Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju posebnog kurikula za stjecanje kvalifikacije POMOĆNI KONOBAR / POMOĆNA KONOBARICA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU o uvođenju posebnog kurikula za stjecanje kvalifikacije POMOĆNI KONOBAR / POMOĆNA KONOBARICA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porastu, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof.bio. i kem. Nije prihvaćen Navedeni kurikul namijenjen je obrazovanju učenika s teškoćama. Dio je Nastavnog plana posebnih kurikula za srednju školu (Narodne novine, broj: 99/2021.). Nastavni plan posebnih kurikula za srednju školu sastavljen je od obveznog, izbornog i strukovnog dijela. U obveznom dijelu predmetnih kurikula nalazi se kurikul Čovjek i okolina, interdisciplinarni nastavni predmet koji uključuje znanstvene spoznaje prirodoslovnoga, društveno-humanističkog te tehničkog i informatičkog područja. Nastavni predmet opisuje organizaciju živoga svijeta, potiče razvoj odgovornog ponašanja, brigu za osobno zdravlje, kvalitetu života te odnose koje pojedinac ostvaruje prema društvu i okolišu bez ugrožavanja drugih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 MIRELA KOŽUL ODLUKU o uvođenju posebnog kurikula za stjecanje kvalifikacije POMOĆNI KONOBAR / POMOĆNA KONOBARICA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, 2. NASTAVNI PLAN POSEBNOG KURIKULA Poštovani, Profesorica sam njemačkog jezika koji se u posljednje vrijeme u školama uči uglavnom kao drugi strani jezik, zajedno s talijanskim i eventualno francuskim i španjolskim. Čitajući kurikulume ne mogu se oteti dojmu da će doći do značajnog smanjenja sati učenja drugog stranog jezika koji će se, kako mi čini, učiti kao dio strukovnog dijela kurikuluma i to kao dio nekog drugog modula, a ne kao zaseban predmet. Najgore od svega mi se čini da će se drugi strani jezik početi učiti kasnije, a ne odmah od prvog razreda. Sve to smatram vrlo lošim i neprihvatljivim, za sve sektore, a osobito za sektor ugostiteljstva i turizma u kojem bi se po mom skromnom mišljenju satnica stranih jezika trebala čak i pojačati, te se iskreno nadam da će u tom dijelu doći do promjene u novim kurikulumima. Nedostatak učenja drugog stranog jezika će znatno utjecati na izgradnju učenika kao cjelovitih osoba s odgojnim i obrazovnim kompetencijama potrebnim za rad ili nastavak daljnjeg obrazovanja s jedne strane, te velikim viškom profesora stranih jezika, uglavnom njemačkog i talijanskog, s druge strane. Molim vas da još jedanput sve razmotrite i uzmete to u obzir kod konačne izrade kurikuluma, osobito za sektor ugostiteljstva i turizma. S poštovanjem, Mirela Kožul Nije prihvaćen Navedeni kurikul namijenjen je obrazovanju učenika s teškoćama. Dio je Nastavnog plana posebnih kurikula za srednju školu (Narodne novine, broj: 99/2021.). Nastavni plan posebnih kurikula za srednju školu sastavljen je od obveznog, izbornog i strukovnog dijela. U obveznom dijelu predmetnih kurikula nalazi se kurikul Strani jezik. U postojećim nastavnim planovima i programima ne postoji nastavni predmet strani jezik. Nastavno na navedeno u Nastavnom planu posebnih kurikula za srednju školu (Narodne novine, broj: 99/2021.). se povećava satnica stranih jezika u odnosu na postojeće stanje. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.