Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG UREDBE O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | TAMARA MAJDANDŽIĆ | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI | Hrvatska, ako se dičite europejstvom, pokusajte se ugledati i na načela europske zajednice i općeg dobra. Minimalno barem povećajte naknade za recikliranje boca, zaboga! | Nije prihvaćen | Iznos povratne naknade je prijedlogom ove Uredbe već povećan s 7 na 10 euro centi. Naknade za recikliranje boca nisu predmet ove Uredbe. |
| 2 | JELENA BASTA | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI | Povećanje povratne naknade će koristiti prirodi, okolišu, ali i marginaliziranim skupinama u društvu. Smatramo da je predloženi iznos od 10 centi nedovoljan te da bi iznos naknade trebao iznositi najmanje 15 centi, što je u skladu s praksom u socioekonomski sličnim zemljama Hrvatskoj, poput Slovačke. Inspirirani njemačkim modelom, predlažemo da se iznosi razlikuju ovisno o materijalu i volumenu ambalaže, dosežući i do 50 centi za određeni tip ambalaže. Ovakav pristup u skladu je s ciljem Uredbe o ambalaži da se do 2030. godine odvoji 90% ambalaže za pića. Trenutni podaci pokazuju da smo još uvijek ispod tog postotka (manje od 80%), što naglašava potrebu za učinkovitijim mjerama. Povratna naknada se pokazala kao najučinkovitiji način odvojenog prikupljanja otpadne ambalaže, osiguravajući visoku stopu povrata i kvalitetnu sirovinu za recikliranje. S obzirom na dokazanu povezanost između visine naknade i stope povrata, sada je idealno vrijeme za povećanje koje će nam osigurati ostvarivanje ciljeva do 2030. godine | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 3 | DANICA VOJVODIĆ | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI | Croatiastočar – opći komentar Prije nekoliko godina osam europskih zemalja u nacionalnim programima gospodarenja otpadom primjenjivalo je sustav depozita odnosno povratne naknade na PET ambalažu za pića od kojih je jedino Hrvatska ima uključenu povratnu naknadu za PET ambalažno pakovanje za mlijeko i mliječne napitke. Prema najnovijem RELLOP godišnjem izvješću 2022. godine 13 EU zemalja primjenjuje sustav povratne naknade od kojih samo 6 zemalja uključuje povratnu naknadu za mlijeko i mliječne napitke. Uz Hrvatsku to su Njemačke, Nizozemska, Litva, Norveška i Portugal. Prema dostupnim informacijama ovih pet zemalja odvojeno prikuplja PET ambalažu za mlijeko i mliječne napitke zbog organskog ostatka mliječnih proizvoda koji smanjuje kvalitetu reciklata ambalažnog materijala Uostalom, članak 24. Uredbe 1169/2011. tretira mlijeko i mliječne napitke pokvarljivim proizvodima. Zadnja verzija nove EU Direktive o ambalažnom otpadu iz rujna mjeseca prošle godine koja predviđa nove ciljeve dobivanja kvalitetnog reciklata do 2030. i od 2040.godine također isključuje PET ambalažu za mlijeko i mliječne napitke s obzirom da iz takvog reciklata nije moguće dobiti reciklat visoke kvalitetniji koji ponovno može poslužiti pakovanje pića i hrane. S druge strane, mlijeko i mliječni napitci u nutritivnom smislu neizostavne su sastavnice uravnotežene ishrane stanovništva a dodatno opterećenje povratnom naknadom u ukupnoj cijeni utječe na pad potrošnje. U Hrvatskoj trošak povratne naknade, naknade po jedinici proizvoda te naknade po toni ambalažnog materijala čine udio veleprodajne cijene PET ambalaže konzumnih mlijeka za više od 12% a kod primjerice, fermenata u PET pakovanjima manjim od 0,5 litara taj udio se kreće između 25% do 30% veleprodajne cijene mliječnih napitaka. Iz tih razloga se ponovno predlaže ukidanje povratne naknade za PET ambalažu konzumnih mlijeka i mliječnih napitaka. Uostalom, mlijeko i mliječni napitci u pravilu se koriste u domaćinstvima koja selektivno odvajaju ambalažni otpad. Alternativno zbog visokog udjela troškova naknade gospodarenja otpadom PET ambalaže za mlijeko i mliječne napitke predlaže se i dalje zadržati sadašnju razinu cijene povratne naknade od 0,07 eura/ambalažnoj jedinici čime će se zaustaviti trend smanjenja potrošnje ovih proizvoda što će doprinijeti uravnoteženoj ishrani stanovništva. Prijedlog Uredbe zadire ne samo u proizvode domaćih prerađivača već i promjene za proizvode iz drugih zemalja uključujući i izvoz domaće mliječne industrije, a što je vezano i sa promjenama sadržaja i izrade novih etiketa te se iz tog razloga predlaže odgoda primjene Uredbe sa 1.siječnja 2026.godine. | Nije prihvaćen | Izbacivanje ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda iz sustava povratne naknade povećalo bi količinu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u RH, čime bi se automatski povećao iznos nacionalnog doprinosa koji RH plaća u proračun EU za količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, sukladno Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom, te Odluci o prihvaćanju Odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom od 28. prosinca 2020. (NN 146/2020), koju je donio Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, na sjednici 18. prosinca 2020. godine. Doprinos koji se temelji na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu uveden je u EU 1. siječnja 2021. godine kao novi izvor prihoda za proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. godine. Označavanje ambalaže od pića u sustavu povratne naknade propisano je Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku („NN br. 137/23) koji je na snazi od 23. studenoga 2023. godine. Ovim Pravilnikom propisan je prijelazni rok od godinu dana (do 23. studenoga 2024. godine) u kojem su proizvođači proizvoda pakiranog u ambalažu dužni uskladiti označavanje ambalaže s ovim Pravilnikom. Stoga ne postoji opravdani razlog da se zbog označavanja odgodi primjena ove Uredbe na 1. siječanj 2026. godine. |
| 4 | KRISTINA ĆUK | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI | S obzirom na broj osoba kojima je naknada koju dobiju za reciklažu plastične amabalaže jedan od ključnih izvora prihoda i s obzirom na to da Hrvatskoj treba poticaj za reciklažu, a i na to da razvijenije zemlje imaju veću naknadu - predlažemo povisiti naknadu na 15-50 centi ovisno o obujmu i masi otpadnog materijala (boca). Zahtjevama o odgovornije i sistematičnije zbrinjavanje plastičnog i papirnatog otpada na način da se institucije poput fakulteta i škola i prehrambenih postrojenja zakonski prisili da otpad odlažu u odgovarajuće spremnike izvan ustanove, a ne samo unutar iste (primjer Filozofski fakultet koji ima kante za razvrstavanje unutar samog fakulteta, ali kasnije sve baca u isti spremnik izvan same zgrade). | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 5 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI | U nastavku iznosimo mišljenje i prijedloge naše članice iz trgovinskog sektora. 1. Članica je mišljenja kako je iznos naknade nizak – predlaže vraćanje naknade na razinu iz 2020. godine, 2. Plaćanje za isplaćenu povratnu naknadu a. Trenutno se isplaćuje iznos od 0,00664 EUR po predanoj bočici i nema prijedloga povećanja naknade, dok je 2020. godine taj iznos bio 0,01062 EUR, odnosno smanjenje je za 0,00398 EUR (3 lipe manje), što je smanjenje od 40%, b. Članica je u 4 godine predala više od 70 mil. komada bočica u fond te je smanjenjem naknade od 2020. do sada oštećena za više od 450.000 EUR. 3. S druge strane, za strojno predavanje bočica (npr. TOMRA aparati), naknada se iz godine u godinu povećava, 30% u odnosu na 2020. godinu, a iznosi čak 3,5 puta više nego ručno predane bočice (naknada 0,02389 EUR) a. Obzirom na golemu količinu prodanih pića u bočicama s povratnom naknadnom, i isto tolikom povratu s tržišta u kompaniju, a onda iz kompanije u fond, prevelik je obrtaj za korištenje aparata za strojno predavanje u kompaniji jer isto našoj članici drastično usporava proces, b. Cijena stroja je cca. 50.000€ + redovno mjesečno održavanje. U jednoj smjeni (8h rada) stroj može „progutati“ 7.500 kom boca što bi bio ekvivalent cca 150 vreća + djelatnik koji mora biti na dispoziciji oko stroja i ubacivati boce. Naša članica navodi kako trenutno ručno po djelatniku po danu prebaci više od 200 vreća, tako da joj niti s povećanom cijenom strojnog otkupa nije isplativo raditi prikup strojno. | Nije prihvaćen | Ovom se Uredbom ne mijenjaju naknade za ručno i strojno preuzimanje otpadne ambalaže u sustavu povratne naknade, te su u Uredbi navedene u iznosima koji su isti u odnosu na važeće naknade iz Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15, 7/20 i 140/20). |
| 6 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI | AmCham smatra kako u Prijedlogu Uredbe postoje dijelovi koji nisu adresirani, uključujući problematiku na koju se odnosi članak 30. stavak 12. i stavak 13. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadrži plastiku. Također, potrebno je jasnije odrediti i dopuniti određene odredbe koje su detaljno razrađene ovim stajalištem u nastavku. Komentar vezan za članak 30. stavak 12. i stavak 13. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadrži plastiku: (12) Proizvođač pića koji ne ispunjava obveze propisane ovim člankom plaća povratnu naknadu prema posebnom obračunu sukladno Uredbi. • AmCham-ov komentar Pitanje posebnog obračuna nije uređeno prijedlogom Uredbe, potrebno je dopuniti Uredbu. (13) Proizvođač pića koji ambalažu od pića označava suprotno odredbi članka 17. stavka 2. ovog Pravilnika plaća povratnu naknadu prema posebnom obračunu sukladno Uredbi. • AmCham-ov komentar Odredba članka 17. stavka 2. Pravilnika iznimno otežava poslovanje gospodarskim subjektima, uzrokuje visoke dodatne troškove i gubitke zbog prestanka proizvodnje određenih ambalažnih jedinica zbog premalih volumena jer je ambalažu koja se ne stavlja na tržište RH potrebno označiti različito od ambalaže namijenjene za tržište RH (u pogledu oznake povratne naknade). Odredba čl. 17 st. 2 nije Uredbom ublažena niti je uopće Uredbom reguliran iznos povratne naknade prema posebnom obračunu bi proizvođač trebao platiti u slučaju njezinog kršenja (čl. 30 st. 13 Pravilnika). Predlaže se ukidanje obveze proizvođača iz čl. 17. st. 2 Pravilnika te s tim u vezi plaćanje posebnog obračuna iz čl. 30 st. 13 Pravilnika. | Djelomično prihvaćen | Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 12. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku uređeno je kroz koeficijent dostave podataka u registar koji se primjenjuje pri izračunavanju naknade za ambalažu prema broju jedinica ambalaže, a u sklopu izračuna naknade gospodarenja za ambalažu koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade. Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 13. ovog Pravilnika uređeno je kroz izmjene članka 4. ove Uredbe na način da se povratna naknada plaća za svu ambalažu od pića koja je označena oznakom sustava povratne naknade. Prijedlog za ukidanjem obveze proizvođača sukladno članku 17. stavku 2. ovog Pravilnika se odbija s obzirom da Uredbom nije moguće ukinuti odredbe Pravilnika. |
| 7 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI | AmCham je 16. travnja 2024. godine objavio stajalište „Komentari na Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku“ u kojem se objašnjava utjecaj zakonodavnih izmjena na domaću proizvodnju pića. Dodatno, AmCham je održao sastanak s predstavnicima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 8. svibnja 2024. godine te s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije 25. srpanja 2024. Različito označavanje ambalaže pića koja je u sustavu povratne naknade, za pića namijenjena prodaji na hrvatskom tržištu u odnosu na pića namijenjena izvozu, koja su prema uređenju zakonodavca izuzeta iz sustava povratne naknade (članak 17. stavak 2. u vezi sa člankom 30. stavkom 7. Pravilnika) sa sigurnošću rezultira dodatnim opterećenjima onih proizvodnih industrija koje sudjeluju u značajnom postotku u svim prihodima države. Spomenuta odredba zasigurno će utjecati na značajan porast proizvodnih troškova, uslijed manjih šarži punjenja, povećanja skladišnog prostora, usložavanja operativnih procesa, distribucije i logistike, uvođenja dvostrukih proizvodnih ciklusa za isti proizvod, smanjenja efikasnosti proizvodnje. Sve navedeno će uzrokovati i potrebu za dodatnim ljudskim kapacitetima kao i povećanje potrošnje električne energije. AmCham vjeruje kako je za donošenje optimalnog zakonodavnog rješenja ključna komunikacija između svih dionika, uključujući predstavnike institucija, industrije, poslovnih organizacija, organizacija koje se brinu za zaštitu okoliša te zainteresirane šire javnosti. | Primljeno na znanje | Po pitanju označavanja oznakom sustava povratne naknade ambalaže od pića koja se izvoze/iznose novim Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku nije propisano ništa novo s obzirom da niti do sada, to jest od same uspostave sustava povratne naknade, nije bilo dozvoljeno označavati ambalažu od pića koja se izvoze/iznose oznakom sustava povratne naknade bez da je za takvu ambalažu plaćena povratna naknada u Fond. U smislu provedbe odredbi Pravilnika, stavljanje oznake sustava povratne naknade na ambalažu od pića je ustvari potvrda proizvođača da je za tu ambalažu plaćena ili će se platiti povratna naknada u Fond. U financijskom smislu stavljanje oznake sustava povratne naknade na boce/limenke predstavlja monetizaciju ove ambalaže odnosno pretvaranje boce/limenke u novac. Jedinstveno označavanjem boca za piće neovisno je li namijenjeno izvozu/iznosu ili domaćem tržištu je omogućeno na način da se sva ambalaža označi sustavom povratne naknade, te da se za istu uplati naknada sukladno Zakonu i Pravilniku, a u slučaju izvoza/iznosa Fond je dužan izvršiti povrat prethodno plaćene naknade. U tom slučaju Fond upravlja ambalažom koja je izašla iz sustava, a na kojoj se nalazi predmetna oznaka. Tekst Uredbe je izmijenjen u članku 4. i 6. kako bi se riješila opisana situacija. |
| 8 | VESNA PETROVIĆ | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI | Na nekoliko mjesta u Uredbi krivo se referira na odluku iz članka 3. stavka 4, umjesto na odluku iz članka 3. stavka 5. | Prihvaćen | Izmijenjeno. |
| 9 | DARKO KUSANOVIĆ | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI | Nužno je uvesti sustav naplate sve postojeće ambalaže (kako one koju građani mogu samostalno kupiti tako i one koju proizvođači ili prodavatelji koriste za svoje proizvode) prema kojem bi cijena ambalaže ovisila o njezinoj težini (ili nekom drugom prikladnom mjerilu) i štetnosti/reciklabilnosti. Istodobno treba uvesti i povratnu naknadu za svu tako plaćenu ambalažu, čija bi visina također ovisila o navedenim čimbenicima. U biti samo predlažem malo razrađeniju verziju trenutnog sustava povratne naknade za plastične boce. Navedenime bismo dobili manju proizvodnju i korištenje ambalaže, maksimalno odvajanje otpada i čist javni prostor. | Nije prihvaćen | Sustav povratne naknade propisan ovom Uredbom u skladu je sa Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku koji je na snazi, te se isti ne može mijenjati. |
| 10 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Predmet Uredbe, Članak 1. | Članovi HR PSOR-a predlažu izmjenu stavka 2. na način da nazivi dodataka glase: 1. Dodatak I. Naknada gospodarenja otpadom za kategoriju gume 2. Dodatak II. Naknada gospodarenja otpadom za kategoriju vozila 3. Dodatak III. Naknada gospodarenja otpadom za kategoriju EE opremu 4. Dodatak IV. Naknada gospodarenja otpadom za kategoriju ulja 5. Dodatak V. Naknada gospodarenja otpadom za kategoriju baterije i akumulatore 6. Dodatak VI. Naknada gospodarenja otpadom za kategoriju ambalaža 7. Dodatak VII. Naknada gospodarenja otpadom za kategoriju proizvoda s Popisa E Dodatka III. Zakona 8. Dodatak VIII. Naknada gospodarenja otpadom za kategoriju ribolovni alat koji sadrži plastiku. Obrazloženje: jasno je kako se naknada plaća na proizvode prilikom njihovog prvog stavljanja na tržište, a kako bi se isto jasno odredilo predlažemo navedenu korekciju. Dodatno, ovakvom dopunom naslova dodataka doprinosi se boljem razumijevanju obveza i trenutka njihove primjene. | Nije prihvaćen | Riječ „kategorija“ koju se predlaže dodati u nazive Dodataka odnosi se na otpad, a naknada gospodarenja otpadom plaća se za vrste proizvoda koji se stavljaju na tržište u RH. |
| 11 | ŠIME VALIDŽIĆ | Pojmovi, Članak 2. | Trebalo bi uvesti i obuću na popis posebnih vrsta otpada jer, koliko mi je poznato, istrošena obuća se ne prikuplja za recikliranje a ona sadrži materijale poput gume, plastike, tekstila, kože, željeza i drugih metala. Ti materijali nisu biološki razgradivi i trebalo bi razviti sustav za njihovo prikupljanje i recikliranje i poticati građane i trgovine da predaju istrošenu i raspadnutu obuću za recikliranje. | Nije prihvaćen | Glede povratne naknade, u sustav povratne naknade uključena je samo ambalaža od pića. Glede naknade gospodarenja otpadom za obuću, pitanje uključivanja obuće pod obvezu plaćanja naknade gospodarenja otpadom razmotrit će se nakon donošenja i objave Direktive o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu, a koja je trenutno u postupku izrade. |
| 12 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 3. | Članovi HR PSOR-a predlažu, u cilju boljeg razumijevanja, izmjenu u stavku 1. na način da glasi: "…i način određivanja iznosa naknade gospodarenja otpadom određeni su sljedećim dodatcima ove Uredbe: za gume Dodatkom I, za vozila i sastavne dijelove vozila Dodatkom II, itd." | Prihvaćen | Izmijenjeno. |
| 13 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 3. | Članovi HR PSOR-a predlažu izmjenu u stavku 5. na način da glasi: "… - iznose jediničnih naknada, koeficijente ekomodulacije i diferencijalnu naknadu…". Obrazloženje: u slučaju kada je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvaren povrat otpadne ambalaže u sustavu povratne naknade od 95 %, proizvođači bi plaćajli tzv. diferencijalnu naknadu ukoliko koriste iste etikete za sva tržišta na koja stavljaju svoje proizvode. Bez ovakve mjere, a u slučaju kada je za ambalažu plaćena povratna naknada i naknada zbrinjavanja, svi podatci ući će u ukupnu količinu ambalaže stavljene na tržište Republike Hrvatske te će nas udaljiti od ostvarivanja ciljeva postavljenih u EU zakonodavnom okviru. | Djelomično prihvaćen | Tekst Uredbe je izmijenjen u članku 4.i 6. kako bi se riješila situacija vezana uz označavanje ambalaže u sustavu povratne naknade koja se izvozi/iznosi izvan RH, odnosno uz obračun i plaćanje naknade za istu. |
| 14 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 3. | Članovi HR PSOR-a predlažu izmjenu u stavku 6. na način da glasi: "Jedinična naknada iz stavka 5. ovog članka…" Obrazloženje: Kako bi bilo jasno da je riječ o jediničnoj naknadi koju definira Fond, predlažemo da se u ovom stavku poveznica stavi na stavak 5. | Prihvaćen | Izmijenjeno. |
| 15 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 3. | Članovi HR PSOR-a predlažu izmjenu u stavku 7. na način da glasi: "Fond odluku iz stavka 5…". Obrazloženje: u stavku 4. ne govori se o odluci Fonda već je riječ o stavku 5. | Prihvaćen | Izmijenjeno. |
| 16 | SLOBODAN PLANINIĆ | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 3. | U ime udruge HUDNT predlažemo da se odmah u Uredbi definiraju iznosi jediničnih naknada i koeficijenti ekomodulacije iz Dodatka I. do VIII. ove Uredbe, a ne da se navedeno ostavlja na dispoziciju Fondu koji za donošenje odluke nema niti propisan rok, a jednom donesenu odluku može naknadno u svakom trenutku mijenjati novim odlukama. Osim toga prepuštanje Fondu donošenja odluke onemogućava zainteresiranu javnost da iskoristi svoje pravo propisano čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama. Stoga smatramo da način utvrđivanja jediničnih naknada kao i sami iznosi jediničnih naknada bi morali ostati u nadležnosti Vlade RH. | Nije prihvaćen | Fond je pravna osoba s javnim ovlastima koji je osnovala Vlada Republike Hrvatske. Odluku o iznosima jedinične naknade i koeficijentima ekomodulacije Fond će prije donošenja objaviti na Središnjem portalu za savjetovanja s javnošću (https://savjetovanja.gov.hr). |
| 17 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 3. | Članica iz prehrambenog sektora predlaže dodati novi stavak koji glasi: "Naknada u uvećanim iznosima neće se obračunavati ako proizvođač sudjeluje u postupku komunikacije s nadležnim tijelom kako bi dobio pojašnjenja potrebna za implementaciju o čemu će dostaviti dokaz u propisanim rokovima i u kojem slučaju rokovi za uvećani obračun počinju teći primitkom zatraženog pojašnjenja." | Nije prihvaćen | Prijedlog nije jasan. |
| 18 | CE-ZA-R CENTAR ZA RECIKLAŽU D.O.O. | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 3. | U stavku 6 treba staviti ispravak teksta na "iz stavka 5", a ne stavka 4 ovog članka | Prihvaćen | Izmijenjeno. |
| 19 | EKO-OZRA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU POSREDOVANJE I USLUGE | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 3. | Članice Eko-Ozre zalažu se i za uvođenje boljeg nadzora tržišta te registriranje svih onih koji su obvezni za svoje poslovanje plaćati naknade opterećivanja tržišta s ambalažom, a to trenutno ne čine. To je problem na koji industrija upozorava već nekoliko godina,: Hrvatska u 2022. godini ima prijavljeno svega 82 kilograma ambalaže po stanovniku dok je EU prosjek 180 kilograma ambalaže po stanovniku. Na našem tržištu postoje tzv. free rideri (proizvođači koji ne prijavljuju svoje količine te ostvaruju konkurentsku prednost u odnosu na tvrtke koje ispunjavaju svoje obaveze. U prilog tome govore I podaci navedeni u Statističkom istraživanju iz područja gospodarenja otpadom , prosinac 2022, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja str. 28. ;Razlika u ukupnim količinama ambalaže stavljene na tržište RH evidentirana u sustavu FZOEU i količina procijenjenih za 2021. godinu iznosi 231.737,75 t. Procjene ukazuju da su podaci o ambalaži stavljenoj na tržište RH evidentirani u sustavu proširene odgovornosti proizvođača FZOEU (299.483,67 t) značajno manji od potencijalnih količina stavljenih na tržište RH. Utvrđene su slijedeće razlike u količinama ambalaže stavljene na tržište RH, po vrstama ambalažnog materijala, prijavljene u sustav FZOEU i procijenjenih količina za 2021. godinu: - Za ambalažu od papira i kartona 112.006,31 t (52,09%) - Za ambalažu od plastike 51.220,03 t (41,81%) - Za ambalažu od stakla 27.659,74 t (27,33%) - Za ambalažu od metala 13.757,15 t (44,08%) - Za ambalažu od drva 26.653,17 t (43,87%) Predlažemo da se u skladu sa člankom 30. st.12 i 13. Pravilnika o ambalaži uvede poseban obračun povratne naknade kada je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvaren povrat od 95 % ambalaže u sustavu povratne naknade i tada da tvrtke plate tzv. diferencijalnu naknadu ako imaju iste etikete za sva tržišta, u protivnom ako se za količine ambalaže koje su izvezene plati povratna naknada i naknada zbrinjavanja podaci će ući u količine ambalaže stavljene na tržište RH i samim tim RH će se udaljiti od ispunjenja preuzetih ciljeva iu EU Direktive jer sakupljene količine su egzaktne Uz stavak 5 Obrazloženje iznosa i način obračuna bi trebao biti sastavni dio Uredbe te predlažemo dopunu članka koja je dogovorena među dionicima društva. Takav članak bio bi u skladu sa člankom 105. st. 9. Zakona o gospodarenju otpadom koji kaže da se troškovi uspostavljaju na transparentan način među dionicima koji imaju pravni interes. | Djelomično prihvaćen | Po pitanju označavanja oznakom sustava povratne naknade ambalaže od pića koja se izvoze/iznose novim Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku nije propisano ništa novo s obzirom da niti do sada, to jest od same uspostave sustava povratne naknade, nije bilo dozvoljeno označavati ambalažu od pića koja se izvoze/iznose oznakom sustava povratne naknade bez da je za takvu ambalažu plaćena povratna naknada u Fond. U smislu provedbe odredbi Pravilnika, stavljanje oznake sustava povratne naknade na ambalažu od pića je ustvari potvrda proizvođača da je za tu ambalažu plaćena ili će se platiti povratna naknada u Fond. U financijskom smislu stavljanje oznake sustava povratne naknade na boce/limenke predstavlja monetizaciju ove ambalaže odnosno pretvaranje boce/limenke u novac. Jedinstveno označavanjem boca za piće neovisno je li namijenjeno izvozu/iznosu ili domaćem tržištu je omogućeno na način da se sva ambalaža označi sustavom povratne naknade, te da se za istu uplati naknada sukladno Zakonu i Pravilniku, a u slučaju izvoza/iznosa Fond je dužan izvršiti povrat prethodno plaćene naknade. U tom slučaju Fond upravlja ambalažom koja je izašla iz sustava, a na kojoj se nalazi predmetna oznaka. Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 12. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku uređeno je kroz koeficijent dostave podataka u registar koji se primjenjuje pri izračunavanju naknade za ambalažu prema broju jedinica ambalaže, a u sklopu izračuna naknade gospodarenja za ambalažu koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade. Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 13. ovog Pravilnika uređeno je kroz izmjene članka 4. ove Uredbe na način da se povratna naknada plaća za svu ambalažu od pića koja je označena oznakom sustava povratne naknade. Odluka Fonda iz stavka 5. biti će prije donošenja objavljena na Središnjem portalu za savjetovanje s javnošću te će dionici koji imaju pravni interes moći sudjelovati u raspravi o budućim troškovima. |
| 20 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 3. | AmCham-ov komentar na stavak 6: Da li se misli na jediničnu naknadu iz članka 3. stavka 5. Uredbe? Ako da, predlaže se izmijeniti tako da stavak 6. glasi: „Jedinična naknada iz stavka 5 ovoga članka:...“ | Prihvaćen | Izmijenjeno. |
| 21 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 3. | AmCham-ov komentarna stavak 5: Predlažemo da se ovom Uredbom (ne odlukom Fonda), utvrde iznosi jediničnih naknada i koeficijenti ekomodulacije po isteku prijelaznog razdoblja jer proizvođačima na ovaj način još uvijek nije poznat iznos naknade koji će biti u obvezi plaćati tj. Uredba nije propisala do kraja način obračuna (visinu naknada). S obzirom na kompleksnost područja, bilo bi oportuno da su na jednom mjestu tj. Uredbom definirane sve obveze koje imaju proizvođači, da su ti iznosi poznati i da mogu također biti predmetom javnog savjetovanja. | Nije prihvaćen | Fond je pravna osoba s javnim ovlastima koji je osnovala Vlada Republike Hrvatske. Odluku o iznosima jedinične naknade i koeficijentima ekomodulacije Fond će prije donošenja objaviti na Središnjem portalu za savjetovanja s javnošću (https://savjetovanja.gov.hr). |
| 22 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 3. | AmCham-ov komentar na stavak 3: Naknada u uvećanim iznosima neće se obračunavati ako proizvođač sudjeluje u postupku komunikacije s nadležnim tijelom kako bi dobio pojašnjenja potrebna za implementaciju o čemu će dostaviti dokaz u propisanim rokovima i u kojem slučaju rokovi za uvećani obračun počinju teći primitkom zatraženog pojašnjenja. | Nije prihvaćen | Primjedba nije jasna. |
| 23 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 3. | AmChamov komentar na stavak 3: Navedena odredba nije primjenjiva na povratnu ambalažu. Naime, godišnja obveza dostave podataka o povratnoj ambalaži propisana je čl. 26 st. 5 Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadrži plastiku (dalje u tekstu i: Pravilnik), kao slijedi: „(5) Proizvođač proizvoda pakiranog u ambalažu je obvezan podatke iz evidencije iz stavka 4. ovoga članka dostaviti u Registar, za jednokratnu ambalažu jednom mjesečno do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec, a za povratnu ambalažu jednom godišnje do 20. siječnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.“ Prijedlog je posebno navesti koeficijent dostave podataka u Registar za povratnu ambalažu. | Prihvaćen | Izmijenjeno. Odredbe vezano uz povratnu ambalažu dodane su u članku 3. i Dodatku VI. Ove Uredbe. |
| 24 | ANAMARIJA KRSTANOVIĆ | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 3. | Članak 3 stavak 5 točka 2 - JAMNICA plus d.o.o. predlaže da bi obrazloženje iznosa i načina obračuna trebao biti sastavni dio Uredbe te predlažemo dopunu, jer članak 105. st. 3 točke 9.Zakona navodi da se troškovi uspostavljaju na transparentan način među dionicima koji imaju pravni interes. | Nije prihvaćen | Odluka Fonda iz stavka 5. biti će prije donošenja objavljena na Središnjem portalu za savjetovanje s javnošću te će dionici koji imaju pravni interes moći sudjelovati u raspravi o budućim troškovima. |
| 25 | DŽERALDINA JOSIPA KUZMINSKI | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 3. | Vezano za članak 3, stavak 3, kako će se računati koeficijent dostave podataka u Registar, i na koji iznos će se primjenjivati kad obveznik predaje zamjenski očevidnik (ispravak) - koji u pravilu uvijek predaje nakon roka za dostavu (i koji može biti i veće i manje vrijednosti od prvog očevidnika predanog u roku ili van njega? | Nije prihvaćen | Primjedba nije jasna. |
| 26 | JERKO MAVRA | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI, Povratna naknada | Svakako pozdravljamo povećanje iznosa povratne naknade, s tim da smatramo da je predloženih 0,10€ premalo, te predlažemo minimalno 0,15€ iz slijedećih razloga: - količine prikupljene ambalaže su premale kako bi se ispunile zadane kvote prikupljanja, jer kupci proizvoda iz sustava povratne naknade jednostavno nisu dovoljno stimulirani kupljenu ambalažu vratiti zbog premalog iznosa - Hrvatska se nalazi u okruženju susjednih i ostalih država u regiji, u kojima postoje depozit sustavi ili su u fazi implementacije, sa definiranim i najavljenim iznosima povratne naknade od 0,14 do 0,25€, a te države su Slovenija, Austrija, Mađarska, Slovačka, Češka, Poljska... - povećanjem naknade svakako se podiže svjesnost kod kupaca, da kupljenu ambalažu iz sustava povratne naknade nakon konzumacije i vrate na jednostavan način, te tim putem ostvare povrat naknade, odnosno uplaćenog iznosa povratne naknade koji je uračunat u cijenu proizvoda, što se na kraju odnosi i na sve dionike distributivnog lanca, odnosno sustava | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 27 | EKO-OZRA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU POSREDOVANJE I USLUGE | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI, Povratna naknada | Svako povećanje visine iznosa povratne naknade ima odraz na povećanje cijene proizvoda na policama bez obzira što će ona kasnije biti vraćena kupcu ukoliko isti vratu bocu u trgovinu ili reciklažno dvorište. Osim toga, predlaže se novi način izračuna naknada za ambalažu i po tim formulama sigurno će i one biti veće nego što su bile i iste se vrlo lako mogu preliti na krajnjeg potrošača i konačnu cijenu proizvoda. Skrećemo Vam pozornost na činjenicu da dosta građana nije vraćalo ambalažu u trgovine radi povrata SVOGA pologa novca, već su istu ostavljali ljudima lošijeg imovinskog stanja kao neki vid pomoći Ukoliko pak dođe do veće promjene visine iznosa povratne naknade bojimo se da će i ti građani tada početi vraćati ambalažu da dobiju povrat pologa SVOGA novca a samim time će sirotinja biti zakinuta za svoj dodatni prihod jer više neće biti toliko ostavljenih boca. Nadalje,kao što vam je poznato trend smanjivanja količine proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj bilježi se godinama, a novim povećanjima cijene gotovih proizvoda će se to i dalje nastaviti. Stoga se predlaže da ukoliko će se mijenjati iznos povratne naknade da se za ovu skupinu proizvoda ista kategorizira u dvije kategorije: -primarna ambalaža volumena manjeg ili jednakog 500ml – ostaje ista kao i do sada (0,07€) -primarna ambalaža volumena većeg od 500 ml do 3l – 0,10€ | Nije prihvaćen | Predložena granulacija iznosa povratne naknade uzrokovala bi poteškoće u provedbi u praksi kao i dodatna administrativna opterećenja. |
| 28 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI, Povratna naknada | Ubaciti stavke koji propisuju posebne naknade nastavno na članak 30. stavak 12. i stavak 13. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku (NN 137/2023), budući da je njime najavljeno uvođenje posebnih naknada ovom Uredbom. U ovom Prijedlogu Uredbe to nije vidljivo. | Djelomično prihvaćen | Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 12. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku uređeno je kroz koeficijent dostave podataka u registar koji se primjenjuje pri izračunavanju naknade za ambalažu prema broju jedinica ambalaže, a u sklopu izračuna naknade gospodarenja za ambalažu koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade. Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 13. ovog Pravilnika uređeno je kroz izmjene članka 4. ove Uredbe na način da se povratna naknada plaća za svu ambalažu od pića koja je označena oznakom sustava povratne naknade. |
| 29 | ČEDOMIR TATALOVIĆ | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI, Povratna naknada | Ako u Njemačkoj daju 25 centi, a u nas 7, onda se zna da naša sirotinja dobija premalo. | Prihvaćen | Iznos povratne naknade povećan je s postojećih 7 euro centi na 10 euro centi. |
| 30 | TIZIANA PIPP | Povratna naknada, Članak 4. | Povećanje povratne naknade će koristiti prirodi, okolišu, ali i marginaliziranim skupinama u društvu. Smatramo da je predloženi iznos od 10 centi nedovoljan te da bi iznos naknade trebao iznositi najmanje 15 centi, što je u skladu s praksom u socioekonomski sličnim zemljama Hrvatskoj, poput Slovačke. Inspirirani njemačkim modelom, predlažemo da se iznosi razlikuju ovisno o materijalu i volumenu ambalaže, dosežući i do 50 centi za određeni tip ambalaže. Ovakav pristup u skladu je s ciljem Uredbe o ambalaži da se do 2030. godine odvoji 90% ambalaže za pića. Trenutni podaci pokazuju da smo još uvijek ispod tog postotka (manje od 80%), što naglašava potrebu za učinkovitijim mjerama. Povratna naknada se pokazala kao najučinkovitiji način odvojenog prikupljanja otpadne ambalaže, osiguravajući visoku stopu povrata i kvalitetnu sirovinu za recikliranje. S obzirom na dokazanu povezanost između visine naknade i stope povrata, sada je idealno vrijeme za povećanje koje će nam osigurati ostvarivanje ciljeva do 2030. godine. | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 31 | TAMARA ŠANDOR | Povratna naknada, Članak 4. | Povećanje povratne naknade će koristiti prirodi, okolišu, ali i marginaliziranim skupinama u društvu. Smatram da je predloženi iznos od 10 centi nedovoljan te da bi iznos naknade trebao iznositi najmanje 15 centi, što je u skladu s praksom u socioekonomski sličnim zemljama Hrvatskoj, poput Slovačke. Inspirirana njemačkim modelom, predlažem da se iznosi razlikuju ovisno o materijalu i volumenu ambalaže, dosežući i do 50 centi za određeni tip ambalaže. Ovakav pristup u skladu je s ciljem Uredbe o ambalaži da se do 2030. godine odvoji 90% ambalaže za pića. Trenutni podaci pokazuju da smo još uvijek ispod tog postotka (manje od 80%), što naglašava potrebu za učinkovitijim mjerama. Povratna naknada se pokazala kao najučinkovitiji način odvojenog prikupljanja otpadne ambalaže, osiguravajući visoku stopu povrata i kvalitetnu sirovinu za recikliranje. S obzirom na dokazanu povezanost između visine naknade i stope povrata, sada je idealno vrijeme za povećanje koje će nam osigurati ostvarivanje ciljeva do 2030. godine. | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 32 | DRAGICA MATEKOVIĆ RUBIĆ | Povratna naknada, Članak 4. | Povratna naknada je dokazano najbolji način odvojenog prikupljanja otpadne ambalaže. Stopa povrata određene ambalaže vrlo je visoka ali još uvijek nedovoljno za ostvarivanje cilja Uredbe o ambalaži da se do 2030. godine odvoji 90% ambalaže za pića. Ovakav nam tip prikupljanja ambalaže osigurava i kvalitetnu sirovinu za recikliranje. S obzirom na dokazanu povezanost između visine naknade i stope povrata mišljenja sam da je sada idealno vrijeme za povećanje naknade na minimalno 20 centi. | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 33 | SUNČICA LAZANSKI | Povratna naknada, Članak 4. | Povećanje povratne naknade će koristiti prirodi, okolišu, ali i marginaliziranim skupinama u društvu. Smatramo da je predloženi iznos od 10 centi nedovoljan te da bi iznos naknade trebao iznositi najmanje 15 centi, što je u skladu s praksom u socioekonomski sličnim zemljama Hrvatskoj, poput Slovačke. Inspirirani njemačkim modelom, predlažemo da se iznosi razlikuju ovisno o materijalu i volumenu ambalaže, dosežući i do 50 centi za određeni tip ambalaže. Ovakav pristup u skladu je s ciljem Uredbe o ambalaži da se do 2030. godine odvoji 90% ambalaže za pića. Trenutni podaci pokazuju da smo još uvijek ispod tog postotka (manje od 80%), što naglašava potrebu za učinkovitijim mjerama. Povratna naknada se pokazala kao najučinkovitiji način odvojenog prikupljanja otpadne ambalaže, osiguravajući visoku stopu povrata i kvalitetnu sirovinu za recikliranje. S obzirom na dokazanu povezanost između visine naknade i stope povrata, sada je idealno vrijeme za povećanje koje će nam osigurati ostvarivanje ciljeva do 2030. godine. | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 34 | MARTINA PEKČEC | Povratna naknada, Članak 4. | Povećanje povratne naknade će koristiti prirodi, okolišu, ali i marginaliziranim skupinama u društvu. Smatramo da je predloženi iznos od 10 centi nedovoljan te da bi iznos naknade trebao iznositi najmanje 20 centi, što je u skladu s praksom u socioekonomski sličnim zemljama Hrvatskoj, poput Slovačke. Inspirirani njemačkim modelom, predlažemo da se iznosi razlikuju ovisno o materijalu i volumenu ambalaže, dosežući i do 50 centi za određeni tip ambalaže. Ovakav pristup u skladu je s ciljem Uredbe o ambalaži da se do 2030. godine odvoji 90% ambalaže za pića. Trenutni podaci pokazuju da smo još uvijek ispod tog postotka (manje od 80%), što naglašava potrebu za učinkovitijim mjerama. Povratna naknada se pokazala kao najučinkovitiji način odvojenog prikupljanja otpadne ambalaže, osiguravajući visoku stopu povrata i kvalitetnu sirovinu za recikliranje. S obzirom na dokazanu povezanost između visine naknade i stope povrata, sada je idealno vrijeme za povećanje koje će nam osigurati ostvarivanje ciljeva do 2030. godine. | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 35 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | Povratna naknada, Članak 4. | U nastavku iznosimo mišljenje članice iz prehrambenog sektora. Članica je mišljenja kako različito označavanje ambalaže pića koja je u sustavu povratne naknade, za pića namijenjena prodaji na hrvatskom tržištu u odnosu na pića namijenjena izvozu, koja su prema uređenju zakonodavca izuzeta iz sustava povratne naknade (članak 17. stavak 2. u vezi sa člankom 30. stavkom 7. Pravilnika) sa sigurnošću rezultira dodatnim opterećenjima onih proizvodnih industrija koje sudjeluju u značajnom postotku u svim prihodima države. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi na Uredbu o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi koja je predmet ovog savjetovanja, već na Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku. Tekst Uredbe je izmijenjen u člancima 4. i 6. kako bi se riješila situacija vezana uz označavanje ambalaže u sustavu povratne naknade koja se izvozi/iznosi izvan RH, odnosno uz obračun i plaćanje naknade za istu. |
| 36 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Povratna naknada, Članak 4. | Članovi HR PSOR-a predlažu izmjenu izričaja u stavku 3. alineji 1. i 2. na način da tekst glasi: "... - se proizvod u ambalaži navedenoj u stavku 2. ovog članka i proizveden u Republici Hrvatskoj, a koji se izvozi ili iznosi sa teritorija Republike Hrvatske i za proizvod koji se provozi kroz teritorij Republike Hrvatske - je proizvod u ambalaži navedenoj u stavku 2. ovog članka piće pakirano u čašu …." Obrazloženje: kada se koristi izričaj "toj ambalaži" može se stvoriti nedoumica na koju se ambalažu predmetna odredba odnosi. | Prihvaćen | Izmijenjeno. |
| 37 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Povratna naknada, Članak 4. | Članovi HR PSOR-a predlažu, vezano uz stavak 3. alineja 3., da Fond za proces izuzimanja iz sustava povratne naknade propiše jasna pravila te da ih objavi na mrežnim stranicama. | Nije prihvaćen | Ova obveza Fonda već je propisana člankom 30. stavkom 11. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku. |
| 38 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Povratna naknada, Članak 4. | Članovi HR PSOR-a predlažu izmjenu stavka 4. na način da glasi: "Obveza plaćanja povratne naknade nastaje stavljanjem proizvoda na tržište Republike Hrvatske u ambalaži…." Obrazloženje: Predlažemo nadopuniti izričaj kako bi se doprinijelo jasnoći stavka, bez obzira na činjenicu kako je pojam "stavljanje na tržište" pojašnjen u Zakonu o gospodarenju otpadom. | Nije prihvaćen | U članku 2. stavku 2. ove Uredbe već je naznačeno da „pojedini pojmovi koji se koriste u ovoj Uredbi imaju jednako značenje pojmovima utvrđenim u Zakonu. |
| 39 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Povratna naknada, Članak 4. | Članovi HR PSOR-a zalažu se da se u stavku 6. uvede dodatni koeficijent te da se on ugradi u formulu za gospodarenje ambalažom obuhvaćenom sustavom povratne naknade. Navedeni koeficijent uključivat će i kaznu za proizvođača koji ambalažu označava suprotno članku 30. stavkom 12. i stavkom 13. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku (NN 137/2023). U ovom trenutku to nije vidljivo iz formule. Ukoliko je koeficijent 5 naveden u formuli za proizvođače koji ne izvrše prijavu u Registar taj koji uključuje i navedenu kaznu, predlažemo da se to jasno navede u Dodatku VI. ove Uredbe. | Djelomično prihvaćen | Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 12. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku uređeno je kroz koeficijent dostave podataka u registar koji se primjenjuje pri izračunavanju naknade za ambalažu prema broju jedinica ambalaže, a u sklopu izračuna naknade gospodarenja za ambalažu koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade. Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 13. ovog Pravilnika uređeno je kroz izmjene članka 4. ove Uredbe na način da se povratna naknada plaća za svu ambalažu od pića koja je označena oznakom sustava povratne naknade. |
| 40 | ZELENA AKCIJA | Povratna naknada, Članak 4. | 10 centi je premalo! Donošenje Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi čekali smo od 2023. godine te se u tom razdoblju ekonomska situacija znatno promijenila i došlo je do značajnih poskupljenja, stoga smatramo da iznos naknade ne bi trebao biti manji od 15 centi, kao što primjerice ima Slovačka, socioekonomski sličnija Hrvatskoj. Po uzoru na sustav u Njemačkoj, također smatramo kako bi iznosi trebali biti različiti ovisno o faktorima poput materijala, veličine i reciklabilnosti, te bi mogao sezati i do 50 centi, ovisno o tipu ambalaže. Također, Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu zadaje cilj od 90% odvojeno prikupljene ambalaže za pića do 2030. godine, a prema podacima Fonda za zaštitu okoliša, trenutno stojimo na ispod 80%, ovisno o materijalu. Povratna naknada, kao model odvojenog prikupljanja otpada, garantira veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike. Osim toga, povećanje povratne naknade će koristiti prirodi, okolišu, ali i marginaliziranim skupinama u društvu. Budući da je dokazano da veći iznos naknade garantira veći povrat ambalaže, smatramo kako je pravo vrijeme za povećanje kako bismo do 2030. godine ispunili cilj od 90% . | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 41 | PREHRAMBENA INDUSTRIJA VINDIJA D.D. | Povratna naknada, Članak 4. | Komentar na stavak 1.: Predlaže se ukidanje povratne naknade za PET ambalažu konzumnih mlijeka i mliječnih napitaka iz razloga visokih troškovnih opterećenja u proizvođačkoj cijeni proizvoda. Alternativno se predlaže daljnje zadržavanje sadašnje razine cijene povratne naknade od 0,07 eura/ambalažnoj jedinici za mlijeko i mliječne napitke jer će povećanje povratne naknade uzrokovati dodatne troškove proizvođačima. | Nije prihvaćen | Izbacivanje ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda iz sustava povratne naknade povećalo bi količinu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u RH, čime bi se automatski povećao iznos nacionalnog doprinosa koji RH plaća u proračun EU za količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, sukladno Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom, te Odluci o prihvaćanju Odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom od 28. prosinca 2020. (NN 146/2020), koju je donio Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, na sjednici 18. prosinca 2020. godine. Doprinos koji se temelji na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu uveden je u EU 1. siječnja 2021. godine kao novi izvor prihoda za proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. godine. Prijedlog zadržavanja sadašnjeg iznosa povratne naknade od 0,07 eura/ambalažnoj jedinici za mlijeko i tekuće mliječne proizvode se odbija iz razloga što isto ne bi djelovalo stimulirajuće da posjednik ovu ambalažu odvaja od od ostalog otpada i predaje u sustav povratne naknade, odnosno u trgovine ili u reciklažna dvorišta. |
| 42 | IVAN SMOLJIĆ | Povratna naknada, Članak 4. | Predlažem povećanje naknade za jedinicu primarne ambalaže na 0,15 EUR. To bi bio snažan motiv građanima da svu ambalažu vrate na recikliranje. Kao turistička zemlja tako najsnažnije čuvamo okoliš. Još uvijek mnogo ambalaže završi u prirodi ili u nerazvrstanom komunalnom otpadu, pogotovo limenke (koje ljudi zgužvaju i samo bace). Uostalom ako se u svemu drugom uspoređivamo s drugim zemljama Europske unije, neka to onda bude i po visini naknade koja je u ostalim zemljama znatno viša. Također predlažem da naknada vrijedi i za plastične boce od destilirane vode (1 litra) te staklene bočice od ruma i drugog alkoholnog pića zapremnine 100 mililitara. | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. Prijedlog da se u sustav povratne naknade uključi ambalaža za destiliranu vodu se odbija s obzirom da sustav povratne naknade, kako u RH tako i u drugim državama članicama EU, trenutno obuhvaća samo ambalažu za pića. Prema Pravilniku o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, ambalaža za pića volumena manjeg od 0.2 litre uključuje se u sustav povratne naknade od 1. siječnja 2027. godine. |
| 43 | ŽELJKA GOLEM | Povratna naknada, Članak 4. | Povećavanjem povratne naknade za mlijeko i tekuće mliječne proizvode utječe se na cijenu proizvoda na polici, a indirektno na potrošnju i proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj. Kako su mlijeko i mliječni proizvodi nutritivno visokovrijedna hrana i preporuka su svakog zdravog obroka, predlažem da se smanji utjecaj na cijenu gotovog proizvoda te iznos povratne naknade za mlijeko i tekuće mliječne proizvode kategorizira u dvije kategorije: -primarna ambalaža volumena manjeg ili jednakog 500ml -primarna ambalaža volumena većeg od 500 ml do 3l | Nije prihvaćen | Predložena granulacija iznosa povratne naknade uzrokovala bi poteškoće u provedbi u praksi kao i dodatna administrativna opterećenja. |
| 44 | JERKO MAVRA | Povratna naknada, Članak 4. | Svakako pozdravljamo povećanje iznosa povratne naknade, s tim da smatramo da je predloženih 0,10€ premalo, te predlažemo minimalno 0,15€ iz slijedećih razloga: - količine prikupljene ambalaže su premale kako bi se ispunile zadane kvote prikupljanja, jer kupci proizvoda iz sustava povratne naknade jednostavno nisu dovoljno stimulirani kupljenu ambalažu vratiti zbog premalog iznosa - Hrvatska se nalazi u okruženju susjednih i ostalih država u regiji, u kojima postoje depozit sustavi ili su u fazi implementacije, sa definiranim i najavljenim iznosima povratne naknade od 0,14 do 0,25€, a te države su Slovenija, Austrija, Mađarska, Slovačka, Češka, Poljska... - povećanjem naknade svakako se podiže svjesnost kod kupaca, da kupljenu ambalažu iz sustava povratne naknade nakon konzumacije i vrate na jednostavan način, te tim putem ostvare povrat naknade, odnosno uplaćenog iznosa povratne naknade koji je uračunat u cijenu proizvoda, što se na kraju odnosi i na sve dionike distributivnog lanca, odnosno sustava | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 45 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | Povratna naknada, Članak 4. | U nastavku iznosimo prijedlog članice iz prehrambenog sektora. Predlaže se unijeti stavke koji propisuju posebne naknade nastavno na članak 30. stavak 12. i stavak 13. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku (NN 137/2023), budući da je njime najavljeno uvođenje posebnih naknada ovom Uredbom. U ovom Prijedlogu uredbe to nije vidljivo. | Djelomično prihvaćen | Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 12. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku uređeno je kroz koeficijent dostave podataka u registar koji se primjenjuje pri izračunavanju naknade za ambalažu prema broju jedinica ambalaže, a u sklopu izračuna naknade gospodarenja za ambalažu koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 13. ovog Pravilnika uređeno je kroz izmjene članka 4. ove Uredbe na način da se povratna naknada plaća za svu ambalažu od pića koja je označena oznakom sustava povratne naknade. |
| 46 | ANTONIA MILANJA | Povratna naknada, Članak 4. | Potrebno je povećanje iznosa povratne naknade, ali 10 centi nije dovoljno značajno povećanje. Novi iznos povratne naknade trebao bi biti 15 centi pa na više ovisno o veličini same ambalaže. Također sustav povratne naknade trebao bi obuhvatiti ambalažu više proizvoda kao što su na primjer boce od octa. | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 47 | ŠIME VALIDŽIĆ | Povratna naknada, Članak 4. | Treba povećati povratnu naknadu na najmanje 0,20 EUR jer sadašnja povratna naknada nije dovoljno stimulativna pa dosta boca još uvijek završava u miješanom komunalnom otpadu ili pokraj ceste gdje ih zgazi automobil ili autobus a trgovine ne prihvaćaju takve boce. Bilo bi poželjno dodatno povećati naknadu za velike i teške boce jer sakupljači boca nekad pokupe samo male i lagane boce a velike i teške ostave. Umjesto onih nepraktičnih čepova koje nije moguće odvojiti od boce, možda bi bilo rješenje da čep ima svoju posebnu mali povratnu naknadu od, recimo, 0,04 EUR. Trebalo bi uvesti povratnu naknadu za ambalažu od drugih proizvoda, kao što su staklenke i limenke u kojima je hrana, boce od šampona i sredstva za čišćenje, omekšivače rublja i slično. Osim čvrste ambalaže, bilo bi dobro uvesti povratnu naknadu za ambalažu od savitljive plastike i papira kao što su vrećice iz trgovine, pakete od namirnica kao što je tjestenina i čips. Treba uvesti i dodatnu naknadu da destimulira kupnju proizvoda u ambalaži koja se ili uopće ne prikuplja za recikliranje (kao što su paketi od instant juha i mljevene kave, tube od većine paste za zube jer su od sloja aluminija i plastike) ili koja se prikuplja ali se ne reciklira u potpunosti (kao što je Tetra Pak, jer je vrlo malo tvornica u svijetu koje mogu razdvojiti slojeve plastike i aluminija, pa se uglavnom samo papirnati udio reciklira. Koliko mi je poznato, Tetra Pak se ne reciklira u Hrvatskoj nego se izvozi u Italiju pa me zanima koliko ih se zaista reciklira). Smatram da bi iznos od 0,40 EUR bio najmanji koji bi imao učinak da potakne proizvođače i potrošače da koriste druge materijale za ambalažu odnosno da biraju proizvode u ambalaži od drugih materijala kojih je jednostavnije reciklirati. Svakako treba uvesti nekakvu naknadu na jednokratne tanjure, posude u kojima se dobije hrana 'za van' i jednokratne čaše, posebice one koje su od papira ali presvučene plastikom i time ih se ne reciklira. Neprihvatljivo je da na raznim 'eko' i 'vege' festivalima nastane jako puno takvog otpada, koji se ne reciklira jer je zaprljan od hrane odnosno napitaka; a to se događa i kad neki grad odluči podijeliti, recimo, 5.000 porcija bakalara na javnom mjestu na trošak poreznih obveznika. | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. Obveza da čep mora ostati pričvršćen za bocu tijekom uporabe proizvoda određena je Zakonom o gospodarenju otpadom te je nije moguće mijenjati, niti na čepove primijeniti posebni sustav povratne naknade. Sustav povratne naknade koji je predmet ove Uredbe u skladu je sa sustavom povratne naknade koji je propisan Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, koji je na snazi, te se isti kroz ovu Uredbu ne može mijenjati. |
| 48 | EKO-OZRA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU POSREDOVANJE I USLUGE | Povratna naknada, Članak 4. | Svako povećanje visine iznosa povratne naknade ima odraz na povećanje cijene proizvoda na policama bez obzira što će ona kasnije biti vraćena kupcu ukoliko isti vratu bocu u trgovinu ili reciklažno dvorište Osim toga, predlaže se novi način izračuna naknada za ambalažu i po ovim formulama sigurno će i one biti veće nego što su bile i iste se vrlo lako mogu preliti na krajnjeg potrošača i konačnu cijenu proizvoda. jer tvrtke su napravile projekcije troškova za 2025 ibez kalkulacija takih troškova te stoga predlažemo da primjena bude od 1. siječnja 2026. Skrećemo Vam pozornost na činjenicu da dosta građana nije vraćalo ambalažu u trgovine radi povrata svog pologa novca, već su istu ostavljali ljudima lošijeg imovinskog stanja kao neki vid pomoći. Svako drugo povećanje visine iznosa povratne naknade dovest će do toga da će osoba koja je platila polog i vraćati ambalažu radi povrata povratne naknade a samim tim smanjiti će se količina ambalaže koju su ostavljali građanima lošijeg imovinskog stanja kao neki vid pomoći. Nadalje, kao što vam je poznato treove skupine proizvoda iznos povratne naknade kategorizira u dvije kategorije: -primarna ambalaža volumena manjeg ili jednakog 500ml – ostaje ista kao i do sada (0,07€) -primarna ambalaža volumena većeg od 500 ml do 3l – 0,10€ | Nije prihvaćen | Prijedlog odgode primjene Uredbe na 1. siječanj 2026. godine se odbija zbog rokova i obveza koje proizlaze iz zakonodavstva EU, a koje RH mora ispuniti u pogledu sakupljanja, oporabe i/ili recikliranja u 2025. godini. Prijedlog granulacije povratne naknade s obzirom na volumen ambalažne jedinice se odbija jer nije dovoljno obrazložen i mogao bi izazvati znatne poteškoće u provedbi (praksi). |
| 49 | EKO-OZRA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU POSREDOVANJE I USLUGE | Povratna naknada, Članak 4. | Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku NN 137/2023 člankom 30. st. 12 I st. 13. definira obvezu za proizvođača koji ambalažu označava suprotno članku 17.st.2 i ne ispunjava obveze iz članka 30 da plaća povratnu naknadu prema posebnom obračunu sukladno Uredbi U ovom prijedlogu nacrta Uredbe to nije vidljivo | Djelomično prihvaćen | Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 12. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku uređeno je kroz koeficijent dostave podataka u registar koji se primjenjuje pri izračunavanju naknade za ambalažu prema broju jedinica ambalaže, a u sklopu izračuna naknade gospodarenja za ambalažu koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade. Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 13. ovog Pravilnika uređeno je kroz izmjene članka 4. ove Uredbe na način da se povratna naknada plaća za svu ambalažu od pića koja je označena oznakom sustava povratne naknade. |
| 50 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | Povratna naknada, Članak 4. | AmCham-ov komentar na stavak 5.: Na koji način će ovo u praksi funkcionirati, a s obzirom da je rok plaćanja zadnji dan u mjesecu za prethodni mjesec, tj. isti dan do kada Fond treba utvrditi iznos koji je potrebno uplatiti? Predlaže se definirati rok od 30 dana za plaćanje od trenutka primitka rješenja kojim se utvrđuje obveza plaćanja. | Nije prihvaćen | Rok za plaćanje je već određen u članku 26. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku. Način provedbe Fond uređuje uputom koju objavljuje na svojim mrežnim stranicama. |
| 51 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | Povratna naknada, Članak 4. | AmCham-ov komentar na stavak 2. i 3.: Predlažemo stavljanje članka 10. stavka 2. pod članak 4., stavka 3., koji također propisuje iznimke od stavka 2. članka 4., kako bi se postigla jednostavnost razumijevanje ovog Prijedloga Uredbe a koji glasi: „Iznimno od članka 4. stavka 2. ove Uredbe do 31. prosinca 2026. godine povratna naknada se plaća za jednokratnu ambalažu koja je namijenjena za pića i načinjena je od polietilen-tereftalata (PET), stakla ili metala i volumena je jednakog i većeg od 0,20 litre do volumena jednakog ili manjeg od 3 litre.“ | Prihvaćen | Uređeno u članku 10. Uredbe. |
| 52 | ANAMARIJA KRSTANOVIĆ | Povratna naknada, Članak 4. | Članak 4 stavak 1 – JAMNICA plus d.o.o. predlaže da se briše prijedlog iznosa povratne naknade za jedinicu primarne ambalaže za pića u iznosu 0,1 EUR te da se ostane u dosadašnjem iznosu od 0,07 EUR. Iako je povratna naknada cirkularna stavka, ona utječe na cijenu proizvoda na polici. Za povećanje povratne naknade od 0,03 EUR proizvođači će imati značajne dodatne troškove. | Nije prihvaćen | Prijedlog zadržavanja sadašnjeg iznosa povratne naknade od 0,07 eura/ambalažnoj jedinici se odbija iz razloga što isto ne bi djelovalo stimulirajuće da posjednik ovu ambalažu odvaja od od ostalog otpada i predaje u sustav povratne naknade, odnosno u trgovine ili u reciklažna dvorišta. |
| 53 | BORIS JURIĆ | Povratna naknada, Članak 4. | Svjedočio sam da je ovoga ljeta na obali puno manje ljudi prikupljalo povratne boce nego prijašnjih godina, jednostavno zato što naknada nije dovoljno poticajna. Uvjeren sam da će statistika za 2024. godinu nažalost pokazati pad stope povrata. S obzirom na inflaciju, izračunao sam, za čisto zadržavanje statusa quo, bilo bi potrebno da naknada bude minimalno 0,11 EUR, a ako želimo ikakav iskorak prema naprijed, iznos naknade bi trebao biti između 0,12 i 0,15 EUR. Jasno, ne treba pretjerati s iznosom naknade zbog opterećenja proizvođača i jer bi to moglo biti poticajno za malverzacije. | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 54 | ANA KNEŽEVIĆ | Povratna naknada, Članak 4. | Predlažemo da se članak 4. točka 1. promijeni i glasi" Povratna naknada za jedinicu primarne ambalaže za pića iznosi 0,15 EUR." Iznos povratne naknade treba povećati, jer je predloženi iznos prenizak i neće stimulirati potrošače da ambalažu vraćaju, već će ona završavati u otpadu. Osim toga dio naših građana skuplja takvu ambalažu i time si osigurava dodatne prihode , pa bi i njima veći iznos povratne naknade dobro došao. Dosadašnji iznos naknade je u primjeni skoro 20 godina i predloženo povećanje je sramotno malo. Finska ima naknadu 40 centi i ima visoki postotak u vraćanju ambalaže - 92%, Njemačka ima povratnu naknadu 25 centi i ima 98% povrata ambalaže. Hrvatska ima 86% povrat, za što su uvelike zaslužni građani koji skupljaju ambalažu kopajući po kontejnerima . RH treba povećati postotak vraćene ambalaže i zato treba povećati povratnu naknadu na najmanje 15 centi. Ana Knežević - Hrvatska udruga za zaštitu potrošača | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 55 | FRANKO PAVIĆ | Povratna naknada, Članak 4. | Iznos koji je predložen od 0,10 EUR ne predstavlja značajni poticaj građanima kako bi ih potakla na povratak ambalaže. Trebalo bi povećati iznos za barem dodatnih 0,05 EUR, iako, realno, ni on ne predstavlja značajan pomak od aktualnih 0,07 EUR. | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 56 | MARKO ŠARIĆ | Povratna naknada, Članak 4. | Predlažem da se u članku 4., stavku 2. poveća iznos povratne naknade s 0,10 EUR na 0,13 EUR (odnosno otprilike 1 kuna) ili 0,15 EUR (odnosno otprilike jedna kuna, zaokružena na najbližih pet centi radi praktičnosti povrata) | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 57 | MARKO ŠARIĆ | Povratna naknada, Članak 4. | Predlažem da se članak 4., stavak 2. izmijeni kako bi uključivao i druga pakiranja prehrambenih proizvoda slična onima za pića. Na primjer, tekst bi mogao glasiti: "… namijenjenu pićima ili ambalažu koja je po vrsti i obliku slična onoj za pića…". | Nije prihvaćen | Sustav povratne naknade koji je predmet ove Uredbe u skladu je sa sustavom povratne naknade koji je propisan Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, koji je na snazi, te se isti kroz ovu Uredbu ne može mijenjati. |
| 58 | ŠIME MIČIĆ | Povratna naknada, Članak 4. | Predlažem da se u povratnu ambalažu pod posebnim stavkom članka 4, navede da u povratnu ambalažu spada ambalažu od 100ml do 2000ml za mlijeko i mliječne proizvode koji dolaze u takvoj ambalaži i koji da sad nisu bili u sustavu povratne ambalaže. | Primljeno na znanje | Sukladno članku 4., stavku (2) prijedloga Uredbe, povratna naknada se plaća za jednokratnu ambalažu koja je namijenjena za pića i načinjena je od plastike, stakla, metala ili je višeslojna (kompozitna) ambalaža s pretežno papir-kartonskom komponentom i volumena je jednakog ili manjeg od 3 litre. Navedeni prijedlog je sadržan u citiranoj odredbi, jer se pod pojmom „piće“ smatraju mlijeko i tekući mliječni proizvodi. |
| 59 | ŠIME MIČIĆ | Povratna naknada, Članak 4. | Iznos naveden od 0.10Euro po vraćenoj jedinici povratne ambalaže je smješno nizak. Buduću da predloženi veći iznosi naknade neće biti prihvaćeni, jedan kompromis u iznosu koji predlažem je da iznos po jedinici povratne ambalaže iznosi 0.13Eura budući da je to najbliže starom iznosu od 1 kune. Time će se sigurno povećati količina povratne ambalaže,potaknuti ljude koji do sad nisu vraćali povratnu ambalažu, te smanjiti ostavljanje takve ambalaže na javim i kulturnim površinama, posebno tijekom ljetne sezone kad se povratna ambalaža ostavlja na svakom kutku ulaza u trgovine, trgovačke centre, javne površine, koševe za otpad na javnim površinama i slično. Zato je prijedlog da se u članku 4, stavak 1 promjeni iznos povratne naknade s 0.10Eura na 0.13 Eura. | Nije prihvaćen | Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija iz razloga što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama. |
| 60 | TAJANA TOMAŠEVIĆ | Plaćanje za isplaćenu povratnu naknadu, Članak 5. | Zakon o gospodarenju otpadom, članak 104 (5) Prodavatelj proizvoda i osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je preuzeti otpad od proizvoda za koji je propisano plaćanje povratne naknade, isplatiti iznos povratne naknade donosiocu toga otpada te predati taj otpad osobi koju je odredio Fond.(6) Fond je dužan prodavatelju proizvoda i osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem nadoknaditi troškove isplaćene povratne naknade i ostale troškove radi obavljanja poslova u sustavu povratne naknade. (7) Način provedbe obveza iz stavaka 5. i 6. ovoga članka uređuju se ugovorom Fonda i prodavatelja proizvoda te osobe koja upravlja reciklažnim dvorištem. (10) Vlada uredbom propisuje vrste proizvoda, uključivo i ambalaže, za koje se plaća povratna naknada, način izračuna iznosa plaćanja za povratnu naknade, iznos povratne naknade, rok za izvršenje, obvezu dostave podataka nužnih za sustav povratne naknade te rokove plaćanja. Zakonom nije predviđeno da se uredbom definiraju iznosi troška koji se nadoknađuju osobi koja obavlja uslugu (čl. 104, st. 7) | Primljeno na znanje | Ovom se Uredbom ne mijenjaju naknade za ručno i strojno preuzimanje otpadne ambalaže u sustavu povratne naknade, te su u Uredbi navedene u iznosima koji su isti u odnosu na važeće naknade iz Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15, 7/20 i 140/20). |
| 61 | CE-ZA-R CENTAR ZA RECIKLAŽU D.O.O. | Plaćanje za isplaćenu povratnu naknadu, Članak 5. | stavak 3 - Ako se već i određuju troškovi Uredbom, nemoguće ih je iskazivati na pet decimala. Niti jedan računovodstveno-financijski program ne podržava pet decimala. Ovakak iskaz cijene kontinuirano dovodi do usklađivanja potraživanja. Kod prelaska tj. preračuna sa kuna na Euro bilo je dozvoljeno iskazivati stavke na pet decimala, ali određivanje novih troškova nije dozvoljeno. Također nije navedeno da li je iznos sa PDV ili bez PDV. | Nije prihvaćen | Iskazivanje iznosa na 5 decimala nije u suprotnosti s propisima. Kod vrlo velikog broja jedinica kao što je sustav povratne naknade svaka decimala je bitna. PDV je uključen u iznos. |
| 62 | CE-ZA-R CENTAR ZA RECIKLAŽU D.O.O. | Plaćanje za isplaćenu povratnu naknadu, Članak 5. | Stavak 3 - Određivanje ovih troškova Uredbom nije u skladu sa Zakonom članak 104 stavak 10 već ih donosi Fond | Primljeno na znanje | U članku 104. stavku 10. Zakona o gospodarenju otpadom propisano je, između ostalog, da Vlada uredbom propisuje i način izračuna iznosa plaćanja za povratnu naknadu. |
| 63 | SUZANA GABUD REPAR | Plaćanje za isplaćenu povratnu naknadu, Članak 5. | Predlažemo povećati iznos troškova za preuzimanje ambalaže obzirom da iznosi navedeni u prijedlogu Uredbe ne pokrivaju stvarne troškove preuzimanja ambalaže | Nije prihvaćen | Ovom se Uredbom ne mijenjaju naknade za ručno i strojno preuzimanje otpadne ambalaže u sustavu povratne naknade, te su u Uredbi navedene u iznosima koji su isti u odnosu na važeće naknade iz Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15, 7/20 i 140/20). |
| 64 | EKO-OZRA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU POSREDOVANJE I USLUGE | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI, Povrat uplaćenih naknada | Ovaj stavak odnosi se isključivo na domaće proizvođače koji izvoze proizvode i njima se nameće obveza razdvanja GTIN oznake za pića koja stavljaju na tržište RH i GTIN standardni koji mogu stavljati za ostala tržišta.. Ovakva odluka predstavlja veliki problem sa strane proizvodnje i skladištenja uključujući i poskupljenje izrade novih etiketa/folija kod proizvođača/dobavljača, nove GTIN oznake, Također, smanjenje proizvodnih šarži posebno za domaće tržište, posebno za izvozna tržišta uključuje povećanje troškova ambalažnih jedinica i repromaterijala kod naručivanja istih. U nastavku je i odgovor GS1 koji nije mišljenje jer nije nadležan za tumačenje odredbi Zakona. Za dio vašeg pitanja oko toga što propisuju GS1 standardi, odgovor je egzaktan; proizvodi iz kategorije povratne ambalaže koji su namijenjeni isključivo izvozu ne mogu biti označeni jednakim GTIN identifikatorom kao i oni koji su namijenjeni za HRV tržište, i to iz sljedećih razloga: - Identifikator povratne ambalaže, jednako kao i identifikator prema kojem se obračunava povratna naknada u RH, je GTIN iz GS1 sustava (Pravilnik o otpadnoj ambalaži NN 137/2023, Članak 17, st. 1). - Uređaji za prikupljanje proizvoda iz sustava povratne naknade (uređaji za prihvaćanje povratne ambalaže) koriste samo GTIN kao identifikator proizvoda kojeg prihvaćaju, te prema očitavanju GTIN-a dozvoljavanju ili odbijaju njegov primitak i potvrdu za ostvarenje povratne naknade - Na HRV tržištu, na točki zaprimanja povratne ambalaže (uređaji za prihvaćanje povratne naknade), povratna naknada se smije ostvariti samo sa proizvodima označenim GTIN-om iz GS1 sustava koji su dobili Izjavu o sukladnosti od strane FZOEU. - Strana tržišta na koja se proizvod iz kategorije povratne ambalaže izvozi također imaju svoje domicilne regulative vezane uz DRS (Deposit Return Scheme), te često sukladno njima eksplicitno zahtijevaju označavanje takvog proizvoda novim GTIN-om, zajedno sa aplikacijom simbola povratne naknade za to tržište (primjer: tržište GER zahtjeva aplikaciju GTINa isključivo za GER tržište iz razloga zadovoljavanja njihovih DRS propisa) - Poslovni procesi u distribuciji bi se mogli naći u problemima ukoliko se isti proizvod iz kategorije povratne ambalaže označi GTIN-om i oznakom povratne naknade za tržište HR, te jednakim GTIN-om a bez HR oznake povratne naknade za bilo koje drugo tržište (jedan GTIN – različita pakiranja za HR i, primjerice, GER tržište) Ukoliko bi se na točki zaprimanja povratne ambalaže našao proizvod namijenjen za strano tržište a sa istim GTIN-om kao proizvod za HR tržište sa Izjavom o sukladnosti od strane FZOEU, došlo bi do povrede sustava povratne naknade u RH, odnosno isplate povratne naknade za ambalažu za koju ista nije uplaćena." Nejasno je onda da li se ovaj članak odnosi i na proizvode koji se uvoze/unose u Republiku Hrvatsku jer ako je odgovor da , mišljenja smo da će neki proizvodi postati nedostupni za građane Hrvatske jer zbog malih količina i šarža u kojima dolaze na naše tržište, postaje upitna isplativost označavanja na ovaj način. Nadalje, ostaje nejasno kako će RH i po kojim zakonima kontrolirati provodbu označavanja na drugim tržištima. . | Primljeno na znanje | Predmetni stavak 1. članka 6. odnosi se jednako i na proizvođače iz RH kao i na unosnike/uvoznike. |
| 65 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | Povrat uplaćenih naknada, Članak 6. | U nastavku iznosimo mišljenje članice iz prehrambenog sektora. Članica smatra kako se stavak 1. odnosi isključivo na domaće proizvođače koji izvoze proizvode i njima se nameće obveza razdvajanja GTIN oznake za pića koja stavljaju na tržište RH i GTIN standardni koji mogu stavljati za ostala tržišta. Ovakva odluka predstavlja veliki problem glede proizvodnje i skladištenja uključujući i poskupljenje izrade novih etiketa/folija kod proizvođača/dobavljača, nove GTIN oznake, Također, smanjenje proizvodnih šarži posebno za domaće tržište, posebno za izvozna tržišta uključuje povećanje troškova ambalažnih jedinica i repromaterijala kod naručivanja istih. Nejasno je odnosi li se navedeni stavak i na proizvode koji se uvoze/unose u Republiku Hrvatsku jer ako je odgovor potvrdan, članica je mišljenja kako će neki proizvodi postati nedostupni za građane Hrvatske jer zbog malih količina i šarža u kojima dolaze na tržište RH, postaje upitna isplativost označavanja na ovaj način. Nadalje, ostaje nejasno kako će RH i po kojim zakonima kontrolirati provodbu označavanja na drugim tržištima. | Primljeno na znanje | Predmetni stavak 1. članka 6. odnosi se jednako i na proizvođače iz RH kao i na unosnike/uvoznike. |
| 66 | EKO-OZRA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU POSREDOVANJE I USLUGE | Povrat uplaćenih naknada, Članak 6. | Ovaj stavak odnosi se isključivo na domaće proizvođače koji izvoze proizvode i njima se nameće obveza razdvanja GTIN oznake za pića koja stavljaju na tržište RH i GTIN standardni koji mogu stavljati za ostala tržišta.. Ovakva odluka predstavlja veliki problem sa strane proizvodnje i skladištenja uključujući i poskupljenje izrade novih etiketa/folija kod proizvođača/dobavljača, nove GTIN oznake, Također, smanjenje proizvodnih šarži posebno za domaće tržište, posebno za izvozna tržišta uključuje povećanje troškova ambalažnih jedinica i repromaterijala kod naručivanja istih. U nastavku je i odgovor GS1 koji nije mišljenje jer nije nadležan za tumačenje odredbi Zakona. Za dio vašeg pitanja oko toga što propisuju GS1 standardi, odgovor je egzaktan; proizvodi iz kategorije povratne ambalaže koji su namijenjeni isključivo izvozu ne mogu biti označeni jednakim GTIN identifikatorom kao i oni koji su namijenjeni za HRV tržište, i to iz sljedećih razloga: - Identifikator povratne ambalaže, jednako kao i identifikator prema kojem se obračunava povratna naknada u RH, je GTIN iz GS1 sustava (Pravilnik o otpadnoj ambalaži NN 137/2023, Članak 17, st. 1). - Uređaji za prikupljanje proizvoda iz sustava povratne naknade (uređaji za prihvaćanje povratne ambalaže) koriste samo GTIN kao identifikator proizvoda kojeg prihvaćaju, te prema očitavanju GTIN-a dozvoljavanju ili odbijaju njegov primitak i potvrdu za ostvarenje povratne naknade - Na HRV tržištu, na točki zaprimanja povratne ambalaže (uređaji za prihvaćanje povratne naknade), povratna naknada se smije ostvariti samo sa proizvodima označenim GTIN-om iz GS1 sustava koji su dobili Izjavu o sukladnosti od strane FZOEU. - Strana tržišta na koja se proizvod iz kategorije povratne ambalaže izvozi također imaju svoje domicilne regulative vezane uz DRS (Deposit Return Scheme), te često sukladno njima eksplicitno zahtijevaju označavanje takvog proizvoda novim GTIN-om, zajedno sa aplikacijom simbola povratne naknade za to tržište (primjer: tržište GER zahtjeva aplikaciju GTINa isključivo za GER tržište iz razloga zadovoljavanja njihovih DRS propisa) - Poslovni procesi u distribuciji bi se mogli naći u problemima ukoliko se isti proizvod iz kategorije povratne ambalaže označi GTIN-om i oznakom povratne naknade za tržište HR, te jednakim GTIN-om a bez HR oznake povratne naknade za bilo koje drugo tržište (jedan GTIN – različita pakiranja za HR i, primjerice, GER tržište) Ukoliko bi se na točki zaprimanja povratne ambalaže našao proizvod namijenjen za strano tržište a sa istim GTIN-om kao proizvod za HR tržište sa Izjavom o sukladnosti od strane FZOEU, došlo bi do povrede sustava povratne naknade u RH, odnosno isplate povratne naknade za ambalažu za koju ista nije uplaćena. Nejasno je onda da li se ovaj članak odnosi i na proizvode koji se uvoze/unose u Republiku Hrvatsku jer ako je odgovor da , mišljenja smo da će neki proizvodi postati nedostupni za građane Hrvatske jer zbog malih količina i šarža u kojima dolaze na naše tržište, postaje upitna isplativost označavanja na ovaj način. Nadalje, ostaje nejasno kako će RH i po kojim zakonima kontrolirati provodbu označavanja na drugim tržištima. . | Primljeno na znanje | Predmetni stavak 1. članka 6. odnosi se jednako i na proizvođače iz RH kao i na unosnike/uvoznike. |
| 67 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | Povrat uplaćenih naknada, Članak 6. | AmCham-ov komentar na stavak 1.: Ovaj stavak odnosi se isključivo na domaće proizvođače koji izvoze proizvode i njima se nameće obveza razdvajanja GTIN oznake za pića koja stavljaju na tržište RH i GTIN standardi koji mogu stavljati za ostala tržišta. Ovakva odluka predstavlja veliki problem sa strane proizvodnje i skladištenja uključujući i poskupljenje izrade novih etiketa/folija kod proizvođača/dobavljača, nove GTIN oznake, Također, smanjenje proizvodnih šarži posebno za domaće tržište, posebno za izvozna tržišta uključuje povećanje troškova ambalažnih jedinica i repromaterijala kod naručivanja istih. Nejasno je onda da li se ovaj članak odnosi i na proizvode koji se uvoze/unose u Republiku Hrvatsku jer ako je odgovor da , mišljenja smo da će neki proizvodi postati nedostupni za građane Hrvatske jer zbog malih količina i šarža u kojima dolaze na naše tržište, postaje upitna isplativost označavanja na ovaj način. Nadalje, ostaje nejasno kako će RH i po kojim zakonima kontrolirati provedbu označavanja na drugim tržištima. | Primljeno na znanje | Predmetni stavak 1. članka 6. odnosi se jednako i na proizvođače iz RH kao i na unosnike/uvoznike. |
| 68 | ŠIME VALIDŽIĆ | Ribolovni alat koji sadrži plastiku, Članak 7. | Predložene minimalna godišnje stope sakupljanja otpadnog ribolovnog alata koji sadrži plastiku su svakako preniske, posebice 1% za 2026. i treba ih povečati na barem 50%. | Djelomično prihvaćen | U svrhu postavljanja realnog cilja stope su povećane. |
| 69 | EKO-OZRA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU POSREDOVANJE I USLUGE | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI, Rok za preuzimanje i isplatu uplaćene „stare“ povratne naknade | Na koji način će se utvrditi za ambalažu vraćenu u sustav od strane krajnjeg potrošača nakon 1. siječnja 2025. godine, a kupljene prije 1. siječnja 2025. godine koji iznos (0.07 ili 0.10 eura) je potrebno refundirati tom istom potrošaču, u slučaju da na ambalažnoj jedinici stoji nova oznaka povratne naknade? Tko i na koji način snosi razliku od 0.03 eura, u slučaju da su nakon 1.1.2025. godine u sistem vraćene ambalaže kupljenje s 0.07 eura povratnom naknadom? Na koji će način Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) kontrolirati provedbu odredbi članka 8 i 9.predmetne Uredbe, jer u Uputi FZOEU o označavanju ambalaže u sustavu povratne naknade i dostavi podataka ambalaže od pića, Klasa 351-04/23-09/39, Ur. broj 563-14-3/278-23-3 od 22. prosinca 2023. u završnim odredbama IV stoji kako za potrebe označavanja ambalaže sukladno ovoj UPUTI nije potrebna promjena GTIN oznake. Što se događa s ambalažom nakon 15.prosinca 2025. godine. ako ima istu GTIN oznaku i satru ozanku povratne naknade, kako će aparat to prepoznati | Primljeno na znanje | Primjedbe/upiti se ne odnose na odredbe Uredbe, nego na provedbu iste u praksi. Fond za zaštitu okoliš i energetsku učinkovitost upravlja sustavom povratne naknade te preuzima svu odgovornost za efikasno funkcioniranje istoga. Vezano uz upit o kontroli provedbe odredbi, ističemo da nadzor nad odredbama Zakona o gospodarenju otpadom i podzakonskim aktima provodi inspekcija zaštite okoliša pri Državnom inspektoratu Republike Hrvatske. |
| 70 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Rok za preuzimanje i isplatu uplaćene „stare“ povratne naknade, Članak 8. | Članovi HR PSOR-a predlažu izmjenu teksta na sljedeći način: "Fond će posebnom Odlukom definirati krajnji datum do kojeg će osigurati preuzimanje i isplatu uplaćene povratne naknade za ambalažu koja je označena u skladu s Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži („Narodne novine“, broj 88/15, 78/16, 116/17, 14/20, 144/20 i 84/21). Fond će Odluku objaviti na vlastitim mrežnim stranicama." Obrazloženje: Ovako definiranom odredbom nije jasno što se događa nakon 15. prosinca 2025. Članovi HR PSOR-a traže dodatno pojašnjenje ovako formuliranog teksta članka. Naime, nije jasno odnosi li se tekst ovog članka isključivo na staru oznaku povratne naknade 0,50 KN ili i na novu oznaku s uplaćenom starom naknadom, a nakon 1. siječnja 2025. neće biti moguće razlikovati koliki iznos naknade je uplaćen jer je oznaka jedinstvena. Nadalje, do 15. prosinca 2025. moguće je predati ambalažu sa starom oznakom, a što je s aparatima za preuzimanje otpadne ambalaže? Na koji će se način kontrolirati iznos jer stroj prepoznaje samo bar kod proizvoda, a ne sliku povrata naknade? Trgovine nisu u mogućnosti isplatiti donosiocu ambalaže dvije različite naknade već samo jednu. Da li ovako formulirani tekst članka podrazumijeva da će trgovine moći isplatiti povratnu naknadu za otpadnu ambalažu svima isključivo u iznosu od 0,1€? Dodatno, mišljenja smo kako postoji mogućnost da određeni proizvodi, čiji opticaj na tržištu nema veliku frekventnost, npr. rijetka vina ili pjenušci, i nakon predloženog datuma budu u knjigama proizvođača, tj. na tržištu, predlažemo da Fond za takve slučajeve definira poseban datum. Fond može tražiti od proizvođača informaciju o stanju proizvoda sa starim oznakama na zalihama i temeljem toga odlučiti o datumu. | Djelomično prihvaćen | Članak 8. je izmijenjen te je izbrisan rok za preuzimanje i isplatu povratne naknade za ovakvu ambalažu, što znači da će se takva ambalaža moći vratiti u sustav te će se za nju isplaćivati povratna naknada sukladno ovoj Uredbi bez vremenskog ograničenja. |
| 71 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | Rok za preuzimanje i isplatu uplaćene „stare“ povratne naknade, Članak 8. | Na inicijativu naše članice molimo pojašnjenje što se događa nakon 15. prosinca 2025. godine. | Primljeno na znanje | Članak 8. je izmijenjen te je izbrisan rok za preuzimanje i isplatu povratne naknade za ovakvu ambalažu, što znači da će se takva ambalaža moći vratiti u sustav te će se za nju isplaćivati povratna naknada sukladno ovoj Uredbi bez vremenskog ograničenja. |
| 72 | EKO-OZRA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU POSREDOVANJE I USLUGE | Rok za preuzimanje i isplatu uplaćene „stare“ povratne naknade, Članak 8. | Molimo vas pojašnjenje članka , na koji način će se utvrditi za ambalažu vraćenu u sustav od strane krajnjeg potrošača nakon 1. siječnja 2025. godine, a kupljene prije 1. siječnja 2025. godine koji iznos (0.07 ili 0.10 eura) je potrebno refundirati tom istom potrošaču, u slučaju da na ambalažnoj jedinici stoji nova oznaka povratne naknade? I tko i na koji način snosi razliku od 0.03 eura, u slučaju da su nakon 1.1.2025. godine u sistem vraćene ambalaže kupljenje s 0.07 eura povratnom naknadom? Na koji će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) kontrolirati provedbu odredbi članka 8 i 9.predmetne Uredbe, jer u Uputi FZOEU o označavanju ambalaže u sustavu povratne naknade i dostavi podataka ambalaže od pića, Klasa 351-04/23-09/39, Ur. broj 563-14-3/278-23-3 od 22. prosinca 2023. u završnim odredbama IV stoji kako za potrebe označavanja ambalaže sukladno ovoj UPUTI nije potrebna promjena GTIN oznake. Molimo pojašnjenje članka 8. istog Prijedloga, što se događa nakon 15.prosinca 2025. godine. | Primljeno na znanje | Članak 8. je izmijenjen te je izbrisan rok za preuzimanje i isplatu povratne naknade za ovakvu ambalažu, što znači da će se takva ambalaža moći vratiti u sustav te će se za nju isplaćivati povratna naknada sukladno ovoj Uredbi bez vremenskog ograničenja. |
| 73 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | Rok za preuzimanje i isplatu uplaćene „stare“ povratne naknade, Članak 8. | Molimo pojašnjenje članka 8. Prijedloga, što se događa nakon 15. prosinca 2025. godine? | Primljeno na znanje | Članak 8. je izmijenjen te je izbrisan rok za preuzimanje i isplatu povratne naknade za ovakvu ambalažu, što znači da će se takva ambalaža moći vratiti u sustav te će se za nju isplaćivati povratna naknada sukladno ovoj Uredbi bez vremenskog ograničenja. |
| 74 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI, Koeficijent ekomodulacije i koeficijent dostave podataka u Registar u prijelaznom razdoblju | Članovi HR PSOR-a, odnosno proizvođači koji su obveznici plaćanja naknade gospodarenja otpadom, zalažu se za transparentno definiranje koeficijenta ekomodulacije te mole da im isti što prije bude stavljen na uvid s ciljem planiranja potrebnih sredstava u vlastitim financijskim planovima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 75 | CE-ZA-R CENTAR ZA RECIKLAŽU D.O.O. | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI, Koeficijent ekomodulacije i koeficijent dostave podataka u Registar u prijelaznom razdoblju | Zakon nije predvidio niti propisao prijelazno razdoblje. Uredba temeljem Zakona ne propisuje Naknade već daje samo načine izračuna naknada gospodarenja otpadom tako da je ovaj dio protuzakonit. Također, nije definirano do kada traje preijelazno razdoblje. | Primljeno na znanje | Prijelazno razdoblje je određeno člankom 10. stavkom 5. prijedloga Uredbe i traje tri mjeseca od stupanja na snagu Uredbe, a unutar kojeg je Fond obvezan donijeti Odluku iz članka 3. ove Uredbe. |
| 76 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Koeficijent ekomodulacije i koeficijent dostave podataka u Registar u prijelaznom razdoblju, Članak 10. | Članovi HR PSOR-a predlažu da se u Članak 10. doda novi stavak kojim će se definirati prijelazno razdoblje od minimalno 12 mjeseci, kako bi se obuhvatili periodi izrade poslovnih planova poslovnih subjekata za 2026. godinu, te koeficijent ekomodulacije uvrstio u izračune i sistemske postavke poslovnih subjekata, a time omogućio točan izračun novih namjenskih naknada za nadolazeći period. Obrazloženje: Fond će donošenjem predmetne Odluke, propisati nove iznose jediničnih naknada i koeficijente ekomonodulacije za pojedinu vrstu posebne kategorije otpada iz dodatka I do VIII ove Uredbe, čime će značajno utjecati na ranije planirana sredstva namijenjena u ove svrhe. Kako bi se proizvođači na vrijeme pripremili i planirali potrebne iznose, predlažemo definiranje prijelaznog razdoblja. | Nije prihvaćen | Prijelazno razdoblje je određeno člankom 10. stavkom 5. prijedloga Uredbe i traje tri mjeseca od stupanja na snagu Uredbe, a unutar kojeg je Fond obvezan donijeti Odluku iz članka 3. ove Uredbe. Predloženo prijelazno razdoblje od minimalno 12 mjeseci se ne prihvaća zbog rokova i obveza koje proizlaze iz zakonodavstva EU, a koje RH mora ispuniti u pogledu sakupljanja, oporabe i/ili recikliranja u 2025. godini. |
| 77 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Koeficijent ekomodulacije i koeficijent dostave podataka u Registar u prijelaznom razdoblju, Članak 10. | Članovi HR PSOR-a predlažu izmjenu stavka 1. na način da glasi: "…iz članka 3. stavka 5. ove Uredbe …" Obrazloženje: navedeni stavak ne odnosi se na donošenje odluke od strane Fonda koja sadrži iznos ekomodulacije. | Prihvaćen | Izmijenjeno. |
| 78 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Koeficijent ekomodulacije i koeficijent dostave podataka u Registar u prijelaznom razdoblju, Članak 10. | Članovi HR PSOR-a mišljenja su kako definirana naknada iz stavka 2. točke 7. alineje i) koja se odnosi na tekstilnu ambalažu u ovom trenutku pokriva samo mali postotak troškova oporabe ovog materijala u sustavu gospodarenja otpadnim tekstilom. Dodatno, izmjenama i dopunama Okvirne direktive o otpadu na EU razini propisuje se obveza uvrštavanja proizvođača tekstila i obuće u sustave proširene odgovornosti proizvođača. Proširivanjem liste obveznika stvorit će se preduvjeti za uspostavu sustava koji će biti održiv u smislu troškova sustava sakupljanja i obrade, odnosno obveza proizvođača koji takve proizvode stavljaju na tržište. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 79 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Koeficijent ekomodulacije i koeficijent dostave podataka u Registar u prijelaznom razdoblju, Članak 10. | Članovi HR PSOR-a predlažu da se stavak 2. ovog članka premjesti u Članak 4. koji se odnosi na povratnu naknadu i u kojem se u stavku 3. govori o izuzećima. Ovaj stavak može biti dio navedenih izuzeća. Mišljenja smo kako bi se uvrštavanjem navedenog stavka u Članak 4. ove Uredbe povećalo razumijevanja obveza od strane obveznika. | Djelomično prihvaćen | Uređeno u prijelaznoj odredbi članak 10. Uredbe. |
| 80 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Koeficijent ekomodulacije i koeficijent dostave podataka u Registar u prijelaznom razdoblju, Članak 10. | Članovi HR PSOR-a predlažu izmjene stavka 5. na način da glasi: "… u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe te uz uključivanje svih zainteresiranih dionika." Obrazloženje: mišljenja smo da je način obračuna i definiranje ekomodulacije te Odluke od strane Fonda kompleksan proces u koji bi trebalo uključiti svi zainteresirane dionike (proizvođače) i o kojem je potrebno provesti širu raspravu prije usvajanja. Ova Odluka direktno će utjecati na financijske planove proizvođača te nije dobro da se iznosi naknada mijenjaju tri mjeseca nakon početka kalendarske/financijske godine. Stoga se zalažemo za ovakvu dopunu stavka 5. i koja bi bila u skladu s člankom 105. stavkom 9. Zakona o gospodarenju otpadom, koji kaže da se troškovi uspostavljaju na transparentan način među dionicima koji za navedeno imaju pravni interes. | Nije prihvaćen | Odluka Fonda iz stavka 5. biti će prije donošenja objavljena na Središnjem portalu za savjetovanje s javnošću te će dionici koji imaju pravni interes moći sudjelovati u raspravi o budućim troškovima. |
| 81 | TAJANA TOMAŠEVIĆ | Koeficijent ekomodulacije i koeficijent dostave podataka u Registar u prijelaznom razdoblju, Članak 10. | 1) U cijelom članku 10. treba izmijeniti kod navođenja čl.3 st. 4 da se odnosi na čl. 3 st. 5 2) Članak 105. Zakona o gospodarenju otpadom: (1) Naknada gospodarenja otpadom je mjera kojom se osiguravaju usluge gospodarenja otpadom radi postizanja propisanih ciljeva gospodarenja otpadom u sklopu sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvoda. (16) Vlada uredbom iz članka 56. stavka 4. ovoga Zakona propisuje vrste proizvoda za koje se plaća naknada gospodarenja otpadom i način izračuna naknade gospodarenja otpadom. Zakon nije propisao da se uredbom definiraju iznosi naknada nego samo način izračuna naknade, (a ovim prijedlogom Uredbe utvrđuju se iznosi jediničnih naknada). Člankom 105. st. 5 Zakona propisano je da ukupna sredstva koja Fond prikupi naplatom naknade gospodarenja otpadom za određenu vrstu proizvoda ... moraju biti dostatna za nadoknadu troškova sudionika sustava gospodarenja predmetnim vrstama otpada. Iznosi jediničnih naknada u prijedlogu ove Uredbe nisu mijenjani u odnosu na dosadašnje iznose (koji nisu mijenjani godinama) - koji već sada nisu bili dostatni za nadoknadu cjelokupnih troškova sudionika koji obavljaju usluge gospodarenja otpadom (npr. sakupljanja, prijevoza i obrade). Utvrđivanjem ovakvih iznosa fiksiranih jediničnih naknada "u prijelaznom razdoblju" ne ostavlja se prostor za nužnu izmjenu/povećanje naknada za sve sudionike u sustavu gospodarenja ovim vrstama otpada, što dovodi u pitanje ekonomski održivo izvršenje usluga gospodarenja tim vrstama otpada. 3) Kojim aktom, temeljem čega će se "u prijelaznom razdoblju "odrediti naknade za sudionike sustava gospodarenja za npr. otpadne gume ako se člankom 11. ove predložene Uredbe u potpunosti stavljaju van snage određene Odluke kojima su bili definirani iznosi naknada za sudionike gospodarenja ovim vrstama otpada a drugdje (npr. Pravilnicima) te naknade nisu propisane? 4) da li rok za donošenje odluke naveden u čl. 10 st. 5 ove Uredbe ujedno i predstavlja prijelazno razdoblje? | Prihvaćen | 1) prihvaća se – izmijenjeno 2) odbija se - iznosi utvrđeni u ovome članku su iznosi koji trenutno vrijede i koji će se primjenjivati do uspostave naknade po novom izračunu sukladno predmetnoj Uredbi 3) naknade u prijelaznom razdoblju su određene upravo člankom 10. stavkom 1. ove Uredbe 4) da, rok u članku 10. stavku 5. upravo predstavlja prijelazno razdoblje. |
| 82 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | Koeficijent ekomodulacije i koeficijent dostave podataka u Registar u prijelaznom razdoblju, Članak 10. | U odnosu na stavak 1., naša članica predlaže dodatno provjeriti referira li se doista članak 3. stavak 4. Prijedloga na stavak 4. članka 3. s obzirom da se u njemu ne spominje odluka, već stoji: "Naknada gospodarenja otpadom ne plaća se za proizvod koji je proizveden u Republici Hrvatskoj i koji se izvozi ili iznosi sa teritorija Republike Hrvatske ili koji se provozi kroz teritorij Republike Hrvatske ili koji je obuhvaćen sustavom gospodarenja otpadom kojim upravlja Organizacija iz članka 95. Zakona." U odnosu na stavak 3. predlaže se stavljanje istoga pod članak 4., stavka 3., koji također propisuje iznimke od stavka 2. članka 4., kako bi se postigla jednostavnost razumjevanja ovog Priedloga uredbe. Nadalje, moli se pojašnjenje odnosi li se stavak 5. na stavak 5. članka 3. ovog Prijedloga uredbe. Članica je mišljenja kako je pogrešno naveden stavak 4. članka 3. na koji se ovaj stavak referira, budući da se odluka snavodi u stavku 5. članka 3. Također se predlaže dodati novi stavak 6. kojim će se definirati prijelazno razdoblje od minimalno 12 mjeseci, kako bi se obuhvatili periodi izrade poslovnih planova poslovnih subjekata za 2026. godinu, te koeficijent ekomodulacije uvrstio u izračune i sistemske postavke poslovnih subjekata, a time omogućio točan izračun novih namjenskih naknada za nadolazeći preriod. Primjerice: Fond će donošenjem odluke iz članka 3. stavka 2. ove Uredbe koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine, propisati iznose jediničnih naknada i koeficijente ekomonodulacije, iz dodatka I do VIII ove Uredbe. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se ispravak pozivanja sa stavka 4. na stavak 5. članka 3. Uredbe. Prijedlog dodavanja novog stavka kojim će se definirati prijelazno razdoblje od minimalno 12 mjeseci se odbija jer je prijelazno razdoblje već određeno stavkom 5. ovog članka. Predloženo prijelazno razdoblje od minimalno 12 mjeseci se ne prihvaća zbog rokova i obveza koje proizlaze iz zakonodavstva EU, a koje RH mora ispuniti u pogledu sakupljanja, oporabe i/ili recikliranja u 2025. godini. |
| 83 | CE-ZA-R CENTAR ZA RECIKLAŽU D.O.O. | Koeficijent ekomodulacije i koeficijent dostave podataka u Registar u prijelaznom razdoblju, Članak 10. | Stavak 5: Temeljem čega, kojih Odluka ili Pravilnika će se isplaćivati naknade za gospodarenje otpadom (sakupljanje, skladištenje, obrada i sl. ) do donošenje odluka Fonda, ako Uredba temeljem Zakona stavlja sve Odluke o naknadama van snage, a Pravilnici u kojima su bile definirane naknade za gospodarenje otpadom su stavljeni van snage donošenjem novih Pravilnika. | Primljeno na znanje | Fond upravlja sustavima gospodarenja posebnim kategorijama otpada te je obvezan osigurati kontinuitet u gospodarenju istima. |
| 84 | CE-ZA-R CENTAR ZA RECIKLAŽU D.O.O. | Koeficijent ekomodulacije i koeficijent dostave podataka u Registar u prijelaznom razdoblju, Članak 10. | U stavku jedan treba pisati: Do donošenja odluke iz članka 3. stavka 5., a ne stavka 4. Također u istom stavku nije navedeno da li su naknade s PDV ili bez PDV | Prihvaćen | Prihvaća se ispravak pozivanja sa stavka 4. na stavak 5. članka 3. Uredbe. Uređivanje obveze za PDV-om u Uredbi nije potrebno. |
| 85 | EKO-OZRA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU POSREDOVANJE I USLUGE | Koeficijent ekomodulacije i koeficijent dostave podataka u Registar u prijelaznom razdoblju, Članak 10. | Uz stavak 5. predlažemo da se odluka donese u roku od 6 mjeseci. Obzirom da su tvrtke izradile poslovne planove za 2025. svako povećanje visine iznosa naknada izravno utječe na tvrtku a u krajnjem slučaju i na potrošača Predlaže se da se članak 12 dopuni na način da glasi Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 4. stavka 1. ove Uredbe koji stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine i članka 3.st.2. koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. | Nije prihvaćen | Predložene odgode se odbijaju zbog rokova i obveza koje proizlaze iz zakonodavstva EU, a koje RH mora ispuniti u pogledu sakupljanja, oporabe i/ili recikliranja u 2025. godini. |
| 86 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | Koeficijent ekomodulacije i koeficijent dostave podataka u Registar u prijelaznom razdoblju, Članak 10. | AmCham-ov komentar na stavak 5.: Molimo pojašnjenje, odnosi li se stavak 5. članka 10. na stavak 5. članka 3. ovog Prijedloga Uredbe. Smatramo kako je krivo naveden stavak 4. članak 3. na koji se ovaj stavak referira. Budući da se odluka spominje u stavku 5. članka 3. Izmijeniti članak 10. stavak 5. tako da glasi: „Fond će donijeti odluku iz članka 3. stavka 5. ove Uredbe u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe.“ AmCham dodatno predlaže dodati stavak 6. kojim će se definirati prijelazno razdoblje od minimalno 12 mjeseci, kako bi se obuhvatili periodi izrade poslovnih planova poslovnih subjekata za 2026. godinu, te koeficijent ekomodulacije uvrstio u izračune i sistemske postavke poslovnih subjekata, a time omogućio točan izračun novih namjenskih naknada za nadolazeći period. Primjerice: Fond će donošenjem odluke iz članka 3. stavka 2. ove Uredbe koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine, propisati iznose jediničnih naknada i koeficijente ekomonodulacije, iz dodatka I do VIII ove Uredbe. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se ispravak pozivanja sa stavka 4. na stavak 5. članka 3. Uredbe. Predloženo prijelazno razdoblje od minimalno 12 mjeseci se ne prihvaća zbog rokova i obveza koje proizlaze iz zakonodavstva EU, a koje RH mora ispuniti u pogledu sakupljanja, oporabe i/ili recikliranja u 2025. godini. |
| 87 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | Koeficijent ekomodulacije i koeficijent dostave podataka u Registar u prijelaznom razdoblju, Članak 10. | AmCham-ov komentar na stavak 1.: Da li se misli na Odluku iz članka 3. stavka 5. Uredbe? Ako da, predlaže se izmijeniti broj stavka tako da stavak glasi: „Do donošenja odluke iz članka 3. stavka 5. ove Uredbe...“ | Prihvaćen | Prihvaća se ispravak pozivanja sa stavka 4. na stavak 5. članka 3. Uredbe. |
| 88 | MARKO ŠARIĆ | Koeficijent ekomodulacije i koeficijent dostave podataka u Registar u prijelaznom razdoblju, Članak 10. | Predlažem da se rok iz stavka 3. izmjeni te da novi rok bude 31. prosinca 2025. ili 1. lipnja 2026., kako bi se ubrzala implementacija, a idalje omogućila pravilna prilagodba | Nije prihvaćen | Rok iz stavka 3. usklađen je s odredbama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, a kojim je definiran sustav povratne naknade. |
| 89 | CE-ZA-R CENTAR ZA RECIKLAŽU D.O.O. | Prestanak važenja propisa, Članak 11. | Ovaj članak je nepotreban jer Zakon definira da se ova Odluka stavlja vam snage donošenjem Uredbe: Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama („Narodne novine“ broj 40/15 i 57/20) | Djelomično prihvaćen | Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama („Narodne novine“ broj 40/15 i 57/20) se briše iz članka 11. Uredbe. Članak 11. ostaje jer se njime stavlja van snage Odluka o izmjeni naknade u sustavu gospodarenja otpadnim uljima („Narodne novine“, broj 95/15 i 57/20). |
| 90 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | Prestanak važenja propisa, Članak 11. | Što je s Uredbom o gospodarenju otpadnom ambalažom NN97/2015. Ona ostaje i dalje na snazi, u kojem dijelu? | Primljeno na znanje | Temeljem članka 186. stavka 1. zakona o gospodarenju otpadom Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15, 7/20 i 140/20) prestaje važiti stupanjem na snagu ove Uredbe. |
| 91 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | Stupanje na snagu, Članak 12. | U nastavku iznosimo mišljenje članice iz prehrambenog sektora. Predlaže se dodati članak kojim se uređuje pitanje posebnog obračuna za slučaj ne postupanja u skladu s odredbama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadrži plastiku. Nnajavljeno je kako će iznosi biti precizirani Uredbom, što je izostalo te nije uređeno i dalje. Nadalje, članica postavlja sljedeće pitanje: "U slučaju da se plati naknada u tako utvrđenom iznosu, jesmo li onda kao proizvođači ambalaže koja ide u izvoz, a ima oznaku povratne naknade, u skladu sa Pravilnikom (čl. 30. stav 12. i 13.).?" | Djelomično prihvaćen | Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 12. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku uređeno je kroz koeficijent dostave podataka u registar koji se primjenjuje pri izračunavanju naknade za ambalažu prema broju jedinica ambalaže, a u sklopu izračuna naknade gospodarenja za ambalažu koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade. Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 13. ovog Pravilnika uređeno je kroz izmjene članka 4. ove Uredbe na način da se povratna naknada plaća za svu ambalažu od pića koja je označena oznakom sustava povratne naknade. |
| 92 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | Stupanje na snagu, Članak 12. | Članovi HR PSOR-a predlažu da se predmetni stavak nadopuni sljedećim tekstom: "… osim članka 4. stavka 1. ove Uredbe koji stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine. Odluka Fonda kojom se definiraju iznosi ekomodulacije, može stupiti na snagu najranije 1. siječnja 2026. godine." Obrazloženje: Proizvođači su za 2025. godinu već zaključili iznose naknada za gospodarenje otpadom u financijskim planovima temeljem iznosa koji su trenutno na snazi. Svaka izmjena u iznosu naknadne imat će direktan negativan utjecaj na formiranje konačne tržišne cijene pojedinog proizvoda tijekom 2025. godine za krajnjeg potrošača, budući da takve naknadne specifične i predodređene namjene, direktno utječu na trošak proizvođača i ne mogu se amortizirati kroz druge uštede ili proračunske linije iz financijskog plana. | Nije prihvaćen | Prijedlog da Odluka Fonda stupi na snagu 1. siječnja 2026. godine se odbija zbog rokova i obveza koje proizlaze iz zakonodavstva EU, a koje RH mora ispuniti u pogledu sakupljanja, oporabe i/ili recikliranja u 2025. godini. |
| 93 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | Stupanje na snagu, Članak 12. | Naša članica predlaže dopuniti članak kako slijedi: "Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 4. stavka 1. ove Uredbe koji stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine; i članka 3. stavka 2. ove Uredbe koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine." Proračun za 2025. godinu za većinu tvrtki je u ovom trenutku već zaključen iznosima naknade za gospodarenje otpadom koji su trenutno na snazi, te će bilo kakve naknadne izmjene imati direktan negativan utjecaj na formiranje konačne tržišne cijene tijekom 2025. godine za krajnjeg potrošača, budući da takve naknadne specifične i predodređene namjenje, direktno utječu na trošak prizvođača i ne mogu se amortizirati kroz druge uštede ili proračunske linije. | Nije prihvaćen | Prijedlog da članak 3. stavak 2. Uredbe stupi na snagu 1. siječnja 2026. godine se odbija zbog rokova i obveza koje proizlaze iz zakonodavstva EU, a koje RH mora ispuniti u pogledu sakupljanja, oporabe i/ili recikliranja u 2025. godini. |
| 94 | EKO-OZRA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU POSREDOVANJE I USLUGE | Stupanje na snagu, Članak 12. | predlažemo izmjenu na način da glasi Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 4. stavka 1. ove Uredbe koji stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine i članka 3.st.2. koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. | Nije prihvaćen | Prijedlog da članak 3. stavak 2. Uredbe stupi na snagu 1. siječnja 2026. godine se odbija zbog rokova i obveza koje proizlaze iz zakonodavstva EU, a koje RH mora ispuniti u pogledu sakupljanja, oporabe i/ili recikliranja u 2025. godini. |
| 95 | EKO-OZRA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU POSREDOVANJE I USLUGE | Stupanje na snagu, Članak 12. | Dopuniti članak: „Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 4. stavka 1. ove Uredbe godine; i članka 3. stavka 2. ove Uredbe koji stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine. | Nije prihvaćen | Prijedlog da članak 4. stavak 1. i članak 3. stavak 2. Uredbe stupe na snagu 1. siječnja 2026. godine se odbija zbog rokova i obveza koje proizlaze iz zakonodavstva EU, a koje RH mora ispuniti u pogledu sakupljanja, oporabe i/ili recikliranja u 2025. godini. |
| 96 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | Stupanje na snagu, Članak 12. | Treba dodati članak kojim se uređuje pitanje posebnog obračuna za slučaj ne postupanja u skladu s odredbama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadrži plastiku, najavljeno je da će iznosi biti precizirani Uredbom, što je izostalo, nije uređeno i dalje. Nije jasno kad će se plati naknada u tako utvrđenom iznosu, jesmo li onda kao proizvođači ambalaže koja ide u izvoz, a ima oznaku povratne naknade, u skladu sa Pravilnikom (čl. 30. stav 12. i 13.). | Djelomično prihvaćen | Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 12. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku uređeno je kroz koeficijent dostave podataka u registar koji se primjenjuje pri izračunavanju naknade za ambalažu prema broju jedinica ambalaže, a u sklopu izračuna naknade gospodarenja za ambalažu koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 13. ovog Pravilnika uređeno je kroz izmjene članka 4. ove Uredbe na način da se povratna naknada plaća za svu ambalažu od pića koja je označena oznakom sustava povratne naknade. |
| 97 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | Stupanje na snagu, Članak 12. | Dopuniti članak: „Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 4. stavka 1. ove Uredbe koji stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine; i članka 3. stavka 2. ove Uredbe koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine.“ Obrazloženje: Proračun za 2025. godinu svake članice Industrije, već je zaključen iznosima naknade za gospodarenje otpadom koji su trenutno na snazi, te će bilo kakve naknadne izmjene imati direktan negativan utjecaj na formiranje konačne tržišne cijene tijekom 2025. godine za krajnjeg potrošača, budući da takve naknadne specifične i predodređene namjene, direktno utječu na trošak proizvođača i ne mogu se amortizirati kroz druge uštede ili proračunske linije. | Nije prihvaćen | Prijedlog da članak 3. stavak 2. Uredbe stupi na snagu 1. siječnja 2026. godine se odbija zbog rokova i obveza koje proizlaze iz zakonodavstva EU, a koje RH mora ispuniti u pogledu sakupljanja, oporabe i/ili recikliranja u 2025. godini. |
| 98 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI, DODATAK II. | Članovi HR PSOR-a predlažu da se u sklopu Dodatka II. propiše minimalni iznos naknade propisan Člankom 49. stavkom 5. i stavkom 6. Pravilnika o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda. U ovom trenutku navedena naknada nije jasno propisana niti se u tekstu Uredbe može pronaći referenca na nju. | Nije prihvaćen | Ova Uredba uređuje naknadu gospodarenja otpadom i povratnu naknadu a ne uređuje nadoknadu posjedniku otpadnog vozila iz članka 49. stavka 5. i 6. Pravilnika o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda. Stupanjem na snagu Uredbe prestat će važiti Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama (NN 40/15, 57/20) te će Fond spomenutu nadoknadu utvrditi Odlukom. |
| 99 | CE-ZA-R CENTAR ZA RECIKLAŽU D.O.O. | DODATAK II., NAKNADA GOSPODARENJA OTPADOM ZA VOZILA | U formuli NGO VMN =N VMN x m VMN x k E x k R nedostaje “nadoknada” posjedniku koja se isplaćuje temeljem Pravilnika, a Pravilnik definira da će biti navedena u Uredbi | Nije prihvaćen | Ova Uredba uređuje naknadu gospodarenja otpadom i povratnu naknadu a ne uređuje nadoknadu posjedniku otpadnog vozila iz članka 49. stavka 5. i 6. Pravilnika o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda. Stupanjem na snagu Uredbe prestat će važiti Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama (NN 40/15, 57/20) te će Fond spomenutu nadoknadu utvrditi Odlukom. |
| 100 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI, DODATAK III. | Članovi HR PSOR-a primjećuju kako e-cigarete još uvijek nisu prepoznate kao zasebna vrsta EE otpada, u Dodatku 4. Pravilnika o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2023_10_124_1717.html), iste se svrstavaju u kategoriju 5. Mala oprema, podkategoriju Ostala mala oprema. Članovi HR PSOR-a pitaju se: je li ovakav način klasifikacije dobar te postavljaju pitanje hoće li biti nekih promjena u klasifikaciji EE otpada, unutar kojeg će E-CIGARETE dobiti posebnu kategoriju? Naime, prazne šarže E-CIGARETA sastoje se od plastičnog dijela, elektroničkog dijela, kao i od ostataka kemikalije/tekućine u spremniku. Zbog ovakvog sastava nije jasno u koju ih kategoriju svrstati. Poznato nam je kako neke ovlaštene tvrtke koje se bave prikupljanjem elektroničkog otpada (EE otpada) e-cigarete klasificiraju pod “05. Mala oprema (jer nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm), pod „Ostala mala oprema“. Molimo uputu na koji način kategorizirati ovu vrstu otpada. | Primljeno na znanje | Predmetni komentar/primjedba/upit tiče se Pravilnika o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda i nije predmet ove Uredbe. |
| 101 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | UREDBA O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI, DODATAK III. | Članovi HR PSOR-a zalažu se za cjelovitu primjenu sustava gospodarenja ovom kategorijom otpada. Želimo naglasiti kako unatoč činjenici da proizvođači plaćaju naknadu u Fond, još uvijek nije uspostavljen sustav sakupljanja i oporabe za sve kategorije proizvoda za koje je naknada plaćena. Konkretno, trenutno ne postoji rješenje za solarne panele i fluo cijevi, a za iste se plaća naknada tijekom uvoza, odnosno stavljanja na tržište a slična situacija je i s tonerima kod kojih je dodatni izazov kad je toner dio printera, a printer pripada EE otpadu. Zalažemo se za uspostavu svih sustava za koje je naknada plaćena te objave jasnih uputa od strane Fonda o načinu postupanja za krajnje korisnike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 102 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | DODATAK VI., NAKNADA GOSPODARENJA OTPADOM ZA AMBALAŽU | Članovi HR PSOR-a mole pojašnjenje vezano uz paragraf 2. alineje 4. i 5., odnosno zbog čega su papir i karton odvojeno navedeni? Ukoliko će ovo biti odvojeno, obveznici će morati odvojiti dodatno vrijeme i uložiti dodatna sredstva kako bi izvršili prilagodbe u programskim paketima za matične podatke proizvoda kako bi izvršili obvezu. Stoga molimo pojašnjenje navedenih izmjena. | Prihvaćen | Izmijenjeno, papir/karton su navedeni kao jedan ambalažni materijal. |
| 103 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | DODATAK VI., NAKNADA GOSPODARENJA OTPADOM ZA AMBALAŽU | Članovi HR PSOR-a predlažu izmjenu paragrafa 3., odnosno da se za mlijeko i mliječne proizvode definira posebna formula koja će jasno definirati konkretan način izračuna. Obrazloženje: iz trećeg paragrafa uvodnog teksta Dodatka VI. nije jasno koji izračun je relevantan; je li ono što je izričito navedeno pod jediničnim naknadama prema vrsti materijala u članku 10. ili ovaj dio koji definira postotni iznos, jer se ne radi o istim iznosima, te je potrebno dodatno pojašnjenje. Trenutno samo na primjeru polimera iznos naknade za mlijeko je 54,42 € – temeljem članka 10., dok je za isti materijal prema Dodatku VI. Izračun sljedeći 54,75 €/t (99,54 *55%=54,747€). | Nije prihvaćen | Jedinične naknade iz članka 10. Uredbe primjenjuju se do donošenja odluke iz članka 3. stavka 5. Uredbe. Stupanjem na snagu Uredbe, Fond će odlukom propisati iznose jediničnih naknada i koeficijente ekomodulacije iz Dodatka I. do VIII. Uredbe. Smatramo da za mlijeko i mliječne proizvode nije potrebna posebna formula, budući da je Uredbom jasno regulirano da jedinična naknada prema vrsti ambalažnog materijala za ambalažu od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda iznosi 55% iznosa jedinične naknade za ambalažu od drugog proizvoda u odgovarajućem ambalažnom materijalu. |
| 104 | HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ | DODATAK VI., NAKNADA GOSPODARENJA OTPADOM ZA AMBALAŽU | Članovi HR PSOR-a zalažu se za izmjenu u točci 2) ovog Dodatka na način da se uvede dodatni koeficijent u formulu za gospodarenje ambalažom obuhvaćenom sustavom povratne naknade. Ovaj koeficijent bi trebao uključivati i kaznu za proizvođača koji ambalažu označava suprotno članku 30. stavkom 12. i stavkom 13. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku (NN 137/2023). U ovom trenutku to nije vidljivo iz formule. Ukoliko je koeficijent 5 naveden u formuli za proizvođače koji ne izvrše prijavu u Registar taj koji uključuje i navedenu kaznu, predlažemo da se to jasno navede u članku 4. ove Uredbe. | Djelomično prihvaćen | Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 12. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku uređeno je kroz koeficijent dostave podataka u registar koji se primjenjuje pri izračunavanju naknade za ambalažu prema broju jedinica ambalaže, a u sklopu izračuna naknade gospodarenja za ambalažu koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade. Pitanje posebnog obračuna iz članka 30. stavka 13. ovog Pravilnika uređeno je kroz izmjene članka 4. ove Uredbe na način da se povratna naknada plaća za svu ambalažu od pića koja je označena oznakom sustava povratne naknade. |
| 105 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | DODATAK VI., NAKNADA GOSPODARENJA OTPADOM ZA AMBALAŽU | Naša članica predlaže ispraviti formulu pod točkama 1) i 2) budući da je jedinična naknada za ambalažu izražena u eurima po kilogramu, izražena krivom oznakom u formuli izračuna iznosa. | Prihvaćen | Izmijenjeno. |
| 106 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | DODATAK VI., NAKNADA GOSPODARENJA OTPADOM ZA AMBALAŽU | NJ =N AB x B J x k R Da li umjesto slova N, u izrazu (formuli) trebaju stajati slova JN? pri čemu je: NJ – iznos za ambalažu prema broju jedinica ambalaže u eurima JN AB – jedinična naknada za ambalažu prema broju jedinica ambalaže izražena u eurima po jedinici ambalaže B J – broj komada jedinica ambalaže u sustavu povratne naknade k R – koeficijent dostave podataka u Registar | Prihvaćen | Izmijenjeno. |
| 107 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | DODATAK VI., NAKNADA GOSPODARENJA OTPADOM ZA AMBALAŽU | AmCham-ov komentar na stavak 2.: NVM =N A x m AP x k E Da li umjesto slova N, u izrazu (formuli) trebaju stajati slova JN? pri čemu je: NVM – iznos za ambalažu prema vrsti ambalažnog materijala u eurima JN A – jedinična naknada za ambalažu izražena u eurima po kilogramu m AP – masa ambalaže izražena u kilogramima k E – koeficijent ekomodulacije | Prihvaćen | Izmijenjeno. |
| 108 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | DODATAK VI., NAKNADA GOSPODARENJA OTPADOM ZA AMBALAŽU | AmCham-ov komentar na stavak 2.: NGO AP =VM + NJ Da li umjesto slova VM, u izrazu (formuli) trebaju stajati slova NVM? pri čemu je: NGO AP – iznos naknade gospodarenja otpadom za ambalažu u eurima NVM – iznos za ambalažu prema vrsti ambalažnog materijala u eurima NJ – iznos za ambalažu prema broju jedinica ambalaže u eurima | Prihvaćen | Izmijenjeno. |
| 109 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | DODATAK VI., NAKNADA GOSPODARENJA OTPADOM ZA AMBALAŽU | AmCham-ov komentar na stavak 1.: Nije jasno kako se računa umanjenje. Predlažemo detaljnije regulirati izraz (formulu) koji bi se primjenjivao samo na povratnu ambalažu. | Prihvaćen | U Dodatku VI. Dodana je formula koja se primjenjuje samo na povratnu ambalažu. |
| 110 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | DODATAK VI., NAKNADA GOSPODARENJA OTPADOM ZA AMBALAŽU | 1) Iznos naknade gospodarenja otpadom za ambalažu, koja nije obuhvaćena sustavom povratne naknade, izračunava se prema slijedećem izrazu: • NGO A =N A x m A x k E x k R • Da li umjesto slova N, u izrazu (formuli) trebaju stajati slova JN? pri čemu je: NGO A – iznos naknade gospodarenja otpadom za ambalažu u eurima JN A – jedinična naknada za ambalažu izražena u eurima po kilogramu m A – masa ambalaže u kilogramima Za povratnu ambalažu: Da li je m A masa novonabavljene ambalaže ili već umanjena novonabavljena za zbrinutu količinu? Trebalo bi detaljnije pojasniti izraze za povratnu ambalažu jer nije razumljivo primjenjuje li se koef. ekomodulacije i koef. dostave u Registar na već umanjenu masu novonabavljene ambalaže za zbrinutu ili samo na novonabavljenu pa se od ukupnog iznosa oduzima iznos naknade za zbrinutu na koju se ne primjenjuje koef. ekomodulacije i koef. dostave podataka u Registar? | Prihvaćen | Izraz je ispravljen i usklađen. U Dodatku VI. dodana je formula koja se primjenjuje samo na povratnu ambalažu. |