Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu uredbe o ustrojstvu i načinu rada Odbora za državnu službu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice   Prije svega, želimo ukazati kako je pučka pravobraniteljica u postupku savjetovanja s javnošću o prijedlogu Zakona o državnim službenicima, koje je na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) bilo otvoreno od 9. do 23. lipnja 2023. godine, kao jedan od izazova primjene tada važećeg Zakona o državnim službenicima, istaknula slučajeve u kojima Odbor za državnu službu povodom žalbi državnih službenika učestalo poništava rješenja iz područja službeničkih odnosa i vraća ih na ponovni postupak prvostupanjskim tijelima. Navedena prvostupanjska tijela ponovno donose ista ili slična rješenja koja Odbor za državnu službu opet poništava. Stoga smo ukazivali da je radi učinkovitijeg postupka potrebno propisati da žalba odgađa izvršenje rješenja ili ograničiti vraćanje na ponovni postupak na najviše dva puta, nakon čega se može pokrenuti upravni spor. Navedeni prijedlog nije bio prihvaćen. O izazovima s kojima se suočavaju državni službenici prilikom podnošenja žalbi Odboru za državnu službu pisali smo i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu. Stoga smo mišljenja da je potrebno unaprijediti postupak kako bi se osigurala brza i učinkovita zaštita državnih službenika. Isto se osobito odnosi na slučajeve premještaja državnih službenika i donošenje novih rješenja o rasporedu temeljem novih Pravilnika o unutarnjem redu. Trenutačno zakonodavno rješenje ne pruža primjerenu zaštitu državnim službenicima budući da neki od postupaka traju neprimjereno dugo vremena i nadležna državna tijela opetovano donose rješenja koja ne sadrže potpuna obrazloženja. Smatramo da navedene situacije uzrokuju neizvjesnost službenika u njihov radno pravni status, što može negativno utjecati na njihovu motivaciju za rad i narušiti međuljudske odnose te za posljedicu imati smanjenje učinkovitosti u radu državnih tijela. Iako Prijedlog uredbe ne uređuje navedeno pitanje, želimo još jednom ukazati na propuštenu priliku da se prilikom donošenja novog Zakona o državnim službenicima učinkovitije propiše postupanje po žalbama državnih službenika, čime bi se doprinijelo učinkovitijem radu Odbora za državnu službu te boljoj pravnoj sigurnosti državnih službenika U odnosu na obrazloženje Prijedloga uredbe ukazujemo kako isto ne sadrži detaljno pojašnjenje pojedinih odredaba, kao niti pojašnjenje promjena u odnosu na dotadašnji zakonodavni okvir, što je potrebno učiniti kako bi se omogućilo zainteresiranoj javnosti učinkovito sudjelovanje u donošenju ove Uredbe. Primljeno na znanje Navedeno pitanje ne uređuje se ovim Prijedlogom uredbe. Pojašnjenje odredaba navesti će se prilikom upućivanja Prijedloga uredbe na nadležni postupak.
2 Maja Pleskalt   U nacrtu Uredbe nije određen pravni temelj za donošenje iste, a na temelju kojeg Vlada Republike Hrvatske istu donosi, a što je uobičajena praksa svih javnopravnih tijela koja su predlagatelji propisa. Nije prihvaćen Na e-savjetovanju se objavljuje test propisa bez navođenja pravne osnove za njegovo donošenje, ali će se kod upućivanje Prijedloga uredbe na nadležni postupak navesti pravna osnova za njezino donošenje.
3 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova   Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa u pitanjima koja se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica dostavlja svoje mišljenje na Prijedlog uredbe o ustrojstvu i načinu rada Odbora za državnu službu (dalje u tekstu: Uredba). Nakon uvida u tekst Uredbe, Pravobraniteljica ukazuje da isti nije pisan rodno osjetljivim jezikom te ne sadrži odredbu o korištenju pojmova s rodnim značenjem, što je u suprotnosti s odredbom čl.43. Zakona o ravnopravnosti spolova, kao organskim zakonom, odredbom čl.18. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, br. 66/19. i 155/23.) te odredbom čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15). Naime, odredbom čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova propisano je: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ Nadalje, u čl.18. Zakona sustavu državne uprave propisano je da se nacrti prijedloga zakona, prijedlozi drugih propisa i prijedlozi općih akata Vlade izrađuju prema jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima koje utvrđuje Hrvatski sabor. Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor u čl.1.st.3. propisuju kako se pravila daju u obliku koji je najprimjereniji za pisanje zakona i na odgovarajući način se primjenjuju na sve druge propise. U čl.2.st.1. propisano je da se u smislu tih pravila pod propisom smatra, između ostaloga, i uredba (toč.f). U čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a koji regulira pisanje rodnih pojmova, propisano je sljedeće: (1) Propisi se moraju pisati rodno osjetljivim jezikom, tako da se koristi rodno neutralni oblik primjerice: podnositelj tužbe, umjesto da se navodi podnositelj muškarac ili žena, podnositelj/ica, odnosno podnositelj ili podnositeljica. (2) Radi jasnoće, manjeg opterećenja i izbjegavanja nepotrebne duljine teksta propisa, posebnom odredbom u članku kojim se daju objašnjenja, odnosno definicije pojmova ili u posebnom članku iza toga dat će se određenje korištenja pojmova s rodnim značenjem. (3) Odredba kojom se uređuje sadržaj iz stavka 2. ovoga članka može glasiti: „Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.“ Slijedom svega navedenog, Pravobraniteljica predlaže da se tekst predmetne Uredbe uskladi s gore navedenim odredbama. Prihvaćen Dodat će se odgovarajuća odredba.
4 ANA MASLAĆ   Osnovni problem kod imenovanja članova Odbora ogleda se u činjenici da se isti imenuju temeljem javnog natječaja, što je, pored prijma vježbenika, iznimka u odnosu na popunjavanje ostalih radnih mjesta u državnoj službi (članak 56. stavak 2. Zakona o državnim službenicima). Naime, prema novom Zakonu o državnim službenicima, radna mjesta se popunjavaju putem javnog natječaja tek ako se nisu mogla popuniti putem internog oglasa ili zapošljavanjem iz baze kandidata za rad u državnoj službi. Također, niti jedan državni službenik, jednom kad je primljen u službu, ne mora ponovno pristupati javnom natječaju za popunjavanje istog radnog mjesta. Nadalje, ovaj prijedlog Uredbe uređuje postupak javnog natječaja za imenovanje članova Odbora („način imenovanja“), iako to ne bi mogao biti predmet uređenja iste. Iz samog naziva Uredbe proizlazi da se njome uređuje ustrojstvo i način rada Odbora. Naime, postupak javnog natječaja uređuje se Uredbom o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi te se u okviru iste uređuje i postupak natječaja za imenovanje rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada, kad se takav natječaj provodi. Međutim, postupak javnog natječaja za imenovanje članova Odbora je i u tom pogledu iznimka jer se provodi drugačije od postupka javnog natječaja propisanog odredbama Zakona o državnim službenicima (putem Centraliziranog sustava za zapošljavanje), a za takvo različito uređenje nema zakonskog uporišta. Nije prihvaćen Članovi Odbora za državnu službu imenuju se na mandat od pet godina i na njih se ne primjenjuju odredbe Zakona o državnim službenicima o prijmu u državnu službu na neodređeno vrijeme. Zapošljavanje putem Centraliziranog sustava za zapošljavanje nije predviđeno za članove Odbora za državnu službu.
5 Ured pučke pravobraniteljice  , Članak 1. S obzirom da Prijedlog uredbe sadrži ne samo odredbe o načinu, već i odredbe o postupku imenovanja članova Odbora za državnu službu, na što ukazuje i činjenica da je u tekst Uredbe inkorporiran sadržaj Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi (Narodne novine, br. 78/17 i 89/19), isto je potrebno navesti u članku 1. Naime, sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, br. 74/15.) uvodni dio propisa sadržava obuhvat sadržaja i predmet propisa, a jedan od važnijih sadržaja ovog Prijedloga uredbe su i odredbe o postupku imenovanja. Pritom skrećemo pozornost da je u članku 44. stavku 7. Zakona o državnim službenicima (Narodne novine br. 155/23) propušteno navesti da Vlada RH uredbom propisuje ne samo broj članova, uvjete za imenovanje, način imenovanja, ustrojstvo i način rada Odbora za državnu službu, već i sam postupak imenovanja, što smatramo potrebnim korigirati prilikom narednih izmjena i dopuna navedenog zakona obzirom da je postupak imenovanja članova Odbora sadržan u Prijedlogu uredbe. Primljeno na znanje O navedenom će se voditi računa prilikom narednih izmjena/dopuna Zakona o državnim službenicima.
6 Maja Pleskalt  , Članak 2. Predsjednik i članovi Odbora dužni su pratiti sudsku praksu i novine u upravnom području službeničkih odnosa te se kontinuirano educirati. Nije prihvaćen Dužnost trajnog stručnog usavršavanja i unaprijeđivanja znanja, vještina i sposobnosti državnih službenika proizlazi iz Zakona o državnim službenicima.
7 Ured pučke pravobraniteljice  , Članak 3. Odredbom članka 44. stavka 4. Zakona o državnim službenicima propisano je da predsjednik i član Odbora za državnu službu imaju položaj državnih službenika. S obzirom da članovi Odbora za državnu službu imaju status državnih službenika, ujedno bi trebali imati i položen državni ispit, odnosno obvezu polaganja državnog ispita. Ukazujemo da je i u trenutno važećoj Uredbi propisana obveza polaganja državnog ispita. Međutim, iz odredaba Zakona o državnim službenicima ne proizlazi obveza polaganja državnog ispita za članove Odbora, jer se, ukoliko ga kandidat za člana Odbora nema položenog u trenutku prijave na javni natječaj za imenovanje, rok za polaganje tog ispita vezuje uz donošenje rješenja o rasporedu, odnosno premještaju, dok se za članove Odbora donosi rješenje o imenovanju. Stoga smatramo kako je isto potrebno propisati odredbom članka 3. Prijedloga uredbe, a osobito imajući na umu da članovi Odbora za državnu službu rješavaju žalbe o statusu državnih službenika, odnosno provode drugostupanjski postupak, za što je potrebno izuzetno poznavanje upravnog postupka i propisa o službeničkim odnosima. Nije prihvaćen Polaganje državnog ispita obvezno je za sve državne službenike (pa tako i za članove Odbora za državnu službu) osim onih koji imaju položen pravosudni ispit. Kandidatu za člana Odbora za državnu službu, koji u trenutku prijave na javni natječaj nema položen državni ispit, utvrđuje se obveza polaganja istog u odnosu na dan početka rada.
8 Maja Pleskalt  , Članak 3. Imajući u vidu status članova Odbora kao drugostupanjskog tijela, osnovanog u okviru prihvaćenih preporuka SIGMA No. 14. kao najvišeg izvansudskog prizivnog kolegijalnog tijela, kao nezavisna institucija izvan tijela državne uprave i državnih agencija, između ostaloga sa svrhom sprečavanja nastanka troškova za državni proračun, članovi Odbora moraju imati najmanje 8 godina radnog iskustva na poslovima iz područja službeničkih odnosa ili primjene upravnog ili upravnosudskog postupka te položeni državni ispit ili pravosudni. S obzirom da se područje službeničkih odnosa može odnositi i na javne službe, a u kojima se primjenjuju radno pravni odnosi, a ne područje upravno pravnih službeničkih odnosa držim da se bez jasnog propisivanja profesionalnih uvjeta ne može očekivati da će gore navedena svrha biti postignuta. Osoba bez položenog državnog ispita ili pravosudnog ispita teško će moći rješavati predmete u drugostupanjskom postupku. Nije prihvaćen Uvjeti za raspored na radna mjesta predsjednika i članova Odbora za državnu službu propisani su Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi, a temeljem primjene standardnih mjerila za vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta propisanih Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama. U državnoj službi nikome, pa niti rukovodećim službenicima koje imenuje Vlada Republike Hrvatske, nisu propisani tako strogi uvjeti za imenovanje. Polaganje državnog ispita obvezno je za sve državne službenike, osim onih koji imaju položen pravosudni ispit.
9 Odbor za državnu službu  , Članak 3. Neophodno je da član Odbora mora imati položen državni ispit II. razine ili pravosudni ispit, a ovakvim prijedlogom nije potreban niti taj minimum. Imajući na umu složenost poslova koje član Odbora obavlja, što podrazumijeva i ujednačavanje prakse u području službeničkih odnosa, u pogledu uvjeta je potrebno propisati najmanje osam godina radnog iskustva u području službeničkih odnosa ili upravnog postupanja, kako je to bilo propisano Uredbom iz 2006 . Nije prihvaćen Uvjeti za raspored na radna mjesta predsjednika i članova Odbora za državnu službu propisani su Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi, a temeljem primjene standardnih mjerila za vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta propisanih Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama. U državnoj službi nikome, pa niti rukovodećim službenicima koje imenuje Vlada Republike Hrvatske nisu propisani tako strogi uvjeti za imenovanje.
10 ANA MASLAĆ  , Članak 3. Uz stavak 2: S obzirom na složenost poslova koje član Odbora obavlja, a što, u okviru rješavanja upravnih predmeta u drugom stupnju, podrazumijeva i ujednačavanje prakse u području službeničkih odnosa, u pogledu uvjeta je potrebno propisati najmanje osam godina radnog iskustva u području službeničkih odnosa ili upravnog postupanja. Isto tako, nužno je propisati da član Odbora mora imati položen državni ispit II. razine ili pravosudni ispit. Naime, prema ovom prijedlogu Uredbe, za razliku od trenutno važeće, član Odbora ne mora imati čak ni položen državni ispit, a takav uvjet nije predviđen ni Zakonom o državnim službenicima. Na članove Odbora ne može se primijeniti ni odredba članka 99. stavka 1. toga Zakona jer se ista odnosi na državne službenike koji se raspoređuju na radna mjesta, što kod članova Odbora nije slučaj. Pored svega, ne može se prihvatiti zakonsko rješenje prema kojemu član jednog samostalnog i neovisnog drugostupanjskog tijela osnovanog na razini države, imenovan od strane Vlade, koji u okviru svog posla kontrolira zakonitost rješenja iz područja službeničkih odnosa svih državnih tijela, nema i ne mora imati ni položen državni ispit. Nije prihvaćen Uvjeti za raspored na radna mjesta predsjednika i članova Odbora za državnu službu propisani su Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi, a primjenom standardnih mjerila za vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta propisanih Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Polaganje državnog ispita obvezno je za sve državne službenike, osim onih koji imaju položen pravosudni ispit.
11 Ured pučke pravobraniteljice  , Članak 5. Prije svega, želimo ukazati kako je sadržaj članka 5. Prijedloga uredbe potrebno nomotehnički urediti i oblikovati kako bi bio pregledniji i razumljiviji. Također, ukazujemo da je odredbom članka 44. stavka 1. Zakona o državnim službenicima propisano da članove Odbora za državnu službu imenuje Vlada na temelju javnog natječaja, dok se u odredbi članka 5. Prijedloga uredbe navodi raspored na radno mjesto. Stoga je navedene odredbe potrebno uskladiti i to kroz sve odredbe Uredbe kojima se uređuje postupak provedbe javnog natječaja. Prihvaćen Odredba će se izmijeniti na odgovarajući način.
12 Odbor za državnu službu  , Članak 5. Ne radi se o uvjetima za raspored nego uvjetima za imenovanje. Članovi Odbora se ne raspoređuju na radna mjesta nego imenuju članovima Odbora od strane Vlade Republike Hrvatske. Prihvaćen Odredba će se izmijeniti na odgovarajući način.
13 ANA MASLAĆ  , Članak 5. Ne radi se o uvjetima za raspored nego uvjetima za imenovanje. Članovi Odbora se ne raspoređuju na radna mjesta nego imenuju članovima Odbora od strane Vlade Republike Hrvatske. Prihvaćen Odredba će se izmijeniti na odgovarajući način.
14 Odbor za državnu službu  , Članak 6. Uz stavak 4.: Komentar iz članka 5. odnosi se i na ovaj članak, nema rasporeda. Nejasan je dio koji govori o uvjetima za raspored na pojedino radno mjesto (prepisano iz važeće Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi) kad se Uredba odnosi isključivo na imenovanje članova Odbora. 1 Prihvaćen Odredba će se izmijeniti na odgovarajući način.
15 ANA MASLAĆ  , Članak 6. Uz stavak 4.: Komentar iz članka 5. odnosi se i na ovaj članak, nema rasporeda. Nejasan je dio koji govori o uvjetima za raspored na pojedino radno mjesto (prepisano iz važeće Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi) kad se Uredba odnosi isključivo na imenovanje članova Odbora. Prihvaćen Odredba će se izmijeniti na odgovarajući način.
16 Odbor za državnu službu  , Članak 7. Kako ne bi bilo dvojbe tko može sudjelovati u radu Komisije, potrebno je jasno propisati da u Komisiju može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete za člana Odbora. Isto tako, opravdano je zahtijevati da u Komisiji obavezno sudjeluje i netko od članova Odbora. Nije prihvaćen O sastavu Komisije za provedbu javnog natječaja odlučuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Ukoliko bi u sastavu Komisije za provedbu javnog natječaja za imenovanje članova Odbora za državnu službu sudjelovali i članovi tog tijela, postavlja se pitanje objektivnosti i transparentnosti izbora članova.
17 ANA MASLAĆ  , Članak 7. Kako ne bi bilo dvojbe tko može sudjelovati u radu Komisije, potrebno je jasno propisati da u Komisiju može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete za člana Odbora. Isto tako, opravdano je zahtijevati da u Komisiji obavezno sudjeluje i netko od članova Odbora. Nije prihvaćen O sastavu Komisije za provedbu javnog natječaja odlučuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Ukoliko bi u sastavu Komisije za provedbu javnog natječaja za imenovanje članova Odbora za državnu službu sudjelovali i članovi tog tijela, postavlja se pitanje objektivnosti i transparentnosti izbora članova.
18 Odbor za državnu službu  , Članak 10. Kad se već provodi testiranje kandidata, ono bi trebalo obuhvaćati samo izradu nacrta akta Odbora, jer je pravilna primjena prava i jasno obrazložena odluka bitna za rad u ovom tijelu, a ne "bubetanje" zakonskih odredbi. . Nije prihvaćen Na testiranju je pored praktičnog dio koji se odnosi na izradu nacrta akta Odbora potrebno provjeriti i znanja, vještine i sposobnosti kandidata za uspješno obavljanje poslova.
19 Maja Pleskalt  , Članak 10. S obzirom da su članovi Odbora imenuju na temelju javnog natječaja, isti su jedini državni službenici koji se ponovno testiraju putem javnog natječaja za poslove radnog mjesta koje trenutno obavljaju, što je iznimka u odnosu na cijeli sustav državne uprave i protivno ostalim odredbama Zakona o državnim službenicima, a nije niti manje važno naglasiti kako javni natječaj za njihovo imenovanje, kao članova tijela drugog stupnja, provodi Ministarstvo pravosuđa i uprave, kao prvostupanjsko tijelo. Tako dolazi do situacije da to tijelo u tijeku provedbe natječaja, u okviru testiranja, ocjenjuje pravilnost nacrta rješenja kandidata koji je već bio član Odbora i koji je, u okviru svog posla, ocjenjivao i zakonitost rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave. Nije prihvaćen Prema važećoj Uredbi o ustrojstvu i načinu rada Odbora za državnu službu, javni natječaj za imenovanje članova Odbora raspisuje i provodi tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose. Odbor za državnu službu, kao drugostupanjsko tijelo, odlučuje o žalbama protiv rješenja iz službeničkih odnosa (u upravnim stvarima), i to samo u odnosu na rješenja koja izrađuju jedinice za ljudske potencijale.
20 ANA MASLAĆ  , Članak 10. Općenito vezano za način provedbe javnog natječaja, potrebno je ukazati na činjenicu da su članovi Odbora za državnu službu kod ponovnog imenovanja dužni ponovno pristupati testiranju svojih znanja, što je iznimka u odnosu na cijeli sustav državne uprave. Apsolutno su nejasni razlozi zbog kojih je potrebno da član Odbora iznova dokazuje sposobnost za rad na mjestu na koje ga je prethodno već imenovala Vlada Republike Hrvatske, a pogotovo na način da, nakon jednog ili više mandata, rješava test iz poznavanja propisa koje svakodnevno primjenjuje te izrađuje nacrt rješenja (kakvih je izradio na tisuće i čiju kvalitetu može ocijeniti jedino sud povodom tužbe podnesene na takvo rješenje). Osim toga, prema važećoj Uredbi o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi, kod imenovanja rukovodećih službenika koje, kao i članove Odbora, imenuje Vlada Republike Hrvatske, izbor kandidata se obavlja samo na temelju rezultata intervjua, a tom se prilikom, kako je propisano, utvrđuju njihova stručna znanja, sposobnosti i vještine te rezultati ostvareni u dosadašnjem radu. Stoga se postavlja pitanje zašto se znanje člana Odbora utvrđuje putem testiranja i to prilikom svakog imenovanja, dok se u pogledu ovih (visoko pozicioniranih) službenika znanja utvrđuju samo u okviru razgovora s Komisijom. Takvo je uređenje posebno sporno iz razloga što javni natječaj za članove Odbora provodi Ministarstvo pravosuđa i uprave koje, iako je tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, je ujedno i prvostupanjsko tijelo u odnosu na Odbor, s obzirom na to da Odbor odlučuje i o zakonitosti rješenja toga tijela. Konačno, bitno je napomenuti i da se, sukladno novom Zakonu o državnim službenicima, imenovanje spomenutih rukovodećih službenika sada obavlja po provedenom internom oglasu, dok je istim Zakonom kod Odbora i dalje propisana provedba javnog natječaja, koja razlika nije utemeljena na nikakvom logičnom i očiglednom razlogu, pogotovo jer su se od 2006. do 2017. godine članovi Odbora imenovali na temelju internog oglasa, iz reda državnih službenika. Dakle, kod rukovodećih službenika koje imenuje Vlada javni natječaj se provodi tek ako se mjesto nije moglo popuniti putem internog oglasa, a tako bi trebalo biti i u slučaju Odbora. Međutim, kako je to pitanje uređeno Zakonom, ovom je Uredbom, kad već uređuje postupak imenovanja, potrebno propisati mogućnost ponovnog imenovanja, na temelju rezultata intervjua. Nije prihvaćen Prema važećoj Uredbi o ustrojstvu i načinu rada Odbora za državnu službu, javni natječaj za imenovanje članova Odbora raspisuje i provodi tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose. Odbor za državnu službu, kao drugostupanjsko tijelo, odlučuje o žalbama protiv rješenja iz službeničkih odnosa (u upravnim stvarima), i to samo u odnosu na rješenja koja izrađuju jedinice za ljudske potencijale. U odnosu prijedlog da se propiše mogućnost ponovnog imenovanja samo na temelju rezultata intervjua, ukazujemo da se mogućnost ponovnog imenovanja bez javnog natječaja može predvidjeti samo zakonom. Stoga navedeno pitanje nije predmet reguliranja ove Uredbe. Napominje se da u postupku javnog natječaja svi kandidati moraju proći isti postupak testiranja i intervjua.
21 Maja Pleskalt  , Članak 11. Člankom 11. propisuje dokumentaciju koju trebaju dostaviti svi izabrani kandidati. Međutim, postoji nelogičnost u odnosu na kandidate koji već rade u državnoj službi i koji su već primljeni u državnu službu s obzirom da su svu tu dokumentaciju isti već dostavili prilikom prijema u službu. Ne postoji pravna osnova za traženje dokaza o ispunjavanju uvjeta za prijem u državnu službu od osobe koja već je državni službenik. U konkretnom slučaju u odnosu na članove Odbora, javnopravnom tijelu koje provodi natječaj dostupna je tražena dokumentacija u osobnim dosjeima. Stoga upozorenje da se nedostavljanje traženih isprava smatra odustajanjem od prijma u državnu službu smatra se u slučaju izbora kandidata koji već jesu državni službenici smatra neopravdano. Nije prihvaćen Svi kandidati u postupku javnog natječaja dužni su priložiti dokaze o ispunjavanju formalnih uvjeta iz tog javnog natječaja. Na taj način tijelo državne uprave za službeničke odnose na jednoobrazan način postupa prema svim kandidatima, neovisno o tome tko je od kandidata zaposlen u u tijelu državne uprave koje provodi natječaj.
22 TANJA PROTIĆ  , Članak 12. Poštovani, molim vas da se dodatno definira značenje riječi "obustaviti" u kontekstu ove uredbe Prihvaćen Odredba će se na odgovarajući način dopuniti.
23 Maja Pleskalt  , Članak 14. Treba brisati „prijavljeni na javni natječaj“ jer prijavljeni kandidat može u propisanim slučajevima izgubiti status kandidata, stoga je nepotrebna formulacija prijavljeni kandidati jer zakon i uredba jasno propisuju tko su kandidati. Prihvaćen Odredba će se izmijeniti na odgovarajući način.
24 ANA MASLAĆ  , Članak 15. Kao uvjet za imenovanje predsjednika Odbora, a s obzirom na potrebu dobrog poznavanja poslova u tome tijelu, nužno je propisati najmanje pet godina iskustva rada u Odboru (jedan mandat). Nije prihvaćen Uvjeti za raspored na radna mjesta predsjednika i članova Odbora za državnu službu propisani su Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi, a temeljem primjene standardnih mjerila za vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta propisanih Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama.
25 ANA MASLAĆ  , Članak 16. Zbog nespretno sročene odredbe (predsjednika mijenja onaj kojega ovlasti predsjednik) predlaže se da stavak 1. glasi: "Predsjednik Odbora će odrediti člana Odbora koji ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti". Prihvaćen Dodat će se odgovarajuća odredba.
26 Ured pučke pravobraniteljice  , Članak 18. Mišljenja smo da je za učinkovito funkcioniranje Odbora za državnu službu potrebno dodati još jedan stavak koji bi propisao obvezu raspisivanja javnog natječaja u određenom vremenskom razdoblju prije isteka mandata članova Odbora za državnu službu. Predlažemo da stavak glasi: „(2) Čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose raspisati će javni natječaj za članove Odbora u roku od tri mjeseca od zaprimanja obavijesti.“ Prihvaćen Dodat će se odgovarajuća odredba.
27 ANA MASLAĆ  , Članak 18. Predlaže se u ovome članku dodati stavak 2.: "Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose dužno je raspisati javni natječaj za članove Odbora najkasnije tri mjeseca od zaprimanja obavijesti iz stavka 1. ovoga članka." Naime, to što je predsjednik na vrijeme obavijestio o isteku mandata članu/članovima Odbora, samo za sebe ne jamči nesmetanost i kontinuitet u funkcioniranju toga tijela, ako s druge strane ne postoji obveza postupanja po toj obavijesti i to u roku koji je propisan za provedbu javnog natječaja i internog oglasa. Prihvaćen Dodat će se odgovarajuća odredba.
28 Ured pučke pravobraniteljice  , Članak 19. Ukazujemo da je odredbom članka 152. stavka 2. Zakona o državnim službenicima propisano da se državnog službenika koji ispuni uvjete može zadržati u službi u punom ili nepunom radnom vremenu dok traje potreba službe, a najduže do navršenih 67 godina života. O zadržavanju u službi donosi se rješenje, na koje se odgovarajuće primjenjuju odredbe članka 42. stavaka 1., 3., 4. i 5. Zakona o državnim službenicima. S obzirom da je navedenom odredbom izričito propisano da se i na zadržavanje u službi primjenjuju odredbe članka 42. Zakona o državnim službenicima, temeljem kojih se radi o upravnoj stvari o kojoj se može izjaviti žalba Odboru za državnu službu, isto je potrebno navesti u članku 19. Prijedloga uredbe. Također, želimo ukazati da se znatan dio pritužbi na postupke pred Odborom za državnu službu koje je zaprimila pučka pravobraniteljica odnosi na policijske službenike koji se pritužuju na postupke provedene temeljem odredaba Zakona o policiji (34/11., 130/12., 89/14., 151/14., 33/15., 121/16., 66/19. i 155/23.). Stoga, imajući na umu da je posebnim zakonima već propisano u kojim slučajevima odlučuje Odbor za državnu službu, smatramo da nije potrebno to isto navoditi i u Prijedlogu uredbe. Međutim, ukoliko se inzistira na zadržavanju postojećeg izričaja, predlažemo da se doda novi stavak 2. koji bi glasio: „Odbor kao drugostupanjsko tijelo odlučuje o žalbama protiv rješenja o prijmu, rasporedu, izboru, imenovanju, razrješenju, plaći, premještaju, stavljanju na raspolaganje te prestanku službe policijskog službenika sukladno propisu kojim se uređuje radnopravni položaj policijskih službenika.“ Prihvaćen Prijedlog uredbe je dopunjen na odgovarajući način.
29 Maja Pleskalt  , Članak 19. Odbor odlučuje i o ocjenjivanju državnih službenika sukladno prijelaznim odredbama članka 169. Zakona o državnim službenicima te postupcima u kojima se odlučuje o pravima i obvezama državnih službenika. Stoga držim da je nepotrebno navoditi u Uredbi ono što je određeno zakonskim propisima, a posebno imajući u vidu puno širu nadležnost Odbora od onoga što je predlagatelj naveo u Uredbi s obzirom na predmete koji se javljaju u praksi Odbora. Prihvaćen Prijedlog uredbe je dopunjen na odgovarajući način.
30 Odbor za državnu službu  , Članak 19. Odbor također pored navedenog, u prijedlogu i komentaru, sukladno odredbi članka 46. stavak 1, a u svezi s stavkom 3. Zakona o policiji odlučuje o žalbama na izbor, imenovanje i razrješenje policijskog službenika. Smatramo da je nepotrebno, a u ovom slučaju i nepotpuno, materiju koja je regulirana zakonom ponovo, navoditi u podzakonskom aktu. Prihvaćen Prijedlog uredbe je dopunjen na odgovarajući način
31 ANA MASLAĆ  , Članak 19. Uz stavak 1.: Ovdje nedostaje zadržavanje u službi koje se, iz nejasnog razloga, ne nabraja u članku 42. stavku 1. Zakona o državnim službenicima nego na primjenu istog upućuje odredba članka 152. stavka 2. toga Zakona u kojoj stoji da se o zadržavanju donosi rješenje. Pored toga, Odbor odlučuje i sukladno članku 46. stavku 3. Zakona o policiji, a u kojem se, među upravnim stvarima, navode izbor, imenovanje i razrješenje, što ovaj članak ne pokriva. Iz tih razloga treba propisati da Odbor rješava o žalbama sukladno propisima kojima se uređuju službenički odnosi u državnoj službi. Prihvaćen Odredba će se dopuniti na odgovarajući način.
32 ANA MASLAĆ  , Članak 20. Uz stavak 2.: Kako prema ovoj odredbi predsjednik Odbora predmete u rad i raspoređuje i dodjeljuje, umjesto takve nepotrebno komplicirane formulacije predlaže se ovaj stavak izmijeniti: "Predsjednik Odbora predmete u rad raspoređuje (ili dodjeljuje) ravnomjerno, vodeći računa o broju, vrsti i složenosti predmeta." Prihvaćen Odredba je izmijenjena na odgovarajući način.
33 JELENA PILIPOVIĆ  , Članak 21. Radi zauzimanja što ispravnijih pravnih stajališta Odbora za državnu službu, imajući na umu demokratske standarde, predlaže se izmjena stavka 5. na način kako je bilo propisano dosadašnjom Uredbom: „Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici Odbora većinom glasova svih imenovanih članova Odbora obvezno je za sve članove Odbora, uključujući predsjednika.“ Naime, prijedlog da se pravno shvaćanje Odbora donosi većinom nazočnih članova nije opravdan jer bi dovelo do toga da bi pravno shvaćanje Odbora bilo izglasano od strane tri člana, odnosno manje od 50% imenovanih članova i na taj način bi predstavljalo u biti stav manjine. S obzir na to da je u Odboru sistematizirano 11 članova, od kojih je trenutno 9 imenovanih, ne nalazi se postojanje nemogućnosti sastanka svih imenovanih članova, dok se u praksi do sad nije pokazalo da je donošenje stajališta Odbora žurno. Stoga se predlaže za takvo važnu odluku propisati potrebnu većinu glasova svih imenovanih članova Odbora. Iz tog razloga predlaže se brisati stavak 3. Prihvaćen Odredba je izmijenjena na odgovarajući način.
34 ANA MASLAĆ  , Članak 22. Podrazumijeva se da postupak vodi član Odbora kojem je predmet dodijeljen u rad, a ne netko drugi. Dovoljno je propisati da postupak vodi ili predsjednik ili član. Nije prihvaćen Odredba je precizna. Postupak po žalbi ne može voditi član Odbora kojemu predmet nije dodijeljen u rad.
35 JELENA PILIPOVIĆ  , Članak 23. Predlaže se izmjena stavka 3. na način: „Ako član Odbora ne postupi po uputi iz stavka 2. ovog članka, o prijedlogu rješenja odlučuje se na sjednici Odbora većinom glasova svih imenovanih članova Odbora“. Na navedeni prijedlog odnosi se komentar dan pod člankom 21. Prihvaćen Odredba je izmijenjena na odgovarajući način..
36 Odbor za državnu službu  , Članak 24. Ovu je odredbu potrebno brisati. Odbor o svom radu podnosi godišnje izvješće Vladi Republike Hrvatske, a koje se naknadno objavljuje na web stranici Ministarstva pravosuđa i uprave, te se na taj se način javnost upoznaje s radom Odbora. Zakonska obveza za objavu pravnih shvaćanja Odbora ne postoji niti Odbor ima osigurane tehničke niti administrativne kapacitete za provedbu te odredbe. Nije prihvaćen Pravna shvaćanja i praksa Odbora jako je korisna za državna tijela kod postupanja u sličnim situacijama. Napominje se da na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose nije potrebno objavljivati rješenja Odbora u cijelosti nego najbitnija stajališta vezana za česta pitanja koja se pojavljuju u praksi.
37 ANA MASLAĆ  , Članak 24. Ovu je odredbu potrebno brisati. U odnosu na stavak 1., napominje se da Odbor o svom radu podnosi godišnje izvješće Vladi Republike Hrvatske, a koje se naknadno objavljuje na web stranici Ministarstva pravosuđa i uprave. Na taj se način, a što je u skladu i sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, javnost upoznaje s radom Odbora. Isto tako, zakonska obveza za objavu pravnih shvaćanja Odbora ne postoji niti Odbor ima osigurane administrativne kapacitete za to. Nije prihvaćen Pravna shvaćanja i praksa Odbora jako je korisna za državna tijela kod postupanja u sličnim situacijama. Napominje se da na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose nije potrebno objavljivati rješenja Odbora u cijelosti nego najbitnija stajališta vezana za česta pitanja koja se pojavljuju u praksi.
38 Maja Pleskalt  , Članak 25. stavak 3. predlažem da glasi "Odbor je dužan na zahtjev Vlade putem tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose dostaviti podatke o stanju i načinu rješavanja predmeta iskazane po broju i vrsti riješenih i neriješenih predmeta. " S obzirom na status Odbora i imenovanje članova od strane Vlade Republike Hrvatske podatke o stanju i načinu rješavanja predmeta iskazane po broju i vrsti riješenih i neriješenih predmeta može zahtijevati Vlada RH jer je tijelo državne uprave nadležnog za službeničke odnose u odnosu na Odbor u okviru postupaka u kojima odlučuje prvostupanjsko tijelo. Nije prihvaćen Navedena odredba ne odnosi se na pitanja kada Odbor odlučuje/postupa po žalbi protiv rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave u pojedinačnim predmetima. S obzirom na djelokrug Ministarstva pravosuđa i uprave u području službeničkih odnosa, u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, nema zapreka da Ministarstvo pravosuđa i uprave od Odbora zatraži podatke navedene u predmetnoj odredbi.