Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ŠIME VALIDŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 1. Treba poticati povratak iseljenika jer je to uvjet opstanka Republike Hrvatske i hrvatskog naroda. To je bila deklarativna politika Vlade Republike Hrvatske još od 1990. godine ali je su povratnici na terenu često nailazili na 'nerazumijevanje', omalovažavanje, ruganje i otpor. Iseljavanje razara Hrvatsku na demografskom, ekonomskom i na intelektualnom planu i što se tiče motivacije onih koji ostaju u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 TIHOMIR KLEMENT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. Hrvatsko državljanstvo bi trebalo ostati temeljna odrednica za ovaj zakon. Tako da "bez hrvatskog državljanstva" treba izmjeniti u "u postupku dobijanja hrvatskog državljanstva". Ili pronaći neki dodatni modalitet kako bi ove mogučnosti iskorištavali upravo hrvati koji mogu nan neki način dokazati svoj status. Nije prihvaćen Člankom 1. Zakona definiran je predmet ovog Zakona kojim se uređuju veze i odnosi između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske, a ne isključivo hrvatskih državljana izvan Republike Hrvatske. S obzirom da brojni Hrvati izvan Republike Hrvatske nisu hrvatski državljani, niti su u postupku stjecanja ili utvrđivanja hrvatskog državljanstva, ali jesu pripadnici hrvatskog naroda i kao takvi, njihovi odnosi jesu predmet Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, stoga ne možemo prihvatiti ovaj komentar.
3 MARINA MARKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 6. Studenti Hrvati izvan RH s prijavljenim boravištem u RH trenutno ne mogu ostvarivati prava iz obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koja imaju studenti Hrvati unutar RH. Također, Hrvati izvan RH s prijavljenim boravištem u RH prijavljeni kao nezaposleni na HZZ i odjavljeni sa zdravstvenog osiguranja u državi prebivališta trenutno ne ostvaruju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje kao Hrvati unutar RH prijavljeni kao nezaposleni na HZZ. Iako prema trenutno važećem zakonu Hrvati izvan RH imaju prava iz područja zdravstvenog osiguranja, uredi HZZO-a ne primjenjuju taj zakon i ne omogućuju navedenim kategorijama ostvarivanje tog prava. Svakako treba informirati institucije i zaposlene nadležne za osiguravanje, ne samo prava na zdravstveno osiguranje, nego i ostalih prava reguliranih ovim zakonom, kako bi Hrvati izvan RH, odnosno barem oni s prijavljenim boravištem, mogli u definiranim područjima biti izjednačeni s Hrvatima u RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 ŠIME VALIDŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 6. Ne vidim zbog čega Hrvati izvan Republike Hrvatske trebaju ostvarivati prava socijalnog i zdravstvenog osiguranja osim ako se to odnosi na njih nakon povratka u Hrvatsku. Nije prihvaćen Člankom 6. mijenja se i dopunjuje članak 7. važećeg Zakona kojim se utvrđuju temeljna načela na kojima Republika Hrvatska gradi svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u političkom, društvenom, kulturnom i gospodarskom području te se u smislu jedinstva hrvatskog naroda, stavkom drugim naglašava da Hrvati izvan Republike Hrvatske ostvaruju sva prava i obveze propisane posebnim propisima Republike Hrvatske, kao i ostali građani Republike Hrvatske. Isto tako odredbama ovog članka naglašava se zauzimanje Republike Hrvatske za povratak i integraciju hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku što se odnosi i na prava socijalnog i zdravstvenog osiguranja.
5 BRANKO ĆURČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 9. Dodati stavku: - Zalaganje za uvođenje oblika glasovanja za dijasporu kojima će se ostvariti veća izlaznost na izbore (elektroničko, dopisno...) Obrazloženje: Na proteklim izborima za Sabor 2024. na glasačkim mjestima u zemljama EU je glasovalo 5.758 birača (izvor: izbori.hr). Procjena je da u zemljama EU živi oko 775.000 hrvatskih građana (izvor: hrvatiizvanrh.gov.hr). Može se konstatirati izlaznost ispod 1%. Takvi postotci ne ostvaruju nikakav demokratski legitimitet i ne bi smjeli biti prihvatljivi. Vjerojatno je da je razlog tome udaljenost (malo) izbornih mjesta, ali to ne bi smjelo biti opravdanje za prihvaćanje postojećeg stanja. Tim više što je Hrvatska jedna od rjetkih zemalja EU koja ne omogućuje svojoj dijaspori niti dopisno glasovanje, koje bi sigurno pomoglo većoj izlaznosti i uključivanju iseljeništva u demokratsku proceduru, naročito u dijelu i odlukama koje ga se tiču. Obzirom na već postojeći i odličan sistem e-građani, lako i najbolje rješenje za provođenje glasovanje iseljeništva bi bilo uvođenje elektroničkog glasovanja, koje bi nas svrstalo uz bok najrazvijenijih zemalja koje ga primjenjuju već godinama (Kanada, Švicarska, UK...) umjesto sadašnje pozicije gdje smo čak iza BiH, koja omogućuje dopisno glasovanje. Po svojoj prirodi, Ured bi bio najprimjerenija institucija za preuzimanje i promoviranje inicijative, a kako bi se izvršile potrebne zakonske promjene i uveli sistema glasovanja za dijasporu koji bi u konačnosti ostvarili bolju partecipaciju iseljeništva u demokratskim procesima. Nije prihvaćen Člankom 9. mijenja se čl. 12. važećeg Zakona koji definira nadležnost Ureda koja proizlazi iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24), a zalaganje za uvođenje oblika glasovanja za dijasporu kojima će se ostvariti veća izlaznost na izborima nije propisana nadležnost Ureda.
6 ŠIME VALIDŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 9. Nadam se da se pod "– briga za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske," ne misli na pomoći da se integriraju i ostanu u državi u koju su se iselili jer to ne bi trebao biti zadatak Republike Hrvatske. Neprihvatljivo je što povratnici iz iseljeništva nailaze na 'nerazumijevanje', omalovažavanje pa i ruganje a da se o iseljavanju često govori i piše o nečemu što se podrazumijeva i što je pozitivno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 HUGO EMANUEL ESTIGARRIBIA VILLASANTI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 15. Članak 21. mijenja se i glasi: »Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatskog iseljeništva, po državama: – po pet iz Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, – četiri iz Australije, – tri iz Kanade, – po dva iz Argentine i Čilea, – po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Irske, Italije, Južnoafričke Republike, Novog Zelanda, Paragvaja, Švedske, Švicarske, Urugvaja, Venezuele i Ujedinjenog Kraljevstva, – jedan skupno za Dansku i Norvešku, – jedan skupno za Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku, – jedan skupno za Boliviju, Ekvador i Peru, Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 HUGO EMANUEL ESTIGARRIBIA VILLASANTI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 15. Preporučujem da bude u mjesto "jedan skupno za Paragvaj, Urugvaj i Venezuelu" - jedan predstavnik po zemlji, odnosno: jedan predstavnik za Paragvaj, jedan predstavnik za Boliviju i jedan predstavnik za Venezuelu. Venezuela se nalazi više od 3400 km od Paragvaja. (Primjer udaljenosti: Hrvatska i Azerbajdžan) Urugvaj se nalazi oko 1043 km od Paragvaja. (Primjer: približno ista udaljenost između Hrvatske i Njemačke) To će pomoći Vijeću da dobije potrebe i savjete ovih hrvatskih zajednica. U Urugvaju su 5.000 hrvatskih potomaka, u Venezueli najmanje 5.000 hrvatskih potomaka, ali u Paragvaju je 40.000 hrvatskih potomaka, a statistička studija dokazuje da 27.000 ljudi u Paragvaju imaju jos uvijek i jedno hrvatsko prezime. U slučaju da se broj ne može povećati, mogao bi se smanjiti broj predstavnika iz Bosne i Hercegovine i povećati u Južnoj Americi, zbog velikog interesa hrvatskih potomaka za prijavu za stipendije u Hrvatskoj. Nije prihvaćen Člankom 15. mijenja se i dopunjuje članak 21. važećeg Zakona na način da se povećava broj članova Savjeta predstavnika hrvatskih iseljenika za ukupno 6 novih predstavnika. Novim prijedlogom povećava se i broj članova Savjeta koji predstavljaju iseljenike iz šest navedenih država Južne Amerike na način da hrvatske zajednice u tim državama predstavljaju najmanje dva predstavnika, odnosno 1 za Urugvaj, Paragvaj i Venezuelu i 1 za Boliviju, Peru i Ekvador, umjesto jednog zajedničkog predstavnika do sada. Predviđeni raspored država slijedi diplomatsko-konzularnu i teritorijalnu nadležnost postojećih Veleposlanstava Republike Hrvatske u državama Južne Amerike.
9 HUGO EMANUEL ESTIGARRIBIA VILLASANTI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 21. Preporučujem da bude u mjesto "jedan skupno za Paragvaj, Urugvaj i Venezuelu" - jedan predstavnik po zemlji, odnosno: jedan predstavnik za Paragvaj, jedan predstavnik za Boliviju i jedan predstavnik za Venezuelu. Venezuela se nalazi više od 3400 km od Paragvaja. (Primjer udaljenosti: Hrvatska i Azerbajdžan) Urugvaj se nalazi oko 1043 km od Paragvaja. (Primjer: približno ista udaljenost između Hrvatske i Njemačke) To će pomoći Vijeću da dobije potrebe i savjete ovih hrvatskih zajednica. U Urugvaju su 5.000 hrvatskih potomaka, u Venezueli najmanje 5.000 hrvatskih potomaka, ali u Paragvaju je 40.000 hrvatskih potomaka, a statistička studija dokazuje da 27.000 ljudi u Paragvaju imaju jos uvijek i jedno hrvatsko prezime. U slučaju da se broj ne može povećati, mogao bi se smanjiti broj predstavnika iz Bosne i Hercegovine i povećati u Južnoj Americi, zbog velikog interesa mladih hrvatskih potomaka za prijavu za stipendije u Hrvatskoj. Nije prihvaćen Člankom 15. mijenja se i dopunjuje članak 21. važećeg Zakona na način da se povećava broj članova Savjeta predstavnika hrvatskih iseljenika za ukupno 6 novih predstavnika. Novim prijedlogom povećava se i broj članova Savjeta koji predstavljaju iseljenike iz šest navedenih država Južne Amerike na način da hrvatske zajednice u tim državama predstavljaju najmanje dva predstavnika, odnosno 1 za Urugvaj, Paragvaj i Venezuelu i 1 za Boliviju, Peru i Ekvador, umjesto jednog zajedničkog predstavnika do sada. Predviđeni raspored država slijedi diplomatsko-konzularnu i teritorijalnu nadležnost postojećih Veleposlanstava Republike Hrvatske u državama Južne Amerike.
10 ŠIME VALIDŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 22. Stavka "Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za stipendiranje studenata u njihovim lokalnim sredinama i u Republici Hrvatskoj, sa svrhom unaprjeđenja znanja i intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu." je problematična jer ispada da Republika Hrvatska potiče iseljenike da se integriraju u državu u koju su se iselili a to kao rezultat ima privlačenje novih iseljenika u tu državu. Nije prihvaćen Člankom 22. mijenja se i dopunjuje članak 33. važećeg Zakona koji propisuje aktivnosti na području očuvanja hrvatskog jezika, kulture i identiteta Hrvata izvan Hrvatske. Stavak 5. ovog članka ukazuje na važnost stipendiranja studenata u njihovim lokalnim sredinama i odnosi se na Hrvate u Bosni i Hercegovini i pripadnike hrvatske nacionalne manjine koji u svojim državama nastanjenja predstavljaju ravnopravan i konstitutivan narod i autohtonu zajednicu Hrvata i ne odnosi se na zajednice hrvatskih iseljenika.
11 ŠIME VALIDŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 23. Treba zabraniti ili barem prestati s praksom da Hrvatska radiotelevizija (i druge medije nad kojima Republika Hrvatska može imati utjecaj) proizvodi dokumentarne emisije i reportaže za informativni program koje kao da za cilj imaju poticanje iseljavanje. Tu mislim na razne dokumentarne serije i reportaže koje govore u 'uspješnim' iseljenicima, bez ikakvog spominjanja da mnogu hrvatski iseljenici i drugi stanovnici u tim državama nemaju dobar život (ako ne zbog ekonomskih razloga onda zbog međuljudskih odnosa). Također, tu mislim i na razne dokumentarne emisije koje na uljepšani način prikazuju iseljavanja iz Hrvatske kroz povijest. Treba biti više dokumentarnih emisija i reportaža u informativnom emisijama o povratnicima i useljenicima u Hrvatsku. Poželjno je da se radi o pričama o uspjehu. NIje problerm ni ako se govori o negativnim iskustvima koje imaju povratnici i useljenici uz uvjet da je naglasak na rješavanja tih poteškoća a ne odustajanju od povratka odnosno useljavanja. Neprihvatljivo je što povratnici iz iseljeništva nailaze na 'nerazumijevanje', omalovažavanje pa i ruganje (tu mislim uživo a ne u medijama) a da se o iseljavanju često govori i piše o nečemu što se podrazumijeva i što je pozitivno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 ŠIME VALIDŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 29. Ne treba poticati ona povezivanja hrvatskih gospodarstvenika izvan Republike Hrvatske i njihovih udruga s gospodarstvenicima i udrugama u Republici Hrvatskoj koja se svode na uvoz sirovina. Neprihvatljivo je da Hrvatska i Europske države uvoze i koriste jako velike količine sirovina iz Južne Amerike i Sjeverne Amerike, Australije i jugoistočne Azije (kao što je željezna ruda, boksit, litij, plin, ugljen, tropsko drvo, soja, palmino ulje, šećer od trske i slično) jer se zbog širenja rudnika i poljoprivrede u tim zemljama događa masovno uništavanje prašume, istrebljenje autohtonih biljaka i životinja i genocid protiv domorodačkih naroda. Nije prihvaćen Člankom 29. mijenja se i dopunjuje članak 52. važećeg Zakona kojim se potiče povezivanje hrvatskih gospodarstvenika izvan Republike Hrvatske s onima u Republici Hrvatskoj, u svrhu unaprjeđenja poslovnih veza i poticanja ulaganja u Republiku Hrvatsku.
13 MARINA MARKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 34. Hrvatima izvan RH koji imaju hrvatsko državljanstvo također treba olakšati proces prijave boravka, posebice studentima na hrvatskim sveučilištima te osobama koje traže pripravnički staž u RH nakon školovanja i studiranja u RH, a koje moraju imati prijavljeno boravište kako bi se prijavili na HZZ što je uvjet za obavljanje pripravničkog staža. Ako se već ne može olakšati proces prijave boravišta svim pripadnicima ovih kategorija, bar se mogu postaviti dodatni uvjeti kao npr. prijavljeno boravište u RH u prethodnih nekoliko godina. Trenutni proces prijave boravišta osoba koje nemaju prebivalište u RH jednak je za sve, i strance i Hrvate izvan RH, i traje više od mjesec dana uz nekoliko policijskih provjera. Navedeni postupak usporava mogućnost ranije prijave na natječaje za pripravnički staž i posao čime ovakve birokratske stvari otežavaju cijeli proces svima, a posebice ljudima koji žele ostati u svojoj domovini, u njoj raditi i živjeti te zasnovati obitelj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 ŠIME VALIDŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 37. Treba ukinuti porez na inozemne mirovine. Iako je važnije da se vraćaju iseljenici koji su u radnoj i reproduktivnoj dobi, zajedno sa svojim potomcima, ne treba zanemariti ni povratak umirovljenika jer i taj povratak može potaknuti povratak njihovih potomaka. U 2018. godini sam upoznat s primjerima povratnika umirovljenika iz Švicarske kojima su stigli veliki računi za retroaktivnu uplatu poreza na svoje švicarske mirovine i to im je zadalo velike poteškoće u životu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 HUGO EMANUEL ESTIGARRIBIA VILLASANTI V. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU, II. NOSITELJI ODNOSA I SURADNJE Clanak 21. Preporučujem da bude u mjesto " jedan skupno za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuelu" - jedan predstavnik po zemlji, odnosno: jedan predstavnik za Boliviju, jedan predstavnik za Ekvador, jedan predstavnik za Paragvaj, jedan za Perú, jedan za Urugvaj i jedan za Venezuelu. naprimjer: Venezuela se nalazi više od 3400 km od Paragvaja. (Primjer udaljenosti: Hrvatska i Azerbajdžan) Urugvaj se nalazi oko 1043 km od Paragvaja. (Primjer: približno ista udaljenost između Hrvatske i Njemačke) Nije prihvaćen Člankom 15. mijenja se i dopunjuje članak 21. važećeg Zakona na način da se povećava broj članova Savjeta predstavnika hrvatskih iseljenika za ukupno 6 novih predstavnika. Novim prijedlogom povećava se i broj članova Savjeta koji predstavljaju iseljenike iz šest navedenih država Južne Amerike na način da hrvatske zajednice u tim državama predstavljaju najmanje dva predstavnika, odnosno 1 za Urugvaj, Paragvaj i Venezuelu i 1 za Boliviju, Peru i Ekvador, umjesto jednog zajedničkog predstavnika do sada. Predviđeni raspored država slijedi diplomatsko-konzularnu i teritorijalnu nadležnost postojećih Veleposlanstava Republike Hrvatske u državama Južne Amerike.