Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o ODLUCI O DONOŠENJU MODULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 TIJANA CVJETKOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani! Uloga fizike u strukovnim školama: Ključ za cjelovit razvoj prirodoznanstvene pismenosti i stjecanje kompetencija Fizika, kao temeljna prirodna znanost, igra ključnu ulogu u obrazovnom sustavu, posebno u kontekstu strukovnih škola. Nepoznavanje fizičkih principa među učenicima strukovnih škola može imati dalekosežne posljedice na : 1. Cjelovit razvoj prirodoznanstvene pismenosti Prirodoznanstvena pismenost podrazumijeva sposobnost razumijevanja i primjene znanstvenih principa u svakodnevnom životu. Bez solidnog temelja u fizici, učenici strukovnih škola riskiraju manjkavo razumijevanje osnovnih prirodnih pojava. Fizika nije samo teorijska znanost; ona je praktična disciplina koja omogućava učenicima da shvate kako svijet oko njih funkcionira. Na primjer, poznavanje osnovnih principa elektriciteta i magnetizma ključno je za razumijevanje rada mnogih modernih tehnologija koje svakodnevno koriste. 2. Utjecaj na kompetencije za daljnje obrazovanje Nepoznavanje fizičkih principa ima izravan utjecaj na sposobnost učenika da napreduju u daljnjem obrazovanju, posebno u prirodnim i tehničkim znanostima. Fizika je osnova mnogih tehničkih disciplina poput inženjerstva, elektronike i informatike. Bez čvrstih temelja u fizici, učenici će imati poteškoća u razumijevanju naprednijih koncepta koji su ključni za ove discipline. Na primjer, student inženjerstva koji ne razumije osnovne principe mehanike i termodinamike suočit će se s velikim izazovima prilikom studiranja i primjene ovih znanja u praksi. 3. Razvoj kritičkog razmišljanja i rješavanja problema Jedan od ključnih ciljeva obrazovanja je razvoj kritičkog razmišljanja i sposobnosti rješavanja problema. Fizika, sa svojim eksperimentalnim pristupom i zahtjevima za analitičko razmišljanje, igra ključnu ulogu u ovom procesu. Učenici koji se susreću s fizičkim problemima uče kako sistematično pristupiti rješavanju problema, razvijaju sposobnost analize podataka i donošenja zaključaka temeljenih na dokazima. Ove vještine su neophodne ne samo u znanosti, već i u svakodnevnom životu i različitim profesionalnim kontekstima. 4. Prilagodba obrazovnog sustava Kako bi se osiguralo da učenici strukovnih škola dobiju potrebna znanja i vještine iz fizike, važno je prilagoditi obrazovni sustav njihovim specifičnim potrebama. To uključuje razvoj kurikuluma koji integrira teorijska znanja s praktičnim vještinama relevantnim za njihove strukovne smjerove. Na primjer, učenici koji se obrazuju za tehničare trebali bi imati praktične laboratorijske vježbe koje povezuju fizikalne principe s njihovom primjenom u struci. Zaključak Ulaganje u kvalitetno obrazovanje iz fizike u strukovnim školama ključno je za cjelovit razvoj prirodoznanstvene pismenosti mladih ljudi u Republici Hrvatskoj. Osiguravanje da učenici razumiju osnovne fizičke principe omogućit će im da steknu kompetencije potrebne za daljnje obrazovanje i uspješnu karijeru u prirodnim i tehničkim znanostima. Time ćemo stvoriti generaciju koja je ne samo obrazovana, već i sposobna razumjeti i aktivno sudjelovati u tehnološkom i znanstvenom napretku društva. Primljeno na znanje Poučavanje fizike je izuzetno važno, ne samo u općeobrazovnom smislu, već i za nastavak školovanja, posebno u STEM području., Predloženi model je osmišljen zato da omogući fleksibilnost i prilagodbu kurikula specifičnim potrebama učenika i strukovnih škola. Iako se može činiti da će škole proizvoljno birati module iz fizike, to nije slučaj. Škole su obvezne ostvarivati skupove ishoda učenja iz fizike prema strukovnom kurikulu. "Svojevoljnost" škola odnosi se samo na izborni i fakultativni dio strukovnog kurikula, što može biti korisno jer omogućuje školama zadovoljavanje specifičnih potreba svojih učenika. Fizika se u većini strukovnih škola izvodi u prve dvije godine s dva sata tjedno. Izuzetak je većina kvalifikacija na razini 4.2 u sektoru Elektrotehnika i računarstvo. Za taj sektor i tu razinu obvezni se gotovo svi predloženi moduli iz fizike. Sustavnije poučavanje fizike može se omogućiti izborom različitih/slijednih modula, posebno za zainteresirane učenike. Na taj način, učenici koji žele polagati državnu maturu iz fizike mogu dobiti odgovarajuću pripremu bez opterećivanja cijele populacije učenika. U nekim strukovnim kurikulima postoji preklapanje ishoda učenja iz fizike sa strukovnim ishodima učenja. To nepotrebno opterećuje učenike i stvara redundanciju u njihovu obrazovanju. Predloženi moduli omogućavaju usklađivanje i integraciju sadržaja kako bi se izbjegla dupliciranja i optimiziralo učenje. Također, predloženi moduli sadrže sve ishode učenja iz važećeg kurikula za gimnazije, čime se osigurava kontinuitet i kvaliteta poučavanja fizike, a predloženi modeli vrednovanja i istraživačkog poučavanja osiguravaju da učenici dobiju kvalitetno i koherentno obrazovanje. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 PETAR STIPANOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, nedostaju moduli fizike, kao i kurikul nastavnog predmeta Fizika. Treba ih dodati. Fizika igra ključnu ulogu u obrazovanju i obučavanju u strukovnim srednjim školama, pruža temeljno razumijevanje prirodnih zakona i principa koji upravljaju svijetom oko nas, razvija kritičko razmišljanje i analitičke vještine, povezuje teoriju i praksu pa je ključna za razumijevanje sigurnosnih protokola i procedura te razvoj kompetentnih i inovativnih stručnjaka. Fizika priprema učenika koji žele nastaviti obrazovanje i steći višu razinu kvalifikacija. Uvrštenje Fizike u općeobrazovne predmete u srednjim strukovnim školama nije samo korisno, već i nužno. Potrebno je osigurati da svi strukovni programi imaju temeljni modul iz Fizike, kojim bi se osiguralo stjecanje kompetencija o odabranim mjerljivim svojstvima, relevantnim mjerenjima tih svojstava te osnovna povezivanja odabranih svojstava. Dodatno tome, treba osigurati da pojedine struke mogu birati dodatne izborne module fizike, ponegdje uključivati sve njih... Fizika ne smije izostati jer se mora voditi računa o najmanje dva elementa: prvo, da kvalificirani stručnjaci u bilo kojim strukama u svojim temeljnim aktivnostima uvijek uključuju barem temeljne elemente fizike, kao što su mjerenja različitih veličina, okvirna predviđanja razvoja nekih svojstava te njihove međusobne povezanosti, te drugi element koji se odnosi na opću demokratizaciju društva koja neizbježno traži temeljna razumijevanja zakona u prirodi koja nas okružuje i čiji smo dio. S poštovanjem izv. prof. dr. sc. Petar Stipanović, pročelnik Odjela za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu Primljeno na znanje Poučavanje fizike je izuzetno važno, ne samo u općeobrazovnom smislu, već i za nastavak školovanja, posebno u STEM području., Predloženi model je osmišljen zato da omogući fleksibilnost i prilagodbu kurikula specifičnim potrebama učenika i strukovnih škola. Iako se može činiti da će škole proizvoljno birati module iz fizike, to nije slučaj. Škole su obvezne ostvarivati skupove ishoda učenja iz fizike prema strukovnom kurikulu. "Svojevoljnost" škola odnosi se samo na izborni i fakultativni dio strukovnog kurikula, što može biti korisno jer omogućuje školama zadovoljavanje specifičnih potreba svojih učenika. Fizika se u većini strukovnih škola izvodi u prve dvije godine s dva sata tjedno. Izuzetak je većina kvalifikacija na razini 4.2 u sektoru Elektrotehnika i računarstvo. Za taj sektor i tu razinu obvezni se gotovo svi predloženi moduli iz fizike. Sustavnije poučavanje fizike može se omogućiti izborom različitih/slijednih modula, posebno za zainteresirane učenike. Na taj način, učenici koji žele polagati državnu maturu iz fizike mogu dobiti odgovarajuću pripremu bez opterećivanja cijele populacije učenika. U nekim strukovnim kurikulima postoji preklapanje ishoda učenja iz fizike sa strukovnim ishodima učenja. To nepotrebno opterećuje učenike i stvara redundanciju u njihovu obrazovanju. Predloženi moduli omogućavaju usklađivanje i integraciju sadržaja kako bi se izbjegla dupliciranja i optimiziralo učenje. Također, predloženi moduli sadrže sve ishode učenja iz važećeg kurikula za gimnazije, čime se osigurava kontinuitet i kvaliteta poučavanja fizike, a predloženi modeli vrednovanja i istraživačkog poučavanja osiguravaju da učenici dobiju kvalitetno i koherentno obrazovanje. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 BOJAN BRADAČ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, Zbog velikog obima materijala i kratkog vremena za donošenje komentara i odluka predlažem produljenje savjetovanja do kraja školske godine, tj do početka sljedeće školske godine 2024/25. Lp Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 LARISA ZORANIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, podržavam sve komentare izv. prof. dr. sc. Maje Planinić te molim da se još jednom razmotri i na primjeren način Fizika uvrsti u kurikulum strukovnih škola. Razumijem da je osnovna svrha strukovnih škola usmjeravanje i osiguravanje ispunjenja ishoda vezanih za kvalifikacije strukovnih zanimanja. Međutim, istovremeno ne bi trebalo uskraćivati učenicima znanja koja bi ih mogla potaknuti i dati temelj za odabir nastavka obrazovanja na nekom od studija, posebice traženih STEM studija. Podržavam komentar izv. prof. dr. sc. Petra Stipanović. Fizika pridonosi izgradnji kritičkog mišljenja, razvija principe analize i sinteze, prisutna je u znatnoj mjeri u nizu stručnih zanimanja, primjerice građevini, kulinarstvu i šire. Također, srednjoškolsko obrazovanje vidim kao temelj, te i za opća i strukovna usmjerenja, stečena znanja i vještine trebaju biti raznovrsne i sadržajno zahtjevne, da budu dobra priprema za budući život. Mislim da temelji Fizike u tome ne bi trebali biti izostavljeni. izv.prof.dr.sc. Larisa Zoranić Odjel za Fiziku, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu Primljeno na znanje Poučavanje fizike je izuzetno važno, ne samo u općeobrazovnom smislu, već i za nastavak školovanja, posebno u STEM području., Predloženi model je osmišljen zato da omogući fleksibilnost i prilagodbu kurikula specifičnim potrebama učenika i strukovnih škola. Iako se može činiti da će škole proizvoljno birati module iz fizike, to nije slučaj. Škole su obvezne ostvarivati skupove ishoda učenja iz fizike prema strukovnom kurikulu. "Svojevoljnost" škola odnosi se samo na izborni i fakultativni dio strukovnog kurikula, što može biti korisno jer omogućuje školama zadovoljavanje specifičnih potreba svojih učenika. Točno je da učenici strukovnih škola ostvaruju slabije rezultate na državnoj maturi iz fizike u usporedbi s učenicima iz gimnazijskih programa i to se odnosi na dosadašnje poučavanje fizike kao općeobrazovnoga predmeta. Ispit državne mature iz fizike je izborni i nema A i B razinu te „ Usklađen je s odobrenim kurikulom nastavnoga predmeta Fizika za osnovne škole i gimnazije (četverogodišnje učenje Fizike, model 4×3) koji je objavljen u Narodnim novinama, br. 10/2019, Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Fizika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.“…(citat iz Ispitnog kataloga za državnu maturu u školskoj godini 2023./2024.). Fizika se u većini strukovnih škola izvodi u prve dvije godine s dva sata tjedno. Izuzetak je većina kvalifikacija na razini 4.2 u sektoru Elektrotehnika i računarstvo. Za taj sektor i tu razinu obvezni se gotovo svi predloženi moduli iz fizike. Sustavnije poučavanje fizike može se omogućiti izborom različitih/slijednih modula, posebno za zainteresirane učenike. Na taj način, učenici koji žele polagati državnu maturu iz fizike mogu dobiti odgovarajuću pripremu bez opterećivanja cijele populacije učenika. U nekim strukovnim kurikulima postoji preklapanje ishoda učenja iz fizike sa strukovnim ishodima učenja. To nepotrebno opterećuje učenike i stvara redundanciju u njihovu obrazovanju. Predloženi moduli omogućavaju usklađivanje i integraciju sadržaja kako bi se izbjegla dupliciranja i optimiziralo učenje. Također, predloženi moduli sadrže sve ishode učenja iz važećeg kurikula za gimnazije, čime se osigurava kontinuitet i kvaliteta poučavanja fizike, a predloženi modeli vrednovanja i istraživačkog poučavanja osiguravaju da učenici dobiju kvalitetno i koherentno obrazovanje. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 MLADENKA KOSANOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Kako je navedeno u Pravilniku o Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira da je uspostavljeno osam razina skupnog ishoda učenja, nejasan je kriterij određivanja razine SIU-a, a izuzetno je važno za stjecanje kvalifikacije razine 4.2 gdje je potrebno ostvariti minimalno 150 CSVET bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja. Primljeno na znanje Razina skupova ishoda učenja određena je razinom ishoda učenja unutar toga skupa. To znači da će dominantni ishodi učenja odrediti ukupnu razinu skupa. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 ANTONIO VRBATOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, uz bezrezervnu podršku svim kolegama koji rade u srednjim strukovnim školama, a posebno onima koji predaju općeobrazovne predmete, moram izrazit svoje nezadovoljstvo prijedlogom odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. „U globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, obilježenom izazovima poput četvrte industrijske revolucije i zelene tranzicije, ali i brojnim ugrozama, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji ili migracije, planiranje budućnosti danas je možda važnije nego ikada prije“ (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine). To planiranje budućnosti uključuje i donošenje cjelovitih i relevantnih odluka o obrazovanju mladih u strukovnim školama. Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 TOMISLAV GOLUBIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Bez greške. Treba jasno ponoviti isti navod HGD kao stručnog mišljenja. Nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. Ishitrene odluke ovog formata sve će šokirati i ostaviti u još većoj nedorečenosti. U ovaj zahvat nužno moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Trebalo je to prebaciti na Županijska stručna vijeća. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. Besmisleno je organizacijski provesti ideju da geografija ide u 4.razred a da kolege neznaju što će raditi 1 ili 2 godinu jer dosadašnja argumentacija modula ipak kolegama - nedorečena. Ideje su možda sjajne ali što će raditi kolege bez satnice? Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
8 MIRKO ANDRIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Velika promjena pripremljena je bez jasnih pokazatelja dugoročnih posljedica te direktnog utjecaja na sve dionike odgojno- obrazovnog sustava. Odluka je ishitrena, te učinjena bez konzultiranja struke. PRIJEDLOG OČITOVANJA HRVATSKOG GEOGRAFSKOG DRUŠTVA / GEOGRAFSKOG ODSJEKA na e-savjetovanje o Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama i Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
9 NIKOLINA RATKOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Uz činjenicu da je tako velik broj kurikula na savjetovanju u isto vrijeme, najviše smeta činjenica da se u svim Odlukama o uvođenju strukovnih kurikula u poglavlju 2.1. (Popis općeobrazovnih nastavnih predmeta/modula) navodi tvrdnja da se kurikuli općeobrazovnih nastavnih predmeta izvode temeljem Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta/modula u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Ta odluka nije donesena jer je za nju e-savjetovanje zatvoreno 13. lipnja 2024. godine. Prema tome, sastavnice strukovnih kurikula za koje se e-savjetovanje zatvara 14. lipnja 2024. nemaju osnovu iz koje bi proizlazio popis predmeta i modula, kao i njihova zastupljenost u učenju i poučavanju. Najprije je trebalo konsenzusom svih dionika u sustavu strukovnoga obrazovanja donije Odluku o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. i Odluku o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
10 MARIO DONKOV ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Tako velik broj kurikula na savjetovanju u isto vrijeme, najviše smeta činjenica da se u svim Odlukama o uvođenju strukovnih kurikula u poglavlju 2.1. (Popis općeobrazovnih nastavnih predmeta/modula) navodi tvrdnja da se kurikuli općeobrazovnih nastavnih predmeta izvode temeljem Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta/modula u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Ta odluka nije donesena jer je za nju e-savjetovanje zatvoreno 13. lipnja 2024. godine. Prema tome, sastavnice strukovnih kurikula za koje se e-savjetovanje zatvara 14. lipnja 2024. nemaju osnovu iz koje bi proizlazio popis predmeta i modula, kao i njihova zastupljenost u učenju i poučavanju. Najprije je trebalo konsenzusom svih dionika u sustavu strukovnoga obrazovanja donije Odluku o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. i Odluku o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. U pojedinim se odlukama o donošenju strukovnih kurikula navode vrlo neobične formulacije, primjerice u Odluci o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije mehaničar poljoprivredne mehanizacije / mehaničarka poljoprivredne mehanizacije u sektoru strojarstvo, brodogradnja i metalurgija, u modulu NOVE TEHNOLOGIJE U POLJOPRIVREDI, navodi se ključni pojam korištenje GIS tehnologije, a u ishodima Prikazati GIS aktivnosti i elemente GIS-a. Koje su to GIS aktivnosti i elementi GIS? Kako će ih učenik „prikazati“? Evidentno to bez geografije u struci nije moguće. Pokrata GIS označava geografski informacijski sustav, a ne geoinformacijski sustav. Ovo je samo primjer da je raspravu o strukovnim kurikulima za pojedine sektore trebalo najprije provesti na županijskim stručnim vijećima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
11 ANITA BAŠIĆ JAKOBOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, ne slažem se s navedenom Odlukom neuvrštavanja biologije kao dijela općeobrazovnih predmeta što je u stoljeću znanosti i tehnologije neprihvatljivo. Smatram da je obavezno uvesti općeobrazovni modul pod nazivom "Čovjek i zdravlje" u sve sektore srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova i također uvrštavanje obaveznog strukovnog modula pod nazivom "Održivi razvoj" u sve sektore srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova. S poštovanjem, Anita Bašić Jakobović Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
12 IVAN GAMBIROŽA ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Podržavam kolege u strukovnim školama te očitovanje u nastavku. PRIJEDLOG OČITOVANJA HRVATSKOG GEOGRAFSKOG DRUŠTVA / GEOGRAFSKOG ODSJEKA na e-savjetovanje o Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama i Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
13 TIHANA MODRIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
14 KARLO MAK ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
15 ZDENKA MIHELJ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Smatram da Nastavni plan i program za zanimanje kozmetičar za koji su donesene izmjene i dopune nije u cijelosti dovoljno razrađen i da ne prati potrebe tržišta rada i da ga treba staviti izvan snage dok se ne usuglase primjedbe na isti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
16 MIRELA GRUBIŠIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, Najprije zahvaljujem svim kolegicama i kolegama koji su argumentirano iznijeli primjedbe i prijedloge vezano uz najavljenu reformu strukovnog obrazovanja. Nikada nisam robovala definicijama, člancima, kraticama ishoda i sličnome, tako da ću i sada dati osobni osvrt na nužnost o(p)stanka geografije u svim srednjim školama u našoj domovini. U razredu sam 26 godina, u istoj – Medicinskoj školi Osijek. Generacije učenika i učenica sam poučavala općeobrazovnom predmetu – geografiji. Smanjenje satnice i prebacivanje geografije u treći razred smatram apsolutnim atakom na prava i obvezu novih generacija da budu aktivni sudionici društva. Predložene promjene uskraćuju širinu odgoja i obrazovanja što je imperativ obrazovnog sustava. Geografija doprinosi odgoju mladih ljudi koji žive u kulturi globalizacije, međunarodnim interakcijama i integracijama, u vremenu i prostoru koji se mijenjaju kao nikada do sada. Kroz geografske sadržaje osnažujemo nacionalni, kulturni i osobni identitet, poučavamo toleranciji, poštivanju i razumijevanju različitosti, ljepoti suživota, osvješćivanju poštenijeg i odgovornijeg odnosa spram prirode i resursa. Malo li je, a? Svi želimo imati ljude koji će dobro raditi svoj posao, biti izvrsni u svojoj struci, ali život ima i onu drugu dimenziju. Geografski sadržaji oplemenjuju i daju širinu. I sam naziv „Geografija u struci“ mi je uvredljiv. Postoji li Michelangelo za kuhare, Neruda za kemičare, Krleža za informatičare? Ponosna sam što su moji učenici tijekom cijelog mog radnog vijeka pokazivali interes za geografiju sudjelujući na županijskim, ali i na državnim razinama natjecanjima. Uistinu mi nije jasno forsiranje obveznih predmeta na maturi za sva strukovna zanimanja. Je li zaista samo bitna statistika? Tko će predavati sve te silne sate matematike, kada je poznato da i gimnazije imaju problem pronaći stručnog nastavnika s obzirom da su matematičari traženi i često se odlučuju na rad izvan prosvjete. I pitam se, hoće li netko snositi sankcije za ovakve promašene odluke? Također izražavam apsolutno nezadovoljstvo sadržajem, nedostupnošću i nepreglednošću vaše stranice. Mirela Grubišić, prof. geologije i geografije Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
17 MARTINA ŠULJIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Smatram da je ova odluka neprihvatljiva. U potpunosti se slažem s mišljenjem Hrvatskog geografskog društva. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Martina Šuljić, Treća ekonomska škola u Zagrebu Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
18 STANISLAVA VENCL ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Mislim da je odluka u ovom obliku neprihvatljiva. U potpunosti se slažem s mišljenjem HRVATSKOG GEOGRAFSKOG DRUŠTVA. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. „U globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, obilježenom izazovima poput četvrte industrijske revolucije i zelene tranzicije, ali i brojnim ugrozama, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji ili migracije, planiranje budućnosti danas je možda važnije nego ikada prije“ (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine). To planiranje budućnosti uključuje i donošenje cjelovitih i relevantnih odluka o obrazovanju mladih u strukovnim školama. Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
19 ANAMARIJA SVERIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
20 VALENTINA PIRC MEZGA ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, ne slažem se saodlukom, te podržavam prijdlog HGD-a u potpunosti. Ekonomisti, hotelijeri i mnogi drugi smjerovi neće biti konkurentni na tržištu rada ako se uvaži ova odluka. Predlažem: Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
21 STJEPAN RADIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, nikako se ne mogu složiti s ovakvim prijedlogom kurikula općeobrazovnih predmeta. Općeobrazovni predmeti su od iznimne važnosti za naše učenike koje prije svega odgajamo i obrazujemo u ravnopravne građane društva koji na temelju naučenih prirodnih i društvenih zakonitosti sudjeluju u građenju nove i bolje Hrvatske. Prije svega smatram da je nedopustivo da se satnica na primjer u sektoru ekonomija trgovina i poslovna administracija reže s četiri godine učenja na samo jednu godinu učenja! Ekonomistima je geografija iznimno bitna jer se veže s mnoštvom drugih predmeta kroz ekonomsku geografiju (ali i druge grane geografije) te im omogućava lakše usvajanje nastavnih sadržaja ali ih obrazuje i za gospodarstvo na koje će sutra doći. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije za svaku godinu njihovog obrazovanja bez rezanja satnice! Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. „U globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, obilježenom izazovima poput četvrte industrijske revolucije i zelene tranzicije, ali i brojnim ugrozama, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji ili migracije, planiranje budućnosti danas je možda važnije nego ikada prije“ (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine). To planiranje budućnosti uključuje i donošenje cjelovitih i relevantnih odluka o obrazovanju mladih u strukovnim školama. Stjepan Radić Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca Vinkovci Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
22 ANA PERAK ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Mislim kako je odluka u ovom obliku neprihvatljiva, te se u potpunosti slažem s mišljenjem HRVATSKOG GEOGRAFSKOG DRUŠTVA Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. „U globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, obilježenom izazovima poput četvrte industrijske revolucije i zelene tranzicije, ali i brojnim ugrozama, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji ili migracije, planiranje budućnosti danas je možda važnije nego ikada prije“ (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine). To planiranje budućnosti uključuje i donošenje cjelovitih i relevantnih odluka o obrazovanju mladih u strukovnim školama. Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
23 IVICA BORIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 PRIJEDLOG OČITOVANJA HRVATSKOG GEOGRAFSKOG DRUŠTVA / GEOGRAFSKOG ODSJEKA na e-savjetovanje o Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama i Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
24 STJEPAN RADIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, nikako se ne mogu složiti s ovakvim prijedlogom kurikula općeobrazovnih predmeta. Općeobrazovni predmeti su od iznimne važnosti za naše učenike koje prije svega odgajamo i obrazujemo u ravnopravne građane društva koji na temelju naučenih prirodnih i društvenih zakonitosti sudjeluju u građenju nove i bolje Hrvatske. Prije svega smatram da je nedopustivo da se satnica na primjer u sektoru ekonomija trgovina i poslovna administracija reže s četiri godine učenja na samo jednu godinu učenja! Ekonomistima je geografija iznimno bitna jer se veže s mnoštvom drugih predmeta kroz ekonomsku geografiju (ali i druge grane geografije) te im omogućava lakše usvajanje nastavnih sadržaja ali ih obrazuje i za gospodarstvo na koje će sutra doći. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije za svaku godinu njihovog obrazovanja bez rezanja satnice! Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. „U globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, obilježenom izazovima poput četvrte industrijske revolucije i zelene tranzicije, ali i brojnim ugrozama, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji ili migracije, planiranje budućnosti danas je možda važnije nego ikada prije“ (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine). To planiranje budućnosti uključuje i donošenje cjelovitih i relevantnih odluka o obrazovanju mladih u strukovnim školama. Stjepan Radić Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca Vinkovci Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
25 TOMISLAV LEŠIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
26 DOBRILA ARAMBAŠIĆ-KOPAL ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Kad moje kolegice i kolege iz strukovnih predmeta te naši bivši učenici, piloti, mehaničari i prometnici kažu da „Kurikulum ne prati zahtjeve i regulativu struke“, kao nastavnica Hrvatskoga jezika (36 god. staža), mogu/želim to, s punim povjerenjem, jedino potpisati. Kao i kad riječ o tzv. „Školi za život“, po mom mišljenju, programi prema načelu modularne nastave zamišljeni su preambiciozno, često i preapstraktno, kao da imamo puno manji br. učenika u razredu. Pridružujem se i izraženom nezadovoljstvu mnogih kolegica i kolega nastavnica/nastavnika o tome da je ovo e-Savjetovanje, koje je izrazito važno za budućnost mladih, nastavnog osoblja, stručnih suradnica/suradnika, sve školsko osoblje i uopće razvoj RH, teško izvoditi kroz prijavu e-Građani. S poštovanjem Dobrila Arambašić-Kopal Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
27 VALENTINA JAPEC ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Ne slažem se s odlukom! Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
28 HRVATSKO GEOGRAFSKO DRUŠTVO ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. „U globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, obilježenom izazovima poput četvrte industrijske revolucije i zelene tranzicije, ali i brojnim ugrozama, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji ili migracije, planiranje budućnosti danas je možda važnije nego ikada prije“ (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine). To planiranje budućnosti uključuje i donošenje cjelovitih i relevantnih odluka o obrazovanju mladih u strukovnim školama. U ime Hrvatskog geografskog društva: doc. dr. sc. Mladen Maradin, predsjednik Hrvatskog geografskog društva Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
29 HANA STUPALO ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, smatram da je prijedlog modula u ovakvoj formi neprihvatljiv te se ne slažem s njihovim uvođenjem. Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti je s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
30 PUČKI PRAVOBRANITELJ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 U uvodnome dijelu dokumenta naglašava se važnost stjecanja temeljnih kompetencija, poput osobne i socijalne, kompetencije građanstva i osobnoga razvoja pojedinca, a s ciljem stjecanja temeljnih znanja i vještina potrebnih mladima za snalaženje u promjenjivim životnim i društveno-gospodarskim uvjetima, mogućnosti nastavka obrazovanja i cjeloživotnog učenja. Nastavno, navodi se kako su kurikuli općeobrazovnih predmeta koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module, pri čemu se općeobrazovni moduli ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Pritom, nije sasvim jasno tko i na koji način donosi odluku o statusu koji će pojedini modul imati u konkretnome nastavnome procesu svake konkretne škole. Iako je ovakvo strukturiranje upitno i kada se radi o drugim modulima vezanima za sadržaje koji se odnose na osobni i društveni razvoj učenika, kao što su primjerice Biologija, Geografija, Sociologija ili Psihologija, u nastavku mišljenja očitujemo se prvenstveno vezano za Politiku i gospodarstvo. Naime, prema statističkim podacima , dok otprilike trećina učenica i učenika u Republici Hrvatskoj pohađa gimnazije, gotovo 70% ih je upisano u strukovne škole. Istovremeno, istraživanja, globalno i nacionalno, pokazuju kako se obrazovne nejednakosti provlače kroz cijeli obrazovni ciklus. Učenice/i osnovnih škola koje/i imaju obrazovanije roditelje i viši socioekonomski status postižu statistički značajno bolja obrazovna postignuća od učenika/ca čiji su roditelji nižeg stupnja obrazovanja ili nižeg socioekonomskog statusa, upisujući potom češće gimnazijske obrazovne programe a onda, kao gimnazijalke/ci, i postižu bolji akademski uspjeh, imaju više akademske aspiracije, itd. Značenje ovih podataka u kontekstu kurikuluma Politike i gospodarstva (a potom i ostalih društveno-humanističkih predmeta u strukovnim školama) dvojako je: uklanjanjem samoga sadržaja ili njegova obaveznoga statusa u školskome rasporedu u bitnome će se smanjiti mogućnost da ove učenice i učenici steknu niz znanja, stavova i vještina ključnih za osobni, građanski i društveni razvoj, nužnih za njihovo kvalitetno i informirano sudjelovanje u društvenome životu, suočavanje s društvenim promjenama i život konzistentan s poštivanjem vlastitih i tuđih ljudskih prava i društvene raznolikosti. Pritom, ovakav pristup može dovesti do pojačavanja ili održavanja ali ne i ublažavanja postojećih nejednakosti, a kao nacionalna institucija za zaštitu i promicanje ljudskih prava i središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, takve potencijalne ishode smatramo neprihvatljivima. Iako se u svim srednjim školama od 2019./2020. provodi nastava građanskoga odgoja i obrazovanja kao međupredmetna tema, dosadašnja istraživanja upućuju na nedostatnu političku pismenost i uključenost mladih, ali i nedostatke u provedbi samoga GOO u ovakvoj formi. Rezultati istraživanja u Republici Hrvatskoj, pritom, konzistentno pokazuju kako učenice/ci strukovnih škola pokazuju niže razine političke pismenosti, a ujedno kako stupanj političke uključenosti raste sa stupnjem obrazovanja. Posljedice nedostatnoga građanskoga obrazovanja i obrazovanja za ljudska prava uočavamo svakodnevno i u vlastitome radu – pritužbe koje zaprimamo, između ostaloga i od mladih odraslih građanki/a, pokazuju nedostatan stupanj poznavanja vlastitih prava i dostupnih mehanizama za njihovu zaštitu. Kroz praćenje sudskih presuda vezanih za govor mržnje vidljivo je kako je među počiniteljima značajan udio mlađih osoba i značajan udio recidivista; isto je vidljivo i kod počinjenja zločina iz mržnje, a i istraživanje koje smo proveli pokazuje da se veliki dio mladih osoba, koje značajan dio slobodnog vremena provode na Internetu, u digitalnom okruženju redovito susreće s govorom mržnje. Temeljem svega navedenoga, pučka pravobraniteljica se zalaže da se svim učenicama i učenicima strukovnih škola osigura dostupnost različitih općeobrazovnih sadržaja koji će im omogućiti cjelovit osobni i socijalni razvoj te stjecanje ključnih vještina i znanja za aktivno građanstvo u 21. stoljeću, koji uključuju i poznavanje zaštite ljudskih prava, a kako bi se dugoročno od strane države osiguralo da građani imaju osnovne informacije o svojim pravima i kako ih zaštiti te o važnosti poštivanja pravnog poretka i nekršenja prava drugih, ali i kako bi se osiguralo da svi tijekom obrazovanja dobiju osnovne informacije važne za njihovu buduću političku participaciju i aktivno građanstvo. Jedino takvim pristupom obrazovanju osigurava se status jednakopravnih i informiranih građanki i građana koji mogu aktivno sudjelovati u odlučivanju i promicanju i zaštiti svojih i prava drugih. Ujedno, koristimo priliku ukazati na sam proces savjetovanja sa zainteresiranom javnošću vezano uz ovaj, ali i druge dokumente vezane za kurikule strukovnih programa koji se trenutno nalaze u javnome savjetovanju. Nastavnice/i, naime, ističu kako im sadržaj i intencije ovih izmjena nisu bile poznate do njihova ulaska u javno savjetovanje. Dodatno, trenutno se u e-savjetovanju nalazi veći broj dokumenata istodobno i s gotovo istim završnim rokom. Vezano uz navedeno, ističemo kako je u svaku izmjenu vezanu za određeno područje života ključno pravovremeno i kvalitetno uključiti sve relevantne dionike - u ovome slučaju, svakako i nastavnike/ce kao one koje/i izvode nastavni proces. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
31 MILENA ROMANOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, Ovako predloženi kurikul o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razini 4.1. i 4. 2. je neprihvatljiv. Teško je razumjeti neke komentare za pojedina zanimanja u svezi modularne nastave, točnije hvalospjeve istoj. Na kom temelju, tj. iskustvu grade svoje mišljenje, kada su modularnu nastavu primjenjivali ili bar vidjeli u praksi. Modularna nastava nije dio hrvatskog obrazovnog sustava, dio je tuđe tradicije. Zemlja smo specifičnih ljudi sa daleko dužom tradicijom i poviješću od onih čije sustave obrazovanja kopiramo. Zašto mislimo da je tuđe uvijek bolje od našeg? Osobno ne znam je li modularna nastava dobra ili loša. Vrijeme će pokazati... ONO ŠTO SIGURNO ZNAM JESTE DA IZBACIVANJE I/ILI SMANJENJE NEKIH OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA OVU REFORMU STRUKOVNOG OBRAZOVANJA ČINI JEDNOM OD NAJGORIH DO SADA. Tijekom života vidjela sam mnoge reforme obrazovanja. Sve su imale neke sličnosti: 1) Sve su najavljivane kao nove, moderne, neophodne za suvremeno društvo 2) Sve su kritizirale prethodni način obrazovanja 3) Sve su redom bile lošije od prethodnih Ono što još uvijek možete učiniti za hrvatsku mladost, a time i za budućnost Hrvatske (ne zaboravimo da 70% djece pohađa stukovne škole) jeste da vratite općeobrazovne predmete (biologiju, povijest, geografiju, PiG) bar na onu razinu u kojoj su bili prisutni do sada. Argumente za navedeno možete naći u većini komentara za sva zanimanja objavljena na e-savjetovanju, u medijima, na održanim okruglim stolovima. S poštovanjem, Dr.sc. Milena Romanović, prof. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
32 HRVOJE MALIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 U trenutku kada se klima drastično mijenja i to naočigled svakodnevno utječe na živote svih nas građana Hrvatske staviti module iz biologije kao izborne je više nego katastrofalno. U 11 godina rada u školi nikada mi nisu dolazili osnovnoškolci s manjim znanjem iz biologije. Ako se osvrnemo na nedavnu epidemiju i reakciju dijela građana na nju očigledno je da bi moduli kolji bi uključivali vlastito zdravlje te zaštitu okoliša i održivi razvoj trebali biti obvezni za sve. Obrazovanje je jedna od temeljnih stupova na kojima počiva naša država. Nemojte zakinuti našu djecu za znanje na koje imaju pravo i raditi od strukovnih škola tečajeve. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
33 DAMIR SIROVINA ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovane i poštovani, smatramo da su odgojno-obrazovne teme iz područja koje pokrivaju moduli „Brinem o svom zdravlju”, „Spolnost”, „Čovjek i zdravlje”, „Čovjek i okoliš”, „Održivi razvoj” i/ili slični, neophodne u obrazovanju svih učenika te da će njihovo svrstavanje u izborne predmete oduzeti učenicima pravo na kvalitetno i svrsishodno školovanje. Iluzorno je očekivati da će u društvu koje već grca u miskoncepcijama i dezinformacijama o mnogim temama bitnim za život svi ispravno birati ono što im zaista treba. Teme obuhvaćene navedenim modulima omogućavaju obrazovanje koje će osposobiti mlade za brigu o zdravlju, bolje planiranje obitelji i viši natalitet, lakše i kvalitetnije podizanje djece te niže troškove u zdravstvu ali i u očuvanju prirode i okoliša koji su sve viši. Zbog toga predlažemo uključivanje obaveznog općeobrazovnog modula pod nazivom "Čovjek i zdravlje" u sve sektore srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" te "Spolnost" (svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda). Također predlažemo uvrštavanje obaveznog strukovnog modula pod nazivom "Održivi razvoj" u sve sektore srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, u sklopu od nekog od viših razreda strukovnog obrazovanja. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Ines Radanović, Izv. Prof. dr. sc. Mirela Sertić Perić Dr. sc. Damir Sirovina Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
34 ALEKSANDAR ÖHLHOFER ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Najkorisnija dodatna vrijednost predmeta Biologija za svaku srednju školu pa time i strukovnu je jedinstveni doprinos razumijevanju ljudskog tijela. Razumijevanje ljudskog tijela je preduvjet svih kasnijih spoznaja o zdravom načinu života, prepoznavanju bolesnih pojava te održavanju psiho-fizičkog zdravlja pojedinca dugi niz godina na dobrobit obitelji, šire zajednice pa time i naše države. Sve gore navedeno postaje urgentno upravo u osjetljivoj adolescentskoj/srednjoškolskoj dobi kada mladi ljudi imaju obilje dvojbi i pitanja na koja im malo tko može dati znanstveno utemeljen odgovor. Paradoksalno, sve to usprkos brojnim digitalnim i mrežnim platformama koje mladi obožavaju. Takvom stanju je kumovao trend omalovažavanja znanosti kojem svjedočimo zadnjih godina a koji ide ruku pod ruku sa raznim teorijama zavjere. Dovoljno se prisjetiti nedavne Corona epidemije i poplave svakakvih „teorija“ raznih samozvanih stručnjaka i „influencera“. Nastavno na istu argumentaciju, a uzevši da će poslovi koje će obavljati ti mladi ljudi nakon strukovne škole nositi veći rizik od ozljeda na radu i narušavanja zdravlja, zašto ga ne umanjiti (rizik) sustavnim razumijevanjem procesa u ljudskom tijelu i pratećom edukacijom. Da ne bude zabune, nisam ni zagovornik skraćivanja programa Biologije samo na učenje o čovjeku. Jer, kao i sve drugo, lakše je razumjeti složena bića učeći na jednostavnijim oblicima života i postepeno proširivati vidike složenijim. Nakon ovih općih, nastavio bih sa pogodnostima znanja iz Biologije upravo za graditeljsku struku. Uslijed klimatskih promjena, graditeljstvo se novonastaloj situaciji prilagođava uvođenjem živih-bioloških organizama prilikom izrade nastambi za stanovanje. Nekada se to sporadično radilo samo po krovovima a sada je trend i po fasadama zgrada. Već se rade i fasadni stakleni paneli sa podlogom za razvoj algi. Slično tome, a u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova uvode se organski materijali i materijali nastali iz biljaka u proces izrade građevinskih materijala (zamjena za cement pri izradi betona, zamjena za opeku, zamjena za armaturu). Sve ove novosti zahtijevaju od budućih tehničara posebna znanja o uvjetima primjene, načinu ugradnje i održavanja a što je razumljivije uz neke osnove iz Biologije. Imajući sve ovo u vidu, nove generacije učenika bi bez Biologije prije bile hendikepirane nego rasterećene. Kad bi javnost imala uvid u komparativnu analizu pros/cons ukidanja Biologije u odnosu na, recimo, ukidanje Povijesti prethodna tvrdnja bi se dala i dokazati. Svejedno, umjesto ukidanja predmeta, samo rasterećenje je bolje ostvariti službenim uvođenjem razlike u vrednovanju ocjena iz strukovnih i ne-strukovnih predmeta, uz smanjenje kriterija za ocjenu „dovoljan (2)“ za ne-strukovne premete. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
35 SANJA ZAGOREC ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, mogu razumjeti potrebu za osuvremenjivanjem strukovnog obrazovanja, no nimalo se ne slažem s odlukom „brisanja“ pojedinih općeobrazovnih predmeta iz novih kurikula i uvođenja istih kao modula, a posebno se to odnosi na predmet Politika i gospodarstvo koji predajem. Podupirem potrebu da se učenici strukovnih škola trebaju usmjeriti prema tržištu rada, međutim, zanemarivanje njihovog obrazovanja u područjima koja nadilaze strukovne kompetencije može dovesti do društvene marginalizacije i ograničiti njihove mogućnosti za potpuno sudjelovanje u demokratskim procesima. Obrazovanje nije samo o pripremi za tržište rada, već i o pripremi za život u demokratskom društvu. Ukidanje predmeta Politika i gospodarstvo iz kurikula općeobrazovnih predmeta i prenamjena u modul, u srednjim strukovnim školama predstavlja ozbiljan korak unazad u obrazovanju budućih generacija. Ovaj predmet igra ključnu ulogu u osposobljavanju učenika za razumijevanje demokratskih načela, ekonomskih sustava i njihovih prava i dužnosti kao građana. Bez temeljnog znanja iz politike i gospodarstva, mladi ljudi su uskraćeni za osnovne alate potrebne za kritičko razmišljanje i aktivno sudjelovanje u društvu. Ukidanje ovog predmeta šalje i pogrešnu poruku da učenici strukovnih škola ne zaslužuju isto kvalitetno obrazovanje kao njihovi vršnjaci u gimnazijama. Svaki učenik treba imati priliku razumjeti kako funkcionira njihova zemlja, kako se donose odluke koje utječu na njihove živote i kako mogu doprinijeti boljem društvu. Kako bi se osigurala ravnopravnost i pravednost u obrazovanju, važno je da svi učenici, bez obzira na tip škole koju pohađaju, imaju pristup ključnim znanjima koja ih osnažuju kao građane. Iz navedenih je razloga ključno ponovno razmotriti ovu odluku i pronaći načine da se predmet Politika i gospodarstvo zadrži u kurikulu srednjih strukovnih škola. Srdačan pozdrav Sanja Zagorec Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
36 KRISTINA MATIJEVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, kao nastavnik ekonomske grupe predmeta uvijek nastojim nastavne sadržaje povezati s općom kulturom te znanjima neophodnim za svakodnevni život. Smatram da su promjene u strukovnom obrazovanju neophodne, s naglaskom na osuvremenjivanje i usklađivanje s potrebama tržišta rada. Pozdravljam napore uložene u planiranu strukovnu reformu, ali izražavam zabrinutost vezanu uz opremljenost i pripremljenost škola za provođenje ovakve reforme. Izuzetno zabrinjavajućom smatram činjenicu da se prema ODLUCI O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 predviđa značajno smanjene satnice pojedinih općeobrazovnih predmeta za koje smatram da su neophodni za život, neovisno o kojoj je struci riječ. Ističem da i uz sadašnju satnicu općeobrazovnih predmeta učenici pokazuju slabu pismenost i nedovoljna znanja iz predmeta kao što su povijest i geografija. Također, biologija (u sklopu koje bi trebale biti obuhvaćene teme reproduktivnog zdravlja, spolne zaštite i sl.) ima veliki značaj za učenike srednjih škola i kao takva ne bi trebala biti zanemarena. S poštovanjem, Kristina Matijević Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
37 SIBYLLE MAŠA MAYR RADONIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Radim u školi koja obrazuje farmaceutske tehničare, laborante, sanitarne tehničare, dentalne asistente, dentalne tehničare, fizioterapeute, medicinske kozmetičarke i sl. Prema vašim prijedlozime će svi ti smjerovi ostati bez biologije, fizike i kemije kao općeobrazovnih predmeta. Biologiju ste sveli na osam modula od kojih niti jedan nije obavezan. Predlažem obveznim modul Stanica zbog dobrog upoznavanja temelja života. Također i modul Ekologija i Održivi razvoj kao temelj opstanka planete. Škola ne bi trebala biti par predmeta i praksa i praksa i samo praksa, jer bez temelja u prirodnim predmetima učenicima će malo toga biti doista jasno. Hrvatska je zemlja s najkraćom osnovnom školom u Europi stoga je važno da u početnim godinama srednješkolskog obrazovanja dobro utvrdimo STEM područje kod naših mladih. Što se zapravo htjelo postići izbacivanjem biologije, kemije i fizike kao obveznih općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama? Primljeno na znanje Općeobrazovni dio i moduli, koji integriraju različita znanstvena područja i kurikule međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Fizika, kemija i biologija, kao temeljni predmeti, uključeni su u one strukovne kurikule gdje su važni za struku. Time se osigurava da učenici stječu potrebna znanja i vještine specifične za njihova buduća zanimanja. Integracijom ovih sadržaja u strukovne module, učenici stječu relevantna znanja unutar konteksta svoje struke, čime se minimizira preklapanje sadržaja i izbjegava nepotrebno opterećenje. Modularna nastava potiče suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika u ostvarivanju propisanih ishoda učenja. Ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju prilagoditi kurikulum ustanove interesima učenika, potrebama ustanove i specifičnostima lokalne zajednice odabirom različitih modula, bilo kao izbornih ili fakultativnih. Ovakav pristup omogućava fleksibilnost i prilagodljivost strukovnog obrazovanja, osiguravajući da učenici dobiju potrebne kompetencije za uspjeh u svojoj struci te za nastavak obrazovanja. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
38 MAJA PLANINIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, Smatramo načelno da predloženi model fizike za strukovne škole nije najbolje rješenje za učinkovito i produktivno poučavanje sadržaja Fizike u strukovnim školama. Fizika je važan školski predmet i preduvjet za upis raznih STEM studijskih programa u Republici Hrvatskoj, kojima tipično želi pristupiti i značajan broj učenika iz strukovnih škola. Smatramo da uvrštavanje dijelova nastavnog programa iz Fizike u razne module, koje će škole po svojem nahođenju birati ili izostavljati, može otežati ili čak onemogućiti učenicima sustavno savladavanje gradiva Fizike, a time i smanjiti njihove šanse za uspjeh na ispitu državne mature iz Fizike. Učenici strukovnih škola već sada postižu značajno slabije rezultate na tom ispitu od gimnazijalaca (prosječno za oko 20%), te se njihov interes za taj ispit, nažalost, kroz godine smanjuje, iako oni još uvijek čine oko 35% ukupnog broja pristupnika. Stoga bi trebalo poraditi na jačanju nastave Fizike u strukovnim školama, čemu sadašnji prijedlog ukidanja Fizike kao samostalnog općeobrazovnog predmeta, te njeno razdjeljivanje u module, neće pridonijeti, a može imati i vrlo loše posljedice na pripremljenost učenika strukovnih škola za nastavak školovanja. Ostaje i pitanje hoće li taj predmet predavati nastavnici fizike ili nastavnici strukovnih predmeta, koji najčešće nisu obrazovani za suvremeno poučavanje sadržaja Fizike. Izgleda da se zaboravlja u ovome prijedlogu da predmet Fizika ima i važan općeobrazovni aspekt, a nije samo skupina sadržaja koje određena struka više ili manje koristi. Učenje fizike razvija kritičko mišljenje, znanstveno zaključivanje, osnovne ideje o prirodi znanosti i prirodi uopće. Sve je to potrebno, smatramo, i učenicima strukovnih škola, a ne vidimo da će se kroz ovaj pristup moći izgraditi. Jasno je da učenici u svim tipovima strukovnih škola ne trebaju jednaku razinu i obujam Fizike u svom obrazovanju, no to se može uzeti u obzir razvijanjem nekoliko tipova povezanih kurikula Fizike (ne skupova modula), koje onda pojedine škole mogu birati prema svojim potrebama. Moduli nisu i ne mogu biti samostalni, jer Fizika pretpostavlja stalno nadograđivanje na prethodno znanje. Prijedloge modula predmeta Fizika u struci nije bilo lako pronaći u objavljenim dokumentima, a ovdje je samo nekoliko konkretnih komentara na njihov sadržaj. Ishodi učenja i ishodi na razini ocjene dobar sustavno su pogrešno napisani. Općeniti ishod učenja ne može biti na nižoj razini od ishoda za ocjenu dobar. Tako se, primjerice, navodi da je jedan opći ishod učenja Iskazati zakon očuvanja energije, a za ocjenu dobar on postaje Primijeniti zakon očuvanja energije. To se ponavlja jako često u svim modulima (npr. osnovni ishod koristi opisati, iskazati, a na razini dobar postaje objasniti ili čak analizirati). Moglo bi biti da je opći ishod Primijeniti zakon očuvanja energije, a za ocjenu dobar eventualno iskazati taj zakon (i ilustrirati ga nekim primjerima), no nikako ne obratno. Pohvalno je da se pokušava ugraditi istraživački pristup sadržajima, no naziv „istraživačka nastava“ nije dobro odabran. U gimnazijskom kurikulu Fizike koristi se naziv istraživački usmjerena nastava (engl. inquiry-based), zato što se ona, za razliku od istraživačke nastave, ne temelji isključivo na otvorenim učeničkim istraživanjima, nego i na problemskom pristupu sadržajima, premda vođena učenička istraživanja (engl. guided inquiry) predstavljaju njen važan, ali ne i jedini aspekt. Elementi vrednovanja su, po našem mišljenju, problematični, a primjeri vrednovanja najčešće nisu u skladu s njima. Tako se u elementima vrednovanja nigdje ne pojavljuju konceptualni i numerički zadaci, dok su primjeri vrednovanja puni numeričkih zadataka, ponekad težih nego što bi se rješavalo u gimnaziji. Bojimo se da će se ovim prijedlogom učenicima strukovnih škola, a time i onima koji tradicionalno imaju interes i sposobnosti za Fiziku, poput učenika tehničkih škola, onemogućiti sustavnost i koherentnost u učenju Fizike, a s druge strane ih vrednovati na način koji nije adekvatan načinu poučavanja. Nadamo se da nije prekasno da se sve ovo uzme u obzir i vrati predmet Fizika u strukovne škole. S poštovanjem, Izv. prof. dr. sc. Maja Planinić, Grupa za edukacijsku fiziku i metodiku nastave fizike, Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Izv. prof. dr. sc. Ana Sušac, Fakultet za elektrotehniku i računarstvo, Sveučilište u Zagrebu; Doc. dr. sc. Katarina Jeličić, Grupa za edukacijsku fiziku i metodiku nastave fizike, Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Dr. sc. Karolina Matejak Cvenić, v. pred., Grupa za edukacijsku fiziku i metodiku nastave fizike, Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Primljeno na znanje Poučavanje fizike je izuzetno važno, ne samo u općeobrazovnom smislu, već i za nastavak školovanja, posebno u STEM području., Predloženi model je osmišljen zato da omogući fleksibilnost i prilagodbu kurikula specifičnim potrebama učenika i strukovnih škola. Iako se može činiti da će škole proizvoljno birati module iz fizike, to nije slučaj. Škole su obvezne ostvarivati skupove ishoda učenja iz fizike prema strukovnom kurikulu. "Svojevoljnost" škola odnosi se samo na izborni i fakultativni dio strukovnog kurikula, što može biti korisno jer omogućuje školama zadovoljavanje specifičnih potreba svojih učenika. Točno je da učenici strukovnih škola ostvaruju slabije rezultate na državnoj maturi iz fizike u usporedbi s učenicima iz gimnazijskih programa i to se odnosi na dosadašnje poučavanje fizike kao općeobrazovnoga predmeta. Ispit državne mature iz fizike je izborni i nema A i B razinu te „ Usklađen je s odobrenim kurikulom nastavnoga predmeta Fizika za osnovne škole i gimnazije (četverogodišnje učenje Fizike, model 4×3) koji je objavljen u Narodnim novinama, br. 10/2019, Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Fizika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.“…(citat iz Ispitnog kataloga za državnu maturu u školskoj godini 2023./2024.). Fizika se u većini strukovnih škola izvodi u prve dvije godine s dva sata tjedno. Izuzetak je većina kvalifikacija na razini 4.2 u sektoru Elektrotehnika i računarstvo. Za taj sektor i tu razinu obvezni se gotovo svi predloženi moduli iz fizike. Sustavnije poučavanje fizike može se omogućiti izborom različitih/slijednih modula, posebno za zainteresirane učenike. Na taj način, učenici koji žele polagati državnu maturu iz fizike mogu dobiti odgovarajuću pripremu bez opterećivanja cijele populacije učenika. U nekim strukovnim kurikulima postoji preklapanje ishoda učenja iz fizike sa strukovnim ishodima učenja. To nepotrebno opterećuje učenike i stvara redundanciju u njihovu obrazovanju. Predloženi moduli omogućavaju usklađivanje i integraciju sadržaja kako bi se izbjegla dupliciranja i optimiziralo učenje. Također, predloženi moduli sadrže sve ishode učenja iz važećeg kurikula za gimnazije, čime se osigurava kontinuitet i kvaliteta poučavanja fizike, a predloženi modeli vrednovanja i istraživačkog poučavanja osiguravaju da učenici dobiju kvalitetno i koherentno obrazovanje. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
39 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 U ime dekana Sveučilišta u Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta prof. dr. sc. Mirka Planinića, Fakulteta strojarstva i brodogradnje prof. dr. sc. Zdenka Tonkovića i Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof. dr. sc. Vedrana Bilasa, molimo Vas da ponovno razmotrite svrstavanje Fizike u općeobrazovne predmete za strukovne tehničke škole, jer se navedenim promjenama, u kojima se dijelovi predmeta Fizika uvrštavaju u razne strukovne module, oslabljuje pripremljenost učenika za državnu maturu iz fizike, koja je temelj za mnoge tehničke, prirodoslovne i medicinske struke na sveučilištima u RH, ali i smanjuje pripremljenost učenika tehničkih strukovnih škola za tržište rada. Primljeno na znanje Poučavanje fizike je izuzetno važno, ne samo u općeobrazovnom smislu, već i za nastavak školovanja, posebno u STEM području., Predloženi model je osmišljen zato da omogući fleksibilnost i prilagodbu kurikula specifičnim potrebama učenika i strukovnih škola. Iako se može činiti da će škole proizvoljno birati module iz fizike, to nije slučaj. Škole su obvezne ostvarivati skupove ishoda učenja iz fizike prema strukovnom kurikulu. "Svojevoljnost" škola odnosi se samo na izborni i fakultativni dio strukovnog kurikula, što može biti korisno jer omogućuje školama zadovoljavanje specifičnih potreba svojih učenika. Točno je da učenici strukovnih škola ostvaruju slabije rezultate na državnoj maturi iz fizike u usporedbi s učenicima iz gimnazijskih programa i to se odnosi na dosadašnje poučavanje fizike kao općeobrazovnoga predmeta. Ispit državne mature iz fizike je izborni i nema A i B razinu te „ Usklađen je s odobrenim kurikulom nastavnoga predmeta Fizika za osnovne škole i gimnazije (četverogodišnje učenje Fizike, model 4×3) koji je objavljen u Narodnim novinama, br. 10/2019, Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Fizika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.“…(citat iz Ispitnog kataloga za državnu maturu u školskoj godini 2023./2024.). Fizika se u većini strukovnih škola izvodi u prve dvije godine s dva sata tjedno. Izuzetak je većina kvalifikacija na razini 4.2 u sektoru Elektrotehnika i računarstvo. Za taj sektor i tu razinu obvezni se gotovo svi predloženi moduli iz fizike. Sustavnije poučavanje fizike može se omogućiti izborom različitih/slijednih modula, posebno za zainteresirane učenike. Na taj način, učenici koji žele polagati državnu maturu iz fizike mogu dobiti odgovarajuću pripremu bez opterećivanja cijele populacije učenika. U nekim strukovnim kurikulima postoji preklapanje ishoda učenja iz fizike sa strukovnim ishodima učenja. To nepotrebno opterećuje učenike i stvara redundanciju u njihovu obrazovanju. Predloženi moduli omogućavaju usklađivanje i integraciju sadržaja kako bi se izbjegla dupliciranja i optimiziralo učenje. Također, predloženi moduli sadrže sve ishode učenja iz važećeg kurikula za gimnazije, čime se osigurava kontinuitet i kvaliteta poučavanja fizike, a predloženi modeli vrednovanja i istraživačkog poučavanja osiguravaju da učenici dobiju kvalitetno i koherentno obrazovanje. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
40 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, predložila bih uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porasti, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof. bio. i kem. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
41 DIANA TOMIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, Centar za Obrazovanje nastavnika podržava stav Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te ističemo nedosljednosti u dokumentima ali i negativne posljedice koje će primjena izazvat. OSVRT NA ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u siječnju 2024. godine stavilo na javno savjetovanje Odluku o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije u obrazovnom sektoru Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija. Sastavni dio te Odluke bio je i kurikulum za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije u kojemu su bili obuhvaćeni i kurikulumi općeobrazovnih predmeta. Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu reagirao je svojim komentarom, kako na status općeobrazovnih predmeta, tako i na kurikulum nastavnoga predmeta Povijesti, a njegovu reakciju poduprli su odsjeci za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Rijeci. Napominjemo da dosad nije objavljen izvještaj o provedenom javnom savjetovanju, iako je njegova objava bila najavljena za 22. ožujka 2024. U svibnju 2024. godine na javno je savjetovanje stavljena nova Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. U toj su Odluci izdvojeni kurikulumi za Hrvatski jezik, Matematiku, strane jezike, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, Povijest, Geografiju te izborni predmet Vjeronauk/Etiku. Odabir općeobrazovnih predmeta, njihova satnica te kurikulum povijesti ostali su nepromijenjeni u odnosu na tekst objavljen u siječnju 2024. u okviru kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije. No, istog je dana na javno savjetovanje stavljena i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2, a potom i više desetaka strukovnih kurikuluma za stjecanje kvalifikacija na razinama 4.2, 4.1 i 3. S obzirom na to, stavljamo na javno savjetovanje dorađenu verziju komentara, primjedbi i preporuka za izmjene i dorade koje je Odsjek za povijest dostavio u siječnju 2024. godine. U nastavku, donosimo osvrt na obavezni dio (Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta), no nužno je referirati i na izborni dio (Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta) jer je procjenu općeobrazovne komponente u strukovnom obrazovanju moguće dati tek analizom oba dijela. Na module općeobrazovnih predmeta detaljnije ćemo se osvrnuti i na javnom savjetovanju za tu odluku. Opći komentari Opći komentari odnose se na sve kurikulume strukovnog obrazovanja koji su dosad stavljeni na javno savjetovanje – Odluku o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2, Odluku o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 te na sve odluke o uvođenju strukovnih kurikula za stjecanje pojedinih kvalifikacija na razinama 4., 4.2 i 3 koje su stavljene na javno savjetovanje od siječnja do svibnja 2024. godine. Kao prvo, želimo izraziti zabrinutost zbog načina na koji se provodi javno savjetovanje u postupku reforme strukovnog školstva. U samo nekoliko dana na javno je savjetovanje stavljen golem broj dokumenata (odluka o općeobrazovnim kurikulima, modulima općeobrazovnih predmeta, strukovnih kurikula), a sva ta savjetovanja završavaju otprilike u isto vrijeme. S obzirom na količinu dokumenata, rok za davanje komentara je iznimno kratak, tim više što je bez uvida u sve te strukovne kurikulume (njih stotinjak) nemoguće imati cjelovitu sliku o učinku odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta. Nadalje, zakazao je i sustav obavještavanja zainteresirane javnosti jer, suprotno dosadašnjoj praksi, na email adrese stigle su obavijesti tek o manjem broju novootvorenih javnih savjetovanja. Konačno, nije jasno zbog čega su moduli općeobrazovnih predmeta stavljeni na javno savjetovanje istovremeno sa strukovnim kurikulumima za pojedina zanimanja u kojima su već odabrani kako strukovni tako općeobrazovni moduli o kojima se javnost tek treba očitovati. Ovime se isključuje mogućnost promjena u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u postupku javnog savjetovanja. Drugo, kurikulumi koji su stavljeni na javno savjetovanje iznimno su nepregledni, što zbog broja stranica, što zbog grafičkog oblikovanja dokumenata. Primjerice, dokument koji sadrži kurikule općeobrazovnih predmeta ima više od 500 stranica, dokument s modulima općeobrazovnih predmeta više od 900 stranica, a svaki pojedini strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacija za određena zanimanja ima više stotina stranica. Broj stranica, nedefinirani i međusobno preklapajući ključni termini te – paradoksalno – nedostatne informacije usprkos veličini samih dokumenta, čine kurikularne dokumente neprohodnima, iako bi oni trebali biti pristupačni ne samo stručnjacima već i široj zainteresiranoj javnosti. Posebice su problematični sljedeći segmenti: 1. Trenutačno ne postoji dokument na javnom savjetovanju u kojemu bi se mogla jasno vidjeti struktura strukovnog kurikuluma i odnos među njegovim sastavnicama. Posebice se to odnosi na objašnjenja o udjelima i međusobnim odnosima općeobrazovnog, strukovnog i sektorskog dijela kurikuluma. Takve se informacije mogu naći u Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje iz 2018. no taj se dokument uopće ne spominje u odlukama o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta te modula općeobrazovnih predmeta stavljenima na javno savjetovanje, već se ti dokumenti pozivaju na Nacionalni okvirni kurikulum iz 2011. godine u kojemu takvih podataka nema. Ne postoje naznake o sektorskim kurikulumima koji su, prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (ASOO, 2021.) trebali činiti fazu III u izradi novih kurikuluma te prethoditi izradi strukovnih kurikuluma (faza IV.) 2. Objašnjenja o funkciji pojedinih kurikuluma te dijelova kurikuluma su nedostatna. Uvodna objašnjenja u Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta i u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta su identična, a posebice nedostatna za module općeobrazovnih predmeta. Osobito zbunjuju tvrdnje poput „U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.“ koje se bez daljnjih objašnjenja učestalo ponavljaju ispod tablica s popisom izbornih strukovnih modula. 3. Ističemo nesustavno i netransparentno korištenje ključnih termina. Posebice je nejasno što je modul jer se termin koristi za elemente kurikuluma koji nisu istovjetni po svojoj funkciji u kurikulumu niti su hijerarhijski izjednačeni. Prvo, postoje općeobrazovni, strukovni i izborni moduli i u strukovnom i sektorskom dijelu kurikuluma, a njihov međusobni odnos nije dostatno objašnjen. Potom se termin modul koristi u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta kako bi se opisale jedinice unutar pojedinih predmeta (primjerice Biologija u struci sadrži 8 modula, Kemija u struci 7 modula, Povijest u struci 14 modula), iako ti „moduli“ često više nalikuju predmetima, cjelinama ili čak temama unutar predmeta. U tablicama s popisima izbornih strukovnih modula u strukovnim kurikulumima naziv modul se pak izjednačuje s nastavnim predmetom. Potom se u napomenama ispod tih tablica termin modul koristi kao istoznačnica za „izborne dijelove“ koji nigdje nisu objašnjeni, a javljaju se i termini izbornost te izabrana izbornost unutar koje postoje i dodatni izborni blokovi. Evo kako taj segment izgleda u integralnom obliku (podebljani dijelovi su naši): „Ponuđeni su izborni dijelovi/moduli, ovisno o željama učenika, potrebama lokalne zajednice ili mogućnostima škole, učenici mogu izabrati jednu od ponuđenih izbornosti. Unutar izabrane izbornosti, ponuđeni su dodatni izborni blokovi u ukupnom obujmu od 4 CSVET boda u jednoj školskoj godini. Kroz sve 4 školske godine u ukupnom obujmu od 16 CSVET bodova.“ Svi ovi problemi čine dokumente nejasnima i nekoherentnima, a proces reforme strukovnog školstva netransparentnim. Na taj se način onemogućuje primjereni doprinos zainteresirane javnosti izradi što kvalitetnijih dokumenata koje hrvatski učenici u strukovnim školama zaslužuju. Osvrt na općeobrazovnu komponentu strukovnog kurikuluma, s posebnim naglaskom na Društveno-humanističko područje Predviđenim promjenama u strukovnom obrazovanju, izuzev Hrvatskog jezika i Matematike, značajno se reducira satnica za druge općeobrazovne predmete u obaveznom dijelu kurikuluma. Veoma smo zabrinuti zbog takve redukcije općeobrazovne komponente kurikuluma, a posebice njegove društveno-humanističke sastavnice. To se dobro vidi iz popisa općeobrazovnih predmeta u kurikulumu koji je stavljen na javno savjetovanje. U te su predmete uključeni Hrvatski jezik (četiri godine učenja), strani jezici (Engleski/Njemački/Talijanski – četiri godine učenja), Matematika (četiri godine učenja), Tjelesna i zdravstvena kultura (četiri godine učenja), Povijest (samo treći razred), Geografija (samo četvrti razred), Katolički/pravoslavni/islamski vjeronauk ili Etika (četiri godine učenja). Evidentno je da učenici u prve dvije godine nemaju nijedan obavezni predmet koji bi im davao opća znanja o društvu i čovjeku u društvu. Etika je, naime, samo jedan manji dio onoga čime se bave društveno-humanističke znanosti, a ni taj predmet ne pohađaju svi učenici. To se najbolje vidi u usporedbi s gimnazijskim kurikulumom koji u obaveznom dijelu obuhvaća društveno-humanističke predmete poput Povijesti, Geografije, Filozofije, Politike i gospodarstva, Sociologije, Psihologije, koji su ujedno ključni predmeti za obradu međupredmetnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja. Još su u lošijoj poziciji učenici koji pohađaju vjeronauk jer u prve dvije godine nemaju nijedan predmet sekularnog karaktera u kojemu dobivaju pogled na svijet i društvo koji ne dolazi iz partikularnih religijskih perspektiva, dok u trećem i četvrtom razredu imaju povijest i geografiju u značajno reduciranom obliku. Učenici strukovnih škola čine 70 posto učeničke srednjoškolske populacije te samim time većinu onih koji će u bliskoj budućnosti biti nositelji ne samo ekonomskoga, već i društvenog, političkog i kulturnog razvoja. Stoga im je potrebno srednjoškolsko obrazovanje koje omogućuje cjeloviti osobni i profesionalni razvoj te informiranu i angažiranu participaciju u društvu. Predmeti društveno-humanističkog područja u tome imaju nezamjenjivu ulogu jer stvaraju uvjete za razvoj socijalnih i građanskih kompetencija, kulturne svijesti i izražavanja te jačaju svijest o zajedničkim vrijednostima. S obzirom na psihofizički razvoj učenika, jasno je da osnovnoškolski odgoj i obrazovanje može pružiti osnovna znanja o društvu, a tek srednjoškolska nastava omogućuje temeljitije upoznavanje složenih društvenih fenomena u prošlosti i sadašnjosti čije je razumijevanje neophodno za razvoj navedenih kompetencija. Naša je analiza dvadesetak nasumice odabranih strukovnih kurikuluma pokazala da moduli općeobrazovnih predmeta ne ispunjavaju funkciju nadopune kompetencija učenika iz osnovnog općeobrazovnog dijela. To posebice vrijedi za Društveno-humanističko područje koje je iznimno loše zastupljeno u izbornim modulima. Nadalje, neki drugi moduli/predmeti koji bi po svom sadržaju logično pripadali modulima općeobrazovnih predmeta uvršteni su u kurikulume kao strukovni moduli, što ukazuje na nedostatnu koordinaciju među radnim skupinama. Primjerice, moduli/predmeti Povijesna obilježja Republike Hrvatske i Geografska obilježja Republike Hrvatske u kurikulumu za stjecanje kvalifikacije upravno-poslovnog referenta nisu dio Povijesti u struci i Geografije u struci; podjednako, Psihologija rada u željezničkom prometu u kurikulumima za stjecanje kvalifikacija strojovođe i prometnika vlakova nije dio Psihologije u struci. Drugi su strukovni moduli/predmeti vrlo slični po svojem nazivlju pojedinim modulima općeobrazovnih predmeta, što pak otvara pitanja o usklađivanju nazivlja ili nepotrebnom dupliranju pojedinih modula/predmeta (primjerice, Poslovni strani jezik ili Poslovno komuniciranje na stranom jeziku). Ukupan broj strukovnih izbornih modula/predmeta nije poznat jer ne postoji dokument s popisom svih takvih modula koji bi bio ekvivalent Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta. Zaključno: 1. Nejasni su kriteriji temeljem kojih su pojedini općeobrazovni moduli/predmeti uvršteni u strukovne kurikulume. 2. Nejasni su kriteriji temeljem kojih su neki moduli/predmeti označeni kao općeobrazovni, a drugi kao strukovni, iako je evidentno da i jedni i drugi razvijaju općeobrazovne kompetencije. 3. Slaba zastupljenost modula općeobrazovnih predmeta u strukovnom kurikulumu ukazuje na to da funkcija razvijanja općeobrazovnih kompetencija primarno pripada obaveznom općeobrazovnom, a ne strukovnom dijelu kurikuluma. Na temelju svega navedenoga, smatramo da u strukovnom kurikulumu treba osnažiti obaveznu općeobrazovnu komponentu kurikuluma, a posebice nastavu društveno-humanističkih predmeta te osigurati za općeobrazovni dio veću satnicu koja omogućuje ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i razvoj kompetencija na razini primjerenoj za učenike srednjih škola. Predlažemo sljedeće izmjene općeobrazovnog dijela strukovnog kurikuluma: 1. S obzirom na važnost reforme strukovnog obrazovanja, kao i na broj i obujam dokumenata stavljenih na javno savjetovanje, predlažemo produljenje trajanja javnog savjetovanja do kraja rujna. 2. Osigurati veći udio općeobrazovnih predmeta u ukupnom broju sati, posebice u prve dvije godine obrazovanja. Predlažemo podizanje tog udjela sa sadašnjih 20-25 posto na minimalno 30-35 posto na razini 4.1, te sa sadašnjih 40-45 posto na minimalno 50–55 posto na razini 4.2. 3. Osigurati da se i u prve dvije godine, u sklopu obaveznog općeobrazovnog dijela kurikuluma, na svim razinama (4.1 i 4.2) podučavaju predmeti društveno-humanističkog područja koji podupiru razvoj učeničkih socijalnih i građanskih kompetencija te kompetencija potrebnih za aktivnu participaciju u zajednici. 4. Alternativno, umjesto uvođenja novih društveno-humanističkih predmeta, predlažemo da se razmotri mogućnost produljenja nastave povijesti i geografije s jedne na dvije godine učenja, s kurikulumima prikladnima za razvoj takvih kompetencija. doc. dr. sc. Diana Tomić Voditeljica Centra za obrazovanje nastavnika FFZGa Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
42 SAŠA PERIČAK ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, Prvo moram napomenuti kako je odnedavno promijenjeno sučelje e-savjetovanja čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje. Isprobao sam sučelje na 4 različita računala i na svakome na različitim preglednicima (Mozilla Firefox, Chrome, Edge) i svugdje sam se susreo s problemima u vidu nečitljivosti dijela teksta ili problema s otvaranjem dijela dokumenta. Nadam se da mi zbog toga nisu promakli dijelovi dokumenta - u slučaju da jesu i da se to reflektira na poslane komentare, unaprijed se ispričavam. Smatram da je prijedlog modula u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njihovog uvođenja. Razumijem potrebu za osuvremenjivanjem kurikuluma i uvođenje „reforme“, ali ovakav pristup vodi ka stvaranju ljudi bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu. U svijetu u kojem živimo sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima; sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju (u pozadini koje su također promjene u radu živčanog sustava - što je biološka tema); sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja kao prevencije epidemija i pandemija, a epidemije i pandemije nam sve više prijete; sve više nam prijeti i zagađenje i onečišćenje okoliša iz raznih ljudskih aktivnosti; natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne ... kako bi se građanin 21. stoljeća mogao nositi sa svim tim, a i mnogim drugim izazovima koji izlaze izvan okvira ovog komentara, nužna je kvalitetna edukacija u čijoj je srži biologija. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno - potrebno je navedene teme (a uz to svakako i sadržaje o zdravlju spolnog sustava, o trudnoći i kontracepciji) produbljivati i proširivati (a i ponavljati). Tu je ključna i dob učenika - ne može se očekivati da se sva potrebna znanja i vještine usvoje u osnovnoj školi niti se može očekivati da će se navedeni sadržaji (kvalitetno) odraditi kao međupredmetne teme. I kao roditelj i kao učitelj i nastavnik s višegodišnjim iskustvom, smatram kako je predloženi kurikulum štetan za razvoj mladih ljudi u odgovorne i obrazovane ljude 21. stoljeća, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima ispred njih - umjesto toga ih pokušava pretvoriti u „fah idiote“ bez temeljnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetan život. U kurikulumima općeobrazovnih predmeta nema biologije pa tako ni ključnih sadržaja/ishoda učenja: kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje i imunosni sustav, kronične nezarazne bolesti, druge učestale bolesti organskih sustava, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša, ovisnosti... Ovdje navedeni moduli biologije nisu obavezni ili uopće nisu ni predviđeni kao izborni u velikom broju zanimanja čiji su kurikulumi trenutno također u proceduri e-savjetovanja.Smatram kako je nužno uvesti općeobrazovni predmet biologije koji će obuhvatiti sve navedene sadržaje ključne u edukaciji svih mladih ljudi, ili je barem nužno neke od navedenih bioloških modula (npr. Brinem o svom zdravlju, Spolnost, Ekologija i Održivi razvoj) uvesti kao OBAVEZNE u sve kurikulume kako bi se svim mladima omogućilo kvalitetno obrazovanje i odgoj o životnim sadržajima, bez obzira na odabrano zanimanje. Srdačan pozdrav Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
43 ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 OSVRT ODSJEKA ZA POVIJEST FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU NA ODLUKU O DONOŠENJU MODULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U STRUKOVNIM ŠKOLAMA U svibnju 2024. na javna savjetovanja stavljene su Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. U ovom prilogu očitujemo se o Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta te posebice o modulima pridruženima nastavnome predmetu Povijest pod skupnim nazivom Povijest u struci, no upućujemo i na naše očitovanje o Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta jer su ta dva segmenta reforme strukovnog obrazovanja neodvojiva. Prije svega želimo upozoriti na temeljne nejasnoće vezane uz svrhu, položaj i status predloženih općeobrazovnih modula. Trenutačno ne postoji dokument na javnom savjetovanju u kojemu bi se mogla jasno vidjeti struktura strukovnog kurikuluma i odnos među njegovim sastavnicama. Posebice se to odnosi na objašnjenja o udjelima i međusobnim odnosima općeobrazovnog, strukovnog i sektorskog dijela kurikuluma. Takve se informacije mogu naći u Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje iz 2018. no taj se dokument uopće ne spominje u odlukama o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta te modula općeobrazovnih predmeta, već se ti dokumenti pozivaju na Nacionalni okvirni kurikulum iz 2011. godine u kojemu takvih podataka nema. Ne postoje naznake o sektorskim kurikulumima koji su, prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (ASOO, 2021.) trebali činiti fazu III u izradi novih kurikuluma te prethoditi izradi strukovnih kurikuluma (faza IV.) Objašnjenja o funkciji pojedinih kurikuluma te dijelova kurikuluma su nedostatna. Uvodna objašnjenja u Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta i u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta su identična, a posebice nedostatna za module općeobrazovnih predmeta. Osobito zbunjuju tvrdnje poput „U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.“ koje se bez daljnjih objašnjenja učestalo ponavljaju ispod tablica s popisom izbornih strukovnih modula. Posebice ističemo nesustavno i netransparentno korištenje ključnih termina. Naročito je nejasno što je modul jer se termin koristi za elemente kurikuluma koji nisu istovjetni po svojoj funkciji u kurikulumu niti su hijerarhijski izjednačeni. Prvo, postoje općeobrazovni, strukovni i izborni moduli i u strukovnom i sektorskom dijelu kurikuluma, a njihov međusobni odnos nije dostatno objašnjen. Potom se termin modul koristi u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta kako bi se opisale jedinice unutar pojedinih predmeta (primjerice Biologija u struci sadrži 8 modula, Kemija u struci 7 modula, Povijest u struci 14 modula), iako ti „moduli“ često više nalikuju predmetima, cjelinama ili čak temama unutar predmeta. U tablicama s popisima izbornih strukovnih modula u strukovnim kurikulumima naziv modul se pak izjednačuje s nastavnim predmetom. Potom se u napomenama ispod tih tablica termin modul koristi kao istoznačnica za „izborne dijelove“ koji nigdje nisu objašnjeni, a javljaju se i termini izbornost te izabrana izbornost unutar koje postoje i dodatni izborni blokovi. Evo kako taj segment izgleda u integralnom obliku (podebljani dijelovi su naši): „Ponuđeni su izborni dijelovi/moduli, ovisno o željama učenika, potrebama lokalne zajednice ili mogućnostima škole, učenici mogu izabrati jednu od ponuđenih izbornosti. Unutar izabrane izbornosti, ponuđeni su dodatni izborni blokovi u ukupnom obujmu od 4 CSVET boda u jednoj školskoj godini. Kroz sve 4 školske godine u ukupnom obujmu od 16 CSVET bodova.“ Posebice zabrinjava način na koji se provodi proces javnog savjetovanja u postupku reforme strukovnog školstva. Nije jasno zbog čega su moduli općeobrazovnih predmeta stavljeni na javno savjetovanje istovremeno sa strukovnim kurikulumima za pojedina zanimanja u kojima su već odabrani kako strukovni tako općeobrazovni moduli o kojima se javnost tek treba očitovati. Ovime se isključuje mogućnost promjena u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta, čime se obesmišljava ideja javnog savjetovanja. Naša je analiza dvadesetak nasumice odabranih strukovnih kurikuluma pokazala da moduli općeobrazovnih predmeta ne ispunjavaju funkciju nadopune kompetencija učenika iz osnovnog općeobrazovnog dijela. To posebice vrijedi za Društveno-humanističko područje koje je iznimno loše zastupljeno u izbornim modulima. Nadalje, neki drugi moduli/predmeti koji bi po svom sadržaju logično pripadali modulima općeobrazovnih predmeta uvršteni su u kurikulume kao strukovni moduli, što ukazuje na nedostatnu koordinaciju među radnim skupinama. Primjerice, moduli/predmeti Povijesna obilježja Republike Hrvatske i Geografska obilježja Republike Hrvatske u kurikulumu za stjecanje kvalifikacije upravno-poslovnog referenta nisu dio Povijesti u struci i Geografije u struci; podjednako, Psihologija rada u željezničkom prometu u kurikulumima za stjecanje kvalifikacija strojovođe i prometnika vlakova nije dio Psihologije u struci. Drugi su strukovni moduli/predmeti vrlo slični po svojem nazivlju pojedinim modulima općeobrazovnih predmeta, što pak otvara pitanja o usklađivanju nazivlja ili nepotrebnom dupliranju pojedinih modula/predmeta (primjerice, Poslovni strani jezik ili Poslovno komuniciranje na stranom jeziku). Ukupan broj strukovnih izbornih modula/predmeta nije poznat jer ne postoji dokument s popisom svih takvih modula koji bi bio ekvivalent Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta. Zaključno: 1. Nejasni su kriteriji temeljem kojih su pojedini općeobrazovni moduli/predmeti uvršteni u strukovne kurikulume. 2. Nejasni su kriteriji temeljem kojih su neki moduli/predmeti označeni kao općeobrazovni, a drugi kao strukovni, iako je evidentno da i jedni i drugi razvijaju općeobrazovne kompetencije. 3. Slaba zastupljenost modula općeobrazovnih predmeta u strukovnom kurikulumu ukazuje na to da funkcija razvijanja općeobrazovnih kompetencija primarno pripada obaveznom općeobrazovnom, a ne strukovnom dijelu kurikuluma. Svi ovi problemi čine dokumente nejasnima i nekoherentnima, a proces reforme strukovnog školstva netransparentnim. Na taj se način onemogućuje primjereni doprinos zainteresirane javnosti izradi što kvalitetnijih dokumenata koje hrvatski učenici u strukovnim školama zaslužuju. U ime Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Pročelnica Odsjeka za povijest: prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, red. prof. Predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti: doc. dr. sc. Snježana Koren Predstojnik Katedre za hrvatsku povijest: prof. dr. sc. Ivica Šute, red. prof. Predstojnik Katedre za svjetsku povijest novog vijeka: prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, red. prof. u trajnom Izboru Predstojnik Katedre za svjetsku povijest srednjeg vijeka: prof. dr. sc. Borislav Grgin, red. prof. u trajnom izboru Predstojnik Katedre za staru povijest: prof. dr. sc. Boris Olujić, red. prof. Predstojnik Katedre za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe: prof. dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof. Predstojnik Katedre za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije: prof. dr. sc. Tomislav Galović, izv. prof. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
44 KRISTINA STIPICA ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Manjak satnice i marginalizacija predmeta otežat će učenicima bavljenje povijesnim temama i prouzročiti da učenici slabije poznaju svijet u kojem žive, a i posljedično vole svoju domovinu. Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Vještina prikupljanja, analiziranja, uspoređivanja i vrednovanja informacija u modernom svijetu preopterećen infodemijom vježba se na nastavi povijesti. Srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika, jako je važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u O.Š., što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj, jer je predviđena premala satnica da bi se mogle ispoštovati teme: 37 obveznih + 2 izborne teme. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja Povijesti u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Kurikulum iz Povijesti nije uravnotežen s obzirom na kognitivni razvoj učenika i pripadajuću kumulativnost u odnosu na osnovnoškolsko obrazovanje. Težina ishoda treba biti u skladu s kognitivnim mogućnostima srednjoškolaca, a ne ispod toga. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku, ne može se potaknuti veća aktivnost učenika i raditi istraživački radovi. Jedan ili dva sata na izuzetno kompleksne teme u jednoj godini učenja je nemoguće kvalitetno obraditi, a posebice ne po načelima aktivnog učenja kojeg ovaj kurikulum zastupa. To je suprotno višegodišnjim nastojanjima za reduciranjem broja tema. Srednjoškolsko obrazovanje u strukovnim školama treba učenicima omogućiti cjelovit osobni i profesionalni razvoj u dobro informiranu i angažiranu osobu koja participira u svim sferama društva. Cjelovito i kvalitetno obrazovanje je obveza koja je propisana NOK-om i koju predlagatelj, tj. Ministarstvo mora ispoštovati. Važno je apostrofirati da upravo djeca lošijeg socioekonomskog statusa češće pohađaju strukovne programe pa je prema Europskoj strategiji o pravima djeteta 2021.-2024. upravo njima predviđeno pravo na kvalitetno obrazovanje. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje iz 2018. u točci 2.3 navodi kao ciljeve: “osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici o kojoj imaju izgrađeno svijest i pozitivan odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine RH te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju, koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama, koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkom dobru, koje su empatične i koje solidarno djeluju u zajedničkom radu.” Nastava povijesti u ostvarenju ovih ciljeva ima nezamjenjivu ulogu. Stoga se predloženo smanjenje satnice Povijesti za 50%, a u nekim slučajevima i 66%, ne čini opravdanim i smislenim jer bi ono predstavljalo bitnu prepreku da se nacrtom predviđeni nastavni ishodi ostvare. Takvo smanjenje satnice podrazumijeva mnogo veću površnost u odabiru sadržaja i znatna ograničenja u primjeni suvremenih nastavnih metoda, što je, na koncu, već odavno slučaj kada je riječ o nastavi Povijesti u strukovnim programima trogodišnjeg trajanja. Budući da učenici strukovnih škola čine 70% od ukupnog broja srednjoškolaca, bojimo se da bi reduciranjem opsega nastave Povijesti i drugih društvenih i humanističkih predmeta u strukovnim školama velik broj mladih bio uskraćen za bitan segment obrazovanja. Osobitu bi štetu trpjeli oni koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne maturu i upis nekog od društvenih i humanističkih studija jer bi u odnosu na učenike gimnazija bili u osjetno nepovoljnijem položaju nego sada. Razdoblje od 15 do 18 godine života je optimalno vrijeme unutar procesa obrazovanja u kojem učenici mogu najkvalitetnije proučavati povijesne sadržaje. Švicarski psiholog i filozof Jean Piaget, jedan od najvažnijih istraživača kognitivnog razvoja djece davno je zaključio da je razdoblje adolescencije vrijeme u kojem se razvija sposobnost apstraktnog mišljenja u kojem se baza znanja pojedinca proširuje a njegove mogućnosti mišljenja su tada najveće. Što se tiče nastave povijesti to je iz našeg iskustva često razdoblje u kojem učenici razvijaju visok stupanj interesa za povijesne teme jer su u ranijim stupnjevima svog razvoja kroz osnovnu školu na sasvim drugačiji način doživljavali nastavu povijesti. “Narod koji zaboravlja svoju prošlost, slijep ide u budućnost.” Kao što učenici ne mogu bez savladavanja kompetencija iz hrvatskog jezika ili matematike voljeli to ili ne, tako nema ni suvremenog obrazovanja niti građanina koji razumije svijet koji ga okružuje bez kompetencija koje mu pruža nastava povijesti. Predlažem da nastava Povijesti ostane obvezan predmet dvije godine u 4.2 smjerovima prema nastavnom programu i planu koji je napisan 2018. i provodi se u ekonomskim smjerovima dok se ne napiše novi kurikulum koji će obuhvaćati cjelokupnu hrvatsku povijest u europskom i svjetskom kontekstu, a ne samo razdoblje od 18. do kraja 20. st. kako je sada predloženo. Povećanje satnice matematike treba biti izborno, a nastava povijesti obvezna dvije školske godine po 70 sati. Smatram da je nacrt prijedloga koji predlaže Agencija za strukovno obrazovanje neprihvatljiv za učenike, nastavnike i za naše društvo u cjelini. Nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim smjerovima treba biti cjelovit i kvalitetan prikaz hrvatske, europske i svjetske povijesti koji će se moći obraditi stručno u za to primjerenom vremenu i obliku od dvije školske godine. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
45 GORDANA ČIČMIR-VESTIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, ne slažem se s predloženim izmjenama satnice za nastavu povijesti. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje iz 2018. u točci 2.3 navodi kao ciljeve: “osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici o kojoj imaju izgrađeno svijest i pozitivan odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine RH te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju, koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama, koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkom dobru, koje su empatične i koje solidarno djeluju u zajedničkom radu.” Nastava povijesti u ostvarenju ovih ciljeva ima nezamjenjivu ulogu. Stoga se predloženo smanjenje satnice Povijesti za 50%, a u nekim slučajevima i 66%, ne čini opravdanim i smislenim jer bi ono predstavljalo bitnu prepreku da se nacrtom predviđeni nastavni ishodi ostvare. Takvo smanjenje satnice podrazumijeva mnogo veću površnost u odabiru sadržaja i znatna ograničenja u primjeni suvremenih nastavnih metoda, što je, na koncu, već odavno slučaj kada je riječ o nastavi Povijesti u strukovnim programima trogodišnjeg trajanja. Budući da učenici strukovnih škola čine 70% od ukupnog broja srednjoškolaca, bojimo se da bi reduciranjem opsega nastave Povijesti i drugih društvenih i humanističkih predmeta u strukovnim školama velik broj mladih bio uskraćen za bitan segment obrazovanja. Osobitu bi štetu trpjeli oni koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne maturu i upis nekog od društvenih i humanističkih studija jer bi u odnosu na učenike gimnazija bili u osjetno nepovoljnijem položaju nego sada. Razdoblje od 15 do 18 godine života je optimalno vrijeme unutar procesa obrazovanja u kojem učenici mogu najkvalitetnije proučavati povijesne sadržaje. Švicarski psiholog i filozof Jean Piaget, jedan od najvažnijih istraživača kognitivnog razvoja djece davno je zaključio da je razdoblje adolescencije vrijeme u kojem se razvija sposobnost apstraktnog mišljenja u kojem se baza znanja pojedinca proširuje a njegove mogućnosti mišljenja su tada najveće. Što se tiče nastave povijesti to je iz našeg iskustva često razdoblje u kojem učenici razvijaju visok stupanj interesa za povijesne teme jer su u ranijim stupnjevima svog razvoja kroz osnovnu školu na sasvim drugačiji način doživljavali nastavu povijesti. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
46 IVANA KUČA ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, Moduli iz predmeta kemija i bologija jasnije definiraju ishode učenja, daju primjere vrednovanja i omogućuju lakše planiranje nastave jer su jasno postavljeni kriteriji vrednovanja naučenog pa s te strane uvelike olakšavaju planiranje same nastave. Nije jasno kako to provesti u praksi. Uspoređujem obujam modula iz predmeta kemija i biologija sa dosadašnjim godišnjim brojem sati (70 za kemiju, 35 za biologiju u strukovnoj školi u sektoru elektrotehnike i računalstva). Nije potpuno jasno kako odrediti koliko sati iznosi vođeni proces učenja za pojedini modul? Ako svaki modul iz kemije ima ili 2 ili 4 CSVET-a, tada bi nastavnik u jednom razredu mogao odraditi samo dva modula godišnje jer jedan modul može obuhvatiti od 30 do 80 sati. Do sada su učenici imali obavezno 4-5 nastavnih cjelina, a ovako bi se to smanjilo na dvije cjeline (modula). To bi značilo značajno smanjenje obrađenih sadržaja. Također nije jasno kako odrediti koji modul će se izvoditi u programu određenog zanimanja? Ovdje piše da to odgovara kvalifikacijama zanimanja iz HKO registra, ali tamo se navode ishodi vezani uz struku i vrlo raznoliko bi se moglo protumačiti što će učenici na kraju učiti. Tko treba odlučiti što je potrebno iz kemije i biologije za pojedino zanimanje? Do sada su predmeti fizika, kemija, biologija bili obavezni u određenim četverogodišnjim zanimanjima, a s ovim modulima dali ste mogućnost da ta nastava bude izborna ili fakultativna. To nije jednaka situacija za nastavnika koji je do sada imao punu normu jer se može dogoditi da učenici ne odaberu taj modul za izborni ili fakultativni. Osim u nastavi radim i kao satničar. Što se tiče rasporeda sati ovakav model planiranja nastave je jako kompliciran. Umjesto jednog predmeta sada ima po 5-10 modula koje će trebati upisati u bazu podataka za izradu rasporeda kao zasebne ˝predmete˝ koje ćemo u rasporedu dodijeliti pojedinom razredu ili nastavniku. I zatim mijenjati raspored svakih nekoliko tjedana dok se odrade pojedini moduli. U školi sa 49 razreda i 115 nastavnika imam u zaduženju 7 sati tjedno za izradu rasporeda sati sa postojećim predmetima. To nije dovoljno za slaganje ovih modula i ne može se složiti u mjesec dana prije početka nastave. Lijep pozdrav, Ivana Kuča Primljeno na znanje Strukovni kurikuli su izrađeni tako da omogućuju fleksibilnost u prilagodbi procesa učenja i poučavanja specifičnim potrebama i uvjetima pojedine škole, a posebnosti u izvedbi bit će vidljive u kurikulu ustanove. Pri implementaciji novih strukovnih kurikula uzet će se u obzir trenutačne norme i radno opterećenje nastavnika. Za školsku godinu 2024./2025. planiran je niz edukacija za nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje, koje će se održavati u strukovnim školama. Edukacije će obuhvaćati teme od planiranja i izvedbe modularne nastave do planiranja i izrade kurikula ustanove. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
47 MARIO DONKOV ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, Uspoređujući objavljena e – savjetovanja dana 13.5.2024 uočio sam pojedine NEPRAVILNOSTI i nedostatak KOORDINACIJE između dva međusobno povezana kurikuluma. 1. ODLUKA O DONOŠENJU MODULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 (GEOGRAFIJA U STRUCI) i 2.ODLUKE O UVOĐENJU STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE REFERENT/ ICA ZA POSLOVNU EKONOMIJU U sektoru EKONOMIJA I TRGOVINA. 1. Unutar MODULA GEOGRAFIJA U STRUCI objavljena su tri modula. MODUL1: Prostorno – ekonomske aktivnosti MODUL 2: Globalizacija – lokalizacija MODUL 3: Prostorni problemi i ekonomija U tekstu se navodi da su moduli za kvalifikaciju referent/referentica za poslovnu ekonomiju obvezni, a za ostale kvalifikacije u sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija izborni. 2. Detaljno čitajući strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije referent/ referentica za poslovnu ekonomiju nije vidljiv ni jedan od tih modula! Trenutno se u ekonomskim školama predmet geografija sluša sve četiri godine školovanja (274 školska sata), dok je novim prijedlogom geografija kao samostalan predmet planiran samo na četvrtoj godini školovanja (64 školska sata) što je nedostatno za učenike ekonomskih škola. Učenici ekonomskih škola trebala bi usvojiti temeljna znanja iz područja Ekonomske Geografije upravo iz objavljenog savjetovanja – GEOGRAFIJA U STRUCI. Iz svega navedenog uočava nedostatna koordinacija i neusklađenost radnih skupina između dviju agencija AZOO i ASOO. Smatram da objavljene module treba uvrstiti kao OBVEZNE u strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije referent/referentica za Poslovnu Ekonomiju u sektoru EKONOMIJA I TRGOVINA. S poštovanjem, Mario Donkov Primljeno na znanje Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećenja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
48 IVANA TOMLJENOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 U dijelu Odluke koji se odnosi na predmet Engleski jezik jasno je određena povezanost struke i poznavanja jezika u kominikacijskim situacijama, bilo usmenim ili pismenim. Razrada ishoda jasna, razina usvojenosti određena. Slažem se s Odlukom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
49 VLATKA BENKO ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, predloženi moduli za Talijanski jezik su nejasni. Pogotovo jer se taj jezik uči od prvog ili četvrtog razreda osnovne škole uglavnom u (pri)morskim županijama (Istra, Dalmacija), dok se u većini hrvatskih škola počine u većini slučajeva učiti tek u 1.r. srednje škole. Zbog toga su zbunjujuće razine koje navodite jer nije jasno da li u četverogodišnjim strukovnim školama učenici mogu ostvariti maksimalno od 1. do 4. razine (tj. maksimalno razinu A1), odnosno, ako se varam, potrebno je detaljnije objasniti u kojem bi se periodu realizirala koja razina, od 1. do 21., a kako bi učenici četverogodišnjih programa stekli razinu znanja B2. Koliko je razina predviđeno za trogodišnja strukovna zanimanja? Također je potrebno detaljnije objasniti tih 8 modula, odnosno u kojem intervalu se oni ostvaruju (koliko modula po jednoj školskoj godini trebaju imati) i je li 8 modula predviđeno za četverogodišnje strukovne škole? Koliko modula trebaju proći trogodišnje strukovne škole? Drugo, gdje je vidljivo da neka ugostiteljska zanimanja imaju dva ili tri strana jezika? THK zanimanja, kuhari i konobari imali su prvi i drugi strani jezik, dok su HTT zanimanja imala 3 strana jezika! Mislite li da je u redu ostaviti ugostiteljska zanimanja samo s jednim stranim jezikom u trenutku kad se u državi uglavnom oslanjamo na dobit od turizma i sve gledamo kroz prizmu zarade nakon završene turističke sezone? Nadalje, kako je to zamišljeno sa satničarske točke gledišta u odnosu na trajanje pojedinog modula? Hoće li se učenicima raspored mijenjati svakih xy tjedana, ili svako malo, ovisno kad koji predmet završi koji modul? Slaganje rasporeda dok je sve jednostavno je vrlo kompliciran proces jer neki kolege rade na više škola ili predaju više predmeta ili dijele sat s nekim drugim kolegom, a ovo mi izgleda kao jako komplicirano za satničare. Zbog svega navedenoga potrebno je educirati nastavnike na koji način ste zamislili modularnu nastavu, s jasno definiranom vizijom i jasno iskazanim odgovorima na postavljena pitanja jer smo svi dosta zbunjeni ovime što pokušavate uvesti. Možda bi sve to načelno i bilo u redu, kad biste nam malo konkretnije pojasnili kako ste zamislili taj vid nastave ili nam dali neki priimjer provedbe modularne nastave u školama nekih drugih država. S poštovanjem, Vlatka Benko, prof. Primljeno na znanje Drugi i/ili treći strani jezik, ovisno o kvalifikaciji, izvodi se modularno u obaveznom i/ili izbornom dijelu (ukoliko škola ima kadrovske uvjete ponuditi učenicima, a učenici iskažu zanimanje za neki drugi strani jezik od onoga koji uče kao prvi strani jezik) svake kvalifikacije. Modul sa pripadajućim skupovima ishoda bira se ovisno o godini učenja. Modularni program stranoga jezika struke zamišljen je na način da se može prilagoditi za sve jezične razine i za sve godine učenja stranoga jezika u strukovnome obrazovanju. Skupovi ishoda učenja i sadržaji koncipirani su tako da prate jezičnu progresiju od razine znanja jezika opisane Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike počevši od razine A1 sve do razine B2 te pokrivaju sve ishode učenja receptivnih i produktivnih vještina, kao i ishode koji se odnose na međukulturnu komunikacijsku kompetenciju i samostalnost u ovladavanju jezikom. Jezična razina A1 prema ZEROJ-u dostiže se ostvarivanjem skupova ishoda učenja (SIU) od 1 do 4, razina A2 prema ZEROJ-u ostvarivanjem skupova ishoda učenja od 5 do 9, razina B1 prema ZEROJ-u ostvarivanjem skupova ishoda učenja od 10 do 15, a razina B2 prema ZEROJ-u ostvarivanjem skupova ishoda učenja od 16 do 21. Jezični sadržaji svakog skupa ishoda učenja prate jezičnu progresiju te se nadograđuju na prethodni SIU. Iz toga se razloga prilikom povlačenja SIU mora pratiti njegov broj te se oni ne mogu nasumično povlačiti prema tematskim preferencijama. Iznimku čini Modul 8 čiji SIU povlači u prvom redu sektor Turizma i ugostiteljstva kao nadopunu kurikulumu i obaveznim modulima, ali ga mogu povući dodatno prema potrebi i ostali sektori kojima su potrebni sadržaji koji se obrađuju u Modulu 8. Ako nastavnik na početku školske godine procijeni da učenici nisu na predviđenoj jezičnoj razini i predviđenom skupu ishoda učenja, može započeti s nižim SIU, te sukladno tome ostvarivati progresiju koja odgovara datom razrednom odjelu. U školskoj godini 2024./2025. planiran je niz edukacija nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja koji će se odvijati u strukovnim školama, a obuhvatit će teme od planiranje i izvedbe modularne nastave do planiranje i izrade kurikula ustanove. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
50 MARTA BREGOVIĆ FLEGAR ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani 1. Ne vidim razradu modula iz fizike. 2. U Srednjoj školi Ivanec radim i kao satničar. Tko će nam dati upute kako organizirati nastavu u modulima? Imamo i opću gimnaziju i više zanimanja u strukovnom obrazovanju pa nastavnici rade u oba programa. Hoće li to značiti kompletno novi raspored sati svakih mjesec, dva? Kako će raditi nastavnici koji kombiniraju gimnaziju i strukovnu školu - dva mjeseca iznad norme pa dva mjeseca u manjem opsegu? Smatram da je nužno znatno povećati broj sati za poslove satničara. I bez čestih promjena rasporeda posao organizacije nastave ne može se odraditi u dosad definiranom broju sati. Molim da se razmotri opseg posla satničara te uskladi s tjednom normom. Lijep pozdrav Marta Bregović Flegar Primljeno na znanje Prijedlog modula povezanih s fizikom su nenamjerno izostavljeni iz dokumenta ODLUKA O DONOŠENJU MODULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2. U odjeljku "Ostali dokumenti" nalazio se cjeloviti dokument s vizualnim prikazima te ga je bilo potrebno preuzeti, a komentare postaviti u dijelu 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih postavila je komentar s uputom te je stigao značajan broj komentara na fiziku. Strukovni kurikuli su izrađeni tako da omogućuju fleksibilnost u prilagodbi procesa učenja i poučavanja specifičnim potrebama i uvjetima pojedine škole, a posebnosti u izvedbi bit će vidljive u kurikulu ustanove. Pri implementaciji novih strukovnih kurikula uzet će se u obzir trenutačne norme i radno opterećenje nastavnika. Za školsku godinu 2024./2025. planiran je niz edukacija za nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje, koje će se održavati u strukovnim školama. Edukacije će obuhvaćati teme od planiranja i izvedbe modularne nastave do planiranja i izrade kurikula ustanove. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
51 Sanja Milošević ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, zaposlena sam u strukovnoj školi i mogu Vam reći iz prakse da kurikulum treba popraviti. 1. Povećali ste obujam prakse kod obrtnika(trogodisnje zanimanje), no učenici koji su tehničarski razredi imaju premalo prakse , te nakon četiri godine skoro nikako se ne snalaze u struci u praksi. To se odnosi i na ekonomsku školu također, gdje učenici prve 3 godine nemaju nikakvu praksu samo teoriju, te nakon završene škole nemaju praktičnog iskustva. 2. Što se tiče opće obrazovnih predmeta mišljenja sam da hrvatski jezik ne treba biti 3 sata tjedno , dovoljno je 2 sata , no činjenica je da gubitak nekih predmeta čini intelekt ograničenijim i pri tome imaju smanjenu sposobnost pristojne komunikacije i širine komunikacije. Izlaze nam strukovni učenici kojima nedostaje kvalitetna komunikacija i opće obrazovanje. 3. Ne dopustivo je da učenici imaju jedan sat tzk kada znamo da se danas milijuni novca troše na liječenje djece i da je njihovo psihofizičko stanje sve lošije zahvaljujući društvenim mrežama, padu koncentracije , anksioznosti i depresiji. U zdravom tijelu zdrav duh, to se nikako ne smije zaboraviti! Molim Vas da ipak razmislite i razmotrite poboljšanje kurikuluma u korist učenika i budućih djelatnika nekih novim firmi i poslodavaca.. Lp, mag.cin Sanja Milošević Primljeno na znanje Strukovni kurikuli sastoje se od modula - skupova ishoda učenja - ishoda učenja. Takva struktura omogućuje da učenici mogu, neovisno o kvalifikaciji, primjenjivati stečena znanja u stvarnim radnim uvjetima tijekom obrazovanja, čime će biti bolje pripremljeni za tržište rada. Prijedlog satnice Hrvatskog jezika od tri sata tjedno omogućit će učenicima stjecanje ključnih jezičnih i komunikacijskih kompetencija. U prijedlogu satnice općeobrazovnih predmeta za razine kvalifikacija 4.1 i 4.2, nastavnom predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura dodijeljena je satnica od dva sata tjedno. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
52 JAKOV LABOR ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 A gdje su moduli Fizike? Primljeno na znanje Prijedlog modula povezanih s fizikom su nenamjerno izostavljeni iz dokumenta ODLUKA O DONOŠENJU MODULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2. U odjeljku "Ostali dokumenti" nalazio se cjeloviti dokument s vizualnim prikazima te ga je bilo potrebno preuzeti, a komentare postaviti u dijelu 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih postavila je komentar s uputom te je stigao značajan broj komentara na fiziku. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
53 Olgica Nikolić ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, Slažem se s ODLUKOM O DONOŠENJU MODULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2. Lijep pozdrav, Olgica Nikolić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
54 DOBRILA ARAMBAŠIĆ-KOPAL ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, III. Pridružujem se izraženom nezadovoljstvu mnogih kolegica i kolega nastavnica/nastavnika o tome da je ovo e-Savjetovanje, koje je izrazito važno za budućnost mladih, nastavnog osoblja, stručnih suradnica/suradnika, sve školsko osoblje i uopće razvoj RH, teško izvoditi kroz prijavu e-Građani, i to u relativno kratko vrijeme, pri kraju šk. godine. Kad moje kolegice i kolege iz strukovnih predmeta te naši bivši učenici, piloti, mehaničari i prometnici kažu da Kurikul „ne prati zahtjeve i regulativu struke“, kao nastavnica Hrvatskoga jezika (36 god. staža), mogu/želim to, s punim povjerenjem, jedino potpisati. S poštovanjem Dobrila Arambašić-Kopal Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
55 ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, IV. OSVRT ODSJEKA ZA POVIJEST FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU NA ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u siječnju 2024. godine stavilo na javno savjetovanje Odluku o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije u obrazovnom sektoru Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija. Sastavni dio te Odluke bio je i kurikulum za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije u kojemu su bili obuhvaćeni i kurikulumi općeobrazovnih predmeta. Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu reagirao je svojim komentarom, kako na status općeobrazovnih predmeta, tako i na kurikulum nastavnoga predmeta Povijesti, a njegovu reakciju poduprli su odsjeci za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Rijeci. Napominjemo da dosad nije objavljen izvještaj o provedenom javnom savjetovanju, iako je njegova objava bila najavljena za 22. ožujka 2024. U svibnju 2024. godine na javno je savjetovanje stavljena nova Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. U toj su Odluci izdvojeni kurikulumi za Hrvatski jezik, Matematiku, strane jezike, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, Povijest, Geografiju te izborni predmet Vjeronauk/Etiku. Odabir općeobrazovnih predmeta, njihova satnica te kurikulum povijesti ostali su nepromijenjeni u odnosu na tekst objavljen u siječnju 2024. u okviru kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije. No, istog je dana na javno savjetovanje stavljena i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2, a potom i više desetaka strukovnih kurikuluma za stjecanje kvalifikacija na razinama 4.2, 4.1 i 3. S obzirom na to, stavljamo na javno savjetovanje dorađenu verziju komentara, primjedbi i preporuka za izmjene i dorade koje je Odsjek za povijest dostavio u siječnju 2024. godine. U nastavku, donosimo osvrt na obavezni dio (Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta), no nužno je referirati i na izborni dio (Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta) jer je procjenu općeobrazovne komponente u strukovnom obrazovanju moguće dati tek analizom oba dijela. Na module općeobrazovnih predmeta detaljnije ćemo se osvrnuti i na javnom savjetovanju za tu odluku. Opći komentari Opći komentari odnose se na sve kurikulume strukovnog obrazovanja koji su dosad stavljeni na javno savjetovanje – Odluku o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2, Odluku o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 te na sve odluke o uvođenju strukovnih kurikula za stjecanje pojedinih kvalifikacija na razinama 4., 4.2 i 3 koje su stavljene na javno savjetovanje od siječnja do svibnja 2024. godine. Kao prvo, želimo izraziti zabrinutost zbog načina na koji se provodi javno savjetovanje u postupku reforme strukovnog školstva. U samo nekoliko dana na javno je savjetovanje stavljen golem broj dokumenata (odluka o općeobrazovnim kurikulima, modulima općeobrazovnih predmeta, strukovnih kurikula), a sva ta savjetovanja završavaju otprilike u isto vrijeme. S obzirom na količinu dokumenata, rok za davanje komentara je iznimno kratak, tim više što je bez uvida u sve te strukovne kurikulume (njih stotinjak) nemoguće imati cjelovitu sliku o učinku odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta. Nadalje, zakazao je i sustav obavještavanja zainteresirane javnosti jer, suprotno dosadašnjoj praksi, na email adrese stigle su obavijesti tek o manjem broju novootvorenih javnih savjetovanja. Konačno, nije jasno zbog čega su moduli općeobrazovnih predmeta stavljeni na javno savjetovanje istovremeno sa strukovnim kurikulumima za pojedina zanimanja u kojima su već odabrani kako strukovni tako općeobrazovni moduli o kojima se javnost tek treba očitovati. Ovime se isključuje mogućnost promjena u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u postupku javnog savjetovanja. Drugo, kurikulumi koji su stavljeni na javno savjetovanje iznimno su nepregledni, što zbog broja stranica, što zbog grafičkog oblikovanja dokumenata. Primjerice, dokument koji sadrži kurikule općeobrazovnih predmeta ima više od 500 stranica, dokument s modulima općeobrazovnih predmeta više od 900 stranica, a svaki pojedini strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacija za određena zanimanja ima više stotina stranica. Broj stranica, nedefinirani i međusobno preklapajući ključni termini te – paradoksalno – nedostatne informacije usprkos veličini samih dokumenta, čine kurikularne dokumente neprohodnima, iako bi oni trebali biti pristupačni ne samo stručnjacima već i široj zainteresiranoj javnosti. Posebice su problematični sljedeći segmenti: 1. Trenutačno ne postoji dokument na javnom savjetovanju u kojemu bi se mogla jasno vidjeti struktura strukovnog kurikuluma i odnos među njegovim sastavnicama. Posebice se to odnosi na objašnjenja o udjelima i međusobnim odnosima općeobrazovnog, strukovnog i sektorskog dijela kurikuluma. Takve se informacije mogu naći u Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje iz 2018. no taj se dokument uopće ne spominje u odlukama o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta te modula općeobrazovnih predmeta stavljenima na javno savjetovanje, već se ti dokumenti pozivaju na Nacionalni okvirni kurikulum iz 2011. godine u kojemu takvih podataka nema. Ne postoje naznake o sektorskim kurikulumima koji su, prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (ASOO, 2021.) trebali činiti fazu III u izradi novih kurikuluma te prethoditi izradi strukovnih kurikuluma (faza IV.) 2. Objašnjenja o funkciji pojedinih kurikuluma te dijelova kurikuluma su nedostatna. Uvodna objašnjenja u Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta i u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta su identična, a posebice nedostatna za module općeobrazovnih predmeta. Osobito zbunjuju tvrdnje poput „U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.“ koje se bez daljnjih objašnjenja učestalo ponavljaju ispod tablica s popisom izbornih strukovnih modula. 3. Ističemo nesustavno i netransparentno korištenje ključnih termina. Posebice je nejasno što je modul jer se termin koristi za elemente kurikuluma koji nisu istovjetni po svojoj funkciji u kurikulumu niti su hijerarhijski izjednačeni. Prvo, postoje općeobrazovni, strukovni i izborni moduli i u strukovnom i sektorskom dijelu kurikuluma, a njihov međusobni odnos nije dostatno objašnjen. Potom se termin modul koristi u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta kako bi se opisale jedinice unutar pojedinih predmeta (primjerice Biologija u struci sadrži 8 modula, Kemija u struci 7 modula, Povijest u struci 14 modula), iako ti „moduli“ često više nalikuju predmetima, cjelinama ili čak temama unutar predmeta. U tablicama s popisima izbornih strukovnih modula u strukovnim kurikulumima naziv modul se pak izjednačuje s nastavnim predmetom. Potom se u napomenama ispod tih tablica termin modul koristi kao istoznačnica za „izborne dijelove“ koji nigdje nisu objašnjeni, a javljaju se i termini izbornost te izabrana izbornost unutar koje postoje i dodatni izborni blokovi. Evo kako taj segment izgleda u integralnom obliku (podebljani dijelovi su naši): „Ponuđeni su izborni dijelovi/moduli, ovisno o željama učenika, potrebama lokalne zajednice ili mogućnostima škole, učenici mogu izabrati jednu od ponuđenih izbornosti. Unutar izabrane izbornosti, ponuđeni su dodatni izborni blokovi u ukupnom obujmu od 4 CSVET boda u jednoj školskoj godini. Kroz sve 4 školske godine u ukupnom obujmu od 16 CSVET bodova.“ Svi ovi problemi čine dokumente nejasnima i nekoherentnima, a proces reforme strukovnog školstva netransparentnim. Na taj se način onemogućuje primjereni doprinos zainteresirane javnosti izradi što kvalitetnijih dokumenata koje hrvatski učenici u strukovnim školama zaslužuju. Osvrt na općeobrazovnu komponentu strukovnog kurikuluma, s posebnim naglaskom na Društveno-humanističko područje Predviđenim promjenama u strukovnom obrazovanju, izuzev Hrvatskog jezika i Matematike, značajno se reducira satnica za druge općeobrazovne predmete u obaveznom dijelu kurikuluma. Veoma smo zabrinuti zbog takve redukcije općeobrazovne komponente kurikuluma, a posebice njegove društveno-humanističke sastavnice. To se dobro vidi iz popisa općeobrazovnih predmeta u kurikulumu koji je stavljen na javno savjetovanje. U te su predmete uključeni Hrvatski jezik (četiri godine učenja), strani jezici (Engleski/Njemački/Talijanski – četiri godine učenja), Matematika (četiri godine učenja), Tjelesna i zdravstvena kultura (četiri godine učenja), Povijest (samo treći razred), Geografija (samo četvrti razred), Katolički/pravoslavni/islamski vjeronauk ili Etika (četiri godine učenja). Evidentno je da učenici u prve dvije godine nemaju nijedan obavezni predmet koji bi im davao opća znanja o društvu i čovjeku u društvu. Etika je, naime, samo jedan manji dio onoga čime se bave društveno-humanističke znanosti, a ni taj predmet ne pohađaju svi učenici. To se najbolje vidi u usporedbi s gimnazijskim kurikulumom koji u obaveznom dijelu obuhvaća društveno-humanističke predmete poput Povijesti, Geografije, Filozofije, Politike i gospodarstva, Sociologije, Psihologije, koji su ujedno ključni predmeti za obradu međupredmetnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja. Još su u lošijoj poziciji učenici koji pohađaju vjeronauk jer u prve dvije godine nemaju nijedan predmet sekularnog karaktera u kojemu dobivaju pogled na svijet i društvo koji ne dolazi iz partikularnih religijskih perspektiva, dok u trećem i četvrtom razredu imaju povijest i geografiju u značajno reduciranom obliku. Učenici strukovnih škola čine 70 posto učeničke srednjoškolske populacije te samim time većinu onih koji će u bliskoj budućnosti biti nositelji ne samo ekonomskoga, već i društvenog, političkog i kulturnog razvoja. Stoga im je potrebno srednjoškolsko obrazovanje koje omogućuje cjeloviti osobni i profesionalni razvoj te informiranu i angažiranu participaciju u društvu. Predmeti društveno-humanističkog područja u tome imaju nezamjenjivu ulogu jer stvaraju uvjete za razvoj socijalnih i građanskih kompetencija, kulturne svijesti i izražavanja te jačaju svijest o zajedničkim vrijednostima. S obzirom na psihofizički razvoj učenika, jasno je da osnovnoškolski odgoj i obrazovanje može pružiti osnovna znanja o društvu, a tek srednjoškolska nastava omogućuje temeljitije upoznavanje složenih društvenih fenomena u prošlosti i sadašnjosti čije je razumijevanje neophodno za razvoj navedenih kompetencija. Naša je analiza dvadesetak nasumice odabranih strukovnih kurikuluma pokazala da moduli općeobrazovnih predmeta ne ispunjavaju funkciju nadopune kompetencija učenika iz osnovnog općeobrazovnog dijela. To posebice vrijedi za Društveno-humanističko područje koje je iznimno loše zastupljeno u izbornim modulima. Nadalje, neki drugi moduli/predmeti koji bi po svom sadržaju logično pripadali modulima općeobrazovnih predmeta uvršteni su u kurikulume kao strukovni moduli, što ukazuje na nedostatnu koordinaciju među radnim skupinama. Primjerice, moduli/predmeti Povijesna obilježja Republike Hrvatske i Geografska obilježja Republike Hrvatske u kurikulumu za stjecanje kvalifikacije upravno-poslovnog referenta nisu dio Povijesti u struci i Geografije u struci; podjednako, Psihologija rada u željezničkom prometu u kurikulumima za stjecanje kvalifikacija strojovođe i prometnika vlakova nije dio Psihologije u struci. Drugi su strukovni moduli/predmeti vrlo slični po svojem nazivlju pojedinim modulima općeobrazovnih predmeta, što pak otvara pitanja o usklađivanju nazivlja ili nepotrebnom dupliranju pojedinih modula/predmeta (primjerice, Poslovni strani jezik ili Poslovno komuniciranje na stranom jeziku). Ukupan broj strukovnih izbornih modula/predmeta nije poznat jer ne postoji dokument s popisom svih takvih modula koji bi bio ekvivalent Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta. Zaključno: 1. Nejasni su kriteriji temeljem kojih su pojedini općeobrazovni moduli/predmeti uvršteni u strukovne kurikulume. 2. Nejasni su kriteriji temeljem kojih su neki moduli/predmeti označeni kao općeobrazovni, a drugi kao strukovni, iako je evidentno da i jedni i drugi razvijaju općeobrazovne kompetencije. 3. Slaba zastupljenost modula općeobrazovnih predmeta u strukovnom kurikulumu ukazuje na to da funkcija razvijanja općeobrazovnih kompetencija primarno pripada obaveznom općeobrazovnom, a ne strukovnom dijelu kurikuluma. Na temelju svega navedenoga, smatramo da u strukovnom kurikulumu treba osnažiti obaveznu općeobrazovnu komponentu kurikuluma, a posebice nastavu društveno-humanističkih predmeta te osigurati za općeobrazovni dio veću satnicu koja omogućuje ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i razvoj kompetencija na razini primjerenoj za učenike srednjih škola. Predlažemo sljedeće izmjene općeobrazovnog dijela strukovnog kurikuluma: 1. S obzirom na važnost reforme strukovnog obrazovanja, kao i na broj i obujam dokumenata stavljenih na javno savjetovanje, predlažemo produljenje trajanja javnog savjetovanja do kraja rujna. 2. Osigurati veći udio općeobrazovnih predmeta u ukupnom broju sati, posebice u prve dvije godine obrazovanja. Predlažemo podizanje tog udjela sa sadašnjih 20-25 posto na minimalno 30-35 posto na razini 4.1, te sa sadašnjih 40-45 posto na minimalno 50–55 posto na razini 4.2. 3. Osigurati da se i u prve dvije godine, u sklopu obaveznog općeobrazovnog dijela kurikuluma, na svim razinama (4.1 i 4.2) podučavaju predmeti društveno-humanističkog područja koji podupiru razvoj učeničkih socijalnih i građanskih kompetencija te kompetencija potrebnih za aktivnu participaciju u zajednici. 4. Alternativno, umjesto uvođenja novih društveno-humanističkih predmeta, predlažemo da se razmotri mogućnost produljenja nastave povijesti i geografije s jedne na dvije godine učenja, s kurikulumima prikladnima za razvoj takvih kompetencija.   KOMENTARI ODSJEKA ZA POVIJEST FILOZOFSKOF FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU NA PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJESTI ZA STRUKOVNE ŠKOLE U nastavku ćemo se osvrnuti na Kurikul nastavnog predmeta Povijest za strukovne škole u Republici Hrvatskoj na razinama 4.1 i 4.2 koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta. Tim je kurikulumom predviđena jedna godina učenja povijesti s dva sata nastave tjedno (70 sati godišnje). U toj jednoj godini predviđeno je učenje hrvatske povijesti od 18. stoljeća do danas. Dosad se u četverogodišnjim strukovnim školama u pravilu učilo dvije godine povijesti te su učenici dobivali pregled svjetske i hrvatske povijesti od prapovijesti do danas. Već i ta kombinacija satnice i obujma gradiva nije omogućavala nadogradnju povijesnih znanja i vještina stečenih u osnovnoj školi u kojoj se povijest uči i podučava ukupno 280 sati (četiri godine učenja po dva sata tjedno). U predloženom kurikulumu evidentno je da se učenje povijesti u strukovnim školama reducira na polovicu dosadašnje satnice te se izostavljaju teme o europskoj i svjetskoj povijesti koje daju kontekst za temeljitije razumijevanje hrvatske povijesti. Zbog toga nije moguće ostvariti zahtjev naveden u prijedlogu kurikuluma da se sadržaji povijesti u strukovnoj školi podučavaju „kao nadogradnja na temeljna znanja iz osnovne škole“. Štoviše, tim prijedlogom predviđeno je učenje i podučavanje koje je na nižoj razini nego u osnovnoj školi, što je ponajprije evidentno u predviđenim ishodima (o tome više kasnije). Stoga smatramo da bi bilo nužno razmotriti mogućnost dodatne godine učenja povijesti, tim više što je Povijest jedini općeobrazovni predmet u obaveznom dijelu strukovnog kurikuluma kojim se posreduju znanja o društvu. U prijedlogu kurikuluma povijesti koji je stavljen na javno savjetovanje postoji nekoliko problema, koji dijelom proizlaze i iz reducirane satnice. Držimo da najveći problem prijedloga predstavlja neusklađenost njegovih ključnih dijelova, ponajprije ishoda i sadržaja koji nisu dovoljno usklađeni s ciljevima, pristupima učenju i podučavanju te s vrednovanjem, kao i prevelik broj predviđenih tema. Dio tih problema proizlazi iz toga što su za strukovni kurikulum povijesti, koji predviđa jednu godinu učenja, preuzeta i prilagođena poglavlja Kurikuluma nastavnoga predmeta Povijesti u osnovnim školama i gimnazijama koji je rađen za ukupno osam godina učenja povijesti (četiri godine u osnovnoj školi te četiri godine u gimnaziji). Problemi su najočigledniji u preuzimanju organizacijske strukture, odnosno domena (poglavlje C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene), koje su se u, sada već četverogodišnjoj, primjeni kurikuluma u osnovnim školama i gimnazijama pokazale iznimno problematičnima. Drugi ključan problem predstavlja poglavlje D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti koje nije usklađeno s drugim poglavljima kurikuluma, ponajprije A. Svrha i opis predmeta, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja, F. Učenje i poučavanje predmeta i G. Vrednovanje. Po našoj procjeni, upravo poglavlje D zahtijeva najveću doradu, dok ostala poglavlja traže manje do srednje promjene. U nastavku se ove primjedbe razrađuju po poglavljima dokumenta. A. Svrha i opis predmeta Dijelovi poglavlja A. i poglavlje D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti nisu usklađeni. U posljednjem odlomku u poglavlju A referira se na aktivno građanstvo, održivi razvoj te ključne kompetencije za cjeloživotno obrazovanje, što nije vidljivo u ishodima i sadržajima predviđenima u poglavlju D. Držimo da bi ishodima i sadržajima kurikuluma povijesti trebalo više istaknuti kompetencije koje se navode u poglavlju A. Postoje sintagme koje su nejasne: „očuvati osobni identitet“ (držimo da bi nastava povijesti trebala pomoći učenicima u izgradnji osobnih identiteta koji su višeslojni i promjenjivi); „očuvati nacionalni identitet“ (iako se ovaj koncept koristi kao samorazumljiv, radi se o kompleksnom konceptu kojemu se u znanosti pristupa iz različitih rakursa, a u javnosti postoje različita shvaćanja; stoga predlažemo da se ukratko objasni u bilješci). U ovom dijelu postoji tvrdnja koja nije utemeljena u prijedlogu Kurikuluma nastavnoga predmeta Povijesti u osnovnim školama i gimnazijama: „Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja učenici su razvili vještine potrebne za uporabu tehničkih koncepata predmeta Povijesti (vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuiteti i promjene, rad s povijesnim izvorima, povijesna perspektiva te usporedba i sučeljavanje), koje su u prikladnom okviru primjenjive i u nastavi Povijesti u strukovnom obrazovanju.“ Nasuprot ovoj tvrdnji, u kurikulumu za osnovnu školu i gimnazije je razvijanje znanja i vještina potrebnih za uporabu ovih koncepata predviđeno tijekom osam godina osnovnoškolskog i srednjoškolskog učenja povijesti, a ne samo tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, pri čemu se uzima u obzir psihofizički razvoj učenika. Budući da su ti koncepti esencijalni ne samo za razumijevanje povijesti, već i za upućeno i aktivno građanstvo, srednjoškolska nastava povijesti i u strukovnom obrazovanju treba omogućiti ne samo primjenu znanja i vještina stečenih u osnovnoj školi, nego i njihovu nužnu nadogradnju. Takvu orijentaciju treba iskazati ne samo u poglavlju A, već i u poglavlju C u kojemu se razmatraju „tehnički koncepti“ te u ishodima u poglavlju D (o čemu će više govora biti kasnije). B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Odgojno-obrazovni ciljevi predviđeni dokumentom bolje su utemeljeni u suvremenoj metodici nastave povijesti od ishoda i sadržaja predviđenih za njihovo ostvarivanje, no zbog te su neusklađenosti teško ostvarivi. Terminologija korištena u ciljevima, kao i u cijelom dokumentu, treba biti jasna, sustavna i utemeljena u suvremenoj stručnoj literaturi. U cilju 3 se istovremeno govori o povijesnim izvorima, povijesnom gradivu i o medijima, u cilju 4 o povijesnim tekstovima, dok se poslije u opisu tehničkih koncepata koristi termin povijesna vrela. Te nejasnoće treba ukloniti, a terminologiju usustaviti. U cilju 6 kolokvijalni termin kritičko razmišljanje treba zamijeniti ispravnim stručnim terminom kritičko mišljenje. Napominjemo i da se u poglavlju F (Učenje i podučavanje) koristi termin kritičko mišljenje pa i u tom segmentu terminologiju treba usustaviti. Pojedine ciljeve treba doraditi. U ciljevima 5 i 6 miješa se kognitivna i afektivna domena, što bi trebalo razlučiti. Primjerice, u cilju 6 “vještine kritičkog razmišljanja, rješavanja problema i vještine argumentiranja” odnose se na kognitivnu domenu, dok se ostale formulacije odnose na afektivnu domenu. U ciljevima 1, 2 i 5 traži se povezivanje s europskim i svjetskim kontekstom, razmatranje svjetske kulturne baštine te razumijevanje raznolikosti i kulturnih identiteta u Europi i svijetu. To je teško ostvarivo budući da kurikulum zbog reducirane satnice u većini tema ne predviđa podučavanje europske i svjetske povijesti, a količina sadržaja je takva da se postavlja pitanje mogu li se teme iz hrvatske povijesti obraditi u cijelosti, a kamoli u širem europskom i svjetskom kontekstu. U pojedinim ciljevima postoje sintagme koje su nejasne ili nemaju smisla – primjerice, u cilju 2 “očuvanje hrvatskog jezika u cjelini”, u cilju 3 “sposobnost pristupa tradicionalnim i novim medijima”, u cilju 4 “istražuje i rješava problemska pitanja na temelju jasnih kriterija” (kojih?). Formulacija u cilju 5 primjerenija je za ishod nego za cilj pa predlažemo da se taj cilj izostavi i ugradi u ishode u poglavlju D. U ciljevima 6 i 7 navode se kompetencije za koje nije vidljivo kako ih kurikulum podržava. Cilj 7 u ovom obliku nije ostvariv u okviru nastave povijesti u školi. Predlažemo preoblikovanje: Stječe znanja i vještine koje omogućuju osobni razvoj te odgovorno djelovanje u zajednici. O odabiru i nazivu pojedinih koncepata koji se navode u cilju 3 bit će više govora u dijelu C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene. C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene U kurikulumu su predviđena dva organizacijska načela – domene i tehnički koncepti pa je stoga tako i strukturiran naš komentar za ovo poglavlje. Domene U prijedlog strukovnog Kurikuluma povijesti integrirane su domene iz Kurikuluma povijesti za osnovne škole i gimnazije iz 2019. godine: Društvo, Ekonomija, Znanost i tehnologija, Politika, Filozofsko-religijsko-kulturno područje. U opisu domena se tvrdi da “Izvorište za ovakav pristup nalazi se u povijesnoj znanosti koja proučava prošlost u sklopu pet različitih područja ljudske djelatnosti, a to su: društveno, političko, znanstveno i tehnološko, ekonomsko i kulturno područje”. Ovdje valja istaknuti da subdiscipline ili grane historijske znanosti nisu ekvivalent domenama kurikuluma. U određivanju domena u kurikulumu primarno treba voditi računa o njihovom utjecaju na učenje i podučavanje. To nije učinjeno u ovom prijedlogu domena koji bespotrebno dijeli sadržaje koji pripadaju istoj cjelini na više područja te tako učenicima znatno otežava razumijevanje materije. Ovakav se odabir domena u protekle četiri godine primjene kurikuluma u osnovnoj školi i gimnaziji pokazao izuzetno neproduktivnim i štetnim za kvalitetno učenje i podučavanje. Zato u strukovnom kurikulumu povijesti ne treba ponavljati iste pogreške koje su počinjene u kurikulumu za osnovnu školu i gimnaziju. O tome se više govori u primjedbama na poglavlje D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti. Ipak, smatramo potrebnim ukazati na to da se na iste probleme upozoravalo i na javnim savjetovanjima (u veljači i ožujku 2019.) prilikom donošenja Kurikuluma nastavnoga predmeta Povijesti za osnovne škole i gimnazije pa nije jasno zašto se u novim dokumentima ne ispravljaju materijalne i logičke pogreške te u stručnom pogledu problematična rješenja. Svjesni smo da prijedlog novih domena dovodi do neusklađenosti strukovnog kurikuluma s kurikulumom općeobrazovnih škola. Zato držimo da treba revidirati kurikulum za osnovnu školu i gimnaziju, posebice stoga što je već prošlo četiri godine od njegova uvođenja, umjesto da se njegova loša rješenja ponavljaju kao okvir u novim kurikularnim dokumentima. O tome će biti više riječi u primjedbama na poglavlje D. Tehnički koncepti Uvođenje koncepata važna je metodička inovacija za nastavu povijesti koja je prisutna u suvremenoj stručnoj literaturi i novijim kurikulumima. Stoga pozdravljamo njihovo uključivanje u kurikulum povijesti, kako onaj za osnovnu školu i gimnaziju, tako i za strukovnu školu. Kao što smo već napomenuli, terminologija korištena u dokumentu treba biti jasna, sustavna i utemeljena u suvremenoj stručnoj literaturi. Stoga ukazujemo na neke terminološke probleme u ovom dijelu dokumenta. U novijoj se literaturi ne koristi termin “tehnički koncepti” već se umjesto toga koriste termini “koncepti povijesnog mišljenja” ili “disciplinarni koncepti” (jer upućuju na koncepte koji su ključni za razumijevanje discipline). Termin „Rad s povijesnim izvorima“ nije prikladan jer upućuje na metode, postupke i procedure u radu s izvorima i istraživanju prošlosti, odnosno na proceduralno znanje (kao što stoji u opisu ekvivalentnog elementa vrednovanja u poglavlju G). Koncept pak podrazumijeva konceptualno znanje, što znači da bi naziv ovog koncepta trebao glasiti „Povijesni izvori“. Nadalje, u opisu ovog koncepta naizmjence se i nesustavno koriste termini povijesni izvori i povijesna vrela pa predlažemo da se terminologija usustavi. Koncept usporedbe i sučeljavanja ne navodi se u stručnoj literaturi i inozemnim kurikulumima povijesti (za usporedbu, u pojedinim kurikulumima se spominju koncepti poput “sličnosti” i “razlike”), već se radi o pristupu podučavanju. Podjednako, svi ishodi koji upućuju na usporedbu u poglavlju D nisu u kategoriji konceptualnog znanja. Posebice želimo naglasiti da u poglavlju D uopće nema ishoda koji se odnose bilo na tehničke/disciplinarne koncepte bilo na kategoriju konceptualnog znanja. To svakako treba ispraviti. O tome će biti više riječi u komentarima na poglavlje D. U ovom poglavlju se, osim koncepata drugog reda, spominju i koncepti prvog reda (substantive concepts). Prijedlog kurikuluma ispravno ukazuje na te dvije vrste koncepata koje čine konceptualno znanje (koncepti prvog i drugog reda u starijoj terminologiji, odnosno supstancijalni i disciplinarni koncepti u novijoj terminologiji), no koncepte prvog reda/supstancijalne nakon toga više ne razmatra. To nije problem u ovom poglavlju koje se doista odnosi na tehničke/disciplinarne koncepte, ali čini određeni problem u definiranju ishoda te elemenata vrednovanja. Naime, jedan od tri elementa vrednovanja je Konceptualno znanje, no u objašnjenju tog elementa spominju se samo tehnički/disciplinarni koncepti. O tome više u analizi poglavlja F. Supstancijalne koncepte trebalo bi pak više istaknuti u ishodima i sadržajima. Zaključno, iako bi se opisi koncepata mogli osuvremeniti, te iako se u literaturi i inozemnoj praksi koriste i neki drugi koncepti, odabir koncepata u prijedlogu je prihvatljiv jer povezuje i hrvatsku tradiciju podučavanja povijesti (koncepti vremena i prostora te uzroka i posljedica) i suvremenu metodičku literaturu (koncepti kontinuiteta i promjene, povijesne perspektive i povijesnih izvora). Što se tiče navodnog koncepta usporedbe i sučeljavanja, predlažemo da se izostavi iz popisa tehničkih/disciplinarnih koncepata. Budući da se ipak radi o pristupu podučavanju koji je važan za nastavu povijesti, smatramo da bi se na njega moglo ukazati u poglavlju F. Učenje i podučavanje predmeta. D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI U ovom smo poglavlju uočili tri skupine problema koje su povezane s organizacijom sadržaja po domenama, količinom i odabirom sadržaja te ishodima i razinama usvojenosti. Organizacija sadržaja po domenama Prijedlog kurikuluma zahtijeva striktnu diobu sadržaja po domenama, što se u nastavi povijesti u osnovnim školama i gimnazijama proteklih godina pokazalo veoma problematičnim. Pozitivno je što kurikulum pokriva različita područja ljudskog djelovanja u prošlosti jer je u starijim nastavnim planovima i programima dominirala politička povijest. No, striktna raspodjela sadržaja po domenama nema historiografskog utemeljenja te značajno otežava učeničko razumijevanje. Autori prijedloga kurikuluma povijesti za strukovne škole ispravno su konstatirali da sadržaji nastave povijesti „često povezuju više domena“. Također su pokušali predviđene teme poredati kronološkim redoslijedom te ih povezati s različitim domenama (referiramo na Vennov dijagram koji se, iako nije vidljiv, spominje u ovoj inačici kurikuluma, a postojao je u kurikulumu za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije), no taj je pokušaj otvorio nove probleme jer značajan broj tema nije povezan sa svim pripadajućim domenama. Primjerice, tema 5. Jezična, kulturna i nacionalna integracija hrvatskih zemalja u 19. stoljeću svrstana je samo u Filozofsko-kulturno-religijsko područje, no njezini sadržaji neizostavno pripadaju i domenama Društvo i Politika. Podjednako, tema 15 Hladni rat – blokovska podjela svijeta svrstana je u domene Gospodarstvo i Društvo, iako njezini sadržaji primarno pripadaju domeni Politika, a zahvaćaju i domenu Znanost i tehnologija (npr. istraživanje svemira) te Filozofsko-religijsko-kulturno područje (npr. uloga kulture i religije u Hladnom ratu). Poput navedenih primjera, sadržaji većine predviđenih tema zahvaćaju razne (pa i sve) domene, što dovodi u pitanje potrebu za raspoređivanjem sadržaja po domenama. Kurikulumska rješenja trebaju omogućiti podučavanje različitih područja povijesti u njihovom međuodnosu. Ukazujemo i na to da je pokušaj da se sadržaji istovremeno organiziraju po domenama i kronološki te da teme povezuju različite domene doveo do niza nelogičnosti. Njih posebno ima u posljednjem odlomku prije tablice u kojemu su izneseni zahtjevi koji se međusobno isključuju. U ovom dijelu nastavnike se obvezuje na odabir dviju izbornih tema koje se predlažu kao “nadopuna propisanim ishodima”. Takva formulacija nije jasna, osobito stoga što se u sljedećoj rečenici navodi da nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode za izborne teme. Odabir i raspored sadržaja i tema Prijedlog strukovnog kurikuluma povijesti predviđa 37 obaveznih i dvije izborne teme za 70 sati nastave u jednoj godini učenja. To znači da se jednoj temi u prosjeku može posvetiti tek jedan ili (rjeđe) dva nastavna sata, iako su predviđene teme iznimno kompleksne. Toliki broj zahtjevnih tema nemoguće je s danom satnicom kvalitetno obraditi u jednoj godini učenja, a posebice ne na načelima aktivnog učenja koje prijedlog kurikuluma zastupa u poglavlju F. Učenje i poučavanje predmeta. Broj predviđenih tema ograničava nastavničku autonomiju te usmjerava nastavnike na tradicionalnu nastavu kojoj je u središtu predavanje sadržaja, a ne učenik i njegove potrebe. S obzirom na takvu količinu sadržaja, teme će se nužno obrađivati površinski, što je suprotno i zahtjevu da nastava povijesti u strukovnoj školi bude nadogradnja nastavi povijesti u osnovnoj školi. Suprotno je i zahtjevima odgojno-obrazovnih ciljeva u poglavlju B. ovog dokumenta u kojima se traži razvoj kritičkog mišljenja, a ono podrazumijeva dubinsko proučavanje sadržaja. U prijedlogu kurikuluma predviđeno je podučavanje hrvatske povijesti od kraja 18. stoljeća do suvremenosti. Jasno je da broj tema treba ograničiti, no baš zato potrebno je posvetiti osobitu pažnju odabiru tema i sadržaja koji su važni za razumijevanje suvremenosti i aktivno građanstvo (što je posebice istaknuto u poglavlju A). To primjerice znači tumačenje hrvatske povijesti u regionalnom, europskom i globalnom kontekstu ili poznavanje kulture baštine koja obuhvaća sva razdoblja povijesti od prapovijesti do suvremenog doba (s obzirom na turističku orijentaciju hrvatskog gospodarstva). Također je važno voditi računa o sadržajima i temama kojima je moguće ostvariti svrhu i odgojno-obrazovne ciljeve, primjerice razvoj ključnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje. Bilo bi također potrebno dodati teme i sadržaje koji bi bolje posredovali svrhu učenja povijesti izraženu u poglavlju A. Svjesni smo da su mogućnosti ostvarenja svih tih zahtjeva u samo jednoj godini učenja predmeta ograničene, što ponovo postavlja pitanje primjerenosti predviđene satnice. Na temelju navedenoga, držimo potrebnim: a) smanjiti bro Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
56 HRVATSKO DRUŠTVO UČITELJA I PROFESORA NJEMAČKOG JEZIKA ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, UVOD Naglašavamo da je od izuzetne važnosti slijedom sljedeće konstatacije: "Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni.", osigurati prostor za učenje DVAJU OBVEZNIH STRANIH JEZIKA, a u određenim zanimanjima vezanim za hotelijerstvo i turizam, trgovinu (međunarodnog karaktera), izvozne djelatnosti i treći strani jezik kao obvezni izborni predmet. Temeljem dosadašnjeg iskustva u praćenju višejezične kompetencije hrvatskih učenika, brojnih znanstvenih istraživanja i statističkih podataka razvidno je dominacija engleskog jezika. a naglašena tendencija anglofonizacije dovodi do toga da najveći broj učenika bira isključivo engleski jezik, dok su ostali jezici zastupljeni u "tragovima". Pozdravljamo ponudu ostalih stranih jezika unutar jezično-komunikacijskog područja i mogućnost da se različiti jezici i jezične vještine unutar njih nalaze na razlitičitim razinama ovladanosti prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, no ako se ne propriše učenje dvaju različitih stranih jezika unutar općeobarazovnih predmeta i njihovo izvođenje kao obvezni, nepovratno se gubi višejezični profil djelatnika u različitim zanimanjima. U nekim sektorima kao što je hotelijerstvo i turizam anglofonizacija dovodi i do gubitka kulturoloških i tradicijskih specifičnosti, kulturnog naslijeđa i regionalnih posebnosti. Nedostatak višejezične komunikacijske kompetencije odražava se bitno i na kvalitetu usluge, a to sigurno nije cilj u zemlji koja turizam smatram jednom od svojih ključnih djelatnosti. Budući da u ovom dokumentu nisu vidljive tablice s raspodjelom satnice, ne možemo iznositi konkretne prijedloge o raspodjeli sati, ali naglašavamo da je kombinacija više stranih jezika i s manjom satnicom bolje rješenje od jednog stranog jezika (u pravilu engleskog) s cjelokupnom satnicom za jezično-komunikacijsko područje. Ističemo da drugi strani jezika nipošte ne smije učiti i poučavati kao fakultativni jer se time ulazi u rizik da samo manji broj učenika kontinuirano razvija svoj višejezični profil kao bitnu i nenadoknadivu vještinu. Stojimo na raspolaganju za suradnju u iznalaženju konkretnih rješenja i mogućnosti u nastavnoj praksi. Primljeno na znanje Drugi i/ili treći strani jezik, ovisno o kvalifikaciji, izvodi se modularno u obaveznom i/ili izbornom dijelu (ukoliko škola ima kadrovske uvjete ponuditi učenicima, a učenici iskažu zanimanje za neki drugi strani jezik od onoga koji uče kao prvi strani jezik) svake kvalifikacije. Modul sa pripadajućim skupovima ishoda bira se ovisno o godini učenja. Modularni program stranoga jezika struke zamišljen je na način da se može prilagoditi za sve jezične razine i za sve godine učenja stranoga jezika u strukovnome obrazovanju. Skupovi ishoda učenja i sadržaji koncipirani su tako da prate jezičnu progresiju od razine znanja jezika opisane Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike počevši od razine A1 sve do razine B2 te pokrivaju sve ishode učenja receptivnih i produktivnih vještina, kao i ishode koji se odnose na međukulturnu komunikacijsku kompetenciju i samostalnost u ovladavanju jezikom. Jezična razina A1 prema ZEROJ-u dostiže se ostvarivanjem skupova ishoda učenja (SIU) od 1 do 4, razina A2 prema ZEROJ-u ostvarivanjem skupova ishoda učenja od 5 do 9, razina B1 prema ZEROJ-u ostvarivanjem skupova ishoda učenja od 10 do 15, a razina B2 prema ZEROJ-u ostvarivanjem skupova ishoda učenja od 16 do 21. Jezični sadržaji svakog skupa ishoda učenja prate jezičnu progresiju te se nadograđuju na prethodni SIU. Iz toga se razloga prilikom povlačenja SIU mora pratiti njegov broj te se oni ne mogu nasumično povlačiti prema tematskim preferencijama. Iznimku čini Modul 8 čiji SIU povlači u prvom redu sektor Turizma i ugostiteljstva kao nadopunu kurikulumu i obaveznim modulima, ali ga mogu povući dodatno prema potrebi i ostali sektori kojima su potrebni sadržaji koji se obrađuju u Modulu 8. Ako nastavnik na početku školske godine procijeni da učenici nisu na predviđenoj jezičnoj razini i predviđenom skupu ishoda učenja, može započeti s nižim SIU, te sukladno tome ostvarivati progresiju koja odgovara datom razrednom odjelu. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
57 ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, UVOD OSVRT ODSJEKA ZA POVIJEST FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU NA ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u siječnju 2024. godine stavilo na javno savjetovanje Odluku o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije u obrazovnom sektoru Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija. Sastavni dio te Odluke bio je i kurikulum za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije u kojemu su bili obuhvaćeni i kurikulumi općeobrazovnih predmeta. Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu reagirao je svojim komentarom, kako na status općeobrazovnih predmeta, tako i na kurikulum nastavnoga predmeta Povijesti, a njegovu reakciju poduprli su odsjeci za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Rijeci. Napominjemo da dosad nije objavljen izvještaj o provedenom javnom savjetovanju, iako je njegova objava bila najavljena za 22. ožujka 2024. U svibnju 2024. godine na javno je savjetovanje stavljena nova Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. U toj su Odluci izdvojeni kurikulumi za Hrvatski jezik, Matematiku, strane jezike, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, Povijest, Geografiju te izborni predmet Vjeronauk/Etiku. Odabir općeobrazovnih predmeta, njihova satnica te kurikulum povijesti ostali su nepromijenjeni u odnosu na tekst objavljen u siječnju 2024. u okviru kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije. No, istog je dana na javno savjetovanje stavljena i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2, a potom i više desetaka strukovnih kurikuluma za stjecanje kvalifikacija na razinama 4.2, 4.1 i 3. S obzirom na to, stavljamo na javno savjetovanje dorađenu verziju komentara, primjedbi i preporuka za izmjene i dorade koje je Odsjek za povijest dostavio u siječnju 2024. godine. U nastavku, donosimo osvrt na obavezni dio (Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta), no nužno je referirati i na izborni dio (Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta) jer je procjenu općeobrazovne komponente u strukovnom obrazovanju moguće dati tek analizom oba dijela. Na module općeobrazovnih predmeta detaljnije ćemo se osvrnuti i na javnom savjetovanju za tu odluku. Opći komentari Opći komentari odnose se na sve kurikulume strukovnog obrazovanja koji su dosad stavljeni na javno savjetovanje – Odluku o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2, Odluku o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 te na sve odluke o uvođenju strukovnih kurikula za stjecanje pojedinih kvalifikacija na razinama 4., 4.2 i 3 koje su stavljene na javno savjetovanje od siječnja do svibnja 2024. godine. Kao prvo, želimo izraziti zabrinutost zbog načina na koji se provodi javno savjetovanje u postupku reforme strukovnog školstva. U samo nekoliko dana na javno je savjetovanje stavljen golem broj dokumenata (odluka o općeobrazovnim kurikulima, modulima općeobrazovnih predmeta, strukovnih kurikula), a sva ta savjetovanja završavaju otprilike u isto vrijeme. S obzirom na količinu dokumenata, rok za davanje komentara je iznimno kratak, tim više što je bez uvida u sve te strukovne kurikulume (njih stotinjak) nemoguće imati cjelovitu sliku o učinku odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta. Nadalje, zakazao je i sustav obavještavanja zainteresirane javnosti jer, suprotno dosadašnjoj praksi, na email adrese stigle su obavijesti tek o manjem broju novootvorenih javnih savjetovanja. Konačno, nije jasno zbog čega su moduli općeobrazovnih predmeta stavljeni na javno savjetovanje istovremeno sa strukovnim kurikulumima za pojedina zanimanja u kojima su već odabrani kako strukovni tako općeobrazovni moduli o kojima se javnost tek treba očitovati. Ovime se isključuje mogućnost promjena u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u postupku javnog savjetovanja. Drugo, kurikulumi koji su stavljeni na javno savjetovanje iznimno su nepregledni, što zbog broja stranica, što zbog grafičkog oblikovanja dokumenata. Primjerice, dokument koji sadrži kurikule općeobrazovnih predmeta ima više od 500 stranica, dokument s modulima općeobrazovnih predmeta više od 900 stranica, a svaki pojedini strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacija za određena zanimanja ima više stotina stranica. Broj stranica, nedefinirani i međusobno preklapajući ključni termini te – paradoksalno – nedostatne informacije usprkos veličini samih dokumenta, čine kurikularne dokumente neprohodnima, iako bi oni trebali biti pristupačni ne samo stručnjacima već i široj zainteresiranoj javnosti. Posebice su problematični sljedeći segmenti: 1. Trenutačno ne postoji dokument na javnom savjetovanju u kojemu bi se mogla jasno vidjeti struktura strukovnog kurikuluma i odnos među njegovim sastavnicama. Posebice se to odnosi na objašnjenja o udjelima i međusobnim odnosima općeobrazovnog, strukovnog i sektorskog dijela kurikuluma. Takve se informacije mogu naći u Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje iz 2018. no taj se dokument uopće ne spominje u odlukama o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta te modula općeobrazovnih predmeta stavljenima na javno savjetovanje, već se ti dokumenti pozivaju na Nacionalni okvirni kurikulum iz 2011. godine u kojemu takvih podataka nema. Ne postoje naznake o sektorskim kurikulumima koji su, prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (ASOO, 2021.) trebali činiti fazu III u izradi novih kurikuluma te prethoditi izradi strukovnih kurikuluma (faza IV.) 2. Objašnjenja o funkciji pojedinih kurikuluma te dijelova kurikuluma su nedostatna. Uvodna objašnjenja u Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta i u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta su identična, a posebice nedostatna za module općeobrazovnih predmeta. Osobito zbunjuju tvrdnje poput „U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.“ koje se bez daljnjih objašnjenja učestalo ponavljaju ispod tablica s popisom izbornih strukovnih modula. 3. Ističemo nesustavno i netransparentno korištenje ključnih termina. Posebice je nejasno što je modul jer se termin koristi za elemente kurikuluma koji nisu istovjetni po svojoj funkciji u kurikulumu niti su hijerarhijski izjednačeni. Prvo, postoje općeobrazovni, strukovni i izborni moduli i u strukovnom i sektorskom dijelu kurikuluma, a njihov međusobni odnos nije dostatno objašnjen. Potom se termin modul koristi u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta kako bi se opisale jedinice unutar pojedinih predmeta (primjerice Biologija u struci sadrži 8 modula, Kemija u struci 7 modula, Povijest u struci 14 modula), iako ti „moduli“ često više nalikuju predmetima, cjelinama ili čak temama unutar predmeta. U tablicama s popisima izbornih strukovnih modula u strukovnim kurikulumima naziv modul se pak izjednačuje s nastavnim predmetom. Potom se u napomenama ispod tih tablica termin modul koristi kao istoznačnica za „izborne dijelove“ koji nigdje nisu objašnjeni, a javljaju se i termini izbornost te izabrana izbornost unutar koje postoje i dodatni izborni blokovi. Evo kako taj segment izgleda u integralnom obliku (podebljani dijelovi su naši): „Ponuđeni su izborni dijelovi/moduli, ovisno o željama učenika, potrebama lokalne zajednice ili mogućnostima škole, učenici mogu izabrati jednu od ponuđenih izbornosti. Unutar izabrane izbornosti, ponuđeni su dodatni izborni blokovi u ukupnom obujmu od 4 CSVET boda u jednoj školskoj godini. Kroz sve 4 školske godine u ukupnom obujmu od 16 CSVET bodova.“ Svi ovi problemi čine dokumente nejasnima i nekoherentnima, a proces reforme strukovnog školstva netransparentnim. Na taj se način onemogućuje primjereni doprinos zainteresirane javnosti izradi što kvalitetnijih dokumenata koje hrvatski učenici u strukovnim školama zaslužuju. Osvrt na općeobrazovnu komponentu strukovnog kurikuluma, s posebnim naglaskom na Društveno-humanističko područje Predviđenim promjenama u strukovnom obrazovanju, izuzev Hrvatskog jezika i Matematike, značajno se reducira satnica za druge općeobrazovne predmete u obaveznom dijelu kurikuluma. Veoma smo zabrinuti zbog takve redukcije općeobrazovne komponente kurikuluma, a posebice njegove društveno-humanističke sastavnice. To se dobro vidi iz popisa općeobrazovnih predmeta u kurikulumu koji je stavljen na javno savjetovanje. U te su predmete uključeni Hrvatski jezik (četiri godine učenja), strani jezici (Engleski/Njemački/Talijanski – četiri godine učenja), Matematika (četiri godine učenja), Tjelesna i zdravstvena kultura (četiri godine učenja), Povijest (samo treći razred), Geografija (samo četvrti razred), Katolički/pravoslavni/islamski vjeronauk ili Etika (četiri godine učenja). Evidentno je da učenici u prve dvije godine nemaju nijedan obavezni predmet koji bi im davao opća znanja o društvu i čovjeku u društvu. Etika je, naime, samo jedan manji dio onoga čime se bave društveno-humanističke znanosti, a ni taj predmet ne pohađaju svi učenici. To se najbolje vidi u usporedbi s gimnazijskim kurikulumom koji u obaveznom dijelu obuhvaća društveno-humanističke predmete poput Povijesti, Geografije, Filozofije, Politike i gospodarstva, Sociologije, Psihologije, koji su ujedno ključni predmeti za obradu međupredmetnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja. Još su u lošijoj poziciji učenici koji pohađaju vjeronauk jer u prve dvije godine nemaju nijedan predmet sekularnog karaktera u kojemu dobivaju pogled na svijet i društvo koji ne dolazi iz partikularnih religijskih perspektiva, dok u trećem i četvrtom razredu imaju povijest i geografiju u značajno reduciranom obliku. Učenici strukovnih škola čine 70 posto učeničke srednjoškolske populacije te samim time većinu onih koji će u bliskoj budućnosti biti nositelji ne samo ekonomskoga, već i društvenog, političkog i kulturnog razvoja. Stoga im je potrebno srednjoškolsko obrazovanje koje omogućuje cjeloviti osobni i profesionalni razvoj te informiranu i angažiranu participaciju u društvu. Predmeti društveno-humanističkog područja u tome imaju nezamjenjivu ulogu jer stvaraju uvjete za razvoj socijalnih i građanskih kompetencija, kulturne svijesti i izražavanja te jačaju svijest o zajedničkim vrijednostima. S obzirom na psihofizički razvoj učenika, jasno je da osnovnoškolski odgoj i obrazovanje može pružiti osnovna znanja o društvu, a tek srednjoškolska nastava omogućuje temeljitije upoznavanje složenih društvenih fenomena u prošlosti i sadašnjosti čije je razumijevanje neophodno za razvoj navedenih kompetencija. Naša je analiza dvadesetak nasumice odabranih strukovnih kurikuluma pokazala da moduli općeobrazovnih predmeta ne ispunjavaju funkciju nadopune kompetencija učenika iz osnovnog općeobrazovnog dijela. To posebice vrijedi za Društveno-humanističko područje koje je iznimno loše zastupljeno u izbornim modulima. Nadalje, neki drugi moduli/predmeti koji bi po svom sadržaju logično pripadali modulima općeobrazovnih predmeta uvršteni su u kurikulume kao strukovni moduli, što ukazuje na nedostatnu koordinaciju među radnim skupinama. Primjerice, moduli/predmeti Povijesna obilježja Republike Hrvatske i Geografska obilježja Republike Hrvatske u kurikulumu za stjecanje kvalifikacije upravno-poslovnog referenta nisu dio Povijesti u struci i Geografije u struci; podjednako, Psihologija rada u željezničkom prometu u kurikulumima za stjecanje kvalifikacija strojovođe i prometnika vlakova nije dio Psihologije u struci. Drugi su strukovni moduli/predmeti vrlo slični po svojem nazivlju pojedinim modulima općeobrazovnih predmeta, što pak otvara pitanja o usklađivanju nazivlja ili nepotrebnom dupliranju pojedinih modula/predmeta (primjerice, Poslovni strani jezik ili Poslovno komuniciranje na stranom jeziku). Ukupan broj strukovnih izbornih modula/predmeta nije poznat jer ne postoji dokument s popisom svih takvih modula koji bi bio ekvivalent Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta. Zaključno: 1. Nejasni su kriteriji temeljem kojih su pojedini općeobrazovni moduli/predmeti uvršteni u strukovne kurikulume. 2. Nejasni su kriteriji temeljem kojih su neki moduli/predmeti označeni kao općeobrazovni, a drugi kao strukovni, iako je evidentno da i jedni i drugi razvijaju općeobrazovne kompetencije. 3. Slaba zastupljenost modula općeobrazovnih predmeta u strukovnom kurikulumu ukazuje na to da funkcija razvijanja općeobrazovnih kompetencija primarno pripada obaveznom općeobrazovnom, a ne strukovnom dijelu kurikuluma. Na temelju svega navedenoga, smatramo da u strukovnom kurikulumu treba osnažiti obaveznu općeobrazovnu komponentu kurikuluma, a posebice nastavu društveno-humanističkih predmeta te osigurati za općeobrazovni dio veću satnicu koja omogućuje ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i razvoj kompetencija na razini primjerenoj za učenike srednjih škola. Predlažemo sljedeće izmjene općeobrazovnog dijela strukovnog kurikuluma: 1. S obzirom na važnost reforme strukovnog obrazovanja, kao i na broj i obujam dokumenata stavljenih na javno savjetovanje, predlažemo produljenje trajanja javnog savjetovanja do kraja rujna. 2. Osigurati veći udio općeobrazovnih predmeta u ukupnom broju sati, posebice u prve dvije godine obrazovanja. Predlažemo podizanje tog udjela sa sadašnjih 20-25 posto na minimalno 30-35 posto na razini 4.1, te sa sadašnjih 40-45 posto na minimalno 50–55 posto na razini 4.2. 3. Osigurati da se i u prve dvije godine, u sklopu obaveznog općeobrazovnog dijela kurikuluma, na svim razinama (4.1 i 4.2) podučavaju predmeti društveno-humanističkog područja koji podupiru razvoj učeničkih socijalnih i građanskih kompetencija te kompetencija potrebnih za aktivnu participaciju u zajednici. 4. Alternativno, umjesto uvođenja novih društveno-humanističkih predmeta, predlažemo da se razmotri mogućnost produljenja nastave povijesti i geografije s jedne na dvije godine učenja, s kurikulumima prikladnima za razvoj takvih kompetencija. U ime Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Pročelnica Odsjeka za povijest: prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, red. prof. Predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti: doc. dr. sc. Snježana Koren Predstojnik Katedre za hrvatsku povijest: prof. dr. sc. Ivica Šute, red. prof. Predstojnik Katedre za svjetsku povijest novog vijeka: prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, red. prof. u trajnom Izboru Predstojnik Katedre za svjetsku povijest srednjeg vijeka: prof. dr. sc. Borislav Grgin, red. prof. u trajnom izboru Predstojnik Katedre za staru povijest: prof. dr. sc. Boris Olujić, red. prof. Predstojnik Katedre za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe: prof. dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof. Predstojnik Katedre za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije: prof. dr. sc. Tomislav Galović, izv. prof. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
58 SUNČICA REMENAR ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, UVOD Poštovani, u dokumentu se ne nalaze tablice "Tablica 1: Predmetna struktura kurikula općeobrazovnih predmeta za kvalifikacije na razini 4.1" i "Tablica 2: Predmetna struktura kurikula općeobrazovnih predmeta za kvalifikacije na razini 4.2". Njihovi su nazivi navedeni ovdje te tablice vjerojatno imaju zadatak zornog prikaza predmetne strukture na navedenim kvalifikacijama, ali su iz nekog razloga uskraćene javnosti. Molim Vas da dokument s važećim tablicama stavite javnosti na uvid i raspravu. Tablice se ne nalaze niti u Word dokumentu dostupnom za preuzimanje. Primljeno na znanje Tablica 1: Predmetna struktura kurikula općeobrazovnih predmeta za kvalifikacije na razini 4.1 i Tablica 2: Predmetna struktura kurikula općeobrazovnih predmeta za kvalifikacije na razini 4.2 sastavni su dio savjetovanja s javnošću o ODLUCI O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
59 NIKOLA BAKETA 1. JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO PODRUČJE, ENGLESKI JEZIK STRUKE Ministarstvo znanosti i obrazovanja je 13. svibnja stavila tekstove nacrta Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 i Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 u savjetovanje s javnošću. Smatramo neprihvatljivim prijedlog odluke da se predmeti Politika i gospodarstvo i Sociologija izbrišu iz kurikula općeobrazovnih predmeta i delegiraju u module. Navedeni nastavni predmeti imaju svoju ulogu u odgoju i obrazovanju mladih osoba u Hrvatskoj. Njihova funkcija se ne smije svesti na njihovu tržišnu funkciju. MZO je povećanjem satnice za općeobrazovne predmete ukazalo na nužnost prohodnosti u sustavu obrazovanja, ali je pokazalo i potpuno nerazumijevanje za nastavne ishode fokusirane na informiranost i participaciju mladih osoba u društevnom, političkom i ekonomskom životu Hrvatske. MZO je ovakvim potezom ukazalo na vlastitu nemoć ili izostanak želje da mlade zadrži u Hrvatskoj; jer im ne želi dati ni alate za život u Hrvatskoj. Tražimo vraćanje navedenih predmeta u kurikul općeobrazovnih predmeta s pripadajućim modulima koji će biti namijenjeni potrebama svakog građanina RH i svakog strukovnog zanimanja. Spremni smo pružiti svaku logističku i stratešku potporu svim dionicima u ovom procesu. U navedenom dokumentu su objavljene i smjernice za module Politika i gospodarstvo i Sociologija u struci (modul: Uvod u sociologiju). Ovim putem se Hrvatsko politološko društvo obraća javnosti i Ministarstvu s komentarima i zahtjevom oko uvođenja sadržaja (znanja, vještina, kompetencija, stavova) ovih predmeta u strukovno obrazovanje. Važnost strukovnog obrazovanja i nužnost promjene u sustavu strukovnog obrazovanja je jasna. Smatramo kako ne možemo doprinijeti raspravi u smjeru što će učiniti strukovno obrazovanje kvalitetnim u suvremenom tržištu rada. No, stava smo kako kozmetičke izmjene, koje su samo micanje opće obrazovnih sadržaja i zamjene istih s praksom nisu u skladu s vrijednostima obrazovanja niti zahtjev suvremenog tržišta rada. Ministarstvo se može obraniti činjenicom kako je sadržaj tu te da je sad na školama kako će iskoristiti priliku implementacije sadržaja u samoj nastavi. Da ministarstvo uistinu ima ovaj stav, sveo bi nužnost strukovnog obrazovanja na samo jezične i matematičke kompetencije te praksu u struci, a sve ostalo bi bio izbor na razini škole. Svi učenici u strukovnom obrazovanju su izabrali svoju struku, ali ne mogu izabrati ne biti građani Republike Hrvatske. Komentari koji slijede su opći i služe samo kao orijentacija za sve koji žele sudjelovati u javnoj raspravi. Kolege/ice nastavnici će dati svoje komentare u samoj javnoj raspravi. Moduli Sociologije i Politike i gospodarstva su jezično i metodički nedorađeni, terminološki nedosljedni i neudjenačeni u razlikovanju pojmova i koncepata ; time i netočni uz poneke jezične pogreške. Ovo je prvi i važan komentar jer smatramo kako je brzina i nesmotrenost pridonijela ovakvom rezultatu. Moduli za ove predmete su trebali biti rezultat rasprave koja je dugotrajna i demokratska. Mi nemamo nikakve informacije o vremenskom razdoblju pisanja niti o broju autora samih prijedloga, ali nam je očigledno kako je odgovor u oba slučaja, premalo. Potrebno je uz prošli komentar naglasiti kako u samoj dokumentaciji ne nalazimo definiciju modula, kako bi se modul provodio kroz nastavnu godinu niti tko će moći raditi na ostvarivanju ishoda jer ako moduli nisu više predmeti, vežu li ih isti zakoni ili pravilnici? Ne želimo ulaziti u način na koji će Vlada RH odlučiti organizirati obrazovanje u RH, ali ako je odluka povećati broj određenih općeobrazovnih predmeta kako bi im se omogućila bolja ili barem jednakija pozicija na maturi, nejasno je kako odluka o brisanju ostalih predmeta poboljšava njihovu poziciju za upis na fakultete ili ih uopće može motivirati kad neki neće uopće imati više nastavu iz tih predmeta. Ova odluka šteti i budućim studentima društveno humanističkih studija. Ne smijemo miješati izostanak radnih mjesta s izostankom potrebe za određenim stručnjacima. Gašenje radnih mjesta, jednim od glavnih za neke studijske smjerove neće pomoći razvoju ekonomije u Hrvatskoj. Racionalizacija i učinkovitost ne smiju značiti samo oduzimanje radnih mjesta. Istraživanja pokazuju kako je i u trenutnoj situaciji politička i ekonomska pismenost učenika na niskoj razini. Nema nijednog dokaza koji govori kako će ova odluka dovesti do boljih rezultata tj. informiranih i aktivnih građana RH. Moduli ne omogućuju kontinuitet i sistematičnost usvajanja znanja, vještina, stavova i kompetencija jer je njihova struktura nedosljedna, ali čak i da je, ostavljena je na arbitraran i nejasni izbor. Ishodi oba modula su u potpunosti preuzeti iz kurikul(um)a za međupredmetne teme koji su trenutno važeći za gimnazije. Nije jasno kako i zašto je tome tako. U modulima uopće nema ishoda iz samih kurikul(uma)a predmeta što bi bilo za očekivati ako su preuzeti ishodi iz samih međupredmetnih tema. Ali ako i je slučaj da se iz nekog razloga nije htjelo, nije smjelo, autori/ce su zasigurno mogli osmisliti vlastite ishode za module koji bi bili bliži samim potrebama strukovnog obrazovanja. Želimo jasno upozoriti kako moduli nemaju ishode koje se stručno ili metodički mogu nedvosmisleno povezati sa Sociologijom ili Politikom i gospodarstvom. Ciljevi i ishodi modula su neusklađeni i kontradiktorni. Od učenika se u ishodima traži konformizam oko društvenih normi i pravila dok se ujedno traži aktivno sudjelovanje u zaštiti ljudskih prava (aktivnost koja generalno traži sukobljavanje s društvenim vrijednostima), dok ujedno u ciljevima učenik treba “njegovati” domoljublje bez sadržajnog ishoda koji bi pratio ovako nejasno postavljen cilj. Iako moduli opisuju nužnost aktivnog angažmana učenika u procesu učenja kroz istraživački rad ili rad u zajednici, tek 10 od sveukupno 46 (provjeri opet) ishoda nalažu neki vid aktivnost učenika. Prijedlog da se nastava orijentira na iskustveno učenje smatramo hvalevrijednim, ali jedino pod uvjetom da se učenicima može omogućiti usvajanje znanja o predmetu spoznaje. Znanje, vještine i kompetencije su integrativne aktivnosti i nedopustivo je birati pojedinosti kako bismo ubrzali proces obrazovanja. Fragmentacija u ovom polju dovodi opasnost da učenici postanu pseudo stručnjaci kroz arbitrarni odabir metoda i pristupa gdje nastavnik umjesto da vodi proces učenja manevrira između zadanih ishoda i nedostatka znanja učenika. Ovo dovodi u opasnost proces učenja, ali važnije, može dovesti učenike u situacije iskrivljene slike o tome kako funkcioniraju politički i ekonomski procesi. Iskustvo govori kako liječnici koji reagiraju na hitne slučajeve automobilskih nesreća iskustvom postaju bolji, dok vatrogasci s istim iskustvom ne postaju bolje liječnici. Primjeri za ostvarivanje ishoda u oba modula kao i primjeri vođenja evidencije vrednovanja nisu usklađeni s već usvojenim oblicima formativnog i sumativnog vrednovanja. Sama obrazloženja u modulima, smatramo nisu uvela jasne inovacije u procese vrednovanja i načine ostvarivanja ishoda zbog kojih bismo smatrali nužnim odbaciti one koji su aktualni u pedagoškoj praksi. Modul Povijesti uz jednako nejasno korištenje ishoda za cijeli modul, ima dobro razrađene ishode za modul “Aktivan građanin kroz povijest i danas” koji su verbatim ishodi za modul Politike i gospodarstva. Smatramo nužnim sadržaj različitih predmeta povezati oko nekoliko temeljnih kompetencija, ali smatramo nedopustivim i neprofesionalnim da se sadržaj koji je jedinstveno područje nastave Politike i gospodarstvo pojavljuje kao modul u nastavi Povijesti. Kao primjer želimo samo navesti jedan ishod iz modula Povijesti: “Usporediti trodiobu vlasti Europske unije i Republike Hrvatske”. Dijalog, interakcija, integracija su nužni, ali ne kroz isključivanje. Očekivanje je kako će iako različiti predmeti iz područja društvenih i humanističkih znanosti imati jedinstvene kvalifikacije; tj. ishode koji se onda komuniciraju i nadograđuju. Slučaj pred nama ima Sociologiju bez gotovo ijedne dodirne točke s Politikom i gospodarstvom i Povijesti koja ima nedvosmislene ishode Politike i gospodarstva uz dodavanje izraza “...kroz povijest” Ravnatelji imaju jako važan posao makar i kao medijator između različitih dionika u procesu obrazovanja (učenici, nastavnici, lokalna zajednica, roditelji, sindikati, MZO, EU institucije) i jasno nam je kako ovaj posao ravnatelji rade s puno truda i želje, ali organizirati na mikro razini cijeli obrazovni proces jedne škole smatramo neprihvatljivim teretom za ljude koji stručno nisu kompetentni niti educirani raditi taj posao. Strah nas je kako će se samovolja pokazati kao glavni izvor odabira smjera i cilj obrazovanja u školama. Škole nisu privatne institucije. Nužni su ciljevi i ishodi koji bilo uzimaju u obzir temeljna znanja, vještine, stavove i kompetencije vezane za sam predmet, ali uz naglasak na zahtjeve struke ili puno bogatiji program za svaku struku. Potreban je sveobuhvatan kurikul(um) kroz koji uz izbornost svi dionici provođenja modula Politike i gospodarstva ili Sociologije mogu prilagoditi potrebama struke; što smatramo da trenutni prijedlog nema ili povećati broj modula na broj potencijalnih zanimanja koja onda unaprijed definiraju temeljne zahtjeve struke i opće obrazovne ciljeve i ishode. Izbornost smatramo temeljnom pretpostavkom kvalitetnog obrazovanja. Učenik koji može samostalno odabrati ove predmete promišljajući svoje moguće izbore i posljedice tih izbora je cilj kojem stremimo kao obrazovni radnici. Na ovom putu su ipak dva problema. Nema uputa o tome što ako samo jedan učenik odabere modul, što ako modul uopće ne bude ponuđen na adekvatan način, što ako učenik jer nije imao do sada mogućnost suočiti se s izborom i posljedicama istog ne može zrelo odlučiti o svojim interesima. Dokument zloupotrebljava riječ izbornost kako bi sakrio izraz irelevantnosti. Pozivamo Ministarstvo na opoziv ovako napisanih modula koji ne osiguravaju kvalitetno odvijanje nastavnog procesa, usvajanje ishoda informiranih i angažiranih građana te tražimo jasan stav Vlade oko toga kako je informiran i aktivan građanin preduvjet razvoja demokracije u Hrvatskoj a ne obvezan, izborni ili fakultativan. Uvjereni smo kako postoji veliki broj nastavnika/ca iz struke koji su dovoljno stručni ponuditi dijapazon ciljeva i ishoda za kvalitetnu realizaciju cilja da imamo informirane i aktivne građane. dr. sc. Nikola Baketa Član Izvršnog odbora Hrvatskog politološkog društva Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
60 TAJANA SEDAK BENČIĆ ENGLESKI JEZIK STRUKE, Modul 3: Aktivnosti u zajednici i poslovnom okruženju Poštovani, osim razvijanja strukovnih vještina, zadatak odgoja i obrazovanja učenika u strukovnim školama bi nam trebao biti i edukacija učenika o njima kao jedinkama sa raznim potrebama koje treba zadovoljiti da bi mogli opstati i funkcionirati. Izuzetno je bitno educirati učenike o očuvanju zdravlja i prepoznavanju potencijalnih opasnosti vezanih za samu struku u kojoj se učenik educira. Briga o zdravlju će se kasnije prenijeti na vlastite obitelji što pridonosi zdravlju zajednice. Izuzetno je važno učenike educirati i o očuvanju okoliša i kao pojedinaca i kao budućih radnika u određenoj struci. Ta saznanja će se primjenjivati u svakodnevnom životu i doprinijeti očuvanju Zemlje. Predlažem da se moduli "Brinem o svom zdravlju", "Spolnost" i "Nasljeđivanje" objedine u jedan modul. Također predlažem da se objedine moduli "Ekologija", "Održivi razvoj" i "Suživot sa živim svijetom" Takvi moduli se trebaju uvrstiti kao OBAVEZNI MODULI u sva strukovna zanimanja na razini 4.1 i 4.2 a ne kao izborni sadržaji. Predlažem da to bude u prvoj godini obrazovanja kako bi se saznanja primijenila tijekom kasnijih godina obrazovanja. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
61 SENKA ČALE ENGLESKI JEZIK STRUKE, Modul 4: Stručna praksa u inozemstvu i sudjelovanje u projektima Kao strukovna nastavnica i Erasmus koordinatorica u Medicinskoj školi Bjelovar smatram da su ishodi učenja dobro postavljeni, primjeri vrednovanja dobro razrađeni dok je prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama dosta općenit te nastavu jezika nastavnik treba prilagoditi ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
62 MELITA STANIĆ ŠEPIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE Poštovani, Fizika nije jasno vidljiva i istaknuta u prirodoslovnom području niti u drugim dijelovima dokumenta pa na taj način čitajući dokument nije jasno gdje je Fizika kao predmet smještena, a čitalac se poprilično mora potruditi da Fiziku nađe u ovom dokumentu. Tek čitajući komentare u ovom dijelu, dana je uputa gdje se može naći više informacija (Ostali dokumenti) o ovom vrlo važnom predmetu. U nastavku ću navesti zašto mislim da je Fizika važna. Ona je temelj za mnoga zanimanja današnjice i budućnosti koja leže na razvoju tehnike, tehnologije i drugih prirodnih znanosti pa zaista zbunjuje činjenica o neuvrštavanju Fizike u općeobrazovne predmete i prezentiranju Fizike u dokumentu na ovaj način. U vrlo važnom dokumentu " Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Fizike za osnovne i srednje škole i gimnazije u RH" u dijelu Svrha i opis predmeta stoji: "Danas je ona temelj svih prirodnih, tehničkih i biomedicinskih znanosti te proširuje vidike tražeći odgovore na pitanja poput onih o nastanku i građi svemira te građi materije." Nadalje u istom dokumentu može se naći i sljedeća tvrdnja: " Prirodoznanstvena pismena osoba, uz deklarativno znanje, ima proceduralno i metakognitivno znanje koje može primijeniti na rješavanje problemskih situacija u novim i drugačijim okolnostima." U današnjem društvu često se može čuti kako mlade treba obrazovati za rješavanje problemskih situacija u novim i drugačijim okolnostima što Fizika i istraživački usmjerena nastava Fizike upravo omogućava. Današnji poslodavci u gospodarstvu traže brzomisleće kvalificirane radnike sposobne samostalno rješavati probleme iz područja prirodnih i tehničkih znanosti. Čitajući dalje dokument "Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Fizike za osnovne i srednje škole i gimnazije u RH" u svakom njegovom dijelu može se iščitati važnost Fizike kao predmeta koji potiče razvoj kritičkog mišljenja i prirodoznanstvene pismenosti i poželjnost obrazovanja građana s ovakvim kvalitetama u modernom društvu. Smatram kako će nepoznavanje fizičkih principa učenika utjecati na necjelovit razvoj prirodoznanstvene pismenosti mlađih građana RH. Oni učenici koji se nakon strukovnog obrazovanja odluče za daljnje školovanje neće imati kvalitetne kompetencije za daljnje obrazovanje, a posebice u prirodnim i tehničkim znanostima, ako Fizika u strukovnim školama bude zastupljena na predloženi način. S obzirom na sve navedeno, vidljiva je važnost Fizike u odgoju i obrazovanju mladih te predlažem da Fizika i dalje bude dio općeobrazovnih predmeta. Srdačan pozdrav, Melita Stanić Šepić Primljeno na znanje Poučavanje fizike je izuzetno važno, ne samo u općeobrazovnom smislu, već i za nastavak školovanja, posebno u STEM području., Predloženi model je osmišljen zato da omogući fleksibilnost i prilagodbu kurikula specifičnim potrebama učenika i strukovnih škola. Iako se može činiti da će škole proizvoljno birati module iz fizike, to nije slučaj. Škole su obvezne ostvarivati skupove ishoda učenja iz fizike prema strukovnom kurikulu. "Svojevoljnost" škola odnosi se samo na izborni i fakultativni dio strukovnog kurikula, što može biti korisno jer omogućuje školama zadovoljavanje specifičnih potreba svojih učenika. Fizika se u većini strukovnih škola izvodi u prve dvije godine s dva sata tjedno. Izuzetak je većina kvalifikacija na razini 4.2 u sektoru Elektrotehnika i računarstvo. Za taj sektor i tu razinu obvezni se gotovo svi predloženi moduli iz fizike. Sustavnije poučavanje fizike može se omogućiti izborom različitih/slijednih modula, posebno za zainteresirane učenike. Na taj način, učenici koji žele polagati državnu maturu iz fizike mogu dobiti odgovarajuću pripremu bez opterećivanja cijele populacije učenika. U nekim strukovnim kurikulima postoji preklapanje ishoda učenja iz fizike sa strukovnim ishodima učenja. To nepotrebno opterećuje učenike i stvara redundanciju u njihovu obrazovanju. Predloženi moduli omogućavaju usklađivanje i integraciju sadržaja kako bi se izbjegla dupliciranja i optimiziralo učenje. Također, predloženi moduli sadrže sve ishode učenja iz važećeg kurikula za gimnazije, čime se osigurava kontinuitet i kvaliteta poučavanja fizike, a predloženi modeli vrednovanja i istraživačkog poučavanja osiguravaju da učenici dobiju kvalitetno i koherentno obrazovanje. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
63 LUCIJA MATKOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE Poštovani, vidim da Fizika nije uvrštena u prirodoslovno područje, što je zbunjujuće i ostavlja dojam da je u strukovnim školama nema. Postavlja se pitanje je li fizika važna i je li bitna za razumijevanje struke kao i prirodnih pojava. Obrazovanje iz fizike je važno kod svih tehničkih i strukovnih zanimanja te smatram da bi Fizika trebala ostati općeobrazovni predmet u strukovnim školama, odnosno da se nastavi provoditi kao i do sada. Na satima Fizike učenici razvijaju i različite sposobnosti i vještine potrebne za funkcioniranje u svakodnevnom životu. Isto tako, velik broj učenika nakon završene strukovne škole nastavlja s obrazovanjem na fakultetima što traži dobro poznavanje fizike. Na ispitima državne mature mnogi biraju upravo Fiziku kao izborni predmet. Primljeno na znanje Prijedlog modula povezanih s fizikom su nenamjerno izostavljeni iz dokumenta ODLUKA O DONOŠENJU MODULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2. U odjeljku "Ostali dokumenti" nalazio se cjeloviti dokument s vizualnim prikazima te ga je bilo potrebno preuzeti, a komentare postaviti u dijelu 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih postavila je komentar s uputom te je stigao značajan broj komentara na module iz fizike. Poučavanje fizike je izuzetno važno, ne samo u općeobrazovnom smislu, već i za nastavak školovanja, posebno u STEM području., Predloženi model je osmišljen zato da omogući fleksibilnost i prilagodbu kurikula specifičnim potrebama učenika i strukovnih škola. Iako se može činiti da će škole proizvoljno birati module iz fizike, to nije slučaj. Škole su obvezne ostvarivati skupove ishoda učenja iz fizike prema strukovnom kurikulu. "Svojevoljnost" škola odnosi se samo na izborni i fakultativni dio strukovnog kurikula, što može biti korisno jer omogućuje školama zadovoljavanje specifičnih potreba svojih učenika. Ispit državne mature iz fizike je izborni i nema A i B razinu te „ Usklađen je s odobrenim kurikulom nastavnoga predmeta Fizika za osnovne škole i gimnazije (četverogodišnje učenje Fizike, model 4×3) koji je objavljen u Narodnim novinama, br. 10/2019, Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Fizika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.“…(citat iz Ispitnog kataloga za državnu maturu u školskoj godini 2023./2024.). Fizika se u većini strukovnih škola izvodi u prve dvije godine s dva sata tjedno. Izuzetak je većina kvalifikacija na razini 4.2 u sektoru Elektrotehnika i računarstvo. Za taj sektor i tu razinu obvezni se gotovo svi predloženi moduli iz fizike. Sustavnije poučavanje fizike može se omogućiti izborom različitih/slijednih modula, posebno za zainteresirane učenike. Na taj način, učenici koji žele polagati državnu maturu iz fizike mogu dobiti odgovarajuću pripremu bez opterećivanja cijele populacije učenika. U nekim strukovnim kurikulima postoji preklapanje ishoda učenja iz fizike sa strukovnim ishodima učenja. To nepotrebno opterećuje učenike i stvara redundanciju u njihovom obrazovanju. Predloženi moduli omogućavaju usklađivanje i integraciju sadržaja kako bi se izbjegla dupliciranja i optimiziralo učenje. Predloženi moduli sadrže sve ishode učenja iz važećeg kurikula za gimnazije, čime se osigurava kontinuitet i kvaliteta poučavanja fizike, a predloženi modeli vrednovanja i istraživačkog poučavanja osiguravaju da učenici dobiju kvalitetno i koherentno obrazovanje. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
64 TATJANA PRANJIĆ-PETROVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE Poštovani! Na početku napominjem da je novo sučelje e savjetovanja iznimno neprohodno te je znatno otežano komentiranje i često je nemoguće pojedine dokumente otvoriti i čitati. Moduli fizike u struci nisu vidljivi u prirodoslovnom području. Tu pogrešku bilo je potrebno ispraviti odmah na početku kada je na to bilo ukazano jer to stvara problem u pregledu ovog dokumenta. U slučaju da javnost ne čita najprije komentare na ovaj dokument, može doći do pogrešnog shvaćanja, a to je da Fizika nije uvrštena u prirodoslovno područje. Time se čini šteta ovom predmetu. U kurikulumu za nastavni predmet Fizika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj za Fiziku se navodi: “ Danas je ona temelj svih prirodnih, tehničkih i biomedicinskih znanosti te proširuje vidike tražeći odgovore na pitanja poput onih o nastanku i građi svemira te građi materije. Fizičari se služe promatranjem i mjerenjem, stvaranjem teorijskih modela te njihovom provjerom kroz eksperimente. Na taj način stvaraju nove predodžbe te otkrivaju zakone fizike koji omogućuju bolje razumijevanje materije i svemira te predviđanja njihovih promjena. Pritom se koriste uređajima vrhunske tehnologije, a njihova istraživanja često vode do novih tehnologijskih otkrića te se tako fizika i tehnologija međusobno podupiru. Tehnike koje su razvili fizičari potiču razvoj drugih znanosti poput kemije, biologije i medicine te industrije (energetske, komunikacijske, računarske i dr.). Kao nastavni predmet Fizika (FIZ) potiče razvoj kognitivnih sposobnosti te znanstvenog i stvaralačkog mišljenja. Učenici, u skladu sa svojim psihofizičkim razvojem i dobi, razvijaju sposobnosti objašnjavanja fizičkih pojava temeljenih na znanstvenim principima provođenja i vrednovanja eksperimenta ili istraživanja te interpretiranja znanstvenih podataka i činjenica. Budući da pruža temeljna i univerzalna znanja, uloga je fizike u prirodoznanstvenom opismenjavanju vrlo važna.“ Na temelju navedenog jasno je da obrazovanje iz Fizike važno učenicima svih tehničkih, medicinskih, biomedicinskih i srodnih zanimanja. Smatram potrebnim da Fizika ostane općeobrazovni predmet u četverogodišnjim strukovnim školama koje obrazuju te učenike. Fizika bi se u tim školama trebala provoditi kroz trogodišnje i četverogodišnje učenje kako je i do sada u većini škola i bilo. Uvođenjem fizike kroz devet modula u kurikulume zanimanja nastaju velike razlike i nelogičnosti. Nije jasno kako u prijedlozima kurikuluma za pojedina zanimanja (npr. Tehničar za geodeziju i geoinformatiku) nema niti jednog modula iz Fizike ili su u nekim zanimanjima predloženi samo jedan ili dva modula, a do sada su ta zanimanja imala nastavu Fizike kroz trogodišnje učenje po dva sata tjedno. Za razliku od toga u nekim drugim tehničkim zanimanjima uvršteno je i do sedam modula iz Fizike. Postavlja se pitanje zar nije učenicima svih tehničkih zanimanja Fizika bitna za razumijevanje struke, razvijanje prirodoznanstvenog pogleda na svijet kao i odgovornog odnosa prema prirodi. Učenici na nastavi Fizike aktivno sudjeluju u procesu učenja i razvijaju različite sposobnosti i vještine kao što su opažanje, postavljanje pretpostavki, planiranje i izvođenje pokusa, mjerenje, obrada i prikazivanje podataka, korištenje IKT-a, izvođenje zaključaka i sl. Učenici u međusobnoj suradnji izvode i planiraju eksperimentalne radove, razvijaju sposobnost suradnje i timskog rada te uvažavanja drugih mišljenja što će im biti od velike koristi jednog dana kada se nađu na svojim radnim mjestima. Navela bih da je upravo školske godine 2018./2019. financirana nabava opreme za kabinete Fizike svim školama koje su se javile na natječaj i iskazale potrebu za istom, Time se nastojalo omogućiti da se nastava Fizike održava u skladu sa suvremenim načinima poučavanja i da bude istraživački usmjerena. Kao nastavnica fizike s 34 godine radnog iskustva predlažem da se nastava Fizike uvrsti u kurikulume za sva tehnička, medicinska i srodna zanimanja kao općeobrazovni predmet kao što je bila i do sada te da se opseg učenja i domene učenja Fizike usklade s potrebama pojedinih struka. Treba naglasiti važnost i potrebu da se kod svih učenika, a posebno u navedenim zanimanjima razvija prirodoznanstvena pismenost. Prirodoznanstveno pismena osoba može svoja znanja i vještine primijeniti na rješavanje novih problemskih situacija u profesionalnom i svakodnevnom životu. Za kraj, treba još napomenuti da znatan dio učenika strukovnih škola nastavlja svoje obrazovanje na nekom od Tehničkih fakulteta. Za upis i pohađanje tih fakulteta traži se dobro poznavanje Fizike što se može postići jedino dobro organiziranom i istraživački usmjerenom nastavom Fizike u strukovnim školama. Srdačan pozdrav, mr.sc. Tatjana Pranjić-Petrović, prof. matematike i fizike Primljeno na znanje Poučavanje fizike je izuzetno važno, ne samo u općeobrazovnom smislu, već i za nastavak školovanja, posebno u STEM području., Predloženi model je osmišljen zato da omogući fleksibilnost i prilagodbu kurikula specifičnim potrebama učenika i strukovnih škola. Iako se može činiti da će škole proizvoljno birati module iz fizike, to nije slučaj. Škole su obvezne ostvarivati skupove ishoda učenja iz fizike prema strukovnom kurikulu. "Svojevoljnost" škola odnosi se samo na izborni i fakultativni dio strukovnog kurikula, što može biti korisno jer omogućuje školama zadovoljavanje specifičnih potreba svojih učenika. Točno je da učenici strukovnih škola ostvaruju slabije rezultate na državnoj maturi iz fizike u usporedbi s učenicima iz gimnazijskih programa i to se odnosi na dosadašnje poučavanje fizike kao općeobrazovnoga predmeta. Ispit državne mature iz fizike je izborni i nema A i B razinu te „ Usklađen je s odobrenim kurikulom nastavnoga predmeta Fizika za osnovne škole i gimnazije (četverogodišnje učenje Fizike, model 4×3) koji je objavljen u Narodnim novinama, br. 10/2019, Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Fizika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.“…(citat iz Ispitnog kataloga za državnu maturu u školskoj godini 2023./2024.). Fizika se u većini strukovnih škola izvodi u prve dvije godine s dva sata tjedno. Izuzetak je većina kvalifikacija na razini 4.2 u sektoru Elektrotehnika i računarstvo. Za taj sektor i tu razinu obvezni se gotovo svi predloženi moduli iz fizike. Sustavnije poučavanje fizike može se omogućiti izborom različitih/slijednih modula, posebno za zainteresirane učenike. Na taj način, učenici koji žele polagati državnu maturu iz fizike mogu dobiti odgovarajuću pripremu bez opterećivanja cijele populacije učenika. U nekim strukovnim kurikulima postoji preklapanje ishoda učenja iz fizike sa strukovnim ishodima učenja. To nepotrebno opterećuje učenike i stvara redundanciju u njihovu obrazovanju. Predloženi moduli omogućavaju usklađivanje i integraciju sadržaja kako bi se izbjegla dupliciranja i optimiziralo učenje. Također, predloženi moduli sadrže sve ishode učenja iz važećeg kurikula za gimnazije, čime se osigurava kontinuitet i kvaliteta poučavanja fizike, a predloženi modeli vrednovanja i istraživačkog poučavanja osiguravaju da učenici dobiju kvalitetno i koherentno obrazovanje. U strukovnom kurikulu za stjecanje kvalifikacije tehničar geodezije i geoinformatike / tehničarka geodezije i geoinformatike postoje 63 skupa ishoda učenja s ukupno 317 ishoda učenja. Ishodi učenja povezani s fizikom nalaze se u 11 obveznih SIU, što je 17,4 % ukupnog broja SIU-a. U ovom kurikulu moduli iz opće fizike nisu preuzeti u strukovnom dijelu, ali je fizika sastavni i nedjeljivi dio učenja i poučavanja za tehničara geodezije i geoinformatike. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
65 TATJANA ROGINIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE Moduli fizike u struci Iz nekog razloga niste uvrstili Fiziku u prirodoslovno područje, što zbunjuje javnost i čini štetu ovako važnom predmetu. Za srednje strukovno obrazovanje poučavanje se Fizike predlaže kroz devet modula, s pripadajućim obujmom: 1.Fizikalne veličine i mjerenja (4 CSVET-a), (Fizikalne veličine i mjerenja u mehanici, 2 CSVET-a, Električna mjerljiva svojstva i temperatura, 1 CSVET, Mjerljiva svojstva zvuka i svjetlosti, 1 CSVET, Mjerljiva svojstva zvuka i svjetlosti, 1 CSVET). OVAJ MODUL NAMIJENJEN JE PROGRAMIMA JEDNOGODIŠNJEG UČENJA FIZIKE 2. Osnove mehanike materijalne točke (4 CSVET-a), (Kinematika, 1 CSVET, Dinamika, 1 CSVET, Rad, energija i snaga, 1 CSVET, Gravitacija, 1 CSVET) 3. Osnove mehanike fluida (1 CSVET), 4. Osnove mehanike krutog tijela (1 CSVET), 5. Osnove termodinamike (2 CSVET-a), (Termičke pojave i idealni plin, 1 CSVET, Termodinamički sustavi i procesi (1 CSVET) 6. Osnove elektromagnetizma (4 CSVET-a), 7. Osnove harmonijskog titranja i valova (2 CSVET-a), 8. Osnove optike (2 CSVET-a), 9.Uvod u modernu fiziku (1 CSVET). Zbog prevelikog obujma pojedinih modula nije moguće uvrstiti različite dijelove fizike (module) na koje se oslanjaju struke u pojedine strukovne module. Ovakav pristup onemogućuje učenicima pripremu za državnu maturu i nastavak obrazovanja u strukama poput medicinskih i tehničkih. Ovakva podjela nije u skladu sa najnovijim modernim kurikulumom predmeta fizike koji je znatno primjenjiviji u strukovnom obrazovanju gdje se fizika integrira u strukovne module i povezuje konceptualno i sadržajno. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_10_210.html Uska veza između prirodoslovlja i fizike, temeljne prirodne znanosti, očituje se već i u sličnosti naziva domena. Domene bi bilo lakše povezati s različitim strukama! Domene u Fizici su : Struktura tvari (A), Međudjelovanja (B), Gibanje (C) te Energija (D) Moduli u fizici trebali su biti dijelovi postojećih domena i uključivati njihove nazive (kinematika i dinamika to nisu…)! U modulima je trebalo razraditi specifičnosti različitih struka i uputiti na primjenu pri čemu se trebalo uzeti u obzir propisane načine stjecanja ishoda učenja! Primljeno na znanje Moduli su sastavljeni od skupova ishoda učenja koji su, u pravilu, daleko manjeg obujma od cijelog modula. Pri slaganju modula nastojalo se grupirati skupove ishoda učenja tako da su povezani tematski i u obujmu koji je ostvariv u jednoj školskoj godini. Pri osmišljanju modula/skupova ishoda učenja vodilo se računa da, učeći po danim skupovima ishoda učenja, učenici mogu što jednostavnije dobiti poveznicu s državnom maturom iz fizike. Posebno su na dobitku one struke koje sada imaju poučavanje fizike jednu, dvije ili tri godine, jer im se otvara mogućnost izbora skupova ishoda učenja koji je u potpunosti u skladu s kurikulom nastavnog predmeta Fizika za gimnazije. Usporedbom predloženih skupova ishoda učenja iz Nacrta prijedloga i ishoda učenja u kurikulu nastavnog predmeta Fizika za gimnazije jasno se uočava potpuna sukladnost jednih ishoda s drugim. Nacrt prijedloga nudi i inačice koje omogućuju cjelovito poučavanje fizike i na nešto nižoj razini, posebno ciljano za trogodišnje strukovne škole. Da se u skupovima ishoda učenja ograničilo na domene iz kurikula nastavnog predmeta Fizika za gimnazije, tada bi obujam modula bio daleko veći od postojećih, što bi bilo teško primjenjivo u praksi. Sami nazivi modula, odnosno skupova ishoda učenja poštuju uvriježenu nomenklaturu za sadržaje fizike, što je korisno i radi lakšeg odabira skupa ishoda učenja za pojedini strukovni modul. Specifičnosti svake struke se ne mogu razraditi u jednom ovakvom dokumentu, niti je to potrebno. Primjeri razrade su ilustrativni i temeljem toga svaka struka može ugraditi svoje specifičnosti. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
66 Luka Karlović ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE Poštovani, ljubazno vas molim da uredite e-Savjetovanje kako bi se ispravno prikazivali i, prema vama nenamjerno izostavljeni, moduli povezani s fizikom. Naime, nije u redu da jedino ti moduli nedostaju jer se može dogoditi da će zainteresirana javnost previdjeti i zaboraviti komentirati taj dio čime se narušava cjelokupno e-Savjetovanje. Ako niste sposobni to napraviti ili je iz drugog razloga nemoguće to napraviti, molim vas da obustavite e-Savjetovanje do ispravka vaše greške te ga ponovno pokrenete naknadno. Primljeno na znanje Prijedlog modula povezanih s fizikom su nenamjerno izostavljeni iz dokumenta ODLUKA O DONOŠENJU MODULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2. U odjeljku "Ostali dokumenti" nalazio se cjeloviti dokument s vizualnim prikazima te ga je bilo potrebno preuzeti, a komentare postaviti u dijelu 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih postavila je komentar s uputom te je stigao značajan broj komentara na module iz fizike. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
67 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE Poštovani, prijedlog modula povezanih s fizikom su nenamjerno izostavljeni iz e-Savjetovanja. Ljubazno vas molimo da preuzmete Cjeloviti dokument s vizualnim prikazima koji se nalazi u odjeljku "Ostali dokumenti". Molimo postavite svoje komentare u vezi modula iz fizike u dijelu portala 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE s naznakom FIZIKA. Zahvaljujemo na upozorenju! Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
68 LEON JURČIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE U prirodoslovnom području nije uvršten prijedlog modula fizike. Primljeno na znanje Prijedlog modula povezanih s fizikom su nenamjerno izostavljeni iz dokumenta ODLUKA O DONOŠENJU MODULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2. U odjeljku "Ostali dokumenti" nalazio se cjeloviti dokument s vizualnim prikazima te ga je bilo potrebno preuzeti, a komentare postaviti u dijelu 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih postavila je komentar s uputom te je stigao značajan broj komentara na fiziku. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
69 RENATA ČEŠLJAŠ 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, GEOGRAFIJA U STRUCI Prije donošenja odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama trebalo je donijeti odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta/modula u srednjim strukovnim školama. Definitivno nedostaje konsenzus svih dionika u sustavu strukovnoga obrazovanja. Sve više hrvatskih učenika izabire strukovno obrazovanje i nužno je napraviti kvalitetne kurikulume općeobrazovnih predmeta kako bismo dobili ljude s kritičkim pogledom na svijet u kojem žive i solidnim općim obrazovanjem. Geografiji je nužno dodijeliti minimalno 4 CSVET bodova kako bi se kvalitetno s novim smjernicama u poučavanju proveo predmetni kurikul. Predložena tri modula ovdje su dobra, predlažem uvesti modul 4: Geoekologija - geografski aspekt čovjekova utjecaja na okoliš. Provjeriti koliko je zastupljena tema suvremenih gradova: održivi i uključivi gradovi, gradski sustavi, namjena gradskih površina uključujući prometni i energetski sustav, gradska mikroklima. Zatim, razumijevanje regionalizacije i regije s primjerima. Raspravu o strukovnim kurikulima za pojedine sektore provesti po županijskim stručnim vijećima kako bi se doradile i po potrebi ispravile određene formulacije. Nadam se da će neki od ovdje navedenih prijedloga biti uzeti u razmatranje. Primljeno na znanje Strukovni kurikuli su izrađeni tako da omogućuju fleksibilnost u prilagodbi procesa učenja i poučavanja specifičnim potrebama i uvjetima pojedine škole, a posebnosti u izvedbi bit će vidljive u kurikulu ustanove. Svi zainteresirani dionici u obrazovnom sustavu mogu koristiti mehanizme Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) kako bi predložili skupove ishoda učenja (SIU) te ih potom organizirali u module sa statusom obvezni/izborni/fakultativni. Za školsku godinu 2024./2025. planiran je niz edukacija za nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje, koje će se održavati u strukovnim školama. Edukacije će obuhvaćati teme od planiranja i izvedbe modularne nastave do planiranja i izrade kurikula ustanove. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
70 MATIJA HERJAVIĆ 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, GEOGRAFIJA U STRUCI Odlukama o uvođenju strukovnih kurikula u poglavlju 2.1. (Popis općeobrazovnih nastavnih predmeta/modula) navodi tvrdnja da se kurikuli općeobrazovnih nastavnih predmeta izvode temeljem Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta/modula u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Ta odluka nije donesena jer je za nju e-savjetovanje zatvoreno 13. lipnja 2024. godine. Prema tome, sastavnice strukovnih kurikula za koje se e-savjetovanje zatvara 14. lipnja 2024. nemaju osnovu iz koje bi proizlazio popis predmeta i modula, kao i njihova zastupljenost u učenju i poučavanju. Najprije je trebalo konsenzusom svih dionika u sustavu strukovnoga obrazovanja donije Odluku o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. i Odluku o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. U pojedinim se odlukama o donošenju strukovnih kurikula navode vrlo neobične formulacije, primjerice u Odluci o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije mehaničar poljoprivredne mehanizacije / mehaničarka poljoprivredne mehanizacije u sektoru strojarstvo, brodogradnja i metalurgija, u modulu NOVE TEHNOLOGIJE U POLJOPRIVREDI, navodi se ključni pojam korištenje GIS tehnologije, a u ishodima Prikazati GIS aktivnosti i elemente GIS-a. Koje su to GIS aktivnosti i elementi GIS? Kako će ih učenik „prikazati“? Evidentno to bez geografije u struci nije moguće. Pokrata GIS označava geografski informacijski sustav, a ne geoinformacijski sustav. Primljeno na znanje Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
71 INES PARLOV PELIVAN 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, GEOGRAFIJA U STRUCI Poštovani! Geografija je predmet koji učenicima pruža temeljna znanja o prostoru i ekonomskim aktivnostima, globalizaciji, lokalizaciji, te prostornim problemima i ekonomiji. Ovi sadržaji su neophodni za razumijevanje dinamike tržišta, logistike, transporta i globalnih ekonomskih trendova. Geografske kompetencije pomažu učenicima da bolje razumiju povezanost između lokalnih i globalnih ekonomskih procesa, što je ključno za njihovo buduće sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima. Stoga bi geografija trebala biti zastupljena tijekom sve četiri godine školovanja, kako bi učenici imali kontinuirani razvoj geografske pismenosti. Apeliram na nadležne institucije da prepoznaju važnost ovog predmeta i osiguraju njegovu odgovarajuću zastupljenost u kurikulumu ekonomskih škola. Ines Parlov Pelivan, prof. geografije Primljeno na znanje Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika kroz zajedničke aktivnosti. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
72 MIRELA GRUBIŠIĆ 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, GEOGRAFIJA U STRUCI Poštovani, Najprije zahvaljujem svim kolegicama i kolegama koji su argumentirano iznijeli primjedbe i prijedloge vezano uz najavljenu reformu strukovnog obrazovanja. Nikada nisam robovala definicijama, člancima, kraticama ishoda i sličnome, tako da ću i sada dati svoj osobni osvrt na nužnost o(p)stanka geografije u svim srednjim školama u našoj domovini. U razredu sam 26 godina, u istoj – Medicinskoj školi Osijek. Generacije učenika i učenica sam poučavala općeobrazovnom predmetu – geografiji. Smanjenje satnice i prebacivanje geografije u treći razred smatram apsolutnim atakom na prava i obvezu novih generacija da budu aktivni sudionici društva. Predložene promjene uskraćuju širinu odgoja i obrazovanja što je imperativ obrazovnog sustava. Geografija doprinosi odgoju mladih ljudi koji žive u kulturi globalizacije, međunarodnim interakcijama i integracijama, u vremenu i prostoru koji se mijenjaju kao nikada do sada. Kroz geografske sadržaje osnažujemo nacionalni, kulturni i osobni identitet, poučavamo toleranciji, poštivanju i razumijevanju različitosti, ljepoti suživota, osvješćivanju poštenijeg i odgovornijeg odnosa spram prirode i resursa. Malo li je, a? Svi želimo imati ljude koji će dobro raditi svoj posao, biti izvrsni u svojoj struci, ali život ima i onu drugu dimenziju. Geografski sadržaji oplemenjuju i daju širinu. I sam naziv „Geografija u struci“ mi je uvredljiv. Postoji li Michelangelo za kuhare, Neruda za kemičare, Krleža za informatičare? Ponosna sam što su moji učenici tijekom cijelog mog radnog vijeka pokazivali interes za geografiju sudjelujući na županijskim, ali i na državnim razinama natjecanjima. Uistinu mi nije jasno forsiranje obveznih predmeta na maturi za sva strukovna zanimanja. Je li zaista samo bitna statistika? Tko će predavati sve te silne sate matematike, kada je poznato da i gimnazije imaju problem pronaći stručnog nastavnika s obzirom da su matematičari traženi i često se odlučuju na rad izvan prosvjete. I pitam se, hoće li netko snositi sankcije za ovakve promašene odluke? Također izražavam apsolutno nezadovoljstvo sadržajem, nedostupnošću i nepreglednošću vaše stranice. Mirela Grubišić, prof. geologije i geografije Primljeno na znanje Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
73 STJEPAN RADIĆ 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, GEOGRAFIJA U STRUCI Poštovani, nikako se ne mogu složiti s ovakvim prijedlogom kurikula općeobrazovnih predmeta. Općeobrazovni predmeti su od iznimne važnosti za naše učenike koje prije svega odgajamo i obrazujemo u ravnopravne građane društva koji na temelju naučenih prirodnih i društvenih zakonitosti sudjeluju u građenju nove i bolje Hrvatske. Prije svega smatram da je nedopustivo da se satnica na primjer u sektoru ekonomija trgovina i poslovna administracija reže s četiri godine učenja na samo jednu godinu učenja! Ekonomistima je geografija iznimno bitna jer se veže s mnoštvom drugih predmeta kroz ekonomsku geografiju (ali i druge grane geografije) te im omogućava lakše usvajanje nastavnih sadržaja ali ih obrazuje i za gospodarstvo na koje će sutra doći. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije za svaku godinu njihovog obrazovanja bez rezanja satnice! Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. „U globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, obilježenom izazovima poput četvrte industrijske revolucije i zelene tranzicije, ali i brojnim ugrozama, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji ili migracije, planiranje budućnosti danas je možda važnije nego ikada prije“ (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine). To planiranje budućnosti uključuje i donošenje cjelovitih i relevantnih odluka o obrazovanju mladih u strukovnim školama. Stjepan Radić Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca Vinkovci Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
74 DAVOR RELJA 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, GEOGRAFIJA U STRUCI Poštovani, smatram da svi moduli geografije u struci trebaju biti obavezni u ekonomskim zanimanjima kojim se povezuje struka s prostornim aktivnostima. I do sada je geografija u smjeru ekonomist bila zastupljena na sve četiri godine obrazovanja. Davor Relja, prof. savjetnik Primljeno na znanje Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećenja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
75 DRAGAN JOVIĆ 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, GEOGRAFIJA U STRUCI Poštovani, predlažem dodati module Geografije u struci koji će se odnositi na područje geografije turizma, prometne geografije, pomorske te geografije za zanimanja u sektoru poljoprivrede te ostala specifična područja kojima su neophodna geografska znanja i vještine kao dio njihovih strukovnih znanja i vještina.< Dragan Jović, mag. educ. geogr., učitelj mentor Primljeno na znanje Strukovni kurikuli su izrađeni tako da omogućuju fleksibilnost u prilagodbi procesa učenja i poučavanja specifičnim potrebama i uvjetima pojedine škole, a posebnosti u izvedbi bit će vidljive u kurikulu ustanove. Svi zainteresirani dionici u obrazovnom sustavu mogu koristiti mehanizme Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) kako bi predložili skupove ishoda učenja (SIU) te ih potom organizirali u module sa statusom obvezni/izborni/fakultativni. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
76 DRAGAN JOVIĆ 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, GEOGRAFIJA U STRUCI Poštovani, smatram da su predloženi moduli različitih predmeta ovdje navedenih izrazito neujednačeni. Moduli nekih područja namijenjeni su različitim zanimanjima i sektorima, a neki su kao ovi za geografiju u struci namijenjeni samo određenim (ekonomskim) strukama. Za neke je module navedeno jesu li obavezni ili izborni, za druge nije. S druge strane, navedeni moduli ponekad jesu, a ponekad nisu navedeni u strukovnom kurikulumu određene kvalifikacije. Navođenje prijedloga aktivnosti i zadataka u svakom modulu i ishodu smatram bespotrebnim. Potrebno je ujednačiti sve predložene dokumente. Primljeno na znanje Strukovni kurikuli su izrađeni tako da omogućuju fleksibilnost u prilagodbi procesa učenja i poučavanja specifičnim potrebama i uvjetima pojedine škole, a posebnosti u izvedbi bit će vidljive u kurikulu ustanove. Svi zainteresirani dionici u obrazovnom sustavu mogu koristiti mehanizme Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) kako bi predložili skupove ishoda učenja (SIU) te ih potom organizirali u module sa statusom obvezni/izborni/fakultativni. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
77 NIKOLINA RATKOVIĆ 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, GEOGRAFIJA U STRUCI Poštovani, smatram da je pogrešno i nepošteno da Geografija ima samo tri modula u struci, dok drugi općeobrazovni predmeti imaju i preko deset. Tko došao na ideju da su moduli Geografije isključivo za ekonomske struke dok su npr. Biologija i Povijest u svojim modulima nisu na taj način ograničavale ostale smjerove. Ako postoje moduli za ekonomiju, zašto nema modula za druga zanimanja, npr. Industrijska geografija za elektrotehničare i strojarstvo. Zašto je modul Globalizacija - lokalizacija naveden samo za određena zanimanja kada je globalizacija tehnološki koliko i ekonomski pojam. Predlažem da se iz opisa modula izmjene napomene da su isključivo za određena zanimanja, ako ih mogu koristiti i druga zanimanja kako npr. izborne predmete. Primljeno na znanje Strukovni kurikuli su izrađeni tako da omogućuju fleksibilnost u prilagodbi procesa učenja i poučavanja specifičnim potrebama i uvjetima pojedine škole, a posebnosti u izvedbi bit će vidljive u kurikulu ustanove. Svi zainteresirani dionici u obrazovnom sustavu mogu koristiti mehanizme Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) kako bi predložili skupove ishoda učenja (SIU) te ih potom organizirali u module sa statusom obvezni/izborni/fakultativni. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
78 PERO IVANČIĆ 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, GEOGRAFIJA U STRUCI Svi učenici srednjih škola trebali bi imati jednako pravo na obrazovanje. Ono učeniku treba omogućiti shvaćanje svih promjena te razumijevanje i snalaženje u složenom svijetu današnjice. Sastavnim dijelom toga je i nastavni predmet Geografija. Ona omogućava učeniku i razvijanje logičkog razmišljanja te razumijevanje procesa u prostoru. To se ne može ispuniti smanjenjem satnice. Upravo stoga Geografiji kao nastavnom predmetu trebalo bi biti dodijeljeno 8 CSVET bodova s minimalnim trajanjem kao obaveznog predmeta dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Primljeno na znanje Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećenja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
79 PERO IVANČIĆ GEOGRAFIJA U STRUCI, Modul 1: Prostorno ekonomske aktivnosti Svi učenici srednjih škola trebali bi imati jednako pravo na obrazovanje. Ono učeniku treba omogućiti shvaćanje svih promjena te razumijevanje i snalaženje u složenom svijetu današnjice. Sastavnim dijelom toga je i nastavni predmet Geografija. Ona omogućava učeniku i razvijanje logičkog razmišljanja te razumijevanje procesa u prostoru. To se ne može ispuniti smanjenjem satnice. Upravo stoga Geografiji kao nastavnom predmetu trebalo bi biti dodijeljeno 8 CSVET bodova s minimalnim trajanjem kao obaveznog predmeta dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Primljeno na znanje Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećenja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
80 PERO IVANČIĆ GEOGRAFIJA U STRUCI, Modul 2: Globalizacija - lokalizacija Svi učenici srednjih škola trebali bi imati jednako pravo na obrazovanje. Ono učeniku treba omogućiti shvaćanje svih promjena te razumijevanje i snalaženje u složenom svijetu današnjice. Sastavnim dijelom toga je i nastavni predmet Geografija. Ona omogućava učeniku i razvijanje logičkog razmišljanja te razumijevanje procesa u prostoru. To se ne može ispuniti smanjenjem satnice. Upravo stoga Geografiji kao nastavnom predmetu trebalo bi biti dodijeljeno 8 CSVET bodova s minimalnim trajanjem kao obaveznog predmeta dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Primljeno na znanje Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećenja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
81 PERO IVANČIĆ GEOGRAFIJA U STRUCI, Modul 2: Globalizacija - lokalizacija Svi učenici srednjih škola trebali bi imati jednako pravo na obrazovanje. Ono učeniku treba omogućiti shvaćanje svih promjena te razumijevanje i snalaženje u složenom svijetu današnjice. Sastavnim dijelom toga je i nastavni predmet Geografija. Ona omogućava učeniku i razvijanje logičkog razmišljanja te razumijevanje procesa u prostoru. To se ne može ispuniti smanjenjem satnice. Upravo stoga Geografiji kao nastavnom predmetu trebalo bi biti dodijeljeno 8 CSVET bodova s minimalnim trajanjem kao obaveznog predmeta dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Primljeno na znanje Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećenja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
82 SUNČICA REMENAR 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, BIOLOGIJA U STRUCI Poštovani, NE slažem se s predloženim. Učenicima, budućim građanima/radnicima/poslodavcima/roditeljima, ne treba samo „Biologija u struci” nego im treba i Biologija za život! Zašto? Jer SVAKOM ČOVJEKU TREBAJU OSNOVNA ZNANJA IZ BIOLOGIJE! A s obzirom na kognitivni razvoj djece, ove sadržaje potrebno je obraditi u srednjoj školi! Ako se pitate zašto... Zar nema SVAKI srednjoškolac/srednjoškolka obvezu upoznati svoje tijelo, svoj GLAVNI ŽIVOTNI ALAT? Zar nije ZA SVAKOG budućeg radnika važno kako prepoznati simptome bolesti i na njih ispravno reagirati? Zar nije ZA SVAKOG čovjeka bitno razumijeti kako funkcionira imunosni sustav te kako se uspješno obraniti od bolesti ili je prevenirati? Zar nije za prosperitetno buduće društvo važno obrazovati SVE učenike u smjeru planiranja i održavanja zdravih i zadovoljnih obitelji? I konačno, zar nije ZA SVAKOG učenika ili odraslog čovjeka, radnika ili poslodavca važno, pogotovo u današnje vrijeme, poznavati i primjenjivati načela održivog razvoja? U doba kada je PRIORITET Europske unije upravo održivi razvoj, ovaj modul MORA biti obvezan. Jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” pa i "Održivo življenje" možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U uvodu stoji "Iako je strukovno obrazovanje usmjereno na stjecanje znanja i vještina potrebnih za određenu kvalifikaciju utemeljenih na potrebama svijeta rada i na relevantnim nacionalnim strategijama razvoja gospodarstva, njegova važna komponenta je i stjecanje temeljnih kompetencija: kompetencije pismenosti, kompetencije višejezičnosti, matematičke kompetencije i kompetencije u prirodoslovlju, tehnologiji i inženjerstvu, digitalne kompetencije, osobne i socijalne kompetencije, kompetencije učenja kako učiti, kompetencije građanstva, poduzetničke kompetencije te kompetencije kulturne svijesti i izražavanja, kao i osobni razvoj pojedinca.". Kako mislimo strukovnim obrazovanjem omogućiti stjecanje prirodoslovnih kompetencija ako prirodoslovlje (u doba kada svijet shvaća koliko je STEM važan za osobni razvoj, u doba kada se borimo protiv internet društva neznanja, kada nerazumijevanje imunologije sve više raste, kada se djeca bore s pretilošću i lošom prehranom, a nastavnici s prekomjernom uporabom štetnih energetskih pića i sve žešćih novih duhanskih proizvoda u školama) stavljamo na marginu, ako prirodoslovlje bar u nekoj minimalnoj mjeri nije obvezno? Nedopustivo je da osnovna biološka znanja budu učenicima ostavljena na izbor ravnatelja, na izbor zborničkih klika ili roditelja, nedopustivo je stavljanje modula "Brinem o svom zdravlju", "Spolnost" i "Održivi razvoj" u poziciju mogućih izbornih ili fakultativnih modula! Zato predlažem da moduli "Brinem o svom zdravlju", "Spolnost" te "Održivi razvoj" budu OBAVEZNI u kurikulumima SVIH SEKTORA srednjih strukovnih škola, razine 4.1 i 4.2. "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost" moduli su koji se tiču općeg obrazovanja čovjeka pa je njihovo mjesto upravo u općeobrazovnim modulima. Održivi razvoj može se bez problema uklopiti u sve strukovne kurikulume, jer će održivo gospodarstvo biti obveza i svakog radnika i poslodavca (Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD)), a s obzirom na izvorište održivog razvoj (ekologija) može se održavati u suradnji nastavnika biologije i nastavnika struke. Odgojno-obrazovne teme iz ova tri modula KLJUČNE su za cjeloviti razvoj svih učenika i učenica srednjih škola, a strukovno obrazovanje dužno je I SVOJE učenike/ice pripremiti za život, a ne ih tretirati samo kao robu za tržište rada. Srdačno, Sunčica Remenar, čovjek promišljajući, mag. educ. biol. et chem., nastavnica strukovnih predmeta Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
83 SUNČICA REMENAR BIOLOGIJA U STRUCI, Modul 1: Brinem o svom zdravlju Poštovani, NE slažem s predloženom kategorijom modula. Ovaj modul je kvalitetno napisan i trebao bi biti OBVEZAN za svakog učenika/icu strukovnog obrazovanja. Zar nije ZDRAVLJE prioritet svakog radnika? Zar nije narušena homeostaza radnika teret za mirovinski i zdravstveni sustav, za gospodarstvo Republike Hrvatske? Srdačno, Sunčica Remenar Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
84 SUNČICA REMENAR BIOLOGIJA U STRUCI, Modul 2: Spolnost Poštovani, NE slažem s predloženom kategorijom modula. Za koju STRUKU je ovo potreban modul? Isključivo medicinske djelatnike. Jer još nemamo kurikulum za seksualne radnike. Ili? U doba gdje imamo novo Ministarstvo demografije, zar je odgovorno oduzeti edukaciju iz spolnosti učenicima? Jer svaki čovjek se rodi sa spolnim organima i spolnost je tema za svakog čovjeka! Da ne govorimo o maloljetničkim trudnoćama i porastu spolnih bolesti kod mladih... Dakle... Ovaj modul je kvalitetno napisan i trebao bi biti OBVEZAN za svakog učenika/icu strukovnog obrazovanja. Srdačno, Sunčica Remenar Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
85 SENKA ČALE BIOLOGIJA U STRUCI, Modul 2: Spolnost Kao strukovna nastavnica u području medicinsko-laboratorijske dijagnostike slažem se sa navedenim sadržajem. Za zanimanje zdravstveno-laboratorijski tehničar postizanje navedenih ishoda kroz nastavnu cjelinu "Spolno prenosive bolesti i bolesti spolnog sustava" može se ostvariti i praktičnim radom što bi svakako doprinijelo lakšem usvajanju i razumijevanju gradiva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
86 SENKA ČALE BIOLOGIJA U STRUCI, Modul 3: Stanica Obzirom da u sektoru Zdravstva, u zanimanju zdravstveno-laboratorijski tehničar/ka u 4. razredu učenici imaju predmet Citološke i histološke tehnike (prema starom Planu i programu) , ove ishode iz Biologije u struci za navedene učenike smatram obveznim, kao i prijedlog za darovite učenike - učenici ovog zanimanja moraju biti jako dobro upućeni u osnove koje im daje Biologija u struci, kako bi mogli kasnije pratiti strukovne predmete. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
87 VESNA PETROVIĆ PEROKOVIĆ KEMIJA U STRUCI, Modul 1: Građa atoma i vrste kemijskog vezivanja Cilj (opis) modula: Nije suvremena struktura PSE, već je suvremen PSE, kako piše u ključnim pojmovima. Ključni pojmovi: Pojam međučestično privlačenje pretvoriti u međučestično djelovanje, kako se kasnije koristi u tekstu Djelovanje među česticama ne mora biti samo privlačno). Povezanost modula s međupredmetnim temama: Svaki zapis neka počne s imenicom Učenik. Umjesto s kolegama koristiti izraz s drugim učenicima. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
88 MLADENKA KOSANOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 4. TEHNIČKO I INFORMATIČKO PODRUČJE Kako je iznimno važno kvalitetno provođenje reforme strukovnog obrazovanja, nužno je omogućiti dulji vremenski period održavanja javnog savjetovanja , a u svrhu detaljne analize dostupnih dokumenata. Bitno je naglasiti važnost opremljenosti škola računalnom opremom , kao i programskom podrškom što bi značajno doprinijelo kvalitetnoj realizaciji strukovnog kurikuluma a učenike osposobilo za tržište rada Korisno bi bilo predstaviti konkretne primjere dobre prakse iz eksperimentalne provedbe strukovnih kurikuluma. Primljeno na znanje U školskoj godini 2024./2025. planiran je niz edukacija nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja koji će se odvijati u strukovnim školama, a obuhvatit će teme od planiranje i izvedbe modularne nastave do planiranje i izrade kurikula ustanove. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
89 MIRNA VITKOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 4. TEHNIČKO I INFORMATIČKO PODRUČJE Poštovani, obzirom da učenici danas umjesto računala, kada god je to moguće, koriste pametne telefone, vještine rada na računalu su im iz godine u godinu sve slabije razvijene, a nužno potrebne kada pristupe tržištu rada. Da bi kvalitetno mogli razviti predložene kompetencije, potrebno je opterećenje od barem 7 CSVET-a. Učenici često ne posjeduju računalo kod kuće i sav rad bi im trebalo omogućiti da naprave u školi što u 4 CSVET-a nije moguće. Nije prihvaćen Interdisciplinarnim pristupom i integracijom informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u različite module i predmete, učenici će imati priliku kontinuirano koristiti računala i razvijati digitalnu kompetenciju tijekom svojega obrazovanja. Odgovarajući kadrovski i materijalni uvjeti su preduvjet za uspješnu implementaciju, ne samo novih strukovnih kurikula, već kurikula općenito. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
90 MIRNA VITKOVIĆ 4. TEHNIČKO I INFORMATIČKO PODRUČJE, Modul 1: Računalstvo, razina 4.1 Poštovani, obzirom da učenici danas umjesto računala, kada god je to moguće, koriste pametne telefone, vještine rada na računalu su im iz godine u godinu sve slabije razvijene, a nužno potrebne kada pristupe tržištu rada. Da bi kvalitetno mogli razviti predložene kompetencije, potrebno je opterećenje od barem 7 CSVET-a. Učenici često ne posjeduju računalo kod kuće i sav rad bi im trebalo omogućiti da naprave u školi što u 4 CSVET-a nije moguće. Nije prihvaćen Interdisciplinarnim pristupom i integracijom informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u različite module i predmete, učenici će imati priliku kontinuirano koristiti računala i razvijati digitalnu kompetenciju tijekom svojega obrazovanja. Odgovarajući kadrovski i materijalni uvjeti su preduvjet za uspješnu implementaciju, ne samo novih strukovnih kurikula, već kurikula općenito. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
91 MIRNA VITKOVIĆ 4. TEHNIČKO I INFORMATIČKO PODRUČJE, Modul 2: Računalstvo, razina 4.2 mijenjati Obujam modula (CSVET): 7 Poštovani, obzirom da učenici danas umjesto računala, kada god je to moguće, koriste pametne telefone, vještine rada na računalu su im iz godine u godinu sve slabije razvijene, a nužno potrebne kada pristupe tržištu rada. Da bi kvalitetno mogli razviti predložene kompetencije, potrebno je opterećenje od barem 7 CSVET-a. Učenici često ne posjeduju računalo kod kuće i sav rad bi im trebalo omogućiti da naprave u školi što u 4 CSVET-a nije moguće. Nije prihvaćen Interdisciplinarnim pristupom i integracijom informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u različite module i predmete, učenici će imati priliku kontinuirano koristiti računala i razvijati digitalnu kompetenciju tijekom svojega obrazovanja. Odgovarajući kadrovski i materijalni uvjeti su preduvjet za uspješnu implementaciju, ne samo novih strukovnih kurikula, već kurikula općenito. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
92 DIANA TOMIĆ ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE Centar za obrazovanje nastavnika podržava stav Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta te donosimo komentar na kurikul Povijest u struci: KOMENTARI NA PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJESTI ZA STRUKOVNE ŠKOLE U nastavku ćemo se osvrnuti na Kurikul nastavnog predmeta Povijest za strukovne škole u Republici Hrvatskoj na razinama 4.1 i 4.2 koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta. Tim je kurikulumom predviđena jedna godina učenja povijesti s dva sata nastave tjedno (70 sati godišnje). U toj jednoj godini predviđeno je učenje hrvatske povijesti od 18. stoljeća do danas. Dosad se u četverogodišnjim strukovnim školama u pravilu učilo dvije godine povijesti te su učenici dobivali pregled svjetske i hrvatske povijesti od prapovijesti do danas. Već i ta kombinacija satnice i obujma gradiva nije omogućavala nadogradnju povijesnih znanja i vještina stečenih u osnovnoj školi u kojoj se povijest uči i podučava ukupno 280 sati (četiri godine učenja po dva sata tjedno). U predloženom kurikulumu evidentno je da se učenje povijesti u strukovnim školama reducira na polovicu dosadašnje satnice te se izostavljaju teme o europskoj i svjetskoj povijesti koje daju kontekst za temeljitije razumijevanje hrvatske povijesti. Zbog toga nije moguće ostvariti zahtjev naveden u prijedlogu kurikuluma da se sadržaji povijesti u strukovnoj školi podučavaju „kao nadogradnja na temeljna znanja iz osnovne škole“. Štoviše, tim prijedlogom predviđeno je učenje i podučavanje koje je na nižoj razini nego u osnovnoj školi, što je ponajprije evidentno u predviđenim ishodima (o tome više kasnije). Stoga smatramo da bi bilo nužno razmotriti mogućnost dodatne godine učenja povijesti, tim više što je Povijest jedini općeobrazovni predmet u obaveznom dijelu strukovnog kurikuluma kojim se posreduju znanja o društvu. U prijedlogu kurikuluma povijesti koji je stavljen na javno savjetovanje postoji nekoliko problema, koji dijelom proizlaze i iz reducirane satnice. Držimo da najveći problem prijedloga predstavlja neusklađenost njegovih ključnih dijelova, ponajprije ishoda i sadržaja koji nisu dovoljno usklađeni s ciljevima, pristupima učenju i podučavanju te s vrednovanjem, kao i prevelik broj predviđenih tema. Dio tih problema proizlazi iz toga što su za strukovni kurikulum povijesti, koji predviđa jednu godinu učenja, preuzeta i prilagođena poglavlja Kurikuluma nastavnoga predmeta Povijesti u osnovnim školama i gimnazijama koji je rađen za ukupno osam godina učenja povijesti (četiri godine u osnovnoj školi te četiri godine u gimnaziji). Problemi su najočigledniji u preuzimanju organizacijske strukture, odnosno domena (poglavlje C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene), koje su se u, sada već četverogodišnjoj, primjeni kurikuluma u osnovnim školama i gimnazijama pokazale iznimno problematičnima. Drugi ključan problem predstavlja poglavlje D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti koje nije usklađeno s drugim poglavljima kurikuluma, ponajprije A. Svrha i opis predmeta, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja, F. Učenje i poučavanje predmeta i G. Vrednovanje. Po našoj procjeni, upravo poglavlje D zahtijeva najveću doradu, dok ostala poglavlja traže manje do srednje promjene. U nastavku se ove primjedbe razrađuju po poglavljima dokumenta. A. Svrha i opis predmeta Dijelovi poglavlja A. i poglavlje D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti nisu usklađeni. U posljednjem odlomku u poglavlju A referira se na aktivno građanstvo, održivi razvoj te ključne kompetencije za cjeloživotno obrazovanje, što nije vidljivo u ishodima i sadržajima predviđenima u poglavlju D. Držimo da bi ishodima i sadržajima kurikuluma povijesti trebalo više istaknuti kompetencije koje se navode u poglavlju A. Postoje sintagme koje su nejasne: „očuvati osobni identitet“ (držimo da bi nastava povijesti trebala pomoći učenicima u izgradnji osobnih identiteta koji su višeslojni i promjenjivi); „očuvati nacionalni identitet“ (iako se ovaj koncept koristi kao samorazumljiv, radi se o kompleksnom konceptu kojemu se u znanosti pristupa iz različitih rakursa, a u javnosti postoje različita shvaćanja; stoga predlažemo da se ukratko objasni u bilješci). U ovom dijelu postoji tvrdnja koja nije utemeljena u prijedlogu Kurikuluma nastavnoga predmeta Povijesti u osnovnim školama i gimnazijama: „Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja učenici su razvili vještine potrebne za uporabu tehničkih koncepata predmeta Povijesti (vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuiteti i promjene, rad s povijesnim izvorima, povijesna perspektiva te usporedba i sučeljavanje), koje su u prikladnom okviru primjenjive i u nastavi Povijesti u strukovnom obrazovanju.“ Nasuprot ovoj tvrdnji, u kurikulumu za osnovnu školu i gimnazije je razvijanje znanja i vještina potrebnih za uporabu ovih koncepata predviđeno tijekom osam godina osnovnoškolskog i srednjoškolskog učenja povijesti, a ne samo tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, pri čemu se uzima u obzir psihofizički razvoj učenika. Budući da su ti koncepti esencijalni ne samo za razumijevanje povijesti, već i za upućeno i aktivno građanstvo, srednjoškolska nastava povijesti i u strukovnom obrazovanju treba omogućiti ne samo primjenu znanja i vještina stečenih u osnovnoj školi, nego i njihovu nužnu nadogradnju. Takvu orijentaciju treba iskazati ne samo u poglavlju A, već i u poglavlju C u kojemu se razmatraju „tehnički koncepti“ te u ishodima u poglavlju D (o čemu će više govora biti kasnije). B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Odgojno-obrazovni ciljevi predviđeni dokumentom bolje su utemeljeni u suvremenoj metodici nastave povijesti od ishoda i sadržaja predviđenih za njihovo ostvarivanje, no zbog te su neusklađenosti teško ostvarivi. Terminologija korištena u ciljevima, kao i u cijelom dokumentu, treba biti jasna, sustavna i utemeljena u suvremenoj stručnoj literaturi. U cilju 3 se istovremeno govori o povijesnim izvorima, povijesnom gradivu i o medijima, u cilju 4 o povijesnim tekstovima, dok se poslije u opisu tehničkih koncepata koristi termin povijesna vrela. Te nejasnoće treba ukloniti, a terminologiju usustaviti. U cilju 6 kolokvijalni termin kritičko razmišljanje treba zamijeniti ispravnim stručnim terminom kritičko mišljenje. Napominjemo i da se u poglavlju F (Učenje i podučavanje) koristi termin kritičko mišljenje pa i u tom segmentu terminologiju treba usustaviti. Pojedine ciljeve treba doraditi. U ciljevima 5 i 6 miješa se kognitivna i afektivna domena, što bi trebalo razlučiti. Primjerice, u cilju 6 “vještine kritičkog razmišljanja, rješavanja problema i vještine argumentiranja” odnose se na kognitivnu domenu, dok se ostale formulacije odnose na afektivnu domenu. U ciljevima 1, 2 i 5 traži se povezivanje s europskim i svjetskim kontekstom, razmatranje svjetske kulturne baštine te razumijevanje raznolikosti i kulturnih identiteta u Europi i svijetu. To je teško ostvarivo budući da kurikulum zbog reducirane satnice u većini tema ne predviđa podučavanje europske i svjetske povijesti, a količina sadržaja je takva da se postavlja pitanje mogu li se teme iz hrvatske povijesti obraditi u cijelosti, a kamoli u širem europskom i svjetskom kontekstu. U pojedinim ciljevima postoje sintagme koje su nejasne ili nemaju smisla – primjerice, u cilju 2 “očuvanje hrvatskog jezika u cjelini”, u cilju 3 “sposobnost pristupa tradicionalnim i novim medijima”, u cilju 4 “istražuje i rješava problemska pitanja na temelju jasnih kriterija” (kojih?). Formulacija u cilju 5 primjerenija je za ishod nego za cilj pa predlažemo da se taj cilj izostavi i ugradi u ishode u poglavlju D. U ciljevima 6 i 7 navode se kompetencije za koje nije vidljivo kako ih kurikulum podržava. Cilj 7 u ovom obliku nije ostvariv u okviru nastave povijesti u školi. Predlažemo preoblikovanje: Stječe znanja i vještine koje omogućuju osobni razvoj te odgovorno djelovanje u zajednici. O odabiru i nazivu pojedinih koncepata koji se navode u cilju 3 bit će više govora u dijelu C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene. C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene U kurikulumu su predviđena dva organizacijska načela – domene i tehnički koncepti pa je stoga tako i strukturiran naš komentar za ovo poglavlje. Domene U prijedlog strukovnog Kurikuluma povijesti integrirane su domene iz Kurikuluma povijesti za osnovne škole i gimnazije iz 2019. godine: Društvo, Ekonomija, Znanost i tehnologija, Politika, Filozofsko-religijsko-kulturno područje. U opisu domena se tvrdi da “Izvorište za ovakav pristup nalazi se u povijesnoj znanosti koja proučava prošlost u sklopu pet različitih područja ljudske djelatnosti, a to su: društveno, političko, znanstveno i tehnološko, ekonomsko i kulturno područje”. Ovdje valja istaknuti da subdiscipline ili grane historijske znanosti nisu ekvivalent domenama kurikuluma. U određivanju domena u kurikulumu primarno treba voditi računa o njihovom utjecaju na učenje i podučavanje. To nije učinjeno u ovom prijedlogu domena koji bespotrebno dijeli sadržaje koji pripadaju istoj cjelini na više područja te tako učenicima znatno otežava razumijevanje materije. Ovakav se odabir domena u protekle četiri godine primjene kurikuluma u osnovnoj školi i gimnaziji pokazao izuzetno neproduktivnim i štetnim za kvalitetno učenje i podučavanje. Zato u strukovnom kurikulumu povijesti ne treba ponavljati iste pogreške koje su počinjene u kurikulumu za osnovnu školu i gimnaziju. O tome se više govori u primjedbama na poglavlje D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti. Ipak, smatramo potrebnim ukazati na to da se na iste probleme upozoravalo i na javnim savjetovanjima (u veljači i ožujku 2019.) prilikom donošenja Kurikuluma nastavnoga predmeta Povijesti za osnovne škole i gimnazije pa nije jasno zašto se u novim dokumentima ne ispravljaju materijalne i logičke pogreške te u stručnom pogledu problematična rješenja. Svjesni smo da prijedlog novih domena dovodi do neusklađenosti strukovnog kurikuluma s kurikulumom općeobrazovnih škola. Zato držimo da treba revidirati kurikulum za osnovnu školu i gimnaziju, posebice stoga što je već prošlo četiri godine od njegova uvođenja, umjesto da se njegova loša rješenja ponavljaju kao okvir u novim kurikularnim dokumentima. O tome će biti više riječi u primjedbama na poglavlje D. Tehnički koncepti Uvođenje koncepata važna je metodička inovacija za nastavu povijesti koja je prisutna u suvremenoj stručnoj literaturi i novijim kurikulumima. Stoga pozdravljamo njihovo uključivanje u kurikulum povijesti, kako onaj za osnovnu školu i gimnaziju, tako i za strukovnu školu. Kao što smo već napomenuli, terminologija korištena u dokumentu treba biti jasna, sustavna i utemeljena u suvremenoj stručnoj literaturi. Stoga ukazujemo na neke terminološke probleme u ovom dijelu dokumenta. U novijoj se literaturi ne koristi termin “tehnički koncepti” već se umjesto toga koriste termini “koncepti povijesnog mišljenja” ili “disciplinarni koncepti” (jer upućuju na koncepte koji su ključni za razumijevanje discipline). Termin „Rad s povijesnim izvorima“ nije prikladan jer upućuje na metode, postupke i procedure u radu s izvorima i istraživanju prošlosti, odnosno na proceduralno znanje (kao što stoji u opisu ekvivalentnog elementa vrednovanja u poglavlju G). Koncept pak podrazumijeva konceptualno znanje, što znači da bi naziv ovog koncepta trebao glasiti „Povijesni izvori“. Nadalje, u opisu ovog koncepta naizmjence se i nesustavno koriste termini povijesni izvori i povijesna vrela pa predlažemo da se terminologija usustavi. Koncept usporedbe i sučeljavanja ne navodi se u stručnoj literaturi i inozemnim kurikulumima povijesti (za usporedbu, u pojedinim kurikulumima se spominju koncepti poput “sličnosti” i “razlike”), već se radi o pristupu podučavanju. Podjednako, svi ishodi koji upućuju na usporedbu u poglavlju D nisu u kategoriji konceptualnog znanja. Posebice želimo naglasiti da u poglavlju D uopće nema ishoda koji se odnose bilo na tehničke/disciplinarne koncepte bilo na kategoriju konceptualnog znanja. To svakako treba ispraviti. O tome će biti više riječi u komentarima na poglavlje D. U ovom poglavlju se, osim koncepata drugog reda, spominju i koncepti prvog reda (substantive concepts). Prijedlog kurikuluma ispravno ukazuje na te dvije vrste koncepata koje čine konceptualno znanje (koncepti prvog i drugog reda u starijoj terminologiji, odnosno supstancijalni i disciplinarni koncepti u novijoj terminologiji), no koncepte prvog reda/supstancijalne nakon toga više ne razmatra. To nije problem u ovom poglavlju koje se doista odnosi na tehničke/disciplinarne koncepte, ali čini određeni problem u definiranju ishoda te elemenata vrednovanja. Naime, jedan od tri elementa vrednovanja je Konceptualno znanje, no u objašnjenju tog elementa spominju se samo tehnički/disciplinarni koncepti. O tome više u analizi poglavlja F. Supstancijalne koncepte trebalo bi pak više istaknuti u ishodima i sadržajima. Zaključno, iako bi se opisi koncepata mogli osuvremeniti, te iako se u literaturi i inozemnoj praksi koriste i neki drugi koncepti, odabir koncepata u prijedlogu je prihvatljiv jer povezuje i hrvatsku tradiciju podučavanja povijesti (koncepti vremena i prostora te uzroka i posljedica) i suvremenu metodičku literaturu (koncepti kontinuiteta i promjene, povijesne perspektive i povijesnih izvora). Što se tiče navodnog koncepta usporedbe i sučeljavanja, predlažemo da se izostavi iz popisa tehničkih/disciplinarnih koncepata. Budući da se ipak radi o pristupu podučavanju koji je važan za nastavu povijesti, smatramo da bi se na njega moglo ukazati u poglavlju F. Učenje i podučavanje predmeta. D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI U ovom smo poglavlju uočili tri skupine problema koje su povezane s organizacijom sadržaja po domenama, količinom i odabirom sadržaja te ishodima i razinama usvojenosti. Organizacija sadržaja po domenama Prijedlog kurikuluma zahtijeva striktnu diobu sadržaja po domenama, što se u nastavi povijesti u osnovnim školama i gimnazijama proteklih godina pokazalo veoma problematičnim. Pozitivno je što kurikulum pokriva različita područja ljudskog djelovanja u prošlosti jer je u starijim nastavnim planovima i programima dominirala politička povijest. No, striktna raspodjela sadržaja po domenama nema historiografskog utemeljenja te značajno otežava učeničko razumijevanje. Autori prijedloga kurikuluma povijesti za strukovne škole ispravno su konstatirali da sadržaji nastave povijesti „često povezuju više domena“. Također su pokušali predviđene teme poredati kronološkim redoslijedom te ih povezati s različitim domenama (referiramo na Vennov dijagram koji se, iako nije vidljiv, spominje u ovoj inačici kurikuluma, a postojao je u kurikulumu za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije), no taj je pokušaj otvorio nove probleme jer značajan broj tema nije povezan sa svim pripadajućim domenama. Primjerice, tema 5. Jezična, kulturna i nacionalna integracija hrvatskih zemalja u 19. stoljeću svrstana je samo u Filozofsko-kulturno-religijsko područje, no njezini sadržaji neizostavno pripadaju i domenama Društvo i Politika. Podjednako, tema 15 Hladni rat – blokovska podjela svijeta svrstana je u domene Gospodarstvo i Društvo, iako njezini sadržaji primarno pripadaju domeni Politika, a zahvaćaju i domenu Znanost i tehnologija (npr. istraživanje svemira) te Filozofsko-religijsko-kulturno područje (npr. uloga kulture i religije u Hladnom ratu). Poput navedenih primjera, sadržaji većine predviđenih tema zahvaćaju razne (pa i sve) domene, što dovodi u pitanje potrebu za raspoređivanjem sadržaja po domenama. Kurikulumska rješenja trebaju omogućiti podučavanje različitih područja povijesti u njihovom međuodnosu. Ukazujemo i na to da je pokušaj da se sadržaji istovremeno organiziraju po domenama i kronološki te da teme povezuju različite domene doveo do niza nelogičnosti. Njih posebno ima u posljednjem odlomku prije tablice u kojemu su izneseni zahtjevi koji se međusobno isključuju. U ovom dijelu nastavnike se obvezuje na odabir dviju izbornih tema koje se predlažu kao “nadopuna propisanim ishodima”. Takva formulacija nije jasna, osobito stoga što se u sljedećoj rečenici navodi da nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode za izborne teme. Odabir i raspored sadržaja i tema Prijedlog strukovnog kurikuluma povijesti predviđa 37 obaveznih i dvije izborne teme za 70 sati nastave u jednoj godini učenja. To znači da se jednoj temi u prosjeku može posvetiti tek jedan ili (rjeđe) dva nastavna sata, iako su predviđene teme iznimno kompleksne. Toliki broj zahtjevnih tema nemoguće je s danom satnicom kvalitetno obraditi u jednoj godini učenja, a posebice ne na načelima aktivnog učenja koje prijedlog kurikuluma zastupa u poglavlju F. Učenje i poučavanje predmeta. Broj predviđenih tema ograničava nastavničku autonomiju te usmjerava nastavnike na tradicionalnu nastavu kojoj je u središtu predavanje sadržaja, a ne učenik i njegove potrebe. S obzirom na takvu količinu sadržaja, teme će se nužno obrađivati površinski, što je suprotno i zahtjevu da nastava povijesti u strukovnoj školi bude nadogradnja nastavi povijesti u osnovnoj školi. Suprotno je i zahtjevima odgojno-obrazovnih ciljeva u poglavlju B. ovog dokumenta u kojima se traži razvoj kritičkog mišljenja, a ono podrazumijeva dubinsko proučavanje sadržaja. U prijedlogu kurikuluma predviđeno je podučavanje hrvatske povijesti od kraja 18. stoljeća do suvremenosti. Jasno je da broj tema treba ograničiti, no baš zato potrebno je posvetiti osobitu pažnju odabiru tema i sadržaja koji su važni za razumijevanje suvremenosti i aktivno građanstvo (što je posebice istaknuto u poglavlju A). To primjerice znači tumačenje hrvatske povijesti u regionalnom, europskom i globalnom kontekstu ili poznavanje kulture baštine koja obuhvaća sva razdoblja povijesti od prapovijesti do suvremenog doba (s obzirom na turističku orijentaciju hrvatskog gospodarstva). Također je važno voditi računa o sadržajima i temama kojima je moguće ostvariti svrhu i odgojno-obrazovne ciljeve, primjerice razvoj ključnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje. Bilo bi također potrebno dodati teme i sadržaje koji bi bolje posredovali svrhu učenja povijesti izraženu u poglavlju A. Svjesni smo da su mogućnosti ostvarenja svih tih zahtjeva u samo jednoj godini učenja predmeta ograničene, što ponovo postavlja pitanje primjerenosti predviđene satnice. Na temelju navedenoga, držimo potrebnim: a) smanjiti broj tema kako bi se omogućilo dubinsko učenje primjereno uzrastu učenika srednje škole, b) odabrati teme koje omogućuju ostvarivanje svrhe i odgojno-obrazovnih ciljeva učenja predmeta, c) razmotriti mogućnost povećanja satnice za predmet Povijest. Uz pretpostavku da se povijest uči i podučava samo jednu godinu, te uzimajući u obzir sadašnju orijentaciju prijedloga kurikuluma, teme bi mogle izgledati ovako (ovo je samo primjer kojim želimo ilustrirati izneseno, a ne alternativni prijedlog tema): 1. Hrvatska povijesna i kulturna baština od prapovijesti do danas; 2. Procesi oblikovanja hrvatske nacije u europskom i svjetskom kontekstu (od kraja 18. stoljeća do danas); 3. Hrvatsko povijesno iskustvo u 20. stoljeću u europskom i svjetskom kontekstu (1914./18. - 1990.); 4. Holokaust (kao jedinstveni fenomen u europskoj i hrvatskoj povijesti, od ranih pojava antijudaizma i antisemitizma do kraja Drugog svjetskog rata); 5. Stvaranje hrvatske države, Domovinski rat i suvremeno hrvatsko društvo; 6. Tema iz lokalne/zavičajne povijesti po izboru nastavnika i učenika. Uz pretpostavku postojanja još jedne godine učenja predmeta, mogli bi se intenzivnije uključiti i sadržaji koji povezuju predmet Povijest s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje, a koji se odnose na razvoj ljudskih prava, demokracije te političkih sustava i institucija u prošlosti i sadašnjosti. Taj prijedlog bi mogao izgledati ovako: PRVA GODINA UČENJA: 1. Sapiens 2. Hrvatska povijesna i kulturna baština od prapovijesti do danas 3. Od antičke do suvremene demokracije 4. Razvoj političkih sustava, institucija i ideologija modernoga i suvremenog doba 5. Invencija ljudskih prava 6. Izborna tema / Istraživačka tema ili projekt / Tema iz lokalne, odnosno zavičajne povijesti po izboru nastavnika i učenika DRUGA GODINA UČENJA: 7. Procesi oblikovanja hrvatske nacije u europskom i svjetskom kontekstu (od kraja 18. stoljeća do danas) 8. Svijet u 20. i 21. stoljeću – ključni procesi 9. Hrvatsko povijesno iskustvo u 20. stoljeću (1914./18. - 1990.) 10. Holokaust (kao jedinstveni fenomen u europskoj i hrvatskoj povijesti, od ranih pojava antijudaizma i antisemitizma do kraja Drugog svjetskog rata); 11. Stvaranje hrvatske države, Domovinski rat i suvremeno hrvatsko društvo; 12. Izborna tema / Istraživačka tema ili projekt / Tema iz lokalne, odnosno zavičajne povijesti po izboru nastavnika i učenika. Autori prijedloga strukovnog kurikuluma povijesti s pravom su preporučili da predviđene teme treba podučavati kronološkim redoslijedom, što je jedno od uvriježenih načela u organizaciji sadržaja. No, ukazujemo na to da ta preporuka nije dosljedno primijenjena u rasporedu tema. Ponajviše je riječ o tematskim cjelinama III., IV. i V. u kojima se odustalo od kronološkog načela. Primjerice, u tematskoj cjelini III., nakon obrade totalitarnih režima u međuraću (tema 14) slijedi obrada poslijeratnog razdoblja, a ne Drugog svjetskog rata koji se obrađuje tek u tematskoj cjelini V. Zbog toga se učenje i podučavanje o Holokaustu i ostalim zločinima u Drugom svjetskom ratu (tematska cjelina IV.) obrađuje prije obrade Drugog svjetskog rata, što otežava učenje ove zahtjevne i osjetljive teme. Predlažemo da se raspored tema kronološki uredi. Držimo da popis predloženih izbornih tema treba iz temelja revidirati, pod uvjetom da je uopće potrebno kurikulumom predlagati i izborne teme; ako pak one služe samo kao ilustracija, takvi se primjeri mogu navesti i u poglavlju E. Učenje i podučavanje. U sadašnjem popisu postoji niz problema i nelogičnosti. Velik broj izbornih tema odnosi se na starija povijesna razdoblja čije podučavanje nije predviđeno kurikulumom pa ne mogu biti – kao što se konstatira u tekstu dokumenta – nadopuna ishodima koji se direktno odnose na novija razdoblja. Drugo, pitanje je ima li u 70 nastavnih sati, uz 37 obaveznih tema, uopće vremena još i za obradu izbornih tema. Držimo da nema te smatramo da ovakav koncept u kojemu se de facto propisuju nastavne jedince, a ne teme, nije održiv. Treće, niz predloženih tema je problematičan na različite načine. Primjerice, u predloženoj izbornoj temi u domeni E Postmodernizam u Hrvatskoj – umjetnost u službi države ili pojedinca, nije jasno kako su povezana dva dijela naslova. Naime, u većem dijelu 20. stoljeća prevladavala je modernistička paradigma, a nije jasno ni zašto bi se postmodernističkoj umjetnosti nametala takva dilema. Naslovi tema Globalizacijski procesi i hrvatsko društvo (domena A), Aktualna pitanja i izazovi u suvremenim globalnim odnosima (domena D) ili Hrvatska u kontekstu suvremenih kriza (domena D) su toliko općeniti da nije jasno što se točno predlaže za obradu. Naslovi pojedinih tema su nelogični. Primjerice, u temi Hrvati i Habsburgovci do oslobođenja od Osmanlija (domena D) nije jasno bavi li se tema odnosom Hrvata i Habsburgovaca ili Hrvatima i Habsburgovcima u vrijeme osmanlijskih osvajanja. Dodatno, sintagma „Habsburgovci do oslobođenja od Osmanlija“ nije smislena. Na sličan način, u temi Gospodarski modeli i strategije nije jasno što su „gospodarske strategije“, a u temi Kolonije – preduvjet gospodarske moći? nejasna je dilema koja se postavlja u naslovu te zašto se ograničuje samo na gospodarsku moć. Za još neke teme nije jasno zašto su ograničene samo na jednu domenu. Primjerice, Pojava i razvoj potrošačkog društva je u domeni B. Ekonomija, a kao što naslov govori ona svakako pripada i domeni A. Društvo. Podjednako, iz naslova teme Putovanja i otkrića novih svjetova nije jasno zašto bi ona pripadala samo domeni C. Znanost i tehnologija. Za neke teme nije jasno zašto su ograničene samo na starija razdoblja, primjerice Umjetnost u službi vladara kroz povijest u domeni E (zašto samo u službi vladara, a ne i npr. totalitarnih vođa pa i demokratski izabranih vođa tijekom 20. i 21. stoljeća ?). Konačno, previđene su i teme za koje je upitno jesu li nastavnici povijesti kvalificirani da ih stručno razlože, primjerice Hrvatska na pragu industrije 4.0. Ishodi Sljedeći krucijalni problem su prenisko postavljeni odgojno-obrazovni ishodi koji ne omogućuju kognitivni razvoj učenika primjeren stupnju srednjoškolskog obrazovanja. U prijedlogu kurikuluma s pravom se naglašava da se nastavni sadržaji povijesti u strukovnoj školi poučavaju „kao nadogradnja na temeljna znanja iz osnovne škole“. No, predviđeni ishodi su većinom na razinama prepoznavanja i reprodukcije činjeničnog znanja koja je neprimjerena za srednjoškolski stupanj obrazovanja. To se očituje u dominantnim glagolima i sintagmama poput "navodi", "opisuje", "prepoznaje", "objašnjava“, „ilustrira primjerima“. Štoviše, ishodi predviđeni strukovnim kurikulumom na znatno su nižoj razini od ishoda u kurikulumu povijesti za osnovnu školu. Stoga ne stoji ni tvrdnja u poglavlja F. Učenje i poučavanje predmeta da su ishodi postavljeni tako da „vode dubljem razumijevanju novije i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu“. Drugi je problem u tome što su ishodi definirani u poglavlju D u nesuglasju s postavkama ostalih poglavlja dokumenta, ponajprije poglavlja B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i podučavanja te F. Učenje i poučavanje predmeta u kojima je predviđeno aktivno, istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje te razvoj kritičkog mišljenja. U nesuglasju su i s elementima vrednovanja (Činjenično znanje, Konceptualno znanje, Proceduralno znanje) koji su predviđeni u poglavlju G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Ishodi su gotovo u potpunosti orijentirani na činjenično znanje. Da ilustriramo ovu tvrdnju, nije svako spominjanje uzroka, promjene i usporedbe u ishodima (drugi koncepti se čak ni ne spominju u ishodima) automatski konceptualno znanje. Konceptualno znanje znači izravno podučavanje o konceptu i odgovara, primjerice, na pitanje Što je uzrok?. Takvih ishoda u poglavlju D nema. Ishod kojim se traži objašnjavanje uzroka Domovinskog rata primarno spada u kategoriju činjeničnog znanja jer se bavi konkretnim povijesnim događajem. Podjednako, nema nijednog ishoda koji izravno upućuje na učenje metoda, postupaka i procedura u radu s izvorima i istraživanju prošlosti, odnosno na proceduralno znanje. Takva orijentacija ishoda najvjerojatnije proizlazi iz toga što je u hrvatskim nastavnim planovima i programima povijesti sve donedavno fokus bio na sadržajima podučavanja koji su se navodili u obliku natuknica, bez uputa o učenju koje se očekuje od učenika. Ishodi pak proizlaze iz drugačijeg pristupa učenju i podučavanju koje je usmjereno na učenika i učenička postignuća. No, u prijedlogu kurikuluma povijesti forma ishoda koristi se samo da bi se prepričali sadržaji (odnosno činjenično znanje), što je rezultiralo izostankom ishoda koji se odnose na razvoj vještina, tehničkih/disciplinarnih koncepata i općenito konceptualnog znanja, kao i procedura i metoda koje su sastavni dio proceduralnog znanja. To upućuje na neusklađenost ključnih dijelova kurikuluma (ciljeva i ishoda, načina učenja i podučavanja te vrednovanja) te dovodi u pitanje funkcionalnost nastavnog procesa. Također smo primijetili da ishodi sustavno ne referiraju na cjelokupno razdoblje koje je kurikulumom predviđeno za obradu (od kraja 18. stoljeća do suvremenosti). Primjerice, u domeni A. Društvo ishod referira na razdoblje od prosvjetiteljstva do modernog doba. Budući da kraj modernog i početak suvremenog doba obično određujemo krajem Prvog svjetskog rata, ovako oblikovani ishod isključuje podučavanje o društvenom razvoju u 20. i 21. stoljeću. Predlažemo „od prosvjetiteljstva do modernog i suvremenog doba“. U domeni B. Gospodarstvo ishod referira na razdoblje od 18. do 20. stoljeća, što isključuje 21. stoljeće. U domeni C. Znanost i tehnologija ishod referira na period od 19. do. 21. stoljeća, što isključuje 18. stoljeće, iako se na to stoljeće referira u razradi ishoda. Ishod i razradu ishoda treba uskladiti. U domeni D. Politika, prvim ishodom obuhvaćeno je razdoblje od 19. do 21. stoljeća, što ponovo isključuje 18. stoljeće (primjerice, teme poput prosvijećenog apsolutizma). Drugi ishod odnosi se na totalitarne režime u 20. stoljeću, no takvih ima i u 21. stoljeću, npr. Sjeverna Koreja; osim ispravka vremenske odrednice predložili bismo da se ishod proširi i na autoritarne režime 20. i 21. stoljeća jer se ovako isključuje djelovanje autoritarnih režima koji su utjecali na hrvatsku povijest tijekom tog razdoblja. U ishodu u domeni E. Filozofsko-religijsko-kulturno područje obuhvaćeno je samo 19. i 20. stoljeće, čime su izostavljeni sadržaji iz 18. i 21. stoljeća. Konačno, u oblikovanju ishoda treba izbjegavati unošenje emotivnog jezika i kvalifikacija (primjerice, “zločinačko djelovanje totalitarnih režima”; također usporedi: “obrazlaže ulogu i postupke totalitarnog režima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj vezano uz holokaust, rasne zakone te progone na nacionalnoj, vjerskoj i političkoj osnovi; izdvaja zločinačke postupke komunističkog režima u Hrvatskoj krajem Drugog svjetskog rata i u poraću”). Kurikulumom se ne bi trebale izražavati političke i ideološke preferencije autora. F. Učenje i poučavanje predmeta Ovo je poglavlje najčvršće utemeljeno u suvremenim pristupima učenju i podučavanju (povijesti). No, osnovni je problem u tome što je ovo poglavlje u očiglednom raskoraku s poglavljem D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti koje čini jezgru dokumenta. Navodimo nekoliko primjera koji pokazuju diskrepanciju između ovih dvaju poglavlja. U poglavlju F predviđa se suradničko učenje i učenje temeljeno na učeničkim aktivnostima. Uz udžbenik, predviđa se korištenje raznovrsnih izvora za učenje („zbirke izvora, povijesni atlasi, slijepe karte, reprodukcije, povijesne replike, časopisi, fotografije, filmovi, audio materijali, digitalni izvori (internetske stranice, časopisi, alati, arhivi, zbirke, repozitoriji znanja) i dr.“). Preporuča se učenje izvan škole „u baštinskim ustanovama (muzejima, arhivima, galerijama, knjižnicama i sl.), na različitim drugim lokalitetima u sklopu terenske nastave, školskih izleta i ekskurzija“. S obzirom na sve to, potrebno je ponovo podsjetiti da je strukovnim kurikulumom predviđena samo jedna godina učenja povijesti te da je za 70 školskih sati predviđeno 39 iznimno kompleksnih tema koje se teško mogu pokriti izravnim podučavanjem i metodom izlaganja. Nasuprot, suradničko učenje, kao i učenje koje se bazira na aktivnostima učenika, zahtijeva puno više vremena od izravnog podučavanja, kojeg u ovako postavljenom kurikulumu naprosto nema. Korištenje raznovrsnih izvora za učenje bilo bi svakako poželjno, no teško je zamislivo iz istih razloga koji su prethodno spomenuti. Nadalje, nastavnika se upućuje na razvoj učeničkog kritičkog mišljenja temeljenog na radu s povijesnim izvorima. Kritičko mišljenje zahtijeva primjenu kompleksnih kognitivnih procesa te dubinsko poznavanje teme, no teško je zamisliti da će, s obzirom na omjer broja tema i broja sati, na nastavi biti vremena za rad s povijesnim izvorima na tim razinama. No, razvoj kritičkog mišljenja svakako treba u većoj mjeri ugraditi u kurikulum povijesti jer je neophodan ne samo za ostvarenje svrhe i ciljeva nastave povijesti već i za aktivno i odgovorno djelovanje u zajednici, u čemu kritičko razumijevanje povijesti ima važnu ulogu. Zaključno, način na koji su oblikovani ishodi, kao i predviđen broj tema u poglavlju D, potkopava načela aktivnog učenja na kojemu se temelji poglavlje F pa i svi kurikularni dokumenti od 2010. nadalje. G. Vrednovanje Kao i poglavlje F, i ovo poglavlje upućuje na suvremene pristupe vrednovanju, poput formativnog vrednovanja čija je temeljna svrha poticanje i usmjeravanje učenja. Ključan problem ovog poglavlja leži u neusklađenosti s ostalim dijelovima kurikuluma, posebice neusklađenosti elemenata vrednovanja i odgojno-obrazovnih ishoda. Predviđeni elementi vrednovanja proizlaze iz revidirane Bloomove taksonomije: Činjenično znanje („poznavanje i razumijevanje događaja, procesa i pojava, temeljnih kronoloških odrednica, osnova korištenja povijesnih i zemljopisnih karata te korištenje odgovarajuće povijesne terminologije“), Konceptualno znanje („poznavanje, korištenje i razumijevanje tehničkih koncepata kao Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
93 ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS ODLUKU O DONOŠENJU MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE OSVRT ODSJEKA ZA POVIJEST FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU NA MODULE „POVIJEST U STRUCI“ Kada je riječ o modulima od kojih se sastoji Povijest u struci, želimo upozoriti na njihovu neujednačenost, materijalne pogreške i metodički neprihvatljiva rješenja. Iako svi nose isti broj CSVET-a (2), broj tema, kao i ključnih pojmova, značajno varira od modula do modula. Pojedini moduli (2, 5, 6, 13) imaju između 30 i 70 ključnih pojmova, što je neprimjereno modulu koji se prema broju CSVET-a može podučavati maksimalno jedan sat tjedno. Moduli su i vrlo različito fokusirani – neki se odnose na povijest pojedinih struka, neki prije spadaju u područje građanskog odgoja i obrazovanja, dok su neki općeg karaktera. Razrada pojedinih modula pokazuje da je upitna i njihova historiografska utemeljenost. Potrebno je svakako ispraviti materijalne pogreške i anakronizme. Primjerice, koncept „aktivnog građanina“ koji se spominje u modulu 1 je suvremenog podrijetla i ne može se primijeniti na starija povijesna razdoblja. Želimo upozoriti i na metodički neprihvatljive neusklađenosti ishoda učenja s razinom „dobar“ te između ishoda i vrednovanja. U većini modula (1, 2, 4, 6, 7, 8, 10, 11, 12, 13, 14) zapaženo je da su ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar“ viši od razine samog ishoda. Primjerice, u takvim se ishodima traži da učenici „nabroje“, a za razinu dobar predviđeno je da „analiziraju“. Ishod treba ukazivati na najvišu razinu na kojoj se očekuje njegovo usvajanje, pa bi sukladno tome razina usvojenosti „dobar“ trebala sugerirati nižu razinu usvojenosti. Konfuziji pridonosi i to što razina „dobar“ nigdje nije jasno definirana, što je naročito evidentno u usporedbi s načinom na koji je stupnjevano vrednovanje. Primjerice, u modulu 2 Arhitektura kroz povijest, u ishodu se traži da učenici nabroje najvažnija djela hrvatske arhitekture od antike do najnovijeg doba, što ukazuje na to da se odgojno-obrazovnim ishodom predviđa bazična razina upamćivanja kojoj nije potrebno ni razumijevanje. No, za razinu „dobar“ traži se da učenici analiziraju najvažnija djela hrvatske arhitekture u njihovom povijesnom (vremenskom) i europskom (prostornom) kontekstu, što sugerira puno višu i kompleksniju razinu usvojenosti ishoda te postavlja pitanje kako bi taj ishod glasio na izvrsnoj razini usvojenosti. Potom se u prijedlogu načina vrednovanja traži rad koji „pokazuje visoku razinu samostalnog razmišljanja“ i „temeljitu analizu“, što nikako nije usklađeno s razinom koju pretpostavlja temeljni ishod. Konačno, dok se za temeljne odgojno-obrazovne ishode navodi samo nedefinirana razina ostvarenosti ishoda „dobar“, za vrednovanje se navode tri razine ostvarenosti („ostvareno izvrsno“, „ostvareno djelomično“ i „ostvareno nepotpuno“) od kojih se nijedna terminološki ne podudara s razinom ostvarenosti „dobar“. Prijedlozi prilagodbe vrednovanja za učenike s poteškoćama, uglavnom temeljeni na zadacima objektivnog tipa, su suvišni jer svaka takva prilagodba treba biti individualizirana i vršiti se u skladu s konkretnim poteškoćama pojedinog učenika. Zbog svih uočenih problema, držimo da je prije usvajanja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta nužno osigurati stručnu recenziju modula Povijest u struci, kako s historiografskog, tako i s metodičkog gledišta. U ime Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Pročelnica Odsjeka za povijest: prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, red. prof. Predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti: doc. dr. sc. Snježana Koren Predstojnik Katedre za hrvatsku povijest: prof. dr. sc. Ivica Šute, red. prof. Predstojnik Katedre za svjetsku povijest novog vijeka: prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, red. prof. u trajnom Izboru Predstojnik Katedre za svjetsku povijest srednjeg vijeka: prof. dr. sc. Borislav Grgin, red. prof. u trajnom izboru Predstojnik Katedre za staru povijest: prof. dr. sc. Boris Olujić, red. prof. Predstojnik Katedre za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe: prof. dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof. Predstojnik Katedre za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije: prof. dr. sc. Tomislav Galović, izv. prof. Djelomično prihvaćen Aktivno građanstvo je termin/koncept koji je suvremenog nastanka, no koji, kao i bilo koja druga pojava, ima i svoj povijesni kontekst, baš kao što i pojam građanina ima svoju povijesnu pozadinu i nije determiniran isključivo suvremenošću. Povijesni kontekst ovih pojmova, između ostalog, uključuje razumijevanje pojma političke participacije i građanstva u povijesnom okviru. Stoga taj pojam u naslovu navedenog modula Aktivan građanin kroz povijest i danas nije anakronizam, nego kontekstualiziran povijesnim razvojem pojma građanina kojeg je potrebno poznavati i poučavati u tom kontekstu. Cilj ovog modula je učenicima omogućiti stjecanje znanje o različitim društvenim i državnim uređenjima kroz povijest i ulozi pojedinca u njima, stjecanje znanja o nastanku i razvoju pojma građanin tijekom povijesti, o nastanku i razvoj demokracije, o razvoju i suvremenoj ugroženosti ljudskih prava, o utjecaju globalizacije na oblikovanje identiteta, kao i stjecanje znanja o oblikovanju lokalne i državne vlasti te o aktivnoj ulozi pojedinca kako u suvremenom društvu, tako i u povijesnom kontekstu. Ta su znanja, i to upravo povijesno kontekstualizirana, itekako bitna, jer pomažu učenicima na formativnom putu aktivnog građanina današnjice, koji razumije suvremene, ali i povijesne procese političke participacije, razumije uloge institucija u društvu i građansko dioništvo u vlasti, te time pomažu u osobnom i socijalnom razvoju, poduzetništvu i održivom razvoju zajednice koje je dio. Primjedba vezana uz zahtjevnost ishoda i usklađenost s vrednovanjem u ovom dijelu modula jest dobrodošla i primljena je na znanje. Razine ishoda učenja predstavljaju minimalne uvjete za smještanje skupova ishoda učenja na pripadajuće razine HKO. Pri tome je bilo potrebno voditi računa da se pri povezivanju ishoda učenja u strukovnim kurikulima ishodi učenja što je moguće više slažu od jednostavnijih prema složenijima, od konkretnih prema apstraktnima, od lakših prema težima, uvažavajući dob i razvojne mogućnosti učenika kojima je namijenjen kurikul. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
94 JASNA CRNEKOVIĆ 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, POVIJEST U STRUCI Odnos vlasti prema nastavi Povijesti je poruka o tome kakve su vrijednosti koje njegujemo, do čega nam je stalo ili čega se odričemo. Ako ne bude kvalitetne nastave povijesti u hrvatskoj državi i ako vlast smatra da je povijest nije važna, kao i da nacionalna država nije važna, dobro obrazovani mladi ljudi koji će u svakom pogledu graditi budućnost nisu važni, onda više ništa nije važno. Smatram da se ne smiju oduzimati sadržaj i satnica nastave povijesti i dodjeljivati dodatni sati nastavi engleskog jezika i matematike jer povijest ima nezamjenjivu ulogu u odgoju i obrazovanju srednjoškolaca koji pohađaju strukovne škole. Oni već uspješno polažu državnu maturu iako kao strukovnjaci po završetku školovanja imaju diplomu pa mogu i ne moraju nastaviti obrazovanje. Neovisno o tome hoće li nastaviti daljnje školovanje Povijest je predmet koji trebaju imati svi prema nastavnom planu i programu dvije školske godine i s novim udžbenicima, obvezno. Predloženi kurikulum obuhvaća hrvatsku povijest od 18. do kraja 20. st., a ne cjelovitu hrvatsku povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Hrvatsko gospodarstvo u turizmu čini velik dio BDP-a i naša je zemlja oslonjena na stvaranje proizvoda koji se oslanjaju na prošlost, kulturu i tradiciju. Manjak satnice i marginalizacija predmeta otežat će učenicima bavljenje povijesnim temama i prouzročiti da učenici slabije poznaju svijet u kojem žive, a i posljedično vole svoju domovinu. Istaknimo vrijednost predmeta za cijelu državu, njene stanovnike i činjenicu da se ovim prijedlogom degradira hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Učenici 4.2 smjerova stavljaju se u nepovoljan položaj jer su upisom u strukovne škole izgubili pravo na kvalitetno društveno-humanističko obrazovanje, a satnica i sadržaji matematike i engleskog jezika su im na razini gimnazijskih programa koje nisu željeli upisati. Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Vještina prikupljanja, analiziranja, uspoređivanja i vrednovanja informacija u modernom svijetu preopterećen infodemijom vježba se na nastavi povijesti. Srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika, jako je važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu unutar četverogodišnjih strukovnih smjerova 4.2 sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Neargumentirano se oduzimaju ranije stečena prava na satnicu iz nastave povijesti. To su učenici kojima se sada dokida društveno-humanističko obrazovanje iz povijesti iz obveznog djela nastave. Smatram da trebaju imati nastavu povijesti kao obvezan predmet dvije školske godine jer su to učenici koji uz stručne studija često nastavljaju svoje obrazovanje unutar društveno-humanističkih studija. Srdačan ppozdrav! Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
95 ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, POVIJEST U STRUCI OSVRT ODSJEKA ZA POVIJEST FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU NA MODULE „POVIJEST U STRUCI“ Kada je riječ o modulima od kojih se sastoji Povijest u struci, želimo upozoriti na njihovu neujednačenost, materijalne pogreške i metodički neprihvatljiva rješenja. Iako svi nose isti broj CSVET-a (2), broj tema, kao i ključnih pojmova, značajno varira od modula do modula. Pojedini moduli (2, 5, 6, 13) imaju između 30 i 70 ključnih pojmova, što je neprimjereno modulu koji se prema broju CSVET-a može podučavati maksimalno jedan sat tjedno. Moduli su i vrlo različito fokusirani – neki se odnose na povijest pojedinih struka, neki prije spadaju u područje građanskog odgoja i obrazovanja, dok su neki općeg karaktera. Razrada pojedinih modula pokazuje da je upitna i njihova historiografska utemeljenost. Potrebno je svakako ispraviti materijalne pogreške i anakronizme. Primjerice, koncept „aktivnog građanina“ koji se spominje u modulu 1 je suvremenog podrijetla i ne može se primijeniti na starija povijesna razdoblja. Želimo upozoriti i na metodički neprihvatljive neusklađenosti ishoda učenja s razinom „dobar“ te između ishoda i vrednovanja. U većini modula (1, 2, 4, 6, 7, 8, 10, 11, 12, 13, 14) zapaženo je da su ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar“ viši od razine samog ishoda. Primjerice, u takvim se ishodima traži da učenici „nabroje“, a za razinu dobar predviđeno je da „analiziraju“. Ishod treba ukazivati na najvišu razinu na kojoj se očekuje njegovo usvajanje, pa bi sukladno tome razina usvojenosti „dobar“ trebala sugerirati nižu razinu usvojenosti. Konfuziji pridonosi i to što razina „dobar“ nigdje nije jasno definirana, što je naročito evidentno u usporedbi s načinom na koji je stupnjevano vrednovanje. Primjerice, u modulu 2 Arhitektura kroz povijest, u ishodu se traži da učenici nabroje najvažnija djela hrvatske arhitekture od antike do najnovijeg doba, što ukazuje na to da se odgojno-obrazovnim ishodom predviđa bazična razina upamćivanja kojoj nije potrebno ni razumijevanje. No, za razinu „dobar“ traži se da učenici analiziraju najvažnija djela hrvatske arhitekture u njihovom povijesnom (vremenskom) i europskom (prostornom) kontekstu, što sugerira puno višu i kompleksniju razinu usvojenosti ishoda te postavlja pitanje kako bi taj ishod glasio na izvrsnoj razini usvojenosti. Potom se u prijedlogu načina vrednovanja traži rad koji „pokazuje visoku razinu samostalnog razmišljanja“ i „temeljitu analizu“, što nikako nije usklađeno s razinom koju pretpostavlja temeljni ishod. Konačno, dok se za temeljne odgojno-obrazovne ishode navodi samo nedefinirana razina ostvarenosti ishoda „dobar“, za vrednovanje se navode tri razine ostvarenosti („ostvareno izvrsno“, „ostvareno djelomično“ i „ostvareno nepotpuno“) od kojih se nijedna terminološki ne podudara s razinom ostvarenosti „dobar“. Prijedlozi prilagodbe vrednovanja za učenike s poteškoćama, uglavnom temeljeni na zadacima objektivnog tipa, su suvišni jer svaka takva prilagodba treba biti individualizirana i vršiti se u skladu s konkretnim poteškoćama pojedinog učenika. Zbog svih uočenih problema, držimo da je prije usvajanja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta nužno osigurati stručnu recenziju modula Povijest u struci, kako s historiografskog, tako i s metodičkog gledišta. U ime Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Pročelnica Odsjeka za povijest: prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, red. prof. Predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti: doc. dr. sc. Snježana Koren Predstojnik Katedre za hrvatsku povijest: prof. dr. sc. Ivica Šute, red. prof. Predstojnik Katedre za svjetsku povijest novog vijeka: prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, red. prof. u trajnom Izboru Predstojnik Katedre za svjetsku povijest srednjeg vijeka: prof. dr. sc. Borislav Grgin, red. prof. u trajnom izboru Predstojnik Katedre za staru povijest: prof. dr. sc. Boris Olujić, red. prof. Predstojnik Katedre za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe: prof. dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof. Predstojnik Katedre za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije: prof. dr. sc. Tomislav Galović, izv. prof. Djelomično prihvaćen Aktivno građanstvo je termin/koncept koji je suvremenog nastanka, no koji, kao i bilo koja druga pojava, ima i svoj povijesni kontekst, baš kao što i pojam građanina ima svoju povijesnu pozadinu i nije determiniran isključivo suvremenošću. Povijesni kontekst ovih pojmova, između ostalog, uključuje razumijevanje pojma političke participacije i građanstva u povijesnom okviru. Stoga taj pojam u naslovu navedenog modula Aktivan građanin kroz povijest i danas nije anakronizam, nego kontekstualiziran povijesnim razvojem pojma građanina kojeg je potrebno poznavati i poučavati u tom kontekstu. Cilj ovog modula je učenicima omogućiti stjecanje znanje o različitim društvenim i državnim uređenjima kroz povijest i ulozi pojedinca u njima, stjecanje znanja o nastanku i razvoju pojma građanin tijekom povijesti, o nastanku i razvoj demokracije, o razvoju i suvremenoj ugroženosti ljudskih prava, o utjecaju globalizacije na oblikovanje identiteta, kao i stjecanje znanja o oblikovanju lokalne i državne vlasti te o aktivnoj ulozi pojedinca kako u suvremenom društvu, tako i u povijesnom kontekstu. Ta su znanja, i to upravo povijesno kontekstualizirana, itekako bitna, jer pomažu učenicima na formativnom putu aktivnog građanina današnjice, koji razumije suvremene, ali i povijesne procese političke participacije, razumije uloge institucija u društvu i građansko dioništvo u vlasti, te time pomažu u osobnom i socijalnom razvoju, poduzetništvu i održivom razvoju zajednice koje je dio. Primjedba vezana uz zahtjevnost ishoda i usklađenost s vrednovanjem u ovom dijelu modula jest dobrodošla i primljena je na znanje. Razine ishoda učenja predstavljaju minimalne uvjete za smještanje skupova ishoda učenja na pripadajuće razine HKO. Pri tome je bilo potrebno voditi računa da se pri povezivanju ishoda učenja u strukovnim kurikulima ishodi učenja što je moguće više slažu od jednostavnijih prema složenijima, od konkretnih prema apstraktnima, od lakših prema težima, uvažavajući dob i razvojne mogućnosti učenika kojima je namijenjen kurikul. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
96 "GONG" POVIJEST U STRUCI, Modul 1: Aktivan građanin kroz povijest i danas Pohvaljujemo navedeni sadržaj i smatramo da je od izuzetne važnosti za mlade da se upoznaju s pojmovima i idejama civilnog društva, ljudskih prava, medija, koncepta građanstva i građanskog djelovanja u zajednici. Imajući u vidu da je za Povijest planirano 14 modula, pozivamo Ministarstvo znanosti i obrazovanja da pojasni kako će osigurati da ovi izuzetno korisni i važni moduli zaista budu ponuđeni učenicima kao izborni ili fakultativni sadržaj. Primljeno na znanje Ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika kroz zajedničke aktivnosti. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
97 SENKA ČALE POVIJEST U STRUCI, Modul 4: Epidemije kroz povijest Kao strukovna nastavnica u području medicinsko-laboratorijske dijagnostike u Medicinskoj školi Bjelovar smatram da je ovaj modul izuzetno važan dio ne samo povijesti već i sadašnjosti. Ja bih osobno u suradnji sa nastavnikom povijesti u 5. temi "Globalizacija i epidemije" posebnu pažnju posvetila modernim epidemijama 20. stoljeća koje su dane kao dodatni zadaci za darovite učenike. Smatram da u zdravstvenim školama svi učenici trebaju biti detaljnije upoznati sa poviješću bolesti koje su još uvijek aktualne posebno na našim prostorima, nego npr. sa nekima koje se smatraju iskorijenjenima (npr. velike boginje) koje je dovoljno obraditi informativno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
98 "GONG" POVIJEST U STRUCI, Modul 7: Mediji i društvo Pohvaljujemo navedeni sadržaj i smatramo da je od izuzetne važnosti za mlade da se upoznaju s temama i razvijaju vještine medijske i digitalne pismenosti, što je jedna od ključnih kompetencija 21. stoljeća. Imajući u vidu da je za Povijest planirano 14 modula, pozivamo Ministarstvo znanosti i obrazovanja da pojasni kako će osigurati da ovi izuzetno korisni i važni moduli zaista budu ponuđeni učenicima kao izborni ili fakultativni sadržaj. Primljeno na znanje Ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika kroz zajedničke aktivnosti. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
99 SENKA ČALE POVIJEST U STRUCI, Modul 14: Zdravlje, higijena i medicina u povijesti Kao strukovna nastavnica iz područja medicinsko-laboratorijske dijagnostike u Medicinskoj školi Bjelovar za zanimanje zdravstveno-laboratorijski tehničar/ka veliku važnost pridajem povijesnom razvoju medicine te razvoju pojedinih laboratorijskih metoda koje se u modificiranom obliku često koriste i danas. Stoga sam izuzetno zadovoljna što je ovaj modul našao svoje mjesto u obrazovanju zdravstvenih zanimanja. Postoji mogućnost da se strukovni nastavnik i nastavnik povijesti povežu kroz ovaj modul u različitim zanimljivim projektima i obilježavanjima važnih povijesnih datuma koji bi kod učenika osvijestili važnost razumijevanja povijesnih događaja za današnji napredak medicine. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
100 SARA MESZAROS POLITIKA I GOSPODARSTVO, Modul: Politika i gospodarstvo Poštovani, svaka od dosadašnjih primjedbi upućenih na “Odluku o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2” ističe važnost političke, ekonomske i građanske pismenosti za odgoj i obrazovanje građanina - osviještenog, odgovornog i djelatnog čovjeka. U potpunosti ih podržavam te dijelim stav kako je za odgoj i obrazovanje građanina/ke neophodna obvezna, sustavna i ujednačena priprema kroz predmetnu ili modularnu nastavu, takvu koja će omogućiti ravnotežu između učenja, stvaranja i djelovanja. Stoga, uvođenje općeobrazovnog modula Politika i gospodarstvo, koji ostavlja prostor za obveznost, izbornost ili fakultativnost u nastavi ovisno o konkretnoj struci/kvalifikaciji, nije opravdano. Razmatrajući sadržaj modula, uočava se kako je naziv predmeta ostao isti, ali se u dokumentu u načelu koristi isključivo pojam ekonomija, iako ima i nekih nedosljednosti. Ta se nedosljednost, recimo, vidi u ishodima: “Navesti osnovna obilježja ekonomskih sustava i organizacija te prepoznati ulogu države u gospodarstvu” naspram “Opisati politički i gospodarski sustav te povezanost politike i ekonomije u Republici Hrvatskoj”. Smatram da nazivlje treba stručno i dosljedno koristiti. Nejasni su i neki od ključnih pojmova koji su istaknuti, primjerice “cirkularna ekonomija”, koji se ne spominje nigdje u ishodima. U ishodima se, pak, spominju “očuvanje okoliša” i “gospodarski rast”, pa bi bilo primjerenije koristiti koncept “održivi razvoj” kao onaj koji ih obuhvaća. Ishodi učenja za skup ishoda “Odgovorni građanin” gotovo u potpunosti prati odgojno-obrazovne ishode zastupljene u “Kurikulumu za nastavni predmet Politika i gospodarstvo za gimnazije u Republici Hrvatskoj”. Nije jasno koja bi onda točno bila razlika u ovim dvaju sustavima obrazovanja. Pretpostavka je kako bi to bio pristup, način rada, zadatci, vrednovanje. Ipak, stava sam kako bi ipak trebali biti zastupljeni ishodi koji se izravno odnose na poveznicu sa strukom školovanja. Umjesto toga, ishodi se prevladavajuće odnose na usvajanje znanja. Nadalje, u “Preporukama za učenje temeljeno na radu” stoji kako: “Učenje temeljeno na radu realizira se projektnom, istraživačkom nastavom te situacijskim učenjem i poučavanjem, odnosno zadacima za učenje i vježbanje koji trebaju odgovarati stvarnim situacijama društvenog i političkog života građana u lokalnom, regionalnom, državnom i globalnom kontekstu”. Iznimno je, zapravo i iznenađujuće, slabo zastupljeno predmetno područje gospodarstva. Ovdje, u Preporukama, uopće se ne navodi. Preporuke bi se svakako trebale odnositi i na potonje. Ponavljam napisano u zapažanjima na modul Sociologije u struci “Uvod u sociologiju”, a to je da je neophodno odgovoriti na nedoumice s kojima se u ovom trenutku susreću svi nastavnici općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama, očuvati prilike i zahtjeve za širim odgojem i obrazovanjem od isključivo onog za potrebe tržišta rada te njegovati društveno-humanističko ozračje u strukovnom obrazovanju baš zbog promjenjivoga i (nadamo se) propitljivog suvremenog svijeta. Učenici strukovnih škola nisu samo meso za tržište rada. Sara Meszaros, nastavnica Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
101 ATILA LUKIĆ POLITIKA I GOSPODARSTVO, Modul: Politika i gospodarstvo Cilj (opis) modula je neusklađen. Iako je zadani cilj “…razvijanje znanja, vještina i stavova…” zbog “…aktivnog i odgovornog uključivanja u proces odlučivanja…”, sami razrađeni ciljevi su fokusirani samo na znanje, osim dva od kojih je jedan fokusiran na njegovanje domoljublja i jedan na kritičko mišljenje. Ciljevi moraju jasno odražavati javne politike obrazovanja. Ključni pojmovi ne služe ničemu jer nisu sažetak ciljeva niti su indikator usmjerenja modula. Ako možda i jesu, nedovoljni su. Preporuke za učenje temeljeno na radu su neadekvatne za prijedlog modula. Sumiranje preporuka je da učenici trebaju raditi. Nema poveznica sa zahtjevima struke, potrebama radnika i poslodavaca, funkcioniranja političkih institucija na lokalnoj razini. Moj komentar je jednako nedorađen kao prijedlog učenja baziranog na radu u ovom modulu. Ishodi za područje Odgovorni građanin su pali s neba. Korištenje izraza poput „dioba vlasti“ u različitim kontekstima znači različite stvari. Tako u ovom dokumentu dioba vlasti ne znači isto u ciljevima, niti u međupredmetnim temama, niti u ovom modulu modula. Zašto ovaj modul ima jednako opterećenje 2CSVET-a kao i cijeli modul Politike i gospodarstva? Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
102 BOJANA MIHAJLOVIĆ POLITIKA I GOSPODARSTVO, Modul: Politika i gospodarstvo Poštovani, ne slažem se s prijedlogom te smatram da bi predmet Politika i gospodarstvo trebao biti obavezan predmet svim srednjoškolcima, bez diskriminacije. Ovim prijedlogom učenike strukovnih škola (koji čine većinu srednjoškolske populacije) nepravedno se zakida za znanja vezana uz poznavanje društvene, političke i ekonomske zajednice u kojoj živi. Demokracija počiva na aktivnom sudjelovanju građana temeljem svjesno donesenih i informiranih odluka- dakle, trebamo obrazovati i odgajati buduće generacije koje će moći sudjelovati u političkim procesima svojeg društva. Treba im znanje gdje pronaći informacije, ali i kako te informacije razumjeti, provjeriti, gdje tražiti odgovore ili postaviti pitanja te u konačnici kako informacije procijeniti. Da bi znali što je demokracija, zašto demokracija i kako funkcionira, moraju biti upoznati s razvojem političke misli i drugim političkim poredcima. Nastavni predmet Politika i gospodarstvo treba ostati kao predmet koji cjelovito i sustavno opismenjuje i potiče učenike na aktivno i odgovorno djelovanje u društvu. Projekti, istraživački radovi i terenske nastave kao metode rada dobrodošle su, ali ne nauštrb znanja i razumijevanja temeljnih pojmova i procesa iz političke i ekonomske pismenosti. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
103 PUČKI PRAVOBRANITELJ POLITIKA I GOSPODARSTVO, Modul: Politika i gospodarstvo Prema statističkim podacima , dok otprilike trećina učenica i učenika u Republici Hrvatskoj pohađa gimnazije, gotovo 70% ih je upisano u strukovne škole. Istovremeno, istraživanja, globalno i nacionalno, pokazuju kako se obrazovne nejednakosti provlače kroz cijeli obrazovni ciklus. Učenice/i osnovnih škola koje/i imaju obrazovanije roditelje i viši socioekonomski status postižu statistički značajno bolja obrazovna postignuća od učenika/ca čiji su roditelji nižeg stupnja obrazovanja ili nižeg socioekonomskog statusa, upisujući potom češće gimnazijske obrazovne programe a onda, kao gimnazijalke/ci, i postižu bolji akademski uspjeh, imaju više akademske aspiracije, itd. Značenje ovih podataka u kontekstu kurikuluma Politike i gospodarstva (a potom i ostalih društveno-humanističkih predmeta u strukovnim školama) dvojako je: uklanjanjem samoga sadržaja ili njegova obaveznoga statusa u školskome rasporedu u bitnome će se smanjiti mogućnost da ove učenice i učenici steknu niz znanja, stavova i vještina ključnih za osobni, građanski i društveni razvoj, nužnih za njihovo kvalitetno i informirano sudjelovanje u društvenome životu, suočavanje s društvenim promjenama i život konzistentan s poštivanjem vlastitih i tuđih ljudskih prava i društvene raznolikosti. Pritom, ovakav pristup može dovesti do pojačavanja ili održavanja ali ne i ublažavanja postojećih nejednakosti, a kao nacionalna institucija za zaštitu i promicanje ljudskih prava i središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, takve potencijalne ishode smatramo neprihvatljivima. Iako se u svim srednjim školama od 2019./2020. provodi nastava građanskoga odgoja i obrazovanja kao međupredmetna tema, dosadašnja istraživanja upućuju na nedostatnu političku pismenost i uključenost mladih, ali i nedostatke u provedbi samoga GOO u ovakvoj formi. Rezultati istraživanja u Republici Hrvatskoj, pritom, konzistentno pokazuju kako učenice/ci strukovnih škola pokazuju niže razine političke pismenosti, a ujedno kako stupanj političke uključenosti raste sa stupnjem obrazovanja. Posljedice nedostatnoga građanskoga obrazovanja i obrazovanja za ljudska prava uočavamo svakodnevno i u vlastitome radu – pritužbe koje zaprimamo, između ostaloga i od mladih odraslih građanki/a, pokazuju nedostatan stupanj poznavanja vlastitih prava i dostupnih mehanizama za njihovu zaštitu. Kroz praćenje sudskih presuda vezanih za govor mržnje vidljivo je kako je među počiniteljima značajan udio mlađih osoba i značajan udio recidivista; isto je vidljivo i kod počinjenja zločina iz mržnje, a i istraživanje koje smo proveli pokazuje da se veliki dio mladih osoba, koje značajan dio slobodnog vremena provode na Internetu, u digitalnom okruženju redovito susreće s govorom mržnje. Temeljem svega navedenoga, pučka pravobraniteljica se zalaže da se svim učenicama i učenicima strukovnih škola osigura dostupnost različitih općeobrazovnih sadržaja koji će im omogućiti cjelovit osobni i socijalni razvoj te stjecanje ključnih vještina i znanja za aktivno građanstvo u 21. stoljeću, koji uključuju i poznavanje zaštite ljudskih prava, a kako bi se dugoročno od strane države osiguralo da građani imaju osnovne informacije o svojim pravima i kako ih zaštiti te o važnosti poštivanja pravnog poretka i nekršenja prava drugih, ali i kako bi se osiguralo da svi tijekom obrazovanja dobiju osnovne informacije važne za njihovu buduću političku participaciju i aktivno građanstvo. Jedino takvim pristupom obrazovanju osigurava se status jednakopravnih i informiranih građanki i građana koji mogu aktivno sudjelovati u odlučivanju i promicanju i zaštiti svojih i prava drugih. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
104 CESI - CENTAR ZA EDUKACIJU, SAVJETOVANJE I ISTRAŽIVANJE POLITIKA I GOSPODARSTVO, Modul: Politika i gospodarstvo Ukidanje predmeta "Politika i gospodarstvo" u srednjim školama može imati značajnih negativnih posljedica na učenike/ce, društvo i obrazovni sustav u cjelini, te će mladi biti biti zakinuti za ključna znanja i vještine potrebne za aktivno i informirano sudjelovanje u društvu. Bez obrazovanja o politici, učenici mogu imati smanjen nivo političke pismenosti, što znači da će biti manje informirani o političkim procesima, institucijama i svojim pravima i dužnostima: Mladi će se manje uključivati u političke procese i manje će biti u stanju donositi informirane odluke. Ukidanjem ovog predmeta, učenici mogu ostati bez ključnog znanja koje im pomaže razumjeti osnovne ekonomske pojmove te kako upravljati osobnim financijama. Može doći do slabijeg razumijevanja uloge građana u društvu i važnosti građanskog angažmana, manje svijesti o ljudskim pravima, demokratskim vrijednostima i vladavini prava. Učenice/učenici mogu imati manje prilika za razvijanje vještina kritičkog mišljenja koje su ključne za razumijevanje složenih društvenih problema. U širem društvenom kontekstu, ukidanje ovog predmeta može imati dugoročne posljedice smanjenje kvalitete demokratske participacije i angažmana građana te potencijalno povećanje političkog nepovjerenja i apatije među mladima. Naravno utjecat će i na obrazovni sustav i nastavnike/ce koji predaju ovaj predmet. Jel cilj ove reforme imati društvo u kojem građani i građanke neće aktivno sudjelovati u demokratskim procesima i neće znati svoja prava i odgovornosti? Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
105 CENTAR ZA GRAĐANSKE INICIJATIVE POREČ POLITIKA I GOSPODARSTVO, Modul: Politika i gospodarstvo Obrazovanje iz politike i gospodarstva potiče informirano građanstvo. Ohrabruje učenike i učenice na aktivno sudjelovanje u demokratskim procesima, razumijevanje svojih prava i odgovornosti te doprinosi razvoju pravednog i ravnopravnog društva. Ukidanje ovih predmeta oduzelo bi učenicima i učenicama cjelovito obrazovanje potrebno za aktivnu participaciju u društvu. Sad je samo pitanje kakvo društvo želimo? Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
106 ANA ŠUTALO BARIĆ POLITIKA I GOSPODARSTVO, Modul: Politika i gospodarstvo Poštovani, Ne slažem se s prijedlogom modula za Politiku i gospodarstvo. 1. Sadržaj političke i ekonomske pismenosti mora dobiti svoj kurikul i biti obavezan predmet svim učenicima srednjih škola u Hrvatskoj. Time se postiže jednaki pristup obrazovanju iz poznavanja društva i političke i ekonomske zajednice kojoj učenik-građani pripada. Ne možemo dijeliti učenike i samo nekima (gimnazijskim programima i učenicima s teškoćama) omogućiti poznavanje, razumijevanje i življenje temeljnih prava svih građana propisana Ustavom RH. Oduzimanjem ovog sadržaja učenicima strukovnih škola i stavlja čini se velika pogreška gdje njihovo nerazumijevanje i pri tome sudjelovanje u odlučivanju stjecanjem punoljetnosti, može naštetiti demokratkim procesima. Izlaznost građana na posljednje EU izbore potvrđuje navedeno. 2. Predloženi modul Politike i gospodarstva je potrebno doraditi/ispraviti ili ponovno pisati. Naslov modula ne odgovara predloženim ishodima. Područje gospodarstva i njegovi procesi izostavljeni su ali se navode ishodi iz područja ekonomije i ekonomskih procesa. To nije isto značenje. Primjećuje se nedostatak sadržaja (ishoda) kojima se učenika priprema za potpuno shvaćanje političkih pojmova i procesa. Da bi se potpuno razumjela demokracija, potrebno je poznavati i druge (loše) političke poretke. 3. Sadržaj političke i ekonomske pismenosti ne smije biti dio izbora (izborni/fakultativni) učenika i/ili ravnatelja nego je nužno da taj sadržaj bude obavezan svima jednako. 4. Uz novonapisani kurikul Politike i gospodarstva, predlažem predlaganje izbornih/fakultativnih modula iz područja Građanskog odgoja, Financijske pismenosti, Radničkih prava, Kako otvoriti obrt/startup? i sl. Uz obavezan općeobrazovni sadržaj, kroz ove module učenik može izabrati u kojem smjeru će proširivati svoje znanje i praktično ga provodi. 5. Kao nastavnik, praktičar smatram da je svakom učeniku potrebno znanje i razumijevanje određenih pojmova i procesa kako bi u primjeni bio uspješan. Stoga ne mogu prihvatiti predložene metode rada u modulu PiGa koje svode nastavu na projekte i istraživanje. Te metode mogu se koristiti tek nakon uspješnog savladavanja činjenica. 6. Uskratiti jedan od ključnih predmeta koji učenicima pomaže da razumiju što pročitaju u novinama, čuju na vijestima, koji ih uči gdje se informirati i kako doći do prava ili obaveze koji imaju prema svojoj političkoj zajednici, brojnim generacijama koje dolaze ne čini se dobro. Svi smo mi u svojoj ulozi kao nastavnik, fizičar, domar, kuhar, ravnatelj, asistent, frizer, kozmetičar ili autoelektričar. Ali nam je zajedničko pravo na sudjelovanje u demokratskim procesima. Da bi i u tome bio uspješan, moraš razumjeti. A to mora osigurati obrazovni sustav svima jednako! Ana Šutalo Barić Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
107 IVANA PLAZONIĆ POLITIKA I GOSPODARSTVO, Modul: Politika i gospodarstvo Uslijed brojnih društvenih i političkih procesa kojima svjedočimo , kao i pojavnostima u ekonomskoj i gospodarskoj domeni protiv svake logike je ukidanje, odnosno krajnje reduciranje predmeta Politike i gospodarstvo. Niz razloga je zašto je tome tako, navest ću neke. 1. Veliki broj fakulteta iz društveno humanističkog spektar rezultate DM iz Politike i gospodarstva uzima kao selekcijsku bazu za svoje buduće studente. Ovim pristupom negiraju se teze koje dolaze iz Agencije za strukovno obrazovanje o mogućnostima daljnjeg akademskog obrazovanja učenika u strukovnim školama ukoliko oni to žele. Ako i žele u startu će biti onemogućeni jer neće imati dovoljno znanja za rješavanje ispita DM. 2. Suprotno je preporukama Vijeća Europe iz 2022. o potrebi jačeg naglasak na nastavne sadržaje iz područja demokratskih vrijednosti i političke pismenosti što dovodi do toga da 70 posto mladih ( oni koji upisuju strukovne škole) neće imati znanja ni kompetencije za prepoznavanje razlika između demokratskih i autoritativnih političkih procesa, nejasni će im biti modeli aktivnog građanskog djelovanje, neće moći uočiti populističke tendencije kako desnog tako i s lijevog političkog spektra, neće biti upoznati s konceptom vladavine prava, ekonomskim, političkim, građanskim slobodama....Informacije o takvim sadržajima mlađe generacije dobivat će kroz društvene mreže. Može li odgovorno društvo preuzeti na sebe rizik da navedene sadržaje mladi dobivaju s različitih izvora, a ne iz škole i od educiranog nastavnog kadra. 3. Na temelju kojeg znanstvenog istraživanja je donesena ova odluka? Na temelju kojeg informativnog upitnika je dobiven pristanak roditelja o izbacivanju ovih navedenih sadržaja? 4. Predloženi moduli su proizvoljni, ovise o školskim vlastima, trenovima i nisu sukladni ishodima predmeta Politike i gospodarstva. Naglasak se stavlja na projektnu nastavu, međutim bez valjanih teorijskih temelja ona nema svrhu. Ovu tezu potkrepljujem dvadesetogodišnjim iskustvom rada u nastavi. ( slikovito...u prvom razredu OŠ mnoga djeca prepoznaju slova, ali im se ne daje da čitaju Prousta....analogija.....idemo pretpostavkom da su naši srednjoškolci čuli za demokraciju ali mogu li ju oni i pojmiti....itd.....) 5, Ukidanjem predmeta, tj. njegovim reduciranjem mladi ljudi neće biti upoznati s konceptom ustrojstva državne vlasti, Ustavom kao temeljnim zakonom, europski vrijednostima i EU kao dijelom i hrvatskog političkog identiteta.....sve ovo može dovesti do zabrinjavajućih trendova kojima svjedočimo u brojnim europskim zemljama. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
108 SARA SUŠANJ POLITIKA I GOSPODARSTVO, Modul: Politika i gospodarstvo U sklopu nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo, učenici i učenice stječu znanja o demokraciji te razvijaju ključne kompetencije potrebne za odgovorno sudjelovanje u društvenom i političkom životu zajednice. Međutim, reforma strukovnog obrazovanja predlaže izbacivanje Politike i gospodarstva iz obveznog dijela kurikuluma, što bi dugoročno moglo imati negativan utjecaj na demokratsku kulturu. Ovakva promjena rezultirala bi time da veliki broj učenika i učenica strukovnih zanimanja ostane bez prilike za stjecanje važnih znanja i vještina o političkim procesima i pravima, što ih stavlja u nepovoljan položaj i ograničava njihovu mogućnost razvijanja građanskih kompetencija kroz obrazovanje. Dodatno, nejasno je zbog čega je Politika i gospodarstvo izbačena iz nekih kurikuluma strukovnih zanimanja, dok je ostala u drugima, što dodatno komplicira situaciju. Stoga, s obzirom na navedene argumente, ne podržavamo donesenu odluku o izbacivanju Politike i gospodarstva iz obveznog dijela kurikuluma strukovnih škola. Važno je osigurati da se učenicima i učenicama pruži prilika za cjelovito obrazovanje koje uključuje i razumijevanje političkih procesa te razvoj građanskih kompetencija za aktivno sudjelovanje u društvu. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
109 LEO TUMBAS POLITIKA I GOSPODARSTVO, Modul: Politika i gospodarstvo Poštovani, Politika i gospodarstvo (skraćeno: PiG) kao predmet mora biti obavezan u svim programima srednjoškolskog obrazovanja, kako strukovnog, tako gimnazijskog. PiG je predmet koji se pohađa u zadnjem razredu srednjoškolskog obrazovanja specifično jer priprema srednjoškolce, koji su nedavno postali ili ubrzo postaju punoljetni, za sudjelovanje u političkim procesima (poput glasovanja na izborima) i za općenito razumijevanje gospodarstva. Ovo je iznimno važan predmet jer je jedini oblik obaveznog i objektivnog obrazovanja o političkom sustavu RH i EU, o pravima naroda u odlučivanju o radu države, o povijesti politike, i o mnogim sličnim iznimno važnim temama. U doba kada clickbait i lažne vijesti vladaju internetom, kada je više od polovice svog sadržaja na internetu AI-generirano, više je nego ikada važno pružiti srednjoškolcima kvalitetno obrazovanje o funkcioniranju države i o načinima na koji oni mogu utjecati na politiku države. Zbog svega gore navedenog, predlažem da status modula bude isključivo "Obavezan". Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
110 "GONG" POLITIKA I GOSPODARSTVO, Modul: Politika i gospodarstvo Smatramo da ovaj modul obuhvaća važne teme i ishode te da je izuzetno koristan za sve učenike, buduće aktivne građane. Međutim, pozivamo Ministarstvo znanosti i obrazovanja da pojasni na osnovu kojih kriterija je odlučeno za koja zanimanja je modul obvezan, a za koja ne. Također, u slučaju kada ovaj modul nije obvezan, potrebno je objasniti tko će odlučivati hoće li biti ponuđen učenicima, hoće li se i na koji način promovirati u školama kako bi učenici uopće znati da taj modul postoji kao izborni ili fakultativni. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta i strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
111 ALEKSANDRA RODEŠ POLITIKA I GOSPODARSTVO, Modul: Politika i gospodarstvo Uvođenje predmeta Politika i gospodarstvo u srednjoškolski kurikulum ključno je za razumijevanje društvenih sustava, razvijanje kritičkog mišljenja i stjecanje građanske odgovornosti. Učenici kroz ovaj predmet stječu znanje o funkcioniranju političkih i ekonomskih sustava, što im pomaže da postanu informirani građani sposobni za aktivno sudjelovanje u društvu. Razumijevanje ekonomskih principa također im omogućuje bolje upravljanje osobnim financijama. Ovaj predmet pruža temelj za mnoge dodatno obrazovanje, te priprema učenike za suočavanje s globalnim izazovima. Sve ove komponente doprinose razvoju odgovornijih i angažiranijih građana, ključnih za demokratski i ekonomski napredak društva. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
112 ŽELJKA TRAVAŠ POLITIKA I GOSPODARSTVO, Modul: Politika i gospodarstvo Poštovani, zar ne trebamo biti politički pismeni? Za funkcioniranje suvremenog političkog sustava i suvremenog gospodarskog sustava za kakve se je svojim Ustavom Republika Hrvatska odredila potrebna je demokratska politička kultura, a procesi putem kojih se takav tip političke kulture stvara i prenosi uče se. Uče se! Nastavni predmet Politika i gospodarstvo jedini je nastavni predmet tijekom srednjoškolskog obrazovanja koji cjelovito i sustavno omogućuje stjecanje političke i ekonomske pismenosti kao i osposobljenost za informirano i odgovorno građansko djelovanje i participiranje u svim aspektima civilnog društva. Ukidanjem obaveznog nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo u strukovnim školama, velik dio hrvatske mladeži (oko 70 % srednjoškolske populacije) ne samo da se dovodi u diskriminiranu poziciju naspram gimnazijskih učenika koji će i dalje imati obavezan predmet, već se svjesno i namjerno tretiraju jedino kao buduća poslušna radna snaga koja se treba do maksimuma dati tržištu rada. Sve to upućuje na model modernoga ropstva i nije u skladu s ustavnom zaštitom ljudskih prava. Očita je intencija da budući radnici niti ne budu svjesni svojih prava, a kamoli snage, postupaka i procedura da se bore za svoja prava. Jer, to može samo politički opismenjeno stanovništvo. Politika i gospodarstvo treba ostati obavezan nastavni predmet za sve učenike strukovnih škola. Tko, prema ustavu Republike hrvatske ima pravo sudjelovati u upravljanju određenom lokalnom zajednicom, nacionalnom pa i europskom? Teza na kojoj počiva reforma strukovnog obrazovanja da se učenici trebaju „…bolje pripremiti za tržište rada…“ odražava nedostatno znanje i razumijevanje glavnih aktera reforme o donošenju javnih politika u demokratskoj zajednici. I, što je najvažnije, govori o nerazumijevanju i/ili neuvažavanju činjenice da samo cjelovito obrazovanje omogućuje razvoj učenika u svjesnu, samostalnu i odgovornu osobu koja će razumjeti i kritički promišljati o svojemu položaju i ulozi u suvremenom svijetu te aktivno djelovati u društvenome, kulturnom, ekonomskom i političkom razvoju zajednice u kojoj živi. Nasuprot otvorenih tehničkih, ekonomskih i tržišnih tendencija zanemarivanja i čak nijekanja temeljnih ljudskih vrijednosti i potreba, kako na lokalnom tako i na globalnom planu, nastavni predmet Politika i gospodarstvo kao dio društveno-humanističkog područja razvija idejne i promiče vrijednosne pretpostavke za zaštitu pojedinca i zajednice od svih suvremenih oblika negacije, nasilja, diskriminacije i ropstva. Nama nastavnicima teško pada uskraćivanje mogućnosti da u razvoju i očuvanju demokracije ne možemo osobnim duhovnim naporom i znanjem osmišljavati političko opismenjavanje mlade generacije kako bi spremno participirala u političkom životu svoje države. Demokracija se uči. Škola koja to ne bi uvažavala, učinila bi djecu i mlade sakatima, bezličnima i nesposobnima za humaniji i produktivniji život. Osim nacionalne svijesti i razvijanja osjećaja za domovinu, učenicima su potrebni i oni sadržaji koji otvaraju uvid u stanje ljudskih prava, političke kulture, izbornih političkih procesa, vladavine prava… Neophodno je da novi sustav strukovnog obrazovanja uspostavi ravnotežu općeobrazovne i strukovne kulture, a ne da bez dvoumljenja, u cijelosti eliminira predmet Politika i gospodarstvo unatoč znanstvenim istraživanjima potvrđene političke nepismenosti mladeži. O poduci mladih strukovnjaka i političkom opismenjavanju ovisit će njihova budućnost. Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno demokratsko ustrojstvo države i stvaranje slobodnog demokratskog života njenih građana, općeg i njihovog osobnog dobra, nalaže da prokuristi reforme strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj još jednom promisle o jednostranoj, znanstveno neutemeljenoj odluci ukidanja nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
113 IVANA JAMBROVIĆ ČUGURA PSIHOLOGIJA U STRUCI, Modul: Uvod u psihologiju Obujam modula je prevelik. Psihologija je važan općeobrazovni predmet koji bi trebalo učiniti dostupnim različitim strukama s manjim brojem sati. Predlažem smanjenje broja CSVETa na 1 ili 2 za opću psihologiju (program po uzoru na gimnazije) i 2 CSVETA za modul komunikacijske vještine koje se mogu prilagoditi s obzirom na struku. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi modula Uvod u psihologiju. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
114 PETRA OGNJENOVIĆ PSIHOLOGIJA U STRUCI, Modul: Uvod u psihologiju Smatram da je obujam modula od 4 CSVET prevelik, odnosno da je ovim predloženim modulom prevelik broj predviđenih sati koji bi se odnosili na kategorije ne samo Vođeni proces učenja i poučavanja već i u kategorijama Oblici učenja temeljenog na radu i Samostalne aktivnosti polaznika. Ukoliko 1 CSVET predstavlja cca 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta odnosno cca 33 sata od 45 minuta, 4 CSVETa bi iznosila 133 sadašnja „školska sata“ ukupno. Psihologija se kao nastavni predmet u gimnazijskom programu podučava 1 sat ili 2 školska sata tjedno, što bi mojoj procjeni iznosilo maksimalno 2 ili 3 CSVETa. Za usporedbu, Vjeronauk/Etika je predviđen kao 1 CSVET prema predmetnoj strukturi kurikula općeobrazovnih predmeta za kvalifikacije na razini 4.2 koji je također tenutno aktualan na e-Savjetovanju pod SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU O ODLUCI O DONOŠENJU MODULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, a sada se odnosi na 1 školski sat tjedno. Sukladno navedenom, mišljenja sam da je prikladnije predložiti za modul Uvod u psihologiju obujam od 2 CSVETa s obzirom da se radi o modulu općeobrazovnog predmeta u srednjoj školi. Savjetovanje s javnošću o odluci o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT/UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI npr. predviđa u popisu obveznih strukovnih modula modul Poslovna psihologija u obujmu od 3 CSVETa (14.05.2024. Datum zatvaranja: 13.06.2024.). Savjetovanje s javnošću o odluci o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije REFERENT ZA POSLOVNU EKONOMIJU/REFERENTICA ZA POSLOVNU EKONOMIJU U SEKTORU EKONOMIJA I TRGOVINA predviđa izborni Modul PONAŠANJE U POSLOVNOM OKRUŽENJU i pretpostavlja SIU Uvod u poslovnu psihologiju - 2 CSVET zajedno s SIU Organizacijska psihologija - 2 CSVET (14.05.2024. Datum zatvaranja: 13.06.2024.). Također, aktualno Savjetovanje s javnošću o odluci o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KOMERCIJALIST/KOMERCIJALISTICA predviđa u okviru izbornih strukovnih modula SIU Psihologija u kupoprodajnom procesu od 2 CSVET koja obuhvaća i teme predviđene modulom općeobrazovnog predmeta u srednjoj školi Uvod u psihologiju koji je tema ovog savjetovanja. S obzirom da još brojni strukovni kurikulumi nisu još objavljeni na e-Savjetovanju, čini mi se da je vrlo moguće da će i oni već sadržavati neki oblik područja Psihologije i/ili Komunikacijskih vještina unutar obveznih ili izbornih strukovnih modula te da je modul Uvod u psihologiju predviđen ovim javnim savjetovanjem kao modul općeobrazovnog predmeta u srednjoj školi potrebno prilagoditi na način da je neutralan na način odnosno da se ne odnosi na kvalifikaciju samo jednog sketora kao što je ovdje slučaj u području sektora ZDRAVSTVO te predlažem da se iz dijela Cilj modula izbaci riječ „bolesnicima“, a iz Preporuke za učenje temeljeno na radu makne „u radu s pacijentima tijekom stručne prakse“ posebno ukoliko se modul/SIU prilikom odabira neke kvalifikacije ne odnosi na razred u kojem učenici još i nemaju praksu. Smatram da ovaj modul treba biti moguće uklopiti kao neutralni općeobrazovni modul za kvalifikaciju unutar bilo kojeg sektora. Također, smatram da tema Komunikacijske vještine predviđena modulom Uvod u psihologiju u ovom javnom savjetovanju ne bi trebala biti navedena kao posebna tema sukladno predloženom smanjivanju obujma modula već da bi eventualno trebala postojati unutar teme Socijalna psihologija kako bi cjelokupni modul koji se nudi kao potencijalno izborni modul unutar strukovnog obrazovanja mogao biti sličan gimnazijskom kuriukulumu predmeta koji se odnosi na 35 sati godišnje što bi odgovaralo obujmu 1 CSVETa ili eventualno proširenom od 70 sati što bi odgovaralo obujmu od 2 ili maksimalno 3 CSVETa. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi modula Uvod u psihologiju. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
115 SARA MESZAROS SOCIOLOGIJA U STRUCI, Modul: Uvod u sociologiju Poštovani, dokument ima zatipaka, jezičnih pogrešaka, siromašan je promjenama i preopterećen ishodima međupredmetnih tema (koje imaju svoje zasebne kurikulume i doista ih nije potrebno ponovno navoditi). "Kurikulum za nastavni predmet Sociologija za gimnazije u Republici Hrvatskoj" dosljedniji je, razrađeniji i stručniji. Mogao je biti predloškom za izradu ovog dokumenta. Iz priloženog modula nejasno je postoji li mogućnost samostalnog osmišljavanja skupova ishoda koji proizlaze iz modula (primjerice, u dogovoru s ravnateljem i nastavnicima drugih strukovnih modula) ili je zastupljen u dokumentu, “Uvod u sociologiju”, za Sociologiju u struci jedini mogući. Ovo je nejasnoća koja nadilazi sami modul o kojemu je ovdje riječ. Stoga je nejasan naziv modula “Uvod u sociologiju” jer u nastavku srednjoškolskog obrazovanja, po svemu sudeći, učenici više neće imati zastupljen modul iz istog područja. Nejasni su i neki od ključnih pojmova koji su istaknuti: zdravstvena organizacija, zdravlje, životni ciklusi, bolest, jer je riječ o pojmovima koji se odnose na područje sociologije zdravlja i nejasno je zašto su zastupljeni u dokumentu kao ključni ako se odluka odnosi na sociologiju u strukovnim školama općenito. Sociologija se kao predmet do sada poučavala i učenicima struke/smjera/kvalifikacije upravni referent i poslovni tajnik u ekonomskim, upravnim i upravno-birotehničkim školama, pa su jednako tako mogli biti zastupljeni i pojmovi pravo, zakon, birokracija, ... Zapravo, u ovakvom dokumentu ne bi smjeli biti zastupljeni pojmovi koji se odnose na neku struku specifično. Stoga postoji opravdana bojazan da će ovaj općeobrazovni predmet biti izostavljen iz svih struka, izuzev dijela medicinskih. Smatram to poražavajućim za zanimanja upravnog referenta i poslovnog tajnika jer će time biti uskraćena mogućnost njihova potpunijeg razumijevanja vlastite struke školovanja, kao i društvenog okvira općenito. Preporuke za učenje temeljeno na radu naglašavaju praktične zadatke u obliku prezentacija, seminarskih radova ili mini-istraživanja te razmjenjivanje iskustva na nastavi. Smatram potrebnim istaknuti kako isti trebaju biti, ili je barem poželjno da jesu, pripremljeni u međupovezanosti sa strukom školovanja, budući da je naziv općeobrazovnog predmeta Sociologija u struci. Čini se da bi to trebao biti smisao ovog modula. Nadalje, ishodi učenja modula nejasni su i nedorađeni: 1. ishod "Identificirati temeljne sociološke pojmove" neprecizan je u odnosu na jedan od ciljeva modula u kojem stoji “od učenika se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi, korištenje relevantnog pojmovnika i primjena usvojenih koncepata u svakodnevnom životu”. Potrebno je koristiti imenicu koncept ili preoblikovati cilj. 2. ishod "Imenovati glavne oblike različitosti, devijantnosti i nejednakosti" nejasan je jer se na razini “dobar” očekuje kako učenik treba moći opisati njihove glavne oblike. Potrebno je koristiti glagol objasniti ili sličan. 3. ishodi "Opisati povezanost društvenih promjena sa životnim šansama i stilovima života" i "Objasniti utjecaj društvenih promjena na zdravlje pojedinaca i zajednica" suviše su specifični te ih treba ponovno napisati kao općenitije; Nastavne cjeline/teme: 1. "Društvo i sociologija", 2. "Kako društvo utječe na pojedinca", 3. "Pojedinci i drugi" te 4. "Društvene promjene i kvaliteta života" nepotrebno su rascjepkani, jer se 2. i 3. mogu smislenije povezati u jedinstvenu cjelinu "Pojedinac i društvo", a posljednji pojednostaviti i uopćiti u cjelinu "Društvene promjene" koja može biti temeljem raznolikih razrada i primjerena je svakoj struci. Neophodno je odgovoriti na nedoumice s kojima se u ovom trenutku susreću svi nastavnici općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama, očuvati prilike i zahtjeve za širim odgojem i obrazovanjem od isključivo onog za potrebe tržišta rada te njegovati društveno-humanističko ozračje u strukovnom obrazovanju baš zbog promjenjivoga (i, nadam se, propitljivog) suvremenog svijeta. I kao doista posljednje, smatram kako je potrebno predmet Sociologija očuvati kao obvezan u svim onim strukama u kojima je i do sada bio prisutan, kako zbog dobrobiti učenika, tako i tržišta rada, kao i ovog društva sa svim njegovim prijeporima, sukobima, različitostima. Lijep pozdrav, Sara Meszaros, nastavnica Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi modula Uvod u sociologiju. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
116 MAJA GRAČNER LIKOVNA UMJETNOST U STRUCI, Modul 1: Likovna umjetnost u struci za drugu godinu učenja likovne umjetnosti Poštovani, ne slažem se s Odlukom o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 jer kurikul onemogućava učenicima stjecanje cjelovitih općeobrazovnih sadržaja. Učenici strukovnih škola bez temeljnih općeobrazovnih sadržaja ne mogu razvijati poduzetnički duh u suvremenom gospodarstvu. Znanja i vještine geografije su ključna u razumijevanju suvremene stvarnosti i gospodarskog razvoja. Povijest i Politika i gospodarstvo su ključni predmeti za razumijevanje aktualne političke situacije, razvijanju kritičkog mišljenja i uočavanju uzročno-posljedičnih veza u vremenu i prostoru. Samo uz kvalitetno opće obrazovanje možemo imati kvalitetan i gospodarski aktivan kadar na tržištu rada. Zato smatram da je za razvoj suvremenog društva i gospodarstva bitno zadržati trenutne norme općeobrazovnih sadržaja. Lijep pozdrav, Maja Gračner Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.