Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Uredbe o posebnoj upotrebi pomorskog dobra

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 SILVIJA JENKAČ JURETIĆ UREDBA O POSEBNOJ UPOTREBI POMORSKOG DOBRA U ime društva HOPS d.d.: Konačan ugovor o koncesiji na pomorskom dobru za posebnu upotrebu za linijske objekte trebao bi se sklopiti temeljem geodetske snimke izvedenog stanja, odnosno geodetske snimke koja se predaje u Hrvatski hidrografski institut. Naime, radi specifičnosti podmorskih radova često nije moguće u svakoj točci položiti linijski objekt prema geodetskoj situaciji sa obuhvatom posebne upotrebe, predviđene čl. 3, pomorskog dobra na kopiji katastarskog plana, te na kopiji zemljišnoknjižnog plana ako na predmetnom području postoji dvojna numeracija, preklopljen na digitalnu ortofoto kartu s označenim svim lomnim točkama morskog dijela pomorskog dobra koje se daje na posebnu upotrebu. Navedena odstupanja nisu u koliziji sa zakonskom regulativom, jer je Jadransko more jedinstvena katastarska čestica. Prihvaćen U tekst Uredbe je dodan novi članak 9. kojim se obavezuje Ovlaštenika posebne upotrebe na dostavu snimke izvedenog stanja Davatelju posebne upotrebe te će se u slučaju eventualnih razlika isto urediti dodatkom ugovora.
2 IVICA MEŠTROVIĆ UREDBA O POSEBNOJ UPOTREBI POMORSKOG DOBRA, Članak 5. Odašiljači i veze d.o.o. ovim putem očituje se na prijedlog Uredbe. S obzirom da se ovdje radi o načinu upotrebe pomorskog dobra koji je definiran važećim „Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama“ u članku 11. stavku 3. gdje stoji : „(3) Posebna upotreba pomorskog dobra je vremenski ograničeno pravo upotrebe pomorskog dobra u svrhu obavljanja djelatnosti koja se ne obavlja radi stjecanja dobiti, s ili bez prava korištenja građevina i zahvata u prostoru te u skladu s uredbom iz članka 14. stavka 4. točke 11. ovoga Zakona.“ Mišljenja smo da bi određivanje naknade trebalo biti vezano na fizičko zauzimanje prostora (npr. 1m širine po dužnom metru trase kabela) i eventualno neke druge karakteristike „građevine“ kao što su npr. mogući utjecaj na okoliš, dimenzije građevine (presjek) i sl., a bez razmatranja moguće ekonomske koristi takvih građevina pošto je ista isključena po samoj definiciji posebne upotrebe pomorskog dobra. U članku 5. stavak 1. redni broj 9. predložena naknada za posebnu upotrebu pomorskog dobra za Elektronički komunikacijsku infrastrukturu predložena je u visini 1,13 eura/m2. S tehničkog aspekta, uspoređujući iznos naknade za ostale slične vrste građevine smatramo da bi ista trebala biti usklađena s ostalim građevinama sličnih karakteristika te koje predstavljaju sličan zahvat u prostoru. Tako npr. naknada za polaganje energetskog kabela jednožilnog iznosi 0,27 eura/m2, a naknada za trožilni energetski kabel iznosi 0,66 eura/m2. Elektronička komunikacijska infrastruktura također se odnosi na polaganje podmorskih svjetlovodnih kabela dimenzija koje su značajno manje (promjer) od energetskih kabela. Razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture na otocima prepoznat je i u više strateških dokumenata RH iz čega je jasno razvidno da je razvoj predmetne infrastrukture od strateškog interesa RH. Usvojena Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine u Strateškom cilju 12. Razvoj pametnih i održivih otoka pod prioritetima provedbe politike na području razvoja pametnih i održivih otoka navodi: „razvoj i izgradnja podmorsko-kopnene svjetlovodne širokopojasne infrastrukture i pristupnih elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta“ kao jednu od ključnih točaka za provođenje strategije razvoja na otocima uz razvoj „javne infrastrukture (komunalne, vodovodne, prometne, poslovne i društvene)“. Nacionalnim planom razvoja otoka 2021.-2027. prepoznato je da otoke karakteriziraju nedovoljna razina digitalizacije javnih usluga i nedostatak korisničkog iskustva u digitalnim uslugama, a kao osnovna potreba prepoznata je mogućnost korisnicima na otocima pružati istu kvalitetu i razinu usluga koje se obavljaju putem elektroničkih komunikacijskih mreža kao u urbanim sredinama. Navedena potreba naročito je istaknuta tijekom turističke sezone kada kapacitet baznih stanica ne zadovoljava potrebe budući da se broj korisnika tijekom ljetnih mjeseci na otocima povećava 3-5 puta. Unatoč tome, operatori ne pronalaze komercijalni interes za proširenjem mreže za vršni period, budući da to iziskuje značajna infrastrukturna ulaganja koja nisu opravdana u ostatku godine. Razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture prepoznata je kao jedan od prioriteta javne politike u srednjoročnom razdoblju – „7.4. Prioritet 4. Mobilnost i povezivost otočnog prostora - Posebni cilj 4.1. Unapređenje IKT infrastrukture na otocima i digitalizacija“ u okviru Nacionalnog plana razvoja otoka. Nadalje, Vlada RH donijela je Odluku o donošenju Nacionalnog programa razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja kojim se planira u ruralnim područjima i na otocima izgraditi infrastrukturne preduvjete za pružanje usluga temeljenih na mrežama vrlo velikog kapaciteta (tzv. brzi internet), a kako bi se smanjio digitalni jaz između ruralnih/otočnih sredina i urbanih središta te pružila jednaka mogućnost za rast gospodarstva i kvalitetu života na cijelom području RH. Ovim programom cjelokupno područje mora i otoka zadovoljava kriterije ovog programa i obuhvaćeno je samim programom, obzirom da privatni, profitno orijentirani operatori nemaju komercijalni interes za ovako značajnim infrastrukturnim ulaganjima čime se otoke stavlja u bitno nepovoljniji položaj po pitanju usluga koje se pružaju putem mreža vrlo velikog kapaciteta, a koje su sve više prisutne. Iz svih navedenih razloga smatramo da bi naknada za posebnu upotrebu pomorskog dobra u svrhu izgradnje i uporabe elektroničke komunikacijske infrastrukture trebala biti određena prema naknadi za slične građevine definirane predmetnom Uredbom (energetski kabeli) ili za građevine koje se „Nacionalnom razvojnom strategijom“ dovode u istu prioritetnu skupinu s elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom (vodovodna i kanalizacijska infrastruktura), a kako bi se stvorili preduvjeti za provedbu infrastrukturnih ulaganja koja se provode prema javnom DBO (engl. Design, Build and Operate) modelu s obvezom neprofitnosti čime će se omogućiti jednoliki razvoj cijele zemlje i smanjiti dosadašnje razlike u razvijenosti između pojedinih dijelova Hrvatske, posebno za ruralna i udaljena područja (npr. otoke). Uvažavajući naše mišljenje, držimo da bi predmetna Uredba bila istog usmjerenja razvoja RH kao i dokumenti navedeni strateškog planiranja čime bi direktno doprinijela razvoju agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji komercijalni interes za ulaganja, kao infrastrukturnom preduvjetu za digitalizaciju ruralnih područja i otoka. Prihvaćen Naknada za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu je smanjena sa 1,13 na 0,66 eura/m2. Širina koridora nije zadana s obzirom da ista ovisi o projektnoj dokumentaciji.
3 IVA CIBULIĆ BLAŽEVIĆ UREDBA O POSEBNOJ UPOTREBI POMORSKOG DOBRA, Članak 5. Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT) se ovim putem očituje na prijedlog Uredbe o posebnoj upotrebi pomorskog dobra. Sukladno prijedlogu Uredbe, predlaže se definirati fiksne iznose naknada za posebnu upotrebu pomorskog dobra, ovisno o vrsti građevine. U tom smislu se predlaže za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu (EKI) definirati iznos od 1,13 EUR/m2, dok se za ostale usporedive infrastrukture (primjerice energetski kabeli) predlaže definirati značajno niže naknade (0,27 EUR/m2 odnosno 0,66 EUR/m2). Nije jasno iz kojih se razloga za posebnu upotrebu pomorskog dobra za EKI predlaže značajno veći iznos naknade nego za energetsku i ostalu infrastrukturu. Skrećemo pažnju da je Odlukom Vlade o visini naknade o osnivanju prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti (NN 87/14) naknada za EKI na javnoj cesti i naknada za električne vodove na javnoj cesti izjednačena pa nije jasno zašto je u slučaju pomorskog dobra predviđeno toliko odstupanje u iznosima naknade za EKI i iznosima naknade za energetske vodove. Predlažemo stoga osiguravanje jednakog pristupa unutar Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kako u odnosu na reguliranje javnih cesta tako u odnosu na regulaciju pomorskog dobra. Ujedno skrećemo pažnju da je EKI sukladno Zakonu o elektroničkim komunikacijama infrastruktura od interesa za Republiku Hrvatsku te su podmorski EKI kabeli nužan preduvjet za digitalizaciju hrvatskih otoka te stoga naknade za korištenje podmorskog dobra za potrebe EKI trebaju biti poticajne za ulaganja u nove podmorske kabele. Dodatno skrećemo pažnju na sljedeće. Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta HAKOM-a koji definira iznose naknade za pravo puta za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, osim visine naknada, definira u članku 7. stavak 2. da se površina zemljišta u odnosu na koju se određuje naknada računa na način da se dužina trase množi sa širinom iste te se u slučaju trasa EKI u zemlji, bez kabelske kanalizacije (što je u glavnini slučaj s EKI koja se postavlja na pomorskom dobru) računa širina od 0,5m. Dakle, potrebno je da prijedlog Uredbe Vlade, osim naknade po m/2 definira za slučaj EKI da se ista množi sa širinom rova od 0,5m s obzirom da se radi o trasi položenoj u zemlju, bez kabelske kanalizacije. Prihvaćen Naknada za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu je smanjena sa 1,13 na 0,66 eura/m2. Širina koridora nije zadana s obzirom da ista ovisi o projektnoj dokumentaciji.
4 SILVIJA JENKAČ JURETIĆ UREDBA O POSEBNOJ UPOTREBI POMORSKOG DOBRA, Članak 5. Komentar u ime društva HOPS d.d.: Nije jasno jesu li koridori za linijske objekte poput vodovodne i kanalizacijske mreže, plinovoda i naftovoda te elektroničke komunikacijske infrastrukture također 1 m. Obzirom da energetski kabeli, bilo da su oni trožilni ili jednožilni, geometrijski zauzimaju daleko manju širinu od širine koridora, trebalo bi ih izjednačiti po pitanju naknade. Potrebno je, osim spomenutih kabela, predvidjeti i energetske višežilne kabele. Ako je i za vodovodnu infrastrukturu širina koridora 1 m, trebala bi biti ista naknada kao i za energetske kabele: minimalna, jer su vlasnici te infrastrukture komunalna poduzeće koja ne ubiru profit iz pružanja usluga. Naime, HOPS kao jedini certificirani operator prijenosnog sustava vrši javnu uslugu prijenosa električne energije na otoke putem podmorskih energetskih kabelskih veza. Predmetne kabelske veze su ekonomski neisplative za operatora glede količine prenesene energije i zarade iz mrežarine, ali nužne za osiguranje kvalitete života na otocima, razvoj turizma i ostvarivanje uvjeta za zelenu tranziciju te kao takve predstavljaju komunalnu infrastrukturu. Iz tog razloga smatram da bi godišnja naknada za takvu infrastrukturu po m2 trebala biti izjednačena sa onom za vodovodnu i kanalizacijsku mrežu jer je život bez električne energije, u današnje vrijeme, jednako nezamisliv kao i bez pitke vode. Djelomično prihvaćen Naknada za posebnu upotrebu pomorskog dobra za energetske kabele preuzeta je iz Odluke o određivanju iznosa koncesijske naknade za elektroenergetsku infrastrukturu na pomorskom dobru (NN 46/2022), a koja je donesena na temelju odredbi Zakona o tržištu električne energije (NN 111/2021) Izraz „trožilni kabel“ izmijenjen je u „višežilni kabel“.
5 VODOVOD, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OPSKRBU PITKOM VODOM, ODVODNJU I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA UREDBA O POSEBNOJ UPOTREBI POMORSKOG DOBRA, Članak 5. Članak 5. Predlaže se u stavku 1, redni broj 3 promijeniti da isti gasi; 3. Vodovodna i kanalizacijska mreža 0,01 Obrazloženje; Dana 18. srpnja 2019. godine stupio je na snagu Zakon o vodnim uslugama ( NN 66/19 ), čiji čl. 6. propisuje da se vodne usluge pružaju na uslužnim područjima koja se uspostavljaju na jednom ili više postojećih vodoopskrbnih područja, te više aglomeracija. Nadalje, čl. 8. Zakona o vodnim uslugama propisano je da se vodne usluge na uslužnom području pružaju putem jednog javnog isporučitelja vodnih usluga. S tim u svezi, čl.88.st.1. Zakona o vodnim uslugama propisana je obveza svih postojećih javnih isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području da se pripoje javnom isporučitelju vodnih usluga koji je društvo kapitala, a koje je Uredbom o uslužnim područjima određeno kao društvo preuzimatelj, a društvo preuzimatelj dužno je prihvatiti pripajanje. Kao očekivane posljedice provedbe Zakona o vodnim uslugama navode se: - Jačanje provedbene sposobnosti I investicijskog kapaciteta isporučitelja vodnih usluga radi ispunjenja zahtjeva iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji ( provedbe EU investicija ) I radi provedbe nacionalnih investicija u sektoru vodnih usluga, - Jačanje financijske stabilnosti kao i financijske i tehničke samoodrživosti isporučitelja vodnih usluga, bez daljnje financijske pomoći jedinica lokalne samouprave za redovno poslovanje, - Osiguranje provedbe načela povrata troškova od vodnih usluga na način da se upravljanje, održavanje i pogon komunalnih vodnih građevina financira isključivo iz cijene vode, a investicije u komunalnu vodnu infrastrukturu iz različitih dostupnih izvora ( fondovi EU, državni proračun, proračuni JIL, međunarodne financijske institucije i financijsko tržište ), - Osiguranje da cijena vode i nakon provedbe investicija diktiranih Pristupnih ugovorom, bude socijalno priuštiva potrošačima i to u granicama ekonomske učinkovitosti isporučitelja, a u pravilo do 3% neto raspoloživog dohotka kućanstva, godišnje potrošačima. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021-2026 stavljen je naglasak na nastavak provedbe reforme vodnokomunalnog sektora, modernizaciju i izgradnju vodnokomunalne infrastrukture. Glavni kanal financiranja Republike Hrvatske iz proračuna Europske unije, osigurava se kroz Mehanizam za oporavak i otpornost i doneseni NPOO. Prema donesenom NPOO-u i njegovom dodatku, čije odobravanje od strane Europske Komisije je u tijeku, osigurano je oko 1 milijarda eura bespovratnih sredstava od čega 844 milijuna eura za ulaganja u vodnokomunalni sektor. Neprovedba predviđene reforme na način kako je predviđena imalo bi za posljedicu obustavu financiranja svih sektora iz sredstava NPOO-a, a poglavito sektora vodnih usluga. Dakle obzirom da istovremeno imamo provedbu reforme kojoj je cilj smanjiti troškove vodno komunalnog gospodarstva, te je nedavno usvojena i nova Uredba o metodologiji za određivanje cijene vodnih usluga (NN 70/23) kojoj je cilj osigurati cijene vodnih usluga u skladu prethodno opisanim ciljevima kontradiktorno je u isto vrijeme stvarati dodatne troškove na koje nitko nije računao. Djelatnost vodoopskrbe i odvodnje je javna djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja ne predstavlja gospodarsku djelatnost niti omogućava stjecanje dobiti te svako novo opterećenje se mora odraziti na cijenu vodnih usluga koja će pasti na teret građanima te možda dovesti u pitanje kriterije priuštivosti. Stoga se predlaže, ukoliko se naknada već mora uvesti, isto učiniti u najnižem mogućem iznosu. Nije prihvaćen Naknada je već smanjena sa prvotno određenog iznosa od 0,66 (postojeći ugovori o koncesiji za posebnu upotrebu iste vrste sklopljeni na temelju starog Zakona) na 0,10 eura/m2 kao minimalni iznos, a koji prema tečaju konverzije iznosi 0,75 kn/m2, što je manje od simboličnog iznosa od 1,00 kn/m2 koji se koristio na temelju starog Zakona.
6 HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE UREDBA O POSEBNOJ UPOTREBI POMORSKOG DOBRA, Članak 5. Predlaže se brisati odredbu iz stavka 2. jer predloženi tekst odredbe može dovesti do različitog tumačenja jedinica područne samouprave i nejednakog postupanja prema ovlaštenicima posebne upotrebe na području Republike Hrvatske. Podredno, predlaže se da tekst stavka 2. glasi: "Naknada za posebnu upotrebu pomorskog dobra usklađuje se s godišnjim rastom indeksa cijena na malo koji objavljuje Državni zavod za statistiku. Usklađenje će se izvršiti u roku od trideset (30) dana od dana objave godišnjeg indeksa rasta cijena na malo, a usklađenu naknadu Ovlaštenik posebne upotrebe je dužan plaćati od trenutka objave godišnjeg indeksa. Zbog usklađenja naknade neće se sklapati poseban dodatak Ugovoru, a Ovlaštenik posebne upotrebe će vršiti plaćanje usklađene naknade na temelju ispostavljenog izračuna.“ Nije prihvaćen Ova odredba je ogovarajuće primijenjena na posebnu upotrebu pomorskog dobra sukladno članku 57. stavaka 5. i 6. Zakona o koncesijama (NN 69/17, 107/20) kojom se određuje promjena naknade za koncesiju.
7 MIRKO IVANČIĆ UREDBA O POSEBNOJ UPOTREBI POMORSKOG DOBRA, Članak 5. Poštovani, Uzgred, jezično je možda ispravnije kabele zvati energijski, a ne energetski, jer prenose električnu energiju (laik sam po ovom pitanju ...pa bi trebalo pitati nekog drugog ) Bitno je naglasiti da tehničko tehnološki i prostorno ne postoji bitna razlika između trožilnih i jednožilnih podmorskih energijskih kabela gledano u kontekstu posebne upotrebe pomorskog dobra. Stoga bi visina naknade za posebnu upotrebu pomorskog dobra koja se utvrđuje u godišnjem iznosu trebala biti ista za oba tipa kabela tj. 0,27 Eur/m2. Pojašnjenje: Podmorske kabele (bili oni jednožilni ili trožilni) možemo promatrati kao metalnu cijev na morskom dnu. Jedina razlika je u vanjskom promjeru za jednožilne vanjski promjer je cca 15 cm, a za trožilne cca. 22 cm (tri žile su u istom kabelu). U svakom slučaju puno manje od 1 m, a što je širina zaštitnog koridora podmorskog kabela i nema razloga da je za trožilni kabel koncesija veća skoro 3 puta (to što je 3-žilni ne znači da zauzima 3 puta veći koridor). Vanjski promjer ovisi o poprečnom presjeku faznog vodiča, debljini izolacije (koja ovisi o nazivnom naponu) zaštitnim slojevima i armaturama. U hrvatskom podmorju imamo energijske jednožilne ili trožilne kabele vanjskih promjera od cca 8 cm do max 22 cm (zadnji položeni HOPS-ovi 110 kV trožilni kabeli na dionici Dugi Rat-Brač-Hvar-Korčula 2023.g.). Dodatno, možemo cijene koncesije usporediti s primjerima ostalih podmorskih instalacija (vodovod, kanalizacija,…, a čiji promjeri se kreću od 40 cm na više, a što je znatno veći promjer od energijskih kabela), a za što je predviđena naknada od 0,10 €/m2. Dakle ove cijevi zauzimaju prostorno veću površinu na dnu podmorja od energijskih kabela, a imaju znatno manji jedinični iznos koncesije po m2. !?!?! Isto tako, nije jasno zašto bi koncesija za energetske kabele trebala biti skoro 3 (ili čak 7 za trožilne kabele) puta veća od koncesije za vodovodne i kanalizacijske cijevi, a vodovodne i kanalizacijske cijevi su većeg volumena od energijskih podmorskih kabela !!! HOPS d.d. vrši državno REGULIRANU djelatnost prijenosa električne energije, kao što razni vodovodi vrše državno REGULIRANU djelatnost opskrbe vodom. Za razliku od njih razni telekom operateri rade na strogo profitabilnom principu pa je i logično da su njima naknade veće u odnosu na ove državno regulirane djelatnosti. Temeljem navedenog mišljenja sam da bi visina naknade za posebnu upotrebu pomorskog dobra za energijske kabele trebala biti isti za oba tipa (jednožilni ili trožilni) kabela i to u iznosu kao i vodovodna i kanalizacijska mreža. !!! Čak mislim da bi umjesto riječi "trožilni" trebalo koristiti generički naziv "višežilni" !!!! Lijepi pozdrav Djelomično prihvaćen Izraz „energetski“ je preuzet iz propisa kojim se regulira tržište električne energije (čl. 3. st. 1. točka 18. Zakona o tržištu električne energije (NN 111/21, 83/23) . Naknada za posebnu upotrebu pomorskog dobra za energetske kabele preuzeta je iz Odluke o određivanju iznosa koncesijske naknade za elektroenergetsku infrastrukturu na pomorskom dobru (NN 46/2022), a koja je donesena na temelju odredbi Zakona o tržištu električne energije (NN 111/2021) Izraz „trožilni kabel“ izmijenjen je u „višežilni kabel“.
8 SILVIJA JENKAČ JURETIĆ UREDBA O POSEBNOJ UPOTREBI POMORSKOG DOBRA, Članak 6. Komentar u ime društva HOPS d.d.: U stavku 2 ovog članka predlažemo da se riječi „dokaz o legalnosti objekta“ zamijene riječima „dokaz o legalnosti objekta ili drugu dokumentaciju vezanu uz izgradnju objekta kojom upravitelj raspolaže“. Obrazloženje: Podnositelji zahtjeva za manji dio infrastrukture ne posjeduju dokaze legalnosti objekata te bi ovakva odredba mogla predstavljati zapreku za sklapanje ugovora o posebnoj upotrebi pomorskog dobra. Najčešće se radi o infrastrukturi koja je građena u periodu od 1960-ih do kasnih 1980-ih godina. Elektroenergetska infrastruktura, kao i ostala komunalna infrastruktura, je posebnim zakonom određena kao infrastruktura od interesa za Republiku Hrvatsku i ista je danas u funkciji te iako upravitelj te infrastrukture ne posjeduje dokaz o legalnosti objekta najčešće posjeduje drugu dokumentaciju koja se odnosi na izgradnju predmetne infrastrukture (idejni projekt, glavni projekt, lokacijsku dozvolu, građevinsku dozvolu, dokaz da je objekt ucrtan u katastar infrastrukture i sl.) stoga predlažemo da se u nedostatku legalnosti objekta uz zahtjev može dostaviti i druga dokumentacija kojom upravitelj objekta raspolaže. Nije prihvaćen Cilj Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i ove Uredbe je da se svi objekte infrastrukture na pomorskom dobru koriste sukladno pozitivnim zakonskim propisima. Također, pojam „dokaz legalnosti“ je širi pojam koji podrazumijeva da za zahvate za koje nije potrebna uporabna dozvola treba imati neki drugi odgovarajući akt za građenje poput Građevinske dozvole, Potvrde glavnog projekta, Rješenje o uvjetima građenja itd. Također, za sve građevine koje su građene do 15. veljače 1968., smatra se izgrađenima temeljem pravomoćne građevinske dozvole, dok je vrijeme gradnje tog objekta određeno i utvrđeno građevinskom dozvolom. Na zahtjev stranke uporabnu dozvolu za te objekte izdaje tijelo graditeljstva. Legalizacija objekata izgrađenih prije 1968. se svodi na dokazivanje da je taj objekt doista i izgrađen prije te godine. Dakle za svaki pojedini slučaj posebne upotrebe će se pažljivo razmotriti sva postojeća dokumentacija. Ukoliko postojeća dokumentacija nije dostatna za dokaz legalnosti tada je potrebno ishoditi novu lokacijsku dozvolu u svrhu sklapanja novog ugovora o posebnoj upotrebi.
9 VODOVOD, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OPSKRBU PITKOM VODOM, ODVODNJU I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA UREDBA O POSEBNOJ UPOTREBI POMORSKOG DOBRA, Članak 6. Stavak 2 koji sada glasi; „(2) Ako se posebna upotreba pomorskog dobra daje za već izgrađeni infrastrukturni objekt ili građevinu tada se umjesto lokacijske dozvole iz stavka 1. točke 2. ovoga članka prilaže dokaz o legalnosti objekta.“ Predlaže se promijeniti na način da isti glasi; „(2) Ako se posebna uporaba pomorskog dobra daje za već izgrađeni infrastrukturni objekt ili građevinu za koju je posebnim Zakonom određen interes Republike Hrvatske tada se predaje; - geodetska situacija sa obuhvatom posebne upotrebe pomorskog dobra na kopiji katastarskog plana, te na kopiji zemljišnoknjižnog plana ako na predmetnom području postoji dvojna numeracija, preklopljen na digitalnu ortofoto kartu s označenim svim lomnim točkama kopnenog i morskog dijela pomorskog dobra koje se daje na posebnu upotrebu, s iskazanom ukupnom površinom pomorskog dobra i popisom koordinata iskazanih u službenom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske (HTRS96/TM), koju izrađuje ovlašteni inženjer geodezije - popis katastarskih čestica koje se daju na posebnu upotrebu prema katastarskim i zemljišnoknjižnim evidencijama - izjava zakonskog upravitelja javne infrastrukture od interesa za republiku Hrvatsku kojom izjavljuje da predmetna infrastruktura koja je već sagrađena na pomorskom dobru predstavlja javnu infrastrukturu kojom on upravlja obrazloženje; Činjenica je da na terenu postoji određena količina infrastrukture, naročito vodoopskrbnih cjevovoda i kanalizacijskih kolektora koji su sagrađeni prije 50 – 100 godina, da su značajan broj tih cjevovoda sagradile nekadašnje mjesne zajednice ili druge organizacije građana te da za mnoge od njih ne postoji relevantna dokumentacija kojom se može dokazati legalnost. Istovremeno ta infrastruktura je u funkciji vodoopskrbe i odvodnje. Isto tako javni isporučitelji vodnih usluga su preuzeli istu infrastrukturu i putem iste pružaju vodne usluga građanima te nije moguće istu uslugu obustaviti jer bi došlo do kolapsa sustava. Upravo radi navedenog Zakon o vodama (NN 66/19) je propisao člankom 239 da neovisno o upisima u zemljišnu knjigu ili katastar, svakodobni vlasnik ili drugi posjednik nekretnine na kojoj su odnosno ispod koje su izgrađene komunalne vodne građevine do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dužan je trpjeti služnost radi njihove rekonstrukcije i održavanja, bez naknade. Dok je članak 234.st. istog zakona propisao način upisa u zemljišne knjige i katastar za komunalne vodne građevine, koje nisu vodovi, izgrađene do stupanja na snagu ovoga Zakona, a kao vlasnik upisuje se javni isporučitelj vodnih usluga. Dakle javni isporučitelji, na ovaj način, mogu se upisati kao vlasnici objekata kojim upravljaju te ih na taj način evidentirati bez obzira na dokaz legalnosti, dok je za vodove predviđena besplatna zakonska služnost u svrhu nesmetanog održavanja. Stoga ukazujemo da je potrebno uvažiti stanje na terenu te Uredbom ne dovoditi u pitanje legalnost komunalno vodne infrastrukture koja je dugi niz godina u javnoj funkciji i služi građanima. Nije prihvaćen Cilj Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i ove Uredbe je da se svi objekte infrastrukture na pomorskom dobru koriste sukladno pozitivnim zakonskim propisima. Također, pojam „dokaz legalnosti“ je širi pojam koji podrazumijeva da za zahvate za koje nije potrebna uporabna dozvola treba imati neki drugi odgovarajući akt za građenje poput Građevinske dozvole, Potvrde glavnog projekta, Rješenje o uvjetima građenja itd. Također, za sve građevine koje su građene do 15. veljače 1968., smatra se izgrađenima temeljem pravomoćne građevinske dozvole, dok je vrijeme gradnje tog objekta određeno i utvrđeno građevinskom dozvolom. Na zahtjev stranke uporabnu dozvolu za te objekte izdaje tijelo graditeljstva. Legalizacija objekata izgrađenih prije 1968. se svodi na dokazivanje da je taj objekt doista i izgrađen prije te godine. Dakle za svaki pojedini slučaj posebne upotrebe će se pažljivo razmotriti sva postojeća dokumentacija. Ukoliko postojeća dokumentacija nije dostatna za dokaz legalnosti tada je potrebno ishoditi novu lokacijsku dozvolu u svrhu sklapanja novog ugovora o posebnoj upotrebi.
10 HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE UREDBA O POSEBNOJ UPOTREBI POMORSKOG DOBRA, Članak 6. U točki 8. stavka 1. iza riječi „Izjava da nije korišteno pomorsko dobro“ dodati riječi „na lokaciji zahvata“. Bez dopune odredbe čl. 6. st. 1. toč. 8., odredba čl. 6. st. 2. gubi smisao. U stavku 2. riječi „dokaz o legalnosti objekta“ zamijeniti riječima „dokumentaciju vezano uz izgradnju objekta“. Predloženi tekst odredbe možebitno bi doveo do toga da se ne može sklopiti ugovor o posebnoj upotrebi pomorskog dobra za određene izgrađene građevine koje su u funkciji obavljanja djelatnosti - pomoću kojih se stanovnicima otoka omogućuje komunalna/energetska i sl. usluga pa su kao takve od interesa za Republiku Hrvatsku i ne mogu se prestati koristiti. Radi navedenog se predlaže da se uz zahtjev može priložiti raspoloživa dokumentacija - računi, projekt, dokaz o evidentiranosti u pomorskim kartama,… Nije prihvaćen Cilj Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i ove Uredbe je da se svi objekte infrastrukture na pomorskom dobru koriste sukladno pozitivnim zakonskim propisima. Također, pojam „dokaz legalnosti“ je širi pojam koji podrazumijeva da za zahvate za koje nije potrebna uporabna dozvola treba imati neki drugi odgovarajući akt za građenje poput Građevinske dozvole, Potvrde glavnog projekta, Rješenje o uvjetima građenja itd. Također, za sve građevine koje su građene do 15. veljače 1968., smatra se izgrađenima temeljem pravomoćne građevinske dozvole, dok je vrijeme gradnje tog objekta određeno i utvrđeno građevinskom dozvolom. Na zahtjev stranke uporabnu dozvolu za te objekte izdaje tijelo graditeljstva. Legalizacija objekata izgrađenih prije 1968. se svodi na dokazivanje da je taj objekt doista i izgrađen prije te godine. Dakle za svaki pojedini slučaj posebne upotrebe će se pažljivo razmotriti sva postojeća dokumentacija. Ukoliko postojeća dokumentacija nije dostatna za dokaz legalnosti tada je potrebno ishoditi novu lokacijsku dozvolu u svrhu sklapanja novog ugovora o posebnoj upotrebi.
11 SILVIJA JENKAČ JURETIĆ UREDBA O POSEBNOJ UPOTREBI POMORSKOG DOBRA, Članak 9. Komentar u ime društva HOPS d.d.: Iza odredbe iz čl. 9. dodati novi stavak koji glasi: "Danom stupanja na snagu ove Uredbe stavlja se izvan snage Odluka o određivanju iznosa koncesijske naknade za elektroenergetsku infrastrukturu na pomorskom dobru („Narodne novine“, broj 46/2022)." Nije prihvaćen Odluka o određivanju iznosa koncesijske naknade za elektroenergetsku infrastrukturu na pomorskom dobru donesena je na temelju odredbi Zakon o tržištu električne energije od strane drugog tijela državne uprave (Ministarstvo gospodstva i održivog razvoja) stoga je isto tijelo nadležno za pokretanje postupka stavljanja izvan snage navedene Odluke, a nakon donošenja ove Uredbe.
12 HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE UREDBA O POSEBNOJ UPOTREBI POMORSKOG DOBRA, Članak 9. Dodati stavak 2. koji glasi: "Danom stupanja na snagu ove Uredbe stavlja se izvan snage Odluka o određivanju iznosa koncesijske naknade za elektroenergetsku infrastrukturu na pomorskom dobru („Narodne novine“, broj 46/2022)." Obzirom da je Odlukom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja donesenom na temelju članka 5. stavka 11. Zakona o tržištu električne energije (»Narodne novine«, br. 111/21) na drugačiji način regulirano plaćanje naknade za posebnu upotrebu pomorskog dobra, nužno je staviti izvan snage predmetnu Odluku. Nije prihvaćen Odluka o određivanju iznosa koncesijske naknade za elektroenergetsku infrastrukturu na pomorskom dobru donesena je na temelju odredbi Zakon o tržištu električne energije od strane drugog tijela državne uprave (Ministarstvo gospodstva i održivog razvoja) stoga je isto tijelo nadležno za pokretanje postupka stavljanja izvan snage navedene Odluke, a nakon donošenja ove Uredbe.