Izvješće o provedenom savjetovanju - Poziv za dodjelu sredstava: Ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji (Referentni broj: MF-2024-2-1)
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | MAKSIMA SAVJETOVANJE D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.1Predmet i svrha Poziva | U točki 1.1. Predmet i svrha Poziva je navedeno da „projekt mora ostvariti minimalnu uštedu energije od najmanje 7% ili ukupno smanjenje tCO2 za 5%“, u protivnom se projektni prijedlog odbacuje. Molimo vas da se razmotri određena relaksacija ovog uvjeta, jer je vrlo teško postići uštedu energije od 7% mjerama koje se odnose samo na strojeve, jer ovim Pozivom nisu obuhvaćene zgrade, niti izgradnja OIE. Predlažemo da se minimalna ušteda energije osim u relativnom iznosu definira alternativno i u apsolutnom iznosu, na način npr.„najmanje 5% ili najmanje ____ MWh/godišnje“, jer je osobito za velike poduzetnike teško postići tako značajne uštede mjerene relativnim pokazateljem. Dodatno, mislimo da nema potrebe kao dodatni uvjet stavljati i uštede CO2 u tonama, jer je ovaj pokazatelj samo izvedenica ušteda energije u MWh i dobiva se tako da se uštede u MWh množe odgovarajućim koeficijentom. | Nije prihvaćen | Navedeni uvjeti ostvarivanja 7% uštede energije ili 5% smanjenja emisija kako je definirano u točki 1.1. Poziva MF-2024-2-1 su dio Programa ulaganja za koji je dobivena Potvrda Europske investicijske banke i Odluka Europske Komisije slijedom čega su obvezujuće i nije ih moguće relaksirati. Postoci su određeni na osnovu analize koja je rađena za Hrvatsku krajem 2021. Vezano za izračun kriterija smanjenja emisija stakleničkih plinova ističemo kako je moguća ušteda električne energije ili fosilnih goriva za koje se faktori emisija CO2 razlikuju slijedom čega smatramo bitnim kriterij smanjenja emisija stakleničkih plinova. |
| 2 | FRANJO BENJAK | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.1Predmet i svrha Poziva | Grupa Vindija: U Predmetu i svrhi Poziva navedeno je da projekt mora ostvariti minimalnu uštedu energije od najmanje 7% ili ukupno smanjenje tCO2 za 5%, dok su učinci Poziva ušteda energije od 400.000 MWh/god i smanjenje stakleničkih plinova 180.000 tCO2/god. Smatramo kako bi se veći efekt na učinke Poziva postigao kada bi se ti uvjeti smanjili barem za projekte na lokacijama na kojima je trenutno visoka potrošnja energije i na kojoj su velike emisije CO2. Na taj način, natjecati bi se mogli svi projekti koji na lokacijama provođenja imaju visoke apsolutne uštede energije i apsolutne iznose smanjenja CO2 u tonama, a čije su relativne uštede zbog visoke trenutačne potrošnje energije i visokih emisija CO2 ispod minimalnog praga. Omogućavanjem navedenog, lakše bi se postigli učinci Poziva i oni koji su trenutno najveći zagađivači sukladno Prilogu 2 Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša (s emisijom više od 450.000 kg CO2/god) mogli bi aplicirati na Poziv s velikim apsolutnim uštedama energije i apsolutnim smanjenjem CO2 u tonama. U skladu s navedenim predlažemo jednu od dvije sljedeće odredbe: 1. U okviru ovog Poziva, projekt mora ostvariti minimalnu uštedu energije od najmanje 5% ili ukupno smanjenje tCO2 za 3%. 2. U okviru ovog Poziva, projekt mora ostvariti minimalnu uštedu energije od najmanje 7% ili ukupno smanjenje tCO2 za 5% ili u slučaju kada se projekt provodi na projektnoj cjelini koja je veliki onečišćivač sukladno Prilogu 2 Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša minimalnu uštedu energije od najmanje 5% ili ukupno smanjenje tCO2 za 3%. | Nije prihvaćen | Navedeni uvjeti ostvarivanja 7% uštede energije ili 5% smanjenja emisija kako je definirano u točki 1.1. Poziva MF-2024-2-1 su dio Programa ulaganja za koji je dobivena Potvrda Europske investicijske banke i Odluka Europske Komisije slijedom čega su obvezujući za sve projektne prijedloge i nije ih moguće izmijeniti na način koji se predlaže. Postoci su određeni na osnovu analize koja je rađena za Hrvatsku krajem 2021. U tekstu Poziva će se dodatno pojasniti na koji način se može definirati projektna cjelina i kako je potrebno prikazati uštede energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova u Proračunu i rekapitulaciji ušteda energije i emisija CO2. |
| 3 | REVENT SMART DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.1Predmet i svrha Poziva | Nacrtom teksta Poziva navodi se kako projekt mora ostvariti minimalnu uštedu energije od najmanje 7% ili ukupno smanjenje emisija CO2 za 5%. Smatramo da je važno, kao i u drugim pozivima ovog tipa koji su do sada bili objavljivani, uvesti pojam projektne cjeline te omogućiti prikazivanje ušteda na projektnoj cjelini koja je predmet ulaganja. Naime, u velikim proizvodnim postrojenjima teško će biti dostići 7% ušteda (iako uštede u apsolutnim iznosima mogu biti značajne) ako se ulaganje odnosi na samo jedan dio proizvodnog pogona, dok se ušteda gleda na razini cijelog pogona. Predlažemo da se uvede definicija projektne cjeline te se omogući prikazivanje relativnih ušteda samo na razini projektne cjeline. Konkretno projektno ulaganje treba gledati na razini projektne cjeline, koja može biti cijeli proizvodni pogon, dio proizvodnog pogona ili više dijelova pogona gdje se ostvaruju uštede. Alternativno, predlažemo da se ukloni ili smanji minimalna razina ušteda koju projekt mora ostvariti za cijeli proizvodni pogon. Važno je naglasiti da i mali postotak ušteda na razini velikih proizvodnih pogona može rezultirati značajnim apsolutnim uštedama. Ovo je posebice važno ako se uzme u obzir da su i pokazatelji Poziva određeni u apsolutnim, a ne relativnim iznosima ušteda. | Djelomično prihvaćen | Navedeni uvjeti ostvarivanja 7% uštede energije ili 5% smanjenja emisija kako je definirano u točki 1.1. Poziva MF-2024-2-1 su dio Programa ulaganja za koji je dobivena Potvrda Europske investicijske banke i Odluka Europske Komisije slijedom čega su obvezujući i nije ih moguće izmijeniti na način koji predlažete. U tekstu Poziva će se dodatno pojasniti na koji način se može definirati projektna cjelina i kako je potrebno prikazati uštede energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova u Proračunu i rekapitulaciji ušteda energije i emisija CO2. |
| 4 | MIROSLAV BOŽIĆ | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.1Predmet i svrha Poziva | Poštovani, Hrvatska industrija šećera d.d. (dalje u tekstu: HIŠ) snažno podupire objavu ovog Poziva u kojemu je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (dalje u tekstu: Ministarstvo) postavilo ambiciozne ciljeve u pogledu očekivanih učinaka glede smanjenja potrošnje isporučene energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova u odnosu na referentnu potrošnju i emisije prije provedbe mjere, odnosno prije realizacije projekata koji će biti sufinancirani na temelju ovog Poziva. Ministarstvo je na tragu prethodno objavljenog Programa ulaganja „Poboljšanje energetske učinkovitosti i ulaganja u visokoučinkovitu kogeneraciju u sektoru proizvodnje“, izradilo vrlo kvalitetan i transparentan nacrt Poziva, s jasno postavljenim ciljevima i dobro odabranim kriterijima, kako u pogledu prihvatljivosti prijavitelja, tako i u pogledu prihvatljivosti projekata i projektnih aktivnosti. Postoji, međutim, potreba da se na pojedinim mjestima naprave još jasniji izričaji, u smislu otklanjanja mogućih dvojbi, te dodatno poboljšaju neki dijelovi teksta Poziva za koje se u nastavku u ime HIŠ-a iznose konkretni prijedlozi unutar pojedinih poglavlja Poziva na koja se odnose ti prijedlozi. 1. Poglavlje 1.1. – „Predmet i svrha Poziva“ U ovom poglavlju je navedeno da „projekt mora ostvariti minimalnu uštedu energije od najmanje 7% ili ukupno smanjenje tCO2 za 5%“, te je u napomeni pojašnjeno da se „pod uštedom energije i smanjenjem emisija misli na razliku između godišnje potrošnje energije i emisija CO2 bez provedenih mjera u odnosu na godišnju potrošnju energije i emisije CO2 nakon provedenih mjera“. U objašnjenju potkriterija 1.1. i 1.2. kojima se mjeri doprinos ciljevima Modernizacijskog fonda, također je navedeno da je riječ o „godišnjim smanjenjima potrošnje energije i emisija“, te se pogotovo za potkriterij 1.1. jasno ukazuje da „referentna godišnja potrošnja mora biti vidljiva na obračunskom mjernom mjestu, ili se obračunati prema računovodstvenim karticama potrošenog fosilnog goriva korištenih u proizvodnom procesu na lokaciji prije provedenog projekta.“ S obzirom da i kontekst i vrijeme objave Poziva ukazuju da će podnošenje projektnih prijedloga započeti u tekućoj 2024. godini, te da smo na početku druge polovice godine, jasno je da će referentno razdoblje, odnosno referentna godina potrošnje energije i emisija biti 2023. godina. Kako bi se otklonila dvojba u vezi mogućeg pogrešnog tumačenja da bi i neka druga godina nakon 2023. godine mogla biti referentna, znajući da je vrijeme za realizaciju projekta 36 mjeseci, a izričaj u ovom poglavlju nije sasvim precizan jer navodi samo da je to „prije provedenog projekta“, tu dvojbu je potrebno otkloniti i precizno navesti da je referentna godina za početni obračun potrošnje energije i emisija 2023. godina. To je ujedno zadnja godina za koju podnositelji projekata imaju egzaktne pokazatelje o stvarnoj potrošnji. Po našem mišljenju to su jedini relevantni podaci za obračun ušteda, podrazumijevajući naravno da su podnositelji zahtjeva imali kontinuiranu proizvodnu aktivnost u razdoblju prije podnošenja projektnih prijedloga. Stoga je naš prijedlog dopuniti izričaj u poglavlju 1.1., zadnja rečenica prije napomene tako da glasi: „U okviru ovog Poziva, projekt mora ostvariti minimalnu uštedu energije od najmanje 7% ili ukupno smanjenje tCO2 za najmanje 5% u odnosu na referentnu 2023. godinu.“ HIŠ, kao društvo koje je ujedno i EU ETS obveznik, svake godine, izrađuje izvješća o emisijama stakleničkih plinova (koja su uz to nezavisno verificirana), a što je izravno vezano uz potrošnju energije, pri čemu postoji više od jednog glavnog mjesta potrošnje energije i emisija. Naše je razumijevanje, a to proizlazi i iz teksta objašnjenja kriterija 1.1., da se razlika, odnosno ušteda potrošnje energije i emisija, koja se iskazuje u relativnim pokazateljima (najmanje 7% i najmanje 5%), obračunava na projektnoj cjelini, znači u dijelu proizvodnog procesa i na mjernim mjestima na lokaciji prije provedenog projekta gdje se obavlja konkretno ulaganje, a ne na razini ukupne potrošnje energije i ukupnih emisija Prijavitelja. Držimo da je naše tumačenje logično, jer se jedino na ovaj način omogućava prijava velikim potrošačima koji imaju više mjesta potrošnje energije i emisija CO2, bez obzira jesu li ili nisu EU ETS obveznici. U vezi s tim, ukazujemo da je i u Tablici 1. „Pokazatelji rezultata“, potrebno za sve pokazatelje, a ne samo za prvi u tablici (ušteda energije) naznačiti da je riječ o mjerenju razlika prije i poslije provedbe aktivnosti na projektnoj cjelini (dakle na projektnoj osnovi koja se tiče konkretnih ulaganja a ne ukupnoj potrošnji i emisijama podnositelja zahtjeva), pri čemu je početno referentno razdoblje za sve stavke 2023. godina. Držimo da je bitno, kao i na drugim pozivima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, uvesti pojam projektne cjeline i predvidjeti iskaz ušteda na projektnoj cjelini koja je predmet ulaganja i na kojoj se postižu uštede energije i emisija. Naime, projektno ulaganje potrebno je gledati na projektnoj cjelini koja može biti cijeli proizvodni pogon, dio proizvodnog pogona ili više dijelova proizvodnog pogona na kojem se ostvaruju uštede. U postrojenjima s visokim intenzitetom energetske potrošnje (potrošnja koja premašuje 150.000 MWh godišnje), teško je ostvariti 7% ušteda energije projektnim ulaganjem koje se odnosi na jednu proizvodnu cjelinu ili dio proizvodnog pogona, a da se pri tome postotak uštede gleda na razini potrošnje cijelog proizvodnog pogona. Posebno je teško to postići samo jednim projektnim prijedlogom uz limit potpore koji iznosi pet milijuna eura. Stoga je prijedlog da se u tekst Poziva ugradi definicija projektne cjeline. Alternativno, ukoliko je stajalište predlagatelja da se navedeni minimalni postotci godišnjih ušteda energije i emisija, ipak trebaju izračunavati na razini cijelog proizvodnog pogona, onda je prijedlog ugraditi odredbu da je za projektne prijedloge kojima se postižu godišnje uštede u apsolutnim veličinama od najmanje 10.000 MWh potrošnje energije i najmanje 2.000 tona emisija CO2 u odnosu na referentno razdoblje, automatski ostvaren kriterij minimalnih ušteda iskazanih u relativnim pokazateljima. Naime, riječ je o apsolutnim uštedama za koje je kriterijima 1.1. i 1.2. predviđen maksimalni iznos bodova unutar tih kriterija, te bi bilo apsurdno da za takva ulaganja koja najviše doprinose ostvarenju ciljeva Modernizacijskoga fonda, nemogućnost dostizanja relativnih smanjenja na razini ukupnog proizvodnog pogona bude razlog njihova neprihvaćanja. Htjeli bismo još ukazati da kod zadnja dva pokazatelja iz Tablice 1.: (i) Troškovi smanjenja emisije stakleničkih plinova na godišnjoj razini, te (ii) Troškovi smanjenja emisije stakleničkih plinova do kraja životnog vijeka ulaganja, nije sasvim jasno da se to odnosi na omjer ukupnog troška ulaganja i postignutih ušteda emisija CO2 nakon provedbe projekta, a što bi bilo očekivano s obzirom na kriterij 2.2. iz poglavlja 4.1.2. Poziva. Od šest pokazatelja u Tablici 1. samo je kod ova dva zadnja navedeno da je potreban monetarni iskaz troškova smanjenja emisija (EUR/tCO2), a što bi trebalo izračunavati dva puta (na godišnjoj razini i do kraja životnog vijeka ulaganja), što također nije sasvim jasno i konzistentno s pokazateljima u ovoj tablici koji se odnose na uštede potrošnje energije. Naime, i u slučaju troškova smanjenja emisija kao i troškova smanjenja potrošnje energije, naše je razumijevanje da je riječ o samo jednom trošku ukupnog ulaganja koji se stavlja u odnos s ukupnim godišnjim uštedama, bilo da je riječ o smanjenju emisija CO2 ili smanjenju potrošnje energije iskazane u MWh. Stoga je prijedlog da se u Tablici 1. za ova zadnja dva pokazatelja napravi poveznica s kriterijem 2.2. iz poglavlja 4.1.2. Poziva, kako bi bilo jasno da se ne radi o nekim novim pokazateljima koje je potrebno iskazivati, a što bi moglo upućivati na zaključak da je potrebno uzimati u obzir i buduće kretanje cijene CO2 jedinica, što vjerujemo da nije namjera Predlagatelja. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog da referentna godina za izračun ušteda energije i smanjenja CO2 bude 2023. godina. U tekstu Poziva MF-2024-2-1 će se dodatno pojasniti na koji način se može definirati projektna cjelina i kako je potrebno prikazati uštede energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova u Proračunu i rekapitulaciji ušteda energije i emisija CO2. Vezano za definiranje Pokazatelji rezultata u Tablici 1. Poziva MF-2024-2-1 prihvaća se komentar slijedom čega će se izvršiti izmjene u tekstu Poziva, a kao izvor provjere za izračun troškova je dodan i Glavni projekt. |
| 5 | APSOLON D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE, TRGOVINU I USLUGE | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.1Predmet i svrha Poziva | Pod pokazateljima "Ušteda energije" i "Smanjenje emisija stakleničkih plinova" u opisu i izvoru provjere ne navodi se je li za ciljnu vrijednost pokazatelja relevantna godina u kojoj završava projekt (m) ili godina nakon završetka projekta (m+1). | Nije prihvaćen | U točki 1.1. Poziva definirani su pokazatelji uštede energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova koji se računaju u sklopu Glavnog projekta s obzirom na referentno stanje (potrošnja energije, emisija CO2 i proizvodni kapacitet) u 2023. godini i kao takvi se upisuju u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (SMIV) u godini kada je projekt završen. |
| 6 | MAKSIMA SAVJETOVANJE D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.2Sredstva Modernizacijskog fonda, iznosi i intenzitet potpore | U točki 1.2. st. 7. propisano je „Maksimalni intenzitet potpore koji se dodjeljuje Prijavitelju po projektu iznosi 50% prihvatljivih troškova ulaganja nastalih na lokaciji provedbe projekta, u skladu s poglavljem VIII. Programa potpore“. Iz predložene formulacije proizlazi da svi prijavitelji ostvaruju pravo na stopu intenziteta potpore od 50% bez obzira na veličinu poduzetnika. U Programu potpora su jasno navedene stope intenziteta potpore prema veličini poduzetnika s time da je predviđena dodjela 15 postotnih bodova za ulaganja koja se nalaze u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) UFEU, odnosno za 5 pb vezano za članak 107. stavak 3. točke (c) UFEU. Stoga, u cilju izbjegavanja bilo kakvih dvojbi predlažemo da se u Pozivu jasno definiraju stope intenziteta potpore prema veličini poduzetnika uključujući povećanje od 15 pb/5 pb za potpomognuta područja. | Prihvaćen | Programom dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji iz 2024. godine definirane su u Poglavlju VIII. mogućnosti dodjele intenziteta potpore. Prihvaća se prijedlog da se u poziv uključe stope intenziteta prema veličini poduzetnika i potpomognutom području (ako je primjenjivo) uz mogućnost dokazivanja protučinjeničnog scenarija |
| 7 | FRANJO BENJAK | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.2Sredstva Modernizacijskog fonda, iznosi i intenzitet potpore | GRUPA VINDIJA: U poglavlju 1.2. Sredstva Modernizacijskog fonda, iznosi i intenzitet potpore navedeno je da je najviši iznos sredstava iz Modernizacijskog fonda koji može biti dodijeljen prijavitelju u sklopu ovog Poziva 5.000.000 eura. Molimo Vas pojašnjenje odnosi li se pojam Prijavitelja u ovom slučaju na poduzetnika zajedno sa svim povezanim poduzećima ili poduzetnika pojedinačno na temelju registracije u odgovarajućem registru, odnosno na razini OIB-a. | Primljeno na znanje | U skladu s ovim Pozivom, u točki 1.2 najviši iznos koji može biti dodijeljen po Prijavitelju odnosi se na jedno poduzeće (zajedno sa svim povezanim poduzećima). |
| 8 | REVENT SMART DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.2Sredstva Modernizacijskog fonda, iznosi i intenzitet potpore | U ovom se poglavlju navodi da „Maksimalni intenzitet potpore koji se dodjeljuje Prijavitelju po projektu iznosi 50% prihvatljivih troškova ulaganja nastalih na lokaciji provedbe projekta, u skladu s poglavljem VIII. Programa potpore.“ Skrećemo pozornost da je u Programu potpora drugačije definiran intenzitet potpore, uključujući ovisno o veličini gospodarskih subjekata. Molimo provjerite kako će se navedena neusklađenost razriješiti. | Prihvaćen | Programom dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji iz 2024. godine definirane su u Poglavlju VIII. mogućnosti dodjele intenziteta potpore. Prihvaća se prijedlog da se u poziv uključe stope intenziteta prema veličini poduzetnika i potpomognutom području (ako je primjenjivo) uz mogućnost dokazivanja protučinjeničnog scenarija. |
| 9 | APSOLON D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE, TRGOVINU I USLUGE | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.2Sredstva Modernizacijskog fonda, iznosi i intenzitet potpore | Vezano uz odredbu: "Maksimalni intenzitet potpore koji se dodjeljuje Prijavitelju po projektu iznosi 50% prihvatljivih troškova ulaganja nastalih na lokaciji provedbe projekta, u skladu s poglavljem VIII. Programa potpore" napominjemo da sukladno GBER-u članku 38., stavku 4., 5. i 6. navodi da je bazni intenzitet potpore 30%, što se može povisiti za dodatnih 15 bodova za ulaganja u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete članka 107. stavka 3. točke a UFEU i 5% za za ulaganja koja se nalaze u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke c UFEU. Dodatno, intenzitet potpore se može povećati za 20% za mala poduzeća i 10% za srednja poduzeća. S obzirom na predmetnu odredbu Poziva, mali/srednji poduzetnik poduzetnik koji ulaže u NUTS II regiji Panonska Hrvatska, prema GBER-u može ostvariti intenzitet potpore 65%/55%. Sugeriramo da omogućite primjenu bonusa koje GBER omogućuje za predmetni Poziv te navedenu odredbu uskladite s intenzitetima potpore navedenim u GBER-u. Ista mogućnost predviđena je u Programu dodjele državnih potpora iz točke 52. Pravne osnove ovog nacrta Poziva. | Prihvaćen | Programom dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji iz 2024. godine definirane su u Poglavlju VIII. mogućnosti dodjele intenziteta potpore. Prihvaća se prijedlog da se u poziv uključe stope intenziteta prema veličini poduzetnika i potpomognutom području (ako je primjenjivo) uz mogućnost dokazivanja protučinjeničnog scenarija. |
| 10 | MAJA BAKARIĆ | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.2Sredstva Modernizacijskog fonda, iznosi i intenzitet potpore | Poziv MF-2024-2-1 referira se na Program dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji: „Maksimalni intenzitet potpore koji se dodjeljuje Prijavitelju po projektu iznosi 50% prihvatljivih troškova ulaganja nastalih na lokaciji provedbe projekta, u skladu s poglavljem VIII. Programa potpore.“ Nadalje u dijelu nacrta Poziva 2.4. Prihvatljivi troškovi navodi se: "Prihvatljivi troškovi po Pozivu su isključivo troškovi provedbe prihvatljivih projektnih aktivnosti koji su neposredno vezani uz Projekt i neophodni za njegovu realizaciju" - Jesu li u sklopu poziva MF-2024-2-1 prihvatljivi troškovi UKUPNI PRIHVATLJIVI TROŠKOVI ULAGANJA Prijavitelja ako nastaju kao troškovi provedbe prihvatljivih projektnih aktivnosti koji su neposredno vezani uz Projekt i neophodni za njegovu realizaciju? Odgovor je potrebno uključiti i nedvosmisleno navesti u samom Pozivu. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog da se u poziv uključe stope intenziteta prema veličini poduzetnika i potpomognutom području (za članak 38. Uredbe o skupnom izuzeću) uz mogućnost dokazivanja protučinjeničnog scenarija. Sukladno točki 2.4. Poziva su definirani prihvatljivi troškovi, slijedom čega ne vidimo potrebe za izmjenama. U svrhu pojašnjenja, prihvatljivi troškovi po Pozivu su isključivo troškovi provedbe prihvatljivih projektnih aktivnosti koji su neposredno vezani uz Projekt i neophodni za njegovu realizaciju. Sukladnost troškova s pravilima Poziva i prihvatljivost troškova dokazuje se Glavnim projektom s pripadajućim troškovnikom radova i opreme ( s naznačenim jediničnim cijenama i istaknutim PDV-om) te svim propisanim proračunima i prilozima, sukladno točki 3.2.Obavzna dokumentacija. |
| 11 | EMILIJA MUDRINIĆ | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.2Sredstva Modernizacijskog fonda, iznosi i intenzitet potpore | "Maksimalni intenzitet potpore koji se dodjeljuje Prijavitelju po projektu iznosi 50% prihvatljivih troškova ulaganja nastalih na lokaciji provedbe projekta, u skladu s poglavljem VIII. Programa potpore." - Nedovoljno jasno: Je li maksimalni intenzitet 50% prihvatljivih troškova ili je maksimalni intenzitet u skladu sa poglavljem VIII. Programa potpore? | Prihvaćen | Programom dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji iz 2024. godine definirane su u Poglavlju VIII. mogućnosti dodjele intenziteta potpore. Prihvaća se prijedlog da se u poziv uključe stope intenziteta prema veličini poduzetnika i potpomognutom području (ako je primjenjivo) uz mogućnost dokazivanja protučinjeničnog scenarija |
| 12 | FRANJO BENJAK | 2.PRAVILA POZIVA, 2.1.Prihvatljivost Prijavitelja | GRUPA VINDIJA: U poglavlju 2.2. Prihvatljivost projekta navedeno je da projekt kako bi bio prihvatljiv mora biti u skladu s Programom potpora. U Programu potpora, u poglavlju Uvjeti za dodjelu potpora u mjere energetske učinkovitosti, pod poglavlju Prihvatljivi troškovi navedeno je da su prihvatljivi troškovi dodatni troškovi ulaganja neophodni za postizanje više razine energetske učinkovitosti te je navedeno da se oni utvrđuju na temelju usporedbe troškova ulaganja s troškovima protučinjeničnog scenarija do kojeg bi došlo u nedostatku potpore, dok isto nije navedeno u poglavlju 2.4. Poziva pod nazivom Prihvatljivost troškova. Dodatno, skrećemo Vam pažnju da dostava protučinjeničnog scenarija nije propisana u poglavlju 3.2. Poziva pod nazivom Obvezna dokumentacija. U skladu s navedenim, molimo Vas da pojasnite je li dostava protučinjeničnog scenarija obavezna, da li se protučinjenični scenarij dostavlja kao zasebni dokument ili isti mora biti sastavni dio nekog od obaveznih dokumenata i kojeg. Nadalje, ako je dostava protučinjeničnog scenarija obavezna, a s obzirom da ne postoje prethodna iskustva u izradi protučinjeničnih scenarija, molimo Vas da kao sastavni dio Poziva izradite Upute za izradu protučinjeničnog scenarija. Isto tako, u Programu potpora, u poglavlju Uvjeti za dodjelu potpora u mjere energetske učinkovitosti, pod poglavlju Prihvatljivi troškovi, navedeno je da ako se ulaganje sastoji od jasno prepoznatljivog ulaganja usmjerenog isključivo na poboljšanje energetske učinkovitosti za koju ne postoji manje energetski učinkovito protučinjenično ulaganje, prihvatljivi su troškovi ukupni troškovi ulaganja. Molimo Vas informaciju o tome na temelju čega se dokazuje da ne postoji manje energetski učinkovito ulaganje i koji je dokaz potrebno priložiti kako bi se jasno i nedvojbeno utvrdilo da ne postoji manje energetski učinkovito ulaganje. | Prihvaćen | Programom dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji iz 2024. godine definirane su u Poglavlju VIII. mogućnosti dodjele intenziteta potpore. Prihvaća se prijedlog da se u poziv uključe stope intenziteta prema veličini poduzetnika i potpomognutom području (ako je primjenjivo) uz mogućnost dokazivanja protučinjeničnog scenarija |
| 13 | MIROSLAV BOŽIĆ | 2.PRAVILA POZIVA, 2.1.Prihvatljivost Prijavitelja | Uzimajući u obzir protek razdoblja nakon objave prvog poziva na Modernizacijskom fondu iz 2023. godine, vjerujemo da je u točki 7. ovog poglavlja gdje je naveden isključujući kriterij „negativna EBITDA“, primjerenije odrediti da polazište bude GFI-POD za 2023. a ne za 2022. godinu. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 14 | APSOLON D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE, TRGOVINU I USLUGE | 2.PRAVILA POZIVA, 2.1.Prihvatljivost Prijavitelja | Vezano uz odredbu "- ima iskazan negativan EBITDA (poslovni prihod – poslovni rashod + amortizacija) u 2022. godini, dokazuje se: GFI-POD za 2022., ostalim dostupnim izvorima", navodite da se EBITDA provjerava sukladno GFI-POD 2022. godine. Radi li se o omašci ili će uistinu referentna poslovna godina biti 2022. godina? | Prihvaćen | Referentna poslovna godina biti će 2023. godina |
| 15 | APSOLON D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE, TRGOVINU I USLUGE | 2.PRAVILA POZIVA, 2.1.Prihvatljivost Prijavitelja | "Prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu biti trgovačka društva odnosno mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici 2, koji temeljem Odluke NKD, pripadaju području C Prerađivačka industrija." Naime, Odluku o NKD klasifikaciji donosi Državni zavod za statistiku (DZS) i ista se odnosi samo na temeljnu djelatnost poduzetnika. Sukladno navedenoj odredbi Poziva, prihvatljiv prijavitelj je poduzetnik koji ima Odluku DZS-a za djelatnost sektora C, što znači da isti mora imati registriranu temeljnu djelatnost u sektoru C. Navedeno onemogućuje prijaviteljima koji nemaju registriranu temeljnu djelatnost u sektoru C, ali imaju registrirane druge djelatnosti u sektoru C te se većina poslovne aktivnosti odnosi na djelatnost sektora C koja nije primarna djelatnost. Molimo vas da razmotrite promjenu ove odredbe na način da su prihvatljivi MSP-ovi i velika poduzeća koja djeluju u sektoru C Prerađivačka industrija, pri čemu se registrirana prihvatljiva djelatnost dokazuje Izjavom prijavitelja, Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u i ostalim dostupnim izvorima, uključujući Izvod iz sudskog registra kao i svaki drugi jednakovrijedni dokument koji je izdan od strane nadležnog tijela. Na taj način nedvojbeno se osigurava jednak pristup prijaviteljima bez obzira je li im u sektoru C registrirana predmetna djelatnost registrirana kao primarna ili kao dopunska, sukladno dosadašnjoj praksi u pozivima iz Modernizacijskog fonda. | Primljeno na znanje | U skladu s točkom 2.1. Poziva, Prihvatljiv Prijavitelj je, između ostalog registriran za prihvatljive djelatnosti najmanje godinu dana prije predaje projektnog prijedloga što se dokazuje: Izjavom Prijavitelja, Dokazom o registraciji (Izvod iz sudskog ili obrtnog registra) ili Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD 2007, ostalim dostupnim izvorima. Također, u točki 3.2. Poziva MF-2024-2-1, Izvod iz sudskog registra predstavlja dokaz o registraciji. Slijedom navedenog, u točki 2.1 I 3.2 se dokaz o prihvatljivoj djelatnosti utvrđuje iz više izvora. |
| 16 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | 2.PRAVILA POZIVA, 2.1.Prihvatljivost Prijavitelja | Članice Udruženja prehrambeno -prerađivačke industrije HGK smatraju kako je kod isključujućeg kriterija „negativna EBITDA“, primjerenije odrediti da polazište bude GFI-POD za 2023. a ne za 2022. godinu, osobito uzevši u obzir protek razdoblja nakon objave prvog poziva na Modernizacijskom fondu iz 2023. Slična primjedba vrijedi i za poglavlje 3.2. – Obvezna dokumentacija gdje je primjerenije u točki 7. ovog poglavlja navesti da je potreban GFI-POD za 2023. a ne za 2022. godinu. Jednako tako bi iz cijelog teksta Poziva trebalo biti jasno da se na svim mjestima gdje se spominje provedba neke mjere prije i nakon ulaganja da se to razdoblje „prije“ odnosi na referentnu godinu 2023., što je jedina kalendarska godina za koju u ovom trenutku postoje egzaktni podaci o potrošnji energije. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 17 | VEDRAN LEDERER | 2.PRAVILA POZIVA, 2.1.Prihvatljivost Prijavitelja | Poštovani, Vezano za točku 2.1. Prihvatljivost Prijavitelja, u kojoj se navodi: „Prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu biti trgovačka društva odnosno mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, koji temeljem Odluke NKD, pripadaju području C Prerađivačka industrija.“ nije u potpunosti jasno definirano jesu li za Poziv prihvatljivi samo Prijavitelji čija glavna/pretežita djelatnost pripada području C temeljem Odluke NKD ili su prihvatljivi i oni čija glavna/pretežita djelatnost ne pripada području C već imaju, npr. glavnu djelatnost iz područja A, ali su u sudskom registru registrirani i za djelatnosti koje pripadaju području C te bi i ulaganje bilo u djelatnosti iz područja C. Iz tog razloga predlažemo da se navedeni tekst izmjeni na način: „Prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu biti trgovačka društva odnosno mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, čija djelatnost ulaganja prema NKD 2007 pripada području C Prerađivačka industrija i koju dokazuju temeljem Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD 2007 ili Dokaza o registraciji (Izvod iz sudskog ili obrtnog registra).“ Lp, Vedran Lederer | Nije prihvaćen | U skladu s točkom 2.1. Poziva MF-2024-2-1, Prihvatljiv Prijavitelj je, između ostalog, registriran za prihvatljive djelatnosti najmanje godinu dana prije predaje projektnog prijedloga što se dokazuje: Izjavom Prijavitelja, Dokazom o registraciji (Izvod iz sudskog registra) ili Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD 2007, ostalim dostupnim izvorima. Također, u točki 3.2. Poziva MF-2024-2-1, Izvod iz sudskog registra predstavlja dokaz o registraciji. Slijedom navedenog, u točki 2.1 I 3.2 se dokaz o prihvatljivoj djelatnosti utvrđuje iz više izvora |
| 18 | MAKSIMA SAVJETOVANJE D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE | 2.PRAVILA POZIVA, 2.2.Prihvatljivost Projekta | U točki 2.2. st. 1. vezano za alineje 9. i 10., u fusnoti 8 je pojašnjeno : „Pod uštedom energije i smanjenjem emisija CO2 misli se na razliku između godišnje potrošnje energije i emisija CO2 bez provedenih mjera u odnosu na godišnju potrošnju energije i emisije CO2 nakon provedenih mjera. Za ulaganja u povećanje proizvodnog kapaciteta proizvoda, potrebno je u Glavnom projektu izraziti uštedu energije i smanjenje emisija CO2 uzimajući u obzir postojeći proizvodni kapacitet.“ Nejasno je što se misli pod „povećanje proizvodnog kapaciteta proizvoda“ – je li riječ „proizvoda“ ovdje višak? Dalje, nejasno je znači li to da je prihvatljivo ulaganje u povećanje proizvodnog kapaciteta, ali tada se izračun ušteda računa u odnosu postojeće stanje – npr. postojeći proizvodni kapacitet starog i energ. neučinkovitijeg stroja je 100 jedinica i potrošnja energije po jedinici je 5 što ukupno daje potrošnju 500, a proizv. kapacitet novog i energ. učinkovitijeg stroja je 120 i potrošnja energije po jedinici je 3 što ukupno daje potrošnju od 360. Tada bi se promatrala ušteda 360 u odnosu na postojeće stanje od 500. Predlažemo da se ovo detaljnije pojasni u samom Pozivu. | Prihvaćen | Unijeti će se izmjena u tekst Poziva MF 2024-2-1 vezano za suvišnu riječ „proizvoda“ te će unijeti pojašnjenje vezano za izračun ušteda energije i smanjenja emisija CO2 u odnosu na postojeći proizvodni kapacitet. |
| 19 | REVENT SMART DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE | 2.PRAVILA POZIVA, 2.2.Prihvatljivost Projekta | Unutar poglavlja 2.2., u točkama 9. i 10. kriterija prihvatljivosti projekata i u poglavlju 1.1. navode se minimalne uštede energije i emisija u relativnim pokazateljima koje projekt mora dostići od 7% i 5%. Dodatno, fusnotom broj 8. u Pozivu pojašnjeno je da se „pod uštedom energije i smanjenjem emisija CO2 misli na razliku između godišnje potrošnje energije i emisija CO2 bez provedenih mjera u odnosu na godišnju potrošnju energije i emisije CO2 nakon provedenih mjera, te da je za ulaganja u povećanje proizvodnog kapaciteta proizvoda, potrebno u Glavnom projektu izraziti uštedu energije i smanjenje emisija CO2 uzimajući u obzir postojeći proizvodni kapacitet.“ Iz navedenog nije jasno koje referentno godišnje razdoblje prije provedbe mjera treba primijeniti. Molimo pojasniti da referentna godina treba biti 2023. godina ili neka od prethodne tri godine kako je to na pozivu Modernizacijskog fonda „Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu“, Referentni broj: MF-2024-1-1. Dodatno, molili bi da poziv predvidi iskaz ušteda po jedinici proizvoda u proračunu ušteda kako bi taj pokazatelj mogao poslužiti za pojašnjenje eventualne promjene poslovnih okolnosti koje mogu utjecati na ostvarenje ušteda nakon provedbe mjera. Konačno, u ovom poglavlju stoji da projekt mora doprinijeti i minimalnom smanjenju potrošnje energije od 7% i smanjenju emisija CO2 u iznosu od 5% što je u kontradikciji s Poglavljem 1.1. gdje se navodi da projekt mora ostvariti minimalno samo jedan od ova dva kriterija „U okviru ovog Poziva, projekt mora ostvariti minimalnu uštedu energije od najmanje 7% ili ukupno smanjenje tCO2 za 5%“. Navedeno je potrebno uskladiti. | Prihvaćen | U tekst Poziva će se unijeti 2023. godina kao referentna za izračun ušteda energije i smanjenja stakleničkih plinova i unijeti će se izmjene u točki 2.2. Poziva prema kojem je potrebno zadovoljiti jedan od kriterija (7% uštede energije ili 5% smanjenje emisija stakleničkih plinova) te će unijeti pojašnjenje vezano za jedinicu proizvoda. Vezano za iskaz ušteda po jedinici proizvoda u Pozivu je potrebno za ulaganja koja mogu rezultirati povećanjem proizvodnog kapaciteta, u Glavnom projektu izraziti uštedu energije i smanjenje emisija CO2 uzimajući u obzir postojeći proizvodni kapacitet. |
| 20 | APSOLON D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE, TRGOVINU I USLUGE | 2.PRAVILA POZIVA, 2.2.Prihvatljivost Projekta | Vezano uz odredbe: " Projekt mora rezultirati uštedom energije, pri čemu minimalna ušteda energije po projektu iznosi najmanje 7%" i Projekt mora rezultirati smanjenjem emisija stakleničkih plinova, pri čemu je minimalno smanjenje emisija stakleničkih plinova najmanje 5%, napominjemo da je u poglavlju 1.1. navedeno “U okviru ovog Poziva, projekt mora ostvariti minimalnu uštedu energije od najmanje 7% ili ukupno smanjenje tCO2 za 5%”. Sukladno navedenom, sugeriramo da i ovdje dodate rastavni veznik "ili" da bude jasno kako je potrebno zadovoljiti jedan od dva uvjeta jer koristeći rastavni veznik ili u predmetnoj sugerirate da je potrebno ostvariti jedno od dvoje - ili minimalnu uštedu energije od najmanje 7% ili ukupno smanjenje tCO2 za 5%. | Prihvaćen | U tekst Poziva će se unijeti izmjene u točki 2.2. Poziva prema kojem je potrebno zadovoljiti jedan od kriterija (7% uštede energije ili 5% smanjenje emisija stakleničkih plinova). |
| 21 | MAKSIMA SAVJETOVANJE D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE | 2.PRAVILA POZIVA, 2.3.Prihvatljivost projektnih aktivnosti | U točki 2.3., pod prihvatljivom aktivnosti A1. Aktivnost povećanja energetske učinkovitosti, kao prva mjera je navedena: „Proširenje, modernizacija, zamjena postojećih instalacija/opreme ili dijelova instalacija/opreme“. Iz navedenog proizlazi da je prihvatljivo ulaganje vezano samo za instalacije/opremu. Međutim, u točki 2.4. st. 1. je propisano: „Sukladnost troškova s pravilima Poziva i prihvatljivost troškova dokazuje se Glavnim projektom s pripadajućim troškovnikom radova i opreme te svim propisanim proračunima i prilozima“, što sugerira da su i troškovi radova prihvatljivi. Nadalje, iz formulacije prihvatljivih troškova u toč. 2.4 gdje je za aktivnost A1. navedeno: „nabave opreme, usluga i radova vezano uz proširenje, unaprjeđenje i zamjenu proizvodnih radnih procesa koji rezultiraju smanjenjem potrošnje energije (veća energetska učinkovitost pojedinih faza procesa i dr.)“, također proizlazi da su prihvatljivi i troškovi gradnje u cilju proširenja, unaprjeđenje i zamjene proizvodnih procesa. Predlažemo da se to u aktivnosti A1 (u točki 2.3.) ipak jasnije formulira, a ne da se zaključak da su troškovi gradnje prihvatljivi troškovi neizravno izvlači. | Nije prihvaćen | U točki 2.4. Poziva će se jasno navodi da se aktivnosti povećanja energetske učinkovitosti odnose na nabavu opreme, usluga i radova vezano na radne procese. Također, Poziv je donesen na temelju Programa dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji od 16. veljače 2024 i njenom izmjenom u skladu s kojim se ne daje potpora za energetsku učinkovitost zgrada. U neprihvatljivim troškovima u točki 2.5. Poziva će se dodatno unijeti: Troškovi izgradnje novih zgrada za smještaj nove opreme. |
| 22 | REVENT SMART DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE | 2.PRAVILA POZIVA, 2.3.Prihvatljivost projektnih aktivnosti | U sekciji „Napomena“ navodi se kako ovim pozivom nije dozvoljeno ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti opreme vezanu uz proizvodnju energije koristeći fosilna goriva što je u suprotnosti s Programom potpora (točka VIII. A Spojivost potpora za ulaganje u energetsku učinkovitost) gdje se navodi da se potpora ne može dodijeliti za ugradnju energetske opreme na fosilna goriva. Postojećim izričajem u nacrtu Poziva ostavlja se određena dvosmislenost te nejasnoća na što se točno odnosi te stoga preporučamo korištenje definicije iz Programa potpore. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 23 | MIROSLAV BOŽIĆ | 2.PRAVILA POZIVA, 2.3.Prihvatljivost projektnih aktivnosti | U ime Hrvatske industrije šećera d.d., iznosi se u nastavku prijedlog izmjene teksta uz pripadajuće obrazloženje. Poglavlje 2.3. „Prihvatljivost projektnih aktivnosti“ Unutar ovog poglavlja, u dijelu teksta „Napomena“ navodi se sljedeće: „U okviru Poziva nije dozvoljeno ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti opreme vezanu uz proizvodnju energije koristeći fosilna goriva niti ulaganje u opremu za proizvodnju toplinske energije izuzimajući rekuperaciju toplinske energije za korištenje u proizvodnom procesu...“. Radi izbjegavanja kasnijeg pogrešnog interpretiranja, predlaže se tekst prvog dijela ove napomene uskladiti s izričajem iz Programa potpora, točka VIII. A.) Spojivost potpora za ulaganje u energetsku učinkovitost gdje se navodi da se „sukladno čl. 38. Uredbe o skupnom izuzeću potpora ne dodjeljuje za ugradnju energetske opreme na fosilna goriva, uključujući prirodni plin.“ Donekle je zbunjujući i dvosmislen izričaj u nacrtu Poziva, koji se u bitnome razlikuje od prihvatljivog i jasnijeg izričaja u Programu, jer govori o „opremi vezanoj uz proizvodnju energije koristeći fosilna goriva“ umjesto „opremi na fosilna goriva“. Predlažemo navedeno promijeniti i uskladiti s Programom potpora. Polazeći od navedenog obrazloženja, naš je prijedlog da taj početni dio teksta napomene glasi: „U okviru Poziva nije dozvoljeno ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti putem ugradnje energetske opreme na fosilna goriva, uključujući prirodni plin, niti ulaganje u opremu za proizvodnju toplinske energije izuzimajući rekuperaciju toplinske energije za korištenje u proizvodnom procesu...“ | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 24 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | 2.PRAVILA POZIVA, 2.3.Prihvatljivost projektnih aktivnosti | Predstavnici udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK u pogledu prihvatljivih aktivnosti ističu sljedeće: "Uočeno je da postoji određena neusklađenost teksta označenog kao „Napomena“ u ovom poglavlju s točkom VIII. Programa potpora u dijelu kojim se uređuje pitanje spojivosti potpora za ulaganje u energetsku učinkovitost s EU Uredbom o skupnom izuzeću. Naime, u predmetnoj Napomeni iz Poziva je sljedeći tekst: „U okviru Poziva nije dozvoljeno ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti opreme vezanu uz proizvodnju energije koristeći fosilna goriva niti ulaganje u opremu za proizvodnju toplinske energije izuzimajući rekuperaciju toplinske energije za korištenje u proizvodnom procesu (npr. nije dozvoljeno grijanje prostora u kojem se odvija proizvodnja, ali je dozvoljena proizvodnja zagrijanog medija za daljnji proizvodni toplinski proces)." Program potpora na temelju kojeg se objavljuje ovaj Poziv u točki VIII. A. st. 2., u dijelu kojim se uređuje spojivost potpora s Uredbom o izuzeću ima sljedeći tekst: Potpora se temeljem članka 38. Uredbe o skupnom izuzeću ne dodjeljuje za: • Ulaganja koja se provode radi usklađivanja s normama Unije koje su donesene i koje su na snazi; • Ugradnju energetske opreme na fosilna goriva, uključujući prirodni plin; • Ulaganja u kogeneraciju ni za centralizirano grijanje i/ili hlađenje. U cilju izbjegavanja moguće široke i stoga potencijalno pogrešne interpretacije označene odredbe iz Poziva, predlaže se tekst prvog dijela citirane Napomene uskladiti s izričajem iz citiranog Programa potpora, točka VIII. A. st. 2. na sljedeći način: „U okviru Poziva nije dozvoljeno ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti putem ugradnje energetske opreme na fosilna goriva, uključujući prirodni plin, niti ulaganje u opremu za proizvodnju toplinske energije izuzimajući rekuperaciju toplinske energije za korištenje u proizvodnom procesu (npr. nije dozvoljeno grijanje prostora u kojem se odvija proizvodnja, ali je dozvoljena proizvodnja zagrijanog medija za daljnji proizvodni toplinski proces)“. Ovakvim usklađivanjem teksta će se jasno odrediti da nije dozvoljena ugradnja energetske opreme na fosilna goriva (uključujući i prirodni plin), za razliku od sadašnje neprecizne odredbe na temelju koje bi se moglo široko tumačiti da nije dozvoljena ugradnja opreme koja nije na fosilna goriva ali ne bi uopće bila dozvoljena ako se u postrojenju koriste fosilna goriva što je bitna razlika." | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 25 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | 2.PRAVILA POZIVA, 2.3.Prihvatljivost projektnih aktivnosti | U nastavku dostavljamo zamolbu člana HGK za dodatnim pojašnjenjem prihvatljivih aktivnosti. Trgovačko društvo se bavi djelatnostima koje ne spadaju pod NKD C Prerađivačka indutrija već distribucijom i opskrbom prirodnog plina između ostalog te nije prihvatljiv prijavitelj sukladno Pozivu. Međutim korisnici i potencijalni korisnici ovog trgovačkog društva koji spadaju pod navedeni NKD C Prerađivačka industrija postavljaju pitanje je li instalacija/ugradnja visokoučinkovite kogeneracija na prirodni plin koja je pri tome još i "H2 ready" (spremna za korištenje mješavine prirodnog plina i vodika ili isključivo vodika u budućnosti) prihvatljiva sukladno Pozivu. Naime, prema "Napomeni: U okviru Poziva nije dozvoljeno ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti opreme vezanu uz proizvodnju energije koristeći fosilna goriva niti ulaganje u opremu za proizvodnju toplinske energije izuzimajući rekuperaciju toplinske energije za korištenje u proizvodnom procesu (npr. nije dozvoljeno grijanje prostora u kojem se odvija proizvodnja, ali je dozvoljena proizvodnja zagrijanog medija za daljnji proizvodni toplinski proces)". Stoga član moli pojašnjenje je li visokoučinkovita kogeneracija na prirodni plin koja je pritom spremna za korištenje vodika u budućnosti (obzirom isti nije trenutno dostupan na RH tržištu) prihvatljiva u okviru Poziva. Ako nije predlaže se u Pozivu istaknuti da je visokoučinkovita kogeneracija koja ima certifikat spremna za korištenje vodika (H2 ready) prihvatljiva u okviru Poziva. | Primljeno na znanje | U skladu s Poglavljem VIII. B) točka 4. Potpore za ulaganje u visokoučinkovitu kogeneraciju, Spojivost Poziva MF-2024-2-1 definira da se Potpore za ulaganje u visokoučinkovitu kogeneraciju dodjeljuju samo ako nisu namijenjene kogeneracijskim postrojenjima na fosilna goriva |
| 26 | MAKSIMA SAVJETOVANJE D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE | 2.PRAVILA POZIVA, 2.4. Prihvatljivost troškova | U Pozivu u točki 2.4. Prihvatljivi troškovi su pod točkama A1, A2 i A3 općenito definirani prihvatljivi troškovi, a pravna osnova za ovaj Poziv je Program dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji. Trebalo bi u Pozivu pojasniti je li za određene prihvatljive troškove, i koje, potrebno izraditi protučinjenični scenarij, kako je definirano Programom, ili to uopće nije potrebno. Nadalje, nigdje nisu pojašnjeni prihvatljivi troškovi kako su definirani u Programu potpora, u poglavlju VIII, pod A) Potpore za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti, st. 3., vezano za potrebu izrade protučinjeničnog scenarija, odnosno vezano za odredbu „Ako se ulaganje sastoji od jasno prepoznatljivog ulaganja usmjerenog isključivo na poboljšanje energetske učinkovitosti za koju ne postoji manje energetski učinkovito protučinjenično ulaganje, prihvatljivi su troškovi ukupni troškovi ulaganja“. Smatramo da je isto potrebno detaljno pojasniti, uz pojašnjenje primjenjive metodologije i davanja primjera, kako je napravljeno u trenutno otvorenom natječaju iz NPOO „Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo“ (ref. br.: NPOO.C1.1.1.R4-I1.02) kroz Obrazac 6. prilog b), jer se upravo odredbama Poziva trebaju detaljnije razjasniti odredbe Programa kako bi pravila bila od početka jasna svim prijaviteljima. | Prihvaćen | Programom dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji iz 2024. godine definirane su u Poglavlju VIII. mogućnosti dodjele intenziteta potpore. Prihvaća se prijedlog da se u poziv uključe stope intenziteta prema veličini poduzetnika i potpomognutom području (ako je primjenjivo) uz mogućnost dokazivanja protučinjeničnog scenarija. |
| 27 | REVENT SMART DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE | 2.PRAVILA POZIVA, 2.4. Prihvatljivost troškova | Predlažemo uključivanje i troškova demontaže i zbrinjavanja opreme koja se mijenja u sklopu aktivnosti predmetnog Poziva. Naime, zbog veličine, zastarjelosti i kompleksnosti različitih proizvodnih pogona, ovdje se često radi o veoma visokim troškovima demontaže i zbrinjavanja, a s obzirom na to da je potrebno koristiti različitu specijaliziranu opremu (kranovi, dizalice i sl.). | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 28 | MIROSLAV BOŽIĆ | 2.PRAVILA POZIVA, 2.4. Prihvatljivost troškova | U prvoj alineji točke A1. povećanje energetske učinkovitosti ovog poglavlja, navodi se da su „prihvatljivi troškovi nabave opreme, usluga i radova vezano uz proširenje, unaprjeđenje i zamjenu proizvodnih radnih procesa koji rezultiraju smanjenjem potrošnje energije (veća energetska učinkovitost pojedinih faza procesa i dr.).“ Razumijevanje je Hrvatske industrije šećera da je u slučaju nabave nove opreme kojom se unapređuje i zamjenjuje proizvodni radni proces, a što rezultira smanjenjem potrošnje energije, prihvatljivi trošak i trošak demontaže stare opreme u postrojenju, uključivo i njenog zbrinjavanja. Ovakvo razumijevanje proizlazi i iz sadržaja odredbe Poziva 2.5. Neprihvatljivi troškovi, gdje nije naveden kao neprihvatljiv trošak demontaže i zbrinjavanja stare opreme kao predradnja za ugradnju nove i učinkovitije opreme i to na načelima održivosti i brige o okolišu od strane investitora. Polazeći od navedenog, te uzimajući u obzir kompleksnost pojedinih industrijskih postrojenja, u koje spada i postrojenje HIŠ-a za preradu šećerne repe, gdje se zamjenom pojedinih dijelova postrojenja može postići znatno veća energetska učinkovitost uz smanjenje emisija CO2 i tako doprinijeti ciljevima Modernizacijskoga fonda, držimo da je opravdano precizirati u Pozivu kako u prihvatljive troškove spada i trošak demontaže i zbrinjavanja stare opreme. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 29 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | 2.PRAVILA POZIVA, 2.4. Prihvatljivost troškova | HGK je tragom zaprimljenih molbi svojih članica stajališta da bi unutar poglavlja 2.4. trebalo odrediti da je u projektnim prijedlozima kojima je predviđena unapređenje i zamjena proizvodnih radnih procesa koji rezultiraju smanjenjem potrošnje energije, trošak demontaže stare opreme koja se mijenja novom prihvatljiv trošak, kao i trošak zbrinjavanja te stare opreme. Ističemo da stavka demontaže stare opreme i njezina zbrinjavanja nije isključena kao neprihvatljiv trošak poglavljem 2.5. koje uređuje neprihvatljive troškove, te držimo da se na ovaj način samo jasnije šalje poruka potencijalnim prijaviteljima da i ovaj važan trošak demontaže jeste prihvatljiv trošak, naravno pod uvjetom da prije mogućeg odobrenja projekta nije započela aktivnost demontaže, što je jedan od općih zahtjeva koji se odnosi na sve bitne aktivnosti, izuzev projektiranja. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 30 | MAKSIMA SAVJETOVANJE D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE | 3.NAČIN PODNOŠENJA PROJEKTNOG PRIJEDLOGA, 3.1. Podnošenje projektnog prijedloga | U točki 3.1. navedeno je da jedan prijavitelj može prijaviti više projektnih prijedloga, ali je onda nejasna formulacija u točki 1.2. st. 5 „Najviši iznos sredstava iz Modernizacijskog fonda koji može biti dodijeljen Prijavitelju za financiranje projektnog prijedloga u sklopu ovog Poziva je 5.000.000,00 eura“. Smatramo da je potrebno pojasniti odnosi li se taj iznos na maksimalni iznos po prijavitelju ili po projektnom prijedlogu. Također predlažemo da se definira što se ovdje misli pod „prijaviteljem“ – je li to isključivo prijavitelj ili se limit odnosi na poduzetnika (prijavitelj i povezani/partnerski subjekti). Naime, u poglavlju IX. st. 3. Programa potpora, propisano je „Najviši iznos potpore po pojedinom projektu ulaganja po poduzetniku ne smije iznositi više od 15 milijuna EUR“ – znači li to da je limit po prijavitelju 5.000.000 €, a po poduzetniku 15.000.000 €? | Djelomično prihvaćen | U Programu dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji je definiran najviši iznos potpore po pojedinom projektu ulaganja po poduzetniku, ali Ministarstvo kao davatelj potpore može odrediti raspon, te smo pri odabiru najviših iznosa koji se može dodijeliti po prijavitelju računali da obuhvatimo što više poduzetnika. Slijedom navedenog, u svrhu boljeg razumijevanja, u tekstu Poziva će se izmijeniti izričaj na sljedeći način: Najviši iznos sredstava iz Modernizacijskog fonda koji može biti dodijeljen Prijavitelju za financiranje jednog ili više projektnih prijedloga u sklopu ovog Poziva je 5.000.000,00 eura. |
| 31 | FRANJO BENJAK | 3.NAČIN PODNOŠENJA PROJEKTNOG PRIJEDLOGA, 3.1. Podnošenje projektnog prijedloga | GRUPA VINDIJA: U poglavlju 3.1. Podnošenje projektnih prijedloga navedeno je da će Poziv biti otvoren za podnošenje projektnih prijedloga Prijavitelja u periodu od dva mjeseca. Skrećemo Vam pažnju da se ulazi u period godišnjih odmora, na strani projektanata, na strani prijavitelja kao i na strani javnopravnih tijela koja moraju izdati sve potrebne uvjete, dozvole i suglasnosti što dovodi u rizik i projekte u visokoj fazi spremnosti te produljuje period za pripremu projektno-tehničke dokumentacije i projektnih prijedloga. Slijedom navedenog predlažemo Vam da izmijenite navedenu odredbu kako slijedi: Poziv će biti otvoren za podnošenje projektnih prijedloga Prijavitelja u periodu od četiri mjeseca. | Nije prihvaćen | Prema planu rada, sredstava iz ovog Poziva će se dodijeliti do kraja 2024. godine slijedom čega nismo u mogućnosti imati otvoren Poziv na razdoblje od četiri mjeseca. |
| 32 | REVENT SMART DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE | 3.NAČIN PODNOŠENJA PROJEKTNOG PRIJEDLOGA, 3.1. Podnošenje projektnog prijedloga | Uzimajući u obzir da se radi o posve novom natječaju koji predviđa i financiranje visoko kompleksnih investicija, ali i činjenici da su paralelno već otvorena dva druga natječaja namijenjena povećanju energetske učinkovitosti i/ili korištenja obnovljivih izvora energije nužno je ostaviti dovoljno vremena potencijalnim prijaviteljima za pripremu i podnošenje projektnih prijedloga. Uz to, trenutačno je faza ljetnih godišnjih odmora čime se dodatno usporava proces pripreme projekta i ishođenja dozvola. Nastavno tome, predlažemo da se otvaranje Poziva pomakne na 1.9. uz rok podnošenja prijava od minimalno 3 mjeseca kako bi prijavitelji imali vremena za pripremu projekta i ishođenje potrebnih dozvola. | Nije prihvaćen | Prema planu rada, sredstava iz ovog Poziva će se dodijeliti do kraja 2024. godine slijedom čega nismo u mogućnosti imati otvoren Poziv na razdoblje od četiri mjeseca. |
| 33 | MIROSLAV BOŽIĆ | 3.NAČIN PODNOŠENJA PROJEKTNOG PRIJEDLOGA, 3.1. Podnošenje projektnog prijedloga | U sklopu poglavlja 3.1. „Podnošenje projektnog prijedloga“, predviđeno je da će nakon okončanog e-savjetovanja i razmatranja svih pristiglih komentara, konačnim tekstom Poziva biti utvrđeno razdoblje od dva mjeseca za podnošenje projektnih prijedloga Prijavitelja. Slična je odredba iz 1. natječaja na Modernizacijskome fondu objavljenom sredinom travnja 2023. Međutim, s obzirom na predviđeni datum okončanja e-savjetovanja i objave izvješća za ovaj drugi poziv, te uzimajući u obzir puno veću kompleksnost projektnih prijedloga energetske učinkovitosti u odnosu na uglavnom tipske projekte izgradnje solarnih elektrana iz prvog poziva, držimo da je primjereno utvrditi rok od četiri mjeseca za podnošenje projektnih prijedloga, pretpostavljajući da će najraniji početak razdoblja podnošenja prijedloga biti 1. kolovoza 2024. godine, znači dva tjedna nakon objave izvješća sa e-savjetovanja. Vjerujemo da će Ministarstvo kod utvrđivanja razdoblja za podnošenje projektnih prijedloga imati u vidu činjenicu da tijekom ljetnih mjeseci prijaviteljima neće biti jednostavno pribavljati potrebnu dokumentaciju zbog godišnjih odmora u ustanovama i tvrtkama koje su neizbježne za izradu i pribavljanje potrebnih suglasnosti, a o kojima prijavitelji ovise i na što nikako ne mogu utjecati. Ukoliko zbog navedenog razloga, Ministarstvo odluči postaviti početak razdoblja podnošenja projektnih prijedloga nakon ljetne stanke, primjerice s početkom od 1. rujna 2024. godine, u tom bi slučaju to razdoblje prijava trebalo po našem mišljenju trajati najmanje tri mjeseca. U ime HIŠ-a, mr. sc. Miroslav Božić, savjetnik Uprave | Nije prihvaćen | Prema planu rada, sredstava iz ovog Poziva će se dodijeliti do kraja 2024. godine slijedom čega nismo u mogućnosti imati otvoren Poziv na razdoblje od četiri mjeseca. |
| 34 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | 3.NAČIN PODNOŠENJA PROJEKTNOG PRIJEDLOGA, 3.1. Podnošenje projektnog prijedloga | Stava smo kako je potrebno preciznije određenje razdoblja podnošenja projektnih prijedloga, vodeći računa da je riječ o zahtjevnoj zadaći prikupljanja dokumentacije i potrebnih odobrenja i dozvola, koja bi se ako tako bude određeno, trebala odvijati i tijekom sezone godišnjih odmora. Pozivom je predviđen rok od dva mjeseca za prikupljanje projektnih prijedloga ali s obzirom da je još u tijeku e-savjetovanje nije moguće predvidjeti početak i završetak tog razdoblja, što će na kraju biti odluka nadležnog tijela kad prikupi dovoljno spoznaja od svih dionika na ovu temu. U slučaju da se odluči o ubrzanoj objavi formalnog poziva, što znači već tijekom idućeg mjeseca kolovoza, onda je razdoblje od dva mjeseca jako kratko jer puno potencijalnih prijavitelja ne bi moglo skupiti sve što je potrebno, čime bi bila umanjena i uspješnost ovog poziva. Stoga je sugestija da nadležno tijelo kod određivanja razdoblja podnošenja projektnih prijedloga uzme u obzir ljetnu stanku, te po potrebi produži razdoblje na barem četiri mjeseca, ukoliko bi objava poziva išla u kratkom roku nakon objave izvješća o e-savjetovanju, ili alternativno da to razdoblje ostane dva mjeseca u kojem slučaju početak podnošenja prijedloga ne bi bio prije konca rujna ove godine. | Nije prihvaćen | Prema planu rada, sredstava iz ovog Poziva će se dodijeliti do kraja 2024. godine slijedom čega nismo u mogućnosti imati otvoren Poziv na razdoblje od četiri mjeseca. |
| 35 | APSOLON D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE, TRGOVINU I USLUGE | 3.NAČIN PODNOŠENJA PROJEKTNOG PRIJEDLOGA, 3.2. Obvezna dokumentacija | Vezano uz točku 7. Molimo ispravak u slučaju da se radi o pogrešci s obzirom da se zadnje dostupno računovodstveno razdoblje odnosi na 2023. godinu. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 36 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | 3.NAČIN PODNOŠENJA PROJEKTNOG PRIJEDLOGA, 3.2. Obvezna dokumentacija | U odnosu na točku 7., Centar za inovacije i EU projekte HGK predlaže u obveznu dokumentaciju staviti i GFI POD za 2023. jer su svi financijski izvještaji za 2023 do sada predani (rok za predaju je bio 30.4.2024.). | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 37 | MAKSIMA SAVJETOVANJE D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE | 4.1.Provjera i ocjena projektnih prijedloga, 4.1.2.Ocjena projektnih prijedloga | U točki 4.1.2. Ocjena projektnih prijedloga je za kriterij 1.1. Ušteda energije (MWh/godišnje) i 1.2. Smanjenje emisija stakleničkih plinova (t CO2/godišnje) određen kriterij u apsolutnom iznosu, dok je svrha i cilj poziva ostvarenja ušteda u relativnom iznosu (7% odnosno 5%). Predlažemo da se ova dva kriterija usklade. Nadalje, kriteriji 1.1. i kriterij 1.2. su istovjetni kriterija, jer je kriterij 1.2. izvedenica kriterija 1.1., jer se dobiva tako da se uštede u MWh množe odgovarajućim koeficijentom, stoga smatramo da kriterij 1.2. nije potreban. Isto se odnosi i na kriterij 2.1. i 2.2.Smatramo da su kriteriji bodovanja za kriterij 1.1. Ušteda energije (MWh/godišnje) vrlo rigorozni pa predlažemo njihovu relaksaciju. Npr. predviđeno je da se najmanji broj bodova (svega 3) dobiva za uštedu od ≥ 100 MWh - < 500 MWh, a tu uštedu je vrlo teško postići ako ovim Pozivom nisu obuhvaćeni prihvatljivi troškovi izgradnje zgrada. Ili možda jesu predviđeni troškovi gradnje građevine? U svakom slučaju bi trebalo ovo jasnije definirati. | Djelomično prihvaćen | Pozivom nisu prihvatljivi troškovi gradnje građevina (zgrada) u skladu s Programom dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji. U neprihvatljivim troškovima u točki 2.5. Poziva će se dodatno unijeti: Troškovi izgradnje novih zgrada za smještaj nove opreme. U tekst Poziva će se unijeti izmjene kriterija za ocjenjivanje u točki 4.1.2 Poziva MF-2024-2-1 |
| 38 | MAKSIMA SAVJETOVANJE D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE | 4.1.Provjera i ocjena projektnih prijedloga, 4.1.2.Ocjena projektnih prijedloga | U točki 4.1.2. pod Kriterijem ocjenjivanja 1.1. Ušteda energije (MWh/godišnje ) navedeno je: „Ušteda energije se odnosi na razliku između trenutne godišnje potrošnje energije vidljive na obračunskom mjernom mjestu za električnu i/ili toplinske energije i/ili prema računovodstvenim karticama potrošenog fosilnog goriva korištenih u proizvodnom procesu na lokaciji prije provedenog projekta i planirane godišnje potrošnje energije nakon provedenog projekta“. Iz navedenog je nejasno: a. Kako se potrošnja „prema računovodstvenim karticama potrošenog fosilnog goriva“ pretvara u MWh? Npr. kako se korištenje prirodnog plina ili goriva pretvara u MWh? b. S obzirom da je u točki 2.2. st. 1. vezano za alineju 9. (izračun ušteda energije), u fusnoti 8. pojašnjeno „...Za ulaganja u povećanje proizvodnog kapaciteta proizvoda, potrebno je u Glavnom projektu izraziti uštedu energije i smanjenje emisija CO2 uzimajući u obzir postojeći proizvodni kapacitet“, nejasno je kako će se u slučaju povećanja proizvodnog kapaciteta računati ušteda prema potrošnji energije „vidljive na obračunskom mjernom mjestu za električnu i/ili toplinske energije i/ili prema računovodstvenim karticama potrošenog fosilnog goriva“, pa je isto potrebno pojasniti. Navedene nejasnoće potrebno je pojasniti i radi izračuna smanjenja emisija CO2 prema Kriteriju ocjenjivanja 1.2., te kriterija 2.1. i 2.2. (omjer troškova po MWh smanjene potrošnje energije, odnosno po smanjenju tona CO2), koji se svi nadovezuju na izračune prema kriteriju 1.1. | Djelomično prihvaćen | U tekst Poziva će se unijeti izmjene kriterija za ocjenjivanje u točki 4.1.2 Poziva MF-2024-2-1. i dodatno pojasniti proizvodni kapacitet. Postoje javno dostupni alati za pretvaranje potrošnje fosilnog goriva u MWh, pri čemu su pretvorbeni faktori navedeni u tablici I-1 Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (Narodne novine 98/2021,30/22 i 96/23). . |
| 39 | FRANJO BENJAK | 4.1.Provjera i ocjena projektnih prijedloga, 4.1.2.Ocjena projektnih prijedloga | GRUPA VINDIJA: U Poglavlju 4.1.2. Ocjena projektnih prijedloga kao kriterij 3 naveden je doprinos smanjenju emisija u sektorima uključenima u EU sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova. Navedeni kriterij stavlja u prednost prijavitelje koji će kao lokaciju projekta prijaviti lokacije koje posjeduju EU ETS dozvolu. Smatramo kako bi svi prihvatljivi prijavitelji trebali biti stavljeni u ravnopravan položaj i kako bi se kao kriteriji isključivo trebali promatrati ušteda energije (MWh/god), smanjenje emisija stakleničkih plinova (tCO2/godišnje), omjer ukupnih troškova po MWh smanjene potrošnje energije (€/MWh) te Omjer ukupnih troškova po toni ostvarenog smanjenja emisija CO2 (€/tCO2). U suprotnom, projekt na lokaciji koja posjeduje EU ETS dozvolu sa manjim uštedama, odnosno manjim brojem bodova po kriterijima 1. i 2. može biti u prednosti nad projektom koji ostvaruje veće uštede energije, veće smanjenje emisija stakleničkih plinova i projektom čiji su omjeri ukupnih troškova po MWh smanjenje potrošnje energije i toni ostvarenog smanjenje emisija CO2 bolji što negativno utječe na učinke Pozive. Slijedom navedenog, molimo Vas da iz kriterija za ocjenjivanje izuzme kriterij broj 3. Doprinos smanjenju emisija u sektorima uključenima u EU sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova. | Nije prihvaćen | Modernizacijski fond se financira dražbovanjem 2% ukupne količine emisijskih jedinica u EU sustavu trgovanja emisijama, a uspostavljen je u Direktivom 2003/87/EZ o trgovanju emisijama stakleničkih plinova i njenim izmjenama i dopunama. Preciznije, sredstava Modernizacijskog fonda čine sredstva koja uplaćuju postrojenja sa ishođenom EU ETS dozvolom (u Hrvatskoj su 40 postrojenja i 2 zrakoplovna operatera u sustavu EU ETS). Slijedom navedenog, smatramo da je neophodno poduprijeti ulaganja u postrojenjima koja posjeduju EU ETS dozvolu kako bi modernizirali proizvodni proces i na taj način smanjili emisije stakleničkim plinova kao i izdatke koje imaju kao obveznici ETS sustava. |
| 40 | REVENT SMART DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE | 4.1.Provjera i ocjena projektnih prijedloga, 4.1.2.Ocjena projektnih prijedloga | Za kriterij 1.1. Ušteda energije, vjerujemo da je potrebno umjesto obračunskom mjernom mjestu, navesti obračunskom ili kontrolnom mjernom mjestu (ili modeliranoj potrošnji u nedostatku kontrolnog brojila), gdje se obračunsko može primjenjivati kada je riječ o projektnoj cjelini koja obuhvaća cijeli proizvodni pogon, a kontrolno mjesto (ili modelirana potrošnja) da se koristi kada je riječ o projektnoj cjelini koja ne obuhvaća cijeli proizvodni pogon, odnosno obuhvaća dio ili više dijelova proizvodnog pogona. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 41 | MIROSLAV BOŽIĆ | 4.1.Provjera i ocjena projektnih prijedloga, 4.1.2.Ocjena projektnih prijedloga | Nastavno na jasno postavljene ciljeve Poziva, a u vezi s dobro odabranim ključnim kriterijima, na ovom se mjestu u ime HIŠ-a obrazlaže načelni prijedlog za koji vjerujemo da bi trebao biti uvažen, a tiče se omjera prva dva kriterija u ukupnom ponderu bodovanja. Naime, u nacrtu Poziva za Kriterij 1. Doprinos ciljevima Modernizacijskoga fonda koji mjeri apsolutne uštede smanjenja potrošnje energije i smanjenja emisija CO2, predviđeno je da se može dodijeliti najviše 30 bodova od mogućih 100, i to samo po 15 bodova za svaki od pojedinačnih potkriterija 1.1. i 1.2., što znači da je zbirni udjel u ukupnom ponderu ovih potkriterija samo 30%. S druge strane, za Kriterij 2. Financijska isplativost projekta kojim se mjeri ukupni trošak projekta u odnosu na jedinicu manje potrošene energije i jedinicu manje emisija stakleničkih plinova, predviđeno je da se može dodijeliti čak do 60 bodova od mogućih 100, i to po 30 za svaki od pojedinačnih potkriterija 2.1. i 2.2., što znači da je njihov zbirni udjel u ukupnom ponderu čak 60%. Držimo da nije logičan dvostruko veći udjel u ukupnom ponderu kriterija „financijske isplativosti projekta“ u odnosu na mjerljivi cilj apsolutne uštede energije i emisija CO2, te predlažemo da Ministarstvo preispita takav omjer u smjeru približno podjednakog udjela ta dva kriterija, znači povećanje udjela u ponderu Kriterija 1, odnosno smanjenje udjela u ukupnom ponderu Kriterija 2. Dodatno, vezano uz potkriterij 1.1., u objašnjenju je navedeno da se „ušteda energije odnosi na razliku između trenutne godišnje potrošnje energije vidljive na obračunskom mjernom mjestu za električnu i/ili toplinske energije i/ili prema računovodstvenim karticama potrošenog fosilnog goriva korištenih u proizvodnom procesu na lokaciji prije provedenog projekta i planirane godišnje potrošnje energije nakon provedenog projekta.“ Držimo da izričaj iz navedenog objašnjenja u kojem se kao polazište spominje „trenutna“ godišnja potrošnja nije dobro odabran jer taj izraz upućuje na neko trenutačno stanje koje najbliže odgovara sadašnjem trenutku, odnosno stanje u tekućoj godini 2024., što vjerujemo da nije namjera Ministarstva. U cilju usklađivanja s ostalim odredbama Poziva i prethodno iznesenoj argumentaciji u prilog jasnog utvrđivanja referentnog godišnjeg razdoblja za koje postoje egzaktni podaci o potrošnji energije, predlaže se drugu rečenicu Objašnjenja uz potkriterij 1.1. izmijeniti na slijedeći način: „Ušteda energije se odnosi na razliku između godišnje potrošnje energije tijekom 2023. godine, vidljive na obračunskom mjernom mjestu za električnu i/ili toplinske energije i/ili prema računovodstvenim karticama potrošenog fosilnog goriva korištenih u proizvodnom procesu na lokaciji prije provedenog projekta i planirane godišnje potrošnje energije nakon provedenog projekta.“ Zaključno bismo u pogledu kriterija još jednom istakli da je Ministarstvo napravilo dobar odabir, kako u pogledu prihvatljivosti prijavitelja, tako i u pogledu prihvatljivosti projekata i projektnih aktivnosti, te definiranja triju ključnih kriterija. Prema trećem ključnom kriteriju, „doprinos smanjenju emisija u sektorima uključenima u EU sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova“, prijaviteljima koji su ujedno operateri u EU ETS sustavu biti će dodijeljeno 10 bodova u slučaju urednog ispunjavanja obaveza. Jedna od ključnih obveza je vezana uz iznimno visoke troškove plaćanja za višak emisija CO2 u odnosu na besplatno dodijeljene jedinice, što je obveza koju ogromna većina poduzetnika, kao u Hrvatskoj tako i u EU, u ovom trenutku uopće nema. Premda je ETS obveznicima dodijeljen razmjerno simboličan udjel od 10 posto u ukupnom ponderu vrednovanja projektnih prijedloga, bitno je da je napokon prepoznata ranjivost poduzetnika koji su operateri u EU ETS sustavu, a posebno s obzirom da se sredstva Modernizacijskog fonda prikupljaju od uplata ETS postrojenja, te upravo kod tih postrojenja postoji najveća potreba čim skorijeg početka dekarbonizacije njihovog poslovanja i povećanja energetske učinkovitosti, bez čega evidentno može doći do ugroze opstojnosti ovih industrijskih postrojenja. U slučaju HIŠ-a ta ugroza uključuje i brojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva vezana uz preradu šećerne repe. S poštovanjem u ime Hrvatske industrije šećera, mr. sc. Miroslav Božić, savjetnik Uprave | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 42 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | 4.1.Provjera i ocjena projektnih prijedloga, 4.1.2.Ocjena projektnih prijedloga | Predmetnim Pozivom je u poglavlju 4.1.2. uređeno pitanje ocjene projektnih prijedloga te je iznesen detaljan tablični prikaz vrednovanja triju ključnih kriterija: • Kriterij 1. Doprinos ciljevima Modernizacijskoga fonda • Kriterij 2. Financijska isplativost projekta • Kriterij 3. Doprinos smanjenju emisija u sektorima uključenima u EU sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova Prijedlog teksta Poziva koji je na e-savjetovanju dodijeljeno je različita specifična težina navedenim ključnim kriterijima na način da je za Kriterij 1. određen udjel od 30 posto u ukupno mogućem broju bodova, Kriteriju 2. udjel od čak 60 posto u ukupno mogućem broju bodova, te Kriteriju 3. udjel od 10 posto u ukupno mogućem broju bodova. Evidentno je da prva dva kriterija opravdano imaju veću specifičnu važnost u ocjenjivanju projektnih prijedloga, te držimo da je njihov zbirni udjel od 90 posto u ukupnoj ocjeni primjeren. Ne ulazeći u detaljnu razradu vrednovanja unutar sedam razreda za svaki od ukupno četiri uža kriterija unutar navedena dva ključna kriterija - postavlja se načelno pitanje zašto je prvom kriteriju kojim se izračunavaju apsolutne uštede energije i emisija dodijeljen dvostruko veći udjel nego drugom kriteriju kojim se vrednuje financijska isplativost projekata? Mišljenja smo da bi bilo primjerenije svakom od navedena dva ključna kriterija odrediti jednak ili barem približno jednak udjel u ukupnom vrednovanju projektnih prijedloga. To znači da bi svakome od četiri definirana uža kriterija (1.1., 1.2., 1.3. i 1.4.) trebalo dodijeliti približno jednak broj bodova (22, odnosno 23). Uzimajući u obzir inicijalni prijedlog i gornju granicu bodova 100, kao i zadržavanje broja razreda u svakom od kriterija, to bi značilo da bi svaki od prva dva ključna kriterija zbirno trebao imati gornju granicu od 45 bodova, kako bi njihov udjel bio jednak, pri čemu bi njihov zbirni udjel ostao nepromijenjen i iznosio 90 posto. | Djelomično prihvaćen | U tekst Poziva će se unijeti izmjene kriterija za ocjenjivanje u točki 4.1.2 Poziva MF-2024-2-1 u svrhu ujednačenijeg vrednovanja između doprinosa ciljevima i financijske isplativosti. |
| 43 | APSOLON D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE, TRGOVINU I USLUGE | 5.PROVEDBA PROJEKTA, 5.2.Praćenje provedbe Projekta | Vezano uz odredbu "Korisnik i njegovi izvođači i podizvođači obavezni su 5 godina od posljednje isplate za predmetni Ugovor čuvati i imati na raspolaganju svu popratnu dokumentaciju i podatke u vezi plaćanja i rashodima." napominjemo da izvođači i podugovaratelji nisu ugovorne strane Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te ne mogu biti obvezani načinom i rokom čuvanja dokumentacije osim načina i roka propisanog općim propisima. Korisnik nije u mogućnosti osigurati pridržavanje takvih odredbi za druge subjekte. | Nije prihvaćen | Vezano za praćenje provedbe projekta definiranog u točki 5.2 Poziva u skladu je s Provedbenom Uredbom (EU) 2020/1001 i njenom izmjenom i dopunom te u skladu s Uredbom o mehanizmima financiranja u okviru sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (NN107/23) slijedom čega nije moguće izmijeniti navedeno te je definirano odredbama Ugovora. |
| 44 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | 5.PROVEDBA PROJEKTA, 5.3.Podnošenje zahtjeva za predujam/isplatom sredstava | Centar za inovacije i EU projekte HGK, u odnosu na dio teksta kojim se utvrđuje uvjet dostave bankarske garancije, predlaže dodati odredbe kojima bi se utvrdilo kako je moguće od Fonda zatražiti povrat garancije nakon što iznos isplaćenog predujma bude opravdan. Isplaćeni predujam obično bude opravdan s prvim Zahtjevima za nadoknadom sredstava pa je rok važenja 240 dana od datuma završetka razdoblja provedbe projekta uključuje razdoblje, u situacijama kada je predujam opravdan na početku provedbe projekta, predug. Nadalje, s obzirom da se na temelju odredaba Posebnih uvjeta Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, za prethodni natječaj za sredstva Modernizacijskog fonda od Korisnika traži da najkasnije s prvim Zahtjevom za nadoknadom sredstava dostavi i Jamstvo za uredno ispunjene ugovora (zadužnica/e ili bjanko zadužnica/e najmanje u visini jednakoj iznosu ili za prvi mogući iznos viši od iznosa dodijeljenih sredstava), Centar moli da se uzme u obzir kako se ova dva oblika jamstva preklapaju u situacijama kada je Korisnik zatražio i jamstvo. U slučaju da će nacrt Ugovora o bespovratnim sredstvima/Posebni uvjeti i u ovom Pozivu uključivati iste odredbe Centar smatra kako je potrebno razgraničiti ove slučajeve budući da korisnik svakako ne može dobiti iznos viši od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava koji bi u ovom slučaju bio manji od iznosa instrumenata osiguranja, a obveza dostave oba instrumenta osiguranja u slučaju traženja predujma čini se kao prekomjeran zahtjev. | Nije prihvaćen | Bankarska garancija za predujam i zadužnice/bjanko zadužnice za uredno ispunjenje Ugovora su zasebni instrumenti osiguranja plaćanja kojima se svrha/predmet osiguranja razlikuje. Fond će Korisniku vratiti dostavljene instrumente osiguranja nakon što prestanu postojati razlozi zbog kojih su isti ugovoreni, sve pod uvjetom da se ne steknu ugovoreni uvjeti za naplatu istih djelomično ili u cijelosti: • Bankarsku garanciju za isplatu predujma biti će vraćena Korisniku nakon što Korisnik dokazima stvarno nastalih troškova Projekta opravda iznos predujma. • Jamstvo za uredno ispunjene ugovora (zadužnica/e ili bjanko zadužnica/e najmanje u visini jednakoj iznosu ili za prvi mogući iznos viši od iznosa dodijeljenih sredstava) biti će vraćene Korisniku po ispunjenju svih ugovornih obaveza. Rok bankarske garancije utvrđen je uzimajući u obzir razdoblje prihvatljivosti troškova koje započinje danom početka razdoblja provedbe projekta, a završava najdulje 6 mjeseci nakon završetka razdoblja provedbe projekta, a unutar kojeg Korisnik može pravdati isplaćeni predujam. |