Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | MARA SESAR | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | U ime Katedre za didaktiku i školsku pedagogiju (Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu): Pohvaljujemo objavljivanje novog Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika jer je Pravilnik potreban za što točnije upute svakom odgojno-obrazovnom djelatniku. Slažemo se s komentarima kako bi se Pravilnik trebao dodatno pojasniti te sugeriramo detaljnije promišljanje svakog aspekta ovog Pravilnika. Posebno naglašavamo (i time podržavamo komentar kolega s Odsjeka za psihologiju) zanemarenost učenika s dvostrukom posebnošću u ovom Pravilniku te nedovoljno objašnjen rad darovitih s mentorom (dok, primjerice, za pomoćnika u nastavi za učenika s teškoćama u razvoju postoje detaljne smjernice). Ostatak naših komentara nalazi se u pojedinim člancima ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz dvostruku posebnost kao i mentorski rad se ne prihvaća iz razloga što je traženo sadržano u objavljenim Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima. |
| 2 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Prijedlog Pavilnika je vrlo nejasan, ne definira konkretne kriterije za utvrđivanje darovitosti i razine darovitosti, nepotrebno birokratizira sve procese vezane uz darovite učenike (pritom drastično povećavajući administrativno opterećenje svih djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova koji su uključeni u uočavanje darovitih učenika i rad s njima) i nudi neka polovična rješenja koja su za darovite učenike zapravo – štetna (poput odvajanja u posebne odgojno-obrazovne odjele). Daroviti učenici su, kao i učenici s teškoćama, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, učenici s posebnim potrebama, i čini se besmislenim ovako razdvajati postupke njihovog uočavanja i rada s njima. Konkretno, status darovitog učenika ne bi trebala donositi škola, već Povjerenstvo Ureda za utvrđivanje psihofizičkog statusa djeteta odnosno učenika, a na prijedlog Povjerenstva osnovne škole odnosno Nastavničkog vijeća srednje škole, te bi daroviti učenici trebali dobiti rješenje o primjerenom obliku školovanja kojim se umjesto o teškoćama govori o vrsti darovitosti i obogaćenom kurikulumu (bez razdvajanja razlikovnog i individualiziranog) za konkretnog učenika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 3 | ANA BURIĆ KUNDRATA | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | U hrvatskom obrazovnom sustavu daroviti učenici često su zanemareni, unatoč njihovim specifičnim potrebama koje zahtijevaju poseban pristup. Utvrđivanje darovitosti trebalo bi biti povjereno specijaliziranim timovima, raspoređenim po regijama, umjesto da se oslanja na zaključke školskih ravnatelja, koji često nemaju odgovarajuće kompetencije za donošenje takvih odluka. Učitelji bi trebali identificirati potencijalne darovite učenike i preporučiti ih dalje (pedagogu, ravnatelju) za daljnju evaluaciju stručnjaka. Uvođenje posebnih razreda za darovite učenike smatram neadekvatnim jer darovitost rijetko obuhvaća sve predmete. Umjesto toga, najbolji pristup bio bi omogućiti dodatne sate iz onih predmeta u kojima učenici pokazuju darovitost. Ovi sati trebali bi biti organizirani nekoliko puta tjedno, čime bi se osigurala prilika za intelektualni razvoj bez izdvajanja darovitih učenika iz njihovog uobičajenog socijalnog okruženja (uostalom jednog će dana živjeti i raditi s “običnim” ljudima pa bi bilo dobro da znaju s njima i komunicirati). U redovnim razredima, zbog sve većeg broja učenika koji pokazuju neodgojenost i neozbiljnost, gotovo je nemoguće posvetiti dovoljno pažnje darovitim učenicima. Kao nastavnik s dvadesetogodišnjim iskustvom u gimnazijama i strukovnim školama, svjesna sam izazova u organizaciji nastave za ovu populaciju učenika. Stoga je dodatna nastava iz specifičnih predmeta najučinkovitije rješenje. Važno je, također, da Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje i školski osnivači osiguraju financijsku, stručnu i savjetodavnu podršku profesorima koji rade s darovitima. Neophodno je osigurati kontinuiranu edukaciju za nastavnike kako bi bili spremni za rad s darovitom djecom. Nitko nam na fakultetu ( na metodikama i didaktikama) o tome nije govorio. Osobno sam se s tim susrela prije 7 godina kad sam sama počela čitati o darovitima. Ako se ne osiguraju odgovarajuća financijska sredstva za edukaciju i stimulaciju nastavnika, kroz normu ili dodatak na plaću, rad s darovitima ostat će isključivo na entuzijazmu pojedinaca, kao što je to sada slučaj. Sustav bi trebao prepoznati i vrednovati trud koji nastavnici ulažu u rad s darovitima kako bi se osigurao kvalitetan i dugoročan pristup njihovom obrazovanju. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi vezani uz kompetencije i edukacije odnosno stručna usavršavanja stručnih djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova te financiranje istih se ne prihvaćaju iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Traženo propisuju drugi zakonski i provedbeni dokumenti iz sustava odgoja i obrazovanja. |
| 4 | ŽELJKO DRAGIČEVIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | S obzirom da mnogobrojne znanstvene studije npr. Maxwell's study (2007.) ukazuju na povećanu ranjivost darovitih djevojčica/djevojaka i povećani rizik od podbačaja/neuspjeha do stadija odraslosti u odnosu na dječake/mladiće zbog sniženog samopoimanja/samopouzdanja, često prisutnog perfekcionizma, patrijarhalnih društvenih obrazaca, osobnih i društvenih očekivanja i pritisaka, također i povećanog rizika od razvoja anksioznih i depresivnih stanja zbog navedenih razloga, smatram da u posebnom članku Pravilnika treba osmisliti i navesti konkretne zaštitne mjere i intervencije koje bi pružile punu potporu darovitim djevojčicama/djevojkama tijekom odrastanja i formativne dobi kako bi ispunile svoje pune potencijale kao samopouzdane, samoaktualizirane osobe s većim postotkom zastupljenosti u netradicionalnim karijerama u društvu 21 stoljeća. * udio žena koje studiraju i ostvaruju karijeru u području IKT-a u EU iznosi samo 17% a među osobama sa diplomom iz područja STEM-a samo 36% unatoč činjenici da djevojčice postižu bolje rezultate u digitalnoj pismenosti (izvor: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020-2025) | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) u članku 63. stavku 2. propisuje predmet Pravilnika. |
| 5 | UDRUGA ZA DAROVITOST "DAR" | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Udruga za darovitost DAR, zastupa grupu članova/članica udruge, roditelja, nastavnika i dr., iz Republike Hrvatske. Sukladno priloženom Obrazloženju MZOM, zamolili smo vodeće europske i svjetske znanstvenike za mišljenja, obzirom da je udruga dio EU ( European Talent Support Network: ETSN ) i svjetske asocijacije ( Global Talent Mentoring ). Konsultirali smo slijedeće znanstvenike : profesor Dr. Joseph S. Renzulli - University of Connecticut i Prof. Dr. Dr. Albert Ziegler Distinguished Professor of Educational Psychology and Research on Excellence, Founding Chairman of the European Talent Support Network (ETSN), Immediate Past Vice-President of the European Council for High Ability (ECHA), Director at the World Giftedness Center, Dubai, UAE, University of Erlangen-Nuremberg, Department of Psychology | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 6 | HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 156/23) skupine darovitih učenika i učenika s razvojnim teškoćama jesu skupine učenika s posebnim odgojno obrazovnim potrebama. Programi za darovite bi jednako tako trebali biti potrebama primjereni, kao i za učenike s teškoćama. Neusklađenost Pravilnika za darovite (koji je trenutno u e-savjetovanju) i trenutno važećeg Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju u dijelu definiranje različitih postupaka ostvarivanja prava na (osobitostima/značajkama/potrebama djeteta) primjerene programske podrške jest diskriminacija djece temeljem različitosti potreba. Predlažemo da su Pravilnici usklađeni po pitanju ostvarivanja prava na primjerene programe školovanja. Radna skupina za znanost i obrazovanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz izjednačavanje odredbi Nacrta prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika s odredbama Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15) se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 65. stavku 2. obvezu ministra da pravilnikom utvrdi vrste teškoća iz stavka 1. navedenoga članka ovoga Zakona na temelju kojih učenik ostvaruje pravo na primjerene programe školovanja i primjerene oblike pomoći tijekom školovanja te je u stavku 4. navedenoga članka ovoga Zakona definirano da primjeren program školovanja i primjeren oblik pomoći za pojedinog učenika utvrđuje povjerenstvo iz članka 20. ovog Zakona. Nadalje, člankom 21. navedenoga Zakona definirano je da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Člankom 63. stavkom 2. navedenoga Zakona propisana je obveza ministra donošenje pravilnika koji utvrđuje program za darovite učenike te način uočavanja, školovanja, praćenja i poticanja darovitih učenika. Navedeni program za darovite učenike ne utvrđuje se na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona te ga ne donosi rješenjem upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured. Slijedom navedenoga Radna skupina imenovana odlukom ministra sa svrhom izrade Nacrta prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika dala je prijedlog programa za darovite učenike kako je navedeno u dokumentu dostupnom putem savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. |
| 7 | TEA JANKOVIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Nakon savjetovanja se sa stručnjacima, za početak imam ove dvije ključne primjedbe, sugestije koje su nezanemarive. Kod otkrivanja, vođenja u napredovanju, praćenja nadarene djece u predškolskim i, posebno, osnovnoškolskim ustanovama važno je već u startu imati na umu da razvoj djece i sazrijevanje moždanih stanica i putova nisu ravnomjerni u populaciji, a kod pojedinog djeteta nema kontinuiran nego skokovit tok. Treba znati da se događa da djeca koja jako rano sazrijevaju i postižu visoke rezultate u početku mogu kasnije usporiti s razvojem i sazrijevanjem živčanih stanica i putova tako da ih ostala djeca u određenom trenutku mogu stizati pa i prestizati. To predstavlja ozbiljan emocionalni, kognitivni i adaptivni problem djetetu tijekom odgojno obrazovnog procesa. Ta mogućnost treba biti uzeta u obzir tijekom rada s nadarenom djecom i kada se zapazi takav trend izuzetno je važno djetetu pomoći da prihvati „zaostajanje“ i uklopi se u redovitu populaciju u svojoj razrednoj skupini. U cjelokupnom tekstu je kognitivna i intelektualna komponenta u fokusu, a odgojna se spominje tek kao službeni dio formulacije odgojno obrazovnog procesa. Ponovo se zanemaruje odgoj kao glavni i primarni cilj i funkcija odgojno obrazovnog procesa predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova. Kod nadarene djece to ima dodatni značaj jer od nadarenih mladih članova zajednice očekuje se zauzimanje ključnih pozicija i vođenje gospodarskih i drugih djelatnosti za što je etička komponenta ne samo izuzetno važna nego i presudna. Stoga je potrebno za nadarene učenike organizirati intenzivne oblike odgojnog djelovanja. Najučinkovitijima su se u tu svrhu pokazali grupni oblici odgojnog i socijalizacijskog rada u Malim kreativnim socijalizacijskim skupinama (MKSS) što pokazuju i rezultati brojnih istraživanja pa i petogodišnjih katamnestičkih (M. Mrazović, J. Čugalj (2000) u "Zaštitini i rizični čimbenici poremećaja u ponašanja djece i mladih". Ministarstvo branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti, Zagreb). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz odgoju kompomentu je primljen na znanje iako smatramo da je i odgojna komponenta zastupljena u odredbama Nacrta prijedloga Pravilnika. Naime, daroviti učenici su kroz redovitu nastavu uključeni u odgojno-obrazovni rad kao i svi ostali učenici te stručni djelatnici odgojno-obrazovne ustanove provode i odgoj i obrazovanje. |
| 8 | IVANA LONČAREVIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Pravilnik je suviše općenit, ne donosi konkretne kriterije niti zaduženja. Nabraja se niz aktivnosti bez definiranja tko i na koji način će ih provesti. Duljina pravilnika ne pridonosi kvaliteti, u člancima se navode opće informacije umjesto preciznih odrednica. Svi nabrojani članovi Tima za darovite već rade u školi, imaju zaduženja usklađena sa satnicama pa ostaje nejasno u kojem vremenu bi provodili zacrtano i osigurali veću brigu i podršku darovitim učenicima. Pravilnik predviđa opsežno administriranje, ali ne ujednačava način niti osigurava lakšu protočnost informacija. Realnost je da su odgoj i obrazovanje darovite djece i učenika neusustavljeni, nejasni, uvjeti su neujednačeni i najvećim dijelom definirani spremnošću djelatnika škole na sudjelovanje u projektima kroz koje vlastitim snagama osmišljavaju ciljeve i sadržaj te osiguravaju neophodna sredstva za rad, učitelji i stručni suradnici se osjećaju nedovoljno educiranima. Pravilnik bi trebao procese pojednostavniti, konkretizirati i osigurati što ravnopravniji položaj djece i učenika bez obzira u kojem dijelu Hrvatske žive i odrastaju. Ovakav pravilnik ostavlja dojam da je napisan kako bi se adresirali zadaci i odgovornosti, bez da su pronađena rješenja: stručna, proceduralna, kadrovska, financijska, vremenska... | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Naime, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) u članku 63. stavku 2. propisuje predmet Pravilnika. |
| 9 | NINA PAVLIN-BERNARDIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razmotrio je ovaj Pravilnik i na sjednici Odsjeka održanoj 7. 10. 2024. usvojeni su zajednički komentari koje ću navesti uz dokument. Nakon 33 godine dočekali smo novi pravilnik o radu s darovitom djecom, no on je nažalost preopćenit, posve neprilagođen situaciji u školama u Republici Hrvatskoj te uopće ne sadrži vrlo bitne dijelove kojima bi se definirala odgovornost za provođenje i praćenje programa rada s darovitima, načini financiranja tih programa, načini edukacije odgojitelja, učitelja i nastavnika koji bi trebali raditi s darovitom djecom, institucije koje bi provodile tu vrstu edukacija, kao niti normiranje dodatnog angažmana odgojitelja, učitelja i nastavnika u izradi posebnih programa, obogaćenih sadržaja potrebnih za darovite ili mentoriranje njihova rada. Nadalje, pravilnik se jedva osvrće na vrlo složenu problematiku rada s djecom koja uz darovitost imaju i neke teškoće, poput npr. AD/HD-a ili poremećaja iz spektra autizma, što predstavlja još veći izazov i zahtijeva dodatnu edukaciju. Ako se jasno ne definiraju svi subjekti koji su odgovorni za provođenje programa rada s darovitima i načini na koji će se ti programi financirati te nadzirati njihova provedba, sve što je navedeno u pravilniku ostaje samo mrtvo slovo na papiru. Nedostaje i način financiranja rada s darovitima (vanjski suradnik psiholog ako ga škola nema, mentori za rad s darovitima u školi i izvan nje). Stoga smatramo da je Pravilnik u ovom obliku neprihvatljiv te da ga treba temeljito preraditi i dopuniti po uzoru na Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, tj. definirati ovlasti, procedure i odgovornost za provođenje programa rada s darovitima. Također je nejasno zašto su preuzeti samo neki dijelovi iz Smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima (MZO, 2022) jer ovaj dokument nudi brojna rješenja pitanja koja su Pravilnikom posve zanemarena. Pravilnik bi stoga trebao izrijekom navesti da se u radu s darovitima moraju slijediti navedene Smjernice. Ovo su opće primjedbe, a one detaljnije ćemo navesti uz pojedine članke na koje se odnose. U pripremi ovih komentara koristili smo dva važna međunarodna dokumenta: OECD Directorate for Education and Skills (2021): Policy Approaches and Initiatives for the Inclusion of Gifted Students in OECD Countries (https://one.oecd.org/document/EDU/WKP(2021)19/en/pdf) (u daljnjem tekstu OECD, 2021) i Global Principles for Professional Learning in Gifted Education koje je 2021. formulirao World Council for Gifted and Talented Children (u daljnjem tekstu WCGTC, 2021). Također smo konzultirali već spomenute Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima koje su na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja dostupne u inačici iz listopada 2022. (https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Publikacije/Smjernice-za-rad-s-darovitom-djecom-i-ucenicima.pdf). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Općeniti prijedlozi vezani uz "definiranje odgovornosti za provođenje i praćenje programa rada s darovitima, načine financiranja tih programa, načine edukacije odgojitelja, učitelja i nastavnika koji bi trebali raditi s darovitom djecom, institucije koje bi provodile tu vrstu edukacija, kao niti normiranje dodatnog angažmana odgojitelja, učitelja i nastavnika u izradi posebnih programa, obogaćenih sadržaja potrebnih za darovite ili mentoriranje njihova rada" se ne prihvaćaju jer traženo nije predmet Pravilnika. Traženo definira Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) i provedbeni propisi iz sustava odgoja i obrazovanja. Prijedlog vezan uz navođenje Smjernica u Pravilniku se ne prihvaća iz razloga što su Smjernice dokument koji daje preporuke te nisu obvezujuće. |
| 10 | SANJIN LUKARIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Ovaj Pravilnik morao bi omogućiti darovitim učenicima nastavu kod kuće (homeschooling). Članak 42. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi "omogućava nastavu u kući učenicima zbog težih zdravstvenih poteškoća te polaganje predmetnog ili razrednog ispita." Članak 4. stavak 2. točka. 2 istog zakona definira kao jedno od osnovnih načela odgoja i obrazovanja "da se odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi temelji na jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima." Članak 66. Ustava RH navodi: "Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima." Obrazovni sustav RH vrlo često u mnogim elementima nije prilagođen darovitim učenicima koji onda posljedično ne mogu u potpunosti razviti svoje potencijale te mogu čak imati razne zdravstvene poteškoće zbog neprilagođenosti sustava njima. Stoga je za pojedine darovite učenike bolje prilagođena nastava kod kuće (homeschooling), što se je i pokazalo u doba pandemije koronavirusa kad je nastava bila organizirana online kod kuće. To je potvrđeno i znanstvenim istraživanjima. Uzimajući u obzir gore navedene odredbe Ustava i zakona, darovitim učenicima bi se morala omogućiti nastava kod kuće (homeschooling) jer se u protivnom i dalje nastavlja DISKRIMINACIJA darovitih učenika u odnosu na ostale učenike u odgojno-obrazovnom sustavu. Treba uzeti u obzir i dodatni argument da sve zemlje u okruženju (Slovenija, Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina) te veliki broj zemalja članica Europske unije imaju omogućenu nastavu kod kuće (homeschooling) u svom odgojno-obrazovnom sustavu. Nema razloga da Hrvatska to ne omogućava. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz nastavu kod kuće (homeschooling) se ne prihvaća iz razloga što Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) nije propisana nastava kod kuće (homeschooling) kao oblik nastave koji se provodi s učenicima. |
| 11 | SANJIN LUKARIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | U Pravilniku se mora obvezno definirati da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima OBVEZUJUĆE U PRIMJENI ovog pravilnika. Bez obveze korištenja Smjernica koje detaljno stručno razrađuju načine, metode i postupke identifikacije darovite djece/učenika i izrade razlikovnog i individualiziranog kurikuluma te pojašnjavanju načine rada s darovitom djecom/učenicima, izvješćivanje i suradnju s roditeljima,... ovaj Pravilnik ne bi imao smisla i ne bi bio provediv u praksi. Smjernice su dokument koji: - "proizlazi iz Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje" te - "razrješava prijepor o tome treba li darovitima dodatna podrška u sustavu, ali i dvojbu o tome kako u odgoju i obrazovanju uskladiti načela jednakosti i izvrsnosti. Snažno zalaganje za izvrsnost nije u suprotnosti s načelom jednakosti jer ono znači jednake mogućnosti za sve, tj. da svakomu treba omogućiti jednake prilike za korištenje svojim potencijalima i za njihovo maksimalno razvijanje." (ovo su citati s web stranica MZOM-a https://mzom.gov.hr/vijesti/smjernice-za-rad-s-darovitom-djecom-i-ucenicima/5101). Iz gore navedenog je jasno da se Smjernice MORAJU KORISTITI u odgojno-obrazovnim ustanovama u radu s darovitom djecom/učenicima. Dodatno, u e-savjetovanju o Smjernicama iz srpnja/kolovoza 2022. MZO je navelo (https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/Download?documentId=21190): "Riječ je o razvojnom i trajno otvorenom dokumentu podložnom periodičnim promjenama ukoliko se tijekom njegove praktične primjene pokaže potreba za njegovom doradom i poboljšanjem." S obzirom da je Smjernice pravno lakše mijenjati nego Pravilnik, uvođenjem obvezne primjene Smjernica u Pravilnik omogućit će se da se ubuduće puno lakše prilagođava i mijenja u praksi rad s darovitom djecom/učenicima, a zbog njihove dobrobiti i interesa, što je u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Naime, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) u članku 63. stavku 2. propisuje predmet Pravilnika. Nadalje, pravilnik kao pozakonski akt ne može dokument koji je donesen sa svrhom davanja smjernica i preporuka definirati kao obvezujući dokument. |
| 12 | DANIJELA KEKEZ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Podržavam komentar u kojem se predlaže da odluku o darovitosti donosi stručni tim pri upravnom tijelu županije kao što je to za učenike s teškoćama, kao i prijedlog da se za svakog darovitog učenika smanjuje broj učenika u razredu. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Prijedlog o smanjenju broja učenika u razredu u kojem je daroviti učenik ne prihvaća se jer se broj učenika u razredu utvrđuje Pravilnikom o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno- obrazovnoj skupini u osnovnoj školi (NN 124/09, 73/10). |
| 13 | JOSIPA MAMUŽIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | rješenje o darovitosti ne bi trebao donositi Tim za darovite nego stručni tim pri upravnom tijelu županije kao što je to za učenike s teškoćama. definirati standarde identifikacije. prijedlog je i da MZO razvije standardne napredne kurikulume po predmetima ili područjima darovitosti, također uz prateće udžbenike i sl. kako bi postojala smjernica školama. jako je bitno definirati pravilnikom da se za svakog darovitog učenika smanjuje broj učenika u razredu (kao što je to za učenike s teškoćama). Iako, to bi trebalo definirati izmjenom Pravilnika o broju učenika u redovitom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Prijedlog o smanjenju broja učenika u razredu u kojem je daroviti učenik ne prihvaća se jer se broj učenika u razredu utvrđuje Pravilnikom o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno- obrazovnoj skupini u osnovnoj školi (NN 124/09, 73/10). Prijedlozi vezani uz definiranje standarda identifikacije, izrada standarda naprednih kurikuluma po predmetima ili područjima darovitosti kao i izrada pratećih udžbenika nisu predmet Nacrta prijedloga Pravilnika, ali će biti razmotreni prilikom planiranja daljnjih aktivnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. |
| 14 | ALEKSANDRA MAJUREC | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | U mnogobrojnim člancima potrebno je detaljno razraditi pojedine stavke kako bi sve bilo jednoznačno definirano i što je moguće više standardizirano u svim školama. Kroz ovaj Pravilnik iznimno je važno motivirati ljude koji će raditi u identifikaciji i praćenju darovitih učenika na način da ih se nepotrebno ne opterećuje stavkama koje nisu nužne. Što je zaista u svemu ovome potreba, a što želja? Predlažem da se odredi ono što je nužno i važno u provedbi i bez čega se ne može te da se onda kroz izmjene i dopune pravilnika eventualno nadodaju ili maknu određene stavke. Donošenje kvalitetnog Pravilnika je proces koji traje. U svakom slučaju, potrebne su i stručne edukacije na spomenutu temu svim djelatnicima odgojno obrazovnog procesa nevezano za to jesu li u Timu za darovite ili ne. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 15 | SANJA PETROVIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Postotak darovitih učenika u hrvatskim školama nikad nije sustavno istraživan te ne može biti niti definiran. To je i jedan od razloga što ovaj Nacrt prijedloga Pravilnika ima brojne nedostatke (financijski aspekt kao preduvjet sustavne identifikacije, psihološko-pedagoška podrška koja i dalje izostaje u brojnim odgojno-obrazovnim ustanovama, nefleksibilnost obrazovne vertikale u kojoj će izostati parcijalno ubrzanje/akceleracija, manjkavi model baze podataka/e-portfolija, izostanak edukacije i podrške odgojno-obrazovnim djelatnicima, brojne škole koje materijalnim, kadrovskim ili informatičkim uvjetima ne udovoljavaju Državnom pedagoškom standardu, nedefinirana zaduženja i satnica učitelja, nastavnika, mentora...). Ako nadležni za ovaj Pravilnik ne uzmu u obzir nužne izmjene ili pak kreiranja posve novog Nacrta, scenarij budućnosti je predvidljiv: sve ostaje kako i je, učmalo, jadno i nedefinirano te rad s darovitima ostaje prepušten ili entuzijastičnim učiteljima i nastavnicima ili istim takvim roditeljima i "vanjskim ustanovama". Pozdravljam prijedlog formiranja Tima za darovite i da čim veća obaveza odgojno-obrazovnih ustanova bude identifikacija, praćenje i rad s darovitima, no uz sve gore navedene preduvjete. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 16 | DEJAN TIJAN | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Pravilnik je vrlo nejasan, ne definira nikakve konkretne kriterije. Kao i uvijek, mnogo papirologije. Status darovitog učenika ne bi trebala donositi škola, već Povjerenstvo ili Tim na razini županije. Treba se obratiti pozornost na financijski dodatak učiteljima kao i na profesionalni razvoj učitelja koji sudjeluju u planiranju i izvođenju nastave s darovitim učenicima. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Prijedlozi vezani uz profesionalni razvoj stručnih djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova te financiranje istih se ne prihvaćaju iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Traženo propisuju drugi zakonski i provedbeni dokumenti iz sustava odgoja i obrazovanja.Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 17 | SANJA PETROVIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Kako se ni važeći Pravilnik iz 1991. ne provodi sustavno u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu, tako ni Nacrt prijedloga novoga Pravilnika uz veliki broj manjkavosti te zanemarivanje Smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima kao obvezujućim sastavnicama Pravilnika, neće osigurati potporu darovitim učenicima i/li darovitim učenicima s teškoćama. Nužne su izmjene zakonskih i podzakonskih akata koji bi oživotvorili Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima jer bez njih ovaj je Pravilnik nedorečen i neprimjenjiv. Zabrinjavajuće je što tvorci ovog Nacrta prijedloga Pravilnika nisu uzeli u obzir sljedeće: unapređenje razvojnog potencijala odgojno-obrazovnih ustanova; cjelovitu reformu kurikuluma koja uključuje sve razine obrazovanja, promjenu strukture odgoja i obrazovanja, podizanje ugleda i kvalitete rada učitelja, unapređivanje kvalitete upravljanja školama, osiguranje sustava podrške učenicima te osiguranje optimalnih uvjeta rada svih odgojno-obrazovnih ustanova. Sve ove odrednice Strategije iz 2014. nužne su za implementaciju Pravilnika. Nacrt prijedloga Pravilnika nigdje ne navodi preduvjete za sustavnu identifikaciju darovitih; osim akceleracije (ilitiga ubrzanja) ne uspostavlja se kvalitetan fleksibilan obrazac školovanja darovitih učenika; ne osigurava edukaciju i podršku odgojno-obrazovnim djelatnicima te ne definira na koji način će biti uspostavljena suradnja stručnjaka, udruga, centara izvrsnosti u radu s darovitim učenicima. Prijedlog da ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove donosi odluku o utvrđenoj darovitosti učenika uznemirujući je za prosječnog odgojno-obrazovnog djelatnika i roditelje, pogotovo ako se uzmu u obzir uvjeti koje ravnatelj/ica treba ispunjavati prije imenovanja. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz odluku odnosno donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 18 | TATJANA OREŠKOVIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Poštovani, pozdravljam inicijativu donošenja novog Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Međutim, ovaj prijedlog je odgojno obrazovnim radnicima s minimalno edukacije o darovitosti vrlo nejasan, a u nekim dijelovima ne vodi računa o dobrobiti darovitog učenika. Također se u tekstu potkralo nekoliko nelogičnosti (Čl.2 stavak 3. - nelogično je da daroviti učenik ima intelektualne teškoće) U članku 1 navodite da se ovim pravilnikom UREĐUJE: a) način uočavanja i utvrđivanja b) način poticanja c) način praćenja i vrednovanja (osim učenika treba dodati i programa) , d) način obrazovanja, e) uvjeti i postupak prijevremenog upisa te f) završavanja odgojno obrazovne ustanove u kraćem vremenu od propisanog. U svakoj od navedenih točaka niste dosljedno uredili načine i kriterije, već ste sve prebacili na Tim za darovite i ravnatelja koji je isto u timu za darovite. Mišljenja sam da ravnatelj (čast iznimkama) nije kompetentna osoba koja bi donosila rješenje o darovitosti djeteta na osnovi zaključka Tima za darovite (opet čast iznimkama). To može biti samo prijedlog za darovitog učenika kojeg su uočili i preporuka za daljnju obradu koju treba provoditi specijalizirani tim stručnjaka (ako nam je važna dobrobit darovitog učenika). Kad specijalizirani tim odredi vrstu i stupanj darovitosti, Gradski ured donosi rješenje a Tim za darovite u školi onda može izraditi individualizirani kurikul i ostale oblike podrške koje predlažete. Nadalje, izostala je jasna terminološka graduacija pojmova kao što su talent, potencijalna i manifestna darovitost. (primjerice: Učenik u školu dolazi s potencijalom koji se uočava pa nakon doga utvrđuje. Kad se utvrdi vrsta i stupanj darovitosti pristupa se izradi programa i drugih oblika podrške. Vrednuje se napredak učenika ali i primjerenost odgojno-obrazovne podrške koja treba biti fleksibilna kako bi se u nju na vrijeme moglo intervenirati. ) U prijedlogu pravilnika izostali su neki aspekti darovitosti kao što je razlikovanje opće intelektualne darovitosti od specifične akademske darovitosti. Možda nisam dobro čitala ali ne spominju se sposobnosti vođenja i rukovođenja, umjetničke sposobnosti ili psihomotorne sposobnosti (Članak 2. stavak 1.) Nadalje, "U postupku utvrđivanja darovitosti koriste se psihologijski testovi općih i specifičnih sposobnosti namijenjeni za skupnu i individualnu primjenu, instrumenti za ispitivanje kreativnosti i osobina ličnosti, instrumenti za mjerenje postignuća, intervjui, skale procjena te skale za samoprocjenu darovitosti" - ovdje se može iščitati da to može raditi bilo koji član Tima za darovite. Potrebno je specificirati i razdvojiti što radi psiholog, a što ostali članovi Tima. O formiranju posebnih razrednih odjela imam velike dvojbe prema ovome što je i kako je trenutno napisano. Ovo nije u interesu darovitog učenika. Slažem se da se mogu oformiti razredi s 5 darovitih učenika različitih kronoloških a sličnih kognitivnih sposobnosti kako bi se s njima radilo na produbljivanju i proširivanju predmetnih kurikuluma, ali se time dovodimo u opasnost da učenici postaju izolirani od svoje populacije te neće biti u mogućnosti ostvarivati svoje socio-emocionalne potencijale. Kako će se to odraziti na njihovo mentalno zdravlje? Podrška darovitom učeniku treba biti njegova dobrobit u svim područjima. Podrška njegovim jakom stranama ali i podrška onim dijelovima osobnosti koje treba naučiti prevladati jer ga priječe u razvoju urođenih potencijala. Učenici trebaju biti uključeni u rad sa svojim kronološkom vršnjacima a povremeno izdvojeni u interesne skupine prema intelektualnim sposobnostima, rad s mentorom.... | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 3. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. Prijedlozi vezani uz terminološko određivanje darovitosti kao i terminološka graduacija pojmova se ne prihvaćaju iz razloga što se navedenim Zakonom definira obrazovanje darovitih učenika. Prijedlog vezan uz upotrebu mjernih instrumenata članova Tima za darovite se ne prihvaća iz razloga što je svaki stručnjak prema svojoj struci ovlašten za korištenje pojedinih mjernih instrumenata te traženo nije predmet ovog Pravilnika. Prijedlog vezan uz formiranje posebnih razrednih odjela se ne prihvaća iz razloga što je Pravilnikom definirano ustrojavanje posebnog razrednog odjela/odgojno-obrazovne skupine u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, a nije definirano ustrojavanje posebnog razrednog odjela/odgojno-obrazovne skupine u školskoj ustanovi za darovite učenike (bez teškoća u razvoju). |
| 19 | IVANA DELAČ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Čitanjem ovog prijedloga pravilnika stječe se dojam kao da u njegovom pisanju nije sudjelovao niti jedan djelatnik neke odgojno-obrazovne ustanove, konkretno vrtića, osnovne ili srednje škole. Pravilnik je vrlo nejasan, ne definira nikakve konkretne kriterije, nepotrebno birokratizira sve procese vezane uz darovite učenike (pritom drastično povećavajući administrativno opterećenje svih djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova koji su uključeni u uočavanje darovitih učenika i rad s njima) i nudi neka „rješenja“ koja su za darovite učenike zapravo – štetna (poput separiranja u posebne odgojno-obrazovne odjele). Daroviti učenici su, kao i učenici s teškoćama, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, učenici s posebnim potrebama, i čini se besmislenim ovako razdvajati postupke njihovog uočavanja i rada s njima. Konkretno, status darovitog učenika ne bi trebala donositi škola, već Povjerenstvo Ureda za utvrđivanje psihofizičkog statusa djeteta odnosno učenika, a na prijedlog Povjerenstva osnovne škole odnosno Nastavničkog vijeća srednje škole, te bi daroviti učenici trebali dobiti rješenje o primjerenom obliku školovanja kojim se umjesto o teškoćama govori o vrsti darovitosti i obogaćenom kurikulumu (bez razdvajanja razlikovnog i individualiziranog) za konkretnog učenika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 20 | MIRJANA KAZIJA | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Prije svega, mislim da uvodno treba dobro pojasniti konceptualna polazišta kada je riječ o radu s darovitom djecom. Važno je da koncept koji zagovaramo ima jasnu logiku i poveznicu s postojećom zakonima i pratećim aktima koji reguliraju sustav odgoja i obrazovanja. Čini mi se da je predloženi Pravilnik ne definira koncepte te ne odgovara na ključna pitanja. Kad govorim o konceptima mislim na ključna dva pristupa koja koristi niz zemalja u svijetu. 1. daroviti učenici razvijaju svoje potencijale izvan sustava, na način da se kreiraju različiti oblici potpore kao što su: mentorske mreže, licenciranje i praćenje pojedinih institucija, ustanova, nevladinih organizacija i sl. koje rade upravo s darovitima u različitim područjima od znanosti do umjetnosti i sporta. U tom slučaju, djeca bi mogla birati mjesta prema svojim interesima i talentima, mogle bi biti usmjereni prema preporukama učitelje/nastavnika , ali i roditeljskim interesom. U tom slučaju način financiranja, ekspertnost osoba koje rade s darovitom djecom, komunikacija među svim dionicima i dr. bila bi puno jasnija i transparentnija. Puno bi jednostavnije bilo odrediti koji su to izvrsni učitelji/nastavnici, kako ih platiti , kako verificirati njihov rad i pratiti postignuća učenika i sl. Zakonski treba urediti i povezati. Još nekoliko riječi o Timovima za darovite. Mislim da bi regionalno trebalo oformiti timove, povjerenstva ili kako ćemo ih god nazvati, kojima bi se slali učenici na procjenu. Instrumentarij bi trebao biti jedinstven uz tekstualno detaljno obrazloženje. Trebalo bi obavljati retestiranje periodično. 2. daroviti učenici razvijaju svoje potencijale unutar sustava odgoja i obrazovanja. To pokušava "pomiriti" ovaj Pravilnik i čini mi se da ne uspijeva. Problema je previše i previše su komplicirani. Tko je taj koji prvi primjećuje darovito dijete? Kako ide utvrđivanje stvarne darovitosti? Tko čini tim za darovite? Kako su te osobe educirane? Koji je instrumentarij? Kada je obveza i ima li je da se učenici retestiraju. Oblici kojima se podupire darovite od individualizacije, posebnih kurikula do akceleracije i izdvajanja u posebne odjele samo je za sebe, u svakom obliku iznimno složen proces koji unutar sebe generira još puno pitanja koja su komentatori ovog Pravilnika već dosta isticali, a na koje Pravilnik ne daje odgovore. Tu su dva ključna pitanja ono o ekspertnosti i ono o financiranju. S aspekta prava djeteta jako je važno da se izbjegne stigmatiziranje, izdvajanje, kompetitivnost, ali i često, nerealna percepcija i pritisci roditelja. Potrebno je razumjeti da su darovita djeca često "drugačija" mogu biti emocionalno vrlo osjetljiva i imati reakcije koje učitelji mogu krivo protumačiti. Ne mogu dovoljno naglasiti da darovita djeca trebaju DAROVITE UČITELJE. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 21 | ŽELJKO DRAGIČEVIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Želio bi se osvrnuti na jedno važno pitanje koje se tiče darovitosti ì visoke darovitosti a o njemu nema niti slova u ovom Pravilniku, a odnosi se na socio emocionalnu dobrobit darovite djece koje je jednako važan ako ne i važniji aspekt u temi kao i obrazovni dio. Kod visoko darovite djece u jednom ogromnom postotku nalazi se jaka intenzivnost i pobudljivost, posebno kod najdarovitijih (sami kraj Gaussove krivulje). Intenzivnost u razredu ponekad izgleda kao neumjerenost u postavljanju pitanja, ponekad prelazak granice nastavnik/učenik ako mu je stalo do teme, burno proživljavanje emocija i svega čemu pridaje značaj u školskom danu. Pobudljivost se odnosi na senzoriku. Receptori takve djece su osjetljiviji na sve: slušne, kožne, mirisne, okusne podražaje. Takva visoko darovita djeca su u ogromnom riziku od socijalne isključenosti, prijete im opasnosti sa svih strana (nedostatkak educiranosti školskog kadra po pitanju karakteristika koje prate visoku darovitost, predrasude okoline, maltretiranje od strane vršnjaka, pogrešne dijagnoze, neadekvatna legislativa npr. darovito dijete zbog emotivnih specifičnosti ostvaruju pomoćnika u nastavi temeljem Orijentacijske liste Pravilnika o djeci s teškoćama gdje su emotivne teškoće darovitih kao takve neprepoznate i nepostojeće pa se stoga 'guraju' tamo gdje ne pripadaju i to u skupinu poremećaja osjećanja i ponašanja a koji se odnose na progresivnu psihopatologiju i organitete. Navedeno je žalosno da ne može biti žalosnije, jer darovitost je Dar a nikako organsko oštećenje, mentalni poremećaj ili psihopatologija). Što ćemo poduzeti sa svim ovim problematičnim dijelovima? Kako možemo postići da socio emocionalna dobrobit darovitih bude podržana i prava djece zaštićena u sustavu? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz Orijentacijsku listu vrsta teškoća koja je sastavni dio Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15) nije predmet ovoga Pravilnika. Nadalje, kriterije na temelju kojim učenici s teškoćama u razvoju ostvaruju pravo na potporu tijekom odgojno-obrazovnog procesa koju pruža pomoćnik u nastavi definirani su Zakonom o osobnoj asistenciji (NN 71/23), a ne Orijentacijskom listom vrsta teškoća koja je sastavni dio Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15). |
| 22 | SANJA POSTAJ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Molim da se iz cijelog pravilnika izbaci pojam „darovitost U djeteta / učenika“ i zamijeni pojmom „darovitost djeteta / učenika“ ili pojmom „djetetova / učenikova darovitost“. Tome u prilog ide i činjenica da se takav pojam („darovitost U djeteta“) ne može naći ni u jednom od sljedećih dokumenata: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika, Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju darovitih učenika, Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima. Ako se koriste npr. „maštovitost djeteta, interes djeteta, kompetencije djeteta, karakteristike djeteta, vještina djeteta, teškoće djeteta, znatiželja djeteta…“, zašto je jedino „darovitost U djeteta“? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz "darovitost u djeteta/učenika" je prihvaćen. |
| 23 | MARIO TADIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Predloženi Pravilnik nije dovoljno jasan i potpun, predlažem dodati novi članak: "Članak o Roditeljima darovitih učenika i darovitim učenicima" (1) Roditelji darovitih učenika moraju biti informirani o svim koracima, aktivnostima i namjerama škole koji imaju bilo kakav utjecaj na njihovo dijete. (2) Roditelji darovitih učenika moraju dati pisanu suglasnost na izrađene individualizirane/obogaćene kurikulume koji se provode nad njihovim djetetom. (3) Škola je dužna redovito (svaka 3 mjeseca) informirati roditelje o napretku darovitog učenika i eventualnim problemima koji su se pojavili. (4) Roditelji darovitih učenika imaj pravo pozvati nadležnu agenciju i nadležno ministarstvo za obrazovanje u nadzor rada škole/ravnatelja ukoliko se na primjenjuju Smjernice za rad s darovitima i odredbe ovoga Pravilnika. (5) Osnovna načela rada škole s roditeljima je otvoreni pristup, informiranost i uključenost. (6) Daroviti učenici moraju biti uključeni i informirani u donošenje svih odluka i aktivnosti koje se odnose na njih. (7) Tijekom rada s darovitim učenicima daroviti učenici moraju redovito dobivati povratnu informaciju o svome napretku od svakog mentora, člana školskog tima, i drugih uključenih njegov rad." | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz roditelje darovite djece se ne prihvaća jer traženo nije predmet Pravilnika. Predmet Pravilnika definira članak 63. stavak 2. i članak 64. stavak 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23) te članak 17. stavak 3. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22 i 101/23), a članak 135. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23) definira prava i obveze roditelja. |
| 24 | MARIO TADIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Predloženi Pravilnik nije dovoljno jasan i potpun, predlažem dodati novi članak:"Članak o Rješenju o darovitosti djeteta/učenika) (1) Ministarstvo nadležno za obrazovanje izdaje rješenje o primjerenom načinu obrazovanja darovitog djeteta, na osnovu zahtjeva škole nakon utvrđene darovitosti učenika (2) Rješenje o primjerenom načinu obrazovanja darovitog djeteta u izreci obvezno treba sadržavati ime i prezime učenika, ime i prezime roditelja/skrbnika, datum rođenja, OIB učenika, adresu prebivališta i/ili boravišta učenika, primjereni program obrazovanja. (3) U izreci rješenja također mora biti navedeno odnosi li se primjereni program na pojedine nastavne predmete (navesti ih) ili se odnosi na cjelokupni nastavni plan i program/kurikulum. (3) Rješenje iz stavka 1. je obvezujuće za školu i osnivača. (4) Agencija o svojim savjetodavnim posjetima i nadzoru koji uključuju darovite učenike dužna je obavijestiti nadležno ministarstvo te ga izvijestiti o ustanovljenome. Bez ovih izrijekom navedenih obaveza u pravilniku nema prave provedbe ovoga pravilnika jer odluka ravnatelja nikoga ne obvezuje. Darovita djeca trabaju imati rješenje kao što to imaju i djeca s poteškoćama u razvoju.. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 25 | MARIO TADIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Predloženi Pravilnik nije dovoljno jasan i potpun, predlažem dodati novi članak: "Članak o Stručnoj podršci radu s darovitom učenicima (1) Ministarstvo nadležno za obrazovanje pruža stručnu, savjetodavnu i financijsku pomoć školama za rad s darovitim učenicima. (2) Agencija za odgoj i obrazovanje pruža stručnu i savjetodavnu pomoć školama za rad s darovitom djecom. (3) Osnivači škola pružaju podršku školama za rad s darovitim učenicima u skladu sa svojim ovlastima i obvezama. (4) Ravnatelj škole je dužan minimalno jednom godišnje podnijeti zahtjev za stručnom i savjetodavnom pomoći te osigurati dostatan stručni kadar za sve oblike rada sa svakim pojedinim darovitim učenikom identificiranim u njegovoj školi. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz definiranje obveza ministarstva nadležnog za obrazovanje, agencije nadležne za obrazovanje te osnivača školske ustanove kao i navedenu obvezu ravnatelja se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Obveze navedenih dionika propisane su drugim zakonskim i provedbenim aktima. |
| 26 | SVJETLANA JELIĆ VEČENAJ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Lijepo sročeno, smjernice su tu. Samo ne znamo je li zamišljeno u ostalim poslovima, kojih ima i više nego dovoljno ili će postojati dodatak na plaću | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje (dodatak na plaću) se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika već pregovaranja za materijalna prava. |
| 27 | IVANA TOMLJENOVIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Pravilnik daje jasne smjernice na koji način će se ostvarivati prava darovitih učenika, tko će i na koji način raditi u timu za utvrđivanje darovitosti. Ono što nedostaje je financijski aspekt, umanjenje norme ili novčana naknada te vrste i mogućnosti edukacije stručnih suradnika i nastavnika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi vezani uz profesionalni razvoj stručnih djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova te financiranje istih se ne prihvaćaju iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Traženo propisuju drugi zakonski i provedbeni dokumenti iz sustava odgoja i obrazovanja. |
| 28 | SANJIN LUKARIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | U Pravilniku je potrebno dodati novi članak naslova "Stručna podrška radu s darovitom učenicima" sa sljedećim tekstom: (1) Ministarstvo nadležno za obrazovanje pruža stručnu, savjetodavnu i financijsku pomoć odgojno-obrazovnim ustanovama za rad s darovitom djecom/učenicima. (2) Agencija za odgoj i obrazovanje pruža stručnu i savjetodavnu pomoć odgojno-obrazovnim ustanovama za rad s darovitom djecom/učenicima. (3) Osnivači odgojno-obrazovnih ustanova pružaju podršku odgojno-obrazovnim ustanovama za rad s darovitom djecom/učenicima u skladu sa svojim ovlastima i obvezama. (4) Ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove je dužan minimalno jednom godišnje podnijeti zahtjev za stručnom i savjetodavnom pomoći te osigurati dostatan stručni kadar za sve oblike rada sa svakim pojedinim darovitim djetetom/učenikom identificiranim u njegovoj odgojno-obrazovnoj ustanovi. (5) Sve osobe uključene u rad s darovitom djecom/učenicima (mentor te članovi Tima za darovite) moraju imati redovitu i nužnu edukaciju za rad s darovitom djecom/učenicima koju osigurava i omogućuje Ministarstvo nadležno za obrazovanje, Agencija za odgoj i obrazovanje te osnivači odgojno-obrazovnih ustanova. Kako bi se Pravilnik provodio u praksi sa što manje poteškoća, a na dobrobit darovite djece/učenika, neophodno je propisati obveze MZOM-a, AZOO-a, osnivača i ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova navedene u ovom članku. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz definiranje obveza ministarstva nadležnog za obrazovanje, agencije nadležne za obrazovanje te osnivača školske ustanove kao i navedenu obvezu ravnatelja se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Obveze navedenih dionika propisane su drugim zakonskim i provedbenim aktima. |
| 29 | ŽELJKO ŠIMEK | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Komentar na "Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje". U Obrascu nedostaje: - ime, adresa i, gdje god je moguće, broj telefona i e-mail adresa osobe kojoj se sudionici savjetovanja mogu obratiti za dodatne upite Broj telefona i e-mail adresa su nedostupne iako je to moguće. Time je onemogućen brz, transparentan dijalog u procesu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. - ako je relevantno, različiti izvori mišljenja i informacija te činjenični podaci s temeljitim popratnim referencama (npr. znanstvenika ili skupina korisnika) Ovaj segment nedostajućih informacije koje su trebale biti dane jer je bila oformljena stručna Radna skupina koja je trebala dati znanstvene i stručne podatke u izradi ovoga Pravilnika. Neke (većina) predložene odredbe nisu provedive u praksi pa se postavlja pitanje gdje su činjenični podaci s temeljitim popratnim referencama. Također u ovome savjetovanju nedostaje informacija (dokument) o odluci o imenovanju Radne skupine koja je izrađivala ovaj prijedlog Pravilnika. Neobjavljivanjem se izostavlja prava informacija o tome tko je sve bio uključen u izradu Pravilnika kao ni da li su bili zastupljeni predstavnici svih nužnih dionika na koje se odnosi i ima utjecaj ovaj pravilnik. Ovime se izostavlja transparentnost i javnost dostupnosti informacija oko izrade ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Putem savjetovanja s javnošću zaprimaju se prijedlozi vezani samo uz Nacrt prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 30 | ŽELJKO ŠIMEK | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Pravilnik je nedorečen te nedostaju određeni dijelovi koje ovdje navodim i predlažem kao nove članke pravilnika: tekst glasi "Članak o Roditeljima darovitih učenika i darovitim učenicima" (1) Roditelji darovitih učenika moraju biti informirani o svim koracima, aktivnostima i namjerama škole koji imaju bilo kakav utjecaj na njihovo dijete. (2) Roditelji darovitih učenika moraju dati pisanu suglasnost na izrađene individualizirane/obogaćene kurikulume koji se provode nad njihovim djetetom. (3) Škola je dužna redovito (svaka 3 mjeseca) informirati roditelje o napretku darovitog učenika i eventualnim problemima koji su se pojavili. (4) Roditelji darovitih učenika imaj pravo pozvati nadležnu agenciju i nadležno ministarstvo za obrazovanje u nadzor rada škole/ravnatelja ukoliko se na primjenjuju Smjernice za rad s darovitima i odredbe ovoga Pravilnika. (5) Osnovna načela rada škole s roditeljima je otvoreni pristup, informiranost i uključenost. (6) Daroviti učenici moraju biti uključeni i informirani u donošenje svih odluka i aktivnosti koje se odnose na njih. (7) Tijekom rada s darovitim učenicima daroviti učenici moraju redovito dobivati povratnu informaciju o svome napretku od svakog mentora, člana školskog tima, i drugih uključenih njegov rad." Kako je ovo pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika onda bi se njih trebalo i moralo uključiti u sve aktivnosti koje se odnose na njih. Izrada individualiziranog kurikula bez povratnih informacija od učenika je bespredmetna. Bez ovih izrijekom navedenih obaveza u pravilniku nema prave provedbe ovoga pravilnika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz roditelje darovite djece se ne prihvaća jer traženo nije predmet Pravilnika. Predmet Pravilnika definira članak 63. stavak 2. i članak 64. stavak 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23) te članak 17. stavak 3. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22 i 101/23), a članak 135. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23) definira prava i obveze roditelja. |
| 31 | ŽELJKO ŠIMEK | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Pravilnik je nedorečen te nedostaju određeni dijelovi koje ovdje navodim i predlažem kao nove članke pravilnika: tekst glasi "Članak o Rješenju o darovitosti djeteta/učenika) (1) Ministarstvo nadležno za obrazovanje izdaje rješenje o primjerenom načinu obrazovanja darovitog djeteta, na osnovu zahtjeva škole nakon utvrđene darovitosti učenika (2) Rješenje o primjerenom načinu obrazovanja darovitog djeteta u izreci obvezno treba sadržavati ime i prezime učenika, ime i prezime roditelja/skrbnika, datum rođenja, OIB učenika, adresu prebivališta i/ili boravišta učenika, primjereni program obrazovanja. (3) U izreci rješenja također mora biti navedeno odnosi li se primjereni program na pojedine nastavne predmete (navesti ih) ili se odnosi na cjelokupni nastavni plan i program/kurikulum. (3) Rješenje iz stavka 1. je obvezujuće za školu i osnivača. (4) Agencija o svojim savjetodavnim posjetima i nadzoru koji uključuju darovite učenike dužna je obavijestiti nadležno ministarstvo te ga izvijestiti o ustanovljenome. Bez ovih izrijekom navedenih obaveza u pravilniku nema prave provedbe ovoga pravilnika jer odluka ravnatelja nikoga ne obvezuje. Darovita djeca trabaju imati rješenje kao što to imaju i djeca s poteškoćama u razvoju.. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Navedenim Zakonom nije propisana obveza donošenja rješenja za darovite učenike. Kako su rješenja rezultat upravnog postupka temeljem Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09 i 110/21) njihovo donošenje mora biti propisano zakonskim propisom. |
| 32 | MIRKA LONČAR | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Darovita djeca su sustavno zanemarivana našim školskim sustavom tako da je bilo krajnje vrijeme za donošenje ovog pravilnika no potrebno ga je doraditi kako bi i u praksi ispunio svoju svrhu. Ukoliko se ne predvide financijska sredstva za edukaciju učitelja za rad s darovitom djecom te ukoliko im se taj rad ne vrednuje kroz normu ili dodatak na plaći, sve će ostati, kao što je i sada, samo na entuzijazmu pojedinih učitelja i stručnih suradnika. Čini mi se da ovaj pravilnik propisuje samo ogromnu prateću papirologiju što bi moglo doprinijeti smanjenju identifikacije darovite djece i samim tim zanemarivanju njihovog razvoja. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje se ne prihvaćaju iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 33 | MARIO TADIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Dodati unutar Pravilnika stavke koje se odnose na "Financiranje ": (1) Za provođenje svih aktivnosti koje proizlaze iz ovog Pravilnika osiguravaju se financijska sredstva u proračunu nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u te proračunu osnivača odgojno-obrazovne ustanove. (2) Ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove je dužan pripremiti, najkasnije do početka nove školske godine, u suradnji s Timom za darovite, procjenu troškova za sve oblike rada s darovitom djecom/učenicima. (3) Ukoliko odgojno-obrazovna ustanova ima više darovite djece/učenika, za svakog se izrađuje procjena troškova i objedinjuje na razini odgojno-obrazovne ustanove po pojedinim stavkama. (4) Izrađenu procjenu troškova za sve oblike rada s darovitom djecom/učenicima ravnatelj dostavlja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kao i osnivačima odgojno-obrazovne ustanove. (5) Ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove je dužan informirati roditelje darovitog djeteta/učenika o poduzetim aktivnostima iz stavaka 1., 2., 3. i 4.. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje se ne prihvaćaju iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 34 | ŽELJKO DRAGIČEVIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Intencija donošenja Pravilnika nakon više od 30 godina je svakako hvale vrijedna inicijativa i korak naprijed za sustav. Sadržaj Pravilnika pokriva mnoga pitanja koja se tiču darovitih učenika. Otvorena pitanja koja se nameću svakom dobronamjerniku jesu: da li ovaj Pravilnik nastaje kao uzrok koji će pokrenuti dugo očekivanu promjenu u sustavu ili kao posljedica koja za cilj ima regulirati područje u odnosu na darovite učenike pod pretpostavkom da se u sustavu ne kreće od nule. Ono vrijedno što imamo u određenim područjima RH jesu Centri Izvrsnosti kao što imamo i udruge i centre s etabliranim stručnjacima koji svojim dugogodišnjim stručnim i znanstvenim radom unapređuju područje znanja i razumijevanja darovitosti u RH. Ono što nemamo je činjenica da su se ta znanja slabo ili u najboljem slučaju samo sporadično i nesustavno integrirala u hrvatske škole, pa situacija iz prvog otvorenog pitanja iz mog kuta gledanja ipak kreće od pozicije da se od Pravilnika očekuje efekt uzroka koji će po nekoj inerciji dovesti do pozitivne promjene u sustavu. Ono što bi moglo biti problematično jest propisivanje obveza bez jasno definirane potpore i provedbenih alata a pri tome najviše mislim na potporu u smislu edukacije i profesionalnog razvoja Timova za kvalitetu u prvoj fazi, koja je ključna za oživljavanje ovog Pravilnika u praksi. Bez toga Pravilnik je mrtvo slovo na papiru. Iznimno je važno propisati vremenske rokove i hodograme za statistiku i evaluaciju svih bitnih parametara/pokazatelja koji će biti mjerljivi indikatori učinka ovog Pravilnika na sustav. Neka važna pitanja su broj škola sa osnovanim Timovima, broj procjena/identifikacija, broj donesenih Odluka, broj i vrsta utvrđenih odgojno obrazovnih potpora itd. Jedino educiran, kompetentan i zadovoljan stručnjak u obrazovanju može biti nositelj pozitivne promjene. Nedopustivo je da stručnjaci obrazovnog profila traže savjete po društvenim mrežama o načinima kako se uspostavljaju Timovi za darovite i slična pitanja jer žele, a nemaju potrebnih znanja/vještina da bi pokrenuli procese u svojim školama. Svi želimo da ovaj Pravilnik uspije jer darovita djeca su djeca sa posebnim odgojno obrazovnim potrebama pa se ovdje radi o civilizacijskom pitanju jednog društva koje samim činom prepoznavanja takve djece i garancijom njihovih prava postaje naprednije i inkluzivnije društvo kakvom treba stremiti. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 35 | NIKOLINA JELEČEVIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Pravilnik je dobro osmišljen i daje jasne smjernice za odgojno-obrazovne postupke u radu sa darovitim učenicima. U praksi, nedostaje edukacija stručnih suradnika i učitelja za planiranje i izvođenje nastave sa darovitim učenicima. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz edukacije stručnih suradnika i učitelja za planiranje i izvođenje nastave sa darovitim učenicima se ne prihvaća iz razloga što nije predmet Pravilnika. |
| 36 | SANJIN LUKARIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Postojeći Pravilnici o odgoju i obrazovanju darovitih učenika u osnovnim i srednjim školama su stari više od 30 godina. Hvale vrijedan je pokušaj pisanja novog pravilnika. No, ovako bitan pravilnik koji se odnosi po procjenama stručnjaka na oko 10-15 tisuća darovite djece u Hrvatskoj zahtijevao je puno više pažnje u samom pisanju prijedloga. Iz nekoliko činjenica je vidljivo da je trebalo bolje stručno obraditi ovu tematiku. Primjerice: - određene stvari su loše definirane (postupak donošenja odluke o utvrđenoj darovitosti od strane ravnatelja koji je ujedno i član Tima za darovite te sam sebi piše odluku), - neke stvari su prepisane iz Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju iako ne pripadaju u ovaj pravilnik za darovite učenike, - u potpunosti je izostavljeno definiranje financiranja aktivnosti iz prijedloga Pravilnika (a bez financiranja aktivnosti se ne mogu provoditi), - u cijelom prijedlogu Pravilnika se niti jednom riječju ne spominju Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima donesene od strane MZOM-a u listopadu 2022., a koje vrlo detaljno opisuju rad s darovitom djecom i učenicima (do sada ih odgojno-obrazovne ustanove uglavnom nisu primjenjivale, a ako ne postanu sastavni dio Pravilnika i dalje ih nitko neće primjenjivati) - nije definirano koji se točno psihologijski testovi koriste za utvrđivanje darovitosti, - nisu definirane granice određivanja darovitosti, - gotovo u potpunosti su isključeni roditelji darovite djece/učenika u smislu davanja suglasnosti na pojedine postupke (iako roditelji djece s teškoćama imaju pravo i obvezu davanja suglasnosti), - kod nekih aktivnosti se dozvoljava da odgojno-obrazovne ustanove MOGU, ali NE MORAJU provoditi određene aktivnosti, Bez većih izmjena teksta ovog prijedloga Pravilnika isti će biti vrlo teško ili nikako provediv u praksi. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi vezani uz financiranje, Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima, psihologijske testove i roditelje darovite djece se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet ovog Pravilnika. Ostali prijedlozi su već razrađeni u Pravilniku. |
| 37 | ŽELJKO ŠIMEK | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Pravilnik je nedorečen te nedostaju određeni dijelovi koje ovdje navodim i predlažem kao nove članke pravilnika: tekst glasi "Članak o Stručnoj podršci radu s darovitom učenicima (1) Ministarstvo nadležno za obrazovanje pruža stručnu, savjetodavnu i financijsku pomoć školama za rad s darovitim učenicima. (2) Agencija za odgoj i obrazovanje pruža stručnu i savjetodavnu pomoć školama za rad s darovitom djecom. (3) Osnivači škola pružaju podršku školama za rad s darovitim učenicima u skladu sa svojim ovlastima i obvezama. (4) Ravnatelj škole je dužan minimalno jednom godišnje podnijeti zahtjev za stručnom i savjetodavnom pomoći te osigurati dostatan stručni kadar za sve oblike rada sa svakim pojedinim darovitim učenikom identificiranim u njegovoj školi. Bez ovih izrijekom navedenih obaveza u pravilniku nema prave odgovornosti za provedbu ovoga pravilnika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz definiranje obveza ministarstva nadležnog za obrazovanje, agencije nadležne za obrazovanje te osnivača školske ustanove kao i navedenu obvezu ravnatelja se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Obveze navedenih dionika propisane su drugim zakonskim i provedbenim aktima. |
| 38 | MARIO TADIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Desetljeća su diskriminacije darovite djece, ovo je pravilnik koji se dugo čeka, predugo i mora biti kvalitetan. Djeca najviše vremena provode u školama i to je mjesto najkritičnije, nisu to obitelji niti udruge za darovitu djecu. Dijete mora biti središte svih aktivnosti u školstvu, zadovoljenje svih posebnih potreba darovite djece mora biti fokus. Potrebno je razumijevanje posljedica nezadovoljenja posebnih potreba. Ako to nije tako imamo probleme, propadanje darovite djece i posljedično njihovih obitelji. Nisu homogena skupina, različiti su i svi imaju svoje posebnosti. Posebno je potrebno istaknuti razumijevanje njihovog unutarnjeg svijeta i njihovog drugačijeg socio-emocionalnog razvoja (npr. razumijevanje asinkronije koja nije teškoća i ne spada u Pravilnik o djeci s teškoćama, ali se neznanjem tako tumači). Trebalo bi istaknuti neke probleme. Kakvo su znanje o darovitoj djeci i učenicima na studiju stekli odgojitelji, učitelji, psiholozi, logopedi, socijalni pedagozi, pedagozi i ravnatelji ? Gotovo nikakvo. Vrlo je malo profesora koji „drže kolegije“ o darovitima u pravilu su izborni. Ima visokih učilišta koja nemaju niti izborni predmet o darovitoj djeci i učenicima. Što možemo očekivati od svih navedenih kada u školi dobiju takvo dijete ? Koliko u AZOO (savjetnici koji dolaze savjetodavno i u nadzore) i MZOM uključujući i prosvjetnu inspekciju ima zaposlenih koji imaju znanja o darovitoj djeci i učenicima? Zašto u AZOO još nije formiran Odjel/Odsjek/Pododsjek za darovitu djecu (pitanje za Upravno vijeće AZOO, ali i druge nadležne). Nejasno definirani izvori financiranja svih aktivnosti i nepostojanje akcijskog plana je izvor problema: djeci, učiteljima, stručnoj službi, osnivačima, roditeljima a u konačnici i MZOM-u i AZOO. Učitelje, mentore, psihologe, pedagoge i drugi koji rade s tom djecom više i pojačano treba dodatno platiti i to treba jasno definirati. Treba jasno definirati da u populaciji temeljem više znanstvenih istraživanja darovitih ima 3-5% (neki članovi RS to jako dobro znaju). Više od toga ih nema. Ako ih netko navodi više od 3-5% onda je darovitima pridodao bistre i talentirane s nekim ciljem. „Giftedness refers to children who have an IQ of 130 or higher (Lally & Valentine-French, 2015) –Wechsler Inteligence score.“ Darovitost nije talentiranost/nadarenost, nije istoznačnica ovim riječima, ne znači nužno da je to dijete vidljivo talentirano/nadareno za neki predmet i darovitost se ne može samo tako sama od sebe vidjeti. U darovitoj djeci "čuči" ogroman potencijal koji treba izvući van (u verbalnoj, neverbalnoj domeni ili u obje). Darovita djeca imaju potencijal biti izumitelji, a mogu završiti i kao alkoholičari i sl. i biti teret društvu, ukoliko im izostane razumijevanja i podrške i vođenja. Darovita djeca divergentno razmišljaju, bistra ne. Bistra savršeno točno slijede uputu učitelja postižući predviđeni rezultat zadanim načinom. Ne može se sustav odgoja i obrazovanja u pogledu darovite djece i učenika temeljiti na dobroj volji pojedinaca. Pravilnik mora riješiti: 1. Osigurati financiranje svega iz pravilnika. 2. Rješenje o darovitosti mora izdavati Gradski/Županijski ured za odgoj i obrazovanje (kao za djecu s poteškoćama) ili MZOM, a NIKAKO da ravnatelj donosi odluku. Ako u „Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi“ to nije predviđeno, donijeti Uredbu koja će važiti do promjene u Zakonu ( desetljeća diskriminacije opravdavaju hitnost i važnost donošenja Uredbe). 3. Omogućiti parcijalnu akceleraciju jer su djeca uglavnom darovita u samo nekoliko područja, a ne u svim. 4. Omogućiti homeschooling za darovitu djecu. 5. Roditelj mora dati suglasnost na sve (na Rješenje o darovitosti, na razlikovni/individualizirani kurikul,...). 6. Škole MORAJU provoditi razlikovni/individualizirani kurikul i ostalo, a ne da MOGU (čl. 6 st. 1 predloženog Pravilnika). 7. U Pravilniku propisati obvezu korištenja „Smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima“ za .detalje svih postupaka. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Svi navedeni prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 39 | BOJAN KLAPČIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika | Pravilnik ne spominje financiranje nužnih aktivnosti (1) stručne službe u identifikaciji i praćenju i (2) učitelja u neposrednom radu koji će odvajati svoje vrijeme za njih. Uz porast (a) stope od 10-15% učenika po školi (ne smanjuje se, stremi prema 20%) koji su uključeni u različite oblike primjerenog školovanja (prilagođeni program, individualizacija, posebni razredni odjeli...), (b) stope odgoda upisa u 1. razred OŠ (oko 10%), (c) broja djece s kombiniranim smetnjama mentalnog zdravlja i poremećaja u ponašanju u cijeloj populaciji školske djece daroviti će ostati na margini. Osim toga, teško će se bez izdašnih financijskih poticaja u opremu i ljude nakon 33 godišnjeg zapuštanja tog područja pokrenuti procesi u mnogim školama s mrtve točke unatoč hvalevrijednim dosadašnjim pojedinačnim pokušajima. Svaki uložen novčić u darovite najmanje deseterostruko se oplodi u društvu, a uz nula ulaganja ukupni učinak bit će blizu ili jednak nuli. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje se ne prihvaćaju iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 40 | SANJIN LUKARIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, PRVI DIO | Na kraju Prvog dijela ili negdje drugdje unutar Pravilnika dodati novi članak s naslovom "Financiranje " sa sljedećim tekstom: (1) Za provođenje svih aktivnosti koje proizlaze iz ovog Pravilnika osiguravaju se financijska sredstva u proračunu nadležnog ministarstva za odgoj i obrazovanje (sukladno članku 142. stavak 3. točka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) te proračunu osnivača odgojno-obrazovne ustanove (sukladno članku 143. stavak 7. točka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi). (2) Ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove je dužan pripremiti, najkasnije do početka nove školske godine, u suradnji s Timom za darovite, procjenu troškova za sve oblike rada s darovitom djecom/učenicima. (3) Ukoliko odgojno-obrazovna ustanova ima više darovite djece/učenika, za svakog se izrađuje procjena troškova i objedinjuje na razini odgojno-obrazovne ustanove po pojedinim stavkama. (4) Izrađenu procjenu troškova za sve oblike rada s darovitom djecom/učenicima ravnatelj dostavlja nadležnom ministarstvu za odgoj i obrazovanje kao i osnivačima odgojno-obrazovne ustanove. (5) Ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove je dužan informirati roditelje darovitog djeteta/učenika o poduzetim aktivnostima iz stavaka 1., 2., 3. i 4.. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje se ne prihvaćaju iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 41 | PRAVOBRANITELJ ZA DJECU | PRVI DIO, OPĆE ODREDBE | Poštovani, Sukladno Zakonu o pravobranitelju za djecu u postupku javne rasprave putem e savjetovanja dostavljamo primjedbe i prijedloge za poboljšanje Nacrta prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Podržavamo donošenje Pravilnika te vjerujemo da će isti pridonijeti ostvarivanju prava darovite djece i učenika te razvoju njihovih punih potencijala. Načelne primjedbe i prijedlozi I. Preporučujemo da se u svrhu ostvarivanja prava darovite djece i učenika, razvoja njihovih punih potencijala i unaprjeđenja rada s njima Prijedlogom pravilnika propiše obveza i način kreiranja modela identifikacije darovitih učenika na nacionalnoj razini te ustroj registra podrške kako bi djeca, roditelji i odgojno obrazovni radnici mogli dobiti sve potrebne informacije o institucionalnoj i izvaninstitucionalnoj podršci darovitoj djeci. II. Nadalje ističemo potrebu zapošljavanja stručnog suradnika psihologa u svim školama kako bi se osigurao kontinuitet praćenja i rada s darovitim djetetom/učenikom od identifikacije do pružanja odgovarajuće psihološke podrške, kako djetetu, tako i roditeljima te ostalim odgojno obrazovnim djelatnicima. Prateći stanje prava i potreba djece u području obrazovanja te poznavajući aktualnu odgojno obrazovnu praksu sumnjamo da će vanjski suradnik psiholog moći u svakom trenutku odgovoriti na potrebe darovite djece i svih onih koji o njima brinu. Stoga predlažemo, na odgovarajući način u ovom ili drugom propisu, predvidjeti da svaka škola ima zaposlenog psihologa. III. Pravilnikom nisu predviđeni načini i programi izobrazbe odgojno-obrazovnih radnika za identifikaciju i rad s darovitom djecom od potrebne dopune kurikuluma visokoškolskih ustanova do permanentnog obrazovanja i pružanja kontinuirane stručne podrške koja je u ingerenciji Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO). Praksa pokazuje da svi odgojno obrazovni radnici nisu dovoljno educirani za prepoznavanje i rad s darovitom djecom. Stoga predlažemo da se Prijedlogom pravilnika predvidi obveza pružanja stručne pomoći te provođenja stručnih usavršavanja za osobe uključene u rad s darovitom djecom/učenicima od strane nadležnih agencija te jasnije definira način pružanja vanjske stručne pomoći i podrške obrazovnoj ustanovi i darovitoj djeci. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi vezani uz obvezu i način kreiranja modela identifikacije darovitih učenika na nacionalnoj razini, zapošljavanje stručnih suradnika psihologa, načini i programi izobrazbe odgojno-obrazovnih radnika se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 42 | ŽELJKO ŠIMEK | PRVI DIO, OPĆE ODREDBE | Centre izvrsnosti nužno je uvrstiti u ovaj pravilnik i poticati njihovo osnivanje, rad i razvoj jer trenutno stanje u nekim sredinama onemogućuje ikakav razvoj darovite djece/učenika. Udruge koje se trenutno bave darovitima, a nisu centri izvrsnosti ne pružaju dostatan i kvalitetan sadržaj za potrebe darovite djece. Darovita djeca/učenici se razvijaju i odrastaju dok udruge zaostaju i ne bave se razvojem darovitosti. Pretežno u udrugama nema stručnih mentora za mentorski rad s pojedinim darovitim djetetom. Također udruge često naplaćuju svoje programe. Stoga sredine u kojima su osnovani i razvijeni Centri izvrsnosti za darovite nemaju Udruge za darovite. U RH postoje barem dvije takve sredine. Provedba ovog pravilnika i provedba kvalitetnog rada s darovitom djecom/učenicima neće biti moguća bez razvijenih i jakih Centara izvrsnosti za darovite. Trenutno stanje s radom udruga za darovite zadovoljava eventualno potrebe darovite djece vrtićke dobi i nižih razreda osnovne škole. Za daljnji razvoj darovitosti kod učenika osnovne škole kao i srednje škole nužni su centi izvrsnosti i jača uključenost visokoobrazovnih institucija. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz centre izvrsnosti se ne prihvaća iz razloga što ustroj i djelokrug rada centara izvrsnosti nije predmet ovog Pravilnika. |
| 43 | ŽELJKO ŠIMEK | PRVI DIO, OPĆE ODREDBE | Pravilnik je nedorečen te nedostaju određeni dijelovi koje ovdje navodim i predlažem kao nove članke pravilnika: tekst glasi "Članak o financiranju Centara izvrsnosti" (1) Za rad centra izvrsnosti osnivač škola dužan je osigurati: - financijska sredstva potrebna za provođenje aktivnosti centara izvrsnosti u radu s darovitom djecom/učenicima, - organizacijske, prostorne, stručne, sigurnosne i druge uvjete, - program rada s ciljevima, sadržajima i ishodima programa, - mjesto i način izvođenja programa, - vrijeme održavanja i trajanje programa, - suglasnost partnerske institucije, ustanove ili pojedinca ako surađuju u izvedbi programa izvrsnosti. (2) Centri izvrsnosti dužni su jedanput godišnje dostaviti zbirno izvješće o provođenju aktivnosti ministarstvu nadležnom za obrazovanje kao i pojedinačna izvješća o radu sa svakim darovitim djetetom/učenikom. Od strane osnivača Centara izvrsnosti nužno je osigurati prostorne, stručne i financijske uvjete za rad s darovitom djecom/učenicima. Samo osnivanje bez osigurane financijske i druge pomoći za rad nije izgledno da će imati smisla. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz centre izvrsnosti se ne prihvaća iz razloga što ustroj, djelokrug rada i financiranje centara izvrsnosti nije predmet ovog Pravilnika. |
| 44 | ŽELJKO ŠIMEK | PRVI DIO, OPĆE ODREDBE | Pravilnik je nedorečen te nedostaju određeni dijelovi koje ovdje navodim i predlažem kao nove članke pravilnika: tekst glasi "Članak o Centrima izvrsnosti" (1) Osnivači škola moraju za više škola na svojem području organizirati centre izvrsnosti u kojima se ostvaruju posebni oblici rada za darovite ukoliko je na njihovom području identificirano darovito dijete/učenik.. (2) Centar izvrsnosti vodi osoba koju imenuje osnivač. (2) Uvjete, mjesto i način izvođenja dodanih aktivnosti centra izvrsnosti donosi osnivač škole te o tome obavještava ministarstvo nadležno za obrazovanje. (3) Partneri centra izvrsnosti mogu biti znanstvene institucije, istraživački centri u proizvodnim organizacijama, javne ustanove i drugi pravni i fizički subjekti, o čemu zajednički odlučuju škola i njezin osnivač. Kako je ovo pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika onda bi se za njih trebalo i moralo dodatno omogućiti provedbu svih aktivnosti koje se odnose na identificiranu darovitu djecu/učenike. Neke sredine nemaju nikakvih aktivnosti za darovite ili su one ograničenog opsega i/ili trajanja.. Stoga je važno da sve sredine u RH omoguće darovitoj djeci razvoj njihovih sposobnosti. Bez ovih izrijekom navedenih obaveza u pravilniku nema prave provedbe ovoga pravilnika i direktno se dovodi u pitanje omogućavanje nesmetanog razvoja i dostupnosti sadržaja za darovite. Time se direktno radi diskriminacija poradi nezainteresiranosti, neznanja i nebrige za populaciju darovite djece. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz centre izvrsnosti se ne prihvaća iz razloga što ustroj, djelokrug rada i financiranje centara izvrsnosti nije predmet ovog Pravilnika. |
| 45 | ŽELJKO DRAGIČEVIĆ | Predmet uređenja, Članak 1. | Predlažem u čl. 1 dodati stavak 2 : "Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima (MZO listopad 2022.) sastavni su dio ovog pravilnika a služe kao polazište za suvremen i sustavni pristup odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika u RH." | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Naime, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) u članku 63. stavku 2. propisuje predmet Pravilnika. Nadalje, pravilnik kao pozakonski akt ne može dokument koji je donesen sa svrhom davanja smjernica i preporuka definirati kao obvezujući dokument. Nadalje, pravilnik kao pozakonski akt ne može dokument koji je donesen sa svrhom davanja smjernica i preporuka definirati kao obvezujući dokument. |
| 46 | SONJA PRIBELA-HODAP | Predmet uređenja, Članak 1. | Pravilnikom o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuje se način uočavanja i utvrđivanja, poticanja, praćenja i vrednovanja djece i učenika s darovitošću u razvoju (u daljnjem tekstu: darovite djece i učenika), način obrazovanja te uvjeti i postupak pod kojima darovito dijete i učenik (u daljnjem tekstu: darovito dijete/učenik) može prijevremeno upisati i završiti odgojno-obrazovnu ustanovu u kraćem vremenu od propisanoga. KOMENTAR: Nejasno je na što se misli kod djeteta predškolske dobi u odnosu na prijevremeno upisati i završiti odgojno-obrazovnu ustanovu u kraćem vremenu od propisanog. Naime, niti jedan dokument ne propisuje vrijeme u kojem je očekivano da dijete završi pohađanje ustanove za rani i predškolski odgoj (vrtić) već se govori o dobi kad su djeca školski obveznici. Također, ovakva namjena dokumenta – uređivanje uvjeta i postupaka pod kojima darovito dijete može prijevremeno upisati (za dijete radi se o prijevremenom upisu u OŠ) i završiti odgojno-obrazovnu ustanovu (u odnosu na dijete radi se o vrtiću) u kraćem vremenu od propisanoga – u koliziji je s dokumentima koji propisuju upis djece u osnovnu školu. Prvenstveno treba razlučiti koji je odnos ovog dokumenta i Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava koji jasno definira istu tematiku za svu djecu školske obveznike. Ako namjera nije bila ovim dokumentom definirati prijelaz darovite djeca iz vrtića u osnovne škole (jer je isti definiran drugim dokumentima) to bi trebalo u ovom članku jasnije naznačiti. STRUČNI RAZRED ZA PREDŠKOLSKU PSIHOLOGIJU HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz prijevremeni upis i završetak odgojno-obrazovne ustanove u kraćem vremenu od propisanog se ne prihvaća iz razloga što se prijevremeni upis i završetak odgojno-obrazovne ustanove u kraćem vremenu od propisanog kako je to definirano u Nacrtu prijedloga Pravilnika odnosi na djecu predškolske dobi koja nisu školski obveznici, a imaju utvrđenu darovitost od stane Tima za darovite. Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, odnosno učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN 67/14 i 63/20) propisuje postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta zbog prijevremenog upisa u prvi razred osnovne škole i odnosi se na svu djecu za koju roditelj podnese zahtjev te smatramo da pravilnici nisu u koliziji. |
| 47 | MARIO TADIĆ | Predmet uređenja, Članak 1. | Iz članka 1. zamijeniti pojam „djeca i učenici s darovitošću u razvoju“ pojmom „darovita djeca i učenici“ . Pojam je uveden valjda jer postoji i pojam „djeca/učenici s teškoćama u razvoju“ , pojam „darovitost u razvoju“ je besmislen. S darovitošću se rodiš ili ne, darovitost je „kao boja očiju“. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Vezano u navedeni prijedlog, kroz čitav Pravilnik uvodi se pojam darovito dijete/učenik. |
| 48 | SANJIN LUKARIĆ | Predmet uređenja, Članak 1. | Izričaj "s darovitošću u razvoju" je neprimjeren, nigdje se ne koristi u zakonskoj regulativi i stručnim izrazima i vjerojatno je prepisan iz Pravilnika za učenike "s teškoćama u razvoju". Također potrebno je članak dopuniti s financiranjem svih aktivnosti iz Pravilnika kao i mogućnošću završavanja pojedinog predmeta u kraćem vremenu od propisanoga (tzv parcijalna akceleracija). | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Vezano u navedeni prijedlog, kroz čitav Pravilnik uvodi se pojam darovito dijete/učenik. Prijedlozi vezani uz financiranje i "tzv. parcijalnu akceleraciju" se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 49 | SANJIN LUKARIĆ | Predmet uređenja, Članak 1. | Članak 1. mijenja se i glasi: Pravilnikom o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuje se način uočavanja i utvrđivanja, poticanja, praćenja i vrednovanja darovite djece i učenika, način obrazovanja, način financiranja te uvjeti i postupak pod kojima darovito dijete i učenik (u daljnjem tekstu: darovito dijete/učenik) može prijevremeno upisati i završiti odgojno-obrazovnu ustanovu ili pojedini predmet u kraćem vremenu od propisanoga. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Vezano u navedeni prijedlog, kroz čitav Pravilnik uvodi se pojam darovito dijete/učenik. |
| 50 | SANJA POSTAJ | Predmet uređenja, Članak 1. | Molim da se iz članka 1. izbaci pojam „djeca i učenici s darovitošću u razvoju“ i zamijeni jednostavnim pojmom „darovita djeca i učenici“. Pojam „djeca i učenici s darovitošću u razvoju“ nije primjeren ni opravdan, jer je nastao isključivo po uzoru na pojam „djeca/učenici s teškoćama u razvoju“, koji je, naravno, primjeren i opravdan. Tome u prilog ide i činjenica da se takav pojam ne može naći ni u jednom od sljedećih dokumenata: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika, Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju darovitih učenika, Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima. U svim tim dokumentima se koristi pojam „darovito dijete“ / daroviti učenik“. Sintagma „darovitost u razvoju“ nema smisla. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Vezano u navedeni prijedlog, kroz čitav Pravilnik uvodi se pojam darovito dijete/učenik. |
| 51 | MARA SESAR | Predmet uređenja, Članak 2. | U ime Katedre za didaktiku i školsku pedagogiju (Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu): Uz navedenu definiciju darovitosti smatramo kako bi bilo korisno dodatno elaborirati te dodati kriterije za utvrđivanje darovitosti. Naglašavamo važnost isticanja razlike između potencijalne i ostvarene darovitosti jer se darovitost javlja i kao potencijal koji se tek treba razviti (uz odgovarajuću podršku), a ne uvijek kao vidljiva postignuća. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz potencijalnu i ostvarenu darovitost se ne prihvaća iz razloga što "koncepti" nisu predmet Pravilnika. Predmet Pravilnika proizlazi iz odredbi Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) koji definira "darovite učenike". |
| 52 | SONJA PRIBELA-HODAP | Predmet uređenja, Članak 2. | U čl.2. stavak 1 – trebalo bi u skladu sa stavkom 2. nadopuniti kojih sposobnosti (intelektualnim). Govorimo o iznadprosječnim općim intelektualnim i/ili specifičnim sposobnostima. U nabrajanju područja – možda bi se trebalo jasnije navesti što zakonodavac misli pod određenim područjem, npr. nejasno je što bi to bilo iznadprosječno postignuće u zdravstvenom području. U istom članku, stavak 3. – izbrisati riječ intelektualnih koja se odnosi na oštećenja, darovito dijete sukladno definiciji u stavku 2 istog članka kako bi zadovoljio zahtjeve za priznavanje darovitosti treba imati iznadprosječne opće intelektualne i/ili specifične sposobnosti. STRUČNI RAZRED ZA PREDŠKOLSKU PSIHOLOGIJU HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 1. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen. Prijedlog vezan uz odgojno-obrazovna područja se ne prihvaća iz razloga što je Pravilnik usklađen s Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK, 2011.) koji sadrži detaljan opis navedenih odgojno-obrazovnih područja. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 3. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. |
| 53 | SILVIJA RAVIĆ | Predmet uređenja, Članak 2. | Za učenike s utvrđenim iznadprosječnim intelektualnim sposobnostima podrazumijeva se da imaju kvocijent inteligencije iznad 115, a za darovite učenike najmanje 130. Dakle, nikako ne može biti ispravno da su „Daroviti učenici oni kod kojih su utvrđene iznadprosječne opće intelektualne sposobnosti...“ kako je navedeno u čl. 2. stavak 2. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 1. i stavak 2. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen. |
| 54 | DJEČJI VRTIĆ RIJEKA | Predmet uređenja, Članak 2. | Vezano uz stavak 2. u predškolskoj ustanovi govorimo o potencijalno darovitima, u predškolskoj dobi rijetko možemo govoriti o iznadprosječnom postignuću ili uratku. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz potencijalnu darovitost se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22 i 101/23) uređuje predškolski odgoj i obrazovanje "darovite djece". |
| 55 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | Predmet uređenja, Članak 2. | Nekoliko je stvari sporno u ovom članku. Kriterij za određivanje darovitosti je vrlo nejasan i otvoren subjektivnom tumačenju – usto je potrebno jasno definirati što točno znači „iznadprosječne opće ili specifične sposobnosti“? Darovitost nije istovjetna iznadprosječnosti - daroviti pojedinci su oni koji imaju VISOKO iznadprosječne, a ne iznadprosječne sposobnosti. Također, u tekstu se predviđa da darovitost obavezno uključuje i visok stupanj kreativnosti te motivacije, kao i dosljedna IZRAZITO iznadprosječna postignuća – čime je opisana samo manifestna darovitost, a učenici s manifestnom darovitošću uvijek budu prepoznati (jer ostvaruju vrlo visoka postignuća i uspjehe), za razliku od potencijalno darovitih učenika koji često ostaju neprepoznati jer ne ostvaruju visoka postignuća unatoč vrlo visokim sposobnostima. Zbog navedenog je apsolutno nužno u kontekstu darovitosti govoriti o potencijalnoj darovitosti, jer upravo ti učenici često ostaju neprepoznati (a ako se ovaj pravilnik počne primjenjivati u ovom obliku, bit će neprepoznati i još više nego sad) i nemaju osigurane mogućnosti za ostvarenje svojih potencijala. Usto, potpuno je nelogično darovitost definirati kroz IZNADPROSJEČNE sposobnosti i realizaciju IZRAZITO IZNADPROSJEČNIH uradaka i postignuća, umjesto da je obratno. Opis darovitog učenika s teškoćama pak sadrži kontradiktornosti jer darovitost podrazumijeva IZRAZITO visoke intelektualne sposobnosti, te je nemoguće da uz njih učenik istovremeno ima i intelektualne teškoće. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 3. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. Prijedlog vezan uz potencijalnu darovitost se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22 i 101/23) uređuje predškolski odgoj i obrazovanje "darovite djece", a Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) uređuje odgoj i obrazovanje "darovitih učenika". |
| 56 | UDRUGA ZA DAROVITOST "DAR" | Predmet uređenja, Članak 2. | Dr. Joseph S. Renzulli- Definicija darovitosti "Tradicionalne definicije darovitosti većinom su se oslanjale na rezultate standardiziranih testova inteligencije, često ograničavajući identifikaciju darovitih na one koji postižu rezultate u najviših 3 do 5 posto na testovima opće sposobnosti. Ova definicija, međutim, može biti preuska jer ne uzima u obzir važne osobine poput kreativnosti i predanosti, koje su ključne za postizanje izvanrednih uspjeha. Tri glavna faktora darovitosti Umjesto da se darovitost promatra isključivo kao rezultat visokog IQ-a, predloženi model darovitosti temelji se na međusobnoj interakciji tri glavna faktora: 1. Iznadprosječne sposobnosti: Ovo uključuje kako opće intelektualne sposobnosti, tako i specifične vještine u određenim područjima. Iznadprosječne sposobnosti važan su, ali ne i jedini uvjet za darovitost. 2. Kreativnost: Kreativnost se odnosi na sposobnost generiranja originalnih i inovativnih ideja, kao i na sposobnost rješavanja problema na nekonvencionalan način. Ova osobina također ima ključnu ulogu u postizanju iznimnih uspjeha. 3. Predanost zadatku: Pojedinci koji su istinski posvećeni svom radu pokazuju visok stupanj motivacije i ustrajnosti. Oni su spremni prevladati prepreke i posvetiti se dugotrajnim ciljevima unatoč izazovima. Fleksibilniji pristup Renzulli se zalaže za širi i fleksibilniji pristup u identificiranju darovitih pojedinaca, koji uključuje procjenu kreativnosti i predanosti zadatku, uz uobičajene intelektualne testove. Na ovaj način moguće je prepoznati darovitost u mnogo širem spektru ljudi, nego što to omogućavaju tradicionalne metode. Definicija darovitosti: Višestruki kriteriji Predložena definicija darovitosti temelji se na ideji da daroviti pojedinci nisu nužno samo oni s visokim rezultatima na standardiziranim testovima inteligencije. Umjesto toga, ona uključuje tri glavne komponente: iznadprosječne sposobnosti, kreativnost i predanost zadatku. Iznadprosječne sposobnosti Ovaj faktor može biti opći ili specifičan za određena područja. Na primjer, neki učenici mogu pokazivati opće intelektualne sposobnosti iznad prosjeka, dok drugi mogu imati iznimne vještine u područjima poput matematike, umjetnosti, jezika ili glazbe. Ključno je prepoznati i opće i specifične oblike sposobnosti. Kreativnost Kreativnost je neophodna za inovacije i napredak. Kreativni pojedinci često se razlikuju po svojoj sposobnosti da vide svijet iz novih perspektiva te generiraju originalne ideje i rješenja za probleme. Oni imaju tendenciju postavljati neobična pitanja i preispitivati uvriježena mišljenja. Predanost zadatku Predanost se odnosi na ustrajnost, motivaciju i posvećenost. Pojedinci s visokom razinom predanosti usredotočuju se na postizanje ciljeva, često ulažući vrijeme i trud kako bi prevladali prepreke. Ova komponenta igra važnu ulogu u postizanju visokih postignuća jer intelektualne sposobnosti i kreativnost same po sebi nisu dovoljne bez odgovarajuće razine motivacije i predanosti. Važnost interakcije između komponenti Prema ovom modelu, darovitost proizlazi iz interakcije između ove tri komponente. Pojedinci koji pokazuju visoku razinu svih triju faktora imaju veće šanse za postizanje izvanrednih rezultata. Na primjer, osoba s izuzetno visokim intelektualnim sposobnostima, ali bez kreativnosti ili motivacije, možda neće uspjeti ostvariti svoj puni potencijal. Isto vrijedi i za osobe koje su kreativne, ali im nedostaje predanost zadatku. Primjena modela u obrazovanju Ovaj model pruža smjernice za rad s darovitom djecom u obrazovnim sustavima. Umjesto oslanjanja isključivo na IQ testove, obrazovni stručnjaci trebali bi koristiti šire kriterije kako bi identificirali darovite učenike. Time bi se omogućilo prepoznavanje šireg spektra darovitih pojedinaca, uključujući one koji možda ne postižu visoke rezultate na standardiziranim testovima, ali pokazuju visoku razinu kreativnosti i predanosti." Prof. Dr.Dr. Albert Ziegler, Distinguished Professor of Educational Psychology and Research on Excellence, Founding Chairman of the European Talent Support Network (ETSN), Immediate Past Vice-President of the European Council for High Ability (ECHA), Director at the World Giftedness Center, Dubai, UAE, University of Erlangen-Nuremberg, Department of Psychology: "Darovitost se može definirati na različite načine, a po mom mišljenju i raznolikost definicija doprinosi zdravom natjecanju među zemljama za najbolji sustav potpore talentima. Međutim, prijedlog Pravilnika mi se izuzetno sviđa. Ima prst na pulsu znanosti i razvoja te je stručno ispravan i funkcionalan." | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi vezani uz definicije darovitosti se ne prihvaćaju iz razloga što je sve navedeno u prijedlozima već sadržano u definiciji navedenoj u Pravilniku. |
| 57 | UDRUGA ZA DAROVITOST "DAR" | Predmet uređenja, Članak 2. | Izvorni autor definicije darovitosti, definicije na koju se poziva ovaj Pravilnik, profesor Dr. Joseph S. Renzulli - University of Connecticut predlaže: "mislim da bi bilo dobro uključiti citat poput priloženog (https://www.researchgate.net/publication/234665343_What_Makes_Giftedness_A_Reexamination_of_the_Definition). Ili čak uključite kopiju znanstvenog članka kao privitak. Najviše je citiran u ovom području. To bi čitateljima pružilo mnogo više informacija o tome kako su se razvijale ideje o fleksibilnijoj definiciji." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 58 | SANDA ŠOIĆ | Predmet uređenja, Članak 2. | Mislim da bi se iz teksta trebale izbaciti intelektualne teškoće jer su u suprotnosti s karakteristikama darovitih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 3. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. |
| 59 | ZVONČICA KUČANDA | Predmet uređenja, Članak 2. | Ne razumijem pod (3) kako dijete s intelektualnim teškoćama možemo definirati kao darovito? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 3. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. |
| 60 | IVANA LONČAREVIĆ | Predmet uređenja, Članak 2. | Iznadprosječnost nije definicija sama po sebi - trebalo bi navesti kojim testovima se procjenjuje i uz koji kriterij (5, 10 25% najuspješnijih?). Kako procjenjivati kreativnost i motivaciju? Poznato je da darovita djeca često ostaju neprepoznata baš zbog toga što ne ostvaruju iznadprosječna postignuća i uratke, oni koji ih ostvaruju obično su već uključeni u neki oblik podrške, barem dodatni rad. Darovito dijete s intelektualnim teškoćama je više oksimoron nego mogućnost, uz visoku sposobnost u jednom području i intelektualne teškoće eventualno možemo govoriti o talentu. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz navođenje testova za procjenu se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 3. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. |
| 61 | NINA PAVLIN-BERNARDIĆ | Predmet uređenja, Članak 2. | Komentar Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Treba jasno definirati što znači natprosječan uspjeh u zdravstvenom području. Kakva su to postignuća? Što je s djecom koja imaju potencijal (visoki intelektualni kapaciteti) ali on još nije izražen niti u jednom području? Naime implicitno je korištena Renzullijeva teorija pri definiranju, a po Renzulliju djeca još ne moraju imati postignuće – dovoljni su intelektualni kapacitet, motivacija i kreativnost. Odrasli moraju imati postignuće. Na koji način su djeca s intelektualnim teškoćama uključena u skupinu navedenu pod (3)? | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz odgojno-obrazovna područja se ne prihvaća iz razloga što je Pravilnik usklađen s Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK, 2011.) koji sadrži detaljan opis navedenih odgojno-obrazovnih područja. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 3. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. |
| 62 | SANJA PETROVIĆ | Predmet uređenja, Članak 2. | Molim izmjenu teksta u članku 2., (3), uz darovito dijete/učenik s teškoćama dodati "(dijete/učenik s dvostrukim posebnim potrebama)" | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz dvostruku posebnost se ne prihvaća iz razloga što je traženo sadržano u objavljenim Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima. |
| 63 | SANJA PETROVIĆ | Predmet uređenja, Članak 2. | Netko se "zaigrao" s posve lijepo sročenom definicijom darovitosti iz Smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima te otkrhnuo važan dio sadržaja definicije. Bilo bi lijepo kad bi sastavljač ovog dokumenta još jednom pogledao u tekst Smjernica te dodao "ostatak". Fenomen darovitosti ima različita određenja te je tijekom povijesti evoluirao od Termana, Galtona, Gardnera, Sternberga, Renzullija, Tannenbauma... U članku 2. nužno je dodati okolinski kontekst i čimbenike kao ravnopravnu komponentu darovitosti. Površnost sastavljača vidljiva je u definiciji darovitih učenika s teškoćama - "čije sposobnosti u međudjelovanju s čimbenicima iz okoline ograničavaju njegovo puno, učinkovito i ravnopravno sudjelovanje u odgojno-obrazovnome procesu". Kod njih je pak okolina važan faktor koji ga očito i ograničava! | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz okolinski kontekst i čimbenike se ne prihvaća iz razloga što je traženo sadržano u Smjernica za rada s darovitom djecom i učenicima. |
| 64 | IVANA DELAČ | Predmet uređenja, Članak 2. | Nekoliko je stvari sporno u ovom članku. Kriterij za određivanje darovitosti je vrlo nejasan i otvoren subjektivnom tumačenju - što točno znači „iznadprosječne opće ili specifične sposobnosti“? I otkad je darovitost tek iznadprosječnost? Daroviti pojedinci su oni koji imaju VISOKO iznadprosječne, a ne iznadprosječne sposobnosti. Također, predviđa se da darovitost obavezno uključuje i visok stupanj kreativnosti te motivacije, kao i dosljedna IZRAZITO iznadprosječna postignuća – ovime je opisana samo manifestna darovitost, a učenici s manifestnom darovitošću uvijek budu prepoznati (jer ostvaruju vrlo visoka postignuća i uspjehe), za razliku od potencijalno darovitih učenika koji često ostaju neprepoznati jer ne ostvaruju visoka postignuća unatoč vrlo visokim sposobnostima. Usto, potpuno je nelogično darovitost definirati kroz IZNADPROSJEČNE sposobnosti i realizaciju IZRAZITO IZNADPROSJEČNIH uradaka i postignuća, umjesto da je obratno. Općenito u cijelom pravilniku nedostaju potencijalno daroviti učenici, što je ogroman propust jer upravo ti učenici često ostaju neprepoznati (a ako se ovaj pravilnik počne primjenjivati u ovom obliku, bit će neprepoznati i još više nego sad) i nemaju osigurane mogućnosti za ostvarenje svojih potencijala. I opis darovitog učenika s teškoćama je kontradiktoran jer darovitost podrazumijeva IZRAZITO visoke intelektualne sposobnosti, te je nemoguće da uz njih učenik istovremeno ima i intelektualne teškoće. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 3. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. Prijedlog vezan uz potencijalnu darovitost se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22 i 101/23) uređuje predškolski odgoj i obrazovanje "darovite djece", a Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) uređuje odgoj i obrazovanje "darovitih učenika". |
| 65 | MARGARETA KOVAČ | Predmet uređenja, Članak 2. | Stavak 1: Nejasno je na što se misli pod "dosljednim postizanjem izrazito iznadprosječnih postignuća" - tko ih vrednuje i prema kojim kriterijima? Osim toga, što to znači za potencijalno darovite učenike koji još nisu prepoznati jer njihova manifestacija darovitosti još uvijek nije dovoljno dosljedna? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz potencijalnu darovitost se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22 i 101/23) uređuje predškolski odgoj i obrazovanje "darovite djece", a Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) uređuje odgoj i obrazovanje "darovitih učenika". |
| 66 | MARGARETA KOVAČ | Predmet uređenja, Članak 2. | Stavak 3: Intelektualne teškoće podrazumijevaju značajno ispodprosječno intelektualno funkcioniranje, što je u suprotnosti s iznadprosječnim intelektualnim funkcioniranjem koje je jedna od značajki darovitosti. Nije moguće da su kod darovitog djeteta kod kojega su utvrđene iznadprosječne opće intelektualne sposobnosti i/ili specifične sposobnosti istodobno prisutne i intelektualne poteškoće. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 3. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. |
| 67 | DANIJELA ŽARKOVIĆ | Predmet uređenja, Članak 2. | Poštovani, u članku 2.,stavak 3 treba svakako promijeniti dio teksta. Možda bi bilo uputno napisati kako učenik/ca posjeduje natprosječnu opću ili specifičnu sposobnost,motivaciju i visok stupanj kreativnosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 3. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. |
| 68 | MARIO TADIĆ | Predmet uređenja, Članak 2. | Molim izmjenu teksta članka 2. stavka 3 odnosno pojma "Daroviti učenik/učenik s teškoćama u razvoju" u termin "Dvostruko poseban učenik" ili alternativno "Dvostruko izniman učenik" kako slijedi: Dvostruko poseban učenik je dijete/učenik u kojega je utvrđena darovitost iz stavka 2. ovoga članka kao i utvrđene teškoće koje proizlaze iz tjelesnih, mentalnih, osjetilnih oštećenja i poremećaja funkcija ili kombinacije više vrsta oštećenja i poremećaja te se manifestiraju tijekom razvojne dobi, a čije sposobnosti u međudjelovanju s čimbenicima iz okoline ograničavaju njegovo puno, učinkovito i ravnopravno sudjelovanje u odgojno-obrazovnome procesu. Strana znanstvena literatura ih naziva “Twice exceptional” ili “2e”. Darovito dijete/učenik prema st.(2) je definirano kao dijete/učenik u kojega su utvrđene iznadprosječne opće intelektualne sposobnosti stoga ne može u st. (3) darovito dijete/učenik s teškoćama u razvoju biti definirano i kao dijete/učenik s intelektualnim teškoćama. Intelektualne teškoće (ne i druge teškoće u razvoju) nisu spojive s pojmom darovitosti. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz dvostruku posebnost se ne prihvaća iz razloga što je traženo sadržano u objavljenim Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 3. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. |
| 69 | SANJIN LUKARIĆ | Predmet uređenja, Članak 2. | Članak 2. stavak (3) mijenja se i glasi: (3) Darovito dijete/učenik s teškoćama u razvoju je dijete/učenik u kojega je utvrđena darovitost iz stavka 2. ovoga članka kao i utvrđene teškoće koje proizlaze iz tjelesnih, mentalnih, osjetilnih oštećenja i poremećaja funkcija ili kombinacije više vrsta oštećenja i poremećaja te se manifestiraju tijekom razvojne dobi, a čije sposobnosti u međudjelovanju s čimbenicima iz okoline ograničavaju njegovo puno, učinkovito i ravnopravno sudjelovanje u odgojno-obrazovnome procesu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 3. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. |
| 70 | SANJIN LUKARIĆ | Predmet uređenja, Članak 2. | S obzirom da je darovito dijete/učenik prema st. (2) definirano kao dijete/učenik u kojega su utvrđene iznadprosječne opće intelektualne sposobnosti, ne može u st. (3) darovito dijete/učenik s teškoćama u razvoju biti definirano kao dijete/učenik s intelektualnim teškoćama. Te dvije stvari ne idu zajedno. To je izgleda omaškom prepisano iz Pravilnika za TUR. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 3. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. |
| 71 | ŽELJKO DRAGIČEVIĆ | Predmet uređenja, Članak 2. | Predlažem izmjenu teksta u članku 2. stavak 3 odnosno termina "Daroviti učenik/učenik s teškoćama u razvoju" u termin "Dvostruko poseban učenik" ili alternativno "Dvostruko izniman učenik" kako slijedi: Dvostruko poseban učenik je dijete/učenik u kojega je utvrđena darovitost iz stavka 2. ovoga članka kao i utvrđene teškoće koje proizlaze iz tjelesnih, mentalnih, intelektualnih, osjetilnih oštećenja i poremećaja funkcija ili kombinacije više vrsta oštećenja i poremećaja te se manifestiraju tijekom razvojne dobi, a čije sposobnosti u međudjelovanju s čimbenicima iz okoline ograničavaju njegovo puno, učinkovito i ravnopravno sudjelovanje u odgojno-obrazovnome procesu. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz dvostruku posebnost se ne prihvaća iz razloga što je traženo sadržano u objavljenim Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 3. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. |
| 72 | ŽELJKO DRAGIČEVIĆ | Predmet uređenja, Članak 2. | Članak 2. stavak 1 predlažem dopunu teksta riječima "u usporedbi s drugima iste dobi, iskustva ili okoline" kako slijedi: Darovitost je sklop osobina, iznadprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, visokoga stupnja kreativnosti i motivacije u usporedbi s drugima iste dobi, iskustva ili okoline koji darovitima omogućava razvijanje izvrsnih kompetencija i dosljedno postizanje izrazito iznadprosječnih postignuća i/ili uradaka u jednome ili više područja: jezično-komunikacijskom, matematičkom, prirodoslovnom, tehničkom i informatičkom, društveno-humanističkom, umjetničkom te tjelesnom i zdravstvenom . | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz dopunu teksta riječima "u usporedbi s drugima iste dobi, iskustva ili okoline" se ne prihvaća iz razloga što se procjena intelektualnih sposobnosti provodi sa standardiziranim testovima te nema potrebe navoditi "u usporedbi s drugima iste dobi" jer to već testovi rade. |
| 73 | NATALIA DUJIĆ | Predmet uređenja, Članak 2. | Komentar na stavak 3: Kako je moguće da su kod darovitog djeteta/učenika kod kojega su utvrđene iznadprosječne opće intelektualne sposobnosti i/ili specifične sposobnosti (vidi stavak 2) istodobno prisutne i intelektualne poteškoće?! Intelektualne poteškoće su karakterizirane značajno ispodprosječnim intelektualnim funkcioniranjem i adaptivnim ponašanjem. Ne ide jedno s drugim | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 2. stavak 3. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. |
| 74 | NATALIA DUJIĆ | Predmet uređenja, Članak 2. | Komentar na stavak 2: Ukoliko netko već manifestira darovitost, kako se ovdje navodi: „dosljedno postizanje izrazito iznadprosječnih postignuća i/ili uradaka u jednom ili više odgojno-obrazovnih područja“, čemu uopće propisujemo obvezu identifikacije?! Za one koji nisu prepoznati, a potencijalno su daroviti? Izostavljeni su iz ovog opisa. Također je prepisana Renzullijeva tzv Troprstenasta definicija/teorija darovitosti iz starog pravilnika koja se često koristi i nemam ništa protiv nje, no o njenim implikacijama u praksi treba voditi računa. Renzulli se odmakao od tradicionalnih pogleda na darovitost po kojima je darovito 3 – 5 % populacije. Smatrao je da za osobu možemo reći da je darovita ako ima visoke opće ili specifične sposobnosti i njen rezultat je među 15 – 20% najboljih. Naglasak je stavljao na motivaciju, odnosno usmjerenost na zadatak (koji uključuje upornost, naporan rad, ali i samopouzdanje). Oni koji rade s darovitima, znaju koliko su u našoj prezaštitničkoj kulturi motivirani, uporni i usmjereni na zadatak ( a da nije riječ o PSA). Budući je ovaj pravilnik izrazito usmjeren na administriranje i izdavanje rješenja valja voditi računa uopće o mogućim kriterijima na temelju kojih će se određivati učenikova motiviranost i usmjerenost zadatak, a ravnatelji izdavati rješenja o darovitosti. Hoće li takva definicija darovitosti i kriteriji za izdavanje rješenja omogućiti bolje zadovoljavanje posebnih obrazovnih potreba darovitih učenika ili će u praksi generirati nove probleme? Predlažem: okupiti stručnjake koji će predložiti definiciju darovitosti u skladu s potrebama darovitih učenika i mogućnostima identifikacije unutar našeg jezičnog područja. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz potencijalnu darovitost se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22 i 101/23) uređuje predškolski odgoj i obrazovanje "darovite djece", a Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) uređuje odgoj i obrazovanje "darovitih učenika". Prijedlozi vezani uz definicije darovitosti se ne prihvaćaju iz razloga što je sve navedeno u prijedlozima već sadržano u definiciji navedenoj u Pravilniku. Nadalje, imenovani članovi Radne skupine koja je izradila Nacrt prijedloga Pravilnik su istaknuti predstavnici stručne i akademske zajednice. Nacrt prijedloga Pravilnika ne definira "izdavanje rješenja". |
| 75 | NATALIA DUJIĆ | Predmet uređenja, Članak 2. | Komentar na stavak 1: Što znači da je netko darovit u zdravstvenom ili društveno humanističkom području? Stavak 2. je prepisan iz starog pravilnika, samu su sada navedenim područjima darovitosti vrlo nespretno promijenjena imena. U praksi: kada se uđe u e-Maticu (čiji obrazac slijedi Pravilnike) nije moguće upisati darovitost učeniku koji je iznad 99% centila na sva 4 indeksa WISCa, što znači da je postigao rezultat među 1% najboljih u populaciji djece svoje dobi. Da bi kao darovitog upisali takvog učenika morate se odlučiti samo za jedno „navodno“ područje darovitosti, što nema nikakvog smisla niti je u interesu darovitih. Predlažem izostaviti „navodna“ područja darovitosti ili nazive uskladiti sa stručnim nazivima ili primjerice sa indeksima WISCa. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz odgojno-obrazovna područja se ne prihvaća iz razloga što je Pravilnik usklađen s Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK, 2011.) koji sadrži detaljan opis navedenih odgojno-obrazovnih područja. |
| 76 | ŽELJANA VOLAREVIĆ | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Prema ovom stavku "(2) Uočavanje i utvrđivanje darovitosti u djece/učenika je kontinuiran proces koji provodi tim stručnjaka (u daljnjem tekstu: Tim za darovite), a obuhvaća svu djecu/učenike u svim dobnim razinama razvoja tijekom cjelokupnoga odgojno-obrazovnog procesa." čini se kao da svi već imamo cijelu vojsku stručnih suradnika, a naše škole jedva imaju pedagoga i to mnoge od njih samo na pola radnog vremena. Treba pojačati edukacije na temu uočavanja i prepoznavanja darovite djece te poticati i vodstva škola i djelatnike na pomnije promatranje koje bi rezultiralo uočavanjem takvog djeteta. Čini mi se da je puno lakše uočiti kad dijete ima neku teškoću nego kad je dijete darovito po konkretnim kriterijima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih kontinuirano osigurava zapošljavanje stručnih suradnika u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama. |
| 77 | MARA SESAR | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | U ime Katedre za didaktiku i školsku pedagogiju (Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu): Sukladno smjernicama MZOM-a (Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima; listopad 2022.) , predlažemo dodavanje i naglašavanje sljedećeg: Određena darovita djeca i učenici u većoj su mjeri izložena mogućnosti da ne budu uočena kao potencijalno darovita, čime se smanjuje i mogućnost da pravodobno uđu u postupak utvrđivanja darovitosti. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz potencijalnu darovitost se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22 i 101/23) uređuje predškolski odgoj i obrazovanje "darovite djece", a Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) uređuje odgoj i obrazovanje "darovitih učenika". |
| 78 | SONJA PRIBELA-HODAP | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Ustanove za rani i predškolski odgoj skrbe o djeci od 6 mjeseci starosti do polaska u školu. Upitno je može li se i kako provesti postupak utvrđivanja darovitosti u svim dobnim razinama razvoja (od 6 mj. starosti nadalje). U kontekstu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja govorimo o pojmu potencijalna darovitost – potencijal koji omogućuje pojedincu da razvije svoje sposobnosti do razine koja omogućuje postizanje dosljedno natprosječnog uratka i postignuća u aktivnostima kojima se bavi; kad pojedinac postiže natprosječna postignuća i uratke u aktivnostima kojima se bavi govorimo o ostvarenoj ili manifestnoj darovitosti; potencijalna darovitost često se vezuje uz djecu rane i predškolske dobi zbog sposobnosti, kompetencija i motivacije koje su još u razvoju i nedovoljne pouzdanosti psihologijskih mjernih instrumenata u ranoj dobi. Nadalje, nejasan je proces i ritam kontinuiranog procesa koji kako je naznačeno obuhvaća svu djecu tijekom cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa (od 6 mj. starosti do polaska u školu), navedeno je potrebno konkretizirati u odnosu na ustanovu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. STRUČNI RAZRED ZA PREDŠKOLSKU PSIHOLOGIJU HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz potencijalnu darovitost se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22 i 101/23) uređuje predškolski odgoj i obrazovanje "darovite djece", a Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) uređuje odgoj i obrazovanje "darovitih učenika". |
| 79 | MARINA HRANILOVIĆ HADŽIĆ | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Članak 4.2. Utvrđivanje darovitosti trebao bi provoditi tim stručnjaka za to područje (isključivo psiholozi koji usmjerenim testovima mogu dokazati darovitost). Također, potrebno je da barem dva stručnjaka budu uključena u davanje svoga mišljenja. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Pravilnik u članku 5. utvrđuje članove i poslove Tima za darovite. |
| 80 | PRAVOBRANITELJ ZA DJECU | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Predlažemo iza riječi poticanja dodati riječ razvoja te riječ visokih zamijeniti riječju punih potencijala kako se navodi u Konvenciji o pravima djeteta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 4. stavak 1. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. |
| 81 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Potpuno je nejasna, i nepotrebno otvorena za interpretaciju, stavka da proces utvrđivanja darovitosti „obuhvaća svu djecu/učenike u svim dobnim razinama razvoja tijekom cjelokupnoga odgojno-obrazovnog procesa“. Potrebno je jasno definirati u kojim vremenskim točkama obrazovanja se provodi proces utvrđivanja darovitosti, posebno s obzirom da obrada sve djece u jednoj generaciji (a kamoli cijeloj školi) zahtijeva jako puno vremena i ljudskih resursa. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz propisivanje vremenskih točaka u kojima se provode generacijska testiranja se ne prihvaća iz razloga što se testiranja (individualna i generacijska) mogu provoditi u bilo kojoj dobi djeteta/učenika ovisno o procjeni stručnih djelatnika te mogućnostima odgojno-obrazovne ustanove. |
| 82 | BOJANA BARLOVIĆ TUŠEK | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Poštovani, smatram da je potrebno jasnije definirati kontinuirani proces uočavanja i utvrđivanja darovitosti, kako će se provoditi identifikacija (testiranja) i u kojim obrazovnim razdobljima. Isto tako nije jasno financiranje postupka identifikacije kao i financiranje edukacija za odgojno-obrazovne djelatnike uključenih u proces identifikacije. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz propisivanje vremenskih točaka u kojima se provode generacijska testiranja se ne prihvaća iz raloga što se testiranja (individualna i generacijska) mogu provoditi u bilo kojoj dobi djeteta/učenika ovisno o procjeni stručnih djelatnika te mogućnostima odgojno-obrazovne ustanove. Prijedlog vezan uz financiranje edukacija za odgojno-obrazovne djelatnike uključene u proces identifikacije se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 83 | HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 156/23) gdje su skupine darovitih učenika i učenika s razvojnim teškoćama definirane kao učenici s posebnim odgojno obrazovnim potrebama, a imajući na umu potrebu da se omogući primjeren oblik školovanja za darovite učenike, smatramo da postupak utvrđivanja i daljnjeg donošenja odluka o programu treba voditi Upravni odjel, odnosno gradski/županijski ured. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 84 | JOSIPA MAMUŽIĆ | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | dodati iza “zadovoljavanja njihovih odgojno-obrazovnih potreba”: i socioemocionalnih potreba. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz dodavanje "socioemocionalnih potreba" se ne prihvaća iz razloga što odgojne potrebe obuhvaćaju i traženo. |
| 85 | SANJA PETROVIĆ | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | U članku 4., (2) navedeno je da je uočavanje i utvrđivanje darovitosti u djece/učenika kontinuiran proces koji bi trebao provoditi tim stručnjaka (Tim za darovite). "Kontinuirani proces" je nedovoljno jasno definiran zbog sljedećeg: nije utvrđena financijska konstrukcija testiranja (nabava testova, edukacija djelatnika za primjenu testova, posebno WISC-IV), uključivanje vanjskih stručnjaka i jasno definiran ciklus testiranja kada je riječ većem obuhvatu djece. Uostalom, ciklusi testiranja definirani su u pojedinim centrima izvrsnosti i to prema dobi i područjima, pa ostaje nejasno zašto to isto nije definirano i ovim Nacrtom prijedloga pravilnika. "Kontinuirani proces" uočavanja i utvrđivanja darovitosti eventualno može biti dijelom razlikovnih i/li individualiziranih kurikuluma pojedinih darovitih učenika i/li darovitih učenika s teškoćama. U Nacrtu prijedloga Pravilnika mora biti navedena obaveza nadležnog Ministarstva da utvrdi ciklus testiranja darovitosti u odgojno-obrazovnim ustanovama. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz ciklus testiranja darovitosti se ne prihvaća iz razloga što se testiranja (individualna i generacijska) mogu provoditi u bilo kojoj dobi djeteta/učenika ovisno o procjeni stručnih djelatnika te mogućnostima odgojno-obrazovne ustanove. |
| 86 | IVANA DELAČ | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Što točno znači da postupak „obuhvaća svu djecu/učenike u svim dobnim razinama razvoja tijekom cjelokupnoga odgojno-obrazovnog procesa“? Znači li to da je potrebno SVE učenike svake godine, tijekom vrtića, osnovne i srednje škole, testirati s ciljem utvrđivanja darovitosti? Vrlo nejasno, i vrlo otvoreno za raznorazne interpretacije. Potrebno je jasno definirati u kojim vremenskim točkama obrazovanja se provodi proces utvrđivanja darovitosti, posebno s obzirom da obrada sve djece u jednoj generaciji (a kamoli cijeloj školi) zahtijeva jako puno vremena i ljudskih resursa. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz propisivanje vremenskih točaka u kojima se provode generacijska testiranja se ne prihvaća iz razloga što se testiranja (individualna i generacijska) mogu provoditi u bilo kojoj dobi djeteta/učenika ovisno o procjeni stručnih djelatnika te mogućnostima odgojno-obrazovne ustanove. |
| 87 | MARIJA JURIĆ | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | U čl. 4 stavak 1 potrebno je dodati u tekstu i "socioemocionalne potrebe" budući da kognitivni razvoj darovite djece često ne prati socioemocionalni razvoj zbog čega imaju specifične potrebe i karakteristike. Neujednačenost u razvoju je velik izazov u radu i važno je voditi računa i o njihovim karakteristikama i socioemocionalnim potrebama. Vezano za isti članak, stavak 2 smatram kako se treba omogućiti proces identifikacije darovitosti već i u 1. razredu ako za ovim postoji potreba budući da neka djeca pokažu izniman rezultat na Testu spremnosti za školu, tj. tijekom postupka utvrđivanja psihofizičke spremnosti. U ruralnim sredinama često nije obavljena ranija identifikacija u predškolskoj ustanovi (ako je uopće ima, no ako i postoji, često nemaju stručnog suradnika psihologa i djeca dolaze bez ranijih nalaza stručnjaka). Važno je provesti proces identifikacije već u toj dobi i kod djeteta razvijati nove vještine i interese a ne dozvoliti da ovakav učenik stagnira i ne razvija se. Također, kasnije u višim razredima ponoviti postupak i identificirati darovitost u različitim područjima za koja su nužna psihodijagnostička sredstva, check liste i sl., kao i sudjelovanje drugih stručnjaka, mentora iz pojedinog područja. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz dodavanje "socioemocionalnih potreba" se ne prihvaća iz razloga što odgojne potrebe obuvaćaju i traženo. Prijedlog vezan uz propisivanje vremenskih točaka u kojima se provode generacijska testiranja se ne prihvaća iz razloga što se testiranja (individualna i generacijska) mogu provoditi u bilo kojoj dobi djeteta/učenika ovisno o procjeni stručnih djelatnika te mogućnostima odgojno-obrazovne ustanove. |
| 88 | MARGARETA KOVAČ | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Komentar na čitav članak 4: Nejasne su obveze u vezi postupka identifikacije darovitosti u različitim fazama obrazovanja djeteta. Koje obveze imaju vrtići, a koje osnovne i srednje škole? U kojoj će se dobi darovitost utvrđivati? Ako se utvrdi u vrtićkoj dobi, koje su obveze vrtića prema osnovnoj školi koju će dijete upisati, a zatim osnovne prema srednjoj školi - koje informacije trebaju dijeliti i na koji način? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz propisivanje vremenskih točaka u kojima se provode generacijska testiranja se ne prihvaća iz razloga što se testiranja (individualna i generacijska) mogu provoditi u bilo kojoj dobi djeteta/učenika ovisno o procjeni stručnih djelatnika te mogućnostima odgojno-obrazovne ustanove. |
| 89 | LJILJA RUNJE | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | U Pravilniku je navedeno da se uočavanje i utvrđivanje darovitosti djece i učenika provodi u svim dobnim razinama tijekom cijelog odgojno-obrazovnog procesa, s čim se u potpunosti slažem. Želim istaknuti potrebu ranijeg utvrđivanje darovitosti. Prilikom prijevremenog upisa nerijetko su darovita djeca već testirana i roditelji prilažu nalaze stručnjaka. Uz procjene učitelja koji prate učenike od 1. razreda, psihologijskih testiranja, procjene roditelja, procjene naprednih obrazovnih postignuća i dr. možemo imati dovoljno informacija u postupku utvrđivanja darovitosti već od 2. razreda. Predlažem ponovno utvrđivanje u 4. razredu i u 6. razredu kada se uključuju i učitelji predmetne nastave. Također, kako je uočavanje i utvrđivanje darovitosti kontinuiran proces, utvrđivanje može se provesti u bilo kojoj dobi učenika ako se uoči potreba. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 90 | MARIO TADIĆ | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Preduvjet uspješnosti uočavanja i utvrđivanja darovitosti je ukupnost pristupa darovitosti: razvoj kognitivnih sposobnosti, ali i zadovoljenje socio-emocionalnih potreba (ovaj dio je iznimno bitan kod darovite djece jer nesklad između kognitivnog i socio-emocionalnog razvoja, asinkroni razvoj može postati uzrokom poteškoća u funkcioniranju darovitog djeteta i učenika). Aktualiziram jedno važno pitanje koje se tiče darovitosti ì visoke darovitosti, a o njemu nema niti slova u ovom Pravilniku, a odnosi se na socio emocionalnu dobrobit darovite djece koje je jednako važan ako ne i važniji aspekt u temi kao i obrazovni dio. Kod visoko darovite djece u jednom ogromnom postotku nalazi se jaka intenzivnost i pretjerana pobudljivost (intelekta, emocija, mašte, psihomotorike, osjetila (Webb i sur. 2010)), posebno kod najdarovitijih (sami kraj desne strane Gaussove krivulje). Intenzivnost u razredu ponekad izgleda kao neumjerenost u postavljanju pitanja, ponekad prelazak granice nastavnik/učenik ako mu je stalo do teme, burno proživljavanje emocija i svega čemu pridaje značaj u školskom danu. Pobudljivost se odnosi i na senzoriku. Receptori takve djece su osjetljiviji na sve: slušne, kožne, mirisne, okusne podražaje. Takva visoko darovita djeca su u ogromnom riziku od socijalne isključenosti, prijete im opasnosti sa svih strana (manjak educiranosti školskog kadra po pitanju karakteristika koje prate visoku darovitost, predrasude okoline, maltretiranje od strane vršnjaka, pogrešne dijagnoze, loša zakonska rješenja u školstvu (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi neadekvatan za darovite, loš postojeći Pravilnik za darovite iz 1991., neprimjenjivanje Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima …) npr. darovito dijete zbog emotivnih specifičnosti ostvaruju pomoćnika u nastavi temeljem Orijentacijske liste Pravilnika o djeci s teškoćama gdje su emotivne teškoće darovitih kao takve neprepoznate i nepostojeće pa se stoga 'guraju' tamo gdje ne pripadaju i to u skupinu poremećaja osjećanja i ponašanja a koji se odnose na progresivnu psihopatologiju i organitete. Navedeno je žalosno da ne može biti žalosnije, jer darovitost je Dar a nikako organsko oštećenje, mentalni poremećaj ili psihopatologija). Što ćemo poduzeti sa svim ovim problematičnim dijelovima? Kako možemo postići da socio emocionalna dobrobit darovitih bude podržana i prava djece zaštićena u sustavu? Molim dopuniti tekst na način: Uočavanje i utvrđivanje darovitosti u djece/učenika je postupak koji se provodi sa svrhom prepoznavanja i zadovoljavanja njihovih odgojno-obrazovnih potreba, odnosno poticanja njihovih visokih potencijala i socio-emocionalne dobrobiti odgovarajućom potporom u odgojno-obrazovnome sustavu. Potrebno je definirati neke vremenske rokove kako se ne bi dogodilo „da učenik provede pola svojeg školovanja „neidentificiran“, čekajući provedbu administrativnih procesa i bez pravovremene odgovarajuće potpore u odgojno-obrazovnome sustavu.“ Uvesti obvezno godišnje testiranje učenika razredne nastave na državnoj razini u verbalnoj i neverbalnoj domeni pristupačnim testovima čime bi se dobio skup djece koje bi se onda testiralo nakon primjerenog vremenskog perioda najboljim testovima WISC IV ili V uz sve subtestove. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz dodavanje "socioemocionalne dobrobiti" se ne prihvaća iz razloga što je člankom 4. stavkom 1. obuvaćano traženo. Prijedlog vezan uz propisivanje vremenskih točaka u kojima se provode generacijska testiranja se ne prihvaća iz razloga što se testiranja (individualna i generacijska) mogu provoditi u bilo kojoj dobi djeteta/učenika ovisno o procjeni stručnih djelatnika te mogućnostima odgojno-obrazovne ustanove. |
| 91 | SANJA POSTAJ | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Potrebno je propisati neke rokove, tj. razdoblja između: - trenutka uočavanja do početka provedbe procjenjivanja - od provedenog procjenjivanja do davanja mišljenja o utvrđenoj darovitosti i prijedloga za odluku - od danog mišljenja i prijedloga za odluku do donošenja odluke ravnatelja. U suprotnom će biti prihvatljivo da učenik provede pola svojeg školovanja „neidentificiran“, čekajući provedbu administrativnih procesa i bez pravovremene odgovarajuće potpore u odgojno-obrazovnome sustavu. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz propisivanje rokova se ne prihvaća iz raloga što je u Pravilniku propisano postupanje Tima za darovite u svrhu osiguravanja prava darovite djece i učenika na primjeren/o odgoj i obrazovanje. |
| 92 | ŽELJKO DRAGIČEVIĆ | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Holistički pristup darovitosti osim na razvoj kognitivnih potencijala stavlja jednako važan ako ne i važniji naglasak na socio-emocionalni dio. Stoga uočavanje i utvrđivanje darovitosti ima za svrhu i taj aspekt. Predlažem dopunu teksta kako slijedi: Uočavanje i utvrđivanje darovitosti u djece/učenika je postupak koji se provodi sa svrhom prepoznavanja i zadovoljavanja njihovih odgojno-obrazovnih potreba, odnosno poticanja njihovih visokih potencijala i socio-emocionalne dobrobiti odgovarajućom potporom u odgojno-obrazovnome sustavu. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz dodavanje "socioemocionalnih potreba" se ne prihvaća iz razloga što odgojne potrebe obuhvaćaju i traženo. |
| 93 | BOSILJKO ĐEREK | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | "Tim za darovite" bi bilo dobro organizirati kao međuškolsku skupinu, odnosno formirati skupinu stručnjaka koji rade u različiti obrazovno odgojnim ustanovama-a koje su regionalno bliske. Cilj ovoga bi bila razmjena iskustava i poticanje manje aktivnih ustanova na sustavnu brigu o darovitoj djeci. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz organizaciju Tima za darovite kao međuškolske skupine se ne prihvaća iz razloga što ravnatelj ustrojava Tim unutar svoje školske ustanove. |
| 94 | ŽELJKO DRAGIČEVIĆ | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Predlažem da se u svrhu pravovremenog uočavanja darovitosti uvede obvezno godišnje testiranje učenika razredne nastave (I-IV razredi) na nacionalnom nivou pristupačnim i pouzdanim psihodijagnostičkim instrumentom za koji nije potrebna duga i skupa edukacija koji bi ispitao matematičko-logičke i verbalne sposobnosti djece u dobi 7-10 godina, a takvih instrumenata ima relativno puno. Testiranje bi poslužilo kao probir/selekcija za daljnje testiranje određenog postotka najboljih (npr 15%) kompleksnijim psihodijagnostičkim instrumentima kao što je WISC V ali i kao 'osigurač' uočavanja čim većeg broja darovite djece. Izbor samog instrumenta i razred tj kronološku dob koji su najpogodniji za takvo nacionalno testiranje mogli bi predložiti eksperti RS koji su radili na ovom Pravilniku. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz propisivanje vremenskih točaka u kojima se provode generacijska testiranja se ne prihvaća iz razloga što se testiranja (individualna i generacijska) mogu provoditi u bilo kojoj dobi djeteta/učenika ovisno o procjeni stručnih djelatnika te mogućnostima odgojno-obrazovne ustanove. |
| 95 | VJEKOSLAV SUČIĆ | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Poštovani, najvažnija osoba u uočavanju i utvrđivanju darovite djece je predmetni nastavnik koji je u razredu s darovitom djecom i tijekom nastavnog procesa uočava darovite učenike. U STEM području će predmetni nastavnik sam prepoznati darovitu djecu i preporučiti ih u centre izvrsnosti i pripremati učenika za određena natjecanja i smotre. Tim za darovite učenike može pomoći predmetnom nastavniku, ali on je u tom procesu ključna osoba. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 96 | RAFAELA PLENTAJ | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti kod djece i učenika bi trebalo provoditi na isti način na koji se utvrđuju teškoće u razvoju-pred povjerenstvom za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta pri lokalnoj upravi (ured gradske uprave). Uočavanje i utvrđivanje trebaju provoditi predviđeni profili struke koji dobro poznaju i diferenciraju značajke djetetovog razvoja, odnosno postojanje kašnjenja u razvoju ili u ovom slučaju, iznadprosječnih razvojnih vještina i sposobnosti. Osnivanje Tima za darovite unutar škole povećava radno opterećenje stručne službe unutar škole te može dovesti do subjektivnosti u procjeni i potencijalno povećanog broja darovite i nadarene djece koji ne odgovara realnom stanju. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz provedbu postupka uočavanja i utvrđivanja darovitosti od strane povjerenstva "za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta pri lokalnoj upravi (ured gradske uprave)" se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 20. svrhu provedbe postupka te je sastav stručnih povjerenstava utvrđen Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN 67/14 i 63/20). |
| 97 | ŽELJANA VOLAREVIĆ | Uočavanje i utvrđivanje darovitosti, Članak 4. | Lijepo je vidjeti da se prepoznaje postojanje darovite djece ili djece s teškoćama. Nažalost, čini mi se da se više pozornosti posvećuje djeci s teškoćama nego darovitoj djeci, možda zato što je darovitost teže bez dvojbe utvrditi. Bilo bi lijepo kad bi svaka škola imala dostupan stručni tim za procjenu darovitosti pa, sukladno tome, spremno mogla reagirati ako se ukaže potreba. Nadam se češćem posjetu i kontroli na čelu s takvim timovima stručnjaka koji će nas uputiti kako lakše prepoznati i kako bolje reagirati prema darovitome djetetu te ih usmjeravati ka što što uspješnijem razvoju njihovih sposobnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 98 | ŽELJANA VOLAREVIĆ | POSTUPAK UOČAVANJA I UTVRĐIVANJA DAROVITOSTI, Tim za darovite | Timove najprije treba formirati, da svaka škola u Republici Hrvatskoj ima iste polazne točke barem po tom pitanju. A naše škole nemaju ni stručne suradnike svih profila, a kamoli posebne Timove za darovite. Slažem se s kolegicom da bi to trebala biti povjerenstva izvan školske ustanove koju pohađa potencijalno darovit učenik. Svaki član tima trebao bi biti dodatno i kontinuirano educiran o kriterijima, načinima i postupcima utvrđivanja najprije učenikovih mogućnosti i procjenu postignuća. Raduje me da se uopće ozbiljnije raspravlja o ovoj temi, ali se pribojavam onoga kako će to sve na papiru izgledati lijepo, a onda - nema ljudi,nema novca, nema volje, nema prostora, nema vremena... Zašto ovaj navod "prema potrebi se uključuju i logoped, edukacijski rehabilitator ili socijalni pedagog" - zar nije logično da OBAVEZNO budu uključeni ovi stručnjaci?! | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz formiranje povjerenstva izvan školske ustanove se ne prihvaća iz razloga što Pravilnik utvrđuje ustrojavanje Tima za darovite unutar školske ustanove kojom upravlja ravnatelj. Prijedlog vezan uz kontinuirano educiranje člana Tima za darovite se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz uključivanje "prema potrebi logoped, ed. reh. ili soc. ped." se na prihvaća iz razloga što nema potrebe da se oni uključuju u postupak uočavanja i utvrđivanja darovitosti kod svih darovitih učenika. Oni se uključuju samo ako daroviti učenik ima utvrđene teškoće u razvoju. |
| 99 | MARGARETA KOVAČ | POSTUPAK UOČAVANJA I UTVRĐIVANJA DAROVITOSTI, Tim za darovite | Proces identifikacije darovitih učenika ne bi trebao biti posao škole, već vanjskog povjerenstva, kao što je to slučaj za procjenu potencijalnih teškoća u razvoju koje učenici imaju. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz provedbu postupka identifikacije darovitih učenika od strane "vanjskog" povjerenstva se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 20. svrhu provedbe postupka utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta odnosno učenika. |
| 100 | KRISTINA HRGA | POSTUPAK UOČAVANJA I UTVRĐIVANJA DAROVITOSTI, Tim za darovite | Tim za darovite treba biti dodatno educiran kako bi mogli prepoznati po unaprijed definiranim kriterijima darovitost (koji su također nejasni) i to različito za različita područja darovitosti. Uz to trebali bi biti konstantna podrška, administrativna i obrazovna u pedagoškom smislu kako bi mogli adekvatno raditi s nadarenim učenicima. Kao što se uložilo i digitalizaciju rada nastavnika od loomena do raznih besplatnih alata tijekom pandemije, ovo je još važnija tranzicija koja bi trebala uključiti značajan postotak učenika koji su predugo bili nevidljivi u sustavu obrazovanja. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz kontinuirano educiranje člana Tima za darovite se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Nacrta prijedloga Pravilnika. |
| 101 | ŽELJKO DRAGIČEVIĆ | POSTUPAK UOČAVANJA I UTVRĐIVANJA DAROVITOSTI, Tim za darovite | Članak 5. stavak 4 je popis zadataka i obveza Tima za darovite. Nedostaju provedbeni alati. Kako bi članovi Tima mogli kompetentno provesti traženo predlažem osmišljavanje i provođenje nacionalne edukacije/pedagoške izobrazbe koja bi uključivala i certifikat stručno osposobljenog učitelja/nastavnika/člana Tima. Edukacija bi poželjno trebala uključiti obradu teorijskih pogleda na darovitost, problematiku prepoznavanja darovitih učenika, kognitivne i socijalno-emocionalne komponente darovitih učenika, problematiku definiranja i identificiranja kreativnosti, modele i metode poučavanja i odgajanja darovitih učenika itd. Takva edukacija u Izraelu je radnog opterećenja 224 sata u trajanju od dvije godine a za cilj ima osposobiti i certificirati veći broj učitelja i nastavnika za rad s darovitim učenicima. Ovaj Pravilnik prati tzv "novi smjer" i ima veliki potencijal ako se nadograde provedbeni alati. Također predlažem osnivanje RS ili nastavak rada postojeće koja bi dugoročno ostvarivala suradnju s visokim obrazovanjem radi zajedničkog razvoja novog/novih kolegija kao dijela dodiplomskog obrazovanja pri Učiteljskom fakultetu (kolegij darovitost) i ERF (kolegij dvostruko posebnih učenika- darovitost +teškoća) koji bi osnažio profesionalne kompetencije jezgre mladih nastavnika/mag. edu. reh. na ovom polju. Uvođenje takvih kolegija u budućnosti jamči visoke profesionalne kompetencije pojedinaca koji započinju svoju karijeru u sustavu obrazovanja i povećava šansu da se odredbe ovog Pravilnika doista implementiraju u praksu i zažive na stvaran način u odgojno-obrazovnim ustanovama. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz stručno osposobljavanje odnosno educiranje člana Tima za darovite se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 102 | MIRELLA KOSAR | Tim za darovite, Članak 5. | Poštovani, s obzirom da radim u jezičnoj gimnaziji, skrećem Vam pažnju da učenici koji žele učiti više od dva strana jezika u jezičnim gimnazijama, 3. strani jezik mogu početi učiti tek u 3. razredu. Za razliku od njih učenici koji pohađaju opće gimnazije mogu 3. strani jezik učiti već od 1. razreda. Time su učenici koji su daroviti na jezičnom području a koji zbog toga i upisuju jezične gimnazije ustvari zakinuti za razvoj svojih jezičnih sposobnosti. Stoga smatram da bi i učenicima u jezičnim gimnazijama (naravno, onima koji to žele) trebalo omogućiti da počnu učiti 3. strani jezik odmah od 1. razreda. (isprike ukoliko je netko u raspravi već ukazao na ovu nelogičnost!) | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz učenje stranih jezika u jezičnim gimnazijama se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 103 | MARA SESAR | Tim za darovite, Članak 5. | U ime Katedre za didaktiku i školsku pedagogiju (Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu): Predlažemo elaboraciju stavka 3. Također, naglašavamo važnost uloge stručnog suradnika pedagoga u cjelokupnom radu s darovitima učenicima. Smatramo kako bi uloga pedagoga trebala biti naglašena jednako kao uloga psihologa. Predlažemo i elaboraciju stavka 4. Podrazumijeva li se onda kako se tim treba dogovoriti između sebe o raspodjeli poslova ili o tome odlučuje voditelj Tima za darovite? Kod izrade individualiziranog kurikula za darovito dijete/učenika predlažemo dodati da to Tim čini u suradnji s odgojiteljima/učiteljima/nastavnicima. U stavku 6 predlažemo elaboraciju navedenog te dodavanje prijedloga vremenskog perioda provođenja testova, skala (...), kao i izvor financija za instrumente. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz uloge stručnih suradnika i organizaciju rada članova Tima za darovite se ne prihvaća iz razloga što je traženo već sadržano u Pravilniku. Prijedlog vezan uz propisivanje vremenskih perioda u kojima se provode generacijska testiranja se ne prihvaća iz razloga što se testiranja (individualna i generacijska) mogu provoditi u bilo kojoj dobi djeteta/učenika ovisno o procjeni stručnih djelatnika te mogućnostima odgojno-obrazovne ustanove. |
| 104 | SONJA PRIBELA-HODAP | Tim za darovite, Članak 5. | (2) Predlažemo izmjenu: Tim vodi i koordinira psiholog u suradnji s ostalim članovima Tima (ravnatelj, stručni suradnici, odgojitelji/učitelji/nastavnici, roditelji i prema potrebi stručnjaci izvan ustanove). (4) crtica 9. - sudjeluje u postupku završavanja odgojno-obrazovne ustanove u kraćem vremenu od propisanoga KOMENTAR: Potrebno je navedeno napisati u skladu s postupkom opisanim u Pravilniku o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava kao i činjenicom da ne postoji propisano vrijeme za završavanje ustanove za rani i predškolski odgoj. (6) U postupku utvrđivanja darovitosti koriste se psihologijski testovi općih i specifičnih sposobnosti namijenjeni za skupnu i individualnu primjenu, instrumenti za ispitivanje kreativnosti i osobina ličnosti - ovdje dodati: koje provodi psiholog kao stručnjak educiran za primjenu psiholoških mjernih instrumenata., te instrumenti za mjerenje postignuća, intervjui, skale procjena i skale za samoprocjenu darovitosti. (8) Na temelju mišljenja i prijedloga Tima za darovite ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove donosi odluku o utvrđenoj darovitosti u djeteta/učenika. Upitno je može li se u ranoj i predškolskoj dobi donijeti konačna odluku o utvrđenoj darovitosti djeteta. STRUČNI RAZRED ZA PREDŠKOLSKU PSIHOLOGIJU HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz zadaću psihologa da vodi i koordinira radom Tima za darovite se ne prihvaća iz razloga što trenutno sve škole nemaju zaposlenog stručnog suradnika psihologa. Prijedlog vezan uz upotrebu psihologijskih testova se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Naime, sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti (NN 98/19 i 18/22) psihologijske testove ne može koristiti niti nabaviti netko tko nije psiholog. |
| 105 | SANJIN LUKARIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | U st. 4 dodati iza alineje "- skrbi se o profesionalnome razvoju odgojno-obrazovnih radnika u području darovitosti" sljedeću alineju: "- omogućava i/ili provodi identifikaciju darovitosti učitelja/nastavnika koji će biti uključeni u rad s darovitom djecom/učenicima" Uloga učitelja/nastavnika u provođenju ovog Pravilnika je NAJVAŽNIJA. Viša savjetnica za stručne suradnike pedagoge iz AZOO-a Mirjana Kazija je u svom komentaru naglasila da "darovita djeca trebaju DAROVITE UČITELJE". Stoga predlažem da se pri odabiru učitelja/nastavnika koji će raditi s darovitom djecom/učenicima napravi identifikacija darovitosti učitelja/nastavnika kako bi se utvrdilo koji od njih mogu najbolje prihvatiti izazov rada s darovitima. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz identifikaciju darovitosti učitelja/nastavnika se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 106 | MARINA HRANILOVIĆ HADŽIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5.4. Školski tim za darovite je onaj tko bi trebao prepoznati /uočiti eventualnu darovitost te slati na danju obradu i kasnije osmisliti i povoditi plan rada s takvim učenikom. Potrebno je točno precizirati testove kojima bi se mjerila darovitost, stupanj darovitosti i područje darovitosti. Ako se za dijete radi individualizirani kurikulum hoće li dijete biti školovano prema individualiziranom pristupu u nastavi (kao što je slučaj i s učenicima s teškoćama)? Ako da, hoće li i razredni odjeli biti slagani na osnovu tog podatka (manji broj učenika u razredu)? – potrebno precizirati Članak 5.4. Tko će osigurati te testove? – potrebno precizirati Članak 5.8. Ravnatelji nisu niti educirani niti licencirani za donošenje takve odluke. Edukacija u smislu tečaja je vrlo neadekvatna za ovako ozbiljno područje. Odluku o darovitosti treba donijeti uredu nadležnom za obrazovanje – povjerenstvo (kao u slučaju učenika s teškoćama). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz preciziranje testova te njihovo osiguravanje se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz individualizirane kurikulume se ne prihvaća jer njihova izrada ne podrazumijeva školovanje učenika prema individualiziranom pristupu u nastavi niti o njima ne ovisi formiranje razrednih odjela. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 107 | SILVIJA RAVIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Čl. 5. stavak 4 S obzirom na količinu posla, da bi se taj posao kvalitetno provodio na dobrobit učenika i ostvarenje punih potencijala, trebalo bi se uvesti novo radno mjesto. Kolika je to količina radnih sati koju bi Tim za kvalitetu trebao provesti u suradnji i je li realno dodati novo zaduženje u tolikom opsegu? S obzirom na aktualna zaduženja unutar radnog vremena ni približno nema prostora za navedene stavke. Čl. 5. stavak 6 Potrebno je propisati decidirano o kojim se testovima, instrumentima i skalama procjena radi kako bi se osigurala valjanost cijelog postupka i tko će ih financirati. Čl. 5. stavak 8 Odluku treba zamijeniti Rješenjem i donositi na način kao i za učenike s teškoćama u razvoju. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz preciziranje testova te njihovo osiguravanje se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 108 | PRAVOBRANITELJ ZA DJECU | Tim za darovite, Članak 5. | Budući da praksa pokazuje da roditelji nemaju pravovremene i detaljne informacije o svojem djetetu te upravo izostanak informacija često dovodi do nepoduzimanja odgovarajućih mjera podrške, kao i brojnih nesporazuma i nerealnih očekivanja roditelja, predlažemo da podstavak 13., u stavku 4., odnosno u dijelu koji se odnosi na suradnju s roditeljima glasi: - planira, organizira i ostvaruje suradnju s roditeljima darovite djece/učenika te ih redovito obavještava o odgojno obrazovnom statusu i napredovanju djeteta/učenika te zajedno s njima planira odgovarajuće aktivnosti. U navedenom članku predlažemo dodati stavak 10. koji glasi: Tim za darovite mišljenje i prijedlog prosljeđuje gradskom/županijskom uredu nadležnom za obrazovanje koje donosi Rješenje o primjerenom obliku školovanja darovitih učenika. Uočavamo da se Prijedlogom pravilnika predviđa Rješenje o primjerenom obliku školovanja samo za darovite učenike s teškoćama, što darovite učenike bez teškoća može dovesti u neravnopravan položaj. U praksi svjedočimo slučajevima darovite djece s kojima su odgojno obrazovni radnici odbijali raditi dodatno jer nisu imali odgovarajuće rješenje. Stoga, predlažemo u Prijedlogu pravilnika razraditi postupak donošenja Rješenja o primjerenom obliku školovanja za darovite učenike. Ujedno predlažemo da se u podstavku 13. stavka 4., iza obveze suradnje s roditeljima doda obveza Tima za darovite da izvještava darovito dijete/učenika te zajedno s njim planira aktivnosti. Sukladno Konvenciji o pravima djeteta dijete ima pravo biti obavješteno o svim važnim pitanjima koja se na njega odnose. Isto tako ovisno o svojoj razvojnoj dobi dijete ima pravo izraziti vlastito mišljenje i sudjelovati u aktivnostima koje ga se tiču. Stoga predlažemo da se u podstavku 13. stavka 4. iza suradnje s roditeljima doda rečenica koja glasi: - Ovisno o razvojnoj dobi i mogućnostima djeteta zajedno s djetetom planira aktivnosti, kontinuirano razmjenjuje informacije, vrednuje djetetov napredak te ga potiče na samovrednovanje. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz zadaće Tima za darovite se ne prihvaća iz razloga što je traženo već navedeno u Pravilniku. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Prijedlog vezan uz obvezu Tima za darovite da izvještava darovito dijete se ne prihvaća iz razloga što to ne bi trebala biti obveza Tima za darovite nego učitelja koji mu pruža odgojno-obrazovnu podršku u području u kojem je darovito. |
| 109 | DJEČJI VRTIĆ RIJEKA | Tim za darovite, Članak 5. | stavak 2 - U velikim predškolskim ustanovama nema dovoljno zaposlenog stručnog kadra koji bi provodio poslove Tima za darovite. stavak 8 - U predškolskoj dobi ne možemo govoriti o konačnoj odluci o utvrđenoj darovitosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 110 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | Tim za darovite, Članak 5. | S obzirom na količinu posla koji bi Tim za darovite trebao odrađivati, mora se jasno definirati način honoriranja odnosno plaćanja tog rada (naposljetku, rad s učenicima s prilagodbom programa je nastavnicima dodatno plaćen) – ovakva količina posla NE MOŽE biti uvrštena u „Ostale poslove“. Nadalje, potpuno je nejasno iz koje/kakve ustanove bi trebao biti psiholog kojeg će ravnatelj angažirati na ovim poslovima u slučaju da škola nema zaposlenog psihologa, kao i tko će tog psihologa plaćati. Podrazumijeva se uporaba velikog broja psihodijagnostičkih sredstava (psihologijski testovi općih i specifičnih sposobnosti namijenjeni za skupnu i individualnu primjenu, instrumenti za ispitivanje kreativnosti i osobina ličnosti, instrumenti za mjerenje postignuća, intervjui, skale procjena te skale za samoprocjenu darovitosti) – bitno je naglasiti da bi testiranje svim navedenim instrumentima zahtijevalo puno vremena po svakom testiranom učeniku, te je teško izvedivo da školski psiholozi, čiji je primarni zadatak očuvanje mentalnog zdravlja učenika koje je uslijed nepovoljnih zbivanja unatrag nekoliko godina (pandemija, potresi, ratovi u Europi i svijetu…) značajno narušeno, u redovnom radnom vremenu iznađu vrijeme potrebno za tako opsežan posao. Ovakav model je izvediv samo ako škola zaposli dodatnog psihologa koji će se baviti isključivo radom u Timu za darovite, odnosno testiranjima učenika i ostalim poslovima vezanim uz darovite učenike koje ovaj prijedlog pravilnika predviđa. Trajalo. Značajan je i financijski trošak ovakvih testiranja cijelih generacija učenika – psihodijagnostička sredstva su skupa, a ovaj prijedlog pravilnika ne definira tko će financirati navedene instrumente. Povrh svega, pošto Članak 62. Zakona o odgoju i obrazovanju jasno smješta darovite učenike u istu kategoriju kao i učenike s teškoćama (odnosno, kategoriju učenika s posebnim potrebama), potpuno je nejasno zbog čega bi proces njihovog identificiranja, pružanja podrške i osiguravanja prava bio toliko različit. Škola – i nikakvo tijelo unutar škole – ne bi trebala biti nadležna za dodjeljivanje statusa darovitih učenika, već bi taj posao trebala vršiti Povjerenstva ureda, koja su nadležna za određivanje primjerenog oblika školovanja za učenike s teškoćama. Ovakav model, po kojem svaka škola određuje tko su daroviti učenici (i sama određuje kriterij za to, pošto on nije definiran ovim pravilnikom) pa ravnatelj donosi rješenje o tome, dovest će do neujednačene i potpuno nestandardizirane prakse postupka uočavanja darovitosti u različitim školama – u nekim ćemo školama imati „poplavu“ darovitih jer su te škole u utvrđivanju darovitosti uzele blaži kriterij iznadprosječnosti (moguće i kako bi ostvarile status „škole za darovite“), dok će druge škole imati manje darovitih učenika ne zato jer ih objektivno manje imaju, nego zato jer se manje identificiraju zbog strože odabranog kriterija ili (još gore) nevoljkosti nastavnika da izrađuju individualizirane i razlikovne kurikulume. Ovakav je model utvrđivanja darovitosti, dakle, potpuno neobjektivan, otvoren interpretaciji i samim time manipulaciji, i nimalo ne pogoduje dobrobiti darovitih učenika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje rada Tima za darovite se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz testove i njihovo financiranje se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Zakon ne propisuje donošenje rješenja za darovite učenike. |
| 111 | SANJA POSTAJ | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5. (4): Kao dvije zadaće Tima za darovite navedene su: „- priprema izvješća o napredovanju darovite djece/učenika - izvještava stručno (odgojiteljsko/učiteljsko/nastavničko) vijeće odgojno-obrazovne ustanove o razvojnom statusu, odnosno postignutim rezultatima darovitog djeteta/učenika“ Radi li se ovdje o istom izvješću (Tim prvo „priprema“ izvješće, a onda „izvještava“ vijeće)? Ili su to dvije različite stvari (budući da se „priprema“ izvješće samo o napredovanju, a „izvještava“ se i o razvojnom statusu i o postignutim rezultatima)? Ovo izgleda kao da se pisalo samo da se nešto napiše. Terminologija nije usklađena. Također, postavlja se pitanje što se misli pod „postignuti rezultati“? Ocjene? Rezultati na natjecanjima? Što bi to bilo u predškolskoj ustanovi? Ako se misli na ocjene, učiteljsko/nastavničko vijeće ima uvid u njih, ne mora ga o tome izvještavati Tim za darovite. Ako se misli na rezultate na natjecanjima, učiteljsko/nastavničko vijeće je obično obaviješteno o rezultatima svih učenika, a ne samo darovitih (ne idu samo daroviti na natjecanja). Puno toga ovdje nije dovoljno dobro definirano. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 112 | SANJA POSTAJ | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5. stavak (4): Umjesto „- pruža stručnu pomoć darovitome djetetu/učeniku, učiteljima/nastavnicima i roditeljima/ skrbnicima (u daljnjem tekstu: roditelji)“ treba pisati „- pruža stručnu pomoć darovitome djetetu / učeniku, odgojiteljima / učiteljima / nastavnicima i roditeljima / skrbnicima (u daljnjem tekstu: roditelji)“. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz dopunu teksta je prihvaćen te je unesen u tekst Pravilnika. |
| 113 | SANJA POSTAJ | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5. stavak (4): Kao jedna od zadaća Tima za darovite navedeno je „- izrađuje individualizirani kurikul za darovito dijete/učenika (u daljnjem tekstu: individualizirani kurikul)“. To nije usklađeno sa člankom 7. stavak (2) te bi čl. 5. (4) trebao glasiti: „- izrađuje individualizirani kurikul za darovitu djecu/učenike u kojih je utvrđena darovitost u znatno izraženijem stupnju i darovitu djecu/učenike s teškoćama u razvoju (u daljnjem tekstu: individualizirani kurikul)“. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz zadaću Tima se darovite se ne prihvaća iz razloga što je u Pravilniku izmijenjen članak 7. |
| 114 | SANJA POSTAJ | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5. stavak (4): Kao jedna od zadaća Tima za darovite navedeno je „- planira, organizira, koordinira i/ili provodi proces identifikacije darovitosti djece/učenika“. Nije jasna svrha „i/ili“ u toj rečenici. Znači li to da Tim može i ne mora provesti proces identifikacije (koji „planira, organizira, koordinira“)? Znači li to da ga može provesti i netko drugi? Ili to znači nešto potpuno drugo? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz "i/ili" se ne prihvaća iz razloga što član Tima za darovite, koji će provesti identifikaciju darovitosti, može biti psiholog angažiran kao vanjski stručnjak. |
| 115 | UDRUGA ZA DAROVITOST "DAR" | Tim za darovite, Članak 5. | Tim za darovite: Prijedlog je da se kod formiranja tima za darovite omogući minimalno 250 sati edukacije za provoditelje nastave i skrbi za darovite učenike ( učitelje, profesore , psihologe, stručne suradnike, ravnatelje...) koje će provoditi Sveučilišta, Centri izvrsnosti, Udruge. Smatramo, iz iskustva koje smo stekli u mentoriranju i radu s djecom koja su darovita te djecom koja su darovita, a imaju i poteškoće u razvoju ili ponašanju , da je edukacija nužna prije rada s takvom djecom. Predlažemo ne samo uvođenje edukacije za mentore i učitelje , nego i uvođenje edukacije o darovitoj djeci te darovitoj djeci s poremećajima u razvoju i ponašanju na fakultetima koji produciraju struke koje rade s djecom i mladima. Predlažemo formiranje Tima za darovite na način da se uvedu dodatni sati redovnoj nastavi učitelja ili profesora koji bi im se financijski nadoknadili uvođenjem plaćenog mentorskog rada u satnicu. Ukoliko to nije moguće zbog preopterećenosti satnice, mora se omogućiti zapošljavanje učitelja ili profesora koji bi vodio dodatnu nastavu za darovite učenike ili uvođenje posebnog odjeljenja za darovite učenike ukoliko u školi postoji potreba za to. Financiranje provođenja pravilnika treba rasporediti između MZOM i osnivača škole, jedinice lokalne samouprave u postotku 50-50 %. Mislimo da je potrebno usklađivanje s Pravilnikom o normi učitelja. Problem je što učitelji najčešće u svojem zaduženju/satnici nemaju prostora za mentorski rad (ukoliko imaju mentorski rad, nemaju prostora za dopunsku i dodatnu nastavu i izvannastavne aktivnosti koje su potrebne drugim učenicima). Zbog toga se vrlo rijetko zadužuju za mentorski rad. Stoga je potrebna mogućnost da mentorstvo darovitom učeniku bude priznato kao zaduženje iznad norme. Kod upisa djece u osnovnu školu trebalo bi voditi računa o odabiru razrednog odjela i učiteljice koja ima više iskustva/volje/želje raditi s darovitima i usmjeriti roditelje na taj razred odmah prilikom prijava za upis u školu. Budući da bi zbog manjka stručnog kadra, pogotovo u manjim i udaljenim sredinama ,mogao biti problem s dodatnim radom s darovitom djecom, trebalo bi Tim za darovite organizirati kao međuškolsku skupinu, odnosno formirati skupinu stručnjaka koji rade u različiti obrazovno odgojnim ustanovama, a koje su regionalno bliske. Cilj ovoga bi bila razmjena iskustava i poticanje manje aktivnih ustanova na sustavnu brigu o darovitoj djeci. Izvještavanje o programu i napretku Treba točno definirati koliko često Tim za darovite izvještava/radi/pomaže i u kojem vremenskom intervalu je potrebno davati izvještaje i kojem nadležnom tijelu. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Svi navedeni prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 116 | DANIELA CVITKOVIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Vijeće studija Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija,Edukacijsko rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Potrebno je jasnije napisati tko odlučuje o potrebi uključivanja drugih stručnjaka (logoped, edukacijski rehabilitator, socijalni opedagog...). Smatramo da je edukacijski rehabilitator obavezni član Tima za darovite kad su je u pitanju darovitiučenik/dijete s teškoćama u razvoju. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz definiranje osobe koja odlučuje o potrebi uključivanja drugih stručnjaka se ne prihvaća iz razloga što se stručnjaci određenog profila uključuju uvijek ako daroviti učenik ima utvrđene teškoće u razvoju. |
| 117 | UDRUGA ZA DAROVITOST "DAR" | Tim za darovite, Članak 5. | - nije jasno koji bi učitelji kojih kvalifikacija i na temelju kojih kriterija trebali sudjelovati u Timu za darovite; - nije jasno koji je minimalni broj članova Tima za darovite - nije jasno iz koje ustanove bi se mogao angažirati psiholog , ako škola nema psihologa - budući da prema tekstu prijedloga Pravilnika darovitost učenika praktično utvrđuje školski Tim za darovitost, na temelju psihologijskih testova općih i specifičnih sposobnosti namijenjeni za skupnu i individualnu primjenu, instrumenata za ispitivanje kreativnosti i osobina ličnosti, instrumenata za mjerenje postignuća, intervjua, skale procjena te skale za samoprocjenu darovitosti, postavlja se pitanje kompetentnosti rada u Timu za darovite - da li su, primjerice, ravnatelj škole ili nastavnici koji su inženjeri s položenom PPDM izobrazbom, odgovarajuće obrazovani za utvrđivanje darovitosti učenika? - kako se utvrđuje područje i intenzitet darovitosti učenika? - postavlja se pitanje angažmana edukacijskog rehabilitatora u školama u kojima isti ne postoji, da li će u slučaju potrebe i on biti angažiran iz neke ustanove i koja bi to ustanova bila? - postavlja se pitanje kako će timovi za darovite funkcionirati u manjim sredinama? - u stavku 4., osma natuknica "- skrbi se o profesionalnome razvoju odgojno-obrazovnih radnika u području darovitosti", izbaciti riječ "se" - trebalo bi konkretizirati metode za utvrđivanje darovitosti - koji psihologijski testovi te koji instrumenti za ispitivanje kreativnosti će se primjenjivati? - koji je pravni karakter odluke o darovitosti koju donosi ravnatelj na temelju mišljenja Tima za darovite, te da li je mišljenje Tima za darovite pravno obvezujuće -školski Tim za darovite treba prihvatiti stručna mišljenja psihologa o darovitosti učenika, koja dolaze izvan školske ustanove, npr : javno-zdravstvenih ustanova, privatnih psiholoških centara, stručnih udruga, te udruga koje su provodile psihološka testiranja u školi uz odobrenje MZOM i Gradskog ureda za obrazovanje. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Svi navedeni prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 118 | SANJA POSTAJ | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5. (4): Kao jedna od zadaća Tima za darovite navedeno je „- osmišljava, planira i/ili provodi, koordinira, prati i vrednuje različite oblike odgojno-obrazovne potpore darovitoj djeci/učenicima „. Uz riječ „vrednuje“ nameću se mnoga pitanja, npr: Kako, u kojem obliku? Formalno / neformalno? Kada? Koliko često? Za koga? Kome se prezentira to vrednovanje? Koja je svrha vrednovanja? Hoće li se nešto promijeniti ako se vrednovanjem zaključi da potpora nije bila dostatna / odgovarajuća? Hoće li roditelji dobiti rezultate tog vrednovanja? Ulaze li rezultati tog vrednovanja u mapu darovitog učenika? Mogu li roditelji dati prigovor na kvalitetu / kvantitetu potpore u slučaju da Tim vrednovanjem utvrdi da je sve bilo idealno? I što tada? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Svi navedeni prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 119 | SANJA POSTAJ | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5. (4): Kao jedna od zadaća Tima za darovite navedeno je „- vodi evidenciju u e-Matici i pohranjuje dokumentaciju o darovitoj djeci/učenicima u mapu ili e-portfolio darovitog djeteta/učenika“. Prvo: to se ponavlja u članku 13. (2). Drugo: Ostaje nejasno što se s mapom događa po završetku srednjoškolskog obrazovanja. Nije propisana nikakva obaveza oko toga. Bilo bi logično da se mapa predaje učeniku / roditelju. Takva mapa sadrži niz osobnih podataka, uključujući zdravstvene, koji se smatraju posebno osjetljivim podacima. Što se događa s e-portfoliom (e-mapom?)? Šalje se učeniku / roditelju? Briše se? Čuva se (zašto?)? … | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što nije predmet Pravilnika. |
| 120 | SANJA POSTAJ | Tim za darovite, Članak 5. | Nije definirano što se čini u slučaju kad dijete / učenik već ima nalaz o utvrđenoj darovitosti (kad je darovitost utvrđena od strane neovisnog stručnjaka, tj. izvan škole). Može li se tada izbjeći korak „procjenjivanje“? Ako ne, čime bi se opravdala potreba za ponovnim testiranjem, tj. „procjenjivanjem“? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 121 | SANDA ŠOIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Daroviti mogu imati različite pridružene teškoće (2E) koje ne isključuju jedna drugu te smatram da s njima po potrebi trebaju raditi i edukacijski rehabilitatori i socijalni pedagozi. Važno je uzeti u obzir da su neki od stručnjaka, koji su navedeni da rade s djecom po potrebi, već educirani u radu s darovitima (npr. RITHA edukacija) pa svakako trebaju biti uključeni. Novi tekst bi bio bez "ili" i glasio bi: Članovi Tima za darovite su: ravnatelj, psiholog, pedagog, odgojitelji/učitelji razredne i predmetne nastave/nastavnici, a prema potrebi se uključuju i logoped, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, knjižničar i vanjski stručnjaci. Tim za darovite - ulazi li u satnicu rad s darovitima, pisanje projekata i tko to financira? Postoji li mogućnost zapošljavanja vanjskog suradnika u tim? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz uključivanje po potrebi edukacijski rehabilitatori ili socijalni pedagozi se na prihvaća iz razloga što nema potrebe da se oni uključuju u postupak uočavanja i utvrđivanja darovitosti kod svih darovitih učenika. Oni se uključuju samo ako daroviti učenik ima utvrđene teškoće u razvoju. Prijedlog vezan uz "i/ili" se ne prihvaća iz razloga što član Tima za darovite, koji će provesti identifikaciju darovitosti, može biti i psiholog angažiran kao vanjski suradnik. Prijedlog vezan uz financiranje se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 122 | ZVONČICA KUČANDA | Tim za darovite, Članak 5. | (4) Tim za darovite: - planira, organizira i ostvaruje suradnju s vanjskim suradnicima u postupku uočavanja i utvrđivanja darovitosti, provođenju zajedničkih aktivnosti namijenjenih darovitoj djeci/učenicima, osmišljava projekte i programe izvrsnosti i prijavljuje ih na natječaje, prati i vrednuje ostvarivanje i kvalitetu individualiziranog programa rada s darovitom djecom/učenicima te radi na njihovu unapređenju. Hoće li to biti regulirano Pravilnikom o tjednim zaduženjima, u strukturi i zaduženjima? (6) U postupku utvrđivanja darovitosti koriste se psihologijski testovi općih i specifičnih sposobnosti namijenjeni za skupnu i individualnu primjenu, instrumenti za ispitivanje kreativnosti i osobina ličnosti, instrumenti za mjerenje postignuća, intervjui, skale procjena te skale za samoprocjenu darovitosti. - Hoće li Ministarstvo osigurati sredstva za iste? Neprestano se vrtimo oko istih problema što se tiče psihodijagnostičkih sredstava. Osim toga za određena sredstva se mora proći i edukacija za što je također potrebno financiranje. (8) Na temelju mišljenja i prijedloga Tima za darovite ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove donosi odluku o utvrđenoj darovitosti u djeteta/učenika. - Kao i za učenike s teškoćama, odluku treba donijeti Stručno povjerenstvo Ureda i Rešenje o istome. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi vezani uz tjedna zaduženja i mjerne instrumente se ne prihvaćaju iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 123 | HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA | Tim za darovite, Članak 5. | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora pozdravlja kreiranje pravilnika koji će regulirati i osvježiti obrazovnu politiku usmjerenu prema darovitim učenicima. Predlažemo da ako se utvrdi darovitost učenika kod kojega su prisutne i teškoće u razvoju obavezan član Tima za darovite bude i edukacijski rehabilitator. Prema Zakonu o edukacijskoj rehabilitaciji (NN 18/22) članak 3. (2) točka 4. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost uključuje edukacijsko-rehabilitacijsko planiranje – izradu individualnih i grupnih edukacijsko-rehabilitacijskih planova i programa samostalno i u suradnji s drugim stručnjacima, uključujući izradu individualiziranog plana podrške za tranzicije/prijelaze u slučaju životnih promjena. Ako škola nema zaposlenog edukacijskog rehabilitatora, dužna je angažirati edukacijskog rehabilitatora iz druge ustanove. Radna skupina za znanost i obrazovanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz definiranje edukacijskog rehabilitatora kao obveznog člana Tima za darovite se ne prihvaća iz razloga što se stručnjaci određenog profila (logoped, edukacijski rehabilitator ili socijalni pedagog) obvezno uključuju ukoliko daroviti učenik ima utvrđene teškoće u razvoju. Pravilnik već uključuje traženo. |
| 124 | SANJA PETROVIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Rad učitelja i stručnih suradnika u Timu za darovite mora biti definiran u zaduženjima kao "dodatni rad" te dodatno plaćen odgojno-obrazovnim djelatnicima. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi vezani uz tjedna zaduženja i financiranje se ne prihvaćaju iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 125 | IVANA LONČAREVIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Na koji način i pod kojim uvjetima ravnatelj može angažirati psihologa iz druge ustanove. Koliko često se sastaje tim, u kojem vremenu obzirom na smjenski rad u školama? Zadaci su preopćeniti, nejasna je podjela zaduženja koja su taksativno nabrojana umjesto operacionaliziranja. Ukoliko je razlikovni kurikul univerzalan, a ne specifičan za pojedino dijete, ne bi li ga trebalo definirati na nacionalnoj razini i ujednačiti očekivanja i uvjete, olakšati usporedbu pa time i mogućnost koje se djetetu nude, npr. olakšati procjenu opravdanosti akceleracije. Smatram kako bi o profesionalnom razvoju odgojno-obrazovnih radnika (uključujući članove Tima) trebalo brinuti Ministarstvo i Agencija. Osmišljavati projekte, programe izvrsnosti, prijavljivanje na natječaje ne osigurava ujednačene uvjete i sustavnu brigu o darovitima već ostaje na razini entuzijazma pojedinca i aktivističkoj energiji kojom u tom trenutku raspolaže. Postupak utvrđivanja darovitosti mora propisivati testove i kriterije, a Ministarstvo te testove osigurati kao i prostor za čuvanje i skladištenje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 126 | NINA PAVLIN-BERNARDIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Komentar Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Za utvrđivanje darovitosti koriste se različite metode (koje nisu međusobno isključive), pri čemu su neke od njih metode početnog probira djece za koju se pretpostavlja da bi mogla biti darovita (npr. mišljenje učitelja ili predmetnog nastavnika, mišljenje roditelja, mišljenje vršnjaka), na temelju kojih se dijete upućuje na detaljnu procjenu kojom se provjerava udovoljava li kriterijima za dobivanje. Međutim, Pravilnik uopće ne spominje mogućnost da se definira vrijeme (npr. 3. ili 4. razred osnovne škole) u kojem bi sva djeca u generaciji bila obuhvaćena testiranjem koje bi omogućilo kvalitetan probir darovitih na cijeloj populaciji učenika te dobi. Uspostavljenje Tima za darovite u svakoj školi je odlično rješenje za identifikaciju darovitih i provođenje programa rada s darovitom djecom. Ravnatelj treba biti član Tima za darovite, no davanje ovlasti ravnatelju da donese konačnu odluku o darovitosti (na temelju prijedloga tima kojem je i sam član!?) bi moglo dovesti do subjektivnosti u procjeni darovitosti. Također, upozoravamo na velike razlike u profilima stručnjaka koji su zastupljeni u stručnim službama pojedinih škola, pogotovo između onih u velikim gradovima i manjim sredinama, i činjenice da brojne škole ne raspolažu potrebnim mjernim instrumentima. U slučaju da u nekoj školi nedostaju stručnjaci određenih profila, pogotovo psiholog, koji je ključan u procesu testiranja u svrhu utvrđivanja darovitosti, Pravilnik treba jasno definirati tko su stručnjaci koje škola može angažirati (u Pravilniku npr. piše samo „psiholog“, umjesto da se jasno definira da to mora biti psiholog u sustavu odgoja i obrazovanja. Drugo moguće rješenje je formiranje mobilnog tima za podršku (detaljnije u komentaru na čl. 13)). Dakle, logičnija opcija je da konačnu odluku o darovitosti donosi Tim za darovite u pojedinim školama. Pritom županija treba osigurati sredstva za nabavu svih relevantnih mjernih instrumenata (prevedenih, prilagođenih i normiranih na populaciji hrvatske djece i adolescenata) koji su potrebni u procesu procjene darovitosti. U svrhu povećanja objektivnosti i učinkovitog provođenja programa rada s darovitima, na vrhu čitavog ovog procesa bi trebalo biti tijelo u sastavu Ministarstva znanosti i obrazovanja ili agencije zadužene za odgoj i obrazovanje, kao što je npr. austrijski, državno financiran Österreichisches Zentrum für Begabtenförderung und Begabungsforschung (ÖZBF), koji djeluje kao poveznica državne i regionalne razine, pri čemu se na regionalnoj razini imenuje koordinator za podršku darovitoj djeci. Ovakvo tijelo treba biti sastavljeno od stručnjaka u relevantnim područjima (psihologa, pedagoga itd.), koji bi koordinirano donosili odluke o primjerenim metodama utvrđivanja darovitosti i nabavi svih potrebnih mjernih instrumenata za školske timove, kako bi proces procjene darovitosti bio što objektivniji. Ilustracije radi, u SAD-u, zbog različitih kriterija darovitosti u pojedinim državama, postotak darovite djece koja dobivaju usluge posebnog obrazovanja varira između 3% i 10% u 13 država, te između 0% i 2% u 30 država (OECD, 2021). Sasvim je jasno da ne postoje nikakvi razlozi zbog kojih bi u pojedinim državama bilo toliko manje ili više darovite djece, već se radi o neujednačenim definicijama darovitosti i metodologijama njezine procjene. Stoga je nužno poduzeti sve korake da postupci koji se provode u školskim timovima budu što ujednačeniji. Rješenjem Tima za darovite primjereni oblik školovanja treba automatski postati dijelom e-matice, u kojoj potom mora biti moguće kreirati i mapu darovitog učenika i/li darovitog učenika s teškoćama. Također, povjerenstvo može biti uključeno već od predškolske dobi te, ako dijete posjeduje nalaz s utvrđenom darovitošću, taj nalaz postaje dijelom e-matice još od vrtićkih dana. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz "davanje ovlasti ravnatelju" se ne prihvaća iz razloga što je ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove stručni voditelj i odluku donosi na prijedlog Tima za darovite, a ne samostalno. Prijedlog vezan uz "tijelo u sastavu Ministarstva znanosti i obrazovanja ili agencije" se ne prihvaća iz razloga što predloženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz "e-Maticu" se ne prihvaća iz razloga što predloženo nije predmet Pravilnika. |
| 127 | DANIJELA KEKEZ | Tim za darovite, Članak 5. | Podržavam komentare u kojima se predlaže da odluku o darovitosti donosi stručni tim pri upravnom tijelu županije kao i potrebu uključivanja roditelja učenika u taj proces, odnosno njihovu suglasnost pri donošenju odluke/rješenja. Smatram da je potrebno standardizirati postupak utvrđivanja darovitosti. S koliko godina/u kojim razredima se provodi postupak? Koriste li se svi navedeni instrumenti, koji su neophodni? Koja područja je nužno obuhvatiti? Koriste li se svi navedeni instrumenti pri svakom mjerenju? Važno pitanje je tko osigurava sredstva za navedene instrumente. Riječ je o psihodijagnostičkim instrumentima za različita područja (intelektualne sposobnosti, kreativnost, osobine ličnosti, ljestvice procjene itd.) i različitu dob učenika – iste instrument često nije moguće primijeniti sa 7 i 13 godina. Pretpostavljam da bi za nabavu, primjenu i interpretaciju navedenih instrumenata bio zadužen psiholog. Riječ je o iznimnoj količini radnih sati što će značajno utjecati na plan i program rada stručnog suradnika psihologa, s time i prestanak nekih postojećih aktivnosti. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz propisivanje vremenskih točaka u kojima se provode generacijska testiranja se ne prihvaća iz raloga što se testiranja (individualna i generacijska) mogu provoditi u bilo kojoj dobi djeteta/učenika ovisno o procjeni stručnih djelatnika te mogućnostima odgojno-obrazovne ustanove. Prijedlozi vezani uz osiguravanje sredstava za mjerne instrumente i tjedna zaduženja se ne prihvaćaju iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 128 | JOSIPA MAMUŽIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Ravnatelj je dio Tima za darovite, on kao takav ne bi trebao donositi rješenje - rješenje treba donositi Ured. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 129 | JOSIPA MAMUŽIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | “na osnovni uočavanja” preoblikovati u: na osnovi prikupljenih informacija o učeniku od učitelja koji predaju učeniku” i “utvrđuje u djeteta/učenika darovitost za pojedino područje” preoblikovati u: daje prijedlog Povjerenstvu upravnog tijela županije za donošenje rješenja o darovitosti. Tim za darovite pojedine škole zbog subjektivnosti i neujednačene prakse među školama ne bi trebao donositi rješenje, nego to treba donositi Ured. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 130 | SANJA PETROVIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Briše se - "priprema mišljenje i predlaže primjerene oblike odgojno-obrazovne potpore za identificirano darovito dijete/učenika" u "usvaja mišljenje i prijedlog Stručnog povjerenstvo Upravnog odjela, odnosno Gradskog ureda, te rješenje Upravnog odjela, odnosno Gradskog ureda, o primjerenom obliku školovanja darovitog učenika i/li darovitog učenika s teškoćama (dvostrukim posebnim potrebama)" | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 131 | IRENA ŠESTAK | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5, stavak 6- tko nabavlja testove, posebno testove za ispitivanje kreativnosti , znam da su neke kolege prošle zahtjevne (i prilično skupe) edukacije za rad s darovitima ? Školski budžet je ionako malen i sve ovisi o dobroj volji ravnatelja hoće li nabaviti testove i koje, jer znamo da to nisu mali iznosi, posebno ako se testira cijela generacija djece, što iziskuje i puno vremena, ne samo novaca...Isto tako nismo educirani za izradu programa rada s darovitom djecom... | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz "nabavu testova" se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 132 | SANJA PETROVIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Darovita djeca s teškoćama (dvostruke posebne potrebe) zahtijevaju poseban, individualizirani pristup tijekom testiranja/identifikacije, a koji je nužno naglasiti bilo ovim Pravilnikom bilo obvezujućim Smjernicama kao dodatkom. Ispitivanje kognitivnih sposobnosti za ove učenike može biti neprimjereno te je nužno psihologijsko testiranje složenim testom inteligencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 133 | SANJA PETROVIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Daroviti učenici s teškoćama (dvostruke posebne potrebe) nerijetko imaju rješenje o primjerenom obliku školovanja izdano od strane Stručnog povjerenstva Upravnog odjela, tijela županije nadležnog za poslove obrazovanja (ili Gradskog ureda u Zagrebu), te ostaje posve nejasno kako školski Tim za darovite može pripremati "novo" mišljenje i primjereni oblik obrazovanja za tog istog učenika za darovitost. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Za darovite učenike Odluku na prijedlog Tima za darovite donosi ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove. |
| 134 | SANJA PETROVIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Gotovo je nemoguće da Tim za darovite provodi identifikaciju darovitih učenika jer neke škole nemaju psihologe dok većina škola ne posjeduje psihodijagnostička sredstava niti su psiholozi završili edukacije potrebne za provođenje identifikacije. Čak i da se osiguraju sredstva za provođenje svega navedenog (zapošljavanje psihologa, edukaciju, nabavu testova), riječ je o višegodišnjem procesu koji nije definiran nikakvom obrazovnom strategijom. Psihofizičko stanje djeteta mora utvrđivati stručno povjerenstvo pri županijskim upravnim odjelima za obrazovanje i/li Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba. Nužno je utvrditi dionike procesa (liječnik školske medicine, stručna služba škole, "vanjski" stručnjaci). Utvrđivanjem psihofizičkog stanja djeteta odredio bi se i primjereni oblik školovanja za darovitog učenika. Rješenjem povjerenstva primjereni oblik školovanja može automatski postati dijelom e-matice u kojoj potom mora biti moguće kreirati i mapu darovitog učenika i/li darovitog učenika s teškoćama. Također, povjerenstvo može biti uključeno već od predškolske dobi te ako dijete posjeduje nalaz s utvrđenom darovitošću isti postaje dijelom e-matice još od vrtićkih dana. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 135 | ALEKSANDRA MAJUREC | Tim za darovite, Članak 5. | Samo u ovom članku naveden je toliki opseg posla koji bi Tim za darovite trebao raditi da bi trebali 50% svojih redovnih obaveza ostaviti da se ovo kvalitetno može provesti. Svi mi koji radimo s djecom i mladima imamo želju i obavezu pomoći im da napreduju u skladu sa svojim sposobnostima ali ovaj Pravilnik ima za cilj čini mi se samo staviti ogromno opterećenje na odgojno-obrazovne djelatnike bez jasno razrađenih koraka. Ovako važan Pravilnik ne može se donijeti tek tako, bez dubokog i studioznog proučavanja što je zaista potrebno darovitima jer od ovoliko obaveza od šume nećemo vidjeti drvo. Drugim riječima, od silnog praćenja, izvješća, sastanaka, kada ćemo zaista raditi s tom djecom i imati vremena za njih? Molim definirati koji su to standardizirani upitnici, skale, testovi koji će se upotrebljavati, koji je prag utvrđivanja darovitosti koji se uzima u tim slučajevima? Molim objasniti što znači za darovito dijete izraditi individualizirali i/ili razlikovni kurikul i na koji način će se to provoditi u praksi? Ne podržavam prijedlog da ravnatelj donosi Odluku o tome tko je darovit. Naime, Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade kao onaj koji donosi Rješenje o primjerenom obliku školovanja mora biti taj koji kao što donosi Rješenje o redovnom programu uz individualizirane postupke u nastavi treba donijeti i Rješenje o darovitosti učenika i ostvarivanju prava koja iz toga proizlaze. Koje rješenje je predviđeno ( a koje će se u praksi sigurno dogoditi) ukoliko roditelj ne prihvati testiranje psihologa u školi? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz preciziranje testova te njihovo osiguravanje se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 136 | PETAR JELAČA | Tim za darovite, Članak 5. | Testiranje darovitosti morale bi provoditi za to namijenjene ustanove i pojedinci. Bez edukacije o ovako složenoj temi neće se ništa postići. Mnogi nastavnici će sjediti u još jednom novom timu i odlučivati o nečemu za što nisu kompetentni. Da ne kažemo kako ovdje obujam obaveza dodatno raste uz puno administracije. Bilo bi fer da se svima u procesu utvrđivanja darovitosti osim edukacija pruži i naknada zbog dodatnih obaveza. Također će se moći vršiti pritisak na nastavnike od strane roditelja čija djeca budu odbijena u procesu utvrđivanja darovitosti. Svakako je pohvalno da se krene u proces kako bi se darovitoj djeci omogućilo da imaju školstvo kakvo im treba i kakvo zaslužuju, ali je ovo isto tako prilika da se ne napravi sve zbrda zdola. Sretno! | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Svi navedeni prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 137 | KRISTINA KOS | Tim za darovite, Članak 5. | Poštovani, podržavam uvođenje Tima za darovite kako briga o darovitima ne bi bila samo odgovornost stručnog suradnika psihologa. No opseg navedenih poslova zahtijeva puno više vremena od onog koji učitelji imaju u ostalim poslovima. Prema tome, moguće rješenje je uvođenje poslova Tima za darovite u tjedno zaduženje učitelja (u neposredni rad s učenicima). Nadalje, potrebno je definirati psihodijagnostička sredstva koja će se koristiti prilikom utvrđivanja darovitosti i praćenja učenika kako bi se i mišljenja mogla pisati na osnovi istih ulaznih podataka. U školama koje imaju stručne suradnike psihologe, ali nemaju cijeli stručni tim, teško je provesti sva testiranja predviđena ovim Pravilnikom. Ukoliko sve predloženo ostane u Pravilniku, to će zahtijevati prekovremeni rad. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz tjedna zaduženja se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz definiranje psihodijagnostičkih sredstva se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 138 | SANJA POSTAJ | Tim za darovite, Članak 5. | Tema zaštite osobnih podataka? Članak 5. Stavak (4) navodi da je jedna od zadaća Tima za darovite: „- izvještava stručno (odgojiteljsko/učiteljsko/nastavničko) vijeće odgojno-obrazovne ustanove o razvojnom statusu, odnosno postignutim rezultatima darovitog djeteta/učenika“ Koristi li se ovdje prilog „odnosno“ u značenju „to jest, zapravo“ ili…? Jer, „razvojni status“ i „postignuti rezultati darovitog djeteta/učenika“ nikako nisu isto. Što se ovdje misli pod „razvojni status“? Tko donosi mišljenje o razvojnom statusu? Tim? Psiholog? U svakom slučaju, izvjesno je da se ovdje radi o podacima povezanima sa zdravljem, koji se smatraju „osjetljivima” i podliježu posebnim uvjetima obrade. Zašto bi se oni dijelili s cijelim odgojiteljskim/učiteljskim/nastavničkim vijećem? Općenito, Pravilnik ni jednom riječju ne spominje tko ima uvid u koje podatke o djetetu, a to je iznimno važna tema. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz zaštitu podataka se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 139 | IVANA DELAČ | Tim za darovite, Članak 5. | S obzirom na količinu posla koji bi Tim za darovite trebao odrađivati, mora se jasno definirati način honoriranja odnosno plaćanja tog rada (naposljetku, rad s učenicima s prilagodbom programa je nastavnicima dodatno plaćen) – ovakva količina posla NE MOŽE biti uvrštena u „Ostale poslove“. Nadalje, potpuno je nejasno iz koje/kakve ustanove bi trebao biti psiholog kojeg će ravnatelj angažirati na ovim poslovima u slučaju da škola nema zaposlenog psihologa, kao i tko će tog psihologa plaćati. Podrazumijeva se uporaba velikog broja psihodijagnostičkih sredstava (psihologijski testovi općih i specifičnih sposobnosti namijenjeni za skupnu i individualnu primjenu, instrumenti za ispitivanje kreativnosti i osobina ličnosti, instrumenti za mjerenje postignuća, intervjui, skale procjena te skale za samoprocjenu darovitosti) – autori ovog prijedloga pravilnika očigledno nemaju predodžbu o tome koliko bi testiranje svim navedenim instrumentima trajalo (možda bi bilo izvedivo da škola zaposli psihologa koji će se baviti SAMO time, i ignorirati učenike sa smetnjama mentalnog zdravlja) i koliko bi koštalo (posebno s obzirom da pravilnik ni ovdje ne definira tko će financirati navedene instrumente). Povrh svega, pošto Članak 62. Zakona o odgoju i obrazovanju jasno smješta darovite učenike u istu kategoriju kao i učenike s teškoćama (odnosno, kategoriju učenika s posebnim potrebama), potpuno je nejasno zbog čega bi proces njihovog identificiranja, pružanja podrške i osiguravanja prava bio toliko različit. Škola – i nikakvo tijelo unutar škole – ne bi trebala biti nadležna za dodjeljivanje statusa darovitih učenika, već bi taj posao trebala vršiti Povjerenstva ureda, koja su nadležna za određivanje primjerenog oblika školovanja za učenike s teškoćama. Ovakav model, po kojem svaka škola određuje tko su daroviti učenici (i sama određuje kriterij za to, pošto on nije definiran ovim pravilnikom!) pa ravnatelj donosi rješenje o tome, dovest će do neujednačene i potpuno nestandardizirane prakse postupka uočavanja darovitosti u različitim školama – neke će škole odjednom imati „poplavu“ darovitih i podići si status kao „škole za darovite“ jer su u utvrđivanju darovitosti uzele blaži kriterij iznadprosječnosti, dok će druge škole imati manje darovitih učenika ne zato jer ih objektivno manje imaju, nego zato jer se manje identificiraju zbog strože odabranog kriterija ili (još gore) nevoljkosti nastavnika da izrađuju individualizirane i razlikovne kurikulume. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje rada Tima za darovite se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz testove i njihovo financiranje se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Zakon ne propisuje donošenje rješenja za darovite učenike. |
| 140 | SANJA POSTAJ | Tim za darovite, Članak 5. | Pravilnikom nije predviđena obaveza i način kako se roditelji i učenici izvještavaju o rezultatu procjenjivanja. Dobivaju li i oni „Mišljenje“? Potrebno je to definirati. Istina je da je kao jedna od zadaća Tima za darovite navedeno „ostvaruje suradnju s roditeljima darovite djece/učenika“, ali to nije dovoljno specifično; teško je procijeniti razinu „suradnje“, a lako je procijeniti je li roditelj dobio povratnu informaciju o procjeni ili nije. Gore spomenuto je dobro opisano u Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima (MZO): „Roditeljima/skrbnicima identificirane darovite djece ili učenika na primjeren način daju se povratne informacije o rezultatima identifikacije i smjernice kako bi se poticala odgovarajuća obiteljska podrška. Identificiranim darovitim učenicima daju se na primjeren način u prisutnosti roditelja/skrbnika povratne informacije o rezultatima provedenoga procesa identifikacije kako bi se uključili u odgovarajuće oblike odgojno-obrazovne podrške.“ Ali, ovaj Pravilnik nikako ne upućuje na Smjernice i obavezu poštivanja istih te time ostaje vrlo nedorečen. A što se tiče djeteta / učenika, njih pravilnik potpuno izostavlja iz bilo kojeg oblika komunikacije, počevši od povratnih informacijama o procjeni pa sve do razgovora o njihovim interesima i željama za sadržajem razlikovnog / individualiziranog kurikula. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Naime, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) u članku 63. stavku 2. propisuje predmet Pravilnika. Nadalje, pravilnik kao pozakonski akt ne može dokument koji je donesen sa svrhom davanja smjernica i preporuka definirati kao obvezujući dokument. Prijedlog vezan uz komunikaciju s darovitim djetetom se ne prihvaća iz razloga što je zadaća odgojitelj/učitelja pružanje odgojno-obrazovne podrške djetetu/učeniku u području u kojem je darovito te time i davanje povratnih informacija. |
| 141 | ŽELJKO DRAGIČEVIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Darovitost ima akademsku, ali i socio emocionalnu komponentu. Sva relevantna istraživanja su pokazala da daroviti učenici pokazuju povećanu intelektualnu složenost, kao i emocionalnu preosjetljivost. Stoga predlažem nadopunu čl.5 (4) kako slijedi: Tim za darovite posebno skrbi za socio emocionalnu dobrobit darovitih učenika poštujući najbolji interes i prava darovite djece/učenika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz dodavanje "socioemocionalne dobrobiti" se ne prihvaća iz razloga što je člankom 4. stavkom 1. obuhvaćano traženo. |
| 142 | SANJA POSTAJ | Tim za darovite, Članak 5. | Stavke (7) i (8) članka 5. je potrebno izmijeniti iz dva razloga: Prvi razlog je što su nedorečeni, zbog čega postupci nisu dovoljno jasno definirani. Npr. nije predviđena mogućnost da se procjenjivanjem ne utvrdi darovitost. Nadalje, u dijelu „Tim za darovite daje mišljenje i prijedlog“ nije jasno radi li se o jednom dokumentu („Mišljenje i prijedlog“) ili o dva dokumenta („Mišljenje“ i „Prijedlog“). Bilo bi logično da se radi o dva odvojena dokumenta, jer u slučaju da se ne utvrdi darovitost, dat će se „Mišljenje“ (da je provedeno procjenjivanje i da nije utvrđena darovitost), a „Prijedlog“ neće biti potreban (pretpostavljam da nije predviđeno dati prijedlog u kojem će pisati „Predlažemo da se donese odluka o neutvrđenoj darovitosti“). Također, nije definirano može li ravnatelj odbiti donijeti odluku o utvrđenoj darovitosti. Ako može, na temelju čega? Ako ne može, koja je njegova uloga u tom postupku? Čisto administrativna? Drugi razlog je što je nepoželjno da ravnatelj donosi odluku o utvrđenoj darovitosti djeteta/učenika. Tu odluku treba donijeti stručno povjerenstvo u uredu državne uprave u županiji nadležnom za poslove obrazovanja odnosno Gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove obrazovanja. Time ovaj postupak postaje upravni postupak. Sve ostalo bi išlo na štetu djeteta / učenika / roditelja, jer su tada neostvariva načela, prava i sve ostalo što je propisano vezano za upravni postupak. Na temelju napisanog, stavci (7) i (8) bi mogli glasiti na primjer ovako: (7) Na osnovi uočavanja i procjenjivanja darovitosti djeteta / učenika, Tim za darovite daje Mišljenje kojim utvrđuje / ne utvrđuje djetetovu / učenikovu darovitost za pojedino područje iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika. Ako je darovitost djeteta / učenika utvrđena, Tim za darovite daje Prijedlog za donošenje Odluke o utvrđenoj darovitosti djeteta / učenika. (8) Na temelju Prijedloga Tima za darovite ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove dužan je donijeti Odluku o utvrđenoj djetetovoj / učenikovoj darovitosti. Ili još bolje za stavak (8): (8) Na temelju prijedloga Tima za darovite stručno povjerenstvo u uredu državne uprave u županiji nadležnom za poslove obrazovanja odnosno Gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove obrazovanja donosi Odluku o utvrđenoj djetetovoj / učenikovoj darovitosti. Na sve gore navedeno potrebno je dodati rokove za izvršenje. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 5. stavak 7. i stavak 8. se prihvaća te je predloženo uneseno u tekst Pravilnika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Zakon ne propisuje donošenje rješenja za darovite učenike. |
| 143 | MARIJA JURIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Vezano za čl. 5 stavak 4, treba osigurati dodatne edukacije za članove Tima, također osigurati dodatna sredstva za edukacije kako bi škole omogućile iste te definirati edukacije po pojedinim područjima. Nastavnici pojedinih predmeta nisu dovoljno motivirani za određen rad i često iz razloga jer ne znaju što i kako. Također, MZOM treba osigurati primjere za razlikovne i individualizirane kurikule kako bi školski Timovi imali određene reference i primjere zbog ujednačenosti postupka na državnoj razini. Nadalje, jeste li razmišljali o satima koji iziskuju kreiranje svega što je navedeno u stavku, hoće li se dodatno honorirati ovaj posao, mijenjati satnica koja će biti plaćena. Neke stvari treba definirati i ovo je prilika da se konačno definira ovo područje rada jer svima nama u praksi ovo je veliki problem. Kao psiholog provedem identifikaciju, u školi nemamo oformljen Tim, bilo je pokušaja no nedostaje znanja kako to sve voditi i evidentirati, posebno što identificirani učenici nemaju izdana rješenja. Često se ovo svede na entuzijazam i oformi se skupina s darovitima koju vodi stručni suradnik s kojom se provode određene radionice i ništa drugo tijekom nastave što je poražavajuće u današnje vrijeme. Također, dodatan rad s njima u nastavi treba honorirati, kao i za izradu navedenih kurikula budući da se isto honorira učiteljima za rad s djecom s teškoćama. Ovaj posao Tima iziskuje dodatna znanja, vrijeme i određene resurse te je važno osigurati edukacije i sredstva za istu, kao i financirati izradu kurikula. Molim Vas da sve navedeno razmotrite i da se ne dogodi situacija da ide novi pravilnik, a i dalje imamo iste probleme u radu. Također, treba propisati određene obrasce kako će se voditi evidencija. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi vezani uz edukacije i njihovo financiranje, primjere za razlikovne i individualizirane kurikule, honoriranje dodatnog rada te obrasce za evidenciju se ne prihvaćaju iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 144 | MARIJA JURIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Vezano za čl. 5 stavak 2, važno je definirati tko financira uključivanje drugih vanjskih stručnjaka. Na koji način se utvrđuje darovitost iz pojedinih područja. Puno nejasnoća i ovo je prilika da se iste definiraju i olakšaju rad u praksi. Često se na osnovi postupka dobije podatak o darovitosti, no nedostaju nam konkretni postupci za različita područja darovitosti kao i definiranje instrumentarija, ujednačenost postupka i slično. Slažem se s kolegicom Runje vezano za članak 5. stavak 3. "Pitanje je na koji način je ravnatelj dužan imenovati psihologa iz druge ustanove te na koji način bi se honorirao rad psihologa izvan njegove ustanove". Odličan prijedlog jer i dalje neke škole nažalost nemaju zaposlenog stručnog suradnika psihologa. Važno je navesti tko će ovo financirati i na koji način će se provoditi. Nadalje, sam postupak identifikacije darovitosti važno je uvesti i kao obvezu (znamo svi da stoji u opisu poslova, no neke kolege isti zanemare). Kao i što se testira djecu s teškoćama u razvoju, važno je provesti i identifikaciju kako ne bismo ignorirali/izgubili darovite učenike. Vezano za isti članak, stavak 8 "Na temelju mišljenja i prijedloga Tima za darovite ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove donosi odluku o utvrđenoj darovitosti u djeteta/učenika" - smatram kako nije objektivno da ravnatelj donosi odluku već to treba učiniti Stručno povjerenstvo upravnog odjela koje će izdaje rješenje temeljem sveukupne dokumentacije u postupku identifikacije darovitosti i utvrđivanja teškoća u razvoju. Vezano za stavak 7, u redu je da Tim da prijedlog i mišljenje koja onda škola upućuje na Povjerenstvo ureda na županijskoj razini. Za stavak 9 treba promijeniti tekst i navesti da škola šalje zahtjev Stručnom povjerenstvu upravnog odjela na županijskoj razini kao što to radi i za djecu s teškoćama u razvoju. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi vezani uz angažiranje i financiranje vanjskih stručnjaka, definiranje instrumentarija i sl. se ne prihvaćaju iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Zakon ne propisuje donošenje rješenja za darovite učenike. |
| 145 | LANA ŠEŠELJ LUČIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5., stavak (3) - "U slučaju da ravnatelj ne može u Tim za darovite iz stavka 2. ovoga članka imenovati psihologa zaposlenog na radnome mjestu stručnog suradnika odgojno-obrazovne ustanove kojom rukovodi, dužan je angažirati psihologa iz druge ustanove" Treba spomenuti izazov privatnih osnovnih i srednjih škola koje su često, upravo zbog dosadašnjih izazova rada s darovitom djecom, u samom vrhu kad je u pitanju izbor škola za upis darovite djece. Tko će osigurati financijska sredstva da se, pod obavezno, dovode i plaćaju 'vanjski' psiholozi? Djeca s posebnim potrebama, u to uključeno i visoko darovita djeca, ne upisuju privatne škole samo zbog nereguliranog statusa, već zbog niza drugih stvari, čega je Država svjesna. Dodatni financijski pritisci na privatne škole koje su se do sad vrlo intenzivno hvatale u koštac s izazovima rada s darovitima i/ili djecom s posebnim potrebama stavljaju privatne škole u nepovoljan položaj. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi vezani uz angažiranje i financiranje vanjskih stručnjaka iz privatnih škola se ne prihvaćaju iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 146 | MARGARETA KOVAČ | Tim za darovite, Članak 5. | Smatram nepoželjnim i nestručnim da ravnatelj donosi odluku o utvrđenoj darovitosti kod djeteta/učenika jer nije razvidno koje to kompetencije treba imati, a da mu omogućavaju donošenje takve odluke. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz kompetencije ravnatelja se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 147 | MARGARETA KOVAČ | Tim za darovite, Članak 5. | U članku 5., stavku 6. nije navedeno niti koji se psihologijski mjerni instrumenti u ustanovi trebaju nabaviti niti tko će ih financirati. Također, u slučaju da, prema prijedlogu ovog Pravilnika, škole nemaju zaposlenog psihologa pa ravnatelji osiguraju vanjsko psihologijsko testiranje, nije jasno tko će snositi taj trošak. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz preciziranje psihologijskih mjernih instrumenata te njihovo osiguravanje se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz financiranje "vanjskog psihologijskog testiranja" se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 148 | MARGARETA KOVAČ | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5., stavak (6) koji glasi: "U postupku utvrđivanja darovitosti koriste se psihologijski testovi općih i specifičnih sposobnosti namijenjeni za skupnu i individualnu primjenu, instrumenti za ispitivanje kreativnosti i osobina ličnosti, instrumenti za mjerenje postignuća, intervjui, skale procjena te skale za samoprocjenu darovitosti." ne postoji nikakva standardizacija postupka identifikacije darovitosti. Nisu jasno navedeni koji se psihologijski testovi koriste za utvrđivanje darovitosti niti koji su kriteriji za utvrđivanje darovitosti. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz preciziranje psihologijskih mjernih instrumenata te njihovo osiguravanje se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz financiranje "vanjskog psihologijskog testiranja" se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 149 | SANJIN LUKARIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Prema nekim pravnim stručnjacima pravno je upitno da ravnatelj donosi odluku o utvrđenoj darovitosti djeteta/učenika s obzirom da je on sam član Tima za darovite koji provodi tu odluku. Dakle, u provođenju odluke nadzire sam sebe. Donošenje odluke od strane ministarstva nadležnog za obrazovanje je pravno ispravnije i obvezuje ravnatelja na provođenje. Također, postavlja se pitanje da li je odluka o utvrđenoj darovitosti djeteta/učenika koju donese ravnatelj jedne odgojno-obrazovne institucije pravno obvezujuća za ravnatelja druge odgojno-obrazovne institucije, u slučajevima prelaska djeteta/učenika iz vrtića u osnovnu školu odnosno iz osnovne u srednju školu ili prilikom promjene škole zbog preseljenja ili nekog drugog razloga. Molim da konkretno odgovorite na ovaj komentar i razmotrite ga prilikom donošenja konačnog prijedloga Pravilnika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz nadzor rada ravnatelja se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 150 | LJILJA RUNJE | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5. stavak 3. Pitanje je na koji način je ravnatelj dužan imenovati psihologa iz druge ustanove te na koji način bi se honorirao rad psihologa izvan njegove ustanove. Stavak 4. Kako bi Tim za darovite učenike provodio sve navedene aktivnosti iz Pravilnika, potrebno je organizirati edukaciju za članove Tima. Predlažem da se kod darovite djece/učenika s teškoćama u razvoju Članak 2. (3) uključi županijski upravni odjel te da Stručno povjerenstvo upravnog odjela izdaje rješenje temeljem sveukupne dokumentacije u postupku identifikacije darovitosti i utvrđivanja teškoća u razvoju. Potrebno je, kao prilog ovog pravilnika, dodati obrasce evidencije o darovitoj djeci/učenicima i individualiziranog kurikuluma kako bismo ujednačeno provodili dokumentaciju. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi vezani uz angažiranje i financiranje vanjskih stručnjaka, definiranje instrumentarija i sl. se ne prihvaćaju iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Zakon ne propisuje donošenje rješenja za darovite učenike. |
| 151 | SANJA POSTAJ | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5. (4) u dijelu „- planira, organizira i ostvaruje suradnju s vanjskim suradnicima…“ – potrebno je riječ „suradnicima“ zamijeniti riječju „stručnjacima“, inače se implicira da se suradnja ostvaruje samo s onima koji su sa školom u nekom suradničkom odnosu, a izostavljaju se neovisni stručnjaci / ustanove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 5. stavak 4. se prihvaća te je tekst u Pravilniku izmijenjen sukladno predloženom. |
| 152 | ŽELJKO ŠIMEK | Tim za darovite, Članak 5. | Prijedlog novog stavka: "Ministarstvo nadležno za obrazovanje dužno su pružiti stručnu pomoć te provoditi stručna usavršavanja i edukacije za sve osobe uključene u rad s darovitim učenicima koje su isti dužni pohađati.". Bez stručne pomoći, usavršavanje i edukacije svih članova tima za darovite nije izgledno da će se postići ikakvi rezultati u radu s darovitim učenicima. Ministarstvo zajedno sa agencijama je dužno provoditi te edukacije kao nadležno za obrazovanje. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz definiranje obveze ministarstva nadležnog za obrazovanje i agencije nadležne za odgoj i obrazovanje u svrhu pružanja stručne pomoći, usavršavanja i edukacije se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Obveze ministarstva nadležnog za obrazovanje i agencije nadležne za odgoj i obrazovanje propisane su drugim zakonskim i provedbenim aktima. |
| 153 | ŽELJKO ŠIMEK | Tim za darovite, Članak 5. | Prijedlog novog stavka glasi: "Mentorstvo je individualni oblik rada s darovitim učenikom, a uključuje kontinuirano usmjeravanje i vođenje učenika u području darovitosti te se dodatno vrednuje i nagrađuje u odgojno-obrazovnom radu. ". Rad mentora koji je najzahtjevniji i podrazumijeva neposredan rad s darovitim učenikom nužno je na odgovarajući način i vrednovati. Npr. smanjenjem druge satnice ukoliko radi s darovitim učenikom, plaćanje dodatnih prekovremenih sati rada s darovitim, dodatni bodovi za napredovanje ukoliko je rad s darovitim učenikom uspješan, plaćanje vanjskog mentora ukoliko nije iz sustava i dr. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje mentorskog rada se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 154 | ŽELJKO ŠIMEK | Tim za darovite, Članak 5. | Dodati Stavak u članku koji opisuje tko je mentor. Prijedlog teksta novog stavka: "Mentor učenika je stručnjak u području učenikove darovitosti, a može biti učitelj/nastavnik i/ili stručni suradnik i/ili vanjski stručnjak te jedan daroviti učenik može imati više mentora ovisno o svojim područjima darovitosti." Bez definiranja mentora cijeli tim za darovite nema smisla jer jedino osobe iz tima za darovite koji neposredno u mentorskom obliku rada rade s darovitim učenikom ostvaruju neposredna postignuća. NPR. mentor iz informatike, matematike, fizike, kemije, biologije, prirode, hrvatskog, engleskog, glazbenog, likovnog i dr. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz "mentora" se ne prihvaća iz razloga što je suradnja s mentorom darovitog učenika sadržana kroz suradnju Tima za darovite s vanjskim stručnjacima. |
| 155 | ŽELJKO ŠIMEK | Tim za darovite, Članak 5. | U stavku (2) dodati iza "Članovi Tima za darovite su:..." riječ "mentor". Mentor je važan član tima za darovite. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz mentora kao obveznog člana Tima za darovite se ne prihvaća iz razloga što nije nužno da mentor bude član Tima za darovite. Naime, u ogojno-obrazovnoj ustanovi darovito dijete/učenik može imati nekoliko mentora te će neki od njih sigurno biti članovi Tima za darovite. |
| 156 | MIRKA LONČAR | Tim za darovite, Članak 5. | Nekoliko stavki iz Članka 5. je diskutabilno i nedorečeno: -Tim za darovite nije kompetentan za izradu individualiziranog kurikula za darovito dijete/učenika iz npr. matematike ukoliko učitelj iz matematike nije član tog tima. Ukoliko Tim za darovite treba osmisliti individualizirani kurikul te osmišljavati, planirati, provoditi, koordinirati i vrednovati različite oblike odgojno-obrazovne potpore darovitoj djeci/učenicima tada treba naglasiti kako se u Tim za darovite trebaju imenovati učitelji iz svih područja darovitosti (Članak 2.(1)). - Obzirom da se radi o vrlo opsežnom poslu, koji zahtjeva vrijeme i stručnost, planira li se to vrijeme vrednovati kroz normu ili dodatke na plaću članovima Tima za darovite? - Na koji se način očekuje od Tima za darovite da skrbi o profesionalnome razvoju odgojno-obrazovnih radnika u području darovitosti? Hoće li biti osigurana dodatna financijska sredstva za edukacije? | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 5. stavak 4. se prihvaća te je predloženo uneseno u Pravilnik. Prijedlog vezan uz tjedna zaduženja i osiguravanje dodatnih financijskih sredstava za edukacije se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 157 | VESNA RAJNOVIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Nisam sigurna da je potrebno do te mjere formalizirati nadarenost da bi za svakog nadarenog učennika trebalo izraditi individualizirani kurikul. Administrativni poslovi već sad značajno opterećuju rad nastavnika koji već treba prilagiđavati nastavne aktivnosti djeci s poteškoćama, a njih je iz godine u godinu sve više. Nastava koja se odvija s ponekad i više od 25 učenika u učionici ne može se kvalitetno prilagoditi potrebama svakog pojedinog učenika pa bi kod učenika trebalo poticati i razvijati sposobnost prilagodbe radije nego pokušavati prilagoditi sustav. Nadareni učenici i u redovnom kurikulu uspijevaju pronaći zanimljive i poticajne sadržaje te kroz natjecanja i druge oblike izvannastavnog rada razvijati svoje iznimne sposobnosti. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz izradu individualiziranog kurikula se ne prihvaća iz razloga što svako darovito dijete ima svoje individualne odgojno-obrazovne potrebe te različite sposobnosti u jednom ili više odgojno-obrazovnih područja. |
| 158 | MARIO TADIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Odredba pravilnika da „Ravnatelj donosi Odluku“ o darovitosti djeteta/učenika je duboko problematična i diskriminira darovitu djecu/učenike. Prijedlog pravilnika Ravnatelju koji će donositi Odluke o darovitosti daje alat „autoritarnosti“ jer postupak donošenja „Odluke“ nije Upravni postupak, nema pravnog lijeka na „Odluku“ (prvi stupanj žalbe i drugi stupanj žalbe). Ravnatelj će posljedično činom donošenja „Odluke“ učiteljima, odgajateljima davati dodatnog posla, a istodobno će trebati podršku učitelja, odgajatelja na raznim tijelima odlučivanja u školi, vrtiću kao i kod reizbora ravnatelja. Ovo je problematičan prostor i MZOM ovo treba spriječiti jer će donošenje „Odluke“ završavati na štetu darovitog djeteta/učenika. Postupak kao i za djecu s teškoćama treba voditi u neovisnom tijelu od škole/vrtića dakle u nadležnim Odjelima za školstvo u Gradovima i Županijama (u suradnji s Timom za darovite, Školske medicine i po potrebi kliničkog psihologa koji ima znanja o darovitosti). Postupak treba završiti Rješenjem na koje postoji pravni lijek, mogućnost žalbe. Ovdje je postupak odlučivanja maknut iz škole/vrtića (kao kod djece s teškoćama) s čime je onemogućeno puno štetnih djelovanja po darovito dijete/učenika. Ovakav način zapravo i olakšava Ravnateljima posao i ne dovodi ih u kušnje. Ako u „Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi“ to nije predviđeno treba donijeti Uredbu koja će to omogućiti i važiti do promjene Zakona (Uredbu opravdava više od 30 godina zanemarivanja, diskriminacije ove djece). Ako ni to nije moguće onda Ravnatelj treba podnijeti prijedlog prema MZOM koje će donijeti Odluku ili Rješenje o darovitosti. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 159 | ŽELJKO DRAGIČEVIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Predlažem precizniju definiciju čl.5 (7) kako slijedi: Na osnovi uočavanja i identifikacije darovitosti u djece/učenika, Tim za darovite daje mišljenje i prijedlog kojim utvrđuje u djeteta/učenika darovitost za jedno ili više područja iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika. Objašnjenje: procjenjivanje nije isto što i Identifikacija. Procjenjivanje je provođenje postupka koji nužno ne implicira pronalazak/utvrđivanje darovitosti. Identifikacija je pronađena/prepoznata darovitost temeljem kriterija procjene. Termin 'za pojedino područje' nije odgovarajući jer ne predviđa mogućnost utvrđivanja darovitosti u više područja, stoga je precizniji izričaj "jedno ili više područja". | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 5. stavak 7. se ne prihvaća iz razloga što se izraz "za pojedino područje" odnosi na područja, a ne na učenike što znači da jedan daroviti učenik može biti procijenjen kao darovit u više područja. |
| 160 | MARIO TADIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Stavak (8) mijenja se i glasi: (8) Na temelju mišljenja i prijedloga Tima za darovite ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove podnosi zahtjev Ministarstvu nadležnom za obrazovanje koje donosi odluku o utvrđenoj darovitosti djeteta/učenika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje odluke o utvrđenoj darovitosti djeteta/učenika od strane ministarstva se ne prihvaća iz razloga što traženo nije propisano zakonskim odredbama. |
| 161 | SANJIN LUKARIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Iza stavka (9) dodaje se stavak (10) koji glasi: (10) Prije provođenja odluke iz stavaka 8. i 9. od strane odgojno-obrazovne ustanove, roditelji darovitog djeteta/učenika moraju dati pisanu suglasnost. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz roditelje darovite djece se ne prihvaća jer traženo nije predmet Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 135. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23) definira prava i obveze roditelja. |
| 162 | SANJIN LUKARIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Stavak (9) mijenja se i glasi: (9) Odluka iz stavka 8. ovoga članka sadrži ime i prezime učenika, ime i prezime roditelja, datum rođenja i OIB učenika, adresu prebivališta i/ili boravišta učenika, naziv odgojno-obrazovne ustanove koju učenik pohađa, utvrđenu darovitost u jednom ili više odgojno-obrazovnih područja, vrstu kurikula iz članka 7. ovoga Pravilnika kao i oblik/e odgojno-obrazovne potpore iz članka 6. ovoga Pravilnika. Odluka je obvezujuća za odgojno-obrazovnu ustanovu i njenog osnivača. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 5. stavak 9. se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 163 | SANJIN LUKARIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Stavak (8) mijenja se i glasi: (8) Na temelju mišljenja i prijedloga Tima za darovite ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove podnosi zahtjev Ministarstvu nadležnom za obrazovanje koje donosi odluku o utvrđenoj darovitosti djeteta/učenika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje odluke o utvrđenoj darovitosti djeteta/učenika od strane ministarstva se ne prihvaća iz razloga što traženo nije propisano zakonskim odredbama. |
| 164 | SANJIN LUKARIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Ravnatelj osniva Tim za darovite, imenuje samog sebe u taj Tim, sudjeluje u radu Tima, zajedno s ostalim članovima daje mišljenje i prijedlog kojim utvrđuje u djeteta/učenika darovitost za pojedino područje i šalje ga samom sebi te na kraju sam donosi odluku. Ravnatelj na taj način donosi odluku koja se odnosi na njega u samom provođenju. Vrlo neobičan postupak koji je prema nekim pravnim stručnjacima pravno upitan. Mislim da ravnatelj treba biti član Tima za darovite kako bi Tim imao veću snagu djelovanja, no treba ga izuzeti iz donošenja odluke o utvrđenoj darovitosti u djeteta/učenika. Odluku bi trebalo donositi Ministarstvo nadležno za obrazovanje, na osnovu zahtjeva škole nakon utvrđene darovitosti učenika. Takav postupak obvezuje ravnatelja na provođenje odluke i bolje je usklađen sa Zakonom o općem upravnom postupku u slučaju primjedbi, žalbi,... | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje odluke o utvrđenoj darovitosti djeteta/učenika od strane ministarstva se ne prihvaća iz razloga što traženo nije propisano zakonskim odredbama. |
| 165 | SANJIN LUKARIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | U stavku (3) na kraju rečenice dodati tekst "ili privatne tvrtke koja ima ovlaštene psihologe za utvrđivanje darovitosti djece/učenika" kako bi se omogućilo da roditelji naprave utvrđivanje darovitosti djece/učenika izvan odgojno-obrazovnih ustanova, a neki su to već i napravili te imaju nalaz/mišljenje psihologa o utvrđenoj darovitosti djeteta/učenika. Stavak (3) mijenja se i glasi: (3) U slučaju da ravnatelj ne može u Tim za darovite iz stavka 2. ovoga članka imenovati psihologa zaposlenog na radnome mjestu stručnog suradnika odgojno-obrazovne ustanove kojom rukovodi, dužan je angažirati psihologa iz druge ustanove ili privatne tvrtke koja ima ovlaštene psihologe za utvrđivanje darovitosti djece/učenika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 5. stavak 3. se ne prihvaća iz razloga što privatna tvrtka nije odgojno-obrazovna ustanova. |
| 166 | SANJIN LUKARIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | U stavku (1) na kraju rečenice dodati tekst "uz pisanu suglasnost roditelja". Roditelji moraju biti suglasni sa svim aktivnostima iz ovog Pravilnika. Stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Tim za darovite iz stavka 2. članka 4. ovoga Pravilnika stručno je tijelo odgojno-obrazovne ustanove koje osniva ravnatelj ustanove imenujući članove tima te voditelja kao stručnoga koordinatora, uz pisanu suglasnost roditelja. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 5. stavak 1. se ne prihvaća iz razloga što su je ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove stručni i poslovodni rukovoditelj te je odgovoran za zakonitost rada i stručni rad ustanove. |
| 167 | MARIO TADIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Na svaku odluku, prijedlog i sl. vezano za odgojno-obrazovni rad s djetetom/učenikom dodati obvezu pisane suglasnosti roditelja/skrbnika djeteta/učenika“. Roditelji maloljetnog darovitog djeteta/učenika moraju biti uključeni u odlučivanje. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz roditelje darovite djece se ne prihvaća jer traženo nije predmet Pravilnika. Članak 135. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23) definira prava i obveze roditelja. |
| 168 | MARIO TADIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | U članak 5 dodati novi stavak (10) Tim za darovite je u svom radu dužan primjenjivati Smjernice za rad s darovitima. MZOM je izradilo Smjernice za rad s darovitima 2022. godine koje se ne primjenjuju u školama i vrtićima. Smjernice detaljnije opisuju način rada s darovitima što ovaj Pravilnik ne obuhvaća. Stoga je bitno da se u ovaj Pravilnik one ugrade kao obvezni pomoćni alat. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Naime, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) u članku 63. stavku 2. propisuje predmet Pravilnika. Nadalje, pravilnik kao pozakonski akt ne može dokument koji je donesen sa svrhom davanja smjernica i preporuka definirati kao obvezujući dokument. |
| 169 | MARIO TADIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Kako uspješno odraditi zadatke i obveze iz članka 5. st. 4 ? Preduvjet su educirani članovi Tima. Edukacija bi se trebala provoditi na nacionalnoj razini, uključiti AZOO, CI, Udruge, Visoka učilišta - potaknuti ih na uvođenje redovitih kolegija o darovitoj djeci i učenicima. Autonomija visokih učilišta nije narušena jer imaju obvezu pratiti potrebe za kompetencijama budućih stručnjaka i kolegije prilagoditi stvarnim potrebama u školama i vrtićima. Stručnjaci koji mogu već sada predavati na visokim učilištima postoje, a oni bi mogli širiti bazu budućih predavača samo ako ima volje, do sada je nije bilo. Potaknuti i uključiti: rektore, prorektore, dekane, prodekane za nastavu , upravljačka vijeća i druge relevantne čimbenike za uvođenjem kolegija za darovite. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz edukacije se ne prihvaća iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 170 | ŽELJKO DRAGIČEVIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5. (4) Tim za darovite skrbi se o profesionalnome razvoju odgojno-obrazovnih radnika u području darovitosti. Nije realno da članovi Timova za darovite barem prvih nekoliko godina mogu ostvariti taj zadatak jer i sami će u najvećem broju slučajeva za početak trebati proći određene edukacije o darovitosti. Idealni primjer profesionalne potpore obrazovnom sustavu je Institut Henrrieta Szold iz Jeruzalema koji osim edukacija odgojno-obrazovnih radnika razvija i vlastite alate/instrumente za testiranja i pruža sve ostale oblike profesionalne podrške učiteljima i nastavnicima. U RH role model suradnje je suradnja CI i NCVVO na projektu ",Identifikacija darovitih učenika u području matematike" uz korištenje vlastito razvijenih baterija testova što je za svaku pohvalu. Zaključno, smatram da CI budući da imaju kadar s najviše znanja i neposrednog iskustva u radu s darovitim učenicima trebaju biti nositelji profesionalnog razvoja odgojno obrazovnih radnika uz suradnju i potporu MZOM, AZOO, NCVVO te dokazano vodećih stručnjaka iz centara i udruga (Sever, Bistrići). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz edukacije se ne prihvaća iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 171 | ŽELJKO ŠIMEK | Tim za darovite, Članak 5. | Uz stavak 8. ovoga članka: Odluka ravnatelja nema nikakvu obvezujuću i primjenjivu ulogu. Eventualno na temelju odluke Ministarstvo nadležno za obrazovanje bi trebalo izdati rješenje i suglasnost o primjerenom načinu obrazovanja darovitog djeteta, na osnovu zahtjeva škole nakon utvrđene darovitosti učenika. Ovako tko će financirati sve potrebne aktivnosti koje bi se trebale provoditi za darovito dijete/učenika. Odluka, rješenje, suglasnost moraju sadržavati izvore i iznose financiranja potrebe darovitog djeteta/učenika. Sukladno navedenom stavak ovoga članka treba glasiti: "Na temelju mišljenja i prijedloga Tima za darovite ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove donosi odluku o utvrđenoj darovitosti u djeteta/učenika na koju prethodno nadležno ministarstvo daje svoju suglasnost." | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje odluke o utvrđenoj darovitosti djeteta/učenika od strane ministarstva se ne prihvaća iz razloga što traženo nije propisano zakonskim odredbama. |
| 172 | ŽELJKO ŠIMEK | Tim za darovite, Članak 5. | Uz stavak 8. ovoga članka dodati izričaj: "…, uz pisanu suglasnost roditelja/skrbnika djeteta/učenika.". Roditelji darovite djece/učenika moraju biti uključeni u svaki korak koji se odnosi na odlučivanje o maloljetnoj osobi. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz roditelje darovite djece se ne prihvaća jer traženo nije predmet Pravilnika. Članak 135. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23) definira prava i obveze roditelja. |
| 173 | ŽELJKO ŠIMEK | Tim za darovite, Članak 5. | Komentar i dopuna stavka 7. ovoga članka: Kao prilog ovoga pravilnika je nužno definirati sadržaj mišljenja kao i sadržaj prijedloga te sadržaj odluke iz stavka 8. ovoga članka. Bez toga tim za darovite i ravnatelj neće znati što sve treba sadržavati jedan takav dokument. Ovo što je propisano ovim Pravilnikom je preopćenito i daje velike slobode za pogrešno tumačenje. U samoj Odluci mora biti i dio o financiranju aktivnosti koje su predviđene za darovito dijete/učenika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz definiranje sadržaja odluke se ne prihvaća iz razloga što nije predmet Pravilnika. |
| 174 | ŽELJKO ŠIMEK | Tim za darovite, Članak 5. | U stavku 1 ovoga članka dodati izričaj: "…, uz pisanu suglasnost roditelja/skrbnika djeteta/učenika.". Roditelji darovite djece/učenika moraju biti uključeni u svaki korak koji se odnosi na odlučivanje o maloljetnoj osobi. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz roditelje darovite djece se ne prihvaća jer traženo nije predmet Pravilnika. Članak 135. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23) definira prava i obveze roditelja. |
| 175 | ŽELJKO ŠIMEK | Tim za darovite, Članak 5. | Dodati novi stavak: (10) Tim za darovite je u svom radu dužan primjenjivati Smjernice za rad s darovitima koje nadležno ministarstvo redovito ažurira. Ministarstvo je izradilo Smjernice za rad s darovitima još 2022 godine koje se sustavno ne primjenjuju u odgojno- obrazovnom sustavu. Smjernice detaljnije opisuju način rada s darovitima što ovaj Pravilnik ne obuhvaća. Stoga je bitno da se u ovaj Pravilnik one ugrade kao obvezni pomoćni alat. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Naime, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) u članku 63. stavku 2. propisuje predmet Pravilnika. Nadalje, pravilnik kao pozakonski akt ne može dokument koji je donesen sa svrhom davanja smjernica i preporuka definirati kao obvezujući dokument. |
| 176 | SANJA POSTAJ | Tim za darovite, Članak 5. | Prijedlog novog teksta za članak 5.(6): "U postupku procjenjivanja darovitosti..." (umjesto sada: U postupku utvrđivanja darovitosti..."). Objašnjenje: Budući da članak 5.(7) počinje s „Na osnovi uočavanja i procjenjivanja darovitosti..:“, zbog postizanja sljedivosti u tekstu i zbog dosljedne upotrebe izraza, potrebno je da članak 5.(5) počne s „U postupku uočavanja darovitosti..“, a članak 5.(6) s „U postupku procjenjivanja darovitosti...". Time se 5.(7) veže na prethodna dva, tj. čini niz od tri koraka u postupku. Četvrti je korak tada 5.(8), tj. odluka ravnatelja. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što Nacrt prijedloga Pravilnika definira postupak uočavanja i utvrđivanja darovitosti. |
| 177 | SANJA POSTAJ | Tim za darovite, Članak 5. | Prijedlog novog teksta za članak 5.(5): „U postupku uočavanja darovitosti Tim za darovite koristi se relevantnom dokumentacijom koja uključuje i mišljenja roditelja, odgojitelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i drugih stručnjaka – realizatora programa u koje je dijete/učenik uključen u odgojno-obrazovnoj ustanovi i izvan nje.“ Objašnjenje: U članku 1. piše da se ovim Pravilnikom uređuje, između ostalog, „način“ uočavanja (darovitosti), a nije jasno gdje je taj način opisan. U članku 4., kojem prethodi naslov „Uočavanje i utvrđivanje darovitosti“ ne piše ništa o „načinu“, već o tome koja je svrha postupka, tko ga provodi i tko je njime obuhvaćen. Jedini tekst koji upućuje na „način“ trenutno se nalazi u članku 5.(5) i glasi: „Tim za darovite koristi se relevantnom dokumentacijom koja uključuje i mišljenja roditelja, odgojitelja, učitelja, nastavnika, odgajatelja, stručnih suradnika i drugih stručnjaka - realizatora programa u koje je dijete/učenik uključen u odgojno-obrazovnoj ustanovi i izvan nje.“ Taj tekst bi trebao glasiti: „U postupku uočavanja darovitosti Tim za darovite koristi se relevantnom dokumentacijom koja uključuje i mišljenja roditelja, odgojitelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i drugih stručnjaka – realizatora programa u koje je dijete/učenik uključen u odgojno-obrazovnoj ustanovi i izvan nje.“ Također, smatram da bi članci 5.(5) do 5.(9) trebali postati člancima 4.(3) do 4.(7), jer se u članku 4. govori o uočavanje i utvrđivanje darovitosti te bi se takvim premještanjem postigla smislena cjelina. Tako bi u članku 5. ostao tekst koji govori o definiciji Tima za darovite i njegovih zadaćama, što također tvori smislenu cjelinu, s obzirom na naslov koji prethodi ovog članku, a to je „Tim za darovite“. Nije logično da se u članku 5. govori o načinu uočavanja, procjenjivanja i utvrđivanja darovitosti, jer to samo jedna od zadaća Tima za darovite, koja ima zaseban naslov, u članku koji prethodi ovome, tj. članku 4. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što Radna skupina smatra da je sadržajno primjerenije da stavak 5. bude dio članka 5. kako je navedeno u Pravilniku. |
| 178 | SANJA POSTAJ | Tim za darovite, Članak 5. | Dio članka 5. (5) glasi: "mišljenja roditelja, odgojitelja, učitelja, nastavnika, odgajatelja, stručnih suradnika". Znači, navode se "odgojitelj" i "odgajatelj". Potrebno je brisati "odgajatelja" te taj dio treba glasiti "mišljenja roditelja, odgojitelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika". | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz brisanje "odgojitelja" iz članka 5. stavka 5. se ne prihvaća iz razloga što su "odgojitelji" zaposlenici srednjoškolskih ustanova (učeničkih domova) koji mogu dati svoje mišljenje. |
| 179 | MAJA ĐURAŠEVIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5. (2) Članovi Tima za darovite su: ravnatelj, psiholog, pedagog, odgojitelji/učitelji razredne i predmetne nastave/nastavnici, a prema potrebi se uključuju i logoped, edukacijski rehabilitator ili socijalni pedagog, knjižničar i vanjski stručnjaci. Smatram da se u Tim za darovite svakako moraju uključiti logoped i edukacijski rehabilitator, a ne prema potrebi kako je navedeno u članku 5. Školski pedagog/psiholog jesu educirani za takve učenike, no smatram u nedovoljnoj mjeri. Isto kao i nastavnici/profesori. Malo je kolegija na fakultetu koji se osvrću na darovite učenike i nešto posebno usmjeravaju na rad s njima. Nerijetko takvi učenici u razredu „pate“ (što je donekle sasvim razumljivo). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 5. stavak 4. se ne prihvaća iz razloga što nema potrebe da se oni uključuju u postupak uočavanja i utvrđivanja darovitosti kod svih darovitih učenika. Oni se uključuju samo ako daroviti učenik ima utvrđene teškoće u razvoju. |
| 180 | TIZIANA ZANCOLA | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5. (4) - s obzirom na obujam poslova koje treba izraditi Tim za darovite, pitam se dali će se taj rad vrednovati s određenim brojem sati u normi nastavnika ili će to biti uključeno među Ostalim poslovima u zaduženjima nastavnika? Mislim da bi ovaj pravilnik i to trebao jasno definirati. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz tjedno zaduženje nastavnika se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 181 | ZVONIMIRA SOMER | Tim za darovite, Članak 5. | Članak 5. (2) Članovi Tima za darovite su: ravnatelj, psiholog, pedagog, odgojitelji/učitelji razredne i predmetne nastave/nastavnici, a prema potrebi se uključuju i logoped, edukacijski rehabilitator ili socijalni pedagog, knjižničar i vanjski stručnjaci. Smatram da ovaj stavak treba izmijeniti u smislu da su članovi Tima za darovite : ravnatelj, psiholog, pedagog, odgojitelji/učitelji razredne i predmetne nastave/nastavnici, logoped, edukacijski rehabilitator i socijalni pedagog, a prema potrebi se uključuju knjižničar i vanjski stručnjaci. Potreba uključivanja edukacijskog rehabilitatora, logopeda ili socijalnog pedagoga je konstantna jer postoje učenici koji imaju teškoće u razvoju i daroviti su, a stručnjaci edukacijsko rehabilitacijskog profila su ti koji to itekako mogu prepoznati i utvrditi. Bez obaveze uključivanja stručnjaka edukacijsko - rehabilitacijskog profila postoji opcija da darovita djeca s teškoćama u razvoju možda neće biti prepoznata. Ovaj Pravilnik potvrđuje i opisuje darovite učenike s teškoćama u razvoju te prema tome stručnjaci edukacijsko - rehabilitacijskog profila moraju biti članovi Tima za darovite. Osim toga kod izrade Individualiziranog kurikuluma za darovite učenike s teškoćama u razvoju najveću ulogu će imati stručnjaci edukacijsko - rehabilitacijskog profila. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 5. stavak 4. se ne prihvaća iz razloga što nema potrebe da se oni uključuju u postupak uočavanja i utvrđivanja darovitosti kod svih darovitih učenika. Oni se uključuju samo ako daroviti učenik ima utvrđene teškoće u razvoju. |
| 182 | DALIBORKA LESAR | Tim za darovite, Članak 5. | Tim za darovite učenike trebao bi osim psihologa i ostalog stručnog vodstva ,uvrstiti predmetnog profesora koji je u djetetu prepoznao darovitost,samim tim poznavajući materiju napraviti dobar uvid u dalje razmatranje. Lp | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz uvrštavanje "predmetnog profesora koji je u djetetu prepoznao darovitost" kao obveznog člana Tima za darovite se ne prihvaća iz razloga što nije nužno da bude član Tima za darovite. Naime, u odgojno-obrazovnoj ustanovi darovito dijete/učenik može imati nekoliko predmetnih profesora koji su prepoznali darovitost te će neki od njih sigurno biti članovi Tima za darovite. |
| 183 | SANJA PAIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Po sadašnjim saznanjima postoje novi testovi za utvrđivanje darovitosti djece, no za nabavku istih je potrebno osigurati sredstva. Ovim Pravilnikom nije predviđeno tko osigurava sredstva za nabavu tih testova niti se ne određuje obveza školama koliko stare testove se može upotrebljavati. S obzirom da su testovi koji su do sada bili dostupni zastarjeli i ne može se s njima kvalitetno odrediti stupanj i područje darovitosti djeteta. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz testove i njihovu nabavku se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 184 | RAFAELA PLENTAJ | Tim za darovite, Članak 5. | Darovita djeca spadaju u skupinu djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, kao i djeca s teškoćama u razvoju. Iz navedenog razloga smatram opravdanim da utvrđivanje darovitosti kod djece spada pod nadležnost upravnih odjela nadležnog osnivača škole, a ne pod nadležnost hipotetskog Tima za darovite kojeg prema predviđenom nacrtu čini velika heterogena skupina ljudi, što može utjecati na objektivnost i nepristranost. Uz to, smatram da za utvrđivanje darovitosti nije relevantno mišljenje stručnog suradnika knjižničara već stručnih radnika koji mogu i znaju prepoznati darovitost. U to spadaju psiholozi, pedagozi i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 185 | VESNA VUJIĆ | Tim za darovite, Članak 5. | Poteškoće kod djece rješavaju povjerenstva u upravnim odjelima nadležnih osnivača škola. Darovite bi po ovom Nacrtu prijedloga Pravilnika trebao utvrditi Tim za darovite na razini škole. Time impliciramo da je poteškoću teže utvrditi nego darovitost. Postojeća Povjerenstva sadrže sve potrebne stručne osobe i trebala bi se baviti i utvrđivanjem darovitosti. Većina škola nema potrebne stručnjake, a djelatnici su već preopterećeni mnogim dodatnim obvezama te će Tim za darovite ravnatelj teško osnovati. Ukoliko mora angažirati psihologa iz druge ustanove, kad sam u školi nema psihologa. potrebno je definirati "ustanovu" iz koje će se angažirati psiholog (odgojno-obrazovna ustanova ili kakva druga). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 186 | ANTONIJA RADOŠ | Tim za darovite, Članak 5. | U stavku (3) članka 5. stoji "dužan je angažirati psihologa iz druge ustanove", što to točno znači? Iz druge odgojno-obrazovne ustanove ili iz bilo koje ustanove? Stavak (6) članka 5. - Tko osigurava sredstva za procjenu darovitosti? Članak 5. - Ne mislite li da će u nekim školama doći do "umjetno napumpanih" darovitih učenika zbog izostanka vanjskog povjerenstva koje donosi odluku u odnosu na trenutni prijedlog da odluku donosi ravnatelj na temelju mišljenja školskog Tima za darovite? Čini mi se to kao laskava titula "škola s najvećim brojem darovitih učenika) te da ćemo vrlo brzo imati poplavu darovitih, a zaboraviti da ih je u populaciji 2-3%. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 187 | SANJIN LUKARIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, TREĆI DIO | Na kraju Trećeg dijela ili negdje drugdje unutar Pravilnika dodati novi članak s naslovom "Nastava kod kuće (homeschooling)" sa sljedećim tekstom: (1) Svaki učenik identificiran kao darovit, može na osnovu zahtjeva roditelja pohađati nastavu kod kuće (homeschooling), uz zadovoljavanje određenih uvjeta. (2) Uvjete za pohađanje nastave kod kuće, postupak, način rada, način polaganja ispita i završavanja školske godine, kao i sve ostalo, propisat će ministar ministarstva nadležnog za obrazovanje posebnim pravilnikom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Obrazloženje: Sve zemlje u okruženju (Slovenija, Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina) te veliki broj zemalja članica Europske unije imaju omogućen homeschooling u svom obrazovnom sustavu. Nema razloga da Hrvatska to ne omogućava. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz nastavu kod kuće (homeschooling) se ne prihvaća iz razloga što Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) nije propisana nastava kod kuće (homeschooling) kao oblik nastave koji se provodi s učenicima. |
| 188 | SANJA POSTAJ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Članak 6. (1) a): Izborni predmeti su dio obavezne satnice (za sve učenike, naravno, ne samo za darovite), što je vidljivo iz čl.27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a izborni dio nastavnog plana i programa donosi ministar. Fakultativni dio nastavnog plana donosi srednja škola, u skladu s mogućnostima škole, i također je dostupan svim učenicima. Znači, ni fakultativni ni izborni predmeti nisu „skrojeni“ isključivo za potrebe darovitog / darovitih učenika. Ovako kako je trenutno navedeno, pokušava se izborne i fakultativne predmete prikazati kao neki od oblika odgojno obrazovne potpore darovitim učenicima, što nije u redu. Pravilnik se bavi darovitim učenicima i trebao bi propisati potpore namijenjene isključivo njima, a učenici bi ih ostvarivali na temelju Rješenja o darovitosti. Ono što je namijenjeno svim učenicima propisano je u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i to nije potrebno ponavljati u ovom Pravilniku. Ostaje nejasno kako je izborne i fakultativne predmete moguće ubrojiti u nešto što odgojno-obrazovna ustanova „može omogućiti“, ako su ti predmeti dio nastavnog plana i programa. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 6. stavak 1. se ne prihvaća iz razloga što osiguravanje oblika odgojno-obrazovne potpore radi poticanja razvoja darovitosti djece i učenika ovisi o prijedlozima Tima za darovite i mišljenju roditelja darovitog djeteta/učenika te temeljem odluke ravnatelja odgojno-obrazovna ustanova omogućava neke od oblika navedenih u Pravilniku. |
| 189 | MARA SESAR | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | U ime Katedre za didaktiku i školsku pedagogiju (Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu): Predlažemo razradu svakog od navedenih oblika odgojno-obrazovne potpore, osobito: -u sklopu redovitoga odgojno-obrazovnoga rada/nastave: rad s mentorom (misleći, dakako, na dosadašnja opterećenja odgojitelja/učitelja/nastavnika); -izvan redovitoga odgojno-obrazovnog rada/nastave: trebaju li navedene oblike potpore tražiti roditelji/skrbnici ili Tim za darovite; -ostali oblici odgojno-obrazovne podrške: predlažemo razradu ostalih oblika te dodavanje djelomične akceleracije. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je traženo u djelokrugu rada ravnatelja kao stručnog rukovoditelja odgojno-obrazovne ustanove. Prijedlog vezan uz djelomičnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 190 | MARINA HRANILOVIĆ HADŽIĆ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Hoće li ovo iz ovoga proizaći novo zaduženje učitelja odnosno hoće li se na osnovu rada s darovitim djetetom dobiti tjedno zaduženje npr. 1 sat za mentorski rad? Što kad imamo 2 darovita djeteta po razredu? Hoće li to značiti sat zaduženja tjedno po svakom po djetetu? - potrebno je točno precizirati | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz tjedno zaduženje učitelja se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 191 | SILVIJA RAVIĆ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Hoće li se i rad s mentorom samo dodati u zaduženje? Tko će plaćati mentora izvan ustanove? Tko će financirati kampove, zimske i ljetne škole? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz tjedno zaduženje mentora i financiranje njegovog rada se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 192 | PRAVOBRANITELJ ZA DJECU | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Predlažemo dodati stavak 3. koji glasi: Daroviti učenik ima pravo sudjelovati na učeničkim natjecanjima i smotrama u skladu s razlikovnim ili individualiziranom kurikulom, rješenjem o primjerenom programu obrazovanja ili odlukom o utvrđenoj darovitosti. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz učenička natjecanja i smotre se ne prihvaća iz razloga što je traženo u djelokrugu ovlasti agencije nadležne za odgoj i obrazovanje i nije predmet Pravilnika. |
| 193 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Velika većina oblika pružanja podrške opisanih u ovom članku se već primjenjuju u praksi, te je potpuno nepotrebno uvoditi individualizirane i razlikovne kurikule na ovaj način jer se time učenike stigmatizira i nepotrebno se birokratizira rad nastavnika koji su ionako previše opterećeni administrativnim poslovima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 194 | SANJA POSTAJ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Članak 6. (1) c): Umjesto „- suradnja sa stručnjacima iz područja interesa djeteta i učenika“ treba pisati „- suradnja sa stručnjacima iz područja interesa djeteta / učenika“. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog je prihvaćen i sadržan u Pravilniku. |
| 195 | SANJA POSTAJ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Članak 6.: Potrebno je odlučiti u kojem padežu se navode moguće potpore. Trenutno piše u a) i b) „oblike“, a u c) „ostali oblici“. Također, u a) i b) je „potpora“, a u c) je „podrška“. Potrebno je to ujednačiti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog je prihvaćen i sadržan u Pravilniku. |
| 196 | SINIŠA PAUŠKA | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Podupirem komentar Glazbene škole Karlovac o potrebi reguliranja uloge umjetničkih škola u odgoju i obrazovanju darovite djece. Smatram da to do sada nije bilo adekvatno zakonski riješeno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog je prihvaćen i sadržan u Pravilniku. |
| 197 | UDRUGA ZA DAROVITOST "DAR" | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | - nigdje ne stoji obveza škole da darovitim učenicima osigura odgovarajući tretman (uz pristanak učenika i roditelja), već je sve na razini opcije; obzirom da je intencija da ravnatelji budu menadžeri škola, potrebno je postaviti ravnateljima škola KPI(Key performance indicators) - Ključni pokazatelji uspješnosti (KPI-ovi) mjerni instrument koji se koriste za praćenje i evaluaciju postignuća poslovnih ciljeva, što bi u ovom slučaju bilo pokretanje Tima za darovite - postavlja se pitanje organizacije i provođenja individualnog i mentoriranog rada - tko će to raditi i kako će biti regulirano plaćanje tog rada? Bez definiranja financijske konstrukcije, svima je jasno da će adekvatni rad s darovitom djecom ostati mrtvo slovo na papiru. Financiranje provođenja Pravilnika, tj,programa za darovitu djecu i učenike je potrebno rasporediti između MZOM i osnivača škola, jedinice lokalne samouprave, u postotku 50%:50% U odnosu na čl. 14. (Sadržaj mape ili e-portfolia), predstavlja li isto službenu - pedagošku dokumentaciju u smislu čl. 138. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama ("Narodne novine" broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18,98/19, 64/20, 151/22, 155/23, 156/23)? Također, postavlja se pitanje darovitosti kod djece s teškoćama u razvoju, kako je regulirana takva situacija? Nigdje u prijedlogu Pravilnika nije navedeno da se obvezno imaju primjenjivati Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Svi navedeni prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Naime, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) u članku 63. stavku 2. propisuje predmet Pravilnika. Nadalje, pravilnik kao podzakonski akt ne može dokument koji je donesen sa svrhom davanja smjernica i preporuka definirati kao obvezujući dokument. |
| 198 | SANDA ŠOIĆ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Izvrtstan prijedlog razlikovnog, individualnog kurikuluma, rada u grupama i rada s vanjskim mentorima. Na koji način se to provodi u praksi? Zaduženja za rad s darovitima u satnici ili plaćanje prekovremenih? Postavlja se problem pronalaženja i plaćanja vanjskog mentora za rad s darovitim te dostupnost centara izvrsnosti u svim sredinama. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Svi navedeni prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 199 | HELENA HERMAN | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Smatram da bi se u stavku 1. ovoga članka riječ "može" trebala zamijeniti riječima: "mora", "treba", ili "dužna je". Ovo je pravilnik o obrazovanju darovite djece i učenika pa bi se stoga takvim učenicima moralo omogućiti sve ovo što je navedeno u članku, a ne da se to ostavlja na izbor. U suprotnome ovaj pravilnik nema smisla jer sve ostaje na razini uputa tj. smjernica koje svaki profesor ponaosob može ili ne mora uvažiti. Smatram da je nužno i potrebno procijeniti i prepoznati darovitog učenika, a zatim mu i pristupiti na takav način te mu ponuditi motivirajuće i poticajno okruženje, a sve u svrhu razvoja i dobrobiti učenika. Također, smatram da se ovim pravilnikom u potpunosti izostavlja sudjelovanje i oduzima na važnosti glazbenim i plesnim školama. One nisu centri izvrsnosti, kampovi ili radionice. One su škole, specijalizirane za jednu vrstu nadarenosti - glazbenu. Kao profesor u glazbenoj školi smatram da su naši učenici jednako važni i vrijedni, a također i daroviti, kao i netko tko se bavi npr. sportom ili robotikom. Potrebno je uvesti u pravilnik prepoznavanje darovitih učenika i u glazbenim i plesnim školama te im isto tako omogućiti da uče, napreduju i ostvaruju se u području u kojem su se pronašli. Neki učenici idu samo u srednju glazbenu školu ili umjetničku školu, ali postoje i oni koji paralelno polaze dva srednjoškolska programa tj. dvije srednje škole. Osobno sam paralelno završila gimnaziju - opći smjer i srednju glazbenu školu te iz iskustva znam da nema nikakve komunikacije između škola niti zajedničkog praćenja takvih učenika, koji su očigledno talentirani i daroviti. Smatram da bi se u ovaj pravilnik trebalo svakako uvrsititi glazbene i plesne škole te poticati i osnaživati komunikaciju između škola i kolega profesora. Pogotovo kada se radi o darovitim učenicima koji polaze dva srednjoškolska programa, jer se na njih često gleda kao na "štrebere" te umjesto da ih se potiče i motivira da se ostvaruju u području u kojemu su izvrsni, smatra se da oni "mogu sve" te da nema smisla izdvajati ih od ostalih učenika u razredu samo zato što polaze dva srednjoškolska programa. Ovaj bi pravilnik trebao zaštititi darovite učenike te im obavezno i bezkompromisno omogućiti pozitivno, motivirajuće okruženje za učenje i mogućnost ostvarivanja u području u kojem se procijenilo da su daroviti. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 6. stavak 1. se ne prihvaća iz razloga što osiguravanje oblika odgojno-obrazovne potpore radi poticanja razvoja darovitosti djece i učenika ovisi o prijedlozima Tima za darovite i mišljenju roditelja darovitog djeteta/učenika te temeljem odluke ravnatelja odgojno-obrazovna ustanova omogućava neke od oblika navedenih u Pravilniku. Prijedlog vezan uz glazbene i plesne škole se prihvaća te je sadržan u Pravilniku. |
| 200 | NINA PAVLIN-BERNARDIĆ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Komentar Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Odluku treba donositi Tim za darovite, ne ravnatelj. U oblike potpore treba biti uključena i akceleracija u jednom ili više predmeta, a ne samo akceleracija kao preskakanje razreda ili kao raniji polazak u školu. Formulacija „darovitom djetetu/učeniku tijekom odgojno-obrazovnoga procesa odgojno-obrazovna ustanova može omogućiti“ je neprikladna jer ni na koji način ne osigurava da će se darovitom učeniku uistinu i omogućiti različiti dodatni oblici rada. Ovo također upućuje na potrebu za formiranjem tijela kojem bi se npr. roditelji čije darovito dijete ne dobiva potrebne usluge moglo obratiti u svrhu zaštite djetetovih prava. Također je nužno normirati specifične oblike rada s darovitim učenicima, odnosno unijeti ih u Pravilnik o normi učitelja. Vezano uz stavku „rad s mentorom“ potrebno je postaviti kriterije kojima mentor mora udovoljavati (te također normirati i taj oblik rada). Ostvarivanje kurikuluma za darovite i darovite s teškoćama mora biti posve jasno definirano Pravilnikom i po pitanju opremljenosti određene školske ustanove ( npr. informatičkom opremom, posebnim didaktičkim pomagalima i sl.) i po pitanju financiranja tog opremanja škola. Holistički pristup inkluzivnom obrazovanju treba obraćati pažnju ne samo na akademska postignuća, već i na opću dobrobit učenika. Više istraživanja (detaljnije vidi u OECD, 2021) je pokazalo da darovita djeca mogu biti ranjivija u različitim socijalno-emocionalnim aspektima, pogotovo u mlađoj dobi, pri čemu se posebno naglašava vremenska neusklađenost njihovog kognitivnog i socijalno-emocionalnog razvoja. Posebno je rizično ako se nalaze u okruženjima koja ih ne motiviraju i ne predstavljaju im izazov. S druge strane, također se pokazalo da se darovitu djecu koja pokazuju neke emocionalne ili ponašajne teškoće često previdi pri identifikaciji darovitosti. Stoga je, uz odgojno-obrazovne postupke, važno predvidjeti i postupke za eventualno pružanje psihološke potpore darovitoj djeci. Učinkovitost programa rada s darovitom djecom u znatnoj mjeri ovisi o potrebnim znanjima i vještinama svih dionika tog procesa, pri čemu postoji konsenzus stručnjaka o tome da ključnu ulogu imaju učitelji i nastavnici te da darovitost pretpostavlja specifične potrebe u smislu obrazovne podrške (OECD, 2021). U nekim državama (npr. Južnoj Koreji) je dodatno osposobljavanje učitelja za rad s darovitima definirano zakonom, u nekima (npr. Austrija i Litva) različitim dokumentima o obrazovnim politikama, dok se neki obrazovni sustavi (npr. francuski) oslanjanju na smjernice. U ovim potonjim slučajevima ministarstva obično razvijaju standarde kojima se ustanovljavaju osnovna znanja i vještine za poboljšanje kvalitete poučavanja u okviru programa za darovitu djecu. Naravno, ovakvi programi stručnog usavršavanja trebaju biti kontinuirani. U skladu s navedenim, Pravilnikom bi morala biti definirana potpora koju bi odgajatelji, učenici i nastavnici dobivali u radu s darovitom djecom, a posebno mjesto u tome zauzimaju posebne edukacije za ovu vrstu rada. Ovo bi također moglo biti u domeni Službe za standard, po uzoru na već spomenuti austrijski ÖZBF, koja bi koordinirala provođenje edukacija i njihovu evaluaciju. World Council for Gifted and Talented Children (WCGTC, 2021) definira ključne uvjete kojima mora udovoljavati stručno osposobljavanje za rad s darovitom djecom. Oni navode 10 uvjeta (u kratkom obliku navedenih na https://world-gifted.org/wp-content/uploads/2021/11/professional-learning-global-principles-poster.pdf, a cjeloviti tekst se nalazi na poveznici navedenoj u općem komentaru). Konkretno, pravilnikom treba definirati sve programe edukacija za provoditelje programa rada s darovitima, nositelje tih edukacija (npr. sveučilišta i visoka učilišta) i način njihova financiranja. Obuhvatni program stručnog osposobljavanja treba uključivati informacije o različitim razinama darovitosti, različitim oblicima darovitosti, različitim metodama identifikacije darovitih, različitim modelima programa i različitim mogućnostima prilagođavanja kurikuluma i poučavanja. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz odluku se ne prihvaća iz razloga što je ravnatelj stručni rukovoditelj ustanove koji imenuje Tim za darovite. Prijedlog vezan uz djelomičnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). Prijedlog vezan uz članak 6. stavak 1. se ne prihvaća iz razloga što osiguravanje oblika odgojno-obrazovne potpore radi poticanja razvoja darovitosti djece i učenika ovisi o prijedlozima Tima za darovite i mišljenju roditelja darovitog djeteta/učenika te temeljem odluke ravnatelja odgojno-obrazovna ustanova omogućava neke od oblika navedenih u Pravilniku. Prijedlog vezan uz "programe edukacija za provoditelje programa rada s darovitima, nositelje tih edukacija (npr. sveučilišta i visoka učilišta) i način njihova financiranja" se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 201 | JOSIPA MAMUŽIĆ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | b) izvannastavne i izvanškolske aktivnosti - kod izvanškolskih aktivnosti navesti kako učeniku treba omogućiti pohađanje izvannastavnih aktivnosti sa starijim učenicima definirati na koji način se ostvaruje podrška koja podrazumijeva regionalne znanstvene centre, centre izvrsnosti te udrugama definirati tko smije biti mentor izvan odgojno-obrazovne ustanove c) omogućiti online obrazovanje ili mentorski programi s vanjskim stručnjacima kako bi se omogućio širi pristup resursima, posebno u manjim sredinama. jasno definirati granicu ranijeg upisa, koliko dijete treba minimalno imati godina prije upisa u OŠ | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Svi prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što su nisu predmet Pravilnika. |
| 202 | KRISTINA KOS | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Poštovani, potrebno je preciznije definirati mentorski rad s učenicima i način financiranja. Trenutno je jedini način osiguravanja i financiranja mentorskog rada s darovitim učenicima, prema izvorima iz MZOM-a, prijava škole na Javni poziv za sufinanciranje projekata rada s darovitim učenicima u osnovnim i srednjim školama. To smatram vrlo diskriminirajućim jer time mnogo darovitih učenika biva zakinuto za mentorski rad na koji prema još uvijek važećem Pravilniku i Smjernicama imaju pravo. Predlažem da mentorski rad bude dio tjednih zaduženja učitelja, a za učenike kojima se u školama ne može omogućiti rad s mentorom da se honorira vanjski mentor. Pritom je potrebno utvrditi tko može biti mentor učenicima. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan rad mentora i njegovo financiranje se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 203 | IVANA DELAČ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Velika većina oblika pružanja podrške opisanih u ovom članku se već primjenjuju u praksi, te je potpuno nepotrebno uvoditi individualizirane i razlikovne kurikule na ovaj način jer se time učenike stigmatizira i nepotrebno se birokratizira rad nastavnika koji su ionako previše opterećeni administrativnim poslovima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 204 | MIRKA LONČAR | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Ukoliko se "može omogućiti" ne promjeni u "treba omogućiti" ovaj članak je potpuno nepotreban. Jednako tako, treba naglasiti na koji će se način stavke, kao što su npr. rad s mentorom, financirati. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 6. stavak 1. se ne prihvaća iz razloga što osiguravanje oblika odgojno-obrazovne potpore radi poticanja razvoja darovitosti djece i učenika ovisi o prijedlozima Tima za darovite i mišljenju roditelja darovitog djeteta/učenika te temeljem odluke ravnatelja odgojno-obrazovna ustanova omogućava neke od oblika navedenih u Pravilniku. Prijedlog vezan rad mentora i njegovo financiranje se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 205 | KARLO HORVAT | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | PRIJEDLOG DODATKA: U članku 6. treba dodati st. (3) : Odgojno-obrazovna potpora djetetu/učeniku u provedbi izvanškolskih programa izvrsnosti može biti pružena u glazbenim ili plesnim školama kao specijaliziranim javnim ustanovama koje raspolažu stručnim i materijalnim resursima potrebnim za pružanje kvalitetne potpore darovitoj djeci/učenicima te odgojno-obrazovanim radnicima. OBRAZLOŽENJE: Glazbene ili plesne škole se ne pronalaze u članku 6. st.2. jer nisu imale prilike postati centrima izvrsnosti iako su po prirodi svoje djelatnosti već specijalizirane u svom uskom umjetničkom području. Potrebno je omogućiti i osnažiti suradnju osnovnih i srednjih škola s glazbenim i plesnim školama u smislu jedinstvenog uočavanja i praćenja darovitih učenika koji polaze paralelni program općeobrazovne i glazbene ili plesne škole. Dio učenika glazbene ili plesne škole je darovita za glazbu i ples ali i za druga odgojno obrazovna područja. Velika je šteta da Pravilnik ne otvara mogućnost zajedničkog praćenja darovitih učenika. Često se događa da učenici glazbenih ili plesnih škola u općeobrazovnim školama nemaju pravu podršku i razumijevanje za njihove aktivnosti te oni služe samo za dodatak školskim manifestacijama ili čak i natjecanjima gdje se koriste njihove vještine sviranja stečene u drugoj školi, ali ih se ne prepoznaje i prati kao darovite. Njihova darovitost razvijena u glazbenim ili plesnim školama se često bagatelizira i te ne uvažava ozbiljnost svakodnevnog sustavnog rada. Prava je šteta što za učenike koji polaze dva paralelna nastavna programa prema Zakonu o odgoju i obrazovanju ne postoji obrazac komunikacije nužan da bi ih se pratilo. Novi Pravilnik će donijeti jasnu definiciju utvrđivanja darovitosti ali ne i bolju komunikaciju između javnih ustanova a sve u cilju dobrobiti darovitih učenika. Kada bi ovaj članak ušao u pravilnik, potaknula bi se veća suradnja između javnih ustanova i darovitim učenicima olakšalo školovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog je prihvaćen i sadržan u Pravilniku. |
| 206 | MARIO TADIĆ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Nedvojbeno jasno definirati izvore financiranja pojedinih oblika odgojno-obrazovne potpore. Detaljizirati tko i u kojem opsegu izvršava pojedini oblik odgojno-obrazovne potpore. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje "pojedinih oblika odgojno-obrazovne potpore" se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 207 | MARIO TADIĆ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | U stavku 1. pod točkom c) "ostali oblici odgojno-obrazovne podrške" kao drugu mogućnost kod nabrajanja dodati: "- parcijalna akceleracija ili završavanje pojedinog predmeta u kraćem vremenskom roku" | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz parcijalnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 208 | MARIO TADIĆ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | U stavku 1. ovoga članka riječ "može" zamijeniti s riječi "mora". "Može" nije obvezujuće, "može" je izvor problema svima : darovitoj djeci i učenicima, ravnateljima, učiteljima, zaposlenicima stručnih službi u školama, savjetnicima iz AZOO (kod provođenja nadzora ili savjetodavnih posjeta), prosvjetnim inspektorima iz MZOM i naravno roditeljima koji se moraju uz sve težine koje prate brigu za socio-emocionalni razvoj, odgoj i zdravlje darovitog djeteta boriti sa posljedicama od „MOŽE“. Može je na razini smjernice, a ne obvezujućeg pravilnika. „Može“ je nastavak dugogodišnje diskriminacije darovite djece. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 6. stavak 1. se ne prihvaća iz razloga što osiguravanje oblika odgojno-obrazovne potpore radi poticanja razvoja darovitosti djece i učenika ovisi o prijedlozima Tima za darovite i mišljenju roditelja darovitog djeteta/učenika te temeljem odluke ravnatelja odgojno-obrazovna ustanova omogućava neke od oblika navedenih u Pravilniku. |
| 209 | SANJA POSTAJ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Ovaj članak kaže: „…odgojno-obrazovna ustanova može omogućiti: (…) b) oblike odgojno-obrazovne potpore izvan redovitoga odgojno-obrazovnog rada/nastave: (…) - sudjelovanje na državnim i međunarodnim natjecanjima i smotrama“ Kako škola može omogućiti učeniku sudjelovanje na državnim i međunarodnim natjecanjima i smotrama? To si isključivo može omogućiti sam učenik, svojim uspjehom na nižim, izlučnim razinama svakog pojedinog natjecanja, kako je i navedeno u „Općim pravilima za provedbu natjecanja i smotri učenika osnovnih i srednjih škola RH“ (AZOO), ako govorimo o natjecanjima u organizaciji AZOO-a i MZO-a. Nadalje, sudjelovanje na bilo kojoj razini natjecanja nije pravo samo darovitih učenika, već se natjecati „mogu učenici osnovnih i srednjih škola RH u skladu s načelom slobode izbora svakog učenika“. Znači, na najnižu razinu se mogu prijaviti svi, a dalje napreduju sukladno uspjehu. Ovako kako je trenutno navedeno, pokušava se „omogućavanje sudjelovanja na državnim i međunarodnim natjecanjima i smotrama“ prikazati kao neki od oblika odgojno obrazovne potpore darovitim učenicima, što nije u redu, jer su natjecanja otvorena svim učenicima. Čak je ovakvo navođenje i štetno, jer po principu „može omogućiti“ (znači, „može i ne mora“) ispada da daroviti učenik može biti sretan da mu škola omogući sudjelovanje (odlazak?) na višoj razini natjecanja, koje je svojim radom i uspjehom zaslužio. Zar bi ga trebala spriječiti da sudjeluje? Znači, ovo sve skupa nema smisla. Zaista nije jasno što se ovdje htjelo reći. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što se međunarodna natjecanja i smotre često plaćaju pa se navedenom odredbom u Pravilniku apelira na škole da to omoguće darovitim učenicima. |
| 210 | SANJIN LUKARIĆ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | U stavku 1. pod točkom c) "ostali oblici odgojno-obrazovne podrške" kao drugu mogućnost kod nabrajanja dodati: "- parcijalna akceleracija ili završavanje pojedinog predmeta u kraćem vremenskom roku" | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz parcijalnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 211 | SANJIN LUKARIĆ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Stavak 1. mijenja se i glasi: "(1) U cilju poticanja razvoja darovitosti u djece i učenika, a na temelju odluke iz članka 5. stavka 8. ovoga Pravilnika, darovitom djetetu/učeniku tijekom odgojno-obrazovnoga procesa odgojno-obrazovna ustanova mora omogućiti neke:" | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 6. stavak 1. se ne prihvaća iz razloga što osiguravanje oblika odgojno-obrazovne potpore radi poticanja razvoja darovitosti djece i učenika ovisi o prijedlozima Tima za darovite i mišljenju roditelja darovitog djeteta/učenika te temeljem odluke ravnatelja odgojno-obrazovna ustanova omogućava neke od oblika navedenih u Pravilniku. |
| 212 | SANJIN LUKARIĆ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | U stavku 1. je definirano da "odgojno-obrazovna ustanova MOŽE omogućiti" određene oblike odgojno-obrazovne potpore darovitom djetetu/učeniku temeljem Odluke iz članka 5. stavka 8. ovoga Pravilnika. Navedeno može značiti da odgojno-obrazovna ustanova NEMA OBVEZU pružanja tih oblika potpore darovitom djetetu/učeniku, uz izgovor da nema uvjete za provođenje istih (primjerice nedostatak educiranih kadrova, nedostatak opreme, nedostatak prostora,...). Znajući kako je bilo do sada, da gotovo niti jedna odgojno-obrazovna ustanova u Hrvatskoj nije primjenjivala postojeće Pravilnike o odgoju i obrazovanju učenika (iz 1991. i 1993), kao niti Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima (iz listopada 2022), ovakvom formulacijom stavka moglo bi se dogoditi da odgojno-obrazovne ustanove i dalje budu shvaćale da NE MORAJU RADITI s darovitim učenicima. Stoga bi umjesto izraza MOŽE trebalo pisati "MORA omogućiti neke:". Također bi u stavku 1. pod c) trebalo dodati mogućnost parcijalne akceleracije odnosno završavanja pojedinog predmeta u kraćem vremenskom roku. Naime, darovita djeca/učenici su najčešće daroviti u jednom ili najviše 2-3 područja te im je potrebno omogućiti parcijalnu akceleraciju samo za predmete u kojima postižu iznadprosječne rezultate. Time se omogućava da razvijaju svoju darovitost, ali zbog sociološko-emocionalnih razloga ostaju u istom razredu sa svojim vršnjacima s kojima se obrazuju u svim ostalim predmetima zajedno. Navedenu parcijalnu akceleraciju podržavaju mnogi psiholozi koji se bave darovitom djecom/učenicima. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 6. stavak 1. se ne prihvaća iz razloga što osiguravanje oblika odgojno-obrazovne potpore radi poticanja razvoja darovitosti djece i učenika ovisi o prijedlozima Tima za darovite i mišljenju roditelja darovitog djeteta/učenika te temeljem odluke ravnatelja odgojno-obrazovna ustanova omogućava neke od oblika navedenih u Pravilniku. Prijedlog vezan uz parcijalnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 213 | GLAZBENA ŠKOLA KARLOVAC | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | U članku 6. treba dodati st. (3) : Odgojno-obrazovna potpora djetetu/učeniku u provedbi izvanškolskih programa izvrsnosti može biti pružena u glazbenim ili plesnim školama kao specijaliziranim javnim ustanovama koje raspolažu stručnim i materijalnim resursima potrebnim za pružanje kvalitetne potpore darovitoj djeci/učenicima te odgojno-obrazovanim radnicima. Obrazloženje: Glazbene ili plesne škole se ne pronalaze u članku 6. st.2. jer nisu imale prilike postati centrima izvrsnosti iako su po prirodi svoje djelatnosti već specijalizirane u svom uskom umjetničkom području. Potrebno je omogućiti i osnažiti suradnju osnovnih i srednjih škola s glazbenim i plesnim školama u smislu jedinstvenog uočavanja i praćenja darovitih učenika koji polaze paralelni program općeobrazovne i glazbene ili plesne škole. Dio učenika glazbene ili plesne škole je darovita za glazbu i ples ali i za druga odgojno obrazovna područja. Velika je šteta da Pravilnik ne otvara mogućnost zajedničkog praćenja darovitih učenika. Često se događa da učenici glazbenih ili plesnih škola u općeobrazovnim školama nemaju pravu podršku i razumijevanje za njihove aktivnosti te oni služe samo za dodatak školskim manifestacijama ili čak i natjecanjima gdje se koriste njihove vještine sviranja stečene u drugoj školi, ali ih se ne prepoznaje i prati kao darovite. Njihova darovitost razvijena u glazbenim ili plesnim školama se često bagatelizira i te ne uvažava ozbiljnost svakodnevnog sustavnog rada. Prava je šteta što za učenike koji polaze dva paralelna nastavna programa prema Zakonu o odgoju i obrazovanju ne postoji obrazac komunikacije nužan da bi ih se pratilo. Novi Pravilnik će donijeti jasnu definiciju utvrđivanja darovitosti ali ne i bolju komunikaciju između javnih ustanova a sve u cilju dobrobiti darovitih učenika. Kada bi ovaj članak ušao u pravilnik, potaknula bi se veća suradnja između javnih ustanova i darovitim učenicima olakšalo školovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog je prihvaćen i sadržan u Pravilniku. |
| 214 | SANJA POSTAJ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | U članku 6.(1) potrebno je izmijeniti tekst: - „odgojno-obrazovna ustanova može omogućiti“ u: „odgojno-obrazovna ustanova dužna je omogućiti“ - „a) oblike odgojno-obrazovne potpore u sklopu redovitoga odgojno-obrazovnog rada/nastave“ u: „a) primjenjive oblike odgojno-obrazovne potpore u sklopu redovitoga odgojno-obrazovnog rada/nastave“ - „b) oblike odgojno-obrazovne potpore izvan redovitoga odgojno-obrazovnog rada/nastave“ u: „b) primjenjive oblike odgojno-obrazovne potpore izvan redovitoga odgojno-obrazovnog rada/nastave“ - „c) ostali oblici odgojno-obrazovne podrške“ u: „c) primjenjive ostale oblike odgojno-obrazovne podrške“ U suprotnom će sve iz dijela POTICANJE RAZVOJA DAROVITOSTI ostati na razini smjernica, tj. ne nameće se nikakva pravna obaveza i sve ostaje na dobroj volji („može i ne mora“), što nikako ne može biti u interesu dobrobiti darovite djece i učenika. To je čak korak unazad, jer u trenutno važećim pravilnicima piše „U svrhu poticanja darovitom učeniku srednja škola omogućit će:“ i „U cilju razvoja darovitih učenika osnovna će škola omogućiti“. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 6. stavak 1. se ne prihvaća iz razloga što osiguravanje oblika odgojno-obrazovne potpore radi poticanja razvoja darovitosti djece i učenika ovisi o prijedlozima Tima za darovite i mišljenju roditelja darovitog djeteta/učenika te temeljem odluke ravnatelja odgojno-obrazovna ustanova omogućava neke od oblika navedenih u Pravilniku. |
| 215 | ŽELJKO ŠIMEK | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | U stavku 1. ovoga članka riječ "može" zamijeniti riječju "mora". Sukladno članku 63. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi članku škola je dužna organizirati dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima. Ustav Republike Hrvatske člankom 63. osigurava zaštitu djece i stvaranje uvjeta za ostvarivanje prava na dostojan život što za darovite predstavlja pravo na razvoj sukladno njihovim sposobnostima i mogućnostima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 6. stavak 1. se ne prihvaća iz razloga što osiguravanje oblika odgojno-obrazovne potpore radi poticanja razvoja darovitosti djece i učenika ovisi o prijedlozima Tima za darovite i mišljenju roditelja darovitog djeteta/učenika te temeljem odluke ravnatelja odgojno-obrazovna ustanova omogućava neke od oblika navedenih u Pravilniku. |
| 216 | ŽELJKO ŠIMEK | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Potrebno je jasno naznačiti kako će se financirati pojedini oblici odgojno-obrazovne potpore. Također je bitno detaljno definirati tko i u kojem opsegu izvršava pojedini oblik odgojno-obrazovne potpore. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje "pojedinih oblika odgojno-obrazovne potpore" se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 217 | ANA MARINIĆ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Pravilnik treba definirati pojam mentora. Tko može biti mentor? Kako? Kada? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan mentora se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 218 | TEA VARLAJ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Rad s nadarenim učenicima iziskuje dodatan angažman mentora (učitelja/nastavnika). Hoće li on biti prikazan u tjednim zaduženjima? Hoće li mentor imati financijsku potporu u izradi dodatnih materijala ili će sve financirati sam (kao što je to slučaj u radu s djecom koja se školuju po redovnom programu uz individualizaciju metoda i oblika rada)? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan tjedno zaduženje mentora i njegovo financiranje se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 219 | NATALIA DUJIĆ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Tko je mentor? Koje uvjete i kriterije mora zadovoljiti?Zakon o odgoju i obrazovanju u OŠ I SŠ, niti Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika ne predviđaju mentorski rad s učenicima. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan tjedno zaduženje mentora i njegovo financiranje se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 220 | VESNA TOMORAD | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Milim da je potrebno usklađivanje s Pravilnikom o normi učitelja. Problem je što učitelji najčešće u svojem zaduženju/satnici nemaju prostora za mentorski rad (ukoliko imaju mentorski rad, nemaju prostora za dopunsku i dodatnu nastavu i izvannastavne aktivnosti koje su potrebne drugim učenicima). Zbog toga se vrlo rijetko zadužuju za mentorski rad. Stoga je potrebna mogućnost da mentorstvo darovitom učeniku bude priznato kao zaduženje iznad norme. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan tjedno zaduženje mentora i njegovo financiranje se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 221 | ANTONIJA RADOŠ | Poticanje darovite djece i učenika, Članak 6. | Članak 6. (1) Tko je mentor? Tko može biti mentor? Na koji način mentor ulazi u redovnu nastavu, a bavi se samo darovitim djetetom? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz mentora se ne prihvaća iz razloga što je traženo u djelokrugu rada ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove i Tima za darovite. |
| 222 | MARINA HRANILOVIĆ HADŽIĆ | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | … za svu darovitu djecu/učenike istog odjela, - znači li to da će svi imati isti razlikovni kurikul bez obzira na stupanj i vrstu darovitosti – nejasno je navedeno, precizirati | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz razlikovni i individualizirani kurikul se djelomično prihvaća te je u Pravilniku brisan "razlikovni kurikul". |
| 223 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | Potrebno je jasno definirati što znači „utvrđena darovitost u znatno izraženijem stupnju“ - ponovno izostaju jasni kriteriji, što otvara mogućnost raznoraznih nestručnih i inih interpretacija. Također, ako je darovitost visoko individualna karakteristika (jedan učenik će, primjerice, imati iznimno razvijene matematičke sposobnosti, a drugi će imati visoko razvijene glazbene sposobnosti), kako je moguće izraditi isti razlikovni kurikulum za sve učenike istog razrednog odjela? Ovo predstavlja potpuno nepotrebno – i štetno – forsirano guranje svih darovitih učenika u istu kategoriju, neovisno o individualnom profilu njihove darovitosti. Također, uvođenje pojma „individualizirani kurikul“ nepotrebno komplicira terminologiju – mnogi nastavnici i učitelji ne razlikuju dobro ni „individualizaciju“ i „prilagodbu“ kao oblike školovanja, i ako se sad uvede pojam „individualizirani kurikul“ za darovite učenike s teškoćama, koji predviđa obogaćivanje sadržaja, mnogi nastavnici i učitelji bi ga mogli teško razlikovati od „prilagodbe programa“ (koja podrazumijeva smanjivanje nastavnog sadržaja) i „individualizacije pristupa“ (koja podrazumijeva isti sadržaj, ali individualizirane nastavne metode). | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz definiranje "darovitosti u znatno izraženijem stupnju" se prihvaća te je „utvrđena darovitost u znatno izraženijem stupnju“ brisana iz Pravilnika. Prijedlog vezan uz razlikovni i individualizirani kurikul se djelomično prihvaća te je u Pravilniku brisan "razlikovni kurikul". Nadalje, vezano uz individualizirani kurikul, smatramo da učitelji jako dobro razlikuju individualizaciju i prilagodbu, a daroviti učenici s teškoćama i po sadašnjem Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15) ostvaruju pravo na primjereni oblik školovanja i to u nastavi funkcionira. |
| 224 | SANJA POSTAJ | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | Članak 7.: Stavak (1), koji govori o razlikovnom kurikulu, završava s „…a izrađuje ga…“. Stavak (2), koji govori o individualiziranom kurikulu, NE završava s „…a izrađuje ga…“. Potrebno je to ujednačiti (ili iz oba stavka brisati tko izrađuje koji kurikul, jer je to već spomenuto u ranijim člancima, ili to napisati u oba članka). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz dopunu članka 7. stavka 2. se ne prihvaća iz razloga što se u članku 8. i članku 9. navodi tko izrađuje individualiziran kurikul za darovito dijete/učenika. |
| 225 | DANIELA CVITKOVIĆ | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | Vijeće studija Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Nejasno je tko izrađuje individualizirani kurikul. Isto tako smatramo da Ministarstvo, Gradski ured ili nadležni županijski ured trebaju izdati rješenje o obliku školovanja za darovitog učenika, na prijedlog škole koju daroviti učenik polazi. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz dopunu članka 7. stavka 2. se ne prihvaća iz razloga što se u članku 8. i članku 9. navodi tko izrađuje individualiziran kurikul za darovito dijete/učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 226 | SANDA ŠOIĆ | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | 7.2. Smatram da pravilnik za darovitu djecu treba uskladiti s pravilnikom za djecu s TUR kako ne bi bili diskriminirani. Darovitima treba omogućiti individualizirani program prema njihovim potrebama kao i djeci s TUR, a ne samo u iznimnim slučajevima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 7. stavak 2. se prihvaća te je članak 7. izmijenjen u Pravilniku. |
| 227 | IVANA LONČAREVIĆ | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | Predmetni kurikuli su pisani na nacionalnoj razini pa nema razloga da se na nacionalnoj razini ne napiše i razlikovni kurikul za darovite obzirom da Pravilnik ne predviđa njegovu prilagodbu osobitostima pojedinca. Na taj način olakšava se rad školskog Tima, podiže kvaliteta kurikula te olakšava mogućnost uspoređivanja učenika i procjena i predviđanje njihovih postignuća (omogućiti akceleraciju ili ne i sl.) | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz izradu razlikovnih krikula za darovite na nacionalnoj razini se ne prihvaća iz razloga što predloženo nije predmet Pravilnika. |
| 228 | NINA PAVLIN-BERNARDIĆ | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | Komentar Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Treba jasno definirati što je znatno izraženiji stupanj darovitosti koji se spominje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz definiranje "darovitosti u znatno izraženijem stupnju" se prihvaća te je „utvrđena darovitost u znatno izraženijem stupnju“ brisana iz Pravilnika. |
| 229 | JOSIPA MAMUŽIĆ | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | potrebno je definirati da individualizirani postupci mogu biti iz jednog, više ili svih predmeta kao i razlikovni kurikulum jednog, više ili svih predmeta | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz jasno definiranje "da individualizirani postupci mogu biti iz jednog, više ili svih predmeta kao i razlikovni kurikulum" se ne prihvaća iz razloga što o traženom odlučuje Tim za darovite. |
| 230 | ALEKSANDRA MAJUREC | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | Potrebno je provesti stručnu edukaciju u razumijevanju razlike razlikovnog i individualiziranog kurikuluma u kontekstu darovitosti i što to znači u praksi tijekom izvođenja nastave. Što točno znači "utvrđena darovitost u znatno izraženijem stupnju i darovitu djecu/učenike? Ovo je potrebno nedvosmisleno definirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz definiranje "darovitosti u znatno izraženijem stupnju" se prihvaća te je „utvrđena darovitost u znatno izraženijem stupnju“ brisana iz Pravilnika. |
| 231 | KRISTINA KOS | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | Poštovani, potrebno je jasnije definirati ova dva pojma: razlikovni i individualizirani kurikul. Moja je pretpostavka da razlikovni kurikul podrazumijeva diferencijaciju nastave tj.uvođenje razlikovnosti unutar sadržaja predmeta, ali na razini razreda koji učenik polazi, dok individualizirani kurikul unosi i sadržaje predmeta iz viših razreda kao i srednje škole tj.sadržaje koji možda i nisu dio nacionalnih kurikuluma. Ukoliko se radi o tome, možemo povući paralelu s izradom prilagođenih programa koji se onda i u radu učitelja financijski stimuliraju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 7. stavak 2. se prihvaća te je članak 7. izmijenjen u Pravilniku. |
| 232 | IVANA DELAČ | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | Što točno znači „utvrđena darovitost u znatno izraženijem stupnju“? Ponovno izostaju jasni kriteriji, što otvara mogućnost raznoraznih nestručnih i inih interpretacija. Također, ako je darovitost visoko individualna karakteristika (jedan učenik će npr. imati iznimno razvijene matematičke sposobnosti, a drugi će imati visoko razvijene glazbene sposobnosti), kako je moguće izraditi isti razlikovni kurikulum za sve učenike istog razrednog odjela? Ovo predstavlja potpuno nepotrebno – i štetno – forsirano guranje svih darovitih učenika u istu kategoriju, neovisno o točnom profilu njihove darovitosti. Također, uvođenje termina „individualizirani kurikul“ jako komplicira terminologiju – mnogi nastavnici i učitelji ne razlikuju dobro ni „individualizaciju“ i „prilagodbu“ kao oblike školovanja, i ako se sad uvede pojam „individualizirani kurikul“ za darovite učenike s teškoćama, koji predviđa obogaćivanje sadržaja, čini mi se da će mnogi nastavnici i učitelji teško razlikovati to od „prilagodbe programa) (koja podrazumijeva smanjivanje nastavnog sadržaja) i „individualizacije pristupa“ (koja podrazumijeva isti sadržaj, ali individualizirane metode). | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz definiranje "darovitosti u znatno izraženijem stupnju" se prihvaća te je „utvrđena darovitost u znatno izraženijem stupnju“ brisana iz Pravilnika. Prijedlog vezan uz razlikovni i individualizirani kurikul se djelomično prihvaća te je u Pravilniku brisan "razlikovni kurikul". Nadalje, vezano uz individualizirani kurikul, smatramo da učitelji jako dobro razlikuju individualizaciju i prilagodbu, a daroviti učenici s teškoćama i po sadašnjem Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15) ostvaruju pravo na primjereni oblik školovanja i to u nastavi funkcionira. |
| 233 | MARIJA JURIĆ | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | Čl 7. (1) Navedeno treba financirati jer iziskuje određena znanja i vrijeme kako bi se kvalitetno izradilo i provodilo. Financirati rad učitelja i članova Tima. Također, čl 7. (2) definirati kako individualizirani postupci mogu biti iz jednog ili više predmeta. te da je osim odgojno-obrazovnih potreba prilagođen i socioemocionalnim potrebama. Ovo se često zanemaruje u ovom Nacrtu. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje izrade i provedbe kurikula te financiranje rada učitelja i članova Tima za darovite se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Prijedlog vezan uz jasno definiranje "da individualizirani postupci mogu biti iz jednog ili više predmeta" se ne prihvaća iz razloga što o traženom odlučuje Tim za darovite. |
| 234 | MARGARETA KOVAČ | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | U članku 7 nije definirana razlika između darovite djece/učenika za koje je potrebno izraditi razlikovni kurikulum i izrazito darovite djece/učenika za koje je pak potreban individualizirani kurikulum. Taj se nedostatak veže na nepostojanje standardiziranih kriterija darovitosti i izrazite darovitosti u ovom pravilniku. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz "nepostojanje standardiziranih kriterija darovitosti i izrazite darovitosti" se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 235 | ĐIVE KUŠELJ | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | U članku 7. predviđa se da razlikovni kurikul izrađuje odgojitelj/učitelj/nastavnik ,,uz savjetodavnu potporu Tima za darovite”. Ta je formulacija previše neobvezujuća s obzirom na to da je u članku 5. prepoznato da odgojno-obrazovne ustanove često nemaju zaposlene sve potrebne stručnjake. Većina odgojitelja/učitelja/nastavnika ne smatra se kompetentnima za područje darovitosti, koje je dosad bilo minimalno zastupljeno kao tema stručnih usavršavanja, stoga je previše odgovornosti na njima i potrebno je precizirati navedenu ,,savjetodavnu potporu”. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz "preciziranje navedene savjetodavne potpore" se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 236 | SANJIN LUKARIĆ | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | Iza stavka (2) dodaje se stavak (3) koji glasi: (3) Na kurikule iz stavaka 1 i 2 roditelji darovitog djeteta/učenika moraju dati pisanu suglasnost, a mora se uvažiti i mišljenje darovitog djeteta/učenika. Ova dopuna članka proizlazi iz Smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima te iz Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju gdje je propisano da roditelji daju suglasnost. U Smjernicama je navedeno da daroviti učenici imaju pravo dati svoje mišljenje na kurikul. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 7. se djelomično prihvaća te je članak 7. dopunjen stavkom 3. u Pravilniku kako je navedeno. |
| 237 | MARIO TADIĆ | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | Precizirati „darovitost u znatno izraženijem stupnju“. Kako odrediti? WISC IV, V (točnije utvrđuju darovitost jer testiraju verbalnu i neverbalnu domenu za razliku od nekih drugih) ? Wechslerova ljestvica inteligencije za djecu ? „Giftedness refers to children who have an IQ of 130 or higher (Lally & Valentine-French, 2015) –Wechsler Inteligence score.“ Na Gaussovoj krivulji (normalna razdioba) od koje vrijednosti u desno je područje „iznimne darovitosti“ ? Od 130, 140, 150 ? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz definiranje "darovitosti u znatno izraženijem stupnju" se prihvaća te je „utvrđena darovitost u znatno izraženijem stupnju“ brisana iz Pravilnika. |
| 238 | ŽELJKO ŠIMEK | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | Potrebno je preciznije definirati što predstavlja pojam "darovitost u znatno izraženijem stupnju" tj. nužno je definirati i kvantizirati značenje riječi "znatno". Na koji način će se razlikovati oni daroviti učenici kojima je potreban razlikovni kurikul, od onih kojima je potreban individualizirani kurikul? Ovo pitanje je nužno urediti kao sastavni dio Odluke iz članka 5. stavka 8. ovoga Pravilnika | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz definiranje "darovitosti u znatno izraženijem stupnju" se prihvaća te je „utvrđena darovitost u znatno izraženijem stupnju“ brisana iz Pravilnika. |
| 239 | ZVONIMIRA SOMER | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | Članak 7. Mentorski rad s učenikom, izrada i provedba razlikovnog kurikula treba biti dodatno plaćena. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje izrade i provedbe kurikula se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 240 | ANTONIJA RADOŠ | Razlikovni i individualizirani kurikul , Članak 7. | Članak 7. (1) Jesu li učitelji dodatno plaćeni za izradu razlikovnog kurikula? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje izrade i provedbe kurikula se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 241 | MARA SESAR | Individualizirani kurikul za darovitu djecu rane i predškolske dobi, Članak 8. | U ime Katedre za didaktiku i školsku pedagogiju (Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu): Predlažemo elaboraciju stavka 4: znači li ova stavka za škole ispunjavanje obrazaca kao i za utvrđivanje primjerenih programa za učenike s teškoćama u razvoju? Ako da, tko je zadužen za ispunjavanje dokumentacije? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz ispunjavanje obrasca se ne prihvaća iz razloga što je ispunjavanje obrazaca sukladno odredbama Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, odnosno učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN 67/14 i 63/20) već propisanu u navedenom pravilniku te nije predmet Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 242 | SONJA PRIBELA-HODAP | Individualizirani kurikul za darovitu djecu rane i predškolske dobi, Članak 8. | Članak 8. (1) Individualizirani kurikul darovitoga djeteta rane i predškolske dobi izrađuje Tim za darovite odgojno-obrazovne ustanove koja provodi predškolske programe u suradnji s odgojiteljima za stručno identificirano darovito dijete. (3) Individualizirani kurikul darovitog djeteta s teškoćama u razvoju rane i predškolske dobi temelji se na ranoj formalnoj i neformalnoj identifikaciji darovitosti i teškoće te u većoj mjeri uključuje i alternativne metode učenja i komunikacije kao i podršku darovitosti, a ne samo razvojnim teškoćama. KOMENTAR U dva navedena stavka čl. 8. govori se o stručno identificiranom darovitom djetetu, a da se ne navodi što to znači u kontekstu ustanove za rani i predškolski odgoj, posebice je važno objašnjenje u kontekstu sljedećeg članka koji govori o ranoj formalnoj i neformalnoj identifikaciji. Može li stručno biti i neformalno i što se pod neformalnom identifikacijom točno misli. (2) Predlažemo izmjenu: Tim vodi i koordinira psiholog u suradnji s ostalim članovima Tima (ravnatelj, stručni suradnici, odgojitelji/učitelji/nastavnici, roditelji i prema potrebi stručnjaci izvan ustanove). (4) crtica 9. - sudjeluje u postupku završavanja odgojno-obrazovne ustanove u kraćem vremenu od propisanoga KOMENTAR: Potrebno je navedeno napisati u skladu s postupkom opisanim u Pravilniku o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava kao i činjenicom da ne postoji propisano vrijeme za završavanje ustanove za rani i predškolski odgoj. (6) U postupku utvrđivanja darovitosti koriste se psihologijski testovi općih i specifičnih sposobnosti namijenjeni za skupnu i individualnu primjenu, instrumenti za ispitivanje kreativnosti i osobina ličnosti - ovdje dodati: koje provodi psiholog kao stručnjak educiran za primjenu psiholoških mjernih instrumenata., te instrumenti za mjerenje postignuća, intervjui, skale procjena i skale za samoprocjenu darovitosti. (8) Na temelju mišljenja i prijedloga Tima za darovite ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove donosi odluku o utvrđenoj darovitosti u djeteta/učenika. Upitno je može li se u ranoj i predškolskoj dobi donijeti konačna odluku o utvrđenoj darovitosti djeteta. STRUČNI RAZRED ZA PREDŠKOLSKU PSIHOLOGIJU HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 8. stavak 1. i stavak 3. se ne prihvaća iz razloga što kada se radi o složenijim profilima darovite djece predškolske dobi s teškoćama u razvoju nužno je, uz standardizirane mjerne instrumente (koji se obično primjenjuju u individualnoj interakciji s ispitivačem) uključiti i alternativne metode procjene u realnom kontekstu odgojno-obrazovne ustanove (znači u procesu provedbe odgojno-obrazovnog programa) te je u Nacrtu prijedloga Pravilnika to važno naglasiti. Prema Betts & Neihart (1988) psihološki profil „dvostruko etiketirani“ koji najčešće očituju darovita djeca s teškoćama u razvoju zahtjeva upravo uključivanje i neformalnih, nestandardiziranih metoda procjene (Betts,G.T., i Neihart, M. (1988): Profiles of the Gifted and Talented. Gifted Child Quarterly, 33(2),248-253). Prijedlog vezan uz postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta se ne prihvaća iz razloga što u skladu s Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN 67/2014) Stručno povjerenstvo škole provodi utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta zbog redovitoga upisa u prvi razred osnovne škole, a kada procijeni da za to postoji potreba, predlaže Stručnom povjerenstvu Ureda utvrđivanje: prijevremenog upisa djeteta u prvi razred osnovne škole, odgode upisa u prvi razred osnovne škole, primjerenog programa osnovnog obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Povjerenstvo donosi mišljenje s prijedlogom na temelju, između ostalog, dostavljene dokumentacije iz predškolske ustanove ako ju je dijete pohađalo ili programa predškole, odnosno, kada je riječ o prijevremenom polasku u školu, za dijete koje je bilo uključeno u predškolski program roditelj dostavlja i mišljenje stručnog tima predškolske ustanove o psihofizičkom stanju djeteta. Prema tome, predškolska ustanova na zahtjev roditelja mora sastaviti mišljenje o djetetu (Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju definira da vrtić obavlja izdavanje mišljenja). U stručnm mišljenju predškolske ustanove opisan je razvojni status djeteta i način na koji je bilo podržano u vrtiću, a Povjerenstvo bi ga, prema Pravilniku, trebalo uzeti u obzir pri donošenju svog mišljenja. Uloga Povjerenstva nije procjena darovitosti djeteta, a ni darovitost u kognitivnom području sama po sebi nije kriterij za prijevremeni polazak u školi (kad znamo da je socio-emocionalni razvoj često u disharmoniji s kognitivnim) - dakle potrebno je mišljenje o djetetovu cjelokupnom razvoju kakvo se i inače daje za potrebe upisa u školu. Zaključno, u opisu posla predškolskog psihologa je stručna identifikacija darovitosti odnosno procjena psihofizičkog statusa djeteta prije polaska u školu, a to uključuje i prijevremeni upis u školu darovitog djeteta na zahtjev roditelja. Nema logike da se postupak identifikacije ponavlja i dijete ponovno testira u postupku procjene psihofizičkog statusa pri upisu u prvi razred osnovne škole kad je predškolski psiholog dužan napraviti procjenu na zahtjev roditelja i napisati nalaz i mišljenje. |
| 243 | DJEČJI VRTIĆ RIJEKA | Individualizirani kurikul za darovitu djecu rane i predškolske dobi, Članak 8. | stavak 2 - U predškolskoj ustanovi izrađuje se plan podrške za darovito dijete, a ne individualizirani kurikul. stavak 4 - Nema prijedloga načina prenošenja individualiziranog kurikula iz ustanove u ustanovu te ne postoji sustavna suradnja predškolskih i školskih ustanova. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 8. stavak 2. i stavak 4. se ne prihvaća iz razloga što u skladu s Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN 67/2014) Stručno povjerenstvo škole, u postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta radi prijevremenog upisa u prvi razred osnovne škole, donosi mišljenje s prijedlogom na temelju, između ostalog, dostavljene dokumentacije iz predškolske ustanove ako ju je dijete pohađalo ili programa predškole. Predškolska ustanova mora sastaviti mišljenje o djetetu (Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju definira da vrtić obavlja izdavanje mišljenja) te postoji suradnja između predškolske i osnovnoškolske ustanove. |
| 244 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | Individualizirani kurikul za darovitu djecu rane i predškolske dobi, Članak 8. | Potrebno je jasno definirati na što se točno odnose pojmovi „formalna i neformalna identifikacija darovitosti“, jer je ovako postavljena tvrdnja nepotrebno otvorena za interpretaciju pa neka odgojno-obrazovna ustanova može, primjerice, zaključiti da ima mandat proglašavanja djece darovitom na temelju subjektivnog dojma odgajatelja ili roditelja umjesto kroz standardizirani postupak utvrđivanja darovitosti, čime se pobija sve prethodno napisano u ovom prijedlogu pravilnika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz "formalnu i neformalnu identifikaciju darovitosti" se ne prihvaća iz razloga što je u Pravilniku jasno propisan postupak uočavanja i utvrđivanja darovitosti koji obuhvaća djecu preškolske dobi i učenike u osnovnim i srednjim školama. Naime, kada se radi o složenijim profilima darovite djece predškolske dobi s teškoćama u razvoju nužno je, uz standardizirane mjerne instrumente (koji se obično primjenjuju u individualnoj interakciji s ispitivačem) uključiti i altranativne metode procjene u realnom kontekstu odgojno-obrazovne ustanove (znači u procesu provedbe odgojno-obrazovnog programa) te je u Nacrtu prijedloga Pravinka to važno naglasiti. Prema Betts & Neihart (1988) psihološki profil „dvostruko etiketirani“ koji najčešće očituju darovita djeca s teškoćama u razvoju zahtjeva upravo uključivanje i neformalnih, nestandardiziranih metoda procjene (Betts,G.T., i Neihart, M. (1988): Profiles of the Gifted and Talented. Gifted Child Quarterly, 33(2),248-253). |
| 245 | SANJA PETROVIĆ | Individualizirani kurikul za darovitu djecu rane i predškolske dobi, Članak 8. | "Neformalna identifikacija darovitosti" je nejasna i nerazjašnjena. Možda je riječ o modelu potencijalne u manifestnu darovitost, no nagađanja ne bi smjela biti dijelom bilo kojeg pravilnika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz "formalnu i neformalnu identifikaciju darovitosti" se ne prihvaća iz razloga što je u Pravilniku jasno propisan postupak uočavanja i utvrđivanja darovitosti koji obuhvaća djecu predškolske dobi i učenike u osnovnim i srednjim školama. Nadalje, kada se radi o složenijim profilima darovite djece predškolske dobi s teškoćama u razvoju nužno je, uz standardizirane mjerne instrumente (koji se obično primjenjuju u individualnoj interakciji s ispitivačem) uključiti i alternativne metode procjene u realnom kontekstu odgojno-obrazovne ustanove (znači u procesu provedbe odgojno-obrazovnog programa) te je u Nacrtu prijedloga Pravilnika to važno naglasiti. Prema Betts & Neihart (1988) psihološki profil „dvostruko etiketirani“ koji najčešće očituju darovita djeca s teškoćama u razvoju zahtjeva upravo uključivanje i neformalnih, nestandardiziranih metoda procjene (Betts,G.T., i Neihart, M. (1988): Profiles of the Gifted and Talented. Gifted Child Quarterly, 33(2),248-253). |
| 246 | SANJA PETROVIĆ | Individualizirani kurikul za darovitu djecu rane i predškolske dobi, Članak 8. | Izvođenje posebnog obrazovnog programa za darovite s teškoćama tema je kojoj treba pristupiti stručno i na znanstveno utemeljenim pristupima poučavanju. Kurikularno planiranje za ove učenike mora uzeti u obzir sinergiju individualiziranog kurikuluma iz Smjernica za darovite učenike te uputa iz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 247 | SANDA ŠOIĆ | Individualizirani kurikul za darovitu djecu rane i predškolske dobi, Članak 8. | Potrebno je pojasniti neformalnu identifikaciju darovitosti ili izbaciti taj termin. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 8. stavak 3. se ne prihvaća iz razloga što kada se radi o složenijim profilima darovite djece predškolske dobi s teškoćama u razvoju nužno je, uz standardizirane mjerne instrumente (koji se obično primjenjuju u individualnoj interakciji s ispitivačem) uključiti i alternativne metode procjene u realnom kontekstu odgojno-obrazovne ustanove (znači u procesu provedbe odgojno-obrazovnog programa) te je u Nacrtu prijedloga Pravilnika to važno naglasiti. Prema Betts & Neihart (1988) psihološki profil „dvostruko etiketirani“ koji najčešće očituju darovita djeca s teškoćama u razvoju zahtjeva upravo uključivanje i neformalnih, nestandardiziranih metoda procjene (Betts,G.T., i Neihart, M. (1988): Profiles of the Gifted and Talented. Gifted Child Quarterly, 33(2),248-253). |
| 248 | IVANA LONČAREVIĆ | Individualizirani kurikul za darovitu djecu rane i predškolske dobi, Članak 8. | Neformalna identifikacija ne može biti dio Pravilnika koji formalizira postupke. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 8. stavak 3. se ne prihvaća iz razloga što kada se radi o složenijim profilima darovite djece predškolske dobi s teškoćama u razvoju nužno je, uz standardizirane mjerne instrumente (koji se obično primjenjuju u individualnoj interakciji s ispitivačem) uključiti i alternativne metode procjene u realnom kontekstu odgojno-obrazovne ustanove (znači u procesu provedbe odgojno-obrazovnog programa) te je u Nacrtu prijedloga Pravilnika to važno naglasiti. Prema Betts & Neihart (1988) psihološki profil „dvostruko etiketirani“ koji najčešće očituju darovita djeca s teškoćama u razvoju zahtjeva upravo uključivanje i neformalnih, nestandardiziranih metoda procjene (Betts,G.T., i Neihart, M. (1988): Profiles of the Gifted and Talented. Gifted Child Quarterly, 33(2),248-253). |
| 249 | JOSIPA MAMUŽIĆ | Individualizirani kurikul za darovitu djecu rane i predškolske dobi, Članak 8. | dodati kako ta vrsta potpore treba uvažavati djetetov cjeloviti razvoj vodeći računa o specifičnostima funkcioniranja darovitog djeteta i njegovom socio-emocionalnom razvoju. Važno je voditi računa o cjelovitom razvoju darovite djece prilikom izrade individualiziranog kurikula planiratu u kurikulu i podršku za socioemocionalni razvoj djeteta. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je traženo već navedeno u odredbama Pravilnika. |
| 250 | IVANA DELAČ | Individualizirani kurikul za darovitu djecu rane i predškolske dobi, Članak 8. | Što znači „formalna i neformalna identifikacija darovitosti“? Znači li to da u vrtićima nije nužno prolaziti kroz postupak utvrđivanja darovitosti nego se dijete može proglasiti darovitim na temelju, recimo, subjektivnog dojma odgajatelja ili roditelja? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 8. stavak 3. se ne prihvaća iz razloga što kada se radi o složenijim profilima darovite djece predškolske dobi s teškoćama u razvoju nužno je, uz standardizirane mjerne instrumente (koji se obično primjenjuju u individualnoj interakciji s ispitivačem) uključiti i alternativne metode procjene u realnom kontekstu odgojno-obrazovne ustanove (znači u procesu provedbe odgojno-obrazovnog programa) te je u Nacrtu prijedloga Pravilnika to važno naglasiti. Prema Betts & Neihart (1988) psihološki profil „dvostruko etiketirani“ koji najčešće očituju darovita djeca s teškoćama u razvoju zahtjeva upravo uključivanje i neformalnih, nestandardiziranih metoda procjene (Betts,G.T., i Neihart, M. (1988): Profiles of the Gifted and Talented. Gifted Child Quarterly, 33(2),248-253). |
| 251 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | Individualizirani kurikul za darovite učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi , Članak 9. | Nejasna je točna razlika između razlikovnog i individualiziranog kurikula – oba podrazumijevaju izmjene odgojno-obrazovnih ishoda i nije jasna svrha razlikovnog kurikuluma kako je on opisan u ovom prijedlogu pravilnika jer bi se on primjenjivao na sve darovite učenike istog odjela (što je neprihvatljivo i nesvrhovito zbog različitih profila darovitosti različitih učenika). Ako je već nužno da daroviti učenici imaju neki posebni kurikulum, predlažemo da to bude jednostavno „obogaćeni kurikulum“ koji se radi prema individualnim potrebama učenika (a ne za cijeli razred) i koji u slučaju da daroviti učenik ima i teškoće može sadržavati i metode individualizacije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz razlikovni i individualizirani kurikul se prihvaća te je u Pravilniku brisan "razlikovni kurikul". |
| 252 | SANDA ŠOIĆ | Individualizirani kurikul za darovite učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi , Članak 9. | Potrebno je dodatno educirati članove timova za darovite o specifičnostima potencijalno darovite djece (i 2E djece) te o njihovim potrebama i načinu izrade individualnih kurikuluma. Svaka pohvala za uvođenje promjena u vrijeme održavanja njihove redovne nastave koja darovitima često predstavlja izuzetan problem. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz edukacije se ne prihvaća iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 253 | JOSIPA MAMUŽIĆ | Individualizirani kurikul za darovite učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi , Članak 9. | Važno je voditi računa o cjelovitom razvoju darovitih učenika prilikom izrade individualiziranog kurikula planirati u kurikulu i podršku za socioemocionalni razvoj učenika | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je traženo već navedeno u odredbama Pravilnika. |
| 254 | IVANA DELAČ | Individualizirani kurikul za darovite učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi , Članak 9. | Nakon čitanja ovog članka je nejasna točna razlika između razlikovnog i individualiziranog kurikula – oba podrazumijevaju izmjene odgojno-obrazovnih ishoda i potpuno je nejasna svrha razlikovnog kurikuluma kako je on opisan u ovom prijedlogu pravilnika jer bi se on primjenjivao na sve darovite učenike istog odjela (što je neprihvatljivo i nesvrhovito zbog različitih profila darovitosti različitih učenika). Ako je već nužno da daroviti učenici imaju neki posebni kurikulum, predlažem da to bude jednostavno „obogaćeni kurikulum“ koji se radi prema individualnim potrebama učenika (a ne za cijeli razred) i koji u slučaju da daroviti učenik ima i teškoće može sadržavati i metode individualizacije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz razlikovni i individualizirani kurikul se prihvaća te je u Pravilniku brisan "razlikovni kurikul". |
| 255 | SANJA POSTAJ | Individualizirani kurikul za darovite učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi , Članak 9. | Članak 9. (1) potrebno je izmijeniti na način da se odredi rok za izradu individualiziranog kurikula (za svaku školsku godinu). Trenutno piše da se on izrađuje „tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja“. On se PROVODI tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja (trajna aktivnost), ali se mora IZRADITI u nekom propisanom roku (vremenski određena aktivnost). U suprotnom se izrada može rastegnuti sve do kraja školovanja darovitog učenika. Kada učenik može očekivati početak rada po individualiziranom kurikulu ako se ovaj stavak (1) ne promijeni? Također, potrebno je definirati rok za izradu individualiziranog kurikula na više načina, ovisno o trenutku donošenja odluke o darovitosti. Ako učenik ulazi u školsku godinu s odlukom o darovitosti donesenom u ranijoj fazi školovanja, kurikul treba biti izrađen u nekom određenom roku u toj školskoj godini, kako bi učenik što prije nastavio školovanje sukladno svojim potrebama. A ako se odluka o darovitosti (s preporukom za individualizaciju kurikula) donese u tekućoj školskoj godini, potrebno je pravovremeno, još u toj školskoj godini, u određenom roku od donošenja odluke, izraditi odgovarajući kurikul (a ne čekati sljedeću školsku godinu). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog je prihvaćen te je predloženo sadržano u tekstu Pravilnika. |
| 256 | SANJA POSTAJ | Individualizirani kurikul za darovite učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi , Članak 9. | Za razlikovni i individualizirani kurikulum za darovite učenike piše samo da „podrazumijeva unošenje izmjena (razlikovnosti)“ i da se odnosi na „odgojno-obrazovne ishode (očekivanja), pristup učenju i poučavanju, produkte, tempo učenja i okružje učenja“, a nije pobliže definirano: od čega polazi, kakav treba biti, što omogućava i što dopušta u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju. Sve je to vrlo dobro opisano u Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima (MZO), ali ovaj Pravilnik nikako ne upućuje na Smjernice i obavezu poštivanja istih te time ostaje vrlo nedorečen. Npr. u Pravilniku ne piše da Individualizirani kurikul za darovite učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi dopušta „odgojno-obrazovne ishode VIŠE razine“ (što je kod darovitih temelj), već samo da je „kvalitativno različit“. Individualizirani kurikul za darovite učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi opisuje se trima kratkim stavcima, što je nedovoljno. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se na prihvaća iz razloga što je individualizirani kurikul dodatno pojašnjen u Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima. Iako Smjernice nisu obvezujući dokument one daju preporuke vezano uz izradu i provedbu individualiziranog kurikula. |
| 257 | SANJA POSTAJ | Individualizirani kurikul za darovite učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi , Članak 9. | Na kraj 9. (2) dodaje se: „U planiranju individualiziranoga kurikula te elemente potrebno je kombinirati.“ | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je nepotreban u kontekstu pravilnika. |
| 258 | MARIO TADIĆ | Individualizirani kurikul za darovite učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi , Članak 9. | Članak 9. st 2 mijenja se i glasi:“ Individualizirani kurikul za darovitog učenika je kvalitativno i kvantitativno različit od nacionalnog kurikula, a izmjene se odnose na: odgojno-obrazovne ishode (očekivanja), pristup učenju i poučavanju, produkte, tempo učenja i okružje učenja.“ | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 9. stavak 2. se ne prihvaća iz razloga što Tim za darovite utvrđuje te donosi odluku o vrsti i sadržaju kurikula. |
| 259 | MARIO TADIĆ | Individualizirani kurikul za darovite učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi , Članak 9. | Članak 9. st. 1 dopuniti s : „… uz pisanu suglasnost roditelja/skrbnika i uvažavanje mišljenja darovitog djeteta/učenika“ Štetno je ne uzimati u obzir mišljenje darovitog djeteta/učenika (koji sami jasno znaju iskazati teme, područja interesa i načine rada na istima). Uzimanje u obzir njihovog mišljenja je itekako poticajno i korisno. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 7. se djelomično prihvaća te je članak 7. dopunjen stavkom 3. u Pravilniku kako je navedeno. |
| 260 | SANJIN LUKARIĆ | Individualizirani kurikul za darovite učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi , Članak 9. | Stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Individualizirani kurikul za darovitog učenika je kvalitativno i kvantitativno različit od nacionalnog kurikula, a izmjene se odnose na: odgojno-obrazovne ishode (očekivanja), pristup učenju i poučavanju, produkte, tempo učenja i okružje učenja. Ova definicija individualiziranog kurikula je prepisana iz Smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima (str. 29 i 30), ali je omaškom izostavljena riječ "kvantitativno" te je stoga potrebno uskladiti ovu definiciju u Pravilniku. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 9. stavak 2. se ne prihvaća iz razloga što Tim za darovite utvrđuje te donosi odluku o vrsti i sadržaju kurikula. |
| 261 | ŽELJKO ŠIMEK | Individualizirani kurikul za darovite učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi , Članak 9. | Uz stavak 1. ovoga članka dodati izričaj: "…, uz uvažavanje mišljenja darovitog učenika i uz pisanu suglasnost roditelja/skrbnika". U škole je nužno uvesti praksu otvorene komunikacije s darovitim učenicima kada se donose odluke koje se odnose na njih. Daroviti učenici jako dobro znaju što žele i koje su im interesne sfere. Određivanje tema i ovdje individualiziranog kurikula bez konzultacija (razgovora) s učenikom je bez predmetno i nadasve štetno. Kod učenika se javljaju negativni trendovi odbijanja rada na nečemu što ga ne interesira. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz roditelje darovite djece se ne prihvaća jer traženo nije predmet Pravilnika. Članak 135. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23) definira prava i obveze roditelja. |
| 262 | ZVONIMIRA SOMER | Individualizirani kurikul za darovite učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi , Članak 9. | Članak 9. (3) Individualizirani kurikul za darovitog učenika provodi se tijekom redovite nastave, rada u odgojno-obrazovnoj skupini, samostalnog rada i individualnog rada s mentorom. Navedeno iz članka 9. stavka 3 treba biti dodatno plaćeno učiteljima i Timu za darovite. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje rada se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 263 | ANTONIJA RADOŠ | Individualizirani kurikul za darovite učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi , Članak 9. | Članak 9. (1) Jesu li članovi Tima za darovite dodatno plaćeni za izradu individualiziranog kurikula? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz financiranje rada se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 264 | MARA SESAR | u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, Članak 10. | U ime Katedre za didaktiku i školsku pedagogiju (Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu): Predlažemo elaboraciju ovog dijela Pravilnika. Škole mogu samostalno odlučivati hoće li zatražiti formiranje posebnog razrednog odjela/odgojno-obrazovne skupine sukladno prostorno-tehničkim mogućnostima škole ili je formiranje obavezno za sve škole? Također, predlažemo razradu organizacije rada u ovakvom razrednom odjelu/odgojno-obrazovnoj skupini (razrednik, učitelji/nastavnici, raspored, ...). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 10. se ne prihvaća iz razloga što je u Pravilniku dana mogućnost, a ne obveza. Organizacija rada je u djelokrugu rada ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove. |
| 265 | DJEČJI VRTIĆ RIJEKA | u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, Članak 10. | stavak 2 i 3 - Ustroj posebnog razrednog odjela/odgojno-obrazovne skupine za darovitu djecu s teškoćama u razvoju ima više nedostatka nego dobrobiti, posebno za razvoj socijalnih vještina. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 266 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, Članak 10. | Potpuno je nejasno zbog čega bi se za darovite učenike s teškoćama trebao ustrojavati posebni razredni odjel. Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama jasno je propisano da se „redoviti program uz individualizirane postupke može provoditi i u posebnome razrednom odjelu škole kada su učeniku, s obzirom na vrstu teškoća i specifičnosti funkcioniranja koje ugrožavaju njegovu osobnu sigurnost ili sigurnost drugih učenika, potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja“ (Čl. 5) – ako bi daroviti učenik imao i teškoće koje se uklapaju u ovaj opis, to je već definirano spomenutim pravilnikom i nema nikakve potrebe za uvrštavanjem toga i u ovaj pravilnik. Jedina druga mogućnost za posebni razredni odjel koja je predviđena spomenutim pravilnikom jest za učenike koji se školuju po posebnom programu, a ta razina intelektualnog razvoja je nespojiva sa statusom darovitog učenika i s darovitošću općenito. Tumačenju ovog članka da je ustrojavanje posebnih razrednih odjela predviđeno općenito za darovite učenike se izričito protivimo jer bi predstavljalo krajnje nepotrebno izdvajanje i etiketiranje darovitih učenika, te naškodilo njihovoj socijalizaciji s vršnjacima – a poznato je da daroviti učenici često imaju teškoća sa socijalizacijom. Uključivanje u skupine izvannastavnih aktivnosti ili nekakvu grupu za darovite koja se formira kao izvannastavna aktivnost je jedna stvar, a posebni razredni odjel je nešto sasvim drugo i nema mjesto u pravilniku o darovitim učenicima. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što posebni razredni odjel nije previđen za školovanje darovitih učenika, nego za školovanje darovitih učenika s teškoćama u razvoju koji se ne mogu školovati u redovitom razrednom odjelu jer ugrožavaju svoju sigurnost ili sigurnost drugih učenika. Za njih nije predviđen rad po posebnom programu kao za učenike s intelektualnim teškoćama, nego rad po individualiziranom kurikulumu. Smatramo da im treba ponuditi mogućnost školovanja u posebnom razrednom odjelu uvažavajući njihove visoke sposobnosti, ali i njihove teškoće u razvoju. |
| 267 | DANIELA CVITKOVIĆ | u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, Članak 10. | Vijeće studija Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Smatramo da posebni razredni odjeli nisu opcija za darovite učenike s teškoćama u razvoju iz više razloga. Imajući na umu samo kognitivni, zanemarujemo socioemocionalni razvoj koji se potiče u okruženju vršnjaka "tipičnog" razvoja. Pitamo se tko bi izvodio nastavu u ovim posebnim razredima, kako bi se učitelji snašli ako bi u istoj skupini imali primjerice darovite učenike od kojih jedan ima poremećaj iz spektra autizma, drugi oštećenje vida, a treći ADHD. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 10. se ne prihvaća iz razloga što smatramo da ako daroviti učenik s teškoćama u razvoju može funkcionirati u redovitom razrednom odjelu da ne ugrožava svoju sigurnost ili sigurnost drugih učenika onda neće biti izdvojen u poseban razredni odjel samo zato što je darovit ili što ima dvostruke odgojno-obrazovne potrebe. Posebni odjel je za darovite učenike koji ne funkcioniraju u redovitom razrednom odjelu zbog teškoća u razvoju koje imaju. |
| 268 | SANDA ŠOIĆ | u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, Članak 10. | Posebni razredni odjel za mali broj (do 5) darovitih/2E učenika sličnih interesa koji se uključuju u rad redovnog razreda bi mogao pomoći. Velik je problem kadra/mentora koji bi radili s djecom u takvom razredom. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što se tjednim zaduženjem zadužuju učitelji razredne ili predmetne nastave te su zaduženja u djelokrugu rada ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove, a nisu predmet Pravilnika. |
| 269 | SANJA PETROVIĆ | u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, Članak 10. | Darovita djeca s teškoćama posebno su ranjiva skupina. Pripadaju li daroviti s teškoćama postojećim posebnim razrednim odjelima (PRO) ili bi za njih bio dobar prijedlog formiranje "novih" posebnih razrednih odjeljenja, pitanje je koje će izazvati prijepore. Za eventualnu odluku nužna je analiza trenutnog stanja – koja je vrsta teškoća dominantna u postojećim posebnim razrednim odjelima, kao i koji je broj učenika u postojećim posebnim razrednim odjelima darovit. Nakon uvida u analizu, moguće je pristupiti izradi prijedloga. Treba uzeti u obzir i da darovitost učenika katkad iziskuje pristupanje učenika heterogenoj skupini, a katkad homogenoj, te se postavlja pitanje ostvarivosti prijedloga smještanja darovitih s teškoćama u posebni razredni odjel u hrvatskom obrazovnom sustavu. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 10. se ne prihvaća iz razloga što posebni razredni odjeli koji se ustrojavaju temeljem odredbi Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15) najčešće obuhvaćaju učenike sa sniženim intelektualnim teškoćama i u takav posebni razredni odjel ne mogu se uključiti daroviti učenici s teškoćama u razvoju. Ovim Nacrtom prijedloga Pravilnika predviđeno je ustrojavanje posebnih razrednih odjela za darovite učenike s teškoćama u razvoju. |
| 270 | HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA | u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, Članak 10. | Predlažemo dopunu članka 10. točka (2) koji se odnosi na otvaranje razrednih odjela za učenike kojima je utvrđena darovitost i teškoće u razvoju te posjeduju rješenje o primjerenom programu obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Potrebno je u tako organiziranim odjelima osigurati nužnu podršku edukacijskog rehabilitatora kao stručnjaka za rad s učenicima s teškoćama. Ako škola nema zaposlenog edukacijskog rehabilitatora, dužna ga je angažirati iz druge ustanove. Radna skupina za znanost i obrazovanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što podršku učenicima pružaju stručni suradnici već zaposleni u odgojno-obrazovnoj ustanovi sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) i drugih propisa. |
| 271 | NINA PAVLIN-BERNARDIĆ | u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, Članak 10. | Komentar Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Darovitoj djeci s istovremeno prisutnim teškoćama je u ovom Pravilniku posvećeno premalo pažnje, a radi se o posebno ranjivoj skupini. U Pravilnik treba unijeti dodatne članke koji će jasno definirati specifičnosti i postupke rada s takvom djecom. Treba navesti kada se osniva odgojno-obrazovna skupina. Tko je osniva, tko je vodi, je li to redovno odjeljenje (pa imamo izdvojene darovite što nije mudra opcija) ili je to izvannastavna aktivnost? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je u Pravilniku traženo već definirano. |
| 272 | ALEKSANDRA MAJUREC | u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, Članak 10. | Potpuno je nepotrebno izdvajanje učenika koji su identificirani kao daroviti ili onih koji su dvostruko posebni u posebne razredne odjele. Jedna od trenutnih predrasuda u školama vezano za darovite kada se radi o zasebnim izvannastavnih aktivnostima je da su to elitni programi pa dolazi do pozitivne diskriminacije tih učenika. Nije cilj da one koji su u ovom području drugačiji da izoliramo nego da ih kao i one koji su na drugom kontinuumu učimo kako funkcionirati u uobičajenom okruženju uz podršku. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što posebni razredni odjel nije previđen za školovanje darovitih učenika, nego za školovanje darovitih učenika s teškoćama u razvoju koji se ne mogu školovati u redovitom razrednom odjelu jer ugrožavaju svoju sigurnost ili sigurnost drugih učenika. Za njih nije predviđen rad po posebnom programu kao za učenike s intelektualnim teškoćama, nego rad po individualiziranom kurikulumu. Smatramo da im treba ponuditi mogućnost školovanja u posebnom razrednom odjelu uvažavajući njihove visoke sposobnosti, ali i njihove teškoće u razvoju. |
| 273 | TATJANA OREŠKOVIĆ | u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, Članak 10. | Poštovani, slažem se sa svim navedenim komentarima na ovaj članak. Posebno dobar komentar je napisala Ivana Delač. Ono što bih ja posebno istaknula je ovaj dio rečenice: "....te posjeduju rješenje o primjerenome programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju Upravnog odjela, odnosno Gradskog ureda i odluku o utvrđenoj darovitosti ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove...." Kroz cijeli prijedlog pravilnika "bode" neravnopravnost darovitih učenika u odnosu na učenike s teškoćama. Postoji li razumno objašnjenje zašto Gradski ured ne može donijeti rješenje o darovitosti učenika na prijedlog ravnatelja odgojno obrazovne ustanove? Jeste li razmišljali o tome koliko su ravnatelji educirani po pitanju darovitosti ili je to najlakši način da se eto kaže kako se brinemo o darovitima? Dalje je nejasno još puno stvari u ovom članku te mislim da ovaj članak u ovom pravilniku nije potreban. Barem ne u ovom obliku. Ovim pravilnikom potrebno je detaljnije propisati dodatan rad s darovitim učenicima, mentorski rad s darovitim učenicima u izdvojenim skupinama, financiranje programa za darovite, financiranje edukacija za učitelje i stručne suradnike te članove Tima za darovite, financiranje prekovremenog rada učitelja... Ovaj pravilnik bi također trebao dati roditeljima darovitog djeteta podršku i uporište te načine kako da pomognu svome djetetu ili barem odgojno-obrazovnim djelatnicima upute kako da roditeljima daju suport. U ovom prijedlogu je izostao Didaktički trokut Učenik - škola- obitelj. Ovaj pravilnik trebao bi utjecati na strateške odluke RH. Koliko nam je važan razvoj ljudskih potencijala u kojima prednjače daroviti učenici, utjecati na donošenje strateškog okvira i praćenja darovitog pojedinca i nakon što završi osnovnu i srednju školu. (Imaju li prednosti i neke beneficije tijekom upisa na fakultet, zapošljavanje i sl....) Što je sa sljedivosti dokumentacije od predškole do fakulteta? Kako treba izgledati svjedodžba darovitog učenika ili barem napomena u svjedodžbi da je učenik prolazio programe za darovite učenike ili za razvoj potencijala.... | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Svi ostali prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 274 | IVANA DELAČ | u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, Članak 10. | Potpuno je nejasno zbog čega bi se za darovite učenike s teškoćama trebao ustrojavati posebni razredni odjel. Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama jasno je propisano da se „redoviti program uz individualizirane postupke može provoditi i u posebnome razrednom odjelu škole kada su učeniku, s obzirom na vrstu teškoća i specifičnosti funkcioniranja koje ugrožavaju njegovu osobnu sigurnost ili sigurnost drugih učenika, potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja“ (Čl. 5) – ako bi daroviti učenik imao i teškoće koje se uklapaju u ovaj opis, to je već definirano spomenutim pravilnikom i nema apsolutno nikakve potrebe za uvrštavanjem toga u ovaj pravilnik. Jedina druga mogućnost za posebni razredni odjel koja je predviđena spomenutim pravilnikom jest za učenike koji se školuju po posebnom programu, a ta razina intelektualnog razvoja je nespojiva sa statusom darovitog učenika i s darovitošću općenito. A ako je cilj ovog članka ustrojavanje posebnih razrednih odjela općenito za darovite učenike, tome se izričito protivim jer bi predstavljalo krajnje nepotrebno izdvajanje i etiketiranje darovitih učenika, te naškodilo njihovoj socijalizaciji s vršnjacima – a poznato je da daroviti učenici često imaju teškoća sa socijalizacijom. Uključivanje u skupine izvannastavnih aktivnosti ili nekakvu grupu za darovite koja se formira kao izvannastavna aktivnost je jedna stvar, a posebni razredni odjel je nešto sasvim drugo i nema što tražiti u pravilniku o darovitim učenicima. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što posebni razredni odjel nije previđen za školovanje darovitih učenika, nego za školovanje darovitih učenika s teškoćama u razvoju koji se ne mogu školovati u redovitom razrednom odjelu jer ugrožavaju svoju sigurnost ili sigurnost drugih učenika. Za njih nije predviđen rad po posebnom programu kao za učenike s intelektualnim teškoćama, nego rad po individualiziranom kurikulumu. Smatramo da im treba ponuditi mogućnost školovanja u posebnom razrednom odjelu uvažavajući njihove visoke sposobnosti, ali i njihove teškoće u razvoju. |
| 275 | MARIJA JURIĆ | u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, Članak 10. | Čl 10. (2) izbaciti ovaj dio: "odluku o utvrđenoj darovitosti ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove" jer se ranije navodilo kako je ovo problematično. Također, cijeli stavak treba detaljnije navesti i objasniti. Tko može predavati, voditi razred, jesu li to učitelji koji su članovi Tima i dodatno educirani ili se pretpostavlja da će svi učitelji kreirati kurikule i dodatno raditi obogaćivanje a već se ranije u prijašnjim člancima ukazalo na probleme u radu i praksi tj. istaknuta je potreba za edukacijom i propisanim stvarima kako voditi, raditi i slično. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz izbacivanje "odluke o utvrđenoj darovitosti ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove" i donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Svi ostali prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 276 | MARGARETA KOVAČ | u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, Članak 10. | Izdvajanje darovitih učenika u posebne razredne odjele ili odgojno-obrazovne skupine problematično je posebno zbog moguće stigmatizacije koja prema takvim učenicima može biti usmjerena. Također, predviđeni ishodi odgoja i obrazovanja na svim razinama školovanja uključuju i stjecanje socio-emocionalnih vještina svih učenika, a da bi se dostigli, učenici trebaju biti u poticajnom socijalnom okruženju svojih vršnjaka od kojih i zajedno s kojima mogu takve vještine razvijati. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što posebni razredni odjel nije previđen za školovanje darovitih učenika, nego za školovanje darovitih učenika s teškoćama u razvoju koji se ne mogu školovati u redovitom razrednom odjelu jer ugrožavaju svoju sigurnost ili sigurnost drugih učenika. Za njih nije predviđen rad po posebnom programu kao za učenike s intelektualnim teškoćama, nego rad po individualiziranom kurikulumu. Smatramo da im treba ponuditi mogućnost školovanja u posebnom razrednom odjelu uvažavajući njihove visoke sposobnosti, ali i njihove teškoće u razvoju. |
| 277 | DOROTEA BUNTAK | u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, Članak 10. | U članku 10. predviđeno je osnivanje posebnih razrednih odjela. Predlažem omogućiti učenicima da pojedine predmete, za koje je utvrđena darovitost, pohađaju s višim razredom, a sve ostale predmeta sa svojim matičnim razredom. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz članak 10. se ne prihvaća iz razloga što smatramo da ako daroviti učenik s teškoćama u razvoju može funkcionirati u redovitom razrednom odjelu da ne ugrožava svoju sigurnost ili sigurnost drugih učenika onda neće biti izdvojen u poseban razredni odjel samo zato što je darovit ili što ima dvostruke odgojno-obrazovne potrebe. Posebni odjel je za darovite učenike koji ne funkcioniraju u redovitom razrednom odjelu zbog teškoća u razvoju koje imaju. |
| 278 | ZVONIMIRA SOMER | u školskoj ustanovi za darovite učenike s teškoćama u razvoju, Članak 10. | Cijeli članak 10. treba biti detaljniji. Nije dovoljno informacija navedeno za ustroj posebnog razrednog odjela/odgojno - obrazovne skupine. Članak govori samo o tome da mogu se ustrojiti posebni odjeli i s kojim brojem učenika, ali nije određeno tko će voditi takav odjel, tko može predavati. Osnivanje takvog odjela je kompleksno zbog različitih stupnjeva i vrsta darovitosti i ostvarivanja individualiziranog kurikuluma. Također se mora uzeti u obzir i daroviti učenik s teškoćama u razvoju. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što se tjednim zaduženjem zadužuju učitelji razredne ili predmetne nastave te su zaduženja u djelokrugu rada ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove, a nisu predmet Pravilnika. |
| 279 | NATALIA DUJIĆ | U KRAĆEM VREMENU OD PROPISANOGA , Prijevremeni upis darovitog djeteta | Ovaj Pravilnik je na brzinu sklepan, odnosno ažuriran veći postojeći što se očituje u nepodudarnosti većeg broja članaka sa Zakonom o odgoju i obrazovanju i OŠ i SŠ. Ovaj članak je u neskladu i sa Zakonom o OŠ i SŠ obrazovanju a i sa postojećim Pravilnikom o procjeni psihofizičkog stanja djeteta odnosno učenika, koji predviđaju egalitarno mogućnost prijevremenog upisa | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Smatramo da su odredbe Pravilnika u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) i Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN 67/2014). |
| 280 | ANTONIJA RADOŠ | U KRAĆEM VREMENU OD PROPISANOGA , Prijevremeni upis darovitog djeteta | Članak 11. (2) Znači li to da je prijevremeni upis omogućen SAMO darovitoj djeci, za razliku od dosadašnje prakse (praktički svatko tko je htio, zbog sestrične da idu u isti razred, zbog smjenskog rada roditelja, odabira učiteljice i sl. mogao je krenuti ranije, čak i ako na testiranju nije zadovoljio niti minimum? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je odredbama Pravilnika definiran prijevremeni upis darovitog djeteta dok odredbe Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN 67/14) definiraju prijevremeni upis sve djece. |
| 281 | SONJA PRIBELA-HODAP | Prijevremeni upis darovitog djeteta , Članak 11. | (1) Prijevremenim upisom u osnovnu školu darovito dijete predškolske dobi završava odgojno-obrazovnu ustanovu u kraćem vremenu od propisanoga. (2) Prijevremeni upis darovitog djeteta predškolske dobi u osnovnu školu provodi se na zahtjev roditelja za darovito dijete koje nije školski obveznik, a ima stručno utvrđenu visoku razinu općih sposobnosti i usvojenosti specifičnih vještina iznad očekivane za dob te pokazuje primjerenu razinu socio-emocionalne zrelosti, samostalnosti i socijalizacije. KOMENTAR Potrebno je cijeli članak napisati u skladu s postupkom opisanim u Pravilniku o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava kao i činjenicom da ne postoji propisano vrijeme za završavanje ustanove za rani i predškolski odgoj. Upitno je postoji li potreba za dvostrukim dokumentom koji definira upis djeteta u OŠ. STRUČNI RAZRED ZA PREDŠKOLSKU PSIHOLOGIJU HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je odredbama Pravilnika definiran prijevremeni upis darovitog djeteta dok odredbe Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN 67/14) definiraju prijevremeni upis sve djece. |
| 282 | PRAVOBRANITELJ ZA DJECU | Prijevremeni upis darovitog djeteta , Članak 11. | Predlažemo da stavak 2. glasi: Prijevremeni upis darovitog djeteta predškolske dobi u osnovnu školu provodi se na prijedlog Tima za darovite dječjeg vrtića te zahtjev roditelja…. Svi roditelji darovite djece nisu uvijek u mogućnosti procijeniti što je najbolji interes njihovog djeteta pa imaju nerealna previsoka ili preniska očekivanja od djeteta te kako ne bi došlo do kršenja djetetovih prava predlažemo da prijevremeni upis darovitog djeteta bude na prijedlog Tima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog je prihvaćen te je predloženo sadržano u tekstu Pravilnika. |
| 283 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | Prijevremeni upis darovitog djeteta , Članak 11. | Prijevremeni upis u 1. razred osnovne škole već je jasno definiran Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava, i ovaj članak se kosi s navedenim postojećim pravilnikom. Ako je prijevremeni upis nešto što je namijenjeno samo darovitoj djeciu čija je darovitost utvrđena u vrtiću, to je u potpunom neskladu s postojećim pravilnikom koji predviđa postupak prijevremenog upisa koji uključuje i testiranje koje provodi školski psiholog ili psiholog iz Povjerenstva Ureda, te stoga treba ovaj članak promijeniti kako bi bio usklađen sa spomenutim pravilnikom ili izbaciti. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je odredbama Pravilnika definiran prijevremeni upis darovitog djeteta dok odredbe Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN 67/2014) definiraju prijevremeni upis sve djece. |
| 284 | IVANA LONČAREVIĆ | Prijevremeni upis darovitog djeteta , Članak 11. | Na koji način se utvrđuje visoka razina općih sposobnosti, usvojenost specifičnih vještina, primjerena razina socio-emocionalne zrelosti, samostalnosti i socijalizacije? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što modeli identifikacije darovite djece nisu predmet Pravilnika. |
| 285 | IVANA DELAČ | Prijevremeni upis darovitog djeteta , Članak 11. | Prijevremeni upis u 1. razred osnovne škole već je jasno definiran Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava, i ovaj članak se kosi s navedenim postojećim pravilnikom. Ako je prijevremeni upis nešto što je „rezervirano“ samo za darovitu djecu čija je darovitost utvrđena u vrtiću, to je u potpunom neskladu s postojećim pravilnikom koji predviđa postupak prijevremenog upisa koji uključuje i testiranje koje provodi školski psiholog ili psiholog iz Povjerenstva Ureda, te stoga treba ovaj članak promijeniti kako bi bio usklađen sa spomenutim pravilnikom ili izbaciti. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je odredbama Pravilnika definiran prijevremeni upis darovitog djeteta dok odredbe Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN 67/14 i 63/20) definiraju prijevremeni upis sve djece. |
| 286 | ANTONIA ĆURIĆ | Prijevremeni upis darovitog djeteta , Članak 11. | Prijevremeni upis i "završavanje odgojno-obrazovne ustanove u kraćem vremenu od propisanoga" su dva odvojena koncepta. Prijevremeni upis se odnosi na to da dijete kreće u školu prije zakonski predviđene dobi, što znači da može započeti školovanje ranije, ali to ne znači da će u kraćem vremenu završiti školovanje. S druge strane, završavanje u kraćem vremenu odnosi se na mogućnost akceleracije, o kojoj je riječ u članku 12. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što se u Pravilniku prijevremeni upis darovitog djeteta odnosi na darovito dijete predškolske dobi, a završavanje odgojno-obrazovne ustanove u kraćem vremenu od propisanoga na darovitog učenika upisanog u osnovnu ili srednju školu. |
| 287 | SINIŠA PAUŠKA | Prijevremeni upis darovitog djeteta , Članak 11. | Komentar na članak 11: Smatram da je vrlo bitno da se što ranije prepozna darovitost djece, a time i omogući i osigura raniji upis takove djece u školu kako bi se pravovremeno razvijala njihova sposobnost i darovitost, a sukladno njihovim mogućnostima. Vrlo je bitno konkretno utvrditi tko točno određuje visoku razinu općih sposobnosti i usvojenost specifičnih vještina iznad očekivane za navedenu dob. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što smatramo da stručnu identifikaciju provode osobe u sustavu koje bi morale imati stručna znanja o načinu utvrđivanja visoke razina općih sposobnosti, usvojenosti specifičnih vještina, utvrđivanja primjerene razine socio-emocionalne zrelosti, samostalnosti i socijalizacije. U predškolskoj ustanovi navedeno utvrđuju članovi stručnog tima i odgojitelji primjenom različitih metoda i tehnika te standardiziranih i alternativnih metoda procjene i utvrđivanja u procesu odgojno-obrazovnog rada s djetetom. |
| 288 | DOMAGOJ PEHARDA | Prijevremeni upis darovitog djeteta , Članak 11. | Komentar na članak (2): Prijevremeni upis u školu je puno bolje nego avansiranje. Nije dobro da se prijevremeni upis provodi samo na zahtjev roditelja. Predlažem da se omogući da stručni tim vrtića određuje da li je dijete školski obaveznik za djecu koja navršavaju 6 godina nakon 1.4. Time bi roditelji morali poslati zahtjev za odgodom ako ne žele da dijete ide u školu (opt-out umjesto opt-in). To zahtjeva da u predškolu moraju ići i djeca koja nisu kalendarski školski obaveznici. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog je prihvaćen te je predloženo sadržano u tekstu Pravilnika. |
| 289 | SANJA POSTAJ | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Podržavam prijedloge da se omogući djelomična akceleracija. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz djelomičnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 290 | MARA SESAR | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | U ime Katedre za didaktiku i školsku pedagogiju (Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu): Smatramo važnim uključiti i samog darovitog učenika u ovaj proces akceleracije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog je prihvaćen te je predloženo sadržano u tekstu Pravilnika. |
| 291 | PRAVOBRANITELJ ZA DJECU | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | U stavku 2. članka 12. propisano je da postupak završavanja razreda u kraćem vremenu od propisanog mogu pokrenuti razredni i predmetni učitelj odnosno nastavnik, Tim za darovite, ili roditelj. Predlažemo uvrstiti i mogućnost da taj postupak pokrene mentor darovitog učenika, s obzirom na to da je on također uključen u rad s darovitim učenikom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog je prihvaćen te je predloženo sadržano u tekstu Pravilnika. |
| 292 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Pravilnik ni ovdje ne uzima u obzir činjenicu da se darovitost može manifestirati (i najčešće jest tako) u različitim područjima kod različitih učenika – stoga bi trebalo omogućiti djelomičnu akceleraciju, odnosno polaganje predmetnog ispita kojim bi učenik mogao iz jednog predmeta položiti dvije godine u jednoj školskoj godini. Potpuna akceleracija kako je predviđena ovdje nije poželjna, osim u vrlo rijetkim slučajevima ekstremne darovitosti, jer kod darovitih učenika socio-emocionalni razvoj često nije usklađen s kognitivnim razvojem te bi stoga okružje starijih učenika moglo za njih dovesti do većeg osjećaja neprihvaćenosti i neshvaćenosti, odnosno dovesti do daljnjih nepovoljnih ishoda iz područja mentalnog zdravlja. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz djelomičnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 293 | SANJA PETROVIĆ | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Akceleracija može biti djelomična i potpuna. Nacrt prijedloga ovoga Pravilnika omogućuje isključivo potpunu akceleraciju, što znači da nije uzeo u obzir "stvarne" potrebe darovite djece, a pogotovo njihovu socio-emocionalnu prilagodbu na zahtjevnost akceleracije, a koja može biti prepreka za provođenje. Nužno je da akceleracija bude i djelomična i potpuna. Čak je i Hrvatski nacionalni obrazovni standard (NN 09/2005) predvidio djelomičnu akceleraciju tako da daroviti učenik provodi u višem razredu samo dio školskog programa, slušajući jedan ili više predmeta. Potpuno je neshvatljivo odstupanje od sada već davnoga HNOS-a, i regres u promišljanju pri stvaranju prijedloga Pravilnika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz djelomičnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 294 | UDRUGA ZA DAROVITOST "DAR" | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Akceleracija Prijevremeni upis i "završavanje odgojno-obrazovne ustanove u kraćem vremenu od propisanoga" su dva odvojena koncepta. Prijevremeni upis se odnosi na to da dijete kreće u školu prije zakonski predviđene dobi, što znači da može započeti školovanje ranije, ali to ne znači da će u kraćem vremenu završiti školovanje. S druge strane, završavanje u kraćem vremenu odnosi se na mogućnost akceleracije, o kojoj je riječ u članku 12. Potrebno je dati jasniji nacrt kako akcelerirati darovito dijete u srednjoj školi da preskoči razred, točno hodogram završavanja 2 nastavne godine u jednoj, naročito ako se radi onda o maturantu. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je predmetnim člankom Pravilnika obuhvaćena i akceleracija učenika srednjih škola (uključujući i maturanta). |
| 295 | DANIELA CVITKOVIĆ | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Vijeće studija Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Smatramo da nije dovoljno samo objektivno procjenjivanje znanja nego i stručne procjene psihologa i ostalih članova tima o razini socio-emocionalnog razvoja koji bi bio primjeren za uključivanje učenika u viši razred. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 296 | KATICA SKUKAN | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Navesti suglasnost roditelja s akceleracijom , ne zahtjev roditelja radi razumijevanja i tumačenja terminologije. Ujedno definirati trebaju li oboje roditelja biti s tim suglasani, a to se onda odnosi i na davanje iskaza o osobnom i socijalnom statusu učenika. Navesti i protokol o polaganju razrednog ispita koji se navodi ( vremenik). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 297 | IVANA LONČAREVIĆ | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | POnovno se ne navode psihologijski testovi i kriteriji, nije definirano što iskazuje roditelj niti testovi na osnovu kojih učitelj procjenjuje znanje, vještine čitanja, pisanja. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 298 | JOSIPA MAMUŽIĆ | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Omogućiti darovitim učenicima djelomičnu akceleraciju, odnosno akceleraciju iz pojedinog predmeta. Također, navesti kako je učenicima potrebno omogućiti pohađanje izvannastavnih aktivnosti sa starijim učenicima (npr učenici razredne nastave s učenicima predmetne nastave). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz djelomičnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 299 | IRENA ŠESTAK | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Akceleracija je rijetko kada dobra opcija jer učenici mogu kognitivno biti itekako sposobni , ali najčešće nisu socio-emocionalno te im je time često napravljena veća šteta nego benefit. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 300 | ALEKSANDRA MAJUREC | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Obzirom na socioemocionalni razvoj učenika, osobito u nižim razredima osnovne škole, smatram kako se akceleracija treba ponuditi kao posljednja opcija odgovaranja na potrebe darovitog učenika. Bilo bi dobro omogućiti parcijalnu akceleraciju i to uz vrlo detaljno i validirano obrazloženje zašto. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz parcijalnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 301 | TATJANA OREŠKOVIĆ | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | U prijedlogu novog Pravilnika trebala bi se omogućiti i DJELOMIČNA AKCELERACIJA. • djelomična akceleracija - kada daroviti učenik provodi u višem razredu samo dio školskoga dana, slušajući jedan ili više predmeta; • potpuna akceleracija - kada učenik u jednoj školskoj godini završava dva razreda. Akceleracija je zahtjevniji i osjetljiviji način ostvarenja potreba i prava darovitoga učenika. U taj proces trebaju biti uključeni i vanjski stručnjaci (školski liječnik, drugo mišljenje vanjskog psihologa... ) Prije donošenja odluke o primjeni akceleracije važno je uzeti u obzir i razinu emocionalne i socijalne zrelosti darovitoga učenika. Prije akceleracije je potrebno učenika uključiti u dodatne oblike rada: sudjelovanje na natjecanjima, susretima i smotrama, omogućivanje uključivanja u posebne povremene odgojno-obrazovne programe koji se organiziraju za skupinu darovite djece unutar same škole a postoje i posebne škole - glazbene, baletne, likovne, i slični programi koji se povremeno organiziraju kao tzv. ljetne škole, subotnje škole, programi specijalizacija isl. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz djelomičnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 302 | TATJANA OREŠKOVIĆ | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Što je s učenicima, primjerice vrhunskim sportašima te onima koji se pripremaju za međunarodna natjecanja? Moraju li završiti razred pohađanjem redovne nastave ili im se može omogućiti završavanje razreda polaganjem predmetnih ispita? Nekima od njih će trebati kraće vrijeme a nekima dulje vrijeme od propisanog trajanja upisanog razreda. Mišljenja sam da se Pravilnikom trebaju propisati neki aspekti ali Pravilnik treba ostaviti "odškrinuta vrata" za specifične situacije u kojima se daroviti učenik može naći. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz predmetne ispite se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 303 | IVANA DELAČ | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Pravilnik ni ovdje ne uzima u obzir činjenicu da se darovitost može manifestirati (i najčešće jest tako) u različitim područjima kod različitih učenika – stoga bi trebalo omogućiti djelomičnu akceleraciju, odnosno polaganje predmetnog ispita kojim bi učenik mogao iz jednog predmeta položiti dvije godine u jednoj školskoj godini. Potpuna akceleracija kako je predviđena ovdje nije poželjna, osim u vrlo rijetkim slučajevima ekstremne darovitosti, jer kod darovitih učenika socio-emocionalni razvoj često nije usklađen s kognitivnim razvojem te bi stoga okružje starijih učenika moglo za njih dovesti do većeg osjećaja neprihvaćenosti i neshvaćenosti, odnosno dovesti do daljnjih nepovoljnih ishoda. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz djelomičnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 304 | SANJIN LUKARIĆ | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Stavak 7 mijenja se i glasi: (7) Osnovna/srednja škola dužna je evidentirati akceleraciju/parcijalnu akceleraciju učenika putem e-Matice - zajedničkog elektroničkog upisnika ustanova (u daljnjem tekstu: e-Matica). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz evidenciju parcijalne akceleracije se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 305 | SANJIN LUKARIĆ | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Stavak 4 mijenja se i glasi: (4) Na temelju prijedloga učiteljskog/ nastavničkog vijeća ravnatelj osnovne/srednje škole donosi odluku o akceleraciji/parcijalnoj akceleraciji. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz djelomičnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 306 | SANJIN LUKARIĆ | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Stavak 3 mijenja se i glasi: (3) Zahtjev, odnosno suglasnost roditelja s akceleracijom/parcijalnom akceleracijom dostavlja se Timu za darovite iz članka 5. ovoga Pravilnika, koji prikuplja podatke o učeniku te na temelju psihologijskih testova, iskaza roditelja o osobnom i socijalnom statusu učenika i mišljenja učitelja/nastavnika i stručnog suradnika pedagoga o odgojno-obrazovnome statusu darovitog učenika o tome obavještava učiteljsko/nastavničko vijeće. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz djelomičnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 307 | SANJIN LUKARIĆ | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Stavak 2 mijenja se i glasi: (2) Završavanje razreda u kraćem vremenu od propisanoga (u daljnjem tekstu: akceleracija) ili pojedinog predmeta (parcijalna akceleracija) iz stavka 1. ovoga članka mogu pokrenuti: razredni i predmetni učitelj/nastavnik, Tim za darovite ili roditelj. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz djelomičnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 308 | SANJIN LUKARIĆ | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Dopuniti stavak 1 s rečenicom: "Daroviti učenik može završiti pojedini predmet (jedan ili više njih) u kraćem vremenu od propisanog polaganjem predmetnog ispita (parcijalna akceleracija). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz djelomičnu akceleraciju se ne prihvaća iz razloga što nije definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23). |
| 309 | MIHAELA LAŠTRO | Završavanje razreda u kraćem vremenskom roku/akceleracija, Članak 12. | Trebalo bi definirati na temelju rezultata kojih psihologijskih testova. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz definiranje psihologijskih testova se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 310 | SANJIN LUKARIĆ | PRAVILNIK o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, PETI DIO | Na kraju Petog dijela ili negdje drugdje unutar Pravilnika dodati novi članak s naslovom "Roditelji darovite djece/učenika i darovita djeca/učenici" sa sljedećim tekstom: (1) Roditelji darovite djece/učenika moraju biti informirani o svim koracima, aktivnostima i namjerama odgojno-obrazovne ustanove koji imaju bilo kakav utjecaj na njihovo darovito dijete/učenika. (2) Roditelji moraju dati pisanu suglasnost na sve odluke, dokumente, aktivnosti i sve ostalo što se odnosi na njihovo darovito dijete/učenika. (3) Odgojno-obrazovna ustanova je dužna redovito (svaka 3 mjeseca) informirati roditelje o napretku darovitog djeteta/učenika i eventualnim problemima koji su se pojavili. (4) Roditelj ima pravo pozvati nadležnu agenciju i nadležno ministarstvo za obrazovanje u nadzor rada škole ukoliko se ne primjenjuju Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima i odredbe ovoga Pravilnika. (5) Osnovno načelo rada odgojno-obrazovne ustanove s roditeljima je otvoreni pristup, informiranost i uključenost. (6) Daroviti učenici moraju biti uključeni i informirani u donošenje svih odluka i aktivnosti koje se odnose na njih te dati svoju pisanu suglasnost. (7) Tijekom rada s darovitim učenicima daroviti učenici moraju redovito dobivati povratnu informaciju o svome napretku od mentora i članova Tima za darovite. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz roditelje darovite djece se ne prihvaća jer traženo nije predmet Pravilnika. Predmet Pravilnika definira članak 63. stavak 2. i članak 64. stavak 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23) te članak 17. stavak 3. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22 i 101/23), a članak 135. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23) definira prava i obveze roditelja. |
| 311 | MARA SESAR | Praćenje razvoja i napredovanjadarovite djece i učenika, Članak 13. | U ime Katedre za didaktiku i školsku pedagogiju (Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu): Smatramo kako je važno da svaki odgojitelj/učitelj/nastavnik (u čijoj skupini/razredu je darovito dijete/učenik) prati razvoj darovite djece/učenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 312 | PRAVOBRANITELJ ZA DJECU | Praćenje razvoja i napredovanjadarovite djece i učenika, Članak 13. | U stavku 2. predlažemo nadodati riječi: te o razvoju djeteta/učenika redovito obavještavati roditelja. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz dopunu članka 13. stavka 2. kako je traženo se ne prihvaća iz razloga što smatramo da roditelje treba obavještavati odgojitelj/učitelj/nastavnik (u čijoj skupini/razredu je darovito dijete/učenik) i koji prati razvoj darovite djece/učenika. |
| 313 | SANDA ŠOIĆ | Praćenje razvoja i napredovanjadarovite djece i učenika, Članak 13. | Bilješke bi trebao voditi i učitelj i ili mentor koji direktno radi s djetetom. Pomoć i podršku bi osiguravao školski tim za darovite ili bi se mogla zatražiti pomoć vanjskog mobilnog tima za darovite. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 314 | IVANA LONČAREVIĆ | Praćenje razvoja i napredovanjadarovite djece i učenika, Članak 13. | Članak 13 stavak 2 preklapa se sa Člankom 5 stavak 4. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 315 | NINA PAVLIN-BERNARDIĆ | Praćenje razvoja i napredovanjadarovite djece i učenika, Članak 13. | Komentar Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Nakon donošenja novoga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika nužno je definirati način na koji će nadležna tijela pratiti njegovo provođenje. Prema postojećoj sistematizaciji u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, za darovite i darovite s teškoćama nadležna je Uprava za potporu i unapređenje sustava odgoja i obrazovanja, odnosno Služba za standard, darovite i djecu s teškoćama. Predlažemo da se unutar postojeće Uprave za potporu uvede tim za praćenje i nadzor provođenja Pravilnika. Ovaj tim bi mogli činiti i savjetnici Agencije, kao buduća podrška školskim timovima za darovite u izradi/kreiranju individualiziranih i razlikovnih kurikuluma. Također je vrijedno razmatranja i osnivanje mobilnog tima za podršku koji bi bio na raspolaganju školskim timovima za darovite koji nemaju stručne suradnike odgovarajućeg profila (psiholog, pedagog, edukacijski rehabilitator, logoped). Mobilna podrška bila bi dobrodošla već u procesu identifikacije (u slučaju da škola nema potrebne stručnjake) te u brojnim izazovima u radu s darovitima i darovitima s teškoćama (perfekcionizam, socio-emocionalni razvoj djeteta, mentalno zdravlje pojedinaca, od učenika, učitelja pa do roditelja, pomoć pri uspostavljanju partnerskog odnosa roditelj–škola, podrška za prijedloge stručnog osposobljavanja školskih timova za darovite, prijedlozi preventivnih programa za sprečavanje ponašanja koja mogu otežati razvoj darovitosti itd.). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlozi se ne prihvaćaju iz razloga što nisu predmet Pravilnika. |
| 316 | ALEKSANDRA MAJUREC | Praćenje razvoja i napredovanjadarovite djece i učenika, Članak 13. | Što konkretno u praktičnom smislu znači "vrednovanje primjerenosti i učinkovitosti odgojno-obrazovne potpore osigurane darovitome djetetu/učeniku"? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Vrednovanje primjerenosti i učinkovitosti odgojno-obrazovne potpore osigurane darovitome djetetu/učeniku je potrebno sa svrhom praćenje razvoja i napredovanja darovite djece/učenika. |
| 317 | ŽELJKO ŠIMEK | Praćenje razvoja i napredovanjadarovite djece i učenika, Članak 13. | Prijedlog novog stavka: "Ravnatelj je odgovoran za provedbu i planiranje svih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka". Ravnatelj je odgovorna osoba svake odgojno-obrazovne ustanove i provedba ovog pravilnika isključivo ovisi o njihovom angažmanu i razumijevanju cijele tematike darovitosti. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 318 | MARIO TADIĆ | Praćenje razvoja i napredovanjadarovite djece i učenika, Članak 13. | Definirati formu načina praćenja razvoja darovite djece/učenika u kojoj bi bile navedeni oblici odgojno-obrazovne potpore. Potrebno je definirati vremenske rokove za objektivnu i strukturiranu procjenu odrađenog uz predlaganje oblika nastavka pružanja potpore. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 319 | ŽELJKO DRAGIČEVIĆ | Praćenje razvoja i napredovanjadarovite djece i učenika, Članak 13. | Praćenje razvoja darovite djece/učenika treba imati propisanu formu npr. godišnje izvješće ili još bolje individualni plan koji bi sadržavao oblike odgojno-obrazovne potpore i sve druge bitne činjenice nužne za praćenje darovite djece/učenika te bi bilo poželjno propisati konkretne vremenske rokove evaluacije npr. jednom godišnje na kraju nastavne godine s prijedlozima za sljedeće razdoblje-nastavnu godinu (nastavak/promjena oblika potpore, procjena primjerenosti i učinkovitosti). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 320 | SONJA PRIBELA-HODAP | Sadržaj mape ili e-portfolia, Članak 14. | Članak 14. (2) Osnovna/srednja škola može za upisane darovite učenike zatražiti mapu ili e-portfolio darovitog djeteta/učenika od predškolske odnosno osnovnoškolske ustanove iz koje dijete/učenik dolazi, a ista ju je dužna dostaviti na traženje. KOMENTAR Umjesto mape ili e-portfolia predlažemo mišljenje kao oblik prijenosa informacija. Opis sadržaja mape ili e-portfolia sadrži dokumente koji podliježu ograničenjima dijeljenja sukladno GDPR-u, kao i Pravilnika o psihološkoj dokumentaciji te Pravilnika o zaštiti i obradi arhivskog gradiva. STRUČNI RAZRED ZA PREDŠKOLSKU PSIHOLOGIJU HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što traženo nije prijedlog Pravilnika. |
| 321 | PRAVOBRANITELJ ZA DJECU | Sadržaj mape ili e-portfolia, Članak 14. | Predlažemo jasnije propisati i definirati te time osigurati prijenos informacija i kontinuitet praćenja darovite djece od vrtića do tržišta rada. Predlažemo uvrstiti odredbu o obvezi suradnje škola i dječjih vrtića u razmjeni informacija i podataka o djetetu kako bi se time pridonijelo ranijem uočavanju i praćenju darovitosti kod djeteta. Smatramo da je praćenje djeteta u okviru odgojno-obrazovnog rada u vrtiću relevantan izvor informacija o djetetu i polazište za neke konkretne prijedloge za početno školovanje. Također, predlažemo uvrstiti odredbu o obvezi suradnje školskih ustanova međusobno u uočavanju, praćenju i školovanju darovitih učenika što bi osobito bilo značajno, primjerice, ako učenik promijeni školu. Stoga predlažemo da stavak 2. glasi: Osnovna/srednja škola ima obvezu za upisane darovite učenike zatražiti mapu ili e portfolio darovitog djeteta/učenika od predškolske odnosno osnovnoškolske/srednjoškolske ustanove iz koje dijete/učenik dolazi, a ista ju je dužna dostaviti na traženje. Ujedno predlažemo uvesti stavak kojim će biti propisano da se Timu za darovite dostavlja dokumentacija o darovitom učeniku, ako pojedini stručnjaci izvan škole utvrde darovitost učenika te predlažemo u navedenim odredbama jasnije definirati položaj, ovlasti i način rada vanjskih stručnjaka/suradnika škole u radu s darovitom djecom. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se prihvaća te je predloženo uneseno u tekst Pravilnika. Prijedlog vezan uz vanjske stručnjake se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 322 | DJEČJI VRTIĆ RIJEKA | Sadržaj mape ili e-portfolia, Članak 14. | U predškolskoj ustanovi govorimo o dosjeu djeteta, a ne portfoliu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 323 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | Sadržaj mape ili e-portfolia, Članak 14. | Neprihvatljivo je definirati da osnovna/srednja škola „može“ zatražiti informacije o darovitom učeniku od odgojno-obrazovne ustanove koju je prethodno pohađao – to treba biti obveza, kao što je slučaj i s učenicima s teškoćama. Također, nejasno je kako će, primjerice, srednja škola dobiti informacije o tome koji su njeni novoupisani učenici 1.r. daroviti jer nigdje nije propisana obveza osnovne škole da ih o tome izvijesti. Na ovaj način je prenošenje te informacije isključivo na roditeljima – osim ako je ideja da srednja škola kontaktira SVE osnovne škole iz kojih su njeni novoupisani učenici i pošalje im popis te zatraži informaciju o tome tko s popisa je darovit (informacije u eMatici se ne prenose automatski). Ako je tako, to predstavlja veliko i potpuno nepotrebno opterećenje djelatnika škola, poglavito stručnih suradnika (vjerojatno psihologa). Ovo bi se jednostavnije riješilo kad bi se definiralo da se status darovitog učenika uključuje u sustav upisa u srednje škole, kao što je slučaj i s učenicima s teškoćama – a ponajbolje bi se riješilo da rješenje o statusu darovitog učenika ne donose škole, nego Povjerenstva Ureda (kao što rade i za učenike s teškoćama). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se prihvaća te je predloženo uneseno u tekst Pravilnika. |
| 324 | IVANA LONČAREVIĆ | Sadržaj mape ili e-portfolia, Članak 14. | Mapa ili e-portfolio su kvalitetni načini evidentiranja, prikupljanja podataka i praćenja učenika, međutim u našem školstvu nisu uobičajeni niti propisani za sve učenike. Nesrazmjer je tim veći što za "uobičajene" učenike ne postoji prostor gdje bi predmetni učitelji bilježili zapažanja koja nisu vezana uz predmet (npr. bilješke o osobnom i socijalnom razvoju) niti je predviđen način međusobne suradnje i nadopunjavanja u procjeni pojedinog učenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |
| 325 | ALEKSANDRA MAJUREC | Sadržaj mape ili e-portfolia, Članak 14. | Hoće li se učenici koji će biti identificirani kao daroviti u srednje škole također upisivati preko Gradskog ureda i hoće li se prema Državnom pedagoškom standardu potom i smanjiti broj djece u razrednim odjelima obzirom da i za njih je potrebno individualizirati postupke u nastavi? | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što se za darovite učenike ne donosi rješenje sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23). |
| 326 | SANJA POSTAJ | Sadržaj mape ili e-portfolia, Članak 14. | Članak 14. stavak (2): Umjesto: „Osnovna/srednja škola može za upisane darovite učenike zatražiti mapu ili e-portfolio darovitog djeteta/učenika od predškolske odnosno osnovnoškolske ustanove iz koje dijete/učenik dolazi, a ista ju je dužna dostaviti na traženje.“ predlažem: "Osnovna/srednja škola dužna je za upisane darovite učenike zatražiti mapu ili e-portfolio darovitog djeteta/učenika od predškolske odnosno osnovnoškolske ustanove iz koje dijete/učenik dolazi, a ista ju je dužna dostaviti." Potrebno je za te aktivnosti propisati i rokove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se prihvaća te je predloženo uneseno u tekst Pravilnika. |
| 327 | IVANA DELAČ | Sadržaj mape ili e-portfolia, Članak 14. | Neprihvatljivo je definirati da osnovna/srednja škola „može“ zatražiti informacije o darovitom učeniku od odgojno-obrazovne ustanove koju je prethodno pohađao – to treba biti obveza, kao što je slučaj i s učenicima s teškoćama. Također, nejasno je kako će npr. srednja škola dobiti informacije o tome koji su njeni novoupisani učenici 1.r. daroviti jer nigdje nije propisana obveza osnovne škole da ih o tome izvijesti. Na ovaj način je prenošenje te informacije isključivo na roditeljima – osim ako je ideja da srednja škola kontaktira SVE osnovne škole iz kojih su njeni novoupisani učenici i pošalje im popis te zatraži informaciju o tome tko s popisa je darovit (informacije u eMatici se ne prenose automatski). Ako je tako, to predstavlja veliko i potpuno nepotrebno opterećenje djelatnika škola, poglavito stručnih suradnika (vjerojatno psihologa). Ovo bi se jednostavnije riješilo kad bi se definiralo da se status darovitog učenika uključuje u sustav upisa u srednje škole, kao što je slučaj i s učenicima s teškoćama – a ponajbolje bi se riješilo da rješenje o statusu darovitog učenika ne donose škole, nego Povjerenstva Ureda (kao što rade i za učenike s teškoćama). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se prihvaća te je predloženo uneseno u tekst Pravilnika. |
| 328 | MARGARETA KOVAČ | Sadržaj mape ili e-portfolia, Članak 14. | Komentar na članak 14: bilješke o razgovoru s roditeljima odgojno-obrazovni djelatnici dužni su dati na uvid samo na sudsko traženje spomenutih, a nikako ne bilo kome drugome. Stoga smatram da se ovakvo dijeljenje bilježaka obavezno mora izbaciti iz pravilnika. Pozdravljam praksu dijeljenja mišljenja o učenicima među sustavima, a u svrhu pružanja adekvatne podrške njihovom odgoju i obrazovanju, no ovaj način nije etičan niti ga Ministarstvo na ovaj način ima ovlasti propisati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se prihvaća te je predloženo uneseno u tekst Pravilnika. |
| 329 | ŽELJKO ŠIMEK | Sadržaj mape ili e-portfolia, Članak 14. | Uz stavak 1. ovoga članka dodati izričaj: …, bilješke razgovora s učenikom, izvješća o rezultatima provedbe razlikovnog/individualiziranog kurikula, prijedloge poboljšanja rada s darovitim učenikom, …". Komunikacija s učenikom i njegovo mišljenje je bitno za njegov napredak. Izvješća o uspješnosti provedbe pojedinih kurikula je bitno za praćenje razvoja darovitog učenika. Nužno je jasno facilitirati u mapi ili e-portfoliu koja su poboljšanja u radu s darovitim učenikom implementirana od strane odgojno-obrazovne ustanove. Sve to je također bitno kao bi se mogao u konačnici ocijeniti rad odgojno-obrazovne ustanove, ali i napredak darovitog učenika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je predloženo već obuhvaćeno Pravilnikom. |
| 330 | PRAVOBRANITELJ ZA DJECU | ŠESTI DIO, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | U prijelaznim i završnim odredbama predlažemo predvidjeti obvezu AZOO-a i ASOO-a da pravila za provedbu učeničkih natjecanja i smotri usklade s odredbama ovog pravilnika kao i obvezu da ujednače kriterije odabira učenika za pristup višoj razini natjecanja, odnosno uvjete i kriterije za sudjelovanje učenika na natjecanjima i smotrama. Naime, smatramo da će biti potrebno postojeća pravila za provedbu učeničkih natjecanja i smotri uskladiti s odredbama ovog pravilnika i pravom darovitih učenika na sudjelovanje u tim natjecanjima i smotrama u skladu s njihovim najboljim interesom. Upoznati smo da agencije svojim pravilima reguliraju uvjete i način sudjelovanja djece na natjecanjima, no upoznati smo također da roditeljima i djeci pravila često nisu jasna i da se u praksi susreću sa slučajevima različitih tumačenja pojedinih pravila, što ne pridonosi pravnoj sigurnosti, kao i slučajevima različitih kriterija odabira učenika za pristup višoj razini natjecanja. Smatramo da različiti i neujednačeni kriteriji za pristup višim razinama natjecanja neopravdano dovode djecu u nejednak i neravnopravan položaj. Stoga, smatramo potrebnim ujednačiti kriterije odabira učenika za pristup višoj razini natjecanja (županijskoj i državnoj) pod ingerencijom AZOO i ASOO. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. |
| 331 | SANJIN LUKARIĆ | ŠESTI DIO, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Ispred članka 15 dodaje se novi članak 15, postojeći članak 15 postaje 16, a postojeći članak 16 postaje 17. Novi članak 15 glasi: "Primjena Smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima je obavezna u svim odgojno-obrazovnim ustanovama i od strane svih odgojno-obrazovnih djelatnika kao i stručnih službi." | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima se ne prihvaća iz razloga što traženo nije predmet Pravilnika. Naime, pravilnik kao pozakonski akt ne može dokument koji je donesen sa svrhom davanja smjernica i preporuka definirati kao obvezujući dokument. |
| 332 | KATARINA VUKELIĆ | Stupanje na snagu, Članak 16. | Pohvalno je što se napokon obratila pažnja i na darovitu djecu, međutim, mislim da bi za utvrđivanje darovitosti trebao biti zadužen vanjski, nezavisan tim. Naravno da je, između ostalog, škola ta koja uočava potencijalnu darovitost, no mislim da ona nije tijelo koje bi je trebalo i utvrditi. Em zbog potencijalne subjektivnosti, em zbog potencijalnog pritiska roditelja, em zbog potencijalno nedovoljne stručnosti uključenih za tu specifičnu materiju (mislim da nekoliko sati edukacije ne može napraviti stručnjaka ni od koga, bez obzira o čemu se radi), em zbog već sad definitivne preopterećenosti svih koji bi bili dio predloženog oblika Tima za darovite u školi. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Prijedlog vezan uz donošenje rješenja o primjerenom programu/obliku školovanja se ne prihvaća iz razloga što Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) propisuje u članku 21. da nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. |
| 333 | DARKO VULIN | Stupanje na snagu, Članak 16. | Slažem se sa ovim pravilnikom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. |