnicima i dalje povjeravaju poslovi za koje nemaju pravo na nagradu ili ako im se priznaje pravo na nagradu ona se određuje tek u simboličnim iznosima. Stoga koristim ovu priliku i apeliram Ministarstvu da što prije donese Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi jer su trenutne nagrade propisane davne 1994, godine, dakle prije trideset godina, a troškovi poslovanja su od tada do danas u prosjeku povećani za preko 600 % dok je sam TROŠAK PLAĆA ZAPOSLENIKA OD 1994. GODINE DO DANAS POVEĆAN ZA ČAK 820 % (SA 146,79 EURA NA 1.204,00 EURA), a službena stopa inflacije iznosi 126 %. Javnim bilježnicima ne samo da se nagrade nisu povećavale od 1994. godine već su se smanjivale i pored toga konstantno im se nameću novi poslovi za koje javni bilježnici uopće nemaju pravo na nagradu. Primjeri smanjenja nagrada određenih Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi: USPOREDBA NAGRADA 1994. GODINE I DANAS VRSTA RADNJE NAGRADE NAGRADE SMANJENJE NAGRADA 1994. DANAS OD 1994. DO DANAS U % Ovjera prijepisa 8,84 3,99 -55 % Ovjera potpisa 8,84 3,99 -55 % Davanje savjeta 6,65-133,00 6,65 -92 % Akti za trgovačka društva 132,00 99,75 -19 % Još je veća nelogičnost da je 1993. GODINE UPRAVNA PRISTOJBA ZA OVJERU POTPISA U GRADOVIMA I OPĆINAMA PRIJE UVOĐENJA JAVNOBILJEŽNIČKE SLUŽBE IZNOSILA 10,00 EURA, A JAVNOBILJEŽNIČKA NAGRADA ZA IDENTIČNU RADNJU DANAS IZNOSI 3,99 eura. Apeliram da se što prije promijeni Pravilnik o nagradama javnim bilježnika u ovršnim postupcima jer je financijski neodrživo provoditi ovršne predmete za nagradu od 10,00 eura. Skrećem pažnju da su javnobilježničke nagrade u ovršnim postupcima daleko niže od sudskih pristojbi iz 1995. godine i naknada FINA-e za blokadu računa. Skrećem pažnju da je preslika rješenja o ovrsi u FINA-i skuplja za 330 % od cijelog ovršnog postupka donošenja rješenja čija se preslika rješenja traži. Ističem da su 2011. godine javnobilježničke nagrade u ovršnim postupcima bile znatno više nego danas i to iz razloga što su 2021. godine smanjene, a smanjene su kako bi se za ovršenike ublažile posljedice uvođenja iznimno visokih naknada FINA-e za blokadu računa. Smanjenje javnobilježničkih nagrada na štetu javnih bilježnika nije dopušteno, opravdano niti logično, a povrh toga u suprotnosti je s Ustavom. Smanjenje javnobilježničkih nagrada bi bilo opravdano jedino u slučaju smanjenja troškova poslovanja javnobilježničkih ureda uslijed kojeg bi javni bilježnici imali enormne zarade, a o čemu u konkretnom slučaju nema ni govora, posebice jer se dogodilo suprotno. Nagrade iz ovršnih postupaka danas ne mogu pokriti niti troškove plaća zaposlenika koji radi na ovršnim predmetima, a o troškovima ureda, opreme, režija, papira, koverti, davanja i sl. da ne govorimo, zbog čega ovršni predmeti stvaraju gubitke u poslovanju javnih bilježnika. Prikaz SMANJENJA i POVEĆANJA pojedinih troškova u ovršnom postupku za potraživanje od 6.600,00 eura (prikaz bez PDV-a i troškova) VRIJEDNOST TRAŽBINE 2011 2024 Promjene u postocima Javnobilježnička nagrada 112,82 10,00 - 91 % Odvjetnička nagrada 132,72 200,00 + 51 % Naknada FINA-e 1,99 132,72 + 6 570 % UKUPNO 247,53 342,73 + 38,50 % Ujedno apeliram da se što hitnije pristupi promjeni Pravilnika o nagradama javnih bilježnika u izvanparničnim postupcima jer su nagrade za te javnobilježničke radnje određene u toliko niskom iznosu da poput ovršnih predmeta stvaraju gubitke u poslovanju javnobilježničkih ureda. Primjerice postupak proglašenja nestalih osoba umrlim za koji je u 2023. godini određena javnobilježnička nagrada u iznosu od 26,54 eura, sudska pristojba je 1995. godine bila za 25 % viša, odnosno iznosila je 33,18 eura. Ta nagrada od 26,54 eura za cijeli postupak je još jedan primjer podcjenjivanja javnobilježničke službe jer je mizerna i u odnosu na trošak objave oglasa u Narodnim novinama koji iznosi 59,73 eura, ali i u odnosu na obujam posla jer javni bilježnik za 26,54 eura u jednom postupku treba napisati 2 procesna rješenja i jedno meritorno rješenje, održati minimalno jedno ročište, saslušati minimalno dvije osobe, sastaviti oglas, izvršiti otpravak minimalno 15 preporučenih pošiljki, minimalno pet puta otići na poštu i sl. S druge strane sucu i službeniku je za rješavanje tog predmeta priznato 6 sati rada dok je prema visini nagrade lako izračunati da je javnom bilježniku i službeniku za rješavanje tog predmeta priznato tek 50 minuta rada čime je također povrijeđeno načelo jednakosti kao jedno od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske koje bi trebalo služiti kao temelj za tumačenje Ustava (čl. 3. Ustava Republike Hrvatske). Apeliram da se što hitnije pristupi promjeni Pravilnika o nagradama javnih bilježnika u ostavinskim postupcima jer provođenjem ostavinskih postupaka za iznose od 3,99 eura, 6,64 eura, 11,95 eura, 19,91 eura, 26,55 eura ili 39,82 eura koji ne pokrivaju ni troškove rada, također nastaju gubici za javnobilježničke urede. Apeliram da se što hitnije ukine Zakon o javnobilježničkim pristojbama jer naplaćivanjem javnobilježničkih pristojbi dolazi do dvostrukog oporezivanja i povreda odredbi Ustava, posebice jer DRŽAVNA TIJELA NISU ANGAŽIRANA PRILIKOM OBAVLJANJA JAVNOBILJEŽNIČKIH POSLOVA NITI OBAVLJANJEM JAVNOBILJEŽNIČKIH POSLOVA NASTAJU IKAKVI TROŠKOVI ZA DRŽAVU pa neosnovano poskupljuju javnobilježničke radnje. IZRAČUN UKUPNOG POREZA ZA NEKE JAVNOBILJEŽNIČKE RADNJE: VRSTA I VRIJEDNOST JB NAGRADA PRISTOJBA PDV UKUPNI POSTOTAK JAVNOBILJEŽNIČKOG PRIHOD UKUPNOG POSLA DRŽAVE POREZA Izrada ugovora 399,00 76,63 99,54 179,17 45 % u formi akta, 50.000 eura Solemnizacija 62,35 69,02 15,59 84,61 136 % dodatka ugovora, 150.000 eura Solemnizacija 81,46 127,43 20,37 147,80 182 % dodatka ugovora, 3000.000 eura Ovjera potpisa 3,99 1,33 1,00 2,33 58 % Izvadak iz sudskog registra 0,67 1,33 0,17 1,50 224 % Nije prihvaćen S obzirom da je upis u registar obvezni dio postupka sklapanja odnosno solemnizacije ugovora o uzdržavanju, nagrada za isto je već propisana kroz navedeni postupak. Napominjemo kako je Pravilnikom propisana posebna nagrada za izdavanje potvrde o podacima u Registru.
4 Boris Stoykov Georgiev PRAVILNIK Ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju su pravni dokumenti koji reguliraju obavezu osobe (uzdržavatelja) da pruži materijalnu podršku drugoj osobi (uzdržavaniku) za njen životni ili doživotni vijek. Ovi ugovori su često složeni i zahtijevaju pažljivo razmatranje kako bi se osiguralo da su obaveze i prava svih strana jasno definirani i zaštićeni. Registracija takvih ugovora može biti važna radi osiguranja pravnog statusa i zaštite interesa svih uključenih strana. Uvijek je preporučljivo potražiti pravni savjet pri sklapanju ovakvih ugovora kako bi se izbjegle moguće komplikacije ili nesporazumi u budućnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Dragan Josip Knežević PRAVILNIK U čl. 5. st.1. određeno je plaćanje naknade od 20,00 € koja se uplaćuje na račun HJK s određenom svrhom. Predlaže se dodati novi stavak i nagrada za rad javnog bilježnika u iznosu od 60,00 € plus PDV. Smatram da je to primjereno s obzirom na trud, potrebno vrijeme itd... I svakako vrijednost imovine o kojoj se radi. Nije prihvaćen S obzirom da je upis u registar obvezni dio postupka sklapanja odnosno solemnizacije ugovora o uzdržavanju, nagrada za isto je već propisana kroz navedeni postupak. Napominjemo kako je Pravilnikom propisana posebna nagrada za izdavanje potvrde o podacima u Registru.
6 TEO KARABOTIĆ-MILOVAC PRAVILNIK U članku 6 Predlagatelj je zaboravio propisati nagradu javnom bilježniku za upis u predmetni Registar nužnih i predviđenih podataka. Naime upis podataka zahtjeva precizan rad koji netko mora obaviti. Nagrada mora biti adekvatna prvenstveno 1/ odgovornosti za točnost upisanih podataka, a potom i 2/ vremenu za upis takvih podataka. Socijalni moment pri tome nije od značaja jer se ugovor o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju može sklopiti i pred sucem Općinskog suda a ne treba se nužno sklapati pred javnim bilježnikom. Tko želi uštedjeti na troškovima takvu uslugu može postići i kod nadležnog suda. Nadalje, takvi ugovori nose ogromnu odgovornost (i) za sastavljača ugovora jer se radi o ugovorima u kojima se raspolaže u pravilu vrijednim nekretninama pa i nagrade javnim bilježnicima trebaju biti u skladu s tom odgovornosti. Shodno gornjem predlažem da se izmjeni članak 6 Pravilnika na način da Mijenja se članak 6 Prijedloga pravilnika na način da se dodaje novi stavak 5 (a dosadašnji stavak 5 postaje stavak 6...) koji glasi; (5) Za upis podataka u Registar javni bilježnik ima pravo na nagradu u iznosu od 50,00 Eura. Navedena nagrada sukladna je odgovornosti i vremenu za upis točnih podataka. Naime, nenaplatan rad suprotan je Ustavu RH i zakonima RH. Nije prihvaćen S obzirom da je upis u registar obvezni dio postupka sklapanja odnosno solemnizacije ugovora o uzdržavanju, nagrada za isto je već propisana kroz navedeni postupak. Napominjemo kako je Pravilnikom propisana posebna nagrada za izdavanje potvrde o podacima u Registru.
7 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK, Članak 1. Uz članak 1., stavak 2. Nacrta Pravilnika Predlažemo dodati da Registar sadrži i podatak o izvršenoj provjeri u dostupnim evidencijama, a kako ugovor ne bi bio sklopljen suprotno zabrani iz članka 170. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23 – dalje u tekstu: ZSS). Naime, usprkos članku 170. ZSS-a, kojim je propisano da pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi i osoba zaposlena u djelatnosti socijalne skrbi ne mogu s korisnikom sklopiti ugovor kojim se otuđuju ili opterećuju nekretnine korisnika, niti ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, te da je ugovor sklopljen suprotno ovoj odredbi ništetan, iz pritužbi koje zaprimamo vidljivo je da se ugovori o uzdržavanju sklapaju i unatoč ovoj zabrani. U jednom takvom slučaju vlasnik doma za starije i nemoćne sa korisnicom je sklopio ništetni ugovor o doživotnom uzdržavanju te je ishodio upis zabilježbe postojanja tog ugovora u zemljišnoj knjizi, a na ime protučinidbe za uzdržavanje imao je primiti vlasništvo njenog stana u Splitu. U očitovanju HJK navodi se da je spomenuti ugovor solemniziran pred javnobilježničkom prisjednicom koja ne poznaje stranke, niti je mogla znati u kakvom se međusobnom odnosu nalaze. Stoga smo u posljednja dva Izvješća pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru preporučili Ministarstvu pravosuđa i uprave, da u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike uloži dodatne napore kako bi se pred sudovima i javnim bilježnicima onemogućilo sklapanje ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju od strane pravne ili fizičke osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, odnosno osobe zaposlene u djelatnosti socijalne skrbi. S obzirom da se ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju sklapaju u strogoj formi pred sudovima i javnim bilježnicima, od iznimne je važnosti poduzimanje odgovarajućih provjera kako bi se spriječilo sklapanje ništetnih ugovora. Javnim bilježnicima i sudovima bilo bi dobro što prije omogućiti informatičko povezivanje sa sustavom socijalne skrbi radi uvida u podatke u pogledu postojanja zakonskih zapreka za sklapanje ugovora iz čl. 170. ZSS-a. Međutim, kako sustav socijalne skrbi trenutno nema potrebne podatke o svima na koje se čl. 170. ZSS primjenjuje, predlažemo propisati provjeravanje od strane javnih bilježnika ili sudova da nema zapreke iz čl. 170. ZSS-a za davatelja uzdržavanja na drugi način (npr. potvrda HZMO-a iz e-građani) prije/pri sklapanju ugovora. U protivnom će i nadalje dolaziti do sklapanja ništetnih ugovora, umjesto da se isto prevenira koristeći novouvedene mehanizme zaštite od zlouporaba kao što je predmetni Registar. Primljeno na znanje Smatramo da je od iznimne važnosti da se osigura poduzimanje odgovarajućih prethodnih provjera ovlaštenih tijela pri sklapanju ugovora o uzdržavanju kako bi se pred sudovima i javnim bilježnicima izbjeglo ili spriječilo sklapanje ništetnih ugovora. Ističemo da se ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju sklapaju u strogo propisanoj formi pred sudovima i javnim bilježnicima, a kako sustav socijalne skrbi trenutno nema potrebne podatke o osobama na koje se članak 170. ZSS-a primjenjuje, razumnim se čini da se propišu dodatni mehanizmi zaštite od zlouporabe. Stoga je potrebno da Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike osigura popis odnosno evidenciju osoba iz članka 170. ZSS-a.
8 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK, Članak 2. Uz članak 2., stavak 3. Nacrta Pravilnika Spomenutom odredbom poimence se navode tijela sa pravom uvida u podatke upisane u Registar - javni bilježnici, sudovi i Hrvatski zavod za socijalni rad. Uz navedena tijela predlažemo dodati i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, kojem bi pristup Registru mogao biti važan radi utvrđivanja činjenica i provođenja radnji povodom kaznenih prijava koje se tiču sklopljenih ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Prihvaćen Prihvaća se.
9 PGP Sisak PRAVILNIK, Članak 2. S obzirom da registar nije javan, smatramo da treba mijenjati stavak 3. te dodati "potencijalni primatelji uzdržavanja i njihovi punomoćnici", obzirom da su primatelji uzdržavanja u fokusu ovog registra te postupaka koji su na isti vezani. Također, primatelji su uglavnom iz socijalno ugroženih skupina te ne mogu odlaziti kod JB, sudova, HZSR po potvrde, koje usput moraju i platiti. Predlažemo da se pružateljima besplatne pravne pomoći, registriranim pri MPU, omogući pristup registru po uzoru na npr. e-savjetovanje, tj kroz dodjelu podataka za prijavu u registar, s obzirom da pružatelji besplatne pravne pomoći u velikoj mjeri daju podršku starijim osobama i socijalno ugroženim skupinama, posebice u ruralnim područjima, s naglaskom na ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Djelomično prihvaćen Smisao registra je spriječiti profesionalizaciju sklapanja ugovora o uzdržavanju. Smrću primatelja uzdržavanja ugovor o uzdržavanju prestaje te se isti briše iz evidencije registra. Slijedom navedenoga ne postoji opravdani interes nasljednika primatelja uzdržavanja za ostvarivanje prava na uvid u registar već nasljednici mogu pribaviti potvrdu o podacima upisanim u registar. Sud ili javni bilježnik pred kojim se sklapaju ugovori dužni su izvršiti provjeru podataka upisanih u registar te se ova radnja ne naplaćuje.
10 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ PRAVILNIK, Članak 2. Odredba da se ne plaća nagrada za neku javnobilježničku radnju u suprotnosti je s Ustavom i zakonima. Člankom. 161. ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU propisano je da javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad i naknadu troškova dok je odredbom čl. 164. propisano da je javni bilježnik ovlašten tražiti nagradu odmah po obavljenom poslu, a ovim Pravilnikom se određuje da javnom bilježniku za obavljanje uvida u Registar ne pripada pravo na nagradu. Da je ovakva odredba u suprotnosti su Ustavom i Zakonom evidentno je i iz mišljenja Ustavnopravnog stručnjaka angažiranog od strane HJK koji je iznoseći svoj stav o neodređivanju javnobilježničkih nagrada za podnošenje Zk prijedloga naveo da je ovlaštenje naplate nagrade od strane javnih bilježnika uspostavljeno Zakonom o javnom bilježništvu koji je pravni propis više pravne snage u odnosu na pravilnik. Pravnim propisima niže pravne snage nije moguće derogirati odredbe pravnih propisa više pravne snage. Takvo postupanje je u izravnoj suprotnosti s odredbom iz članka 5. Ustava Republike Hrvatske kojom je eksplicitno propisano kako ˝U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u skladu s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.˝ Nadalje, javni bilježnici su dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na druge sudionike, a njihova prava su ne samo ograničena već su u potpunosti isključena što je u potpunosti ustavnopravno neprihvatljivo. SLOBODE I PRAVA GRAĐANA MOGU SE U SKLADU S ODREDBOM čl. 16. USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE OGRANIČITI, ALI NE I ISKLJUČITI, JEDINO ZAKONOM i to jedino radi zaštite slobode i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja dok se poduzetničke slobode sukladno odredbi čl. 50. Ustava Republike Hrvatske također mogu ograničiti, ali ne i isključiti, jedino Zakonom i to radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša ili zdravlja ljudi. Skreće se pažnja na mišljenje Ustavnopravnog stručnjaka i u dijelu u kojem navodi da ukoliko javni bilježnici, odvjetnici državni odvjetnici obavljaju potpuno isti posao, odnosno temeljem pozitivnih pravnih normi postupaju po istim ovlastima i za takvo postupanje imaju pravo naplatiti određeni iznos naknade onda takav iznos naknade mora biti potpuno jednak za sve. To znači da nije ustavnopravno prihvatljivo i dopušteno izdvojiti javne bilježnike u posebnu skupinu onih koji obavljaju određeni posao i na njih primjenjivati drugačija pravna pravila. Suprotno stajalište prema kojem bi se javne bilježnike moglo izdvojiti u posebnu skupinu s posebnim pravilima za obavljanje istog posla bi predstavljali narušavanje ustavnog načela jednakosti i povredu odredbe iz članka 14. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske koja propisuje jednakost svih pred zakonom, odnosno odredbe iz članka 49. stavak 2. prema kojoj je državna dužna osigurati svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Ne bi se moglo zaključiti da svi imaju jednak položaj na tržištu ukoliko je različitim subjektima (javni bilježnici, odvjetnici i državni odvjetnici) pravnim propisima određena različita cijena (ili čak zabrana naplate troškova) za obavljanje potpuno identičnog posla. U ovom dijelu bi moralo postojati jednak pristup prema svima. I u poreznom smislu potpuno je nedopustivo neodređivanje nagrada za pojedine javnobilježničke poslove jer je prema Zakonu o porezu na dohodak svaki porezni obveznik dužan izdati račun za obavljene usluge. Popis radnji i nagrada za sastav ugovora o doživotnom uzdržavanju minimalne vrijednosti: VRSTA RADNJE JAVNI BILJEŽNIK ODVJETNIK 1. Uvid u Zk nema pravo na nagradu 50,00 2. Uvid u Registar nema pravo na nagradu 50,00 3. Sastav ugovora (16,62) 62,50 4. Ovjera ugovora 16,62 obavlja jedino bilježnik 5. Upis u Registar nema pravo na nagradu obavlja jedino bilježnik 6. Upis u Zk nema pravo na nagradu 12,50/100,00 eura 7. Dostava Poreznoj nema pravo na nagradu obavlja jedino bilježnik Dakle JAVNOM BILJEŽNIKU SE ZA POSAO SASTAVLJANJA, PROVEDBE I EVIDENTIRANJA UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU PRIZNAJE NAGRADA ZA SAMO DVIJE OD SEDAM PODUZETIH RADNJI. Ne priznavanje prava na nagradu za neke radnje, odnosno određivanje jedinstvene nagrade za sve poslove imalo bi smisla jedino u slučaju da je javnobilježnička nagrada za izradu akta (sastav i ovjeru ugovora) određena u znatno višem iznosu od odvjetničke nagrade za sastav ugovora. Nije prihvaćen S obzirom da je upis u registar obvezni dio postupka sklapanja odnosno solemnizacije ugovora o uzdržavanju, nagrada za isto je već propisana kroz navedeni postupak. Napominjemo kako je Pravilnikom propisana posebna nagrada za izdavanje potvrde o podacima u Registru.
11 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ PRAVILNIK, Članak 2. Predlaže se izmijeniti stavak 5. ovog članka, kako slijedi: 5) Za obavljanje uvida iz stavka 3. ovoga članka naknada se ne naplaćuje, a javni bilježnik ima pravo na nagradu u iznosu od 10,00 eura. Nije prihvaćen S obzirom da je upis u registar obvezni dio postupka sklapanja odnosno solemnizacije ugovora o uzdržavanju, nagrada za isto je već propisana kroz navedeni postupak. Napominjemo kako je Pravilnikom propisana posebna nagrada za izdavanje potvrde o podacima u Registru.
12 JAGODA VUKOVIĆ PRAVILNIK, Članak 2. Nije jasno zašto je propisano da javnom bilježniku za obavljanje uvida u Registar ne pripada pravo na nagradu. To je u suprotnosti sa čl.161. Zakona o javnom bilježništvu, koji propisuje da javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad u obavljanju službenih radnji. Predlaže se propisati nagradu u visini od 5 eura za obavljanje uvida u Registar. Nije prihvaćen S obzirom da je upis u registar obvezni dio postupka sklapanja odnosno solemnizacije ugovora o uzdržavanju, nagrada za isto je već propisana kroz navedeni postupak. Napominjemo kako je Pravilnikom propisana posebna nagrada za izdavanje potvrde o podacima u Registru.
13 PGP Sisak PRAVILNIK, Članak 3. Potrebito je precizirati pojam odmah, te možda dati vremenski rok – u roku od sat vremena od sastavljanja ugovora, potvrde, ovjere ugovora ili njihovih izmjena il dodataka. Potrebito je navesti i konsekvencije u vidu odgovornosti kod ne upisa podataka u Registar, tj. ako se podaci ne unesu u Registar zbog propusta javnog bilježnika ili sudca /puno predmeta, obveza/ koji mogu biti nenamjerni – nehotični, ali ističemo kako takvi propusti mogu imati daleko veće štetne posljedice po same ugovaratelje uzdržavanja. Potrebno uvesti periodični sustav kontrole unosa kroz neko tijelo. Također potrebno odrediti i rok u kojem je Sud prvog stupnja dužan zabilježiti ugovor u zemljišnim knjigama. Nije prihvaćen Pojam “odmah” je već dugi niz godina prisutan u zakonodavstvu (vidi Zakon o obveznim odnosima) te isti nije potrebno dodatno obrazlagati.
14 PGP Sisak PRAVILNIK, Članak 4. Iz ovog nam nije razvidno da li je već uspostavljen sustav HJK, jer stupanjem na snagu ovog provedbenog akta isti mora biti funkcionalan. Prihvaćen U skladu s člankom 26. stavkom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine”, broj 155/23.) određuje se da će Pravilnik stupiti na snagu 1. srpnja 2024.
15 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ PRAVILNIK, Članak 5. Predlaže se u čl. 5. dodati stavke 4. i 5. kako slijedi (4) Za upis u Registar podataka iz članka 1.stavka 2. ovog Pravilnika javni bilježnik ima pravo na nagradu u iznosu od 50,00 eura. (5) Javni bilježnik na nagradu iz ovog članka zaračunava porez na dodanu vrijednost. Nije prihvaćen S obzirom da je upis u registar obvezni dio postupka sklapanja odnosno solemnizacije ugovora o uzdržavanju, nagrada za isto je već propisana kroz navedeni postupak. Napominjemo kako je Pravilnikom propisana posebna nagrada za izdavanje potvrde o podacima u Registru.
16 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ PRAVILNIK, Članak 5. Za upis u Registar podataka predviđena je naknada za održavanje i unapređenje Registra u iznosu od 20,00 eura dok istodobno JAVNOBILJEŽNIČKA NAGRADA ZA UPIS U REGISTAR NIJE PREDVIĐENA. Potrebno je odrediti naknadu za upis koja će se koristiti za troškove održavanja i unapređenja Registra, ali je istodobno neshvatljivo da za taj isti posao nije određena nagrada i javnom bilježniku koji taj posao obavlja i pri tome ima daleko veće troškove; troškove nabave i održavanja tehničke opreme na kojoj se vrši upis, troškove plaće osobe koja provodi upis, troškove režija i prostora u kojem se obavlja upis i slično. Eventualno razmišljanje da je javni bilježnik sačinio ili ovjerio ugovor i da mu stoga ne pripada pravo na nagradu nema nikakvog opravdanja jer se radi o novoj radnji javnog bilježnika koja iziskuje dodatni angažman i troškove, a nepropisivanje nagrade za tu radnju u suprotnosti je s čl. 161. Zakona o javnom bilježništvu iz koje proizlazi da javni bilježnik mora imati pravo na nagradu za obavljeni rad i naknadu troškova. Da nagrada za sastav akta ne podrazumijeva i nagradu za upis podataka u registre i podnošenje prijedloga za zabilježbu/provedbu ugovora u zemljišnim knjigama vidi se već i na primjeru visine nagrade, primjerice na nagradama za ugovore minimalne vrijednosti za koje je propisana nagrada u iznosu od 33,25 eura, odnosno 16,62 za sastav i 16, 62 eura za ovjeru. Usporedimo li tako određenu nagradu s odvjetničkom nagradom dolazimo do nelogičnih zaključaka i to ne samo zbog toga što su odvjetničke nagrade za isti posao daleko više od javnobilježničkih nego i zato što javnim bilježnicima za većinu radnji uopće ne pripada pravo na nagradu, a to se može vidjeti u niže navedenom prikazu nagrada za ugovore minimalne vrijednosti. VRSTA RADNJE JAVNI BILJEŽNIK ODVJETNIK 1. Uvid u Zk nema pravo na nagradu 50,00 2. Uvid u Registar nema pravo na nagradu 50,00 3. Sastav ugovora (16,62) 62,50 4. Ovjera ugovora 16,62 obavlja jedino bilježnik 5. Upis u Registar nema pravo na nagradu obavlja jedino bilježnik 6. Upis u Zk nema pravo na nagradu 12,50/100,00 eura 7. Dostava Poreznoj nema pravo na nagradu obavlja jedino bilježnik Dakle JAVNOM BILJEŽNIKU SE ZA OVAJ JAVNOBILJEŽNIČKI POSAO PRIZNAJE PRAVO NA MIZERNU NAGRADU I TO ZA SAMO DVIJE OD SEDAM RADNJI dok se odvjetniku priznaje pravo na nagradu za sve obavljene radnje. Ne priznavanje prava na nagradu za neke radnje, odnosno određivanje jedinstvene nagrade za sve poslove imalo bi smisla jedino u slučaju da je javnobilježnička nagrada za izradu akta (sastav i ovjeru ugovora) određena u znatno višem iznosu od odvjetničke nagrade za sastav ugovora. Iz prikazanih podataka uočavamo i sljedeće; - ukoliko odvjetnik sastavlja ugovor njegova nagrada samo za sastav ugovora minimalne vrijednosti i upis u Zk iznosi minimalno 175,00 eura. - ukoliko javni bilježnik sastavlja ugovor dužan je obaviti četiri radnje više, a njegova nagrada je pet puta niža i iznosi svega 33,25 eura. Možemo uočiti i slijedeće, ukoliko odvjetnik prije sastavljanja ugovora pribavlja podatak o broju sklopljenih ugovora davatelja uzdržavanja za izvršeni uvid u Registar podataka ima pravo na nagradu u iznosu od 50,00 eura, dok javni bilježnik nema, a što je još tragičnije javni bilježnik nema pravo niti na nagradu za upis podataka u predmetni registar. Dakle, razlike su više nego očite ne samo u visini nagrade nego i u pravu na nagradu IAKO ISTO MINISTARSTVO ODLUČUJE O JAVNOBILJEŽNIČKIM NAGRADAMA I DAJE SUGLASNOST NA ODVJETNIČKU TARIFU, odnosno odlučuje o odvjetničkim nagradama pa ostaje potpuno nejasno kako je to moguće. Javni bilježnici podmiruju troškove poslovanja isključivo iz prihoda od javnobilježničkih nagrada, a NAGRADA ZA OVAJ POSAO NIJE NI ODREĐENA ŠTO JE U SUPROTNOSTI S s čl. 161. ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU koja propisuje da javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad i naknadu troškova te s odredbom čl. 164. prema kojoj je javni bilježnik ovlašten tražiti nagradu odmah po obavljenom poslu. Da je tome tako može se zaključiti i iz mišljenja Ustavnopravnog stručnjaka angažiranog od strane HJK koji je iznoseći svoj stav o neodređivanju javnobilježničkih nagrada za podnošenje Zk prijedloga naveo da je ovlaštenje naplate nagrade od strane javnih bilježnika uspostavljeno Zakonom o javnom bilježništvu koji je pravni propis više pravne snage u odnosu na pravilnik. Pravnim propisima niže pravne snage nije moguće derogirati odredbe pravnih propisa više pravne snage. Takvo postupanje je u izravnoj suprotnosti s odredbom iz članka 5. Ustava Republike Hrvatske kojom je eksplicitno propisano kako ˝U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u skladu s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.˝ Nadalje, javni bilježnici su dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na druge sudionike, a njihova prava su ne samo ograničena već su u potpunosti isključena što je u potpunosti ustavnopravno neprihvatljivo. Slobode i prava građana mogu se u skladu s odredbom čl. 16. Ustava Republike Hrvatske ograničiti, ali ne i isključiti, jedino zakonom i to jedino radi zaštite slobode i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja dok se poduzetničke slobode sukladno odredbi čl. 50. Ustava Republike Hrvatske također mogu ograničiti, ali ne i isključiti, jedino Zakonom i to radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša ili zdravlja ljudi. Skreće se pažnja na mišljenje Ustavnopravnog stručnjaka i u dijelu u kojem navodi da ukoliko javni bilježnici, odvjetnici državni odvjetnici obavljaju potpuno isti posao, odnosno temeljem pozitivnih pravnih normi postupaju po istim ovlastima i za takvo postupanje imaju pravo naplatiti određeni iznos naknade onda takav iznos naknade mora biti potpuno jednak za sve. To znači da nije ustavnopravno prihvatljivo i dopušteno izdvojiti javne bilježnike u posebnu skupinu onih koji obavljaju određeni posao i na njih primjenjivati drugačija pravna pravila. Suprotno stajalište prema kojem bi se javne bilježnike moglo izdvojiti u posebnu skupinu s posebnim pravilima za obavljanje istog posla bi predstavljali narušavanje ustavnog načela jednakosti i povredu odredbe iz članka 14. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske koja propisuje jednakost svih pred zakonom, odnosno odredbe iz članka 49. stavak 2. prema kojoj je državna dužna osigurati svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Ne bi se moglo zaključiti da svi imaju jednak položaj na tržištu ukoliko je različitim subjektima (javni bilježnici, odvjetnici i državni odvjetnici) pravnim propisima određena različita cijena (ili čak zabrana naplate troškova) za obavljanje potpuno identičnog posla. U ovom dijelu bi moralo postojati jednak pristup prema svima. I u poreznom smislu potpuno je nedopustivo neodređivanje nagrada za pojedine javnobilježničke poslove jer je prema Zakonu o porezu na dohodak svaki porezni obveznik dužan izdati račun za obavljene usluge. Kako je već naznačeno javnobilježnički se uredi financiraju iz vlastitih prihoda stoga svaki njihov posao treba biti objektivno valoriziran uz uvažavanje svih troškova javnobilježničkih ureda koji nastaju uslijed obavljanja konkretnog javnobilježničkog posla, a socijalne karakteristike stranaka uvažene su institutom besplatne pravne pomoći, ali i mogućnošću ovjere ugovora pred općinskim sudovima. Stoga se predlaže za uvid u Registar odrediti nagradu u iznosu od 10,00 eura, a za upis u Registar u iznosu od 50,00 eura poštujući omjer troškova javnog bilježnika za taj posao s jedne strane i troškova održavanja i unapređenja Registra druge strane, a sve razmjerno udjelu troška održavanja Registra za jedan upis u odnosu na ukupni broj upisa u jednoj godini. Nije prihvaćen S obzirom da je upis u registar obvezni dio postupka sklapanja odnosno solemnizacije ugovora o uzdržavanju, nagrada za isto je već propisana kroz navedeni postupak. Napominjemo kako je Pravilnikom propisana posebna nagrada za izdavanje potvrde o podacima u Registru.
17 JAGODA VUKOVIĆ PRAVILNIK, Članak 5. Nije jasno zašto nije propisano da javnom bilježniku pripada pravo na nagradu za obavljanje upisa podataka u Registar. To je u suprotnosti sa čl.161. Zakona o javnom bilježništvu, koji propisuje da javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad u obavljanju službenih radnji. Obzirom na visinu predložene naknade za HJK, nagrada javnom bilježniku svakako mora biti veća, pa se predlaže da se javnom bilježniku za upis podataka u Registar propiše nagrada u iznosu od 50 eura. Nije prihvaćen S obzirom da je upis u registar obvezni dio postupka sklapanja odnosno solemnizacije ugovora o uzdržavanju, nagrada za isto je već propisana kroz navedeni postupak. Napominjemo kako je Pravilnikom propisana posebna nagrada za izdavanje potvrde o podacima u Registru.
18 PGP Sisak PRAVILNIK, Članak 6. Izdavanje potvrde o podacima iz Registra treba biti bez ikakve naknade tj.besplatno, točnije da se ukine pravo na nagradu, osobito da se na nagradu zaračuna porez na dodatnu vrijednost, jer se u principu radi o ranjivoj kategoriji tj. starijoj populaciji koja je jako niskog imovinskog cenzusa. Isto tako nejasno je da li je izdavanje potvrde od strane nadležnog suda besplatno ili nije. Mišljenja smo kako treba se postaviti rok za izdavanje potvrde, da li to sud ili javni bilježnik izdaje odmah po podnošenju zahtjeva ili određuje neki primjereni rok za preuzimanje potvrde npr.kao zahtjev za izdavanje uvjerenje o kaznenoj odgovornosti. Ističemo kako je potrebno stvoriti neki kontrolni mehanizam nadzora samog Registra – unosa, izmjena podataka. Nije prihvaćen Ne postoji obveza za ishođenje potvrde o podacima iz registra, već je zakonodavac to ostavio kao mogućnost. U pravilu potvrdu neće trebati vaditi primatelji uzdržavanja već eventualno davatelji uzdržavanja u slučaju ako ih potencijalni novi primatelj to zatraži. U skladu s odredbom članka 10. Zakona o javnom bilježništvu nadzor nad Hrvatskom javnobilježničkom komorom obavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa te u okviru svojih ovlasti može obaviti nadzor samog Registra.
19 Sindikat umirovljenika Hrvatske PRAVILNIK, Članak 6. Sindikat umirovljenika Hrvatske, smatra, a tako je i dogovoreno s referentnom Upravom Ministarstva pravosuđa i uprave da se izvrše određene izmjene i dopune ovog Pravilnika i to tako: Čl. 6. st. 2. koji glasi: „Svaka osoba uz predočenje identifikacijske isprave može za sebe ishoditi potvrdu o podacima iz registra.“ treba dopuniti tekstom: kao i potvrdu da određena osoba nije upisana u Registar kao davatelj uzdržavanja. Obrazloženje Prije upuštanja u izradu ugovora o doživotnom ili ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i troška takvog pravnog posla, primatelj uzdržavanja bi trebao moći dobiti potvrdu iz Registra da davatelj uzdržavanja može sklopiti ugovor, što znači da nije već sklopio tri takva ugovora s primateljima uzdržavanja. Potrebno je unijeti u Pravilnik novi čl. 8. koji glasi: Davatelji uzdržavanja koji su do donošenja ovog Pravilnika sklopili ugovore o doživotnom uzdržavanju i ugovore o dosmrtnom uzdržavanu koji su još na snazi, dužni su u roku 6 mjeseci od dana donošenja ovog Pravilnika podnijeti zahtjev za upis navedenih ugovora u Registar. Obrazloženje Kako do sada nije bilo propisano ograničenje broja sklopljenih ugovora o uzdržavanju za davatelja uzdržavanja, ako se ti ugovori ne upišu u Registar ne može se saznati koliko je takvih ugovora davatelj uzdržavanja već sklopio i podatci u Registru pa time i potvrde koje se izdaju, bili bi netočni. Ako nema evidencije sklopljenih ugovora davatelj uzdržavanja bi mogao pored postojećih ugovora sklopiti još tri ugovora o uzdržavanju. Osim toga, ovlaštena osoba je dužna prije sklapanja ugovora o uzdržavanju provjeriti u Registru broj ugovora koje je davatelj uzdržavanja sklopio prije sklapanja novog ugovora, a ta provjera neće dati točne rezultate, te će omogućiti davatelju uzdržavanja koji već ima sklopljena tri (neregistrirana) ugovora, da sklopa nove ugovore. Upravo zbog prakse sklapanja velikog broja ugovora o uzdržavanju, od strane jedne osobe kao davatelja uzdržavanja, koja u tom slučaju ne može kvalitetno izvršavati svoje obveze prema primateljima uzdržavanja, izmijenjen je Zakon o obveznim odnosima. Bez obveze upisa postojećih ugovora takva praksa se može nastaviti, pa ovaj registar nema stvarno funcionalno rješenje sprječavanja sklapanja ugovora bez kontrole. Predlažemo stoga da se u gore spomenutom roku obveži svi javni bilježnici i suci da u registar unesu sve do tada sklopljene ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Djelomično prihvaćen Iz potvrde o podacima u Registru biti će razvidno je li davatelj uzdržavanja ima sklopljen ugovor o doživotnom ili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, kao i broj sklopljenih ugovora. Podzakonskim propisom ne može se uvesti retroaktivna obaveza upisa. Dodana je prijelazna odredba u skladu s kojom su sudovi i javni bilježnici pred kojima su sklopljeni, potvrđeni ili ovjereni ugovori o doživotnom uzdržavanju i ugovori o dosmrtnom uzdržavanju u razdoblju od 30. prosinca 2023. do 30. lipnja 2024. dužni u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika upisati podatke iz članka 1. stavka 2. ovoga Pravilnika.
20 MARKO VISKIĆ PRAVILNIK, Članak 6. Poštovani, Čl. 6. st. 1. potrebno je izmijeniti da glasi: "(1) Na zahtjev osobe upisane u Registar ili nasljednika osobe upisane u Registar, javni bilježnik ili nadležni sud ovlašten je izdati potvrdu o podacima u Registru." Također, Čl. 6. st. 2. potrebno je izmijeniti da glasi: "(2) Svaka osoba uz predočenje identifikacijske isprave može za sebe ili svoje ostavitelje ishoditi potvrdu o podacima iz registra" Potrebno je omogućiti i nasljednicima osobe upisane u Registar, bilo da je ta osoba upisana u svojstvu primatelja ili svojstvu davatelja uzdržavanja, da na zahtjev mogu dobiti informacije o sklopljenim ugovorima. S poštovanjem, Marko Prihvaćen Prihvaća se.