Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i Prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski Telekom d.d. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O MJERAMA ZA SMANJENJE TROŠKOVA POSTAVLJANJA ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJSKIH MREŽA VELIKIH BRZINA Nastavno na javnu raspravu otvorenu od strane Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (dalje: MPPI) o Nacrtu prijedloga Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih (dalje: Zakon) brzina Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT) ovim putem iznosi svoje komentare kako slijedi: HT pozdravlja uvođenje novog i izmjenu postojećeg zakonodavnog okvira temeljem Direktive 2014/62 o mjerama za smanjenje troškova postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža (dalje:Direktiva), kojim Zakonom bi se trebala omogućiti brža i jeftinija gradnja i postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža (dalje: EKM) velikih brzina te efikasnije korištenje postojeće infrastrukture svih mrežnih operatora, a sve u svrhu razvoja usluga širokopojasnog pristupa Internetu (dalje: BB usluge) te ostvarenja ciljeva Digitalne Agende. MPPI je u dokumentu koji je priložen tekstu prijedloga Zakona pravilno identificiralo ključne probleme koji znatno otežavaju ostvarenje prethodno navedenih ciljeva. Stoga, HT koristi priliku uz svaki od problema navesti i prijedlog rješenja koji bi bio obuhvaćen ili Zakonom ili promjenom već postojećih propisa kojima se reguliraju uvjeti korištenja postojeće elektroničke infrastrukture (dalje: EKI) ili gradnja nove EKI. 1. Problem: 80% troškova gradnje nove EKI čine građevinski radovi, složeni proces izgradnje EKI (usklađenost s prostornim planovima, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (dalje: IPO) i pribavljanje dozvola nadležnih tijela) Prijedlog rješenja: a) Izmjena postojećih ili donošenje posebnih propisa iz područja gradnje i prostornog uređenja u cilju pojednostavljenja administrativnih procedura za ishođenje potrebnih dozvola za postavljanje EKM velikih brzina; b) Primjenu postojećeg Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima proširiti i na tehnologiju mini i mikro-rova, čime bi se omogućila ubrzana gradnja pristupne EKM velikih brzina bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom te na ulične ormariće za smještaj elektroničke komunikacijske opreme oslonjene na tlo maksimalne površine do 3 m2 i visine do 2 m na trasi ili koridoru kabelske kanalizacije. 2. Problem: Nepostojanje ili neadekvatnost elektroničkih komunikacijskih instalacija i fizičke infrastrukture unutar zgrada te otežani pristup operatorima EKM Prijedlog rješenja: Iako MPPI ovaj problem namjerava riješiti kroz izmjene i dopune Zakona o elektroničkim komunikacijama (dalje: ZEK), HT koristi priliku iznijeti nužnost obvezivanja vlasnika/stanara zgrada da omoguće izvođenje radova nužnih za postavljanje EKM velikih brzina bez razlike radi li se o novim ili starim zgradama. S tim u vezi HT ističe potrebu osnivanja radne skupine operatora i MPPI na izradi prijedloga izmjena ZEK-a kako bi bile obuhvaćene sve potrebne izmjene. Navedeni prijedlozi rješenja predstavljaju nadogradnju ciljeva/rješenja koje je izložilo MPPI u priloženom dokumentu, a koje HT u potpunosti podržava. Dodatno, skrećemo MPPI pažnju na dodatne probleme čije rješavanje smatramo također jednim od preduvjeta brže postavljanje EKM velikih brzina: 1. Problem: Diskriminacija u plaćanju naknada - samo privatni poduzetnici plaćaju naknade za korištenje nekretnina Zakonom o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih uvedena je diskriminacija u plaćanju naknada na štetu privatnih poduzetnika na način da javna trgovačka društva ne plaćaju naknade za stjecanje stvarnih prava kada ta prava stječu od drugih javnih trgovačkih društava na njihovom zemljištu odnosno na javnoj cesti. Diskriminacija znatno negativno utječe na konkurentnost sektora elektroničkih komunikacija s obzirom da naknade predstavljaju znatni financijski teret privatnim poduzetnicima u odnosa na javna trgovačka društva koja su prisutna na tržištu elektroničkih komunikacija (npr. Odašiljači i veze d.o.o., Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagrebački digitalni grad d.o.o.). Prijedlog rješenja: Plaćanje korištenja javnih površina u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave treba definirati na način da svi infrastrukturni operatori neovisno o vlasničkoj strukturi plaćaju naknade pod istim uvjetima ili da budu oslobođeni plaćanja naknada (npr. Njemačka u kojoj se naknade ne plaćaju za državne nekretnine). Nedavne izmjene Zakona o cestama pokazale su pozitivan pomak u ukidanju navedene diskriminacije te ih HT ovim putem koristi još jedanput pozdraviti. 2. Problem: Iznosi postojećih naknada koje operatori plaćaju za korištenje nekretnina su pretjerano visoki Opterećenje privatnih infrastrukturnih operatora po osnovi naknada za korištenje javnih, cestovnih i dr. površina za potrebe EKI procjenjuje se na iznos koji na godišnjoj razini predstavlja više od 20% njene ukupne vrijednosti na razini cijele RH. Visina opterećenja po osnovi naknade za korištenje zemljišta u režimu prava puta koju propisuje Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) (zadnje povećanje uslijedilo je 2014.g. za 9%) čini oko 9% ukupne vrijednosti tržišta u nepokretnoj mreži u 2015. te je u prosjeku 2 puta veća od naknada za služnosti koje su se do tada ugovarale sa gradovima i općinama (prosječna naknada za pravo puta je 6,5 kn/m2 godišnje dok se za služnost ugovaralo prosječno 2,6 kn/m2 godišnje). Dodatno, u 2014. godini: • Odlukom o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti ukinuti su popusti na plaćanje naknade za pravo služnosti vodova na javnim cestama te je uvedena obveza plaćanja naknada i za nadzemne mreže čime su iznosi naknada čime je sveukupno teret po osnovi ovih naknada utrostručen; • uslijedilo je višestruko povećanje pristojbi za lokacijske, građevinske i uporabne dozvole koje se izdaju po Zakonu o prostornom planiranju i Zakonu o gradnji (od 8–13 puta povećane) putem Uredbe koju donosi Vlada RH te je uveden minimalni iznos pristojbe u odnosu na procijenjenu vrijednost građevine (prije 0,25%, sada min. 20.000 kn) koji posljedično dovodi do nerealno visoke pristojbe u odnosu na investicijsku vrijednost građevine. Prijedlog rješenja: Naknade za korištenje trebaju biti proporcionalne i objektivne na način da potiču gradnju infrastrukture što znači da trebaju biti višestruko manje od naknada koje se danas plaćaju te usklađene sa najboljom EU praksom HT želi iznijeti prednosti predloženih rješenja izmjena regulatornog režima za sve uključene sudionike: a) smanjenje troška za el. kom infrastrukturu uz posljedično poticanje daljnje gradnje el. kom. infrastrukture što je od presudne važnosti za ispunjavanje ciljeva Digitalne Agende i povlačenje sredstava iz EU fondova; b) ukidanje diskriminacije među poduzetnicima s obzirom na vlasništvo i sektor; c)uređenje sustava linijske infrastrukture koji će jamčiti pravnu sigurnost za vlasnike infrastrukture (što je danas veliki problem svim vlasnicima infrastrukture); Slijedom svega navedenog, HT će u narednom periodu dostaviti MPPI popis svih propisa i konkretnih prijedloga izmjena koje smatra nužnim za ubrzano polaganje EKM velikih brzina. Zaključno, iz navedenih problema i predloženih rješenja može se zaključiti da nužno provođenje akcijskih mjera uz konkretizaciju nužnih zakonskih mjera u izmjeni regulatornog režima. S tim u vezi predlažemo osnivanje radne skupine u kojoj bi bili prisutni predstavnici MPPI, Ministarstva graditeljstva i prostornog planiranja, HAKOM-a i operatora, a sve u svrhu ostvarenja ciljeva ovog Zakona/Direktive tj. smanjenja troškova gradnje i uklanjanja uskih grla u tom procesu (od koordiniranja i troškova građevinskih radova, upravnih postupaka i naknada za ishođenje dozvola, te ulaska u zgradu i postavljanja kućnih instalacija). HT niže dostavlja i komentare na pojedine članke Zakona: Čl.3.st.1.t.2. „Značenje pojmova“ -> definicija „mrežnog operatora“ Iako se iz definicije može pretpostaviti da je intencija zakonodavca bila da se terminologija ovog Zakona uskladi sa terminologijom ZEK-a. Međutim, predlaže se u definiciji držati izvornog teksta čl.2.t.1. Direktive („mrežni operator” znači poduzetnik koji daje na korištenje ili je ovlašten za davanje na korištenje javne komunikacijske mreže) iz razloga što se na taj način onemogućava da određeni poduzetnici budu izuzeti od primjene Zakona. Slijedom navedenog predlaže se istu terminologiju koristiti kroz cijeli tekst Zakona. Čl.5.st.2. Sadržaj zahtjeva za pristup i zajedničko korištenje Predlaže se čl.5.st.2. Zakona uskladiti sa čl.3.st.2. Direktive kojim je propisano da „se u pisanom zahtjevu navode elementi projekta za koji se traži pristup, uključujući određeni vremenski okvir“. S tim u vezi skrećemo pažnju na propise iz područja elektroničkih komunikacija koji reguliraju pristup i zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture (dalje: EKI) u kojima se definira kao sastavni dio zahtjeva za pristupom i izrada tehničkog rješenja. U ovom kontekstu ga možemo sagledati projektom. Prihvaćanjem sadržaja zahtjeva kakav se predlaže Zakonom, ne bi bio osiguran ravnopravan položaj svih poduzetnika koji omogućavaju pristup svojoj infrastrukturi. Čl.5.st.6. Rok za pokretanje postupka pred nadležnim tijelom u slučaju odbijanja zahtjeva za pristup i zajedničko korištenje Predlaže se čl.5.st.6. Zakona uskladiti s čl.3.st.4 Direktive u kojem se navodi da je rok za pokretanje spora „dva mjeseca od dana primitka zahtjeva za pristup“, dok Zakon faktično predviđa rok od 3 mjeseca (duži od onoga propisanog Direktivom) od dana primitka urednog zahtjeva ( 2 mjeseca za odgovor na zahtjev za pristup (čl.5.st.5. Zakona) +30 dana za pokretanje spora ). Čl.5.st.8. Produljenje roka za rješavanje spora i mogućnost paralelnog pokretanja sudskog postupka U svrhu uklanjanja dvojbi predlaže se čl.5.st.8. Zakona uskladiti sa čl.3.st.5 Direktive u kojem se dodatno navodi da produljenje roka Agenciji za rješavanje spora u iznimnim okolnostima ne dovodi „u pitanje mogućnost bilo koje stranke da se vezano za konkretni slučaj obrati sudu“. Isto je potrebno dodati u čl.6.st.9. i čl.7.st.6. Zakona. Čl.6.st.1. Ažuriranje podataka jedinstvene informacijske točke Potrebno čl.6.st.1. Zakona uskladiti sa čl.4.st.2 Direktive: „Svako ažuriranje tih informacija i svaka nova sastavnica osnovnih informacija…koje zaprimi tijelo javnog sektora stavljaju se na raspolaganje jedinstvenoj informacijskoj točki u roku od dva mjeseca od primitka. To se razdoblje može produljiti za najviše jedan mjesec, u slučaju kada je to potrebno da bi se zajamčila pouzdanost pruženih informacija“. Navedeno je nužno radi osiguranja da jedinstvena informacijska točka sadržava ažurirane podatke. Čl.6.st.4. Ograničenje pristupa podacima Potrebno čl.6.s.t4. Zakona uskladiti sa čl.4.st.1 Direktive u kojem je navedeno da se može ograničiti pristup osnovnim informacijama i ako je neophodno s obzirom na „…zaštitu, povjerljivost ili operativne i poslovne tajne“ Isto je potrebno promijeniti u čl.8.st.7 Zakona. Glava IV. Zakona Koordiniranje građevinskih radova HT, s obzirom da Direktiva određuje minimalan sadržaj koji treba usvojiti u nacionalno zakonodavstvo, predlaže razmotriti da, s obzirom da je EKI od interesa za RH, stvoriti zakonske preduvjete/obveze da se prilikom gradnje koja se financira iz javnih sredstva automatski gradi EKI za polaganje EKM. Čl.7.st.3.t.c) Prihvaćanje razumnog zahtjeva i koordiniranje građevinskih radova Predlaže se uskladiti čl.7.st.3.t.c) Zakona uskladiti sa čl. 5/2 (c) Direktive koji propisuje da je zahtjev za koordiniranje podnesen „što je prije moguće, a u svakom slučaju najmanje mjesec dana“. Glava V. Zakona Transparentnost u vezi s planiranim građevinskim radovima Smatramo da je neophodno izuzeti primjenu članka 8. na operatore javne komunikacijske mreže s obzirom na odredbe Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme koja predviđa EKI kao prostorno-plansku kategoriju te slijedom primjene lex specialis nije ni potrebno od strane operatora javnih komunikacijskih mreža najavljivati građevinske radove. Podredno, rokovi navedeni u ovoj glavi Zakona ne smiju utjecati na rokove koji su propisani ZEK-om i pravilnicima i odlukama HAKOM-a donesenim na temelju ZEK-a, a koji su određeni lex specialisom. Čl.8.st.1. Objava građevinskih radova Čl.8.st.1. Zakona nije usklađena sa čl.6.st.1. Direktive te je stoga u definiranju rokova potrebno razlučiti i rokove slučajeve kada se radi se o novoj izgradnji i građevinska dozvola je potrebna, kada se radi se o novoj izgradnji i građevinska dozvola nije potrebna i slučajeve kada osnovne informacije u vezi s tekućim ili planiranim građevinskim radovima koji se odnose na fizičku infrastrukturu za koje je već izdana dozvola. Slijedom toga je potrebno definirati rokove definiraju kao najviše 6 mjeseci gdje je dozvola potrebna odnosno najviše 60 dana za slučajeve gdje dozvola već postoji ili nije potrebna. Glava VI./čl.9. Zakona - Transparentnost u vezi s postupkom izdavanja dozvola Predlaže se određivanje i roka kraćeg od 4 mjeseca od dana zaprimanja urednog zahtjeva s obzirom da nije Direktivom zabranjeno određivanje kraćeg roka. Dodatno, potrebno je u čl.9.st.2. pravo poduzetnika na naknadu štete u slučaju kašnjenja sa izdavanjem dozvole obzirom je isto pravo omogućeno čl.7.st.4. Direktive. Zaključno, MPPI će trebati dati jasne smjernice u kojim situacijama se primjenjuje ZEK i propisi doneseni temeljem ZEK-a, a u kojima Zakon kako bi se izbjegla pravna nesigurnost. U Zagrebu 26.02.2016. Hrvatski Telekom d.d. Djelomično prihvaćen Općenito: Općeniti komentari – ne sadržavaju primjedbe. Predložena rješenja nisu predmet ovoga Nacrta prijedloga Zakona. Na članak 3. stavak 1. točka 6. (ranije točka 2.): Primjedba se ne prihvaća. Definiranjem mrežnog operatora u Nacrtu prijedloga Zakona uporabom pojmova iz Zakona o elektroničkim komunikacijama postiže se usklađenost i dosljednost u primjeni pojmovlja u oba zakonska propisa, pri čemu su takvom definicijom obuhvaćeni svi poduzetnici na koje se odnosi članak 2. stavak 2. točka 1. Direktive 2014/61/EU. Na članak 5. stavak 2.: Primjedba se ne prihvaća. S obzirom na odredbu članka 5. stavka 11. Nacrta prijedloga Zakona, prema kojoj se ovaj članak ne primjenjuje na prava i obveze u vezi s pristupom elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi, utvrđene posebnim propisima kojima je uređeno područje elektroničkih komunikacija, smatramo predloženo rješenje sadržaja zahtjeva primjerenim. Na članak 5. stavak 6.: Primjedba se ne prihvaća. Člankom 5. stavkom 6. Nacrta prijedloga Zakona ne predviđa se produljenje roka za pokretanje spora u odnosu na Direktivu 2014/61/EU, dok člankom 3. stavkom 4. navedene Direktive nije određen rok za pokretanje spora (već se ponavlja rok iz članka 3. stavka 3. Direktive u kojem mrežni operator odlučuje o prihvaćanju zahtjeva). Slijedom navedenog, člankom 5. stavkom 6. utvrđen je primjereni rok u kojem se može pokrenuti spor pred nadležnim nacionalnim regulatornim tijelom, čime se osigurava ispunjenje prava svake stranke u sporu. Na članak 5. stavak 8.: Primjedba se ne prihvaća. Mogućnost, odnosno pravo bilo koje stranke u sporu na pokretanje sudskog postupka pred nadležnim sudom propisano je na jedinstven način člankom 11. stavkom 3. Nacrta prijedloga Zakona, za sve postupke rješavanja sporova pred HAKOM-om. Na članak 6. stavak 1.: Primjedba se ne prihvaća. Ažuriranje podataka, koje pruža jedinstvena informacijska točka, pobliže će se osigurati posebnim propisom kojim se uređuje područje državne izmjere i katastra nekretnina, kako je propisano odredbama članka 6. stavaka 1. i 2. Nacrta prijedloga Zakona. Na članak 6. stavak 4.: Primjedba se ne prihvaća. Mišljenja smo da se pitanja zaštite tajnosti podataka i poslovnih tajna protežu kroz sva prethodno navedena područja (sigurnost i cjelovitost mreža, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje), te stoga nisu posebno izdvojena u odredbama članka 6. stavka 4. i članka 8. stavka 7. Nacrta prijedloga Zakona. Na članak 7.: Primjedba se ne prihvaća. Predmetni prijedlog, koji nije dio obvezujućih odredaba Direktive 2014/61/EU, u ovom trenutku nije moguće prihvatiti bez provedbe dodatnih analiza i savjetovanja, ali će se razmotriti u budućnosti. Na članak 7. stavak 3. točka c): Primjedba je prihvaćena. Predmetna odredba članka 7. stavka 3. točke c) Nacrta prijedloga Zakona dopunjena je na odgovarajući način. Na članak 8.: Primjedba se ne prihvaća. Članak 6. Direktive 2014/61/EU, koji je prenesen člankom 8. Nacrta prijedloga Zakona, ne poznaje izuzeće od primjene odredaba tog članka na operatore javne komunikacijske mreže, niti su predmetne odredbe već sadržane u Uredbi o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme. Naime, navedena Uredba uređuje načela, mjerila i uvjete za prostorno planiranje razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture, što nije povezano s materijom koja uređuje transparentnost planiranih građevinskih radova, u smislu članka 8. Nacrta prijedloga Zakona. U odnosu na dio primjedbe o rokovima u članku 8. Nacrta prijedloga Zakona naglašavamo da je ovo pitanje u cijelosti riješeno člankom 4. Nacrta prijedloga Zakona. Na članak 8. stavak 1.: Primjedba je prihvaćena na odgovarajući način. Predmetna odredba članka 8. stavka 1. Nacrta prijedloga Zakona usklađena je i dopunjena na odgovarajući način. Na članak 9.: Primjedba se ne prihvaća. Odredbom članka 9. stavka 2. Nacrta prijedloga Zakona propisan je, kao prvenstveni rok za rješavanje zahtjeva, rok utvrđen posebnim propisima (o gradnji i prostornom uređenju), a podredno je kao najdulji rok utvrđen rok od četiri mjeseca od dana zaprimanja urednog zahtjeva, što je u potpunosti u skladu s odredbama članka 7. stavka 3. Direktive 2014/61/EU. Na članak 9. stavak 2.: Primjedba se ne prihvaća. Odredbom članka 7. stavka 4. Direktive 2014/61/EU, koja je fakultativne, a ne obvezujuće naravi ("Države članice mogu osigurati …") predviđena je mogućnost osiguranja naknade pretrpljene štete "u skladu s nacionalnim pravom", što znači da se takvo pravo može osigurati u skladu s općim propisima o naknadi štete te nije predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona. Na cijeli Zakon: Općenit komentar – ne sadržava konkretnu primjedbu.
2 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O MJERAMA ZA SMANJENJE TROŠKOVA POSTAVLJANJA ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJSKIH MREŽA VELIKIH BRZINA Uvodno pozdravljamo donošenje predmetnog Zakona koji bi operatorima javnih komunikacijskih mreža trebao omogućiti pristup fizičkoj infrastrukturi tijela javnog sektora pod transparentnim i nediskriminirajućim uvjetima, te općenito pridonijeti boljoj iskorištenosti postojeće infrastrukture te smanjenju troškova izgradnje mreža velikih brzina, koordinacijom građevinskih radova između mrežnih operatora i zainteresiranih operatora javnih komunikacijskih mreža. Primljeno na znanje Uvodno: Općenit komentar – ne sadržava konkretnu primjedbu.
3 Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O MJERAMA ZA SMANJENJE TROŠKOVA POSTAVLJANJA ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJSKIH MREŽA VELIKIH BRZINA U svezi s javnom raspravom otvorenom od strane Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (dalje: MPPI) o Nacrtu prijedloga Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske (dalje: UPKH) u ime sva tri mobilna operatora (Hrvatski Telekom d.d., VIPnet d.o.o., Tele2 d.o.o.) ovim putem podnosi svoje komentare. UPKH pozdravlja uvođenje novog i izmjenu postojećeg zakonodavnog okvira kojim će se omogućiti brža i jeftinija gradnja i postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža (dalje: EKM)  velikih brzina te efikasnije korištenje postojeće infrastrukture svih mrežnih operatora, a sve u svrhu razvoja usluga širokopojasnog pristupa Internetu (dalje: BB usluge) te ostvarenja ciljeva Digital Agende.   MPPI je u dokumentu koji je predmet javnog savjetovanju ispravno utvrdio ključne probleme koji znatno otežavaju ostvarenje spomenutih ciljeva. Komentar na Članak 4. koji glasi: „Ako je koja od odredaba ovoga Zakona u suprotnosti s propisima kojima je uređeno područje elektroničkih komunikacija, primijenit će se propisi kojima je uređeno područje elektroničkih komunikacija“. Iz razloga što je predloženo određenje preširoko i može obuhvatiti i druge propise izuzev Zakona o elektroničkim komunikacijama koji uz uređenje drugih područja uređuju ili će uređivati djelomično neki segment područja elektroničkih komunikacija (kao na primjer ovaj Zakon) predlažemo preformulirati: „Ako je koja od odredaba ovoga Zakona u suprotnosti s Zakonom o elektroničkim komunikacijama i provedbenim propisima toga zakona primijenit će se Zakon o elektroničkim komunikacijama odnosno provedbeni propisi“. Komentar na Članak 5. Stavak 8. koji glasi: (8) Agencija donosi odluku iz stavka 7. ovoga članka u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva za rješavanje spora. Rok rješavanja spora može se produljiti samo u iznimnim okolnostima. S obzirom da rok od 4 mjeseca nalazimo predugim i da isti nije određen Direktivom, radi sprječavanja neželjenih odugovlačenja primjene ovog Zakona i u cilju osiguranja njegove učinkovitosti, da se rok za donošenje odluke Agencije u sporu skrati na najviše 2 mjeseca, kao što je definirano u članku 6. stavak 9. te da predmetni stavak 8. glasi: (8) Agencija donosi odluku iz stavka 7. ovoga članka u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od dva mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva za rješavanje spora. Rok rješavanja spora može se produljiti samo u iznimnim okolnostima. Komentar na Članak 5. Stavak 11. koji glasi: (11) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na prava i obveze u vezi s pristupom elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi, utvrđene posebnim propisima kojima je uređeno područje elektroničkih komunikacija. S obzirom da se na međusobne odnose operatora javne komunikacijske mreže u području elektroničkih komunikacija primjenjuju posebni propisi, a kako bismo izbjegli mogućnost pogrešnog tumačenja da se odredbe članka 5 uopće ne primjenjuju na odnose između operatora javne komunikacijske mreže i drugih mrežnih operatora predlažemo preformulirati: (11) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na međusobna prava i obveze operatora javne komunikacijske mreže. Komentari na Članak 8. Smatramo da je neophodno izuzeti primjenu članka 8 na operatore javne komunikacijske mreže uzimajući u obzir osjetljivost informacija o izgradnji mreže operatora javne komunikacijske mreže koja proizlazi iz pravne nesigurnosti uzrokovane u praksi dokazanom nemogućnošću države da adekvatno zaštiti prava operatora javne komunikacijske mreže prilikom gradnje mreže. Pored toga, uzevši u obzir odredbe Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, odnosni grafički dio iste (Objedinjeni plan), možemo smatrati kako su javno dostupne informacije o područjima na kojima je planirana izgradnja novih samostojećih antenskih stupova te da je time u odnosu na operatore javne komunikacijske mreže ispunjen smisao obveza propisanih Direktivom. Štoviše, temeljem provedbenih odredaba iste Uredbe, operator javne komunikacijske mreže ima obvezu prije izgradnje novog samostojećeg antenskog stupa zatražiti Iskaz interesa ostali operatora javne komunikacije te, u skladu sa iskazanim interesom, graditi samostojeći antenski stup takvih karakteristika koje omogućavaju prihvat svih zainteresiranih operatora javnih komunikacija i drugih korisnika. Antenski prihvati, sukladno odredbama spomenute Uredbe se ne planiraju u dokumentima prostornog uređenja, a pored toga, tehnički je neprikladno dozvoljavati pristup i za smještanje infrastrukture i s njom povezane opreme antenskim prihvatima. Slijedom navedenoga predlažemo članku 8 dodati stavak 11 koji bi glasio: (11) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na operatore javne komunikacijske mreže. Alternativno, kako bi se iz ranije spomenutih razloga obveze operatora javne komunikacijske mreže o dijeljenu informacija o mreži svele na minimum propisan DIREKTIVOM 2014/61/EU članku 8 dodati stavak 11 koji bi glasio: (11) Odredbe stavaka 1 do 4 ovoga članka ne primjenjuju se na operatore javne komunikacijske mreže. Djelomično prihvaćen Općenito: Općeniti komentari – ne sadržavaju primjedbe. Na članak 4.: Primjedba je prihvaćena. Predmetna odredba članka 4. Nacrta prijedloga Zakona izmijenjena je na odgovarajući način. Na članak 5. stavak 8.: Primjedba se ne prihvaća. Predmetna primjedba ne prihvaća se iz razloga što je članak 5. stavak 8. Nacrta prijedloga Zakona u potpunosti usklađen s mjerodavnom odredbom članka 3. stavka 5. Direktive 2014/61/EU. Na članak 5. stavak 11.: Primjedba se ne prihvaća. Predmetna primjedba ne prihvaća se iz razloga što je na članak 5. stavak 11. Nacrta prijedloga Zakona na odgovarajući način prihvaćena primjedba pod brojem 16. Na članak 8.: Primjedba se ne prihvaća. Članak 6. Direktive 2014/61/EU, koji je prenesen člankom 8. Nacrta prijedloga Zakona, ne poznaje izuzeće od primjene odredaba tog članka na operatore javne komunikacijske mreže, niti su predmetne odredbe već sadržane u Uredbi o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme. Naime, navedena Uredba uređuje načela, mjerila i uvjete za prostorno planiranje razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture, što nije povezano s materijom koja uređuje transparentnost planiranih građevinskih radova, u smislu članka 8. Nacrta prijedloga Zakona.
4 OT-OPTIMA TELEKOM d.d. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O MJERAMA ZA SMANJENJE TROŠKOVA POSTAVLJANJA ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJSKIH MREŽA VELIKIH BRZINA Ovim putem OT-Optima Telekom d.d. (dalje tekstu: Optima ili OT) dostavlja komentare na objavljeni Nacrt prijedloga Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (dalje u tekstu: Nacrta prijedloga Zakona) te se u nastavku očituje na način kako slijedi; Uvodno, Optima ističe kako u načelu pozdravlja donošenje Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, koji bi trebao potaknuti izgradnju takovih mreža te značajno smanjiti troškove njihove izgradnje. Međutim, da bi ovaj Zakon u potpunosti polučio željene rezultate, nužno je osigurati njegovu provedbu u praksi. Pri tome, osobito ukazujemo na obvezu uključivanja i informiranja svih komunalnih društava u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, kao mrežnih operatora, na primjenu Zakona, jer će se krajnje točke elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina nalaziti upravo na toj razini. Međutim, kao jedan od problema u realizaciji elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, osim izostajanja zajedničke gradnje različitih infrastrukturnih projekata odnosno integrirane izgradnje infrastrukture koja se ovim Zakonom potiče, na tržištu elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj prepoznati su i iznimno dugi rokovi za izdavanje administrativnih dozvola za gradnju te visoki administrativni troškovi koji istu prate. Iako, navedeno nije predmet ovog Zakona, želimo ovim putem ukazati nadležnom Ministarstvu da bi kao iznimno poticajna mjera gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina koji zahtijevaju znatna ulaganja, služilo ukidanje obveze plaćanja naknade za služnost na općem dobru ili na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i regionalne samouprave, a koju naknadu plaćaju operatori javnih komunikacijskih mreža za razliku od komunalnih društava u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. I. Odredbom članka 5. stavka 11. Nacrta prijedloga Zakona isključena je primjena istog na pristup i zajedničko korištenje, postojeće elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme jer je pristup i korištenje iste propisano Zakonom o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08; 90/11; 133/12; 80/13; 71/14, dalje u tekstu: ZEK) i podzakonskim propisom. Dakle, u slučaju potrebe proširenja vlastite elektroničke komunikacijske mreže, operator elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, kao operator korisnik, se u skladu sa odredbama članka 30. ZEK-a može obratiti infrastrukturnom operatoru sa zahtjevom za pristup i zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme. Iz odredbe članka 7. stavka 3. Nacrta prijedloga Zakona proizlazi da mrežni operator koji izravno ili neizravno izvodi građevinske radove u potpunosti ili djelomično financirane javnim sredstvima jest obvezan prihvatiti svaki razuman zahtjev operatora javne komunikacijske mreže i omogućiti mu koordiniranje građevinskih radova radi postavljanja elektroničke komunikacijske infrastrukture. S obzirom da definicija mrežnog operatora uključuje i sve operatore javne komunikacijske mreže, nužno je u članku 8. stavku 1. Nacrta prijedloga Zakona jasno odrediti da se predmetni građevinski radovi u svrhu izgradnje fizičke infrastrukture odnose isključivo na one koje su u potpunosti ili djelomično financirane javnim sredstvima. Naime, u slučaju da nema izgrađene elektroničke komunikacijske infrastrukture te operatori javnih komunikacijskih mreža moraju radi proširenja vlastite elektroničke komunikacijske mreže izvoditi građevinske radove s ciljem izgradnje nove elektroničke komunikacijske infrastrukture, koju financiraju isključivo vlastitim sredstvima, operatori javnih komunikacijskih mreža bi trebali biti izuzeti u cijelosti od primjene obveza propisanih Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, te postupati u cijelosti u skladu sa odredbama ZEK-a. Slijedom navedenog, prijedlog je dopuniti odredbu iz članka 8. stavka 1. Nacrta prijedloga Zakona na način kako slijedi; „(1) Mrežni operator, koji planira izvoditi građevinske radove u potpunosti ili djelomično financirane javnim sredstvima, obvezan je obavijest o izvođenju tih radova objaviti na svojim internetskim stranicama i dostaviti nadležnom tijelu iz članka 10. stavka 4. ovoga Zakona najmanje šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole nadležnom tijelu graditeljstva, odnosno 60 dana prije početka izvođenja radova ako građevinska dozvola nije potrebna u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje gradnja i prostorno uređenje. Primljeno na znanje Općenito: Općeniti komentari – ne sadržavaju primjedbe. Predmetna pitanja nisu predmet ovoga Nacrta prijedloga Zakona. Na članak 5. stavak 11.: Ovaj komentar ne sadržava primjedbu. Na članak 8. stavak 1.: Primjedba se ne prihvaća. Namjera je članka 8. stavka 1. Nacrta prijedloga Zakona propisati opću obvezu svim mrežnim operatorima, neovisno o tome iz kojih sredstava financiraju građevinske radove, da objave obavijest o planiranom izvođenju građevinskih radova, kako bi ona pravodobno bila dostupna svima, što će pridonijeti provedbi načela transparentnosti planiranih građevinskih radova, kao važnog dijela temeljnog cilja Direktive 2014/61/EU i ovoga Nacrta prijedloga Zakona, a to je smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. S druge strane, u preostalim odredbama članka 8. Nacrta prijedloga Zakona, koje propisuju obveze u vezi s koordiniranjem građevinskih radova, upućuje se na građevinske radove koji se u potpunosti ili djelomično financiraju javnim sredstvima, u skladu s člankom 6. Direktive 2014/61/EU.
5 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Odnos prema propisima o elektroničkim komunikacijama, Članak 4. 1) U članku 4. riječi: "propisi kojima je uređeno područje elektroničkih komunikacija" zamjenjuju se riječima: "Zakonom o elektroničkim komunikacijama ("Narodne novine", broj 73/08., 90/11., 133/12., 80/13 i 71/14.) i propisima donesenim na temelju tog Zakona“ Obrazloženje: Predloženom izmjenom predmetnog članka nedvojbeno se određuje prednost u primjeni odredaba Zakona o elektroničkim komunikacijama ("Narodne novine", broj 73/08., 90/11., 133/12., 80/13 i 71/14.; dalje u tekstu: ZEK) i propisa donesenih na temelju ZEK-a u odnosu na Nacrt Zakona, budući da oba propisa uređuju područje elektroničkih komunikacija te je stoga nužno odrediti koji propis ima prednost u primjeni. Djelomično prihvaćen Na članak 4.: Primjedba je prihvaćena na odgovarajući način. Predmetna odredba članka 4. Nacrta prijedloga Zakona izmijenjena je na odgovarajući način, prihvaćanjem primjedbe pod brojem 28.
6 Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske Odnos prema propisima o elektroničkim komunikacijama, Članak 4. Iz razloga što je predloženo određenje preširoko i može obuhvatiti i druge propise izuzev Zakona o elektroničkim komunikacijama koji uz uređenje drugih područja uređuju ili će uređivati djelomično neki segment područja elektroničkih komunikacija (kao na primjer ovaj Zakon) predlažemo preformulirati: „Ako je koja od odredaba ovoga Zakona u suprotnosti s Zakonom o elektroničkim komunikacijama i provedbenim propisima toga zakona primijenit će se Zakon o elektroničkim komunikacijama odnosno provedbeni propisi.“ Prihvaćen Na članak 4.: Primjedba je prihvaćena. Predmetna odredba članka 4. Nacrta prijedloga Zakona izmijenjena je na odgovarajući način.
7 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. II.  PRISTUP I ZAJEDNIČKO KORIŠTENJE POSTOJEĆE FIZIČKE INFRASTRUKTURE, Članak 5. U članku 5. stavak 11. Nacrta Zakona mijenja se i glasi: "(11) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na prava i obveze u vezi s pristupom i zajedničkim korištenjem elektroničke komunikacijske infrastrukture i opreme, utvrđene posebnim propisima kojima su u pravni poredak Republike Hrvatske preneseni sljedeći propisi Europske unije: - Direktiva 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvirna direktiva) (SL L 108, 24. 4. 2002.), - Direktiva 2002/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o pristupu i međupovezivanju elektroničkih komunikacijskih mreža i pripadajuće opreme (Direktiva o pristupu) (SL L 108, 24. 4. 2002.), - Direktiva 2002/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o ovlaštenjima na području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (Direktiva o ovlaštenjima) (SL L 108, 24. 4. 2002.), - Direktiva 2002/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o univerzalnim uslugama i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama (Direktiva o univerzalnim uslugama) (SL L 108, 24. 4. 2002.), - Direktiva Komisije 2002/77/EZ od 16. rujna 2002. o natjecanju na tržištima elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (SL L 249, 17. 9. 2002.)." Obrazloženje: Predloženom izmjenom predmetnog stavka preciznije se određuje prednost u primjeni propisa Europske unije koji su preuzeti Zakonom o elektroničkim komunikacijama ("Narodne novine", broj 73/08., 90/11., 133/12., 80/13 i 71/14.; dalje u tekstu: ZEK), kao i propisima donesenima na temelju ZEK-a u odnosu na cjelokupni Nacrt Zakona, a ne samo odredbe članka 5. Nacrta Zakona, a sve u skladu s odredbom članka 1. stavka 4. Direktive 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina ( SL L 155, 23. 5. 2014.) (dalje u tekstu: Direktiva). U članku 5. iza stavka 11. dodaje se novi stavak 12. koji glasi: "(12) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na regulatorne obveze određene infrastrukturnim operatorima na temelju posebnih propisa iz stavka 11. ovoga članka." Obrazloženje: Nastavno na obrazloženje pod točkom 1) ovog očitovanja, ovom dopunom članka 5. Nacrta Zakona u potpunosti se preuzima tekst i smisao odredbe stavaka 12 (recitala) Direktive, a kojom je definirano da primjena Direktive ne smije utjecati na specifične regulatorne mjere određene u skladu s postojećim regulatornim okvirom, poput specifičnih regulatornih obveza. Stoga predlažemo dopunu članka 5. kako bi se izbjegle bilo kakve nedoumice u primjeni novog Zakona i njegovog utjecaja na regulatorne obveze određene infrastrukturnim operatorima. U članku 5. dosadašnji stavak 12. postaje stavak 13. Obrazloženje: Predloženom izmjenom nomotehnički se uređuje tekst. Djelomično prihvaćen Na članak 5. stavak 11.: Primjedba je prihvaćena na odgovarajući način. Predmetna odredba članka 5. stavka 11. Nacrta prijedloga Zakona izmijenjena je na odgovarajući način. Na članak 5. novi stavak 12.: Primjedba se ne prihvaća. Mišljenja smo da je prednost u primjeni Zakona o elektroničkim komunikacijama i propisa donesenih na temelju tog Zakona u odnosu na Nacrt prijedloga Zakona nedvojbeno jasno propisana člankom 4. Nacrta prijedloga Zakona, u skladu s odredbom članka 1. stavka 4. Direktive 2014/61/EU, te da navedeno obuhvaća i slučajeve iz novopredloženog stavka 12.
8 Ana Grubešić II.  PRISTUP I ZAJEDNIČKO KORIŠTENJE POSTOJEĆE FIZIČKE INFRASTRUKTURE, Članak 5. Čl. 5. St. (4) f): Prijedlog: brisati riječi „rokove i“. Obrazloženje: „Terms and conditions“ se uobičajeno prevodi kao „Uvjeti“, a rokovi su sami po sebi samo jedan od mogućih uvjeta… Prihvaćen Na članak 5. stavak 4. točka f): Primjedba je prihvaćena. Predmetna odredba članka 5. stavka 4. točke f) Nacrta prijedloga Zakona izmijenjena je na predloženi način.
9 Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske II.  PRISTUP I ZAJEDNIČKO KORIŠTENJE POSTOJEĆE FIZIČKE INFRASTRUKTURE, Članak 5. Komentar na Članak 5. Stavak 8. S obzirom da rok od 4 mjeseca nalazimo predugim i da isti nije određen Direktivom, radi sprječavanja neželjenih odugovlačenja primjene ovog Zakona i u cilju osiguranja njegove učinkovitosti, da se rok za donošenje odluke Agencije u sporu skrati na najviše 2 mjeseca, kao što je definirano u članku 6. stavak 9. te da predmetni stavak 8. glasi: (8) Agencija donosi odluku iz stavka 7. ovoga članka u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od dva mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva za rješavanje spora. Rok rješavanja spora može se produljiti samo u iznimnim okolnostima. Komentar na Članak 5. Stavak 11. S obzirom da se na međusobne odnose operatora javne komunikacijske mreže u području elektroničkih komunikacija primjenjuju posebni propisi, a kako bismo izbjegli mogućnost pogrešnog tumačenja da se odredbe članka 5. uopće ne primjenjuju na odnose između operatora javne komunikacijske mreže i drugih mrežnih operatora predlažemo preformulirati: (11) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na međusobna prava i obveze operatora javne komunikacijske mreže. Nije prihvaćen Na članak 5. stavak 8.: Primjedba se ne prihvaća. Predmetna primjedba ne prihvaća se iz razloga što je članak 5. stavak 8. Nacrta prijedloga Zakona u potpunosti usklađen s mjerodavnom odredbom članka 3. stavka 5. Direktive 2014/61/EU. Na članak 5. stavak 11.: Primjedba se ne prihvaća. Predmetna primjedba ne prihvaća se iz razloga što je na članak 5. stavak 11. Nacrta prijedloga Zakona na odgovarajući način prihvaćena primjedba pod brojem 16.
10 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. IV.  KOORDINIRANJE GRAĐEVINSKIH RADOVA, Članak 7. 4) U članku 8. stavak 1. iza riječi: "koji planira izvoditi građevinske radove" dodaju se riječi: "iz članka 7. stavak 3. ovog Zakona" Obrazloženje: Predloženom dopunom preciznije se utvrđuje da se obveza objave namjere izvođenja građevinskih radova odnosi samo na građevinske radove koji se u potpunosti ili djelomično financiraju javnim sredstvima. Držimo da je navedena dopuna u potpunosti usklađena s odredbom članka 6. stavak 1. Direktive koju se preuzima predmetnom odredbom članka 8. stavak 1. Nacrta Zakona, a koja upravo određuje da se navedena obveza odnosi na koordinaciju građevinskih radova iz članka 5. Direktive. Nije prihvaćen Na članak 8. stavak 1.: Primjedba se ne prihvaća. Odredba članka 6. stavka 1. Direktive 2014/61/EU prenesena je člankom 8. stavcima 3. i 5. Nacrta prijedloga Zakona, a ne člankom 8. stavkom 1., namjera kojeg je propisati opću obvezu svim mrežnim operatorima, neovisno o tome iz kojih sredstava financiraju građevinske radove, da objave obavijest o planiranom izvođenju građevinskih radova, kako bi ona pravodobno bila dostupna svima, što će pridonijeti provedbi načela transparentnosti planiranih građevinskih radova, kao važnog dijela temeljnog cilja Direktive 2014/61/EU i ovoga Nacrta prijedloga Zakona, a to je smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. S druge strane, u preostalim odredbama članka 8. Nacrta prijedloga Zakona, koje propisuju obveze u vezi s koordiniranjem građevinskih radova, upućuje se na građevinske radove koji se u potpunosti ili djelomično financiraju javnim sredstvima, u skladu s člankom 6. Direktive 2014/61/EU.
11 Ana Grubešić V.  TRANSPARENTNOST U VEZI S PLANIRANIM GRAĐEVINSKIM RADOVIMA, Članak 8. Čl. 8. St. (1): Predlaže se brisati „objaviti na svojim internetskim stranicama i“. Obrazloženje: objava na svojim internetskim stranicama je privremeno rješenje do uspostave jedinstvene informacijske točke, te ne bi trebala biti trajna obveza. U tom smislu se predlažu i izmjene čl. 20. stavka 3. Čl. 8. St. (8) a): Prijedlog izmjene teksta stavka: „ako je tražene informacije učinio javno dostupnima u elektroničkom formatu ili“. Obrazloženje: Direktiva određuje „information publicly available in electronic format“. Mrežni operator ne mora nužno imati vlastitu internetsku stranicu ili te poslove može povjeriti trećoj osobi. Ova obveza ne bi trebala biti trajna obveza, već do uspostave jedinstvene informacijske točke. Nije prihvaćen Na članak 8. stavak 1.: Primjedba se ne prihvaća. Budući da u skladu s člankom 1. stavkom 3. Direktive 2014/61/EU države članice EU mogu uvesti i mjere koje nadilaze minimalne zahtjeve uspostavljene tom Direktivom, mišljenja smo da je objava obavijesti o izvođenju građevinskih radova na internetskim stranicama mrežnog operatora mjera koja dodatno pridonosi transparentnosti u vezi s planiranim građevinskim radovima. Na članak 8. stavak 8. točka a): Primjedba se ne prihvaća. Mišljenja smo da se javna dostupnost traženih informacija u elektroničkom obliku u konkretnom slučaju može najprimjerenije ostvariti putem internetskih stranica mrežnog operatora, koji i prema članku 20. stavku 3. Nacrta prijedloga Zakona ima obvezu objave na internetskim stranicama, što dodatno pridonosi transparentnosti u vezi s planiranim građevinskim radovima.
12 Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske V.  TRANSPARENTNOST U VEZI S PLANIRANIM GRAĐEVINSKIM RADOVIMA, Članak 8. Komentari na Članak 8. Smatramo da je neophodno izuzeti primjenu članka 8. na operatore javne komunikacijske mreže uzimajući u obzir osjetljivost informacija o izgradnji mreže operatora javne komunikacijske mreže koja proizlazi iz pravne nesigurnosti uzrokovane u praksi dokazanom nemogućnošću države da adekvatno zaštiti prava operatora javne komunikacijske mreže prilikom gradnje mreže. Pored toga, uzevši u obzir odredbe Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, odnosni grafički dio iste (Objedinjeni plan), možemo smatrati kako su javno dostupne informacije o područjima na kojima je planirana izgradnja novih samostojećih antenskih stupova te da je time u odnosu na operatore javne komunikacijske mreže ispunjen smisao obveza propisanih Direktivom. Štoviše, temeljem provedbenih odredaba iste Uredbe, operator javne komunikacijske mreže ima obvezu prije izgradnje novog samostojećeg antenskog stupa zatražiti Iskaz interesa ostali operatora javne komunikacije te, u skladu sa iskazanim interesom, graditi samostojeći antenski stup takvih karakteristika koje omogućavaju prihvat svih zainteresiranih operatora javnih komunikacija i drugih korisnika. Antenski prihvati, sukladno odredbama spomenute Uredbe se ne planiraju u dokumentima prostornog uređenja, a pored toga, tehnički je neprikladno dozvoljavati pristup i za smještanje infrastrukture i s njom povezane opreme antenskim prihvatima. Slijedom navedenoga predlažemo članku 8 dodati stavak 11 koji bi glasio: (11) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na operatore javne komunikacijske mreže. Alternativno, kako bi se iz ranije spomenutih razloga obveze operatora javne komunikacijske mreže o dijeljenu informacija o mreži svele na minimum propisan DIREKTIVOM 2014/61/EU članku 8. dodati stavak 11. koji bi glasio: (11) Odredbe stavaka 1 do 4 ovoga članka ne primjenjuju se na operatore javne komunikacijske mreže. Nije prihvaćen Na članak 8.: Primjedba se ne prihvaća. Članak 6. Direktive 2014/61/EU, koji je prenesen člankom 8. Nacrta prijedloga Zakona, ne poznaje izuzeće od primjene odredaba tog članka na operatore javne komunikacijske mreže, niti su predmetne odredbe već sadržane u Uredbi o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme. Naime, navedena Uredba uređuje načela, mjerila i uvjete za prostorno planiranje razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture, što nije povezano s materijom koja uređuje transparentnost planiranih građevinskih radova, u smislu članka 8. Nacrta prijedloga Zakona.
13 Ana Grubešić Teške povrede ovoga Zakona, Članak 17. Čl. 17. St. (1) 6.: Predlaže se izmjena: „ako u svojstvu mrežnog operatora javno u elektroničkom formatu ne objavi ili ne dostavi nadležnom tijelu iz članka 10. stavka 4. ovoga Zakona obavijest o planiranim građevinskim radovima u skladu s odredbama članka 8. stavaka 1. i članka 20. stavka 3. ovoga Zakona“. Nije prihvaćen Na članak 17. stavak 1. točka 6. : Primjedba se ne prihvaća. Predmetna primjedba ne prihvaća se iz razloga što nije prihvaćena primjedba na članak 8. stavak 8. točku a) Nacrta prijedloga Zakona.
14 Ana Grubešić Obveze nadležnih tijela i mrežnih operatora, Članak 20. Čl. 20. St. (3): Prijedlog izmjene teksta stavka: „Mrežni operatori obvezni su po isteku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona pa do uspostave jedinstvene informacijske točke iz članka 8. ovog Zakona javno u elektroničkom formatu objavljivati osnovne informacije iz članka 8. stavka 3. ovog Zakona o građevinskim radovima koji su u tijeku, za koje je izdana građevinska dozvola ili je postupak izdavanja građevinske dozvole u tijeku. Mrežni operator može ograničiti pristup informacijama ako je to nužno s obzirom na sigurnost i cjelovitost mreža, nacionalnu sigurnost, javno zdravlje, povjerljivost i poslovna tajna, u skladu s posebnim propisima“. Obrazloženje: Direktiva određuje „information publicly available in electronic format“. Mrežni operator ne mora nužno imati vlastitu internetsku stranicu ili te poslove može povjeriti trećoj osobi, kao npr. u „projektu objedinjavanja“. Ova obveza ne bi trebala biti trajna obveza, već do uspostave jedinstvene informacijske točke. Nije prihvaćen Na članak 20. stavak 3.: Primjedba se ne prihvaća. Predmetna primjedba ne prihvaća se iz razloga što nije prihvaćena primjedba na članak 8. stavak 8. točku a) Nacrta prijedloga Zakona.