Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o javnoj nabavi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HOK NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI Poštovani, slijedom javno otvorenog savjetovanja za Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o javnoj nabavi, u roku trajanja savjetovanja dajemo općenitu primjedbu na predložene ciljeve i opcije. Kroz postupak donošenja novog Zakona o javnoj nabavi smatramo potrebnim u većoj mjeri neposredno uključiti dionike iz gospodarstva, kako bi obrti i trgovačka društva imali priliku iznijeti svoja iskustva iz provedbe javnih natječaja i ukazati na probleme koje izmjenama zakonske regulative treba rješavati, izvan opsega nužnog usklađivanja s EU direktivama. Posebno ukazujemo na činjenicu da su postupci javne nabave većini obrtnika teško dostupni zbog njihove složenosti, pa se obrtnici u tim postupcima pojavljuju tek kao podugovarači sa znatno nepovoljnijim uvjetima. Upravo zato trebalo bi kod donošenja novog Zakona voditi računa po primjeni načela „mislimo prvo na male“ („Think small first“), kako bi se već zakonskim odredbama osiguralo obrtnicima i malom gospodarstvu da budu obavezno uključeni u ugovaranje nabavke roba, usluga i radova npr. s najmanje 25% vrijednosti ukupne nabavke. Time bi se stvorilo poticajno okruženje za razvoj malog gospodarstva. Također se predlaže za svakog velikog ponuđača uvesti obvezu da prilikom prijave na javni natječaj dokaže uredno podmirene obveze prema svojim podugovaračima iz prethodnih poslova. Ovako propisanom obvezom dodatno bi se osnažila provedba propisa o obveznim rokovima plaćanja i smanjio broj situacija u kojima, nakon obavljenog posla, podugovaračima računi nisu plaćeni. Nadamo se da ćete naše prijedloge razmotriti i u daljnji postupak izrade i donošenja Zakona uključiti Hrvatsku obrtničku komoru kao predstavnika interesa obrtnika. Primljeno na znanje Ministarstvo gospodarstva je aktom Klasa: 011-01/16-01/11, Urbroj: 526-06-02-01/1-16-1 od 24. veljače 2016. pozvalo ključne dionike u sustavu javne nabave, između ostalog i Hrvatsku obrtničku komoru, da dostave svoja očitovanje u vezi s poteškoćama s kojima se susreću u primjeni važećeg Zakona o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) te daju prijedloge za unaprjeđenje zakonodavnog okvira iz područja javne nabave. Hrvatska obrtnika komora nije dostavila svoje očitovanje na predmetni dopis. Vezano za prijedloge, isti će biti razmotreni prilikom izrade Nacrta prijedloga Zakona o javnoj nabavi.
2 Taurus info d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, 2. CILJEVI Poštovani, Odluka o isključivanju najjeftinije i najskuplje ponude u javnim nadmetanjima neće riješiti ništa. Ovim prijedlogom jednostavno če doči do situacije da če se jeftina i nekvalitetna roba nuditi po višim cijenama, drugim riječima kvaliteta takvim postupkom nije zajamčena. Predlažemo da se u Članak 81. ZOJN uvrsti da je ponuditelj obavezan dostaviti dokaz o ne kršenju patentnih prava za onu robu za koju je to moguće dokazati. Primljeno na znanje Nacrtom prijedloga Zakona o javnoj nabavi ne predviđa se mogućnosti isključenja najjeftinije i najskuplje ponude s obzirom da bi takvo postupanje bilo suprotno stečevini Europske unije budući da EU direktive o javnoj nabavi definiraju ekonomski najpovoljniju ponudu kao kriterij za odabir ponude. Vezano za komentar o članku 81. važećeg Zakona o javnoj nabavi, isti će biti razmotreni prilikom izrade Nacrta prijedloga Zakona o javnoj nabavi.
3 Irena Dubravec NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, 2. CILJEVI U tekstu prijedloga svakako treba iskazati i usklađivanje s ciljevima Nacionalnog akcijskog plana za zelenu javnu nabavu. Vlada Republike Hrvatske je na 244. sjednici održanoj dana 26. kolovoza 2015. godine usvojila prvi Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom do 2020. godine. (http://www.mzoip.hr/hr/klima/odrziva-proizvodnja-i-potrosnja.html; http://ec.europa.eu/environment/gpp/index_en.htm ). Iako je u provedbi države članice EU zelena javna nabava dobrovoljni instrument, na razini Europske unije 7. Akcijski program za okoliš „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta“ (2013.) kao strateški cilj do 2020. godine za cijelu Europsku uniju (u daljnjem tekstu: EU) postavlja provedbu od najmanje 50% javne nabave uz primjenu mjerila zelene javne nabave. Proces razvoja i revizije mjerila za zelenu javnu nabavu (zeleni kriteriji) vodi Europska komisija, a države članice EU same odlučuju u kojem će ih opsegu koristiti u postupcima javne nabave. Primljeno na znanje Nacrtom prijedloga Zakona o javnoj nabavi predviđeno je prenošenje odredbi Direktive 2014/24/EU koje uređuju pitanja zelene javne nabave, a što je u skladu s ciljevima Nacionalnog akcijskog plana za zelenu javnu nabavu.
4 mr.sc. Ivan Šprajc NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, 2. CILJEVI Navedeni ciljevi, smatram, postavljeni su generalno prihvatljivo. Naravno, usklađivanje s EU-direktivama tražit će značajno konkretnije odluke kod pojedinih instituta no polazište svakako mogu predstavljati navedeni ciljevi. GONG-ovu intervenciju smatram promašenom u dijelu u kojem se ista više bavi preporukama samo jednog organizacijskog dijela sustava javne nabave. U dijelu u kojem se ova preporuka dotiče ZOJN-a i nj ciljeva smatram je također djelomično deplasiranom. U tom smislu navest ću samo nekoliko argumenata koji dokazuju moje tvrdnje; - broj glasova s kojim se neki akt (pa čak i zakonski prijedlog) prihvaća u parlamentu još ništa ne govori o njegovoj sukladnosti višim pravnim izvorima. Kada bi to beziznimno bio slučaj institucija ustavnog suda bila bi suvišna a dobro znamo da to nije tako; - spomenuto Izvješće DKOM-a za 2014. g. sadrži i slijedeće tvrdnje koje su, držim, opasne po načelo pravne sigurnosti te predstavljaju presedansko nepoštivanje sudske vlasti. Citiram: "...meritorne poništavajuće presude upravnih sudova, u nekim slučajevima predstavljaju udar na konzistentnost pravne prakse u javnoj nabavi, koja se formirala tijekom razdoblja od 10-tak godina i detaljno je praćena od strane sudionika postupka." (str. 28. Izvješća DKOM-a za 2014.g.) Sapienti sat! - neke od preporuka DKOM-a iz spomenutog Izvješća za 2014.g. su kontradiktorne i pravno ne pretjerano korisne pa je njihovo bezrezervno prihvaćanje jednako tako nepreporučljivo. Primjerice, obligatorno uvođenje još jednog stupnja pravne zaštite prije obraćanja DKOM-u nikako ne može predstavljati ubrzanje postupka (kad već postoji DKOM). Nadalje, neke preporuke DKOM-a pokazuju nepoznavanje ZUP-a koji već, e.g, sadrži institut obligatornog imenovanja punomoćnika za prijem pismena za osobe koje se nalaze izvan RH itd; - noveliranje zakonodavstva o javnoj nabavi posljedica je, među inima, promjena kako pravne prakse na EU-razini tako i prakse na razini našeg pravnog poretka pa je besmisleno idealizirati nepromjenjivost zakonodavstva jer to po samoj naravi pravnih propisa i sudovanja nije moguće. Zaključno, pružam podršku kolegama iz Ministarstva gospodarstva u implementaciji EU-direktiva u novi ZOJN te jednako tako pružam im podršku u pažljivom odabiru preporuka koje dolaze kako iz sustava javne nabave a još više pažnje je potrebno kada preporuke dolaze iz laičkih krugova izvan sustava javne nabave. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru te ga primamo na znanje.
5 GONG NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, 2. CILJEVI Smatramo da ciljevi izmjene Zakona o javnoj nabavi nisu adekvatno postavljeni, odnosno da je zanemareno Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2014. godinu, koje je detektiralo višestruke potrebe za izmjenama zakonskog okvira koje bi značajno unaprijedile sustav nadzora i prevencije u hrvatskom sustavu javne nabave. Smatramo da izmjene Zakona o javnoj nabavi zbog europskih direktiva treba iskoristiti kako bi se odstranile druge prepoznate manjkavosti u zakonskom okviru za javnu nabavu. U protivnom će se detektirane manjkavosti morati sanirati naknadnim izmjenama Zakona, čime bi se nepotrebno doprinijelo povećanju pravne nesigurnosti za investitore te uslijed toga smanjenju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Smatramo da u predstojećim izmjenama Zakona, Ministarstvo gospodarstva ne smije zanemariti nalaze istaknute u Izvješću DKOM-a, budući da je Izvješće usvojeno od strane Vlade RH, te je dobilo praktički jednoglasnu podršku svih političkih opcija zastupljenih u Hrvatskom saboru (usvojeno s 135 glasova za, uz 2 suzdržana glasa). Naposljetku, aktivnost broj 23 Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje 2015.-2020. predviđa da izrada novog zakonskog okvira za javnu nabavu podrazumijeva i donošenje novog Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Primljeno na znanje Primjedbe iz Godišnjeg izvješća Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave biti će uzete u obzir pri izradi Nacrta prijedloga Zakona o javnoj nabavi. Vezano za komentar o donošenju novog Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave ističe se da je predmet savjetovanja Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o javnoj nabavi, a ne za Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave.
6 ACT Grupa 3. MOGUĆE OPCIJE , 3.4. OPCIJA 4: – (normativno rješenje) Zemlje članice EU bi trebale uključiti odredbe o rezerviranim ugovorima (članak 20. Direktive o javnoj nabavi (2014/24/EU)) u nacionalno zakonodavstvo: ugovorna bi tijela zatim trebala pojedine natječaje namijeniti zaštitnim radionicama i poduzećima čiji je glavni cilj radna integracija osoba s invaliditetom i osoba u nepovoljnom položaju (društveni poduzetnici sukladno Strategiji za razvoj društvenog poduzetništva 2015-2020). Posljednju rečenicu bi trebalo izmijeniti: "Također, novim zakonom bit će stavljen jači naglasak na upotrebu ekonomski najpovoljnije ponude kao kriterija za odabir ponuda, mogućnost rezerviranih ugovora za zaštitne radionice i društvene poduzetnike, kao i korištenje elektroničkih sredstava komunikacije u postupcima javne nabave." Prihvaćen Nacrtom prijedloga Zakona o javnoj nabavi predviđeno je prenošenje članka 20. Direktive 2014/24/EU koji uređuje pitanje rezerviranih ugovora.