Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MLADENKA KARAČIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. U čl. 2. t. 4. nije sasvim jasno što bi bio državni proračun. Pretpostavljam, ako govorimo o financijskom izvještaju državnog proračuna, to bi bio izvještaj razine 13 (koji obuhvaća prihode i primitke, rashode i izdatke glave 02506) koji se onda konsolidira s financijskim izvještajima razine 12 kako bi se dobio konsolidirani financijski izvještaj državnog proračuna iz čl. 140. st.3.al.1. U t. 6. misli li se pod godišnjim financijskim izvještajem proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na konsolidirani izvještaj razine 23 ili na financijski izvještaj same jedinice razine 22? Izvještaji razine 23 svih jedinica se konsolidiraju s financijskim izvještajima svih njihovih izvanproračunskih korisnika kako bi se dobio konsolidirani financijski izvještaj lokalnog proračuna iz čl. 140. st.3.al.3. Dodatno, financijski izvještaj razine 13 koji obuhvaća prihode i primitke, rashode i izdatke glave 02506 ne može se uspoređivati s financijskim izvještajem JLP(R)S razine 23 koji obuhvaća i proračunske korisnike iz nadležnosti JLP(R)S. Nije prihvaćen Državni proračun u smislu ovog Pravilnika jest obveznik primjene odredbi Zakona o proračunu sukladno članku 5. Stavku 1, članku 50. i članku 139. Obveznici primjene Članak 5. (1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: proračun) te na proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar iz stavka 6. ovoga članka (u daljnjem tekstu: proračunski korisnici). Računi za izvršavanje državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Članak 50. (1) Državni proračun ima jedinstveni račun državnog proračuna koji se otvara i vodi u Hrvatskoj narodnoj banci, a na kojem se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika državnog proračuna. (2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima jedinstveni račun proračuna koji se otvara i vodi u kreditnoj instituciji, a na kojem se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, za provedbu specifičnih transakcija proračuna i proračunskih korisnika može se otvoriti račun, uz prethodnu suglasnost ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika, župana. (4) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se iznimno za proračunske korisnike propisati izuzeća od stavaka 1. i 2. ovoga članka. (5) Ministar financija pravilnikom propisuje način i uvjete otvaranja računa iz stavka 3. ovoga članka. Financijsko izvještavanje Članak 139. (1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici dužni su sastavljati financijske izvještaje. (2) Financijski izvještaji iz stavka 1. ovoga članka jesu izvještaji o stanju, strukturi i promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda, rashoda te primitaka i izdataka odnosno novčanih tokova. (3) Financijski izvještaji iz stavka 1. ovoga članka sastavljaju se za razdoblja tijekom proračunske godine i za proračunsku godinu. (4) Financijski izvještaji iz stavka 1. ovoga članka za razdoblja tijekom godine čuvaju se do predaje financijskih izvještaja za isto razdoblje sljedeće godine, a godišnji financijski izvještaj čuva se trajno i u izvorniku. (5) Obveznici iz članka 5. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona dužni su izraditi i dostaviti financijske izvještaje u skladu s pravilnikom iz članka 134. stavka 2. ovoga Zakona. (6) Ministar financija pravilnikom iz članka 134. stavka 2. ovoga Zakona propisuje oblik i sadržaj financijskih izvještaja, razdoblja za koja se sastavljaju te obvezu i rokove njihova dostavljanja.
2 MLADENKA KARAČIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Mišljenja sam da iz članka 4. stavaka 1. i 2. treba brisati riječi: „odnosno kojima je izvor prihoda proračun jedinica u iznosu od 50 posto ili više“. Koji su to proračunski korisnici državnog proračuna koji se financiraju 50% ili više iz proračuna jedinice? Riječi iz čl.4.t.45. Zakona o proračunu: „ili su sastavnice tog tijela ili ustanove koje im je ujedno isključivi osnivač“ odnosile su se na fakultete čiji su osnivači sveučilišta, a ne RH. Ima li još takvih proračunskih korisnika državnog proračuna? Mišljenja sam da stavke 2. i 3. treba spojiti u jedan stavak. Prihvaćen Prihvaća se. U članku 4. riječi proračuna jedinice zamjenijenjene su riječima državnog proračuna. Prihvaća se. U članku 4. stavci 2. i 3. objedinjeni su u jedan stavak.
3 MLADENKA KARAČIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Uz čl. 5. Osnivači osnovnih i srednjih škola su JLP(R)S. Školama se rashodi za zaposlene financiraju iz državnog proračuna. Kod osnovnih škola prihod iz državnog proračuna može činiti i 80%. Pod koji stavak bi one spadale? Mislim da treba proširiti stavak 1. podstavak 2.: „… odnosno kojima je izvor prihoda proračun jedinica ili državni proračuna u iznosu od 50 posto ili više“ Koji su to proračunski korisnici jedinice koji zadovoljavaju kriterije iz stavaka 2. i 4.? Prihvaćen Članak 5. nadopunjen je na način da bude jasno da su škole proračunski korisnici JLP(R)S-a i u slučaju kada ostvaruju sredstva iz državnog proračuna za financiranje rashoda za zaposlene i/ili materijalne rashode pa u nekim slučajevima prihodi iz proračuna mogu biti više od 50% ukupnih prihoda škola.
4 MLADENKA KARAČIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Mišljenja sam da kriteriji iz čl. 4. i čl. 5. ne mogu biti ispunjeni kumulativno. Ne može nekome osnivač biti istovremeno RH odnosno jedinica i ustanova čiji je osnivač RH odnosno jedinica. Prihvaćen Članak je dorađen sukladno nomotehničkim pravilima kako bi bilo nedvosmisleno da se kumulativni uvjet odnosi isključivo na kriterije iz točaka 1., 2. i 3., a ne na članke 4. i 5.
5 MLADENKA KARAČIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Za razliku od HZZO-a i HZMO-a koji se financiraju iz doprinosa, Hrvatski zavod za zapošljavanje od 2019. ne ispunjava kriterij da ostvaruju prihode temeljem javnih ovlasti, zakona i drugih propisa jer je ukinut doprinos za zapošljavanje. Zbog toga je izgubio status izvanproračunskog korisnika, ali je u čl. 2. st. 4. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu uvedena odredba: „Iznimno od odredbi pravilnika kojim se utvrđuju proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća), za potrebe računovodstvenih i drugih proračunskih evidencija i izvještaja Hrvatski zavod za zapošljavanje smatra se izvanproračunskim korisnikom.“ Člankom 2. st. 3. novoga Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu utvrđeno je: „Iznimno od odredbi Pravilnika iz stavka 2., sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća), za potrebe računovodstvenih i drugih proračunskih evidencija i izvještaja Hrvatski zavod za zapošljavanje smatra se izvanproračunskim korisnikom, a poslovne transakcije s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje smatraju se poslovnim transakcijama s izvanproračunskim korisnikom.“ Prihvaćen Članak 8. stavak 2. izmijenjen je tako da glasi: (2) Izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna iz članka 7. ovoga Pravilnika smatraju se fondovi socijalne sigurnosti sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća): Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
6 MLADENKA KARAČIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 13. Mišljenja sam da u stavcima 3. i 4. između riječi „dva dana“ treba dodati riječ „radna“ Nije prihvaćen Rokovi u Pravilniku utvrđeni su prema općim pravnim pravilima o računanju rokova, što znači da rok počinje teći prvog dana poslije primitka zahtjeva za promjenom podataka, a završava se drugog dana poslije primitka zahtjeva. Ako posljednji dan roka pada u dan kad je zakonom određeno da se ne radi, kao posljednji dan roka računa se sljedeći radni dan.