Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | U nastavku, kao opći komentar iznosimo prijedloge članova Udruženja graditeljstva HGK, a koji se odnosi na dio odredbi koje trenutno nisu obuhvaćene prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, a smatramo bitnim istaknuti ih. Trenutno važećom odredbom članka 11. stavka 1. točke 7. propisano je kako građevina mora biti projektirana i izgrađena na takav način da ne smije imati prisutnost vlage u dijelovima građevine ili na površini unutar građevine, a postojanje čega bi rezultiralo prijetnjom za higijenu, zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te imalo veliki utjecaj na kvalitetu okoliša i klimu. Navedena odredba je zbog svoje načelnosti u praksi toliko široko postavljena da se za svaku prisutnost vlage koja je najčešće uzrokovana neadekvatnim korištenjem i održavanjem objekta, poziva izvođač radova na otklanjanje nedostataka unutar roka od 10 godina. Spomenuta odredba postala je temelj za podnošenje tužbi protiv izvođača pri kraju roka od 10 godina, što uzrokuje s druge strane razne protumjere kao npr. građenje preko projektnih društva i sl., a što nije dobro niti za vlasnike građevina. Predlažemo da se izmjenom Pravilnika o održavanju građevina detaljnije uredi za koje nedostatke, a koji imaju za posljedicu prisutnost vlage u građevini, odgovora izvođač radova, a koje su obveze vlasnika ili korisnika u pogledu pravilnog korištenja i održavanja građevine. Ukazujemo na činjenicu da je 10 godišnji rok jamstva zahtjevna obveza, te da zakonodavac naprosto mora precizno utvrditi uvjete za što i pod kojim uvjetima se isto primjenjuje. Nadalje, predlažemo da se poglavlje 3. Energetska učinkovitost u zgradarstvu izdvoji u poseban zakon. U člancima 51. do 59. Zakona utvrđena su zanimanja projektant, inženjer gradilišta/voditelj radova, nadzorni inženjer. Obzirom na praksu u postupcima javne nabave za dodjelu radova, jedan od gotovo uobičajenih uvjeta su reference stručnjaka. Reference prema postojećem rješenju stječu samo spomenuta zanimanja na projektima, dok svi ostali stručnjaci (pomoćnici projektanta, inženjera, nadzornog inženjera, nemaju nikakvu referencu, iako su odradili značajan dio posla na odgovarajućem projektu odnosno gradilištu. Time se pitanje stjecanja referenci sužava na uzak krug osoba, koje praksu dokazivanja stručnjaka deformiraju fiktivnim sudjelovanjem u ponudi i u slučaju dobivanja posla na samom gradilištu. Zbog toga predloženom izmjenom zakona, omogućiti da i ostali angažirani stručnjaci – pomoćnici stječu reference i time šire bazu stručnjaka koji mogu sudjelovati u dokazivanju iskustva u postupcima javne nabave radova. U članku 74. stavku 3. predlažemo da se obveza izrađivanja izvedbenog projekta proširi i za sve građevine i radove za koje je obvezna kontrola projekta prema posebnom pravilniku. Ovo stoga što se u praksi na većini građevina ne ugovara, te ni ne izrađuje izvedbeni projekt, što uzrokuje nejasnoće i zastoje kod izvođenja radova. Izvedbeni projekt je potreban kod svake zahtjevnije građevine, a dosadašnja fakultativna odredba je to pitanje ostavila kao problem tijekom izvođenja, što nije u interesu niti jednom sudioniku u građenju. U članku 82. propisano je da je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja u roku od osam dana od dana primitka urednog traženja projektanta. U praksi ovo ne funkcionira, a osam dana se ponekad pretvore u šest mjeseci jer određena upravna tijela pregledavaju projekt kao da se izdaje lokacijska dozvola. Na ovaj način blokira se izdavanje dozvola, a problem je posebno izražen u Zagrebu. Stoga se predlaže da se izdavanje posebnih uvjeta i traženje potvrda vrati na projektante na razini grupe 3a i 3b. ili da se formira sustav koji će automatski slati zahtjeve javnopravnim tijelima prema uredno ispunjenim podacima od strane projektanta. Nadalje prijedlog je da se u članku 129 dopuni sa izrazom „i pandemijama“ kao posebnim slučajevima kad je odobrena gradnja bez građevinske dozvole jer je nedavna praksa pokazala da su za vrijeme pandemije COVID izgrađeni brojni privremeni objekti što nije bilo pokriveno ovim člankom Zakona o gradnji. Bilo je više projekata kad je za potrebe hitnog rješavanja prostora za smještaj bolesnika/pacijenata tijekom pandemije izgrađen veći broj privremenih objekata – slično kao i u situacijama nakon nedavnih potresa Člankom 132. Zakona ostavljena je ovlast jedinicama lokalne samouprave, da donose odluke o privremenoj zabrani rada (zemljani radovi i izgradnja konstrukcije građevine) u određenim periodima godine. Ovom odredbom koja se najčešće donosi na inicijativu turističkih zajednica, značajno se ograničava obujam djelatnosti građevinarstva, to više što se zabrane donose neselektivno, već se zabrana odnosi generalno na sve vrste radova, sve zone, kao i sva tri (do pet) mjeseca ljetne sezone. Takva odredba predstavlja ozbiljno ugrožavanje tržišne slobode građevinarstva u odnosu na druge djelatnosti. Predlažemo brisanje navedene odredbe ili podredno izmjene i dopune u kojim će se JLS-ima preciznije odrediti uvjeti i obujam djelatnosti, koji može biti predmetom takve zabrane. U slučaju privremene zabrane rada, kod ugovora o javnoj nabavi to vrijeme ne bi smjelo ulaziti u rok građenja, troškovi zastoja morali bi biti predviđeni u troškovniku radova, te bi takva situacija morala biti propisana u Dokumentaciji o nabavi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primjedbe na članak 11., stavak 1. točka 7. Primjedba ne stoji jer je, osim u članku 11. stavak 1. točka 7., navedeno predviđeno člankom 17. a u vezi s člankom 68. važećeg Zakona o gradnji. U glavnom projektu moraju biti razrađeni svi temeljni zahtjevi za građevinu, pa tako i Higijena, zdravlje i okoliš. Projektant je dužan u projektu prikazati tehnička rješenja i odrediti proizvode i opremu koju treba ugraditi, a izvođač je dužan (u skladu s projektom) ugraditi odgovarajuće proizvode i opremu te propisati način njihove ugradnje i uvjete održavanja građevine. Očuvanje te unapređenje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja uređeno je Zakonom u poglavlju 8.3. Održavanje građevine i Pravilnikom o održavanju građevina Primjedbe na članke 51-59. - ostali angažirani stručnjaci - tzv “pomoćnici” Predloženo mora biti predmet sveobuhvatne izmjene u području graditeljstva (izmjena Zakona o gradnji i Zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnja) Primjedbe na članak 74. - obveza izrade izvedbenog projekta Trenutno nije predmet izmjene zakona, vodit će se računa kod izrade novog Zakona i Zakona o poslovima i djelatnostima Primjedbe na članak 82. - produljenje trajanja “eKonferencije” Komunikacija elektroničkim putem primjenom elektroničkog sustava eDozvola jedinstvenog na nivou cijele države omogućava ishođenje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja u primjerenom vremenskom roku od 15 dana. Trenutno nije predmet izmjene zakona, vodit će se računa kod izrade novog Zakona. Primjedbe na članak 129. - dopuna članka sa riječima “i pandemija” Smatramo da je postojećim člankom 129. Zakona obuhvaćena i pandemija Primjedbe na članak 132. - obustava radova Trenutno nije predmet Zakona, vodit će se računa kod donošenja novog Zakona. Primljeno na znanje, u planu je izrada dva odvojena zakona - novog zakona o gradnji i novog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu |
| 2 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Za građevine koje se priključuju na elektroenergetsku mrežu, posebne uvjete i uvjete priključenja operator distribucijskog sustava izdaje u sklopu Elektroenergetske suglasnosti. Pravilima o priključenju operatora distribucijskog sustava definirano je: „Elektroenergetska suglasnost (EES) – dokument koji izdaje operator distribucijskog sustava kojim se utvrđuju posebni uvjeti i uvjeti priključenja za građevinu koja se priključuje na mrežu, odnosno …“. Ako se građevina ne priključuje na mrežu, operator distribucijskog sustava izdaje samo posebne uvjete kao poseban dokument. Postupak izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisan je u čl. 82. važećeg Zakona o gradnji te predlažemo izmjenu st. (3) istog članka na slijedeći način: „Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 30 dana od dana primitka traženja.“ Osim u Zakonu o gradnji, postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisan je i u čl. 136. Zakona o prostornom uređenju (čl. 136 iz Zakona o prostornom uređenju je praktično isti kao i čl. 82. iz Zakona o gradnji), te stoga predlažemo izmjenu navedenih odredbi i u Zakonu o prostornom uređenju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Produljenje roka trajanja eKonferencije na 30 dana u postupku izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja iz nadležnosti upravnih tijela nije ekonomično za manje složene zahvate. Prijedlozi izmjene Zakona o prostornom uređenju ne mogu biti predmet primjedbi na predloženi nacrt izmjene i dopune Zakona o gradnji. |
| 3 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Budući da se u ovim izmjenama i dopunama Zakona o gradnji radi o hitnom postupku i ciljanim izmjenama i dopunama Zakona, razumljivo i očekivano nije obuhvaćen veći broj članaka čije su korekcije ipak nužne kako bi se ostvario dugoročno održiv zakonodavni okvir. Pojedine izmjene pozdravljamo u nadi da će pojednostavniti i ubrzati procedure. Nažalost, propuštena je prilika za uvođenjem manjih izmjena i dopuna pojedinih članaka koje bi u značajnijoj mjeri pridonijele ujednačenoj praksi ishođenja građevinskih dozvola u čitavoj Hrvatskoj i koje bi bile u skladu s ciljevima ovih izmjena i dopuna Zakona o gradnji. Konkretno, ispis glavnog projekta nije ukinut u svim županijama (npr. Grad Zagreb), jer se u postupku ishođenja građevinske dozvole putem sustava e-dozvole utvrđuje je li isti u skladu samo s posebnim uvjetima, ali ne i s uvjetima priključenja. Projekte instalacija je potrebno ispisati kako bi se od nadležnih tijela ishodile potvrde glavnog projekta. Osim što se nepotrebno otežava postupak, u praksi se stvaraju problemi ukoliko se utvrdi da treba korigirati dijelove glavnog projekta nakon što je građevinska dozvola već ishođena. Prijedlog je da se obavezno utvrdi usklađenost glavnog projekta i s uvjetima priključenja, pozivom u e-konferenciji, istim postupkom kako su i zatraženi posebni uvjeti za izradu glavnog projekta. Jedan od budućih zadataka je redefiniranje odgovornosti javnopravnih tijela u slučaju administrativne šutnje, ali na način koji je provediv. Članci 82. st.5 i 86. st. 6. teoretski omogućavaju investitoru priključenje na infrastrukturu i u slučaju neodazivanja nadležnih tijela, no u praksi priključenje nije moguće bez njihove suglasnosti. Nadalje, digitalizacija je nužna, ali je upitna spremnost građana na isključivo digitalnu komunikaciju i primanje obavijesti. Na taj je način ovlašteni projektant često sudionik upravnog postupka, koji kao opunomoćenik dugoročno zastupa investitore za koje izrađuje projekte. Time se opterećuje uloga ovlaštenih inženjera i kompromitira sama struka. U postojećem sustavu e-dozvola potrebno je osigurati vidljivost i pravovremeno ažuriranje predmeta kod pojedinih ureda (npr. Središnji odsjek za prostorno uređenje Grada Zagreba). U sljedećim izmjenama zakona predlažemo izmjene koje će u prvom redu „pročistiti“ sadržaj (primjerice za pitanja energetske učinkovitosti izraditi poseban zakon). Potrebno je uskladiti krovni zakon i podzakonske akte kako bi se spriječili nesporazumi i problemi u postupku ishođenja dozvola. Npr. uz odredbu iz Čl.21. St.1 koja navodi da sve nove zgrade moraju biti „zgrade gotovo nulte energije“ potrebno je dodati „kada je propisano posebnim propisom“ kako bi bila u skladu s Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. U sljedećim izmjenama, odnosno donošenju novog Zakona, potrebno je izbjeći neprecizne izričaje u korištenju pojedinih pojmova, npr.: dozvoljeno odstupanje u odnosu na glavni projekt sukladno pravilima struke, zgrade za stanovanje zajednice, investitor je dužan građevnu česticu dovesti u uredno stanje i sl. Ovi bi pojmovi trebali biti određeni u pojmovniku Zakona ili bi trebali biti definirani nekim drugim propisom. Istovremeno, potrebno je raditi na edukaciji službenih osoba, kako bi se izbjegla različita tumačenja i neujednačenost u provedbama, što se ovim izmjenama i dopunama i predlaže. U sljedećem zakonu o gradnji, poseban naglasak treba staviti na veću sigurnost za sve sudionike u procesu projektiranja, ishođenja dozvola, građenja i uporabe. Primarno se to odnosi na provjeru usklađenosti projektiranog zahvata s prostornim planom u idejnoj fazi. Bilo bi svrsishodno na jasan način odrediti i propisati obvezu mjerodavnog tumačenja prostornih planova, zakona i propisa na osnovu koji se izdaju akti za gradnju. Članak 80. važećeg Zakona o gradnji u praksi, nažalost, ne funkcionira. Ukidanje lokacijske dozvole za zgrade iz pojedinih skupina formalno i na papiru izgleda kao skraćivanje procedure ishođenja akata za gradnju, no u praksi to znači upravo suprotno, nejasnu proceduru i nesigurnost investicije. Predlaže se smanjenje obujma sadržaja glavnog projekta potrebnog za ishođenje akta o gradnji i uvođenje obaveznog izvedbenog projekta za pojedine vrste građevina. Jedna od mjera „sigurnosti“ bi bila uvođenje prijelaznih rokova u slučaju izmjena propisa ili prostornih planova tijekom izrade projekta. Istovremeno, bez učinkovite građevinske inspekcije i dosljednih kazni za bespravnu gradnju, ugrožena je provedba zakona i zaštita prostora. Podržavamo poboljšanja koja su već uvedena u ove izmjene Zakona, te s pozitivnim stavom očekujemo novu izradu Zakona, u čijoj se izradi nadamo da ćemo moći kvalitetno i stručno doprinijeti kako bi se cjelokupni sustav prostornog uređenja i gradnje u RH mogao podići na kvalitetniji i transparentniji nivo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dio komentara, koji su općeg karaktera - vodit će se računa kod izrade novog Zakona. Ne prihvaća se primjedba vezana za izdavanje potvrde glavnog projekta na uvjete priključenja. Uvjetima priključenja, u skladu sa ZOG-om, određuje se tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine na infrastrukturu za njezine potrebe, a te podatke investitoru definira JPT kroz same posebne uvjete priključenja (podaci o mogućnosti priključenja). Mogućnost, način, uvjeti te troškovi priključenja građevine na infrastrukturu uređuju se ugovorno između JPT i investitora, a u trenutku samog priključenja JPT investitoru osigurava korištenje svojih resursa te za iste nije potrebno ishoditi potvrdu glavnog projekta. |
| 4 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 1. | Kod priključenja velikih poslovni objekata ima slučajeva da se ne izdaju posebni uvjeti gradnje i samim time glavni projekt ne dolazi na potvrdu te se zbog toga predlaže u podstavku 25. iza riječi "u skladu s posebnim uvjetima" dodati tekst "i uvjetima priključenja". Predlaže se novi tekst podstavka 25. koji glasi: "25. potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i uvjetima priključenja koju izdaje javnopravno tijelo u slučajevima propisanim posebnim zakonom na način propisan ovim Zakonom." Također u skladu s navedenim prijedlogom, predlaže se izmjena stavka 1. članka 86. postojećeg Zakona kako slijedi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i uvjetima priključenja javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti u postupku izdavanja građevinske dozvole izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uvjetima priključenja se određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu. Stoga nije potrebna potvrda glavnog projekta već se isti usklađuju prilikom samog priključenja građevine na istu te za iste nije potrebno ishoditi potvrdu glavnog projekta. |
| 5 | KREŠIMIR TARNIK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 1. | Budući nije izmjenjen podstavak 28 "rekonstrukcija građevine", podstavak 4 je u stvari rekonstrukcija. Naime, u podstavku 28 je definirano : "rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ...". Ukoliko je u podstavak 4 dodana misao "...a može uključivati i sveobuhvatnu obnovu zgrade", smatram da bi se trabala dodati i kategorija "sveobuhvatna obnova" koja primorava energetsku obnovu zgrada bez adekvatnog seizmičkog proračuna da se i dokaže sigurnost po prvom temeljnom zahtjevu (mehanička otpornost i stabilnost). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Obrazloženje: Energetska obnova zgrade ne mora nužno biti i rekonstrukcija građevine, te su potrebna oba pojma u Zakonu. Definicije vrste obnova koje prvenstveno uključuju energetsku obnovu (integralna, dubinska, sveobuhvatna obnova) navedene su u Dugoročnoj strategiji obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, nacionalnim programima energetske obnove zgrada te drugim strateškim dokumentima. Sveobuhvatna obnova može se provoditi i kao unaprjeđenje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu sukladno članku 5., točci 1. važećeg Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. |
| 6 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. | U izmijenjenom stavku se dosadašnji pojam "građevina" mijenja pojmom "zgrada". Predloženom izmjenom bi se dopušteno odstupanje, od 0.3m, od glavnog projekta odnosilo samo na "zgrade". Izmjenama i dopunama zakona potrebno je predvidjeti dopušteno odstupanje od glavnog projekta i za infrastrukturne građevine. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Postojeći stavak 1. ovog članka dopušta odstupanja i za infrastrukturne građevine, gdje je moguće odstupanje odnosno pomak osi infrastrukturne građevine unutar obuhvata zahvata za koji je dokazan pravni interes, a koje može biti i veće od 0.30 m. Izmjenom stavka 2. ovog članka je određeno max odstupanje od 0.30 m samo za zgrade. Predloženi izričaj bi mogao imati utjecaj na već utvrđene stranke u postupku i na dokaz pravnog interesa. |
| 7 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. | U izmijenjenom stavku se dosadašnji pojam "građevina" mijenja pojmom "zgrada", pa bi se s predloženom izmjenom dopušteno odstupanje, od 0.3m, od glavnog projekta odnosilo samo na "zgrade". Na ovaj način se briše mogućnost odstupanja kod linijskih građevina. Znači, kod gradnje dalekovoda, javne rasvjete, itd. trasa se ne smije mijenjati niti malo. Mišljenja smo da izmjene i dopune zakona trebaju predvidjeti i dopušteno odstupanje od glavnog projekta i za linijske tj. infrastrukturne građevine (dalekovod , kabel i sl.) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Postojeći stavak 1. ovog članka dopušta odstupanja i za infrastrukturne građevine, gdje je moguće odstupanje odnosno pomak osi infrastrukturne građevine unutar obuhvata zahvata za koji je dokazan pravni interes, a koje može biti i veće od 0.30 m. Izmjenom stavka 2. ovog članka je određeno max odstupanje od 0.30 m samo za zgrade. Predloženi izričaj bi mogao imati utjecaj na već utvrđene stranke u postupku i na dokaz pravnog interesa. |
| 8 | PATRICIA JUGOVAC-KOS | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. | (1) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt sukladno pravilima struke ako se time ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu i ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima. - MISLIM DA BI BILO JAKO KORISNO I PRAKTIČNO KAD BI SE DOZVOLJENA ODSTUPANJA IZ ST. 1. PRECIZNIJE OBRAZLOŽILA. U PRAKSI SE VRLO ČESTO SUSREĆEM S PROBLEMOMOM DA SE NE PRIHVAĆAJU ODSTUPANJA U ODNOSU NA GLAVNI PROJEKT KOJA SU SUKLADNA PRAVILIMA STRUKE I TA ODSTUPANJA NISU UTJECALA NA ISPUNJAVANJE TEMELJNIH ZAHTJEVA ZA GRAĐEVINU I NA USKLAĐENOST S UTVRĐENIM LOKACIJSKIM UVJETIMA. NPR. U DVA SLUČAJA SE RADILO O MINIMALNIM PROMJENAMA U TLOCRTU STAMBENOG PROSTORA I ČAK SMANJENJU ZATVORENOG PROSTORA NA RAČUN NATKRIVENE TERASE, ILI U DRUGOM SLUČAJU NA RAČUN NATKRIVENOG STUBIŠTA, A SVE BEZ IZMJENE VANJSKOG IZGLEDA, BEZ IZMJENE KONSTRUKCIJE, BROJA FUNKCIONALNIH JEDINICA ITD. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Stavak 2. ovog članka odnosi se na odstupanja u pogledu vanjskih gabarita zgrade, dočim postojeći stavak 1. istog članka dopušta i odstupanja prema pravilima struke ukoliko se ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva. Radi li se o dopuštenim odstupanjima prema pravilima struke iz st. 1. ovog članka također treba primjenjivati odredbe čl. 125. i 126. ZOG kojima je propisano, da je potrebno ishoditi izmjenu i dopunu građevinske dozvole ako se mijenjaju i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti. |
| 9 | MIROSLAV MATKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. | Središnji dio stavka, odnosno zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice je nejasan pojam. Što znači zajednica? Je li pojam "zajednica" ili pojam "zgrada za stanovanje zajednice" definirano u kojem drugom propisu? Je li to zgrada podijeljena u više jedinica koje nisu neovisne za korištenje pa imaju npr. zajednički zahod? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Direktivom o energetskim svojstvima zgrada propisan je zajednički opći okvir za izračunavanje energetskih svojstava zgrada. Predmetna Direktiva prenesena je u pravni poredak Republike Hrvatske Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19). Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15, 70/18, 73/18, 86/18, 125/19, 102/20) u čl. 4. st. 1. točki 51. definira da je višestambena zgrada „stambena zgrada s četiri ili više stana, stambeni blok, stambena zgrada za stanovanje zajednica (npr. dom umirovljenika, radnički, dječji, đački, studentski dom, sirotište, vojarna, zatvor i sl.) zgrada s apartmanima za povremeni boravak i sl.“. |
| 10 | ANA VINKERLIĆ DUJMOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 6. | Do sada su energetski certifikatori sa položenim modulom2, ne bi izdali energetski certifikat morali biti zaposleni u punom radnom vremenu u d.o.o. Kao fizičke osobe su mogli samo sudjelovati u energetskom pregledu. Slažem se da se ukine ova obaveza zaposlenja u punom radnom vremenu u doo i ostavi mogućnost poslovanja, odnosno izdavanja certifikata modul2, preko ureda ovlaštenih inženjera ili obrta za one koji nisu ovlašteni inženjeri. Treba jasno definirati što znači fizička osoba i kako ona posluje, kako izdaje račune i sl. I naravno poduzeće, obrt ili ured moraju imati djelatnost za energetsko certificiranje. Da li ugovor o djelu – honoraru može pokriti djelatnost? Ovaj prijedlog sliči na pogodovanje osobama koje su već zaposlene u javnim poduzećima, gradovima, školama, ministarstvima, ili osobama u mirovini zaposlenima na pola radnog vremena, a s energetskim certificiranjem se bave kao fizičke osobe. Mi koji ovlaštenje imamo kao pravne osobe, a ovlaštenje nam je izdano trajno, svakako smo u nepovoljnijem položaju, osim što moramo mijenjati ovlaštenje u fizičke osobe, ostaje pitanje izdavanja računa preko d.o.o. Kod sudskih vještaka je bio sličan slučaj, ukinuli su pa vratili u Zakon o sudovima imenovanje za pravne osobe. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Način izdavanja energetskih certifikata za zgradu s jednostavnim tehničkim sustavom od strane fizičkih osoba ostaje nepromijenjen. Na sličan način definira se izdavanje energetskih certifikata za zgrade sa složenim tehničkim sustavom (uvjet da su fizičke osobe ovlaštene za izdavanje energetskih certifikata za zgrade sa složenim tehničkim sustavom) od strane tri struke a kojeg objedinjava i kroz IEC izdaje glavni energetski certifikator. Način izdavanja računa za izvršenu uslugu nije u nadležnosti ovog Ministarstva. Ovim korakom rješava se veliki administrativni problem odnosno izdavanje rješenja pravnim osobama koje su često mijenjale zaposlenike, a samim time i vrstu ovlaštenja čime su se stvaralo nepotrebno administrativno opterećenje kako za same pravne osobe tako i za Ministarstvo. Za pravne osobe ovlaštena za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade na temelju važećeg Zakona propisat će se prijelazno razdoblje do 31.12.2025. u kojem pravne osobe nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlaštene. Nakon toga se ukida ovlaštenje po sili zakona. |
| 11 | ALEKSANDAR KOVAČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 6. | Točno. Trebalo bi definirati da ovlaštene osobe poslove energetskog certificiranja mogu obavljati kroz pravnu osobu u kojoj su zaposleni ili kroz svoj obrt/ured. Kako je to uostalom i sa ostalim poslovima u graditeljstvu.. projektiranje, nadzori i sl... | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjena Zakona o gradnji u dijelu kojim se navedeno propisuje, predlaže se radi jednostavnijeg pristupa pružanju usluga energetskog certificiranja za fizičke osobe, smanjenja ograničavanja slobode pružanja usluga, administrativnog rasterećenja u postupku davanja ovlaštenja (zbog čestih promjena zaposlenih osoba u ovlaštenoj pravnoj osobi), jednostavnije provedbe nadzora nad obveznim stručnim usavršavanjem i radom ovlaštenih osoba. Navedena je mjera u skladu s člancima 5. i 10. Direktive o uslugama kojima se potiče administrativno pojednostavljenje i ukidanje neopravdanih odobrenja za pristup tržištu usluga. Za pravne osobe ovlaštena za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade na temelju važećeg Zakona propisat će se prijelazno razdoblje do 31.12.2025. u kojem pravne osobe nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlaštene. Nakon toga se ukida ovlaštenje po sili zakona. |
| 12 | KRUNOSLAV ŠKRLEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 6. | Konačno dobar prijedlog izmjene Zakona. Ova podjela fizička osoba/pravna osoba nije imala nikakvog smisla. A što se tiče izdavanja računa za fizičku osobu, evo odgovora: OBRT! Dakle, obrt vam je fizička osoba, a ne pravna...i problem riješen. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 13 | ALEKSANDAR KOVAČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 6. | Širi se djelokrug certifikatora koji posjeduju ovlaštenje kao fizičke osobe bez da se uvjetuje da takva ovlaštena osoba obavlja poslove kroz tvrtku u kojoj je zaposlena ili obrt/ ured kao i kod ovlaštenih inženjera. I do sada je bilo nejasno kako fizičke osobe obavljaju energetske preglede ako nisu zaposlenici tvrtke koja će u konačnici ispostavilo račun za pruženu uslugu. Iz ovog proizlazi da bi fizička osoba morala za svaki posao sklopiti ugovor o honoraru, te posredno još dva takva sa svakim od suradnika na energetskom pregledu. Umjesto da se jasno postavi kroz koji pravni oblik je moguće obavljati ovu djelatnost. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjena Zakona o gradnji u dijelu kojim se navedeno propisuje, predlaže se radi jednostavnijeg pristupa pružanju usluga energetskog certificiranja za fizičke osobe, smanjenja ograničavanja slobode pružanja usluga, administrativnog rasterećenja u postupku davanja ovlaštenja (zbog čestih promjena zaposlenih osoba u ovlaštenoj pravnoj osobi), jednostavnije provedbe nadzora nad obveznim stručnim usavršavanjem i radom ovlaštenih osoba. Navedena je mjera u skladu s člancima 5. i 10. Direktive o uslugama kojima se potiče administrativno pojednostavljenje i ukidanje neopravdanih odobrenja za pristup tržištu usluga. Za pravne osobe ovlaštena za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade na temelju važećeg Zakona propisat će se prijelazno razdoblje do 31.12.2025. u kojem pravne osobe nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlaštene. Nakon toga se ukida ovlaštenje po sili zakona. |
| 14 | DEAN SMOLAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 7. | Prijedlog je da se zadrži formulacija stavka 1 koja uključuje i fizičke i pravne osobe ovlaštene za provedbu energetskog pregleda. Ovakav pristup je opravdan iz sljedećih razloga: Tržišna realnost: Na tržištu postoje brojne organizacije, uključujući pravne osobe, koje su specijalizirane za pružanje usluga energetskog pregleda. Ograničenje ovlaštenja isključivo na fizičke osobe moglo bi dovesti do sužavanja ponude i ograničavanja konkurencije Zaštita konvencijskog prava na vlasništvo: Ovakvo ograničenje bi moglo se protumačiti kao nepotreban upad u pravo na slobodu poduzetništva, koje je sastavni dio prava na vlasništvo, kako je to definirano u članku 1. Protokola br. 1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava. Europski sud za ljudska prava je pravo na vlasništvo protumačio vrlo široko, uključujući i ekonomska prava i interese. Složenost predmeta: S obzirom na sve kompleksnije zahtjeve koje postavlja nova Direktiva (EU) 2024/1275 o energetskim svojstvima zgrada, od izračuna potencijala globalnog zagrijavanja do izrade putovnica za obnovu, sve je važnije da se energetskim pregledima bave multidisciplinarni timovi koji mogu djelovati u okviru pravnih osoba. Ovakav okvir omogućuje bolju organizaciju rada, kontinuitet i prijenos znanja s iskusnijih na mlađe stručnjake, pa posljedično i organski rad broja stručnjaka za energetsku učinkovitost u zgradama. Pojednostavljenje postupka: ukidanje ovlaštenja pravnim osobama nema utjecaja na složenost postupka ovlaštenja i rada ovlaštenih fizičkim osobama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Način izdavanja energetskih certifikata za zgradu s jednostavnim tehničkim sustavom od strane fizičkih osoba ostaje nepromijenjen. Na sličan način kao što su certifikat izdavale pravne osobe za zgrade sa složenim tehničkim sustavom predlaže se izdavanje energetskih certifikata od strane 3 ovlaštene fizičke osobe za složeni tehnički sustav (tri struke) a kojeg objedinjava i kroz IEC izdaje glavni energetski certifikator. Na ovaj način se liberalizira tržište, čime se rješava veliko administrativno opterećenje, odnosno izdavanje rješenja pravnim osobama koje su često mijenjale zaposlenike, a samim time i vrstu ovlaštenja čime su se stvaralo nepotrebno administrativno opterećenje kako za same pravne osobe tako i za Ministarstvo. Ovlaštene fizičke osobe i dalje mogu biti zaposlene u pravnoj osobi ili na drugi način ugovoriti sa pravnom osobom suradnju za izradu EC. Za pravne osobe ovlaštena za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade na temelju važećeg Zakona propisat će se prijelazno razdoblje do 31.12.2025. u kojem pravne osobe nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlaštene. Nakon toga se ukida ovlaštenje po sili zakona. |
| 15 | DEAN SMOLAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 9. | Predlažemo zadržavanje članka 30 kako je to propisano u trenutno važećem tekstu Zakona. Obrazloženje: postojeće ovlaštene pravne osobe gube ovlaštenje koje se može smatrati stečenim pravom pa posljedično i imovinom. Dodatno kakoje detaljenij neavedeno u komentaru članka 7.: Tržišna realnost: Na tržištu postoje brojne uključujući pravne osobe skoro 500 ovlaštenja), koje su specijalizirane za pružanje usluga energetskog pregleda. Ograničenje ovlaštenja isključivo na fizičke osobe moglo bi dovesti do sužavanja ponude i ograničavanja konkurencije Zaštita konvencijskog prava na vlasništvo: Ovakvo ograničenje bi moglo se protumačiti kao nepotreban upad u pravo na slobodu poduzetništva, koje je sastavni dio prava na vlasništvo, kako je to definirano u članku 1. Protokola br. 1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava. Europski sud za ljudska prava je pravo na vlasništvo protumačio vrlo široko, uključujući i ekonomska prava i interese. Složenost predmeta: S obzirom na sve kompleksnije zahtjeve koje postavlja nova Direktiva (EU) 2024/1275 o energetskim svojstvima zgrada, od izračuna potencijala globalnog zagrijavanja do izrade putovnica za obnovu, sve je važnije da se energetskim pregledima bave multidisciplinarni timovi koji mogu djelovati u okviru pravnih osoba. Ovakav okvir omogućuje bolju organizaciju rada, kontinuitet i prijenos znanja s iskusnijih na mlađe stručnjake, pa posljedično i organski rad broja stručnjaka za energetsku učinkovitost u zgradama. Pojednostavljenje postupka: ukidanje ovlaštenja pravnim osobama nema utjecaja na složenost postupka ovlaštenja i rada ovlaštenih fizičkim osobama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Način izdavanja energetskih certifikata za zgradu s jednostavnim tehničkim sustavom od strane fizičkih osoba ostaje nepromijenjen. Na sličan način kao što su certifikat izdavale pravne osobe za zgrade sa složenim tehničkim sustavom predlaže se izdavanje energetskih certifikata od strane 3 ovlaštene fizičke osobe za složeni tehnički sustav (tri struke) a kojeg objedinjava i kroz IEC izdaje glavni energetski certifikator. Na ovaj način se liberalizira tržište, čime se rješava veliko administrativno opterećenje, odnosno izdavanje rješenja pravnim osobama koje su često mijenjale zaposlenike, a samim time i vrstu ovlaštenja čime su se stvaralo nepotrebno administrativno opterećenje kako za same pravne osobe tako i za Ministarstvo. Ovlaštene fizičke osobe i dalje mogu biti zaposlene u pravnoj osobi ili na drugi način ugovoriti sa pravnom osobom suradnju za izradu EC. Za pravne osobe ovlaštena za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade na temelju važećeg Zakona propisat će se prijelazno razdoblje do 31.12.2025. u kojem pravne osobe nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlaštene. Nakon toga se ukida ovlaštenje po sili zakona. |
| 16 | MARIJANA RIBIČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. | Stavak 1. mijenja se i glasi: "(1) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom daje se fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavka 1., ili je završila smjer održivog razvoja i tijekom studija stekla njamanje 300 ECTS bodova, te podstavka 2. ili stavka 2. ovog Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 1 propisan pravilnikom iz članka 47. ovog Zakona." O b r a z l o ž e n j e: Direktiva (EU) 2018/844 u tekstu značajnom za EGP st. 1. i 6. kaže da je Unija predana razvoju održivog, konkurentnog, sigurnog i dekarboniziranog energetskog sustava. Stavak 10. kaže da bi države članice trebale uzeti u obzir potrebu za uspostavom jasne veze između svojih dugoročnih strategija obnove i odgovarajućih inicijativa za promicanje razvoja vještina i obrazovanja u građevinskom sektoru i sektoru energetske učinkovitosti. Čl. 2a. st. 1. podstavak f. teži promicanju pametnih tehnologija i dobro povezanih zgrada i zajednica kao i vještina i obrazovanja u građevinskom sektoru i sektoru energetske učinkovitosti. Uredba br. 663/2009 čl. 23. st. 4. kaže da se projekti i aktivnosti financirani u skladu s ovom Uredbom, provode u skladu s pravom Zajednice i uzimaju u obzir sve relevantne politike Zajednice, posebno one koje se odnose na tržišno natjecanje uključujući primjenjiva pravila o državnim potporama, zaštitu okoliša, zdravlja, održivog razvoja i javnosti nabava. Inicijativa EC-EIB 'Inicijativa EU za financiranje održive energije' ima za cilj omogućiti ulaganja u projekte energetske učinkovitosti i obnovljive energije u urbanim sredinama. Upravo iz svega spomenutog u Hrvatskoj, i ostalim zemljama članicama EUa, jača sve više obrazovanje u pogledu održivosti te se otvaraju srednjoškolski i visokoškolski programi (bacc. i mag. ing.) održivog razvoja i gradnje smjera energetska održivost, održiva gradnja, eko održivost, termotehničko strojarstvo, ekoinženjerstvo. Nakon stečenog zvanja, inžinjer održivog razvoja, te uže specijalnosti i primjene načela energetske učinkovitosti i tehnologije gradnje, primjene tradicionalnih i suvremenih materijala u održivom graditeljstvu, upravljanja i održavanja objekata i sl., temeljem ovog Zakona, ne valorizira se stečeno zvanje. Ujedno, u stavku 2. postavku 1., 2., 3., 4., nadopisati da se ovlašćuje i osoba održivog razvoja sa posebnim dijelom struke ovisno o specijalnosti završenog smjera (termotehničko strojarstvo, energetska održivost ili održiva gradnja). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članak 29. Zakona nije predmet ovih izmjena. Istražit će se koja znanja i zanimanja se stječu u studiju/smjeru održivog razvoja, te će se razmotriti u budućem razdoblju, nakon konzultacije sa stručnim povjerenstvom. |
| 17 | ALEN OMERZA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. | Modul 2 odnosi se na zgrade složenog "Tehničkog" sustava čiji certifikat izrađuju tri struke, od koje se građevinsko-arhitektonski dio po ničemu ne razlikuje od zgrada s jednostavnim tehničkim sustavom, te predlažemo da se za građevinsko-arhitektonski dio za Modul 2 glede stručne osposobljenosti dozvole uvijeti kao i za Modul 1 ( minimum VI stupanj , 5 godina radnog iskustva i položen Modul 2 ) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Razlika između jednostavnih i složenih sustava ne ovisi samo o tehničkim sustavima zgrade, nego i o veličini i složenosti zgrade (odnosno ovisi o da li je površina zgrade do ili iznad 600m2, te ima li 3 ili više stana). |
| 18 | DEAN SMOLAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 13. | Izmijenjeni članak 42. predviđa da se za kontrolu energetskih certifikata mogu ovlastiti samo pravne osobe registrirane (u važećoj verziji Zakona su to ovlaštene pravne osobe) za obavljanje djelatnosti energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrada. Upitno je je koliko će se pravnih osoba registrirati za energetske preglede i energetsko certificiranja ako gube ovlaštenje, odnosno ovakva formulacija može dovesti do situacije da se broj ovlaštenja, odnosno registracija za kontrolu smanji ili ostane jednak trenutnom, što svakako ne bi bilo dobro uzevši u obzir povećani opseg aktivnosti koje će provoditi stručnjaci za energetsku učinkovitost u zgradama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Novim prijedlogom članka nisu se promijenili uvjeti potrebni za ovlaštenje pravnih osoba koje provode kontrolu energetskih certifikata. Promijenjen je uvjet za davanje ovlaštenja samo u smislu potrebnih 20 izrađenih certifikata od strane pravnih osoba na fizičke osobe koje su kroz sustav IEC izradile navedene energetske certifikate. Za pravne osobe ovlaštena za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade na temelju važećeg Zakona propisat će se prijelazno razdoblje do 31.12.2025. u kojem pravne osobe nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlaštene. Nakon toga se ukida ovlaštenje po sili zakona. |
| 19 | MARIJANA RIBIČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 13. | st 2. mijenja se i glasi: "(2) ima u punom radnom vremenu, na neodređeno vrijeme, zaposlene najmanje dvije osobe koje imaju ovlaštenje za energetsko certificiranje i/ili energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom od kojih je najmanje jedna arhitektonske, građevinske struke ili održivog razvoja te zapošljava ili na drugi način osigurava stručnu osobu strojarske i stručnu osobu elektrotehničke struke koja ima ovlaštenje za energetsko certificiranje i/ili energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom." O b r a z l o ž e n j e pogledati pod komentar u čl. 10. st. 3., podstavak 2. mijenja se i glasi: " 2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje imaju ovlaštenje za energetsko certificiranje i/ili energetski pregled zgrada sa složenim tehničkim sustavom od kojih je najmanje jedna strojarske struke ili održivog razvoja (termotehničke struke). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Istražit će se koja znanja i zanimanja se stječu u studiju/smjeru održivog razvoja, te će se razmotriti u budućem razdoblju. |
| 20 | KREŠIMIR RATKAJEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 15. | stavak 1 , podstavak 1 , je korektan , no u praksi Izvođač imenuje inženjera gradilišta ili voditelja radova koji je zaposlen kod njega, sukladno čl. 30 st 1, Zakona o poslovima i djelatnostima prost.uređenja i gradnje ALI NE NA PUNO RADNO VRIJEME , NEGO NA DVA SATA,i to tijela graditeljstva odobravaju pri tehničkom pregledu, ZAKLJUČAK: kako je moguće kvalitetno voditi gradilište i nadzirati zaposlene radnike ako je inženjer/voditelj prisutan na gradilištu samo 2 sata od punog radnog vremena. Dali taj uvjet kod imenovanja inženjera/voditelja da je zaposlen na puno radno vrijeme ugraditi u ovaj Zakon o gradnji ili istodobno pokrenuti i izmjenu Zakona o poslovima i djelatnostima i tamo u čl. 30 navesti da inženjer/voditelj mora biti zaposlen kod izvođača na puno radno vrijeme,LP | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primjedba se ne odnosi na Zakon o gradnji, već Zakon o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, broj 78/15, 118/18 i 110/19). |
| 21 | MIROSLAV MATKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 17. | "ili koja je u njegovom vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu." | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 22 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. | Čl. 51. st 2. važećeg Zakona definirana je odgovornost projektanta o usklađenosti projekta iz stavka 2. odnosno stavka 3. predloženog članka. Čl. 52. st 1. važećeg Zakona definirana je odgovornost glavnog projektanta za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata. Projektant i glavni projektant potpisivanjem projekta preuzimaju odgovornost za usklađenost projekta sa Zakonima, Pravilnicima i bespotrebno je pisati dodatne Izjave čiji sadržaj nije propisan Zakonom i tumači se različito od referenta do referenta. Predlaže se brisanje dopuna u stavku (4) i stavku (5) ili propisivanje obrasca, sadržaja izjave kako on ne bi bio podložan slobodnom tumačenju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Kod izmjene Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina propisat će se sadržaj izjave projektanta i glavnog projektanta. |
| 23 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. | Čl. 51. st 2. važećeg Zakona definirana je odgovornost projektanta o usklađenosti projekta iz stavka 2. odnosno stavka 3. predloženog članka. Čl. 52. st 1. važećeg Zakona definirana je odgovornost glavnog projektanta za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata. Projektant i glavni projektant potpisivanjem projekta preuzimaju odgovornost za usklađenost projekta sa Zakonima, Pravilnicima i nepotrebno je pisati dodatne Izjave čiji sadržaj nije propisan Zakonom i može se tumačiti različito od referenta do referenta. Predlažemo brisanje dopuna u stavku (4) i stavku (5) ili propisivanje obrasca, sadržaja izjave kako on ne bi bio podložan slobodnom tumačenju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Kod izmjene Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina propisat će se sadržaj izjave projektanta i glavnog projektanta. |
| 24 | ZLATKO BIOČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. | Predlaže se brisanje stavka 4. i stavka 5. Obrazloženje: Člankom 51. stavkom 2. važećeg Zakona definirana je odgovornost projektanta o usklađenosti projekta iz stavka 2. odnosno stavka 3. predloženog članka. Člankom 52. stavkom 1. važećeg Zakona definirana je odgovornost glavnog projektanta za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata. Dakle, projektant i glavni projektant potpisivanjem projekta preuzimaju odgovornost za usklađenost odnosno cjelovitost projekta, stoga je bespotrebno naglašavati ulogu i važnost projektanta dodavanjem izjave. Dodatno još k tomu, sadržaj izjave nije propisan stoga je često predmet raznih tumačenja i zahtijeva pojedinih referenata (traže se navođenja raznoraznih podataka koji su već navedeni u ostalim dijelovima projekta) što nepotrebno usporava proces izdavanja dozvole. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjenom člankom 68. jasno je definirano što treba sadržavati izjava projektanta odnosno glavnog projektanta i s time se otklanjaju nedoumice do kojih je dolazilo kod primjene sada važećih članaka 68. i 70. Zakona. Kod izmjene Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina propisat će se sadržaj izjave projektanta i glavnog projektanta. |
| 25 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 20. | Dodati točku 5. u stavak 1 čl.69. kojim se određuje da ovisno o vrsti građevine glavni projekt može sadržavati i projekt krajobrazne arhitekture Prijedlog članka glasi: „Članak 69. (1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži: 1. arhitektonski projekt 2. građevinski projekt 3. elektrotehnički projekt 4. strojarski projekt 5. krajobrazni projekt / projekt krajobrazne arhitekture." Stupanjem na snagu Zakona o gradnji iz 2013. (NN 153/13), krajobrazni projekt nestaje iz zakonskih odredbi te se više ne navodi kao moguća sastavnica glavnog projekta. To stanje je ostalo nepromijenjeno i u sklopu Izmjena i dopuna Zakona o gradnji iz 2017.i 2019., uključujući danas važeću verziju Zakona (NN 125/19). Istovremeno je 2013. godine u Zakon uveden pojam krajobraznog elaborata, kao moguće prethodne podloge za izradu glavnog projekta, ako je to, ovisno o vrsti građevine, propisano posebnim zakonom ili potrebno. Nužno je naglasiti da krajobrazni elaborat ne predstavlja supstituciju za krajobrazni projekt/ projekt krajobrazne arhitekture, već je to studijski dokument koji prethodi projektnim razinama, predstavljajući kontinuiranu poveznicu s odredbama prostorno-planske dokumentacije u smislu detaljnih analiza i valorizacija prostornih / krajobraznih struktura te oživotvorenja mjera za njihovu zaštitu/očuvanje, odnosno uređenje otvorenih/ zelenih prostora. Dakle, krajobrazni elaborat ima karakter prethodne prostorno-programske podloge, odnosno projektne studije, usmjerene analizi i vrednovanju prostornih/krajobraznih obilježja te potencijala i ograničenja lokacije, dajući tako generalni okvir za sljedeću fazu - izradu idejnih, glavnih i izvedbenih projekata. Iz navedenog je razvidno da projektna rješenja nisu predmet krajobraznog elaborata. Tek se izradom krajobraznog projekta/projekta krajobrazne arhitekture može artikulirano oprostoriti sve navedeno, odnosno uobličiti u suvisla prostorna rješenja, a sukladno proklamiranim načelima kulture građenja i kulture prostora. U tom smislu potrebno je podsjetiti da sastavnice urbanog 'zelenila' kao cjelovite oblikovno-funkcionalne i urbanističke strukture (parkovi, šetališta, dječja igrališta…) predstavljaju neraskidivi element slike grada, njegove morfologije i metabolizma grada. A samo sustavni i artikulirani pristup prema kriteriju profesionalnih kompetencija može osigurati osnaživanje uloge urbanog 'zelenila' kao strukturne/gradotvorne kategorije te stvaranje oblikovno i funkcionalno koherentnih cjelina, pri čemu se obavezno respektiraju ekološke specifičnosti i obilježja, ambijentalnost, prostorni sklad te simboličke i kompozicijske veze i odnosi s baštinskim situacijama. Sve to je proteklih godina vrlo naglašeno kroz različite strategije, inicijative i ciljeve EU - Europski zeleni plan, Novi Europski Bauhaus, zelena infrastruktura, urbana bioraznolikost, klimatska neutralnost, NBS/rješenja temeljena na prirodi..., te je začudno da krajobrazni projekt/projekt krajobrazne arhitekture kao spona između neizgrađenog i izgrađenog, prirodnog i antropogenog te 'medijator' odnosa krajobraz-društvo-kultura, još uvijek nije vraćen u formalni okvir Zakona o gradnji. Osim toga to je u suprotnosti i s dokumentom Arhitektonske politike RH, u kojem se između ostalog navodi: “Svako djelovanje u prostoru započinje prostornim planovima, a nastavlja se arhitektonskim, inženjerskim i krajobraznim projektiranjem”. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Krajobraznim projektom se ne projektiraju građevine (rješavaju se elementi uređenja vanjskih prostora, ali ne i građenje). Zakonom je propisano da glavni projekt koji se prilaže uz zahtjev za građevinsku dozvolu može sadržavati projekte četiriju struka. Smatramo da nije potrebno propisivati dodatni obvezni sadržaj glavnog projekta koji se prilažu uz zahtjev za građevinsku dozvolu (projekt krajobrazne arhitekture, projekt interijera i dr.). |
| 26 | ZLATKO BIOČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 20. | Predlaže se da se u stavku 2. izbriše na dva mjesta formulacija "i popis koordinata lomnih točaka" tako da stavak 2. glasi "(2) Situacija građevne čestice iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži lomne točke koje određuju granicu građevne čestice te lomne točke smještaja jedne ili više građevina na građevnoj čestici" Obrazloženje: Na grafičkim prikazima projekta su vidljivi poligoni građevne čestice odnosno građevina/građevine te su iste dane u GML formatu čime su jednoznačno određeni. Popis koordinata lomnih točaka i njihov prikaz na grafičkim prilozima projekta nikome nisu potrebni jer se kontrola, iskolčenje i druge radnje vezane uz navedene poligone ionako vrše grafičkim putem a nikako ne očitavanjem koordinata s popisa dok s druge strane sam ispis koordinata lomnih točaka iziskuje vrijeme za njihovu izradu, nepotrebno zauzimaju prostor u projektu i umanjuju preglednost grafičkih prikaza (posebice linijskih građevina). Dodatno k tomu, nedavno objavljen Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta je po pitanju ove tematike napisan upravo na tom tragu što ide u prilog ovom prijedlogu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Popis koordinata lomnih točaka je nužan jer se njima daje podatak o točnom položaju građevine (građevne čestice, obuhvata zahvata) u prostoru. |
| 27 | SAŠA FIDER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 20. | Iz članka 69 stavak 3 treba izbaciti riječi "i vodnog doprinosa" jer se vodni doprinos više ne naplaćuje. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 28 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 21. | Zbog proteka značajne količine vremena od trenutka podnošenja zahtjeva do trenutka početka obrade od strane referenta, postoje poteškoće s vraćanjem projekata na usklađivanje s izmijenjenim prostornim planovima po zahtjevu referenata. Prilikom izrade projekta isti se izrađuje u skladu s prostornim planom koji je na snazi u tom trenutku. Nakon predaje projekta na građevinsku dozvolu dogodi se da nedugo potom izađu izmjene prostornog plana, pa referenti, kada uzmu projekt u obradu, traže izmjene projekta sukladno novim izmijenjenim prostornim planovima. Smatramo kako isto nije zakonito s obzirom da se vidi kada je podnesen zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole. Potrebno je propisati da projekt treba biti pregledan sukladno prostornim planovima važećim u trenutku njegove izrade i predaje zahtjeva u nadležni ureda, a ne prema prostornim planovima koji su doneseni nakon podnošenja zahtjeva. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjenom člankom 68. jasno je definirano, da svaka mapa treba sadržavati izjavu projektanta. Ako prva mapa sadržava samo dijelove koje su propisani za prvu mapu bez sadržaja pojedine mape projektiranog dijela građevine, sadrži samo izjavu glavnog projektanta. Međutim ako prva mapa osim općeg dijela sadržava i projektirani dio građevine, u prvoj mapi se osim izjave glavnog projektanta nalazi i izjava projektanta za taj dio građevine. |
| 29 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 21. | Komentar na točku 1. : Projektanti trenutačno daju (i potpisuju) izjavu u svojoj mapi, a na temelju navedenog prijedloga istu izjavu trebali bi potpisivati i u Prvoj mapi glavnog projekta, pa nastavno na navedeno smatramo da točka 1. treba glasiti "Izjavu glavnog projektanta iz čl. 68 stavaka 4. i 5. ovog Zakona." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjenom člankom 68. jasno je definirano, da svaka mapa treba sadržavati izjavu projektanta. Ako prva mapa sadržava samo dijelove koje su propisani za prvu mapu bez sadržaja pojedine mape projektiranog dijela građevine, sadrži samo izjavu glavnog projektanta. Međutim ako prva mapa osim općeg dijela sadržava i projektirani dio građevine, u prvoj mapi se osim izjave glavnog projektanta nalazi i izjava projektanta za taj dio građevine. |
| 30 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 21. | Komora uvodno pozdravlja navedene izmjene kojima se podrobnije propisao sadržaj prve mape glavnog projekta, te kojim izmjenama su se uskladile odredbe Zakona i pripadajućeg pravilnika propisanog člankom 66. stavkom 4. Zakona. Međutim, Komora ističe kako predmet ovoga savjetovanja nisu izmjene spomenutog pravilnika, a kojim se propisuje način izrade i sastavni dijelovi geodetskih podloga. Iz navedenog razloga, Komora predlaže da se nakon donošenja ovih izmjena i dopuna pristupi izradi novoga pravilnika, u koji bi se implementirale izmjene temeljem iskustava sakupljenih u primjeni dosadašnjih propisa. | Primljeno na znanje | Nakon Izmjene ZOG-a-a pristupit će se izmjeni Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina. |
| 31 | ZLATKO BIOČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 21. | 1) Predlaže se da se stavak 1. podstavak 1. briše. Obrazloženje: Dano u sklopu članka 19. ovog Savjetovanja 2) Predlaže se da se članak 70. stavak 2. preformulira na sljedeći način: "(2) Sastavni dio glavnog projekta je elektronički zapis lomnih točaka građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu u „GML“ formatu.“ Obrazloženje: Dano u sklopu članka 20. ovog Savjetovanja | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjenom člankom 68. jasno je definirano što treba sadržavati izjava projektanta odnosno glavnog projektanta i s time se otklanjaju nedoumice do kojih je dolazilo kod primjene sada važećih članaka 68. i 70. Zakona. Popis koordinata lomnih točaka je nužan jer se njima daje podatak o točnom položaju građevine (građevne čestice, obuhvata zahvata) u prostoru. |
| 32 | DUBRAVKA RUKLIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 21. | U praksi se često pojavljuje problem da je teško predvidjeti u kojem će trenutku biti donesene i objavljene izmjene prostornog plana pa se kompletan projekt izradi prema planu koji je u tom trenutku na snazi i podnese zahtjev za građevinsku dozvolu, a prostorni plan je objavljen dan ili dva ranije i potrebno je mijenjati projekte i izjave. Da li je moguće da se dozvoli neki manji prijelazni period nakon objave plana u kojem bi se priznavali projekti za građevinsku dozvolu izrađeni na temelju prethodnog plana? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno je već uređeno važećim propisima. Sukladno čl. 122. st. 4. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, i 67/23) akt za provedbu prostornog plana izdaje se u skladu s prostornim planom koji važi na dan podnošenja zahtjeva za njegovo izdavanje, odnosno u skladu s prostornim planom koji važi na dan izdavanja akta za provedbu prostornog plana ako to podnositelj zahtjeva zatraži. |
| 33 | ZLATKO BIOČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 23. | Predlaže se da se stavak 2. i stavak 3. brišu. Obrazloženje: Obrazloženo u sklopu članka 19. ovog Savjetovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dano je obrazloženje uz članak 19. Izmjenom člankom 68. jasno je definirano što treba sadržavati izjava projektanta odnosno glavnog projektanta i s time se otklanjaju nedoumice do kojih je dolazilo kod primjene sada važećih članaka 68. i 70. Zakona. Kod izmjene Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina propisat će se sadržaj izjave projektanta i glavnog projektanta. |
| 34 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. | U stavku 2. važećeg zakona propisano je: "Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja traži projektant putem upravnog tijela, odnosno Ministarstva koje je nadležno za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za čije se građenje izrađuje glavni projekt. ". Adresa i OIB projektanta kao fizičke osobe su vidljivi prilikom izdavanja posebnih uvjeta te se isti dokumenti uvezuju u projekt. Sukladno GDPR-u adresa i OIB fizičke osobe ne bi trebali biti vidljivi svima stoga je potrebno iste zaštiti (vidljivim učiniti samo ime i prezime, članski broj u komori i naziv firme projektanta). | Primljeno na znanje | Zakon o gradnji ne propisuje obvezu dostavljanja podatka o osobnom identifikacijskom broju (OIB-u), to se pitanje uređuje posebnim propisom. |
| 35 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. | Adresa i OIB projektanta kao fizičke osobe su vidljivi prilikom izdavanja posebnih uvjeta te se isti dokumenti uvezuju u projekt. Sukladno GDPR-u adresa i OIB fizičke osobe ne bi trebali biti vidljivi svima stoga je potrebno iste zaštiti (vidljivim učiniti samo ime i prezime, članski broj u komori i naziv tvrtke projektanta). | Primljeno na znanje | Zakon o gradnji ne propisuje obvezu dostavljanja podatka o osobnom identifikacijskom broju (OIB-u), to se pitanje uređuje posebnim propisom. |
| 36 | DINA BALIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. | U postupcima izdavanja posebnih uvjeta i potvrda na glavni projekt navode se osobni podaci projektanta. Potrebno je ukloniti osobne podatke projektanta iz navedenih postupaka te navesti samo broj ovlaštenja. Kako je obavezno uvezati posebne uvjete u glavni projekt, osobne podatke projektanta vide sva nadležna javnopravna tijela, referenti te u konačnici i sami izvođači. Projektant može obavljati poslove projektiranja i ako je zaposlen u pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost te se njegovi osobni podaci (oib, adresa) ne bi smjeli javno navoditi. | Primljeno na znanje | Zakon o gradnji ne propisuje obvezu dostavljanja podatka o osobnom identifikacijskom broju (OIB-u), to se pitanje uređuje posebnim propisom. |
| 37 | PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 25. | Potrebno je jasnije definirati rok za žalbu na rješenje o obustavi nadležnih javnopravnih tijela odnosno kako i na koji način se računa rok za žalbu u prvom stupnju. Naime, u dosadašnjem zakonskom rješenju nije točno definirano od kojeg dana se računa rok za žalbu na rješenje javnopravnog tijela (da li je to dan kada projektant vidi u sustavu eDozvole rješenje o obustavi ili kada to poštom zaprimi od javnopravnog tijela). Isto tako potrebno je izmijeniti članak 82. stavak 6. koji propisuje da upravno tijelo dostavlja posebne uvjete tek po pravomoćnosti rješenja o obustavi jer se time produljuje postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, a isti se završavaju u roku od 15 dana od dana započete konferencije i nakon toga javnopravna tijela više ne vide taj spis u svom sustavu pa po njemu ne mogu više ni postupati i nema smisla čekati pravomoćnost rješenja o obustavi (žalba, tužba). Potrebno je propisati da ukoliko i dođe do rješenja o obustavi da se preda novi zahtjev uz naznaku da je prethodno vođen postupak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije potrebno propisivati Zakonom o gradnji, primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09 i 110/21). |
| 38 | MARIO SEKULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | u ime Grada Siska: U uvodnom dijelu (ocjeni stanja) navodite kako se ovim prijedlogom postiže učinkovitost i otklanjaju poteškoće u primjeni Zakona. S obzirom da je sustav ionako preopterećen, prilikom propisivanja uvjeta za vođenje postupaka i izdavanje akata treba voditi računa o stvarnom stanju unutar upravnih tijela nadležnih za poslove graditeljstva i činjenicu manjka kadra tehničke struke. Uvjete koje ste naveli u čl. 101.a u stavku (1) zadovoljava manji broj službenika unutar upravnih odjela, a uvjete iz stavka (2) koje treba zadovoljiti službenik da bi bio voditelj tehničkog pregleda (položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva), nerijetko ne zadovoljava nitko ili vrlo mali broj službenika te bi se na taj način onemogućilo obavljanje tehničkog pregleda traženom dinamikom. Propisivanjem ovakvih uvjeta neće se ubrzati izdavanje akata, niti dovesti do povećanja učinkovitosti, već suprotno – sustav će se dodatno usporiti. Nažalost, osobe koje bi zadovoljavale propisane uvjete se ne prijavljuju na natječaje za prijam u službu, te upravna tijela ne raspolažu s traženim kadrom u dovoljnoj mjeri. Razlike u plaćama u privatnom i javnom sektoru, odnosno područnoj / regionalnoj i lokalnoj samoupravi su postale prevelike te je u zadnjih nekoliko godina sve teže pronaći osobe odgovarajuće struke i radnog iskustva. Prije propisivanja uvjeta, potrebno je napraviti analizu stvarnog stanja i kvalitete rada u komunikaciji s upravnim tijelima a tek onda ići u eventualne izmjene. Ukoliko se ipak odluči za propisivanje uvjeta za službene osobe ovlaštene za vođenje postupaka i izdavanje akta, svakako bi trebalo predvidjeti i osobe završenog preddiplomskog studija (180 ECTS) arhitektonske, građevinske i pravne struke s određenim brojem godina radnog iskustva, kao i diplomirane inženjere prometa i magistre javne uprave koji uvelike, duži niz godina vrijedno rade na poslovima izdavanja akta iz područja graditeljstva, čija se stručnost propisivanjem ovakvih uvjeta degradira. | Djelomično prihvaćen | Dio primjedbi koje se odnose na zatečene službenike se prihvaća, dodatno će se regulirati u prijelaznim odredbama ovih izmjena ZOG-a. Ne prihvaćaju se zahtjevi koji se odnose na osobe koje su završile sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij (razina 6.sv ili 6.st HKO-a). Ovom odredbom se izjednačavaju uvjeti i struke koje moraju zadovoljavati službene osobe s uvjetima ostalih sudionika u gradnji. Ne prihvaća se primjedba koja se odnosi na službene osobe koji su voditelji tehničkog pregleda. Smatramo da te osobe moraju imati položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva i prostornoga uređenja kao i ostali sudionici u gradnji. |
| 39 | MARTINA KORAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Poštovani, pozdravljamo propisivanje struke službene osobe za vođenje postupka i izdavanje akt, no uvjet da je potrebno pet ili više godina radnog iskustva za izdavanje upravnih i neupravnih akata značajno će usporiti rad upravnog tijela županije u postupcima izdavanju istih. Naime, predmet poput statusa čestice koji zahtjeva uvid u prostorno plansku dokumentaciju sa utvrđivanjem da li je ista unutar ili izvan građevinskog područja te prijava početka građenja koju referent prosljeđuje JPT propisanim Zakonom, a koji su u sustavu eDozvole ocjenjeni po težini predmeta ocjenom 0.5/3 pokazatelj je jednostavnosti predmeta. Zatim predmet poput izdavanje uporabnih dozvola za određene građevine sukladno člancima 182. – 191. Zakona o gradnji zahtjeva odlazak djelatnika na teren da bi nakon utvrđenog urednog zahtjeva izmjerio kuću te po plaćanju pristojbe izdao predmetnu uporabnu dozvolu dok pokretanje predmeta utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja zahtjeva poznavanje JPT koje će za predmetnu građevinu sudjelovati u postupku (bez analize prostorno planske dokumentacije jer se sukladno Zakonu u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja ne utvrđuje usklađenost sa prostornim planom), ocijenjeni su ocjenom 1.5/3. Postupci izdavanja građevinskih dozvola, lokacijskih dozvola i uporabnih dozvola ocijenjeni su ocjenom 3/3 i smatraju se kao najteži predmeti. Stoga je neracionalno izjednačiti sve predmete i propisivati uvjet od pet godina radnog iskustva sa položenim državnim ispitom za rješavanje svih upravnih i neupravnih postupaka. Nadalje, članka 14. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi propisuje da osoba koja ima potrebno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, a nema položen držani ispit, može se primiti u službu i rasporediti na radno mjesto, pod uvjetom da ispit položi u roku godine dana od prijma u službu pa se postavlja pitanje što bi djelatnik koji je primljen na to radno mjesto radio godinu dana dok ne položi državni ispit jer prema ovakvoj odredbi ne može voditi upravne niti neupravne postupke. Predlaže se izmjena članka na slijedeći način: (1) službena osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske ili elektrotehničke struke ili specijalistički diplomski stručni studij arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske ili elektrotehničke struke ili diplomski sveučilišni studij društvenih znanosti, polje pravo i koja je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, ovlaštena je voditi postupak izdavanja lokacijske dozvole, građevinske dozvole, uporabne dozvole i druge upravne i neupravne akte, koje izdaje Ministarstvo, upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba i županije nadležno za upravne poslove graditeljstva, (2) službena osoba koja ima završen prijediplomski sveučilišni studij arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske ili elektrotehničke struke ili prijediplomski stručni studij arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske ili elektrotehničke struke i koja je tijekom studija stekla najmanje 180 ECTS bodova, ovlaštena je voditi postupak izdavanja uporabne dozvole za određene građevine, te druge upravne i neupravne akte, osim akata iz stavka 1 ovog članka, koje izdaje Ministarstvo, upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba i županije nadležno za upravne poslove graditeljstva, (3) službena osoba srednje stručne spreme i to usmjerenja: arhitektonski tehničar, građevinski tehničar, geodetski tehničar, strojarski tehničar, elektrotehničar, ovlaštena je rješavati neupravne akte koje izdaje Ministarstvo, upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba i županije nadležno za upravne poslove graditeljstva (4) službene osobe iz stavka 2. ovog članka mogu izdavati akte iz stavka 1. ovog članka uz uvjet da imaju pet godina radnog iskustva u struci (5) službene osobe iz stavka 3. ovog članka mogu izdavati akte iz stavka 2. ovog članka uz uvjet da imaju pet godina radnog iskustva u struci te akte iz stavka 1. ovog članka uz uvjet da imaju 10 godina radnog iskustva u struci. (6) Službene osobe koje su voditelji tehničkog pregleda moraju zadovoljiti uvjete iz stavka 1. ovog članka. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se dio primjedbi koji se odnosi na mogućnost polaganja stručnog ispita u roku od godinu dana. Dio primjedbi koje se odnose na zatečene službenike dodatno će se regulirati u prijelaznim odredbama ovih izmjena ZOG-a. Ne prihvaća se. Pet godina radnog iskustva odnosi se na službenu osobu koju rješava u upravnoj stvari. Ne prihvaćaju se zahtjevi koji se odnose na osobe koje su završile preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij (razina 6. sv ili 6. st HKO-a). Ovom odredbom se izjednačavaju uvjeti I struke koje moraju zadovoljavati službene osobe s uvjetima ostalih sudionika u gradnji. |
| 40 | ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Članak 31. Svrha izmjena i dopuna Zakona o gradnji bi trebala imati za jedan od ciljeva poboljšanje djelovanja svih dionika u postupku građenju. Ostvariti takav cilj je jedno moguće nakon što su identificirani izazovi koji se mogu pojaviti u upravnom postupku kroz postupak izdavanja upravnih i neupravnih akata, u cilju poticanja svakog dionika na poboljšanje vlastitog djelovanja u postupku kako bi se isti mogao ubrzati i na taj način omogućiti strankama lakše ostvarivanje prava, u kraćem roku i s manjim troškovima. Ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona iako ide u smjeru podizanja kvalitete usluge nije realan i provediv u trenutnoj situaciji u kojoj se nalaze upravna tijela za izdavanje akata. Ovom prijedlogu očito nije prethodila analiza stanja svih upravnih tijela na području RH, a donošenje istih dodatno će otežati rad i usporiti cijeli sustav. Upravni postupak izdavanja akata za građenje vodi, odnosno rješava, službena osoba u nadležnom javnopravnom tijelu. Prema vašem novom prijedlogu zakona vi bi ovim izmjenama značajno smanjili „bazen“ osoba iz kojeg bi Tijela graditeljstva mogla pronalaziti potreban kadar, dok bi postojeći kadar koji ima godine iskustva, znanja i stručnosti posve isključili, čime bi zasigurno postigli upravo suprotni efekt od onog koji se uzima za cilj, usporili bi rješavanje svih upravnih i neupravnih postupka, i time onemogućili strankama lakše i brže ostvarivanje njihovih prava unutar zakonskih rokova, a samim time i znatno povećali troškove građenja za iste. To će doći do izražaja u odnosu na prijedlog izmjena Zakona kod isključivanja rješavatelja u upravnim postupcima službenih osoba sa završenim preddiplomskim studijem sa najmanje 180 ECTS bodova, odnosno inženjerima istih strukovnih odrednica (nekadašnji stupanj obrazovanja viša stručna sprema) sa pet godina iskustva rada, te kod neupravnih postupaka. Na ovaj način upravno tijelo Šibensko-kninske županije izgubilo bi čak 8 djelatnika iz ovog dijela sustava. U okviru ovog članka potrebno je uvrstiti sve tehničke struke ne samo navedene jer već sad dugogodišnje iskustvo pokazuje da je gotovo nemoguće pronaći odgovarajući kadar ikakve tehničke struke. Nadalje, do potpunog kolapsa sustava će doći u odnosu na prijedlog izmjena Zakona koji se odnosi na to da službena osoba koja je voditelj tehničkog pregleda građevine mora imati završen diplomski sveučilišni studij arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske ili elektrotehničke struke ili specijalistički diplomski stručni studij arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske ili elektrotehničke struke i koja je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova ako ima pet ili više godina radnog iskustva u struci, položen državni ispit. Budući da ste navedenim prijedlogom potpuno isključili mogućnosti da kao voditelj postupka nastupa službena osoba koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij društvenih znanosti, polje pravo, navedenom odredbom dovodite do situacija gdje službena osoba jednog Tijela graditeljstva koja može imati daleko više od pet godina radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja i gradnje, koja iza sebe može imati cijeli radni vijek u postupanju u konkretnim upravnim stvarima, koja je provela stotine tehničkih pregleda građevina temeljem kojih je nakon provedenog postupka izdala stotine izvršnih i pravomoćnih uporabnih dozvola, stavljena u poziciju da isto više ne može više obavljati kao voditelj postupka, ali zato može „podučavati“ novog kolegu (ukoliko bi ga i pronašli na tržištu rada) arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske ili elektrotehničke struke sa pet godina iskustva, koji do tog trenutka stupanja u službu i ne mora znati što znači uporabna dozvola, a osobito ne mora znati kako provesti na zakonu ispravan upravni postupak i tehnički pregled građevine. U postupanju na tehničkom pregledu građevine jednako je važno utvrditi u svrhu provedbe tehničkog pregleda i utvrđivanja je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom dali je priložena dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole, kao i sva dokumentacija koju je izvođač dužan imati na gradilištu prema građevinskoj dozvoli, odnosno glavnom projektu kao i to je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom - ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, lokacijske uvjete i druge uvjete određene građevinskom dozvolom. Poznavanje cijelog niza zakonskih i podzakonskih propisa je suštinski potrebno da bi se tehnički pregled građevine proveo na zakonit način, stoga isključivanje osoba pravne struke ne bi ni na koji način doprinio pravnoj sigurnosti, odnosno ispravnosti i zakonitost provedenog postupka i u konačnici akta kojim se odobrava uporaba građevine. Završno je za istaknuti da na ovaj način gubite kvalitetne službene osobe koje su se kroz svoj rad u Tijelu graditeljstva već pokazale i dokazale, a dovodite rješenja čija se kvaliteta u radu tek mora dokazati. | Djelomično prihvaćen | Dio primjedbi koje se odnose na zatečene službenike se prihvaća, dodatno će se regulirati u prijelaznim odredbama ovih izmjena ZOG-a. Ne prihvaća se. Pet godina radnog iskustva odnosi se na službenu osobu koju rješava u upravnoj stvari. Ne prihvaćaju se zahtjevi koji se odnose na osobe koje su završile preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij (razina 6. sv ili 6. st HKO-a). Ovom odredbom se izjednačavaju uvjeti I struke koje moraju zadovoljavati službene osobe s uvjetima ostalih sudionika u gradnji. Ne prihvaća se dio primjedbi, prema kojima bi voditelji tehničkog pregleda mogla biti službena osoba sa završenim studijem društvenih znanosti, polje prvo. Za obavljanje poslova vođenja tehničkog pregleda potrebna su tehnička znanja i stupanj obrazovanja koji imaju ostali sudionici u gradnji, uključujući i položen stručni ispit iz područja graditeljstva. Vezano na primjedbu da službena osoba koja ima završen studij tehničke znanosti (polje arhitektura, građevinarstvo, strojarstvo elektrotehnika i geodezija) nema znanja za vođenje upravnih postupaka, smatramo da ih stječe nakon položenog državnog ispita. |
| 41 | NIKOLINA STANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Predlaže se brisanje navedene odredbe zakona obzirom da ista nije utemeljena na analizi postojećih kadrova zaposlenim u županijama i gradovima, niti s raspoloživim kadrovima na tržištu rada. Napominjem da jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju Uredbu o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim su definirani poslovi koje mogu raditi pojedina radna mjesta. Predložena odredba nije u skladu s istom. Nadalje, posljedica koju ste naveli citiram: Donošenjem predloženog Zakona pojednostavit će se, UBRZATI i olakšati postupak ishođenja građevinskih i uporabnih dozvola, te samo građenje, odnosno poboljšat će se učinkovitost provedbe Zakona o gradnji, a što će utjecati na povećanje isplativosti investiranja u građenje građevina različite namjene i time na povećanje broja investicija i zaposlenja – nije točna. Ovakvim izmjena i dopunama dosta službenika bit će stavljeni na raspolaganje zbog nezadovoljavanja potrebnih uvjeta, a ukoliko se istima omogući vođenje bez donošenja završnog akta službenici koji zadovoljavaju uvjete bit će zatrpani s potpisivanjem. Konkretno, u Požeško-slavonskoj županiji od 8 službenika 3 ih neće zadovoljavati niti će isto moći zadovoljiti u roku 2 godine, a samim time će se usporiti postupak izdavanja svih akata iz područja gradnje. Vezano uz novo zapošljavanja od lipnja 2023. godine do srpnja 2024. godine imali smo četiri natječaja u kojima je traženo četiri službenika (2 VŠS i 2 VSS) iz četiri natječaja dobili smo samo jednog pripravnika VŠS. Sama zakonska odredba nije baš spretno definirana pa neće biti najjasnije mogu li osobe s višom stručnom spremom smiju voditi postupak, a po završetku predmeta isti ovjerava osoba koja ima stručnu spremu iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ili ne. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovom odredbom se propisuje samo tko može rješavati predmete iz ovog područja. Prihvaća se. Dio primjedbi koje se odnose na zatečene službenike se prihvaća, dodatno će se regulirati u prijelaznim odredbama ovih izmjena ZOG-a. |
| 42 | TOMISLAV RADIČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Jesu li inženjeri prometa slučajno izostavljeni iz ovog popisa tehničkih struka, tim više što su se do sada mogli zapošljavati na navedenim poslovima vođenja upravnih i neupravnih postupaka iz područja graditeljstva, a jednako tako imaju svoju komoru, sudjeluju u projektiranju infrastrukturnih projekata (prometnice, elektronička komunikacijska infrastruktura i sl.)? Predlažem da se u prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o gradnji uvrsti i mogućnost zapošljavanja inženjera prometa (VSS/mag.ing.traff.), a jednako tako i da se zatečenim djelatnicima ostavi mogućnost zadržavanja na radnom mjestu uz jednaka prava i uvjete kao i ostalima. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovom odredbom se izjednačavaju uvjeti i struke koje moraju zadovoljavati službene osobe s uvjetima ostalih sudionika u gradnji. Prihvaća se. Dio primjedbi koje se odnose na zatečene službenike se prihvaća, dodatno će se regulirati u prijelaznim odredbama ovih izmjena ZOG-a. |
| 43 | MEĐIMURSKA ŽUPANIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Predložena odredba očito nije utemeljena na analizi postojećih kadrova zaposlenih u upravnim tijelima nadležnim za poslove graditeljstva u gradovima i županijama, a niti na analizi kadrova prisutnih na tržištu rada. Kvalifikacije koje predmetna odredba predviđa za službene osobe ovlaštene za vođenje postupka i izdavanje akata, u bitnome će onemogućiti dosadašnji način rada upravnih odjela za graditeljstvo, a što će svakako dovesti do nezadovoljstva stranaka zbog dinamike kojom će se u tom slučaju moći rješavati njihovi predmeti. Osobe koje imaju kvalifikacije koje predviđa predložena odredba članka 31. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, sigurno se neće odlučiti za rad u upravnim odjelima gradova i županija nadležnim za poslove graditeljstva, osobito ako se imaju na umu materijalne prednosti koje im omogućuje privatni sektor. Obzirom na ranije navedeno svakako bi bilo svrsishodno isključiti predloženu odredbu prilikom donošenja izmjena i dopuna Zakona o gradnji, napraviti kvalitetnu analizu kadrovskog stanja po upravnim odjelima za graditeljstvo te potom eventualno pristupiti definiranju kvalifikacija za službene osobe u predmetnim odjelima, uzimajući u obzir stvarno stanje. Slažemo se svakako s primjedbama podnesenim od Istarske županije i Primorsko-goranske županije. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se. Prilikom donošenja ovoga zakona rađene su analize postojećih kadrova zaposlenih u upravnim tijelima. Prihvaća se. Dio primjedbi koje se odnose na zatečene službenike dodatno će se regulirati u prijelaznim odredbama ovih izmjena ZOG-a. |
| 44 | BLAŽENKA CINDRIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Dodati stavku (3.) Stečena prava dugogodišnjih zaposlenika - inženjeri arhitekture i inženjeri građevine sa položenim stručnim ispitom i državnim ispitom te radnim stažom većim od 20 godina, a zatečenih na vođenju postupaka i izdavanju akata se ne mijenjaju. | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe koje se odnose na zatečene službenike dodatno će se regulirati u prijelaznim odredbama ovih izmjena ZOG-a. |
| 45 | ISTARSKA ŽUPANIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Predlaže se razlikovati složenost rješavanja upravnih od neupravnih akata. Smatramo opravdanim uvjetovati da rješavatelji u upravnim postupcima budu diplomirani inženjeri opisanih strukovnih odrednica te diplomirani pravnici sa pet godina iskustva rada na tim poslovima i više, no predlaže se isto omogućiti i inženjerima istih strukovnih odrednica (nekadašnji stupanj obrazovanja viša stručna sprema) sa pet godina iskustva rada na tim poslovima i više. Tijelo graditeljstva Istarske županije godišnje riješi više od 8.500 neupravnih zahtjeva koje odgovorno i savjesno godinama rješavaju službenici, najčešće srednje stručne spreme, tehničke struke, opisanih strukovnih odrednica te se smatra opravdanim da im isto bude i dalje zakonom omogućeno, u protivnome će se dinamika rješavanja neupravnih akata znato usporiti, jer će dostava riješenih neupravnih zahtjeva prema podnositeljima ovisiti o dinamici i dostupnosti voditelja Odsjeka za ovjeravanjem istih, što je kontraproduktivno. Procjenjuje se da će voditelj najvećeg Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju u Istarskoj županiji kroz sustav eDozvole dobivati na potpis po jedan akt (UP i NeUP) svakih 3-5 minuta, što će rukovodeći kadar većinu radnog vremena svesti u ulogu ovjeravatelja umjesto rješavatelja u najsloženijim postupcima. U pogledu vođenja tehničkih pregleda, također se podržava podizanje stručnosti službenih osoba, no uz prijedlog da se vođenje omogući i inženjerima istih strukovnih odrednica (nekadašnji stupanj obrazovanja viša stručna sprema) sa pet godina iskustva rada na tim poslovima i više. Radi se o stručnom, dugogodišnjem, savjesnom, postojećem kadru bez kojega će se znatno usporiti dinamika održavanja tehničkih pregleda, jer postojeći stručni kadar visoke stručne spreme neće biti u mogućnosti u udarnim mjesecima, pred turističku sezonu odrađivati tehničke preglede prema dinamici kojom stižu zahtjevi, a dodatna zapošljavanja nisu moguća, obzirom na problematiku zakonskom propisanog limita. Sve da su dodatna zapošljavanja i moguća, na natječaj u upravi se nikada ne javljaju visoko obrazovani, diplomirani inženjeri sa položenim stručnim ispitom, prvenstveno radi plaća koje su u upravi znatno manje od onih koje opisani stručni kadar može na mjesečnoj razini zaraditi u privatnom sektoru. Uz navedeno se napominje da u Istarskoj županiji djeluju 12 tijela graditeljstva, od kojih su neke JLS vrlo male jedinice po broju službenika, te se predlaže propisati tko će voditi postupak tehničkog pregleda u tijelima graditeljstva koji u određenom trenutku ostanu bez stručnog kadra koje propisuje Zakon, da se ne dogodi da se do popunjavanja upražnjenog radnog mjesta u tom tijelu graditeljstva ne mogu sazvati tehnički pregledi. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe koje se odnose na zatečene službenike dodatno će se regulirati prijelaznim odredbama ovih izmjena ZOG-a. Istima će se regulirati i koji zatečeni službenici mogu biti voditelji tehničkih pregleda. Ne prihvaćaju se zahtjevi koji se odnose na osobe koje su završile preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij (razina 6. sv ili 6. st HKO-a). Ovom odredbom se izjednačavaju uvjeti i struke koje moraju zadovoljavati službene osobe s uvjetima ostalih sudionika u gradnji. |
| 46 | PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Analiza postojećeg kadra u upravnim tijelima i trend odaziva na objavljene natječaje za prijam u službu u prethodnih nekoliko godina pokazuje da predmetne kriterije ne treba postrožiti, već upravo ublažiti, na način da poslove izdavanja akata za gradnju mogu obavljati i službenici sa višom stručnom spremom. Uvođenjem predloženih kriterija koje kadar mora zadovoljavati odraziti će se izuzetno negativno na društvo budući da će se sustav samo dodatno još usporiti. Stoga se predlaže da se ne dodaje članak 101.a iz razloga što će u slučaju stupanja na snagu te odredbe u upravnim tijelima doći do nemogućnosti obavljanja poslova, budući da je veliki dio službenika koji sada radi na poslovima izdavanja akata za gradnju pravne struke, nerijetko i s manje od pet godina radnog iskustva u tim poslovima, dok je evidentan deficit kadra tehničke struke. Također, propisivanjem još strožih kriterija za obavljanje tehničkih pregleda znatno bi se otežalo, možda čak i onemogućilo obavljanje tehničkih pregleda jer se na natječaje za zapošljavanje uglavnom ne javlja kadar kakav se izmjenama Zakona traži, a niti upravni odjeli trenutno raspolažu takvim kadrom u potrebnoj mjeri. Alternativno, predlaže se propisati da poslove izdavanja akata za gradnju mogu obavljati i službenici koji su završili specijalistički diplomski stručni studij pravne struke. Obzirom da je sustav ionako preopterećen, potrebno je razmotriti opravdanost izdavanja pojedinih akata. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe koje se odnose na zatečene službenike dodatno će se regulirati u prijelaznim odredbama ovih izmjena ZOG-a. Istima će se regulirat i koji zatečeni službenici mogu biti voditelji tehničkih pregleda. Ne prihvaćaju se zahtjevi koji se odnose na osobe koje su završile preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij (razina 6. sv ili 6. st HKO-a). Ovom odredbom se izjednačavaju uvjeti I struke koje moraju zadovoljavati službene osobe s uvjetima ostalih sudionika u gradnji. |
| 47 | RAMIZ DURAKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | U točci 1. stavka 1. članka 101.a predvidjeli ste mogućnost obavljanja poslova i osobama koje su završile specijalistički diplomski stručni studij arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske ili elektrotehničke struke, i koja je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova ako ima pet ili više godina radnog iskustva u struci, položen državni ispit. Predlažem da se osobama arhitektonske i građevinske struke s 180 ECTS bodava i 10 godina rada u struci omogući vođenje postupka izdavanja građevinske dozvole.. Ako se to ne uradi budete dodatno usporili izdavanje dozvole. Iz iskustav znam da dosta referenta s 180 ECTS građevinske i arhitektonske struke samotalno vode postupke. Oni bud i dalje radi listi posao, jedino što im potpise predmeta bude radilji voditelji i pročelnici odjela. Što će umnogome uporiti proces. Zakon o gardnji i sustav eDozvole izvrsno su podešeni, ovim izmjenama se otklanjanju nedostaci. Mislim da bi davanje ovalsti (odnosno zadržavanje postojećih ovlasti) za vođenje postupka osobama građevinske i arhitektonske struke s 180 ECTS i 10 godina iskustav u struci, doprinijelo ubrzanju postuška izdavanja dozvola. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe koje se odnose na zatečene službenike dodatno će se regulirati u prijelaznim odredbama ovih izmjena ZOG-a. Istima će se regulirat i koji zatečeni službenici mogu biti voditelji tehničkih pregleda. Ne prihvaćaju se zahtjevi koji se odnose na osobe koje su završile preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij (razina 6. sv ili 6. st HKO-a). Ovom odredbom se izjednačavaju uvjeti I struke koje moraju zadovoljavati službene osobe s uvjetima ostalih sudionika u gradnji. |
| 48 | JELENA CUKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | U točci 1. stavka 1. članka 101.a predvidjeli ste mogućnost obavljanja poslova i osobama koje su završile specijalistički diplomski stručni studij arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske ili elektrotehničke struke, i koja je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova ako ima pet ili više godina radnog iskustva u struci, položen državni ispit, dok u drugoj točci specijalistički diplomski stručni studij pravne struke niste predvidjeli. Točka 2. u stavku 1. ovog članka, u slučaju da ostaje taj članak u Zakonu, treba glasiti: 2. službena osoba koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili stručni diplomski studij pravne struke, koja je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova ako ima pet ili više godina radnog iskustva u struci i položen državni ispit. Vašim prijedlogom diskriminiraju se i diplomirani pravnici, a osobito magistri javne uprave koji su završili specijalistički diplomski stručni studij i stekli 300 ECTS bodova obzirom da njima nebi bila uopće dana mogućnost da se jave na javni natječaj u odjelima graditeljstva a itekako imaju iskustva u vođenju upravnih postupaka. Isto tako ako je uvijet za građevinsku struku 5 godina radnog iskustva u struci i položen državni ispit, tada uvjet mora biti jednaki i za pravnu struku. Stavak 2. članka 101.a brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ne prihvaća se primjedba da bi službena osoba sa završenim studijem društvenih znanosti, polje pravo, mogao biti voditelj tehničkog pregleda. Za obavljanje poslova vođenja tehničkog pregleda potrebna su tehnička znanja i stupanj obrazovanja koji imaju ostali sudionici u gradnji, uključujući i položen stručni ispit iz područja graditeljstva. Službena osoba koja ima završen studij tehničke znanosti (polje arhitektura, građevinarstvo, strojarstvo elektrotehnika i geodezija) dužna je položiti državni ispit čime stječe kompetencije za vođenje upravnih postupaka. Zakonom predviđena odredba koja omogućava da navedene poslove obavlja službena osoba sa stupnjem obrazovanja razine 7.1.sv ili 7.1.st HKO-a -polje pravo, omogućava isto i službenim osobama koji su magistri javne uprave. |
| 49 | IVONA COTA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Predlažem da već zaposleni djelatnici pravne struke unutar odjela mogu raditi sve vrste poslova ukoliko imaju 10 ili više godina rada na tim poslovima i položen državni stručni ispit kao do sad uz uvjet da u roku dvije godine od prilagodbe skupe navedene bodove na edukacijama koje provodi Ministarstvo. | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedba koja se odnosi na zatečene službenike se prihvaća, dodatno će se regulirati u prijelaznim odredbama ovih izmjena ZOG-a. |
| 50 | IGOR PARAPATIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Mislim da se navedenim člankom diskriminiraju pravnici u odnosu na osobe koje su završile studij iz tehničkih područja iz st. 1. t. 1. To stoga što se u t. 1 priznaju i specijalistički tehnički studiji dok se isto ne priznaje pravnicima koji su završili specijalistički stručni studij i stekli 300 ects-a koji uopće ne bi po predloženoj odredbi mogli obavljati navedene poslove. Nadalje diskriminacija je vidljiva i po tome što je za tehničke struke dostatno 5 ili više godina iskustva u struci dok je za pravnike t. 2. propisan stroži uvjet 5 ili više godina iskustva u poslovima izdavanja akata iz područja gradnje i prostornog uređenja. Dakle nije jasno zašto bi jedan arhitekt, geodet ili dipl. ing. građ. koji je primjerice 5 godina radio u svojoj struci izvan upravnog postupka ( koji je projektirao, vršio geodetsku izmjeru ili radio kao voditelj gradilišta) bio stručniji od pravnika koji je 5 godina radio na upravnom postupku izvan područja graditeljstva i prostornog uređenja. Naime u praksi je vođenje upravnog postupka i rješavanje u upravnom području graditeljstva složeni pravni posao. U takvim postupcima osobe koje su tehničke struke nemaju pravna znanja na razini jednog pravnika sa iskustvom u upravnim postupcima, unatoč tehničkim znanjima. Tako jedan geodet, arhitekt ili ing. građ. neće moći ni znati primjeniti pravna znanja iz upravnog postupka na razini pravnika koja razina je neophodna za zakonito i ustavno rješenje pojedine upravne stvari iz područja graditeljstva i prostornog uređenja koje su često pravno vrlo složene. Odsustvo navedenih pravnih znanja ne pridonosi stručnom rješavanju navedenih predmeta nego upravo suprotno. Stoga smatram da iz navedenog članka proizlazi neopravdano omalovažavnje pravne struke i pravnika, odnosno neosnovano precjenjivanje stručnosti osoba tehniče struke i s tim pobvezana diskriminacija, a što u konačnosti može imati za posljedicu pad razine stručnosti u radu prilikom rješavanja upravnih postupaka iz područja graditeljstva i prostornog uređenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakonom predviđena odredba koja omogućava da navedene poslove obavlja službena osoba sa stupnjem obrazovanja razine 7.1.sv ili 7.1.st HKO-a -polje parvo, omogućava isto i službenim osobama koji su magistri javne uprave. Službena osoba koja ima završen studij tehničke znanosti (polje arhitektura, građevinarstvo, strojarstvo elektrotehnika i geodezija) dužna je položiti državni ispit čime stječe kompetencije za vođenje upravnih postupaka. |
| 51 | VJEKO DIZDAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Smisao postojanja preddiplomskih studija nije priprema za diplomski studij, već osposobljavanje za uključenje u tržište rada za koje stječu kompetencije za određene vrste poslova. Ovakvim prijedlozima degradiraju se i eliminiraju preddiplomski studiji iz samostalnog obavljanja ovih poslova. Potrebno je rad na navedenim poslovima omogućiti i osobama sa završenim preddiplomskim studijima, uz veći broj godina radnog iskustva u struci, čime bi se cijenio i hrvatski sustav visokog obrazovanja i stvaran rad u struci. Pravnicima treba i dalje dopustiti da vode tehničke preglede. Mišljenja sam da, osim što je ovakav prijedlog zakona prenormiran, jasno je da je isti i ishitren, obzirom da nije napravljena detaljna analiza kvalitete rada zaposlenih kadrova, a što bi bila polazna točka za eventualne izmjene u ovom smjeru. Dakle, predlažem za sada ovaj članak brisati u cijelosti, a problematikom se uhvatiti u koštac temeljitije u budućim izmjenama Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ne prihvaćaju se zahtjevi koji se odnose na osobe koje su završile sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij (razina 6.sv ili 6.st HKO-a). Ovom odredbom se izjednačavaju uvjeti i struke koje moraju zadovoljavati službene osobe s uvjetima ostalih sudionika u gradnji. |
| 52 | INDIRA BASARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Poštovani, da li se 300 ECTS bodovi zbrajaju kumulativno (npr. 180 ECTS na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i 120 ECTS na specijalističkom diplomskom stručnom studiju, znanstveno polje Tehničke znanosti) ili je uvjet sa su svi stečeni na istom fakultetu? Osoba sa završenom VŠS nakon 10 godina rada u struci može biti imenovana za stalnog sudskog vještaka prema članku 2. stavak 3. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima, a sukladno članku 11. stavak 2. Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva („Narodne novine“ broj 129/15) može pristupiti polaganju stručnog ispita ako ima najmanje dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima. Po ovom prijedlogu službenik JLP(R)S sa završenom VŠS arhitektonskog smjera može biti stali sudski vještak i položiti stručni ispit ali ne može biti rješavatelj postupaka niti voditelj tehničkog pregleda? Ovaj članak bi trebalo detaljnije razraditi i uskladiti s trenutno važećom zakonskom regulativom | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ne prihvaćaju se zahtjevi koji se odnose na osobe koje su završile sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij (razina 6.sv ili 6.st HKO-a). Ovom odredbom se izjednačavaju uvjeti i struke koje moraju zadovoljavati službene osobe s uvjetima ostalih sudionika u gradnji. Uvjeti za završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij (razina 7.1.sv ili 7.1.st HKO-a) tehničke znanosti, polje arhitektura, građevinarstvo, strojastvo, elektrotehnika i geodezija. Na svakom dokumentu o završenom stupnju obrazovanja piše razina HKO-a. |
| 53 | DAVOR BOŠKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | (3) Službene osobe koje imaju pet ili više godina radnog iskustva u struci, položen državni ispit ne podliježu uvjetima iz točke 1. i točke 2. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primjedbe koje se odnose na zatečene službenike će se regulirati u prijelaznim odredbama ovih izmjena ZOG-a. |
| 54 | DAVOR BOŠKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Poštovani, smatram da se ovim prijedlogom neće postići bolja efikasnost izdavanja upravnih i neupravnih akata i bojim se da će biti sve teže pronaći osobe koje se žele baviti ovim poslom, a i postojeće neće zadovoljavati tražene uvjete. Plaće u privatnom sektoru bolje su od plaća u državnoj, regionalnoj ili lokalnoj samoupravi i rijetkost je da će se netko s položenim stručnim ispitom za obavljanje poslova graditeljstva javiti na natječaj da bude voditelj tehničkog pregleda. Ovdje je loše definirano ili će mnogima biti dvosmisleno pa pitam : da li osobe s višom stručnom spremom smiju voditi postupak, a po završetku predmeta isti ovjerava osoba koja ima stručnu spremu iz stavka 1. točke 1. ovoga članka? Izdavanje lokacijske informacije, potvrde o namjeni, prijave građenja i slični postupci stvarno nisu složeni i zahtjevni poslovi i smatram da bi isti i dalje mogli obavljati osobe s nižom stručnom spremom. Također smatram da svi koji rade i obavljaju ove poslove ne bi trebali zadovoljiti nove kriterije već i dalje nastaviti raditi po onome što je po sistematizaciji njihovog radnom mjesta bilo i prije donošenje ovih izmjena i dopuna. Lijepi pozdrav | Primljeno na znanje | Primjedbe koje se odnose na zatečene službenike će se regulirati u prijelaznim odredbama ovih izmjena ZOG-a. Ovom odredbom se propisuje samo tko može rješavati predmete iz ovog područja. |
| 55 | ING-ARH J.D.O.O. ZA USLUGE U GRADITELJSTVU | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Smatram da su predloženi uvjeti koje službena osoba treba ispunjavati prezahtjevni (prenormirani) u odnosu na uvjete koji su propisani za odgovorne osobe u samoj građevinskoj operativi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da su predloženi uvjeti koje službena osoba mora zadovoljavati razmjerni u odnosu na uvjete koje moraju zadovoljavati odgovorne osobe u građevinskoj operativi. |
| 56 | PETAR MATIJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Predložena odredba zanemaruje dosadašnja stečena prava službenika, ali nije niti u skladu sa odredbom čl. 124. st. 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Predlažem da zatečeni službenici (pogotovo pred mirovinom), stečeno pravo zadržavaju do prestanka službe. | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe koje se odnose na zatečene službenike dodatno će se regulirati u prijelaznim odredbama ovih izmjena ZOG-a. |
| 57 | IVO BAKALIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 32. | Povodom objavljenog savjetovanja o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, povodom predloženih izmjena članka 107. i 167. Zakona o gradnji želim ukazati na potrebu promjene ili barem redefiniranja tih članaka Zakona koji se odnose na sudionike u gradnji, izdavanje građevinskih dozvola i sankcije u odnosu na one koji započinju gradnju bez pravomoćnog akta za građenje. Prije iznošenja samih razloga želim naglasiti da ovim prijedlozima želim dati doprinos općem dobru te bih volio kada bi se isti razmotrili od strane predlagatelja, a ne odbili s onom uobičajenom formulacijom „nije tema ovog savjetovanja“. Osobno držim da se tijekom nekog savjetovanja može i treba raspravljati o svim važnim pitanjima koji mogu doprinijeti da neki zakon bude bolji. To bi valjda trebao biti i smisao samog savjetovanja. Razlog pisanja ovih primjedbi je učestala pojavnost na cijelom prostoru Republike Hrvatske, a osobito na obali i na otocima koja se podvodi pod zajednički nazivnik- BESPRAVNA IZGRADNJA. To je užasna pojavnost koja potkopava temelje pravne države izrugivanjem s istom i kojoj se do sada teško nalazilo učinkovitih načina za suzbijanje. Zbog navedenog držim da je za rješavanje problema bespravne gradnje prijeko potrebna promjena paradigme i potpuno novi pristup, a suština prijedloga rješenja temelji se na izričitijim zakonskim rješenjima te osobito strožem sankcioniranju izvođača kao počinitelja prekršaja. Držim da radikalni problemi kao što je bespravna izgradnja zahtijevaju i radikalna rješenja. U odnosu na investitora predlažem dvije izmjene koje se u suštini svode na slijedeće. 1. Objekt započet ili dovršen bez pravomoćnog akta za građenje ne smije se legalizirati. 2. Svaki takav zahtjev će nadležni ured odbaciti. Poruka koja se želi poslati s predloženom izmjenom članka 107. je vrlo jednostavna i jednoznačna, a može se sažeti u slijedećem: Ako smo pravna država i ako su građani jednaki pred zakonom, onda svatko u našoj lijepoj državi mora poštovati zakon i za sve vrijedi pravilo da se prvo mora pribaviti dozvola, a tek potom graditi. Zbog navedenog ova odredba ne smije ostaviti nikakvu dvojbu može li se u naknadnoj proceduri ishoditi dozvola jer ova odredba to naprosto ne dozvoljava. To je naprosto potrebno napraviti zbog svih onih poštenih građana koji poštuju zakone i procedure, a dodatno i nadležnom uredu treba olakšati odlučivanje u odnosu na objekte u bespravnoj izgradnji. Za takve objekte je svaka naknadna procedura zabranjena i to investitorima konačno treba jasno i glasno kazati. U situaciji kada smo svjedoci da se s postojećim zakonskim rješenjima ne postiže mnogo uspjeha u suzbijanju bespravne izgradnje, držim da je barem potrebno razmisliti mogu li rješenja koja predlažem doprinijeti boljim rezultatima. Konkretan prijedlog izmjena ili dopuna članka 107. glasi: Članak 107. Zakona o gradnji mijenja se na način da se umjesto dosadašnjeg stavka 1. dodaju novi stavci 1. i 2. koji glase: „1.Građevina koja je započeta ili koja je završena bez pravomoćne građevinske dozvole kao i građevina za koju se vodi postupak obustave građenja ili uklanjanja građevine prema posebnim propisima ne smije se ozakoniti, a nadležni ured će svaki takav zahtjev odbaciti. 2. Objekti iz stavka 1. se ne smiju priključiti na infrastrukturu definiranu zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.“ Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.“ S poštovanjem. Ivo Bakalić, sudac Trgovačkog suda u Splitu | Primljeno na znanje | Nije predmet ove izmjene, ali će se o prijedlogu razmotriti u donošenju novog zakona u kojem će se obuhvatiti značajnije izmjene u ovom području. |
| 58 | BLAŽENKA CINDRIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 34. | Stavku (2) dodati točku 9. Prilaže se projekt uklanjanja ako se gradi zamjenska zgrada. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Čl. 153. Zakona o gradnji propisno je, da se uklanjanju građevine ili njezina dijela može se pristupiti na temelju projekta uklanjanja građevine nakon što je tijelu graditeljstva pisano prijavljen početak radova na uklanjanju građevine. Na taj način je investitoru omogućeno da uklanjanju pristupi prije nego je ishodio odgovarajući akt za građenje. Nastavno na navedeno, projekt uklanjanja ne mora biti dio građevinske dozvole. Međutim, ukoliko investitor želi, projekt uklanjanja može se priložiti uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, bilo da se radi o uklanjanju radi gradnje zamjenske građevine ili uklanjanja građevina unutra obuhvata zahvata. |
| 59 | ISTARSKA ŽUPANIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 34. | Predlaže se prilikom predaje zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola ostaviti obvezu predaje jednog primjerka ispisanog glavnog projekta radi bržeg i efikasnijeg utvrđivanja usklađenosti istoga sa pozitivnim propisima i prostorno planskim odredbama te u slučajevima problema rada u sustavu eDozvola i/ili hakiranja računala mogućnost nesmetanog rada i pregledavanja urednosti zahtjeva dok se ne otklone informatičke poteškoće (koje situacije znaju potrajati i više tjedana). U komunikaciji sa projektantima dobivena je informacija kako opisano njima ne predstavlja dodatno opterećenje jer će oni (ukine li se zakonom ispis ili ne) i dalje ispisivati i uvezivati najmanje dva primjerka glavnog projekta, jedan za investitora i jedan za potrebe gradilišta, tako da je prijedlog da se primjerak koji se predaje tijelu graditeljstva (radi utvrđivanja urednosti zahtjeva) vraća investitoru zajedno sa donesenim rješenjem. Na opisani način se niti stvara dodatno opterećenje za projektante niti se stvara dodatna arhivska građa u tijelima graditeljstva. Dapače, investitori podržavaju ovakav način rada jer na opisani način imaju garanciju da je baš taj primjerak glavnog projekta prošao provjeru tijela graditeljstva te da je taj primjerak sastavni dio akta o gradnji. U toku upravnog postupka ishođenja akta za gradnju zna biti više ispravaka glavnog projekta pa do kraja postupka investitor više nije siguran koja je verzija konačna, tako da se predloženo smatra opravdanim iz više opisanih razloga. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatski sabor je u prosincu 2023. donio Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2023. godine kojom su definirani strateški ciljevi za digitalnu transformaciju Hrvatske u narednom razdoblju, s naglaskom na digitalnu transformaciju gospodarstva i javne uprave putem unaprjeđenja potrebne infrastrukture, digitalizacije poslovnih procesa i usluga te podizanja digitalnih kompetencija u svim segmentima hrvatskog društva. Također, Vlada Republike Hrvatske je donijela Uredbu o uredskom poslovanju (Narodne novine broj 75/21), kojom se uređuju pravila i mjere uredskog poslovanja, prema kojima bi javnopravna tijela međusobno te s fizičkim i pravnim osobama službeno dopisivanje obavljati primarno elektroničkim putem. Vezano za primjedbu da se u toku upravnog postupka ne zna koja je verzija glavnog projekta konačna, u sustavu eDozvolu treba primjenjivati opciju aktivna/neaktivna mapa, te nakon izdanog rješenja zadnju važeću “aktivnu “ mapu upravno tijelo ovjerava elektroničkim potpisom. |
| 60 | PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 34. | Predlaže se u članku 108. stavku 5. dodati riječi: „uz obvezu prilaganja jednog primjerka glavnog projekta u tiskanom obliku“. Naime, čak i uz svu potrebnu informatičku opremu, glavne projekte za građevine većeg obujma vrlo je otežano i nemoguće pregledavati u elektroničkom obliku, a predloženim izmjenama će se stvoriti dodatni financijski trošak za nabavu potrebne informatičke opreme i dodatno usporiti rad službe. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatski sabor je u prosincu 2023. donio Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2023. godine kojom su definirani strateški ciljevi za digitalnu transformaciju Hrvatske u narednom razdoblju, s naglaskom na digitalnu transformaciju gospodarstva i javne uprave putem unaprjeđenja potrebne infrastrukture, digitalizacije poslovnih procesa i usluga te podizanja digitalnih kompetencija u svim segmentima hrvatskog društva. Također, Vlada Republike Hrvatske je donijela Uredbu o uredskom poslovanju (Narodne novine broj 75/21), kojom se uređuju pravila i mjere uredskog poslovanja, prema kojima bi javnopravna tijela međusobno te s fizičkim i pravnim osobama službeno dopisivanje obavljati primarno elektroničkim putem. |
| 61 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | Kod projektiranih sustava distribucije i transformacije električne energije na istoj građevinskoj dozvoli moglo bi se krivo tumačiti pojam linijske infrastrukturne građevine (npr. stupna betonska trafostanica). Također, propisuje se kako dokaz pravnog interesa nije potreban za građenje linijske infrastrukturne građevine na zemljištu u vlasništvu RH, ali ne i na zemljištu jedinica područne(regionalne) i lokalne samouprave. Predlaže se slijedeći tekst stavka 7.: „(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka za građenje linijske infrastrukturne građevine i građevine u sustavu te iste infrastrukturne građevine (transformatorska stanica, prepumpna stanica i sl.) na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, dokaz pravnog interesa nije potreban ako je za građenje te građevine posebnim propisom utvrđen interes Republike Hrvatske.“. | Nije prihvaćen | Zakonodavac je u cilju ubrzanja postupaka dodao stavak 5. samo za zemljišta koja su u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojima upravljaju različiti subjekti. Naime, kada je u ZK izvatku upisano vlasništvo RH, i nakon izgradnje infrastrukture to ostaje vlasništvo RH, samo je netko drugi upravitelj, što nije slučaj s vlasništvom JLS. |
| 62 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | Novi stavak (7) propisuje kako dokaz pravnog interesa nije potreban za građenje linijske infrastrukturne građevine na zemljištu u vlasništvu RH, ali ne i na zemljištu jednica područne(regionalne) i lokalne samouprave. Smatramo da treba dodati sljedeći tekst: "…i u vlasništvu jednica područne(regionalne) i lokalne samouprave." | Nije prihvaćen | Zakonodavac je u cilju ubrzanja postupaka dodao stavak 5. samo za zemljišta koja su u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojima upravljaju različiti subjekti. Naime, kada je u ZK izvatku upisano vlasništvo RH, i nakon izgradnje infrastrukture to ostaje vlasništvo RH, samo je netko drugi upravitelj, što nije slučaj s vlasništvom JLS. |
| 63 | BLAŽENKA CINDRIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | Stavak (1). dodati točku 8. - smatra se ugovor o pravu građenja na temelju koncesije - na koliki broj godina 15, 30 ili 99 godina? Zakon ne određuje što će biti sa zgradama nakon isteka koncesije - da li one ostaju u prostoru ili se uklanjaju? Treba odrediti razliku između kratkoročne koristi i dugoročnog ulaganja. | Nije prihvaćen | Stavak 4. ovog članka propisuje, što se smatra dokazom pravnog interesa u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće ili se prema posebnom zakonu pravo građenja stječe koncesijom. Nastavno na navedeno, trajanje koncesije i uvjete što će biti s građevinama koje su predmet koncesije određuje se prema posebnom zakonu odnosno ugovorom sklopljenim na temelju Odluke o koncesiji. |
| 64 | SAŠA FIDER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 37. | Zašto stranke u postupku (npr. susjedi) nakon što dobiju zaporku sa pristup predmetu unutar sustave e-Dozvola imaju na uvid sve osobne podatke Investitora? Ne krši li ovo privatnost Investitora? | Nije prihvaćen | Uvid u spis znači pristup svim dokumentima i podacima, primjenjuje se odredbe iz Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09 i 110/21). |
| 65 | ZLATKO BIOČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 39. | Predlaže se u stavku 4. izraz "česticu dovesti u uredno stanje." zamijniti s "česticu dovesti u prvobitno stanje." Obrazloženje: Dovođenje u uredno stanje se može svakako protumačiti, tako da uredna građevna čestica može u široj perspektivi nagrditi okoliš ili primjerice građevna jama širokog iskopa može biti uredna a da s vremenom se od nje stvori bara. | Nije prihvaćen | U slučaju da je gradnja već započeta, uslijed izvršenih građevinskih radova često nije moguće česticu dovesti u prvobitno stanje. (nrp. uklonjeni dijelovi srasle stijenske mase, posječena i uklonjena je vegetacija idr...). svaki iskop i građevna jama se mora zatvoriti i dovesti u primjereno stanje, a primjereno stanje ne podrazumijeva ostatak bilo kakvih dijelova građevine ili radova. Stoga je zakonodavac stavio odredbu, da je građevnu česticu investitor dužan dovesti u „uredno“ stanje što podrazumijeva, da se može normalno koristiti bez gradilišnog režima. Ista odredba je i u članku 144. stavku 1. točka 4. koji se odnosi na izdavanje uporabne dozvole i utvrđivanje da je uređen prostor koji je prethodno bilo gradilište. |
| 66 | IVA CIBULIĆ BLAŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 40. | U nastavku iznosimo komentar Hrvatskog Telekoma d.d. Izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima iz 2022. godine (NN 74/2022), koje su bile mjera osiguravanja brže i efikasnije izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture kao temelja za digitalizaciju društva, države i gospodarstva u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, napravljen je korak u smjeru uklanjanja prepreka u gradnji elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (EKI). Međutim, s obzirom da se operatorima elektroničkih komunikacija u praksi ograničava i otežava gradnja EKI suprotno važećim odredbama Pravilnika, tako što pojedina nadležna državna i lokalna tijela ne prihvaćaju odredbe Pravilnika u dijelu kojim se omogućuje gradnja EKI sukladno propisima iz područja elektroničke komunikacije infrastrukture koji se odnose na prostorno uređenje, potrebno je i kroz izmjene Zakona o gradnji osigurati provedbu odredbi iz Pravilnika. Na ovaj način će se ukloniti nejasnoće u primjeni Pravilnika što, u konačnici, rezultira regulatornim preprekama u području gradnje s kojima se operatori svakodnevno susreću. Slijedom navedenog, predlažemo da se odredba iz članka 1. st. 4. Pravilnika koja, smatramo, rješava opisani problem i pomiruje neujednačenost u primjeni navedenih propisa ugradi u odredbu članka 128. Zakona o gradnji kao novi stavak. 5. Ta odredba obuhvaća svu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu koja je predmet posebne regulacije u propisima iz područja elektroničkih komunikacija u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje i gradnju. Konkretno, u čl. 128. Zakona o gradnji potrebno je dodati i novi st. 6. koji glasi: „(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, elektronička komunikacijska infrastruktura i s njom povezana oprema, kontrolne mjerne postaje s kontrolno-mjernim sustavom pasivnih antena namijenjenih zaštiti i kontroli radiofrekvencijskog spektra Republike Hrvatske, što uključuje skup pojmova iz posebnih propisa iz područja elektroničkih komunikacija, gradi se sukladno propisima iz područja elektroničke komunikacijske infrastrukture u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje, kao i unutar prostorno planskih koridora infrastrukturnih građevina te unutar obuhvata zahvata postojećih infrastrukturnih građevina.“. Hrvatski Telekom d.d. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer sadržaj Zakona ne može biti definiranje pojedinačnih građevina i radova, nego je to predmet razrade podzakonskog akta, odnosno Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23), što je za ovaj slučaj već propisano. |
| 67 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 40. | Predstavnici Udruženja telekomunikacijskih i poštanskih usluga HGK predlažu iz stavka 5. dodati novi stavak koji bi glasio: „(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, elektronička komunikacijska infrastruktura i s njom povezana oprema, kontrolne mjerne postaje s kontrolno-mjernim sustavom pasivnih antena namijenjenih zaštiti i kontroli radiofrekvencijskog spektra Republike Hrvatske, što uključuje skup pojmova iz posebnih propisa iz područja elektroničkih komunikacija, može se graditi i sukladno propisima iz područja elektroničke komunikacijske infrastrukture u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje, kao i unutar prostorno planskih koridora infrastrukturnih građevina te unutar obuhvata zahvata postojećih infrastrukturnih građevina.“ | Nije prihvaćen | Zakonom je propisano da će se ministar donijeti pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima u kojem će se podrobnije propisati uvjeti za njihovu gradnju, što je za ovaj slučaj već propisano. Sadržaj Zakona ne može biti definiranje pojedinačnih građevina i radova, nego je to predmet razrade podzakonskog akta, odnosno Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23), što je za ovaj slučaj već propisano. |
| 68 | MARTINA DRAGIČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 40. | U ime A1 Hrvatska d.o.o., predlažemo da se uz postojeći tekst članka 128. doda stavak 6., kako bi se prevladala postojeća neujednačenost važećeg Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima i Zakona o gradnji, i to sadržaja kako slijedi: „(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, elektronička komunikacijska infrastruktura i s njom povezana oprema, kontrolne mjerne postaje s kontrolno-mjernim sustavom pasivnih antena namijenjenih zaštiti i kontroli radiofrekvencijskog spektra Republike Hrvatske, što uključuje skup pojmova iz posebnih propisa iz područja elektroničkih komunikacija, može se graditi i sukladno propisima iz područja elektroničke komunikacijske infrastrukture u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje, kao i unutar prostorno planskih koridora infrastrukturnih građevina te unutar obuhvata zahvata postojećih infrastrukturnih građevina." | Nije prihvaćen | Zakonom je propisano da će se ministar donijeti pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima u kojem će se podrobnije propisati uvjeti za njihovu gradnju, što je za ovaj slučaj već propisano. Sadržaj Zakona ne može biti definiranje pojedinačnih građevina i radova, nego je to predmet razrade podzakonskog akta, odnosno Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23), što je za ovaj slučaj već propisano. |
| 69 | BLAŽENKA CINDRIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 40. | (2) Dodati točku 5. Odrediti pojmovnikom razliku između nadstrešnica za sklanjanje stoke zatvorenih sa tri strane i nastamba – „štala“ - zgrade sa izvorom zagađenja, po parametrima površina nadstrešnice - nastambe, broju grla, obliku konstrukcije i vremenskom periodu korištenja. Za koje se zgrade izdaje građevinska dozvola, a za koje ne izdaje građevinska dozvola. | Nije prihvaćen | Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima određuju se jednostavne i druge građevine i radovi koji se izvode bez građevinske dozvole. Nadalje, čl. 3. točka 38. Zakona o gradnji je definiran pojam zgrade, koja se odnosi na zgrade neovisno o namjeni korištenja, pa tako i na zgrade namijenjene smještaju životinja. |
| 70 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 41. | Propisuje se nova obveza građenja građevine u slučaju prirodnih nepogoda, ratnih razaranja… na temelju glavnog projekta. Sanacije elektroenergetskih građevina nakon prirodnih nepogoda,… su žurno potrebne, hitne i često za njih neće biti vremena čekati glavni projekt. Potrebno je zadržati odredbu prema starom zakonu (bez obveze izrade glavnog projekta) za infrastrukturne građevine. | Nije prihvaćen | U komentaru se navodi primjer, koji je definiran Pravilnikom o održavanju građevina (NN 122/14,98/19). Sanacija elektroenergetskih građevina nakon prirodnih nepogoda može se provoditi na temelju čl. 12. Pravilnika o održavanju građevina - izvanredno održavanje kao skup mjera koje se provode kako bi se uklonile posljedice izvanrednih djelovanja i okolnosti koje su smanjile ili ugrozile uporabljivost građevine te kako bi se građevina obnovila tehničko i/ili funkcionalno stanje te dovela u stanje usklađeno s projektiranim stanjem građevine. |
| 71 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 41. | Navedenim izmjenama propisuje se nova obveza građenja građevine u slučaju prirodnih nepogoda, ratnih razaranja… na temelju glavnog projekta. Smatramo da sanacije elektroenergetskih građevina nakon prirodnih nepogoda,… su žurno potrebne, hitne i često za njih neće biti vremena čekati glavni projekt, pa nastavno na navedeno predlažemo zadržati odredbu prema starom zakonu (bez obveze izrade glavnog projekta) za infrastrukturne građevine. | Nije prihvaćen | U komentaru se navodi primjer, koji je definiran Pravilnikom o održavanju građevina (NN 122/14,98/19). Sanacija elektroenergetskih građevina nakon prirodnih nepogoda može se provoditi na temelju čl. 12. Pravilnika o održavanju građevina - izvanredno održavanje kao skup mjera koje se provode kako bi se uklonile posljedice izvanrednih djelovanja i okolnosti koje su smanjile ili ugrozile uporabljivost građevine te kako bi se građevina obnovila tehničko i/ili funkcionalno stanje te dovela u stanje usklađeno s projektiranim stanjem građevine. |
| 72 | SAŠA FIDER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 41. | Kako bi izgledala procedura ishođenja Uporabne dozvole za teoretsku situaciju iz stavka (5) ovog članka nakon što se za takvu građevinu/zgradu ishodi građevinska dozvola? Istovjetna situacija je i sa zgradama koje su sagrađene/dovršene bez građevinske dozvole, a naknadno je ista ishođena. Dakle zgrada je sukladna svim zakonskim propisima i odredbama prostornog plana ali je završena prije nego je dobila Građevinsku dozvolu. Zakon uopće ne predviđa takvu mogućnost. Više puta u praksi smo imali takav slučaj, pretežito za manje zgrade (tipa obiteljske kuće). U tom slučaju svi sudionici gradnje u kasnijoj proceduri ishođenja uporabne dozvole moraju lagati jer se e-Dnevnik ne može otvoriti retrogradno. Dok god građevinska inspekcija ne bude toliko učinkovita da ovakvi slučajevi nisu niti u teoriji mogući zakon bi trebao predvidjeti drugačiju proceduru ishođenja Uporabne dozvole za ovakve slučajeve, uz eventualno propisivanje dodatne kazne radi započinjanja radova bez pravomoćne građevinske dozvole. | Nije prihvaćen | Predmet članka 41. ovoga Zakona je gradnja nužnih građevina u ekstremnim situacijama (prirodne nepogode, ratna razarana i druga razaranja) kada su neposredno ugroženi životi ljudi i imovina. Hipotetsko pitanje vezano za bespravno izgrađene građevine ne odnosi se na predmet ovoga Zakona niti se bespravna gradnja može uspoređivati sa gradnjom građevina koje se grade radi sprječavanja djelovanje neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara. |
| 73 | TANJA BALDASAR DUKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | (1) za radove koji se izvode temeljem čl.5.st.2.Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, osobito u Trgovačkim centrima, trebalo bi ukinuti 8 dana, odnosno omogućiti da se radovi počnu izvoditi dan nakon prijave. (4) Trebalo bi ukinuti riječi "s propisanim potvrdama" iz stavka 4.ovog članka, odnosno napisati "s propisanim potvrdama ako su one potrebne sukladno čl.6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima" | Nije prihvaćen | 1)Propisana je procedura kojom tijelo šalje obavijest o prijavi početka građenja drugim nadležnim tijelima sukladnu st. 6. ovog članka, stoga je propisan rok najkasnije 8 dana prije početka građenja za prijavu. 4) Nepotrebno dodatno propisivati budući je isto precizno određeno. |
| 74 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 43. | U članku 135. trebalo bi pojasniti stavke 5. i 8. na koji način postupati na gradilištima gdje e-građevinski dnevnik i e- dozvola nisu dostupni, da li voditi građevinski dnevnik u papirnatom obliku? Nadalje da li se građevinska dozvola i glavni projekti čuvaju u e-obliku budući se po Zakonu o elektroničkom potpisu, ako je nešto elektronički potpisano a zatim isprinatano gubi mogućnost identifikacije i vjerodostojnosti elektroničkog potpisa (čl. 2 ZoEP-a, točka 1. Elektronički potpis). | Nije prihvaćen | U aplikaciji eGrađevinski dnevnik je predviđena mogućnost da se dogode izvanredne situacije kada je potrebno određeno vrijeme za rješavanje tih situacija. U tom smislu predviđena je mogućnost da nadzorni inženjer odobri 30 dana maksimalno za uređivanje unosa na dnevnoj evidenciji ( listu dijela dnevnika). Ukoliko se pređe tih maksimalnih 30 dana sustav šalje upozorenje kada je sudionik (voditelj, nadzorni inženjer) obavezan sređivati unose ( završavati) od najranijeg datuma. Za navedenu mogućnost uvijek se na radionicama i prezentacijama naglašava da nije odredba Zakona već mogućnost u aplikaciji. Sukladno navedenom ne vidi se problem kod vođenja dnevnika ukoliko nije dostupan internet. Da, građevinska dozvola i građevinski dnevnik se čuvaju u elektroničkom obliku jer se radi o elektroničkim dokumentima potpisanim kvalificiranim elektroničkim potpisom i vremenskim žigom. U slučaju eDozvole i eGrađevinskog dnevnika nema printanja odnosno printanje je samo tehnička pomoć za one koji lakše čitaju s papira. Originalni dokumenti su u pdf, elektronički potpisani kroz sustav i imaju vremenski žig što ih čini trajnima |
| 75 | PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 44. | Predlaže se dodati riječi: „i na građevine 3.b. skupine“. Predlaže se da se za te građevine propiše da se mogu upotrebljavati nakon ishodovane potvrde upravnog tijela o dostavljenom završnom izvješću projektanta i energetskom certifikatu. Smatramo da je postupak provođenja „klasične“ uporabne dozvole nepotrebno provoditi za građevine 3.b. skupine. Time bi se dijelom rasteretili službenici koji obavljaju poslove izdavanja uporabne dozvole. | Nije prihvaćen | Zakonom o gradnji je predviđeno da se za sve građevine za koje se izdaje građevinska dozvola izdaje i uporabna dozvola, ali se ovim izmjenama zakona postupak za građevine skupine 3b. postupak pojednostavljuje. |
| 76 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 45. | Kod ishođene građevinske dozvole u slučajevima cijepanja ili parcelacije čestica koje se nalaze na građevinskoj dozvoli, traže se izmjene ili dopune građevinske dozvole (npr. cijepanje čestice ceste u fazi izgradnje infrastrukture). Predlaže se u stavku 2. dodati podstavak kojim se propisuje da ukoliko u fazi gradnje dođe do promjene katastarskog operata u vidu promjene ili cijepanja čestice iz građevinske dozvole, a prije ishođenja uporabne dozvole, potrebno je dostaviti Izjavu katastra ili ovlaštenog inženjera geodezije o identifikaciji novih čestica. | Nije prihvaćen | Oblik i veličina građevne čestice se određuje građevinskom dozvolom. |
| 77 | SAŠA FIDER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 45. | Koji je smisao sustave eDozvola ako se prilikom predaje zahtjeva moraju ponovo prilagati građevinska dozvola i glavni projekt koji već postoje u sustavu? Predlažem da se u zahtjevu navodi samo klasa i uružbeni broj zadnje izdane pravomoćne dozvole. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 78 | JOSIP MARKULIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 45. | Ovim člankom ostaje nejasno da li se u elektroničkom obliku dostavljaju samo izjave izvođača koje se vode kroz e-građevinski dnevnik a sve vezano uz članak 4. PRAVILNIKA O SADRŽAJU PISANE IZJAVE IZVOĐAČA O IZVEDENIM RADOVIMA I UVJETIMA ODRŽAVANJA GRAĐEVINE (NN 43/14) kojim je propisano da pisanu izjavu daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju, te uz članak 59. Zakona o gradnji kojim je propisano da se stručni nadzor građenja zgrada 3.a i 3.b. skupine provodi samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. Ukoliko su za zgradu 3.b. skupine projektom definirani radovi koji ne podliježu nadzoru (npr. završni građevinski, strojarski i elektrotehnički radovi) a iste izvode izvođači za koje nije potreban nadzor radova da li isti trebaju dostaviti izjave u elektroničkom obliku. Vezano uz prethodno navedeno predlaže se da se u članku doda tekst da se uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže između ostalog izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine koje se vode kroz e-građevinski dnevnik kako bi se jasno definiralo da izvođači koji nemaju nadzora ne trebaju izdati pisanu izjavu izvođača kao potrebnu dokumentaciju za izdavanje uporabne dozvole. Također podatke o sudionicima u građenju treba zamijeniti izvješćem o građenju koje se generira kroz e-građevinski dnevnik. | Primljeno na znanje | Vodit će se računa kod donošenja novog Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine. Zakonom je propisana obveza dostave podatke o sudionicima u gradnji, bez definiranja (obvezne) forme u kojoj je te podatke potrebno dostaviti što podrazumijeva, da može priložiti i predloženo izvješće. |
| 79 | SAŠA FIDER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 46. | Znači li stavak (4) ovog članka da za obiteljsku kuću manju od 400 m2 sa do dvije stambene jedinice a koja se nalazi u zoni konzervatorske zaštite u postupku tehničkog pregleda ne sudjeluju Konzervatori? | Primljeno na znanje | Konzervatori su dužni prema posebnom propisu kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara sudjelovati i provoditi nadzor tijekom izvođenja konzervatorskih, restauratorskih i drugih sličnih radova na kulturnom dobru i u njegovoj neposrednoj blizini, te pridržavanja izdanih uvjeta i odobrenja. |
| 80 | BLAŽENKA CINDRIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 47. | 4) Prilozi iz stavka 3. ovoga članka moraju biti izrađeni po ovlaštenom inženjeru arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske ili elektrotehničke struke i prilažu se u elektroničkom obliku potpisanim kvalificiranim elektroničkim potpisom.“. | Nije prihvaćen | Isto (tko su ovlašteni inženjeri) je uređeno Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine broj 78/15, 118/18 i 110/19) i nije potrebno ponovo propisivati Zakonom o gradnji. U članku 51. i 56. ZOG-a se također poziva na ovlaštene arhitekte i inženjere. |
| 81 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 48. | Komora ističe kako dosadašnje odredbe ovoga članka nisu zaživjele u praksi, iz kojeg razloga pozdravlja navedene izmjene. Naime, navedenim odredbama nije se uspostavila komunikacija između tijela graditeljstva i katastarskih ureda te učinkovita dostava izvršnih uporabnih dozvola. Takva komunikacija ključna je, kako bi se svaka izvršna uporabna dozvola evidentirala u službenim registrima o prostoru, te na taj način doprinijelo pravnoj sigurnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 82 | DANIJEL JERMAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 48. | Predlažemo da se ovim člankom uredi dostava izvršne uporabne dozvole jedinici lokalne samouprave kako je to uređeno za dostavu građevinske dozvole u članku 120.stavku 3. Ovog Zakona, a u svrhu evidentiranja iste nekretine u evidencijama JLS za potrebe primjene Zakona o komunalnom gospodarstvu. Naime do sada jedinica lokalne samouprave nije zaprimala izdane uporabne dozvole te nije imala pravovremena saznanja o početku korištenja novoizgrađenih objekata na svom području. To u mnogome otežava praćenje stanja u prostoru te posebice pravovremeno utvrđivanje obveza plaćanja komunalne naknade i komunalnog doprinosa uzimajući u obzir da stranke (obveznici plaćanja tih javnih davanja) u pravilu ne prijavljuju nastanak obveze plaćanja koji je obvezan za plaćanje komunalne naknade (članak 94.stavak 2.), a nije obvezan za plaćanje komunalnog doprinosa. Tako je člankom 84. stavkom (2) Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano da se rješenje o komunalnom doprinosu za skladište i građevinu namijenjenu proizvodnji donosi se po pravomoćnosti uporabne dozvole odnosno nakon što se građevina te namjene počela koristiti, ako se koristi bez uporabne dozvole. Pri tome istim člankom niti drugom odredbom Zakona nije propisano da je itko dužan prijaviti da je uporabna dozvola izdana odnosno početak korištenja nekretnine, u svrhu izdavanja rješenja o komunalnom doprinosu. Nadalje, člankom 94. stavkom 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu je propisano da obveza plaćanja komunalne naknade (između ostalog) nastaje danom izvršnosti uporabne dozvole odnosno danom početka korištenja nekretnine koja se koristi bez uporabne dozvole. Stavkom 2. istog članka propisano je da je obveznik plaćanja komunalne naknade dužan u roku od 15 dana od dana nastanka obveze plaćanja komunalne naknade, promjene osobe obveznika ili promjene drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade prijaviti upravnom tijelu nastanak te obveze odnosno promjenu tih podataka. Pri tome treba imati na umu da JLS raspolažu ograničenim ljudskim kapacitetima za provjere na terenu te da bi, posebice u vremenima u kojima živimo kolanje informacija elektroničkim putem u mnogome ubrzale brojne postupke bez potrebe angažmana većeg broja osoblja ili gubitka vremena stranaka na obilaženje šaltera i prijavljivanje svojih obveza. S obzirom da je pravovremena i sveubuhvatna naplata javnih davanja obveza JLS prema propisima o proračunu te posebice propsima o fiskalnoj odgovornosti, JLS bi u ispunjavanju te obveze trebale na vrijeme raspolagati svim relevantnim podacima za utvrđivanje javnih davanja, pri čemu bi razmjena podataka između tijela javne vlasti bi trebala biti pravilo, a ne izuzetak kako je trenutno. Pored toga pravovremena i sveubuhvatna naplata komunalne naknade i komunalnog doprinosa direktno je vezana uz ispunjavanje načela razmjerne koristi propisanog člankom 6. Zakona o komunalnom gospodarstvu, prema kojemu su “vlasnici građevinskog zemljišta odnosno investitori dužni su pridonositi građenju i održavanju komunalne infrastrukture plaćanjem javnih davanja razmjerno koristi koju stječu korištenjem uređenog građevinskog zemljišta odnosno građenjem komunalne infrastrukture, uz poštovanje načela solidarnosti (načelo razmjerne koristi)”. Na osnovu navedenog predlažemo da se u članku 148. Zakona, iza stavka 2. doda stavak 3. koji glasi: (3) Izvršnu uporabnu dozvolu tijelo graditeljstva, elektroničkim putem, dostavlja jedinici lokalne samouprave na području koje je izgrađena građevina.” | Nije prihvaćen | Navedena primjedba se ne odnosi na čl. 148. ZOG-a koji propisuje evidentiranje građevine u katastru i zemljišnoj knjizi. |
| 83 | IVO BAKALIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 56. | Povodom objavljenog savjetovanja o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, povodom predloženih izmjena članka 107. i 167. Zakona o gradnji želim ukazati na potrebu promjene ili barem redefiniranja tih članaka Zakona koji se odnose na sudionike u gradnji, izdavanje građevinskih dozvola i sankcije u odnosu na one koji započinju gradnju bez pravomoćnog akta za građenje. Prije iznošenja samih razloga želim naglasiti da kao sudac ovim prijedlozima želim dati doprinos općem dobru te bih volio kada bi se isti razmotrili od strane predlagatelja, a ne odbili s onom uobičajenom formulacijom „nije tema ovog savjetovanja“. Osobno držim da se tijekom nekog savjetovanja može i treba raspravljati o svim važnim pitanjima koji mogu doprinijeti da neki zakon bude bolji. To bi valjda trebao biti i smisao samog savjetovanja. Razlog pisanja ovih primjedbi je učestala pojavnost na cijelom prostoru Republike Hrvatske, a osobito na obali i na otocima koja se podvodi pod zajednički nazivnik- BESPRAVNA IZGRADNJA. To je užasna pojavnost koja potkopava temelje pravne države izrugivanjem s istom i kojoj se do sada teško nalazilo učinkovitih načina za suzbijanje. Zbog navedenog držim da je za rješavanje problema bespravne gradnje prijeko potrebna promjena paradigme i potpuno novi pristup, a suština prijedloga rješenja temelji se na izričitijim zakonskim rješenjima te osobito strožem sankcioniranju izvođača kao počinitelja prekršaja. Držim da radikalni problemi kao što je bespravna izgradnja zahtijevaju i radikalna rješenja. Do sada su najteže sankcije bile usmjerene prema investitorima kojima se je u konačnici bespravni objekt uklonio iz prostora. Kako je procedura uklanjanja objekata dugotrajna s puno obveznih rokova i upozorenja ili izricanja kazni, osobno držim da država u rješavanju tog problema naprosto mora pristupiti na bitno drugačiji način. Zbog navedenog je suština mojeg prijedloga izmjene pojedinih zakonskih odredbi usmjerena ne toliko prema investitoru, već prema izvođaču kao drugom sudioniku u (bespravnoj) gradnji. Jer ako obeshrabrimo izvođača u početku nelegalne gradnje ili istog spriječimo u daljnjem izvođenju radova, onda smo riješili veliki dio problema jer investitor ne bi mogao/ trebao lako naći izvođača za svoj nelegalni objekt. U odnosu na investitora predlažem dvije izmjene koje se u suštini svode na slijedeće. 1. Objekt započet ili dovršen bez pravomoćnog akta za građenje ne smije se legalizirati. 2. Svaki takav zahtjev će nadležni ured odbaciti. Međutim, investitor u pravilu ne izvodi radove, već za to angažira građevinske poduzetnike kojima bi u normalnoj situaciji investitor prije početka gradnje trebao/ morao uručiti pravomoćni akt za građenje, a izvođač ne bi smio započeti radove bez tog akta. Stvarnost je nažalost potpuno drugačija i izvođači rijetko odbijaju početak izvođenja radova iako od investitora nisu dobili građevinsku dozvolu posredno računajući da će eventualna sankcija u vidu novčanog iznosa biti daleko manja od očekivane dobiti. Zbog navedenog držim da sankcije prema izvođačima moraju biti drugačije strukturirane pa se u ovom prijedlogu u odnosu na iste uz postojeću novčanu sankciju predviđa privremeno, a u ponovljenom prekršaju ili za gradnju u zaštićenom području i trajno oduzimanje strojeva, uređaja i opreme zatečenih na nelegalnom gradilištu. Ova sankcija bi trebala doprinijeti da Državni inspektorat dobije učinkovito sredstvo koje će onemogućiti privremeno ili trajno obavljanje bespravnih radova s uređajima i opremom tog izvođača. Nadalje, ovakva sankcija treba poslužiti da se izvođači obeshrabre u poduzimanju radova na nelegalnom gradilištu, te da ne dvaput, nego triput promisle isplati li im se sudjelovati u nelegalnog gradnji jer oduzimanjem kamiona, bagera, dizalica, miksera, skele i slično mogu pretrpjeti višestruko veći gubitak od potencijalne zarade. Time će posredno i investitori biti zaustavljeni jer bi izvjesnost ozbiljne sankcije za izvođače ostavilo investitore bez mogućnosti pronalaska izvođača radova. U onim slučajevima kada su investitori ujedno i izvođači radova, na njih bi se ista sankcija trebala primijeniti na odgovarajući način. U odnosu na posebna područja, osobito za nas blisko pomorsko dobro koje se sustavno bespravno okupira i uništava, predlažem trajno oduzimanje strojeva, uređaja i opreme zatečenih već u prvom prekršaju. S mogućnošću oduzimanja sredstava za rad zbog radova na zaštićenom području će valjda prestati i one bizarne situacije kojima svjedočimo u javnom i medijskom prostoru kod kojih izvođač na pomorskom dobru kopa, betonira i slično, a u isto vrijeme „se pravi lud“ tvrdeći da ne zna tko ga je angažirao. S novom vrstom sankcija to neće biti niti potrebno saznati, a oprema će se izvođaču moći oduzeti. Sredstva ostvarena prodajom takve opreme trebala bi se namjenski koristiti za sanaciju počinjene štete, a eventualni višak bi se mogao uplatiti u fond i iskoristiti za sanaciju ostalih devastiranih površina. Napominjem da je člankom 52. Ustava republike Hrvatske propisano: „More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu.“ Zbog čega je ovako stroga sankcija potrebna. Ako je ustavotvorac odlučio u tekstu Ustava posebno naglasiti potrebu zaštite morske obale i otoka te pojedinih zaštićenih područja, onda je u cilju zaštite tih područja svaka mjera kojom se sprječava bespravna izgradnja dobrodošla i primjerena ako se s njome ostvaruje zaštita tih područja. Zbog toga se kod obavljanja bespravnih radova na pomorskom dobru i sličnim prostorima predlaže trajno oduzimanje strojeva i opreme već u prvom navratu. Ovo jednostavno iz razloga jer je zbog količine informacija u javnom i medijskom prostoru o zabrani izvođenja radova na pomorskom dobru i sličnim zaštićenim prostorima naprosto postalo općepoznato (notorno) da je gradnja na tim područjima zabranjena i nitko se ne može opravdati da to ne bi znao. Ako je tome tako i ako usprkos tome izvođač pristane izvoditi radove na takvom prostoru i napravi u pravilu nepopravljivu devastaciju, onda sankcija: prvo, mora biti izvjesna,( dakle ne više „privremeno će se oduzeti“, već „trajno će se oduzeti“). Drugo, mora biti učinkovita u kontekstu ustavne zaštite posebno zaštićenih prostora. Upravo zaštita područja koja je zbog značaja za Republiku Hrvatsku uvrštena u članak 52. Ustava traži i odgovarajuću, učinkovitu zaštitu zbog čega cijenim da će trajno oduzimanje strojeva, uređaja i opreme u kontekstu ustavnog značaja i zaštite posebnih područja zadovoljiti ustavni kriterij razmjernosti. U situaciji kada smo svjedoci da se s postojećim zakonskim rješenjima ne postiže mnogo uspjeha u suzbijanju bespravne izgradnje, držim da je barem potrebno razmisliti mogu li rješenja koja predlažem doprinijeti boljim rezultatima. Stoga bi bilo potrebno iskoristiti priliku i povodom usklađenja iznosa novčanih kazni iz kuna u eure u tekst zakona unijeti i izmjene koje predlažem. Konkretan prijedlog izmjena ili dopuna pojedinih odredbi glasi: Članak 167. stavak 1. točka 2. dopunjuje se na način da se iza znaka „)“ stavlja zarez, a potom se dodaje tekst koji glasi: „kao i u situacijama kada započne ili dovrši građevinu na prostoru na kojem gradnja nije dopuštena po posebnim propisima (npr. pomorsko dobro, zaštićeni dijelovi prirode i slično).“ Članak 167. dopunjuje se na način da se iza stavka 2. dodaje novi stavak 3. koji glasi: „(3) Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stavka 1. podstavaka 2., ovoga članka će se izreći i zaštitna mjera privremenog oduzimanja strojeva, uređaja i opreme zatečenih na nelegalnom gradilištu u trajanju od tri do šest mjeseci, a za isti prekršaj počinjen od strane istog izvođača drugi put na istom ili drugom gradilištu, uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera trajnog oduzimanja strojeva, uređaja i opreme zatečenih na nelegalnom gradilištu u korist Republike Hrvatske. Ukoliko je izvođač pristupio izvođenju radova na prostoru na kojem gradnja nije dopuštena po posebnim propisima (npr. pomorsko dobro, zaštićeni dijelovi prirode i slično), trajno oduzimanje strojeva, uređaja i opreme zatečenih na nelegalnom gradilištu u korist Republike Hrvatske će se izreći već prigodom prvog prekršaja. Sredstva pribavljena prodajom zaplijenjenih strojeva, uređaja i opreme su namjenska sredstva koja se mogu koristiti za sanaciju devastiranog područja. Dosadašnji stavci 3., 4., 5., 6., 7. i 8. postaju stavci 4., 5., 6., 7., 8. i 9.“ S poštovanjem. Ivo Bakalić, sudac Trgovačkog suda u Splitu | Primljeno na znanje | Nije predmet izmjene zakona. Vodit će se računa kod izrade novog zakona. |
| 84 | SLAVICA SEMIALJAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 62. | Zakonodavac je u Zakonu o gradnji od 28.12.2013.g. NN 153/2013 odredio rok izgradnje zgrada od dana prijave izgradnje. Do tada u Zakonu nije bio određen rok izgradnje. Molim Zakonodavca da odredi rok izgradnje zgrada koje imaju građevinsku dozvolu sa datumom prije Zakona o gradnji od 28.12.2013.g. Molim da se zaštiti mali čovjek koji nema znanja o ovoj struci, a poduzetnici koji se bave gradnjom koriste blagodati prošlog Zakona u kojima prema prijelaznim i završnim odredbama daje investitoru mogućnost gradnje u nedogled i prema tada važećim prostornim planovima. I tada poduzetnici prvo rade ono za što imaju zakonske rokove, a za ovo zaistaju imaju vremena koliko si žele uzeti. A svijet oko njih se uveliko izmjenio. Posebno jer su u međuvremenu promijenjeni dokumenti prostornog uređenja - Prostorni planovi,, Generalni urbanistički planovi itd..kojima više nije dopuštena izgradnja kao što je nekad bila, te time ugrožavaju okolni urbanistički izgled sadašnjeg naselja, a samo iz razloga jer je dopušteno da nastavljaju graditi (bez roka izgradnje) prema starim Zakonima o gradnji. Imam potrebu kao običan građanin iznijeti svoj problem i situaciju. Kupili smo plac 2020.g., izgradili kuću i uselili 2023.g. Imali smo zakonske uvjete: 30% čestice u zelenilu, 30% iz obnovljih izvorakoje smo ispunili na način da smo postavili na krov solare za sanitarnu vodu. Kuću imamo pored ugla ulice. Kraj nas je plac koji skreće u lijevo duž slijedeće ulice i opet skreće u lijevo i ulazi i proteže se u slijedeću ulicu koja je paralelna sa našom ulicom. Plac u obliku slova L koji iznosi 2.245 kvadratnih metara. Od ćoška jedne ulice do ćoška druge ulice je dužina od 60 m, i u drugoj ulici iznosi nepunih 56 metara. Ono što smo mi znali da se tu može raditi zgrada,kuća 1+2 , tj. 9 metara, po sadašnjem GUP-u. Toliko smo mogli i mi raditi. Proljetos smo čuli da će se uskoro početi sa izgradnjom. Jedan od susjeda moje ulice upoznat je sa planovima izgradnje iz razloga što je nasljednik nekretnine. I tada je počelo naše istraživanje. Naš susjed - poduzetnik ima Potvrdu glavnog projekta iz 2012.g. po lokacijskoj dozvoli iz 2007.g. A i tadašnji vlasnici - susjedi su se bunili protiv ovog rješenja lokacijske dozvole, al je rješenje bilo da susjedi moraju trpjeti, jer je zahvat s tadašnjim dokumentom prostornog uređenja..premda je i u početku bilo odbijanja iste. Ne znam da li bi isto rekli da je u pitanju njihova katastarska čestica, ili nekog njihovog. Vjerovatno bi bio drugačiji GUP, i vjerovatno bi se pozvali na osnovna susjedska prava; svijetlo, sunce, privatnost, obiteljske kuće...itd. Prijava gradnje izvršena je u listopadu 2013.g., a nastavak gradnje u kolovozu ove 2024.g. Za sada se još nije počelo graditi. Da je izgradnja stvarno počela 2013.g. ili malo kasnije, mi taj plac ne bi nikada htjeli kupiti. A sada kakve su naznake budućnosti, naša nekretnina će uvelike izgubiti na vrijednosti, naša uložena imovina jednim potezom bit će obezvrijeđena. A to priznajte nije malo. I još jedan također veliki gubitak na očekivanim životnim prilikama. Na ćošku tog placa bile su 2 montažn kuće koje su srušene početkom kolovoza ove 2024.g. (a prijava izgradnje 2013.g.), dio placa su ljudi radili bašte, a dio je potpuno prazan. Sada su na temeljima montažnih kuća dovezeni 3 palete blokova, i samo taj dio je ograđen žicom. Na taj način se vidi tek sad, da će se tu nešto početi graditi. Stanje placa prije rušenja montažnih kuća sam poslikala i snimila video. Namjera je gradnja 110 stanova plus 9 poslovnh prostora - trgovina u prizemlju. Visina zgrade bi iznosila 23 metra od zemlje, tj. 1+5 katova. Parkirna mjesta su planirana na slijedeći način: 30 u podzemnoj garaži + 32 parkirna mjesta na nadzemnom dijelu. Ima još 3 parkirna mjesta u mojoj ulici na gradskom zemljištu. U to doba parkirna mjesta su se planirala po brutto površini poslovnih odnosno stambenih prostora. Danas se to planira po broju stanova, jer malo tko nema auto, a mnogi imaju i i po 2 auta. A prema tom izračunu 45 ostaje bez parkirnih mjesta. Ne uzimajući u obzir 9 poslovnih prostora, gdje će biti pekara, banka i neke poznate trgovine, gdje će biti vrlo prometno na tako malom prostoru...odnosno stvorit će se čep u našem kvartu, a već sad fali parkirnih mjesta. O posjeti trgovini i nekakvim gostima koji bi došli u posjete tim stanarima da i ne govorim. Naša kuća će biti potpuno zagrljena od te zgrade, s juga i zapada, bit ćemo konstantgno u hladu, bez dovoljno svijetla, sunca , a ni solari neće dobiti dovoljno sunca. O privatnosti bi mogli samo sanjati. I ispred naših kuća stvorit će se dano noćno parkiralište. Bit ćemo opasani tom zgradom. A mi smo morali udovoljiti zakonskim uvjetima, a sa ovom zgradom ostajemo bez osnovnih prava. Imali smo obveze, a sada nećemo imati prava. Saznali smo da se planira raditi parkiralište u blizini, ali to je iz razloga što već sad fali parkirališnih mjesta, ali isto tako smo saznali da susjed-poduzetnik ne planira raditi podzemnu garažu..premda mu to stoji u obvezi..vjerovatno planira izmjenu Potvrde glavnog projekta gdje će se pozvati na stare Zakone... ne znamo... Ali ono što znamo da neće samo zagraditi nas, već će se stvoriti u našem dijelu velika gužva i prometni čep radi nedostatka parkirališta. Molimo da se tu nešto ozbiljno promijeni, i radi nas, a i radi ljudi koji bi se mogli naći i istoj situaciji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 85 | UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 70. | Prijedlog izmjena PRIJEDLOG: Dodati stavak u čl.69. kojim se određuje da ovisno o vrsti građevine glavni projekt može sadržavati i projekt krajobrazne arhitekture Prijedlog izmjene članka glasi: „Članak 69. (1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži: 1. arhitektonski projekt 2. građevinski projekt 3. elektrotehnički projekt 4. strojarski projekt 5. projekt krajobrazne arhitekture. (…)“ Obrazloženje Stupanjem na snagu novog Zakona o gradnji (NN 153/13) projekt krajobrazne arhitekture (krajobrazni projekt), suprotno proklamiranim ciljevima i načelima dokumenta 'Arhitektonske politike RH 2013-2020', nestaje iz sadržaja glavnog projekta, te se uvodi krajobrazni elaborat koji prethodi glavnom projektu i koji se izrađuje ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno. To stanje je ostalo nepromijenjeno i u sklopu Izmjena i dopuna Zakona o gradnji iz 2017. i 2019. godine. Nužno je naglasiti da krajobrazni elaborat nije supstitucija za projekt krajobrazne arhitekture, kao i činjenicu da izrada krajobraznog elaborata ne isključuje izradu projekta krajobrazne arhitekture. Naime, krajobrazni elaborat ima karakter prethodne prostorno-programske podloge na osnovi koje se izrađuje glavni (i idejni) projekt krajobrazne arhitekture. Kao takav predstavlja kontinuiranu poveznicu s prostornim planovima lokalne razine uređenja u smislu detaljnih analiza i valorizacija prostornih / krajobraznih struktura te oživotvorenja mjera za njihovu zaštitu / očuvanje, odnosno uređenje otvorenih / zelenih prostora. Tek izradom projekta krajobrazne arhitekture stvara se formalni okvir za oprostorenje svega navedenog, a sukladno proklamiranim načelima kulture građenja. Projekt krajobrazne arhitekture primjereno mikroklimatskim, ekološkim i topografskim specifičnostima ambijenta, uvjetima lokacije i programskim zahtjevima, funkcionalno i oblikovno rješava sve elemente uređenja otvorenih (vanjskih) prostora. Svrha projekata krajobrazne arhitekture je uređenje svih krajobraznih struktura unutar i izvan naseljenih područja u namjeri da doprinese planski uređenoj upotrebi prostora, djelotvornijoj zaštiti i kvalitetnijem uređenju prostora. Sve to je proteklih godina zastupljeno kroz različite nacionalne i europske strategije, inicijative, ciljeve i akte usmjerene prema zelenoj tranziciji - Novi Europski Bauhaus, Europski zeleni plan, zelena urbana obnova, zelena infrastruktura, rješenja temeljena na prirodi, Uredba o obnovi prirode... Izostavljanjem projekta krajobrazne arhitekture iz Zakona o gradnji zapostavlja se uređenje krajobraza i nije osigurano sudjelovanje stručnih osoba u izradi glavnoga projekta te se ne osigurava jasan i učinkovit sustav korištenja i zaštite prostora, što je u suprotnosti s načelom Apolitike koje navodi da “svako djelovanje u prostoru započinje prostornim planovima, a nastavlja se arhitektonskim, inženjerskim i krajobraznim projektiranjem” (str. 20). | Nije prihvaćen | Krajobraznim projektom se ne projektiraju građevine (rješavaju se elementi uređenja vanjskih prostora, ali ne i građenje). Zakonom je propisano da glavni projekt koji se prilaže uz zahtjev za građevinsku dozvolu može sadržavati projekte četiriju struka. Smatra se da nije potrebno propisivati dodatni obvezni sadržaj glavnog projekta koji se prilažu uz zahtjev za građevinsku dozvolu (projekt krajobrazne arhitekture, projekt interijera i dr). |