Izvješće o provedenom savjetovanju - PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU KVOTE ZA ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA ZA MLADE I STUDENTE S INVALIDITETOM SUMSI | PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU KVOTE ZA ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM | S ciljem izbjegavanja nepravilnosti i izbjegavanja obveze u skladu sa Zakonom predlažemo da se doda članak: U slučaju da je naručitelj usluge povezan s pružateljem zamjenske kvote u smislu članka 30.b stavka 7. Zakona o porezu na dobit, naručitelj je obvezan takav podatak istaknuti i dostaviti elaborat o transfernim cijenama. | Nije prihvaćen | Nije jasna intencija predlagatelja, s obzirom da se navedena odredba članka 30.b stavka 7. Zakona o porezu na dobit odnosi na kontrolirana inozemna društva smještena u drugoj državi, a koja u tom slučaju nisu obveznici kvote. |
| 2 | PAPIRO CENTAR D.O.O. ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE | PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU KVOTE ZA ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM | Društvo podržava izmjene Pravilnika u skladu s postojećim Zakonom posebno u dijelu reguliranja prava i obaveza ZOSI-a s obzirom da trenutačno ZOSI dostavlja određene dopise koji nose nazive kao što je “Uputa“ pružateljima zamjenske kvote bez zakonske osnove, često mijenjajući i nadopunjavajući postojeći Zakon i Pravilnik svojevoljno što se osobito manifestira na način da ZOSI od pružatelja zamjenske kvote traži dostavu samovoljno definirane dokumentacije (tzv. kalkulacija zamjenske kvote) pri čemu u kreiranju svojih zahtjeva koristi terminologiju koja nije neprihvatljiva (npr. proizvodna i trgovačka roba). Osim toga, ZOSI od pružatelja zamjenske kvote često traži dokumente koji niti jednim pravnim propisim nisu navedeni kao obvezni za korisnike zamjenske kvote. U tom smislu je poslovanje pružatelja zamjenske kvote postalo nepredvidivo osobito uzimajući u obzir da ZOSI u velikom broju slučajeva traži dostavu dokumentacije za razdoblja koja su davno prošla i za poslovne godine koje su davno zaključene. Osim što pružatelji zamjenske kvote ne čuvaju određenu dokumentaciju takav niz godina s obzirom da istu nisu niti bili dužni čuvati po niti jednom važećom propisu, neku od tražene dokumentacije niti nemaju s obzirom da je u trenutku nastanka poslovnog događaja u prošlosti nisu niti bili dužni imati. Sukladno navedenom, a da bi se očuvalo načelo pravne sigurnosti, Društvo je predlaže da se Pravilnikom izričito, jasno i nedvosmisleno definira način obrade i priznavanja zamjenske kvote, ali isključivo od trenutka donošenja takvog pravilnika nadalje, pri čemu je svako ograničenje djelatnosti radionica s aspekata osoba s invaliditetom neprihvatljivo i protuzakonito | Primljeno na znanje | ZOSI je, i na temelju važećih propisa, ovlašten utvrditi ispunjenje zamjenske kvote te sukladno tome davati upute odnosno pojašnjenja glede primjene odredbi kojima se uređuje predmetna materija. ZOSI je također ovlašten od ugovornih strana tražiti dokaze o izvršenju ugovornih obveza koji, osim taksativno navedene dokumentacije u Pravilniku, uključuju i svu drugu dokumentaciju na zahtjev ZOSI-a, pa tako i kalkulaciju zamjenske kvote koja je osnova za izračun cijene proizvoda odnosno usluge. Ugovori o poslovnoj suradnji sklapaju se u svrhu ispunjenja zamjenske kvote, pa su stoga ugovorne strane dužne čuvati navedenu dokumentaciju sve dok zamjenska kvota ne bude potvrđena, imajući pritom u vidu i zastarni rok za utvrđivanje kvotne obveze. Nova pravila o načinu obrade i priznavanja zamjenske kvote jasno su definirana, a primjenjivat će se na ugovore o poslovnoj suradnji sklopljene nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika. |
| 3 | DLCONSULTING, OBRT ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE, VL. DAMJAN LISSKA, ZAGREB, ULICA STJEPANA LADIŠE 1 | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Prigovor – Članak 4., stavak (1): Ova odredba stavlja ostale zaposlene u Republici Hrvatskoj, a posebno radnike i građane Republike Hrvatske, u nepovoljan položaj. S obzirom na to da većinu radnika zaposlenih putem agencija za privremeno zapošljavanje čine strani radnici, ovakva praksa potiče angažiranje agencija za privremeno zapošljavanje stranih radnika na štetu građana RH. Predlaže se ukidanje ove odredbe ili izjednačavanje statusa tih radnika s domaćim radnicima u pogledu Kvotnog doprinosa. Trenutno velike tvrtke izbjegavaju plaćanje Kvotnog doprinosa, što dodatno pogoduje zapošljavanju stranih radnika u odnosu na domaće." | Nije prihvaćen | Predmetna odredba ne dovodi u nepovoljan položaj domaće radnike u odnosu na strane radnike s obzirom da se i domaći i strani ustupljeni radnici jednako izuzimaju iz ukupnog broja zaposlenih u agenciji za privremeno zapošljavanje. Osim toga, prema statističkim podacima o privremenom zapošljavanju koje na godišnjoj razini prikuplja i obrađuje ovo Ministarstvo, vidljivo je da je udio stranih radnika (državljana EU, EGP i trećih zemalja) koji rade putem agencija za privremeno zapošljavanje znatno manji u odnosu na udio domaćih radnika (npr. u 2023. godini, udio stranih radnika iznosio je 36%). Nejasno je koje "velike tvrtke" izbjegavaju kvotnu obvezu. Ako se navedena primjedba odnosi na korisnike kojima se ustupaju agencijski radnici, treba napomenuti kako agencijski radnici nisu u radnom odnosu s korisnikom pa se ni ne mogu izuzeti iz njegovog ukupnog broja zaposlenih i tako utjecati na kvotnu obvezu. Uostalom, ako je zaista riječ o velikim poslodavcima koji po definiciji zapošljavaju 250 i više radnika, isti će u svakom slučaju biti obveznici kvote (neovisno o ustupljenim radnicima). |
| 4 | DAMJAN LISSKA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Prigovor – Članak 4., stavak (1): Predlaže se ukidanje. Cilj pravilnika bi trebao biti dugoročno održiv sustav. Na ovaj način se velikim kompanijama omogućuje izbjegavanje kazni i potiče se izbjegavanje obaveze. | Nije prihvaćen | Nejasno je kojim "velikim kompanijama" se omogućuje izbjegavanje kvotne obveze. Ako se navedena primjedba odnosi na korisnike kojima se ustupaju agencijski radnici, treba napomenuti kako agencijski radnici nisu u radnom odnosu s korisnikom pa se ni ne mogu izuzeti iz njegovog ukupnog broja zaposlenih i tako utjecati na kvotnu obvezu. Uostalom, ako je zaista riječ o velikim poslodavcima koji po definiciji zapošljavaju 250 i više radnika, isti će u svakom slučaju biti obveznici kvote (neovisno o ustupljenim radnicima). |
| 5 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA ZA MLADE I STUDENTE S INVALIDITETOM SUMSI | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Molimo da se iz popisa predmeta ugovora ukloni servisiranje i održavanje s obzirom da takve usluge predstavljaju djelatnost kojom se osobe s invaliditetom bave (posebice održavanje digitalnih sustava) a u ukupnom trošku sadržavaju najviši postotak troška rada. | Nije prihvaćen | Nema zapreke da osobe s invaliditetom i dalje pružaju usluge servisiranja i održavanja, ali te usluge nisu prihvatljive u okviru instituta zamjenske kvote. U zamjensku kvotu priznavat će se isključivo proizvodni dio vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji. |
| 6 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA ZA MLADE I STUDENTE S INVALIDITETOM SUMSI | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Molimo da se redefiniraju kriteriji izvršitelja zamjenske kvote na način da se iz kalkulacije za polovinu radnika izuzimaju radnici koji su i inače izuzeti iz kvote člankom 4. | Nije prihvaćen | Stjecanje statusa pružatelja zamjenske kvote omogućeno je upravo zbog zapošljavanja određenog udjela/broja osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih (51% kod zaštitnih radionica, 40% kod integrativnih radionice te više od polovice kod ostalih subjekata). |
| 7 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA ZA MLADE I STUDENTE S INVALIDITETOM SUMSI | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | S obzirom da se subvencija plaće za zaposlene osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada definiraju u rasponu 10%-70%, obveznici koji koriste mogućnost zamjenske kvote stavljaju se u nepravedni položaj u slučaju da se 20% minimalne mjesečne plaće izjednačava sa zapošljavanjem osobe s invaliditetom. Predlažemo da se u tekstu pravilnika na svim mjestima izmjeni iz 20% u 30% iznosa minimalne plaće. | Nije prihvaćen | Subvencija plaće zaposlene osobe s invaliditetom ovisi o procjeni njezine radne učinkovitosti i određuje se u iznosu od 10% - 70% osnovice koju čini njezina bruto plaća. Poslodavci koji nezapošljavaju osobe s invaliditetom imaju mogućnost svoju kvotnu obvezu ispuniti ili putem zamjenske kvote ili plaćanjem novčane naknade, pri čemu je onda opravdano da su i ti iznosi izjednačeni (20% minimalne plaće). Dodatno, valja napomenuti kako je iznos novčane naknade propisan Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, te ga nije moguće mijenjati ovim Pravilnikom. |
| 8 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA ZA MLADE I STUDENTE S INVALIDITETOM SUMSI | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Molimo u izuzeće od ukupnog broja zaposlenih ubrojiti i pružatelje usluge zaposlene na programima financiranima iz ESF+ poput Zaželi i sl. | Nije prihvaćen | Činjenica da se određena usluga financira iz programa ESF+ nije razlog da se pružatelj te usluge izuzme iz kvotne obveze. |
| 9 | WEBILUM D.O.O. ZA PROMIDŽBU | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Prigovor – Članak 4., stavak (1): Ova odredba stavlja ostale zaposlene u Republici Hrvatskoj, a posebno radnike i građane Republike Hrvatske, u nepovoljan položaj. S obzirom na to da većinu radnika zaposlenih putem agencija za privremeno zapošljavanje čine strani radnici, ovakva praksa potiče angažiranje agencija za privremeno zapošljavanje stranih radnika na štetu građana RH. Predlaže se ukidanje ove odredbe ili izjednačavanje statusa tih radnika s domaćim radnicima u pogledu Kvotnog doprinosa. Trenutno velike tvrtke izbjegavaju plaćanje Kvotnog doprinosa, što dodatno pogoduje zapošljavanju stranih radnika u odnosu na domaće." | Nije prihvaćen | Predmetna odredba ne dovodi u nepovoljan položaj domaće radnike u odnosu na strane radnike s obzirom da se i domaći i strani ustupljeni radnici jednako izuzimaju iz ukupnog broja zaposlenih u agenciji za privremeno zapošljavanje. Osim toga, prema statističkim podacima o privremenom zapošljavanju koje na godišnjoj razini prikuplja i obrađuje ovo Ministarstvo, vidljivo je da je udio stranih radnika (državljana EU, EGP i trećih zemalja) koji rade putem agencija za privremeno zapošljavanje znatno manji u odnosu na udio domaćih radnika (npr. u 2023. godini, udio stranih radnika iznosio je 36%). Nejasno je koje "velike tvrtke" izbjegavaju kvotnu obvezu. Ako se navedena primjedba odnosi na korisnike kojima se ustupaju agencijski radnici, treba napomenuti kako agencijski radnici nisu u radnom odnosu s korisnikom pa se ni ne mogu izuzeti iz njegovog ukupnog broja zaposlenih i tako utjecati na kvotnu obvezu. Uostalom, ako je zaista riječ o velikim poslodavcima koji po definiciji zapošljavaju 250 i više radnika, isti će u svakom slučaju biti obveznici kvote (neovisno o ustupljenim radnicima). |
| 10 | DOMINO DIZAJN D.O.O. ZA USLUGE | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Prigovor – Članak 4., stavak (1): Ova odredba stavlja u nepovoljan položaj sve ostale zaposlene u Republici Hrvatskoj, a pogotovo radnike/građane Republike Hrvatske. Obzirom da su većina radnika, koja se zapošljava putem agenciji za privremeno zapošljavanje, strani radnici, ovime se potiče angažiranje Agencija za povremeno zapošljavanje stranih radnika u odnosu na građane RH. Prijedlog je da se ova odredba ukine ili da se status tih radnika izjednači s domaćim radnicima u odnosu na Kvotni doprinos. Ovako velike tvrtke izbjegavaju plaćanje Kvotnog doprinosa i time se dodatno potiče zapošljavanje stranaca u odnosu na domaće radnike. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba ne dovodi u nepovoljan položaj domaće radnike u odnosu na strane radnike s obzirom da se i domaći i strani ustupljeni radnici jednako izuzimaju iz ukupnog broja zaposlenih u agenciji za privremeno zapošljavanje. Osim toga, prema statističkim podacima o privremenom zapošljavanju koje na godišnjoj razini prikuplja i obrađuje ovo Ministarstvo, vidljivo je da je udio stranih radnika (državljana EU, EGP i trećih zemalja) koji rade putem agencija za privremeno zapošljavanje znatno manji u odnosu na udio domaćih radnika (npr. u 2023. godini, udio stranih radnika iznosio je 36%). Nejasno je koje "velike tvrtke" izbjegavaju kvotnu obvezu. Ako se navedena primjedba odnosi na korisnike kojima se ustupaju agencijski radnici, treba napomenuti kako agencijski radnici nisu u radnom odnosu s korisnikom pa se ni ne mogu izuzeti iz njegovog ukupnog broja zaposlenih i tako utjecati na kvotnu obvezu. Uostalom, ako je zaista riječ o velikim poslodavcima koji po definiciji zapošljavaju 250 i više radnika, isti će u svakom slučaju biti obveznici kvote (neovisno o ustupljenim radnicima). |
| 11 | URIHO - USTANOVA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM | I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Smatramo da bi se kvota za državne i javne službe trebala odrediti u visini od 5%, na način da se od 2025.g. kvota za državne i javne službe odredi u visini od 4%, a od 2026.g.u visini od 5%. | Nije prihvaćen | Imajući u vidu podatke o ispunjenju kvotne obveze, smatramo da je visina kvote od 3% za sve poslodavce i dalje najprimjerenije rješenje. |
| 12 | SOCIJALNA ZADRUGA HUMANA NOVA, ZADRUGA ZA PROIZVODNJU TEKSTILA | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 8. | Odrediti pojedinačni iznos za OSI, te isti množiti sa točnim brojem OSI. Organizacije koje 100% dobiti reinvestiraju izjednačiti sa zaštitnim radionicama. Na taj način dobijemo konkretni poticaj za zapošljavanje OSI. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen na način da će se ograničenje ukupne godišnje vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote određivati temeljem osnovice od 36.000 eura po zaposlenoj osobi s invaliditetom. Reinvestiranje dobiti je važan faktor u poslovanju, ali ne može biti osnova za izjednačavanje statusa zaštitnih radionica i subjekata koji zapošljavaju više od polovice osoba s invaliditetom. |
| 13 | DLCONSULTING, OBRT ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE, VL. DAMJAN LISSKA, ZAGREB, ULICA STJEPANA LADIŠE 1 | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 8. | Prigovor – Članak 8., stavak (2): Predlažemo da se iznos ove odredbe poveća na 250.000 eura godišnje bez PDV-a ili da se uvede dodatni stavak. Naime, trenutni prijedlog Pravilnika značajno pogoduje velikim poslodavcima, dok istovremeno ograničava mogućnosti rasta samozaposlenih osoba i manjih poslodavaca, te ih demotivira da zapošljavaju veći broj osoba s invaliditetom (OSI) na otvorenom tržištu rada. Prijelaz od zapošljavanja jedne do pet OSI predstavlja iznimno velik izazov, posebno s obzirom na to da se povećanje vrijednosti ugovora ostvaruje tek nakon zapošljavanja više od četiri OSI. Prag postavljen na 150.000 eura godišnje bez PDV-a dodatno otežava postizanje ovog cilja. Smatramo da je ova odredba nepravedna jer favorizira one poslodavce koji su već ostvarili zapošljavanje više od četiri OSI, dok manje poslodavce stavlja u nepovoljan položaj. Ukoliko se ne poveća ukupni iznos vrijednosti ugovora, predlažemo uvođenje dodatnog stavka koji bi osigurao pravedniju raspodjelu i potaknuo zapošljavanje OSI, kako slijedi:" "(2) Trgovačka društva, zadruge ili udruge u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, a zapošljavaju jednu ili dvije osobe s invaliditetom, mogu s poslodavcima zaključiti jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote, s tim da ukupna vrijednost svih ugovora ne može iznositi više od 150.000,00 eura godišnje bez PDV-a. (3) Trgovačka društva, zadruge ili udruge u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, a zapošljavaju tri ili četiri osobe s invaliditetom, mogu s poslodavcima zaključiti jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote, s tim da ukupna vrijednost svih ugovora ne može iznositi više od 250.000,00 eura godišnje bez PDV-a." Prelaže se izednčavanje subjekata u vidu poticaja i osiguravanja uvjeta za rad od strane ZOSI-ja. Smatram da bi jednako pravo na rad i na iste uvjete za rad te izjednačavanje poslovne utakmice svih zaposlenih OSI na tržištu rada trebala biti nit vodilja Zakonodavcu kod donošenja ovog Pravilnika, a sve u svrhu poticanja zapošljavanja OSI-a. | Nije prihvaćen | Odredba članka 8. Pravilnika je izmijenjena na način da će se ograničenje ukupne godišnje vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote određivati temeljem osnovice od 36.000 eura po zaposlenoj osobi s invaliditetom. Navedeno ograničenje primjenjivat će se jednako za sve pružatelje zamjenske kvote, osim za zaštitne radionice kod kojih će se taj iznos umanjivati na 30%, 40% i 50% osnovice, ovisno o broju zaposlenih osoba s invaliditetom. Iznos osnovice određen je imajući prvenstveno u vidu svrhu zamjenske kvote, a to je osigurati održivost poslovanja subjekata koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Pružatelji zamjenske kvote ne mogu svoje poslovanje bazirati isključivo na zamjenskoj kvoti i na taj način narušavati tržišno natjecanje. Zaštitne i integrativne radionice za razliku od ostalih subjekata koji zapošljavaju osobe s invaliditetom moraju zadovoljiti određene prostorne, organizacijske, tehničke, kadrovske uvjete, kao i osigurati zaštitna radna mjesta, pa je stoga opravdano da su i poticaji ZOSI-a prilagođeni pojedinoj kategoriji poslodavca. Međutim, pitanje poticaja nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. |
| 14 | DAMJAN LISSKA | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 8. | Prigovor – Članak 8., stavak (2): Predlaže se izmjena i povećanje razreda Trgovačka društva, zadruge ili udruge u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, a zapošljavaju najviše četiri osobe s invaliditetom, mogu s poslodavcima zaključiti jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote, s tim da ukupna vrijednost svih ugovora ne može iznositi više od 250.000,00 eura godišnje bez PDV-a. Kod zapošljavanja Osobe s invaliditetom osobito kod teže zapošljivih, do trenutka do uistinu počne doprinositi od zapošljavanja dug je put. Kako bi se poslodavcima taj trud isplatio smatram da je nužno da se uvede dodatan razred/kriterij. Osobito jer se ulaže dodatan napor, ali se i potiče stvaranje održivih tvrtki kontroliranim rastom i prilika posvetiti se novozapolenoj osobi. Treba razmišljati ne samo o velikim poslodavcima, jer u malim tvrkama svaki se radnik i njegov doprinos broji . | Nije prihvaćen | Odredba članka 8. Pravilnika je izmijenjena na način da će se ograničenje ukupne godišnje vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote određivati temeljem osnovice od 36.000 eura po zaposlenoj osobi s invaliditetom. Navedeno ograničenje primjenjivat će se jednako za sve pružatelje zamjenske kvote, osim za zaštitne radionice kod kojih će se taj iznos umanjivati na 30%, 40% i 50% osnovice, ovisno o broju zaposlenih osoba s invaliditetom. Iznos osnovice određen je imajući prvenstveno u vidu svrhu zamjenske kvote, a to je osigurati održivost poslovanja subjekata koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Pružatelji zamjenske kvote ne mogu svoje poslovanje bazirati isključivo na zamjenskoj kvoti i na taj način narušavati tržišno natjecanje. |
| 15 | MORENA MITAK | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 8. | Prigovor – Članak 8., stavak (2): Smatramo da bi ova odredba trebala biti povećana na iznos od 250.000 Eura godišnje bez PDV-a ili bi trebalo ubaciti još jedan stavak. Naime, sadržaj odredbe iz sadašnjeg prijedloga Pravilnika ozbiljno pogoduje velikim poslodavcima i onemogućava rast osoba koje se samozapošljavaju, te manjih poslodavaca i destimulira ih da zapošljavaju više OSI na otvorenom tržištu rada. Iznimno je teško doći od 1 zaposlene OSI do 5 zaposlenih OSI, nakon kojeg broja zapošljavanja se povećava vrijednost ugovora, pogotovo ako je prag postavljen na 150.000 Eura godišnje bez PDV-a. Odredba je iznimno nepoštena i predstavlja čisto pogodovanje Zakonodavca onima koji su postigli zapošljavanje OSI iznad brojke od 4 zaposlene OSI. Ukoliko se ne poveća ukupni iznos vrijednosti ugovora, predlaže se uvođenje još jednog stavka koji bi bio pravedniji, a kako slijedi : "(2) Trgovačka društva, zadruge ili udruge u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, a zapošljavaju jednu ili dvije osobe s invaliditetom, mogu s poslodavcima zaključiti jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote, s tim da ukupna vrijednost svih ugovora ne može iznositi više od 150.000,00 eura godišnje bez PDV-a. (3) Trgovačka društva, zadruge ili udruge u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, a zapošljavaju tri ili četiri osobe s invaliditetom, mogu s poslodavcima zaključiti jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote, s tim da ukupna vrijednost svih ugovora ne može iznositi više od 250.000,00 eura godišnje bez PDV-a." Osim toga, ova je odredba duboko nepravedna i stavlja sve zaposlene OSI u tvrtkama na otvorenom tržištu rada u vrlo nepovoljan položaj i u odnosu na zaposlene OSI u integrativnim i zaštitnim radionicama. Općenito je nepravedno razdvajati tvrtke koje zapošljavaju OSI na otvorenom tržištu rada od integrativnih i zaštitnih radionica, jer i jedni i drugi rade isti posao zapošljavanja OSI na tržištu rada. Zakonodavac u prošlom Pravilniku nije radio razliku između tih organizacija, a sad u ovom novom prijedlogu Pravilnika stavlja tvrtke koje zapošljavaju OSI na otvorenom tržištu rada u posebno podređen položaj u odnosu na integrativne i zaštitne radionice i dodatno ih kažnjava nižim iznosima ukupne dopuštene vrijednosti ugovora kako je to navedeno u članku 9. – „Integrativne radionice koje zapošljavaju manje od deset osoba s invaliditetom- …… ukupna vrijednost svih ugovora ne može iznositi više od 500.000,00 eura godišnje bez PDV-a.“ Navedeno znači da bi integrativne radionice koje zapošljavanju 5 do 10 osoba s invaliditetom imale pravo na vrijednost ugovora od 500.000 EUR-a bez PDV-a godišnje dok bi trgovačka društva, zadruge ili udruge s istim brojem zaposlenih OSI od 5 do 9 (a što je više od polovine svih zaposlenih) imale pravo na vrijednost ugovora od 350.000 EUR-a bez PDV-a godišnje, znači bitno manji iznos, što je vrlo diskriminirajuće. Navedene radionice dobivanjem tog statusa također imaju pravo na 100% plaćenu osobu od strane ZOSI-ja za komunikaciju sa zaposlenim OSI te jednog radnog terapeuta kojem ZOSI sufinacira 75% plaću. U oba slučaja se radi o maksimalnim troškovima za te zaposlenike (bruto 1 i 2), što trgovačka društva, zadruge ili udruge u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom nemaju, pa se i tu vidi neravnopravan položaj . Osim toga ZOSI posebnim deminimis poticajima u iznosu od 66.361,40 Eura bez PDV-a i bespovratnim sredstvima kroz natječaje za nabavku novih tehnologija i opreme u visini do 464.529,83 Eura bez PDV-a te sufinanciranjem plaće za dvoje djelatnika već neravnopravno potiče rast integrativnih i zaštitnih radionice, dok za tvrtke koje zapošljavaju OSI na otvorenom tržištu rada nema nikakve osmišljene poticaje takvog tipa. Sad se novim Pravilnikom dodatno kažnjava i usporava rast tvrtki na otvorenom tržištu rada smanjenjem iznosa Zamjenskih kvota u odnosu na ove druge dvije skupine. Smatramo da bi jednako pravo na rad i na iste uvjete za rad te izjednačavanje poslovne utakmice svih zaposlenih OSI na tržištu rada trebala biti nit vodilja Zakonodavcu kod donošenja ovog Pravilnika, a sve u svrhu poticanja zapošljavanja OSI-a. | Nije prihvaćen | Odredba članka 8. Pravilnika je izmijenjena na način da će se ograničenje ukupne godišnje vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote određivati temeljem osnovice od 36.000 eura po zaposlenoj osobi s invaliditetom. Navedeno ograničenje primjenjivat će se jednako za sve pružatelje zamjenske kvote, osim za zaštitne radionice kod kojih će se taj iznos umanjivati na 30%, 40% i 50% osnovice, ovisno o broju zaposlenih osoba s invaliditetom. Iznos osnovice određen je imajući prvenstveno u vidu svrhu zamjenske kvote, a to je osigurati održivost poslovanja subjekata koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Pružatelji zamjenske kvote ne mogu svoje poslovanje bazirati isključivo na zamjenskoj kvoti i na taj način narušavati tržišno natjecanje. Zaštitne i integrativne radionice za razliku od ostalih subjekata koji zapošljavaju osobe s invaliditetom moraju zadovoljiti određene prostorne, organizacijske, tehničke, kadrovske uvjete, kao i osigurati zaštitna radna mjesta, pa je stoga opravdano da su i poticaji ZOSI-a prilagođeni pojedinoj kategoriji poslodavca. Međutim, pitanje poticaja nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. |
| 16 | WEBILUM D.O.O. ZA PROMIDŽBU | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 8. | Prigovor – Članak 8., stavak (2): Predlažemo da se iznos ove odredbe poveća na 250.000 eura godišnje bez PDV-a ili da se uvede dodatni stavak. Naime, trenutni prijedlog Pravilnika značajno pogoduje velikim poslodavcima, dok istovremeno ograničava mogućnosti rasta samozaposlenih osoba i manjih poslodavaca, te ih demotivira da zapošljavaju veći broj osoba s invaliditetom (OSI) na otvorenom tržištu rada. Prijelaz od zapošljavanja jedne do pet OSI predstavlja iznimno velik izazov, posebno s obzirom na to da se povećanje vrijednosti ugovora ostvaruje tek nakon zapošljavanja više od četiri OSI. Prag postavljen na 150.000 eura godišnje bez PDV-a dodatno otežava postizanje ovog cilja. Smatramo da je ova odredba nepravedna jer favorizira one poslodavce koji su već ostvarili zapošljavanje više od četiri OSI, dok manje poslodavce stavlja u nepovoljan položaj. Ukoliko se ne poveća ukupni iznos vrijednosti ugovora, predlažemo uvođenje dodatnog stavka koji bi osigurao pravedniju raspodjelu i potaknuo zapošljavanje OSI, kako slijedi:" "(2) Trgovačka društva, zadruge ili udruge u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, a zapošljavaju jednu ili dvije osobe s invaliditetom, mogu s poslodavcima zaključiti jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote, s tim da ukupna vrijednost svih ugovora ne može iznositi više od 150.000,00 eura godišnje bez PDV-a. (3) Trgovačka društva, zadruge ili udruge u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, a zapošljavaju tri ili četiri osobe s invaliditetom, mogu s poslodavcima zaključiti jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote, s tim da ukupna vrijednost svih ugovora ne može iznositi više od 250.000,00 eura godišnje bez PDV-a." Osim toga, ova je odredba duboko nepravedna i stavlja sve zaposlene OSI u tvrtkama na otvorenom tržištu rada u vrlo nepovoljan položaj i u odnosu na zaposlene OSI u integrativnim i zaštitnim radionicama. Općenito je nepravedno razdvajati tvrtke koje zapošljavaju OSI na otvorenom tržištu rada od integrativnih i zaštitnih radionica, jer i jedni i drugi rade isti posao zapošljavanja OSI na tržištu rada. Zakonodavac u prošlom Pravilniku nije radio razliku između tih organizacija, a sad u ovom novom prijedlogu Pravilnika stavlja tvrtke koje zapošljavaju OSI na otvorenom tržištu rada u posebno podređen položaj u odnosu na integrativne i zaštitne radionice i dodatno ih kažnjava nižim iznosima ukupne dopuštene vrijednosti ugovora kako je to navedeno u članku 9. – „Integrativne radionice koje zapošljavaju manje od deset osoba s invaliditetom- …… ukupna vrijednost svih ugovora ne može iznositi više od 500.000,00 eura godišnje bez PDV-a.“ Navedeno znači da bi integrativne radionice koje zapošljavanju 5 do 10 osoba s invaliditetom imale pravo na vrijednost ugovora od 500.000 EUR-a bez PDV-a godišnje dok bi trgovačka društva, zadruge ili udruge s istim brojem zaposlenih OSI od 5 do 9 (a što je više od polovine svih zaposlenih) imale pravo na vrijednost ugovora od 350.000 EUR-a bez PDV-a godišnje, znači bitno manji iznos, što je vrlo diskriminirajuće. Navedene radionice dobivanjem tog statusa također imaju pravo na 100% plaćenu osobu od strane ZOSI-ja za komunikaciju sa zaposlenim OSI te jednog radnog terapeuta kojem ZOSI sufinacira 75% plaću. U oba slučaja se radi o maksimalnim troškovima za te zaposlenike (bruto 1 i 2), što trgovačka društva, zadruge ili udruge u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom nemaju, pa se i tu vidi neravnopravan položaj . Osim toga ZOSI posebnim deminimis poticajima u iznosu od 66.361,40 Eura bez PDV-a i bespovratnim sredstvima kroz natječaje za nabavku novih tehnologija i opreme u visini do 464.529,83 Eura bez PDV-a te sufinanciranjem plaće za dvoje djelatnika već neravnopravno potiče rast integrativnih i zaštitnih radionice, dok za tvrtke koje zapošljavaju OSI na otvorenom tržištu rada nema nikakve osmišljene poticaje takvog tipa. Sad se novim Pravilnikom dodatno kažnjava i usporava rast tvrtki na otvorenom tržištu rada smanjenjem iznosa Zamjenskih kvota u odnosu na ove druge dvije skupine. Smatramo da bi jednako pravo na rad i na iste uvjete za rad te izjednačavanje poslovne utakmice svih zaposlenih OSI na tržištu rada trebala biti nit vodilja Zakonodavcu kod donošenja ovog Pravilnika, a sve u svrhu poticanja zapošljavanja OSI-a. | Nije prihvaćen | Odredba članka 8. Pravilnika je izmijenjena na način da će se ograničenje ukupne godišnje vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote određivati temeljem osnovice od 36.000 eura po zaposlenoj osobi s invaliditetom. Navedeno ograničenje primjenjivat će se jednako za sve pružatelje zamjenske kvote, osim za zaštitne radionice kod kojih će se taj iznos umanjivati na 30%, 40% i 50% osnovice, ovisno o broju zaposlenih osoba s invaliditetom.Iznos osnovice određen je imajući prvenstveno u vidu svrhu zamjenske kvote, a to je osigurati održivost poslovanja subjekata koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Pružatelji zamjenske kvote ne mogu svoje poslovanje bazirati isključivo na zamjenskoj kvoti i na taj način narušavati tržišno natjecanje. Zaštitne i integrativne radionice za razliku od ostalih subjekata koji zapošljavaju osobe s invaliditetom moraju zadovoljiti određene prostorne, organizacijske, tehničke, kadrovske uvjete, kao i osigurati zaštitna radna mjesta, pa je stoga opravdano da su i poticaji ZOSI-a prilagođeni pojedinoj kategoriji poslodavca. Međutim, pitanje poticaja nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. |
| 17 | JOIN, OBRT ZA USLUGE, VL. JOSIP PUŠKARIĆ, OGULIN, SALOPEK SELO, SALOPEK SELO 5 | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 8. | (1) OSI koja se samozapošljava se nalazi u iznimno teškoj poziciji u odnosu na ostale, naročito samozaposlena OSI koja nije "preprodavač" već samostalno izrađuje proizvode/usluge iz "nule". Samozaposlena OSI je dužna samostalno obavljati sve poslove. Potrebno je biti i pravnik i računovođa, raditi na terenu i uredu, oglašavati, biti telefonist, korespodent i administrativac, te se zapravo najviše baviti stvarima koje nisu predmet poslovanja. U velikim tvrtkama svatko ima svoj posao. Svakako bi pomoglo uvođenje sufinanciranja usluga npr vanjskog računovodstva, pravnika, marketinga, poslovnog savjetnika, zastupnika i slično, jer ako jedna osoba radi sve poslove, ne može dovoljno privređivati i tako razmišljati o razvoju i zapošljavanju novih OSI. Baviti se svime, znači ne biti dobar u ničemu. Davanje prednosti velikima u odnosu na male je doista teško razumijeti, te smatramo da u socijalnim mjerama za one najranjivije tome nema mjesta. Isto tako naglašavam i prijeko potrebnu pomoć u vidu neke vrste poticaja za one najmanje. U današnje vrijeme, biti konkurentan na otvorenom tržištu znači stalna ulaganja i nabavka novih tehnologija i opreme. Razumljivo je da "veliki" imaju poticaje za kupnju opreme, alata i ostalih sredstava za rad, ali doista ne razumijem kako najmanji, kojima je doista najteže nastupati na otvorenom tržištu - nemaju nikakve mogućnosti sufinanciranja nekih alata i opreme. Doista je diskriminatorno nastupati na taj način. Samozaposlena OSI treba naprednije alate, opremu i tehnologiju kako bi bila što produktivnija i konkurentnija na tržištu rada. Naročito jer se bavi sa svim drugim stvarima, a ograničena je zdravstvenim problemima. U ovom slučaju, OSI se je bolje zaposliti kod nekog drugog i odabrati lakši put, dok one koji pokušavaju biti poduzetni se ograničava, što je apsurd. Usporiti rast najmanjih je ozbiljan problem koji je potrebno posebno razmotriti. Obzirom na navedeno, kod najmanjih je najveća mogućnost neuspjeha na tržištu, te su svakako potrebne dodatne mjere za iste. Dok EU u posljednje vrijeme izrazito potiče samozaposlene osobe, tj.mala i novoosnovana poduzeća i obrte, u ovom slučaju se zakonodavac ponaša kao da nije dio EU. Socijalne mjere za najslabije u društvu ne bi trebale favorizirati velike u odnosu na male. (2) Predlažemo da ukupna vrijednost ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote za 1-2 zaposlene OSI iznosi 150.000 eur, dok bi se za one sa 3-4 zaposlene OSI trebala povećati na 250.000 eur. | Nije prihvaćen | Odredba članka 8. Pravilnika je izmijenjena na način da će se ograničenje ukupne godišnje vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote određivati temeljem osnovice od 36.000 eura po zaposlenoj osobi s invaliditetom. Navedeno ograničenje primjenjivat će se jednako za sve pružatelje zamjenske kvote, osim za zaštitne radionice kod kojih će se taj iznos umanjivati na 30%, 40% i 50% osnovice, ovisno o broju zaposlenih osoba s invaliditetom. Iznos osnovice određen je imajući prvenstveno u vidu svrhu zamjenske kvote, a to je osigurati održivost poslovanja subjekata koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Pružatelji zamjenske kvote ne mogu svoje poslovanje bazirati isključivo na zamjenskoj kvoti i na taj način narušavati tržišno natjecanje. Što se tiče poticaja za samozaposlene osobe s invaliditetom, isti nisu predmet uređenja ovoga Pravilnika, već Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom. |
| 18 | DOMINO DIZAJN D.O.O. ZA USLUGE | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 8. | "(2) Trgovačka društva, zadruge ili udruge u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, a zapošljavaju jednu ili dvije osobe s invaliditetom, mogu s poslodavcima zaključiti jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote, s tim da ukupna vrijednost svih ugovora ne može iznositi više od 150.000,00 eura godišnje bez PDV-a. (3) Trgovačka društva, zadruge ili udruge u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, a zapošljavaju tri ili četiri osobe s invaliditetom, mogu s poslodavcima zaključiti jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote, s tim da ukupna vrijednost svih ugovora ne može iznositi više od 250.000,00 eura godišnje bez PDV-a." | Nije prihvaćen | Odredba članka 8. Pravilnika je izmijenjena na način da će se ograničenje ukupne godišnje vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote određivati temeljem osnovice od 36.000 eura po zaposlenoj osobi s invaliditetom. Navedeno ograničenje primjenjivat će se jednako za sve pružatelje zamjenske kvote, osim za zaštitne radionice kod kojih će se taj iznos umanjivati na 30%, 40% i 50% osnovice, ovisno o broju zaposlenih osoba s invaliditetom.Iznos osnovice određen je imajući prvenstveno u vidu svrhu zamjenske kvote, a to je osigurati održivost poslovanja subjekata koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Pružatelji zamjenske kvote ne mogu svoje poslovanje bazirati isključivo na zamjenskoj kvoti i na taj način narušavati tržišno natjecanje. |
| 19 | DOMINO DIZAJN D.O.O. ZA USLUGE | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 8. | Prigovor – Članak 8., stavak (2): Smatramo da bi ova odredba trebala biti povećana na iznos od 250.000 Eura godišnje bez PDV-a ili bi trebalo ubaciti još jedan stavak. Naime, sadržaj odredbe iz sadašnjeg prijedloga Pravilnika ozbiljno pogoduje velikim poslodavcima i onemogućava rast osoba koje se samozapošljavaju, te manjih poslodavaca i destimulira ih da zapošljavaju više OSI na otvorenom tržištu rada. Iznimno je teško doći od 1 zaposlene OSI do 5 zaposlenih OSI, nakon kojeg broja zapošljavanja se povećava vrijednost ugovora, pogotovo ako je prag postavljen na 150.000 Eura godišnje bez PDV-a. Odredba je iznimno nepoštena i predstavlja čisto pogodovanje Zakonodavca onima koji su postigli zapošljavanje OSI iznad brojke od 4 zaposlene OSI. Ukoliko se ne poveća ukupni iznos vrijednosti ugovora, predlaže se uvođenje još jednog stavka koji bi bio pravedniji, a kako slijedi : "(2) Trgovačka društva, zadruge ili udruge u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, a zapošljavaju jednu ili dvije osobe s invaliditetom, mogu s poslodavcima zaključiti jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote, s tim da ukupna vrijednost svih ugovora ne može iznositi više od 150.000,00 eura godišnje bez PDV-a. (3) Trgovačka društva, zadruge ili udruge u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, a zapošljavaju tri ili četiri osobe s invaliditetom, mogu s poslodavcima zaključiti jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote, s tim da ukupna vrijednost svih ugovora ne može iznositi više od 250.000,00 eura godišnje bez PDV-a." Osim toga, ova je odredba duboko nepravedna i stavlja sve zaposlene OSI u tvrtkama na otvorenom tržištu rada u vrlo nepovoljan položaj i u odnosu na zaposlene OSI u integrativnim i zaštitnim radionicama. Općenito je nepravedno razdvajati tvrtke koje zapošljavaju OSI na otvorenom tržištu rada od integrativnih i zaštitnih radionica, jer i jedni i drugi rade isti posao zapošljavanja OSI na tržištu rada. Zakonodavac u prošlom Pravilniku nije radio razliku između tih organizacija, a sad u ovom novom prijedlogu Pravilnika stavlja tvrtke koje zapošljavaju OSI na otvorenom tržištu rada u posebno podređen položaj u odnosu na integrativne i zaštitne radionice i dodatno ih kažnjava nižim iznosima ukupne dopuštene vrijednosti ugovora kako je to navedeno u članku 9. – „Integrativne radionice koje zapošljavaju manje od deset osoba s invaliditetom- …… ukupna vrijednost svih ugovora ne može iznositi više od 500.000,00 eura godišnje bez PDV-a.“ Navedeno znači da bi integrativne radionice koje zapošljavanju 5 do 10 osoba s invaliditetom imale pravo na vrijednost ugovora od 500.000 EUR-a bez PDV-a godišnje dok bi trgovačka društva, zadruge ili udruge s istim brojem zaposlenih OSI od 5 do 9 (a što je više od polovine svih zaposlenih) imale pravo na vrijednost ugovora od 350.000 EUR-a bez PDV-a godišnje, znači bitno manji iznos, što je vrlo diskriminirajuće. Navedene radionice dobivanjem tog statusa također imaju pravo na 100% plaćenu osobu od strane ZOSI-ja za komunikaciju sa zaposlenim OSI te jednog radnog terapeuta kojem ZOSI sufinacira 75% plaću. U oba slučaja se radi o maksimalnim troškovima za te zaposlenike (bruto 1 i 2), što trgovačka društva, zadruge ili udruge u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom nemaju, pa se i tu vidi neravnopravan položaj . Osim toga ZOSI posebnim deminimis poticajima u iznosu od 66.361,40 Eura bez PDV-a i bespovratnim sredstvima kroz natječaje za nabavku novih tehnologija i opreme u visini do 464.529,83 Eura bez PDV-a te sufinanciranjem plaće za dvoje djelatnika već neravnopravno potiče rast integrativnih i zaštitnih radionice, dok za tvrtke koje zapošljavaju OSI na otvorenom tržištu rada nema nikakve osmišljene poticaje takvog tipa. Sad se novim Pravilnikom dodatno kažnjava i usporava rast tvrtki na otvorenom tržištu rada smanjenjem iznosa Zamjenskih kvota u odnosu na ove druge dvije skupine. Smatramo da bi jednako pravo na rad i na iste uvjete za rad te izjednačavanje poslovne utakmice svih zaposlenih OSI na tržištu rada trebala biti nit vodilja Zakonodavcu kod donošenja ovog Pravilnika, a sve u svrhu poticanja zapošljavanja OSI-a. | Nije prihvaćen | Odredba članka 8. Pravilnika je izmijenjena na način da će se ograničenje ukupne godišnje vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote određivati temeljem osnovice od 36.000 eura po zaposlenoj osobi s invaliditetom. Navedeno ograničenje primjenjivat će se jednako za sve pružatelje zamjenske kvote, osim za zaštitne radionice kod kojih će se taj iznos umanjivati na 30%, 40% i 50% osnovice, ovisno o broju zaposlenih osoba s invaliditetom. Iznos osnovice određen je imajući prvenstveno u vidu svrhu zamjenske kvote, a to je osigurati održivost poslovanja subjekata koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Pružatelji zamjenske kvote ne mogu svoje poslovanje bazirati isključivo na zamjenskoj kvoti i na taj način narušavati tržišno natjecanje. Zaštitne i integrativne radionice za razliku od ostalih subjekata koji zapošljavaju osobe s invaliditetom moraju zadovoljiti određene prostorne, organizacijske, tehničke, kadrovske uvjete, kao i osigurati zaštitna radna mjesta, pa je stoga opravdano da su i poticaji ZOSI-a prilagođeni pojedinoj kategoriji poslodavca. Međutim, pitanje poticaja nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. |
| 20 | QUAHWA D.O.O. ZA TRGOVINU | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 9. | Predlaže se, umjesto ograničavanja ukupnih vrijednosti svih ugovora na godišnjoj razini, ograničiti mogućnost korištenja zamjenske kvote kvotnih obveznika, na način da mogu iskoristiti samo određen postotak kvote, a preostali dio uplatiti u državni proračun RH (ZOSI). Na primjer, tvrka koja ima kvotnu obavezu za 5 OSI ne može potpisati svih 5 kvota s pružateljem zamjenskih kvota nego npr. maksimalno 3 kvote. | Nije prihvaćen | Prijedlog da se obveznika ograniči u ispunjenju kvotne obveze, na način da jedan dio obveze može ispuniti putem zamjenske kvote, dok za ostatak mora platiti novčanu naknadu, protivan je Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Zakon omogućuje obvezniku da samostalno odluči na koji način i u kojem opsegu će svoju kvotnu obvezu ispuniti zapošljavanjem osoba s invaliditetom, korištenjem zamjenske kvote i/ili plaćanjem novčane naknade. |
| 21 | SKEMARK USLUGE D.O.O. ZA USLUGE | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 9. | Predlažemo da pružatelji usluga zamjenskih kvota kako bi mogli pružati iste moraju zapošljavati minimalno 10 i više osoba s invaliditetom koji u ukupnom broju zaposlenih u bilo kom obliku pravne osobnosti čine minimalno 75% svih zaposlenih. Predlažemo da korisnici instituta zamjenskih kvota svoju obvezu mogu koristiti kroz institut zamjenskih kvota do maksimalno 30% svoje obveze dok ostatak moraju uplatiti kako bi sustav OSI bio financijski održiv bez posebnih proračunskih dodataka, a čime bi zakon o kvotnom zapošljavanju zapravo zadovoljio samo donošenje. Ovaj prijedlog temeljimo na pozitivnim primjerima zemalja sa sličnom problematikom iz okruženja i unutar EU | Nije prihvaćen | Predloženi model prema kojem bi pružatelji zamjenske kvote morali zapošljavati minimalno 10 osoba s invaliditetom protivan je Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji omogućuje da zamjensku kvotu pružaju samozaposlene osobe s invaliditetom, zaštitne i integrativne radionice s minimalno 5 osoba s invaliditetom, kao i trgovačka društva, zadruge ili udruge u kojima više od polovice zaposlenih čine osobe s invaliditetom, bez da se pritom uvjetuje koliko taj broj mora iznositi. Prijedlog da se obveznika ograniči u ispunjenju kvotne obveze, na način da jedan dio obveze može ispuniti putem zamjenske kvote, dok za ostatak mora platiti novčanu naknadu, također je protivan Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Zakon omogućuje obvezniku da samostalno odluči na koji način i u kojem opsegu će svoju kvotnu obvezu ispuniti zapošljavanjem osoba s invaliditetom, korištenjem zamjenske kvote i/ili plaćanjem novčane naknade. |
| 22 | SKEMARK USLUGE D.O.O. ZA USLUGE | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 9. | Društvo podupire promjene ali uz jasnu razdiobu. Integrativne radionice DA, ali kao zasebni pravni subjekti. U slučaju takozvanih integrativnih jedinica unutar postojećih pravnih subjekata nailazimo do anomalije temeljem koje obveznici svoju obvezu kvotnog zapošljavanja koriste kao elementarnu prednost na komercijalnom tržištu. | Nije prihvaćen | Pravilnikom nije moguće isključiti pružanje zamjenske kvote od strane integrativnih radionica - radnih jedinica, s obzirom da je takva mogućnost predviđena Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Osim toga, valja napomenuti kako svi podnositelji zahtjeva za dobivanje statusa integrativnih radionica prolaze isti postupak i moraju zadovoljiti odgovarajuće prostorne, organizacijske, kadrovske i tehničke uvjete. Uz to, radna jedinica mora biti evidentirana kao posebna obračunska jedinica i za nju se moraju voditi posebne financijske, robno-materijalne i ostale evidencije. Stoga je nejasno na što se odnosi komentar o anomalijama kod radnih jedinica. |
| 23 | PAPIRO CENTAR D.O.O. ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 9. | Društvo predlaže Pravilnikom utvrditi ograničenje primateljima zamjenske kvote kod potpisivanja ugovora u svrhu ispunjenja zamjenske kvote do određenog relativnog iznosa (npr. 70% iznosa zamjenske kvote) i to samo u slučajevima kada broj naknada za zapošljavanje osoba s invaliditetom prelazi minimalno dvije osobe. U slučaju potrebe Ministarstvo može taj postotak svake godine prilagoditi potrebi za financiranjem poslovanja ZOSI-a. | Nije prihvaćen | Prijedlog da se obveznika ograniči u ispunjenju kvotne obveze, na način da jedan dio obveze može ispuniti putem zamjenske kvote, dok za ostatak mora platiti novčanu naknadu, protivan je Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Zakon omogućuje obvezniku da samostalno odluči na koji način i u kojem opsegu će svoju kvotnu obvezu ispuniti zapošljavanjem osoba s invaliditetom, korištenjem zamjenske kvote i/ili plaćanjem novčane naknade. |
| 24 | PAPIRO CENTAR D.O.O. ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 9. | Društvo kao integrativna radionica nije suglasno te se protivi prijedlozima ograničenja maksimalne godišnje vrijednosti sklopljenih ugovora o poslovnoj suradnji ovisno o broju zaposlenih osoba s invaliditetom. Stajalište je Društva kako takvo ograničenje sputava tržišnu ekonomiju u kojoj se međusobno nalaze radionice. Ukoliko su proizvodi neke radionice konkurentniji u odnosu na druge i primatelji zamjenske kvote imaju potrebu za takvim proizvodima, nepotrebno je i kontraproduktivno ograničavati rad uspješnih radionica. Društvo smatra kako je neprihvatljivo ograničavati pravo korisnicima zamjenskih kvota na izbor partnera s kojim će surađivati radi ispunjenja zamjenske kvote. Takvo ograničenje nije niti usklađeno s odredbama Ustava Republike Hrvatske koji u članku 49. stavku 1. jasno navodi kako su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske dok stavak 2. istog članka navodi kako država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu zbog čega ne postoji pravno opravdana osnova za donošenje odnosno izmjenu propisa koji bi doveli do stvaranja “umjetnih“ razlika između pojedinih radionica budući da bi na taj način ravnopravna tržišna utakmic bila očigledno ugrožena te bi time pojedine radionice bile stavljene u povoljniji položaj. Stoga za takve izmjene ne postoji osnova u pravnom poretku Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Ugovori o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote nisu "klasični" poslovni odnosi, jer se sklapanjem tih ugovora država zapravo odriče jednog dijela proračunskih prihoda te ima pravo odrediti posebna pravila pod kojima će se takvi ugovori priznavati. U tom smislu, odredbom članka 8. Pravilnika propisano je ograničenje ukupne godišnje vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji koje će se određivati temeljem osnovice od 36.000 eura po zaposlenoj osobi s invaliditetom. Navedeno ograničenje primjenjivat će se jednako za sve pružatelje zamjenske kvote, osim za zaštitne radionice kod kojih će se taj iznos umanjivati na 30%, 40% i 50% osnovice, ovisno o broju zaposlenih osoba s invaliditetom. Iznos osnovice određen je imajući u vidu svrhu zamjenske kvote, a to je osigurati održivost poslovanja subjekata koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Pružatelji zamjenske kvote ne mogu svoje poslovanje bazirati isključivo na zamjenskoj kvoti i na taj način narušavati tržišno natjecanje. Tržišna i poduzetnička sloboda jesu zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske, te se s posebnom pažnjom brine da pružatelji zamjenske kvote ne preuzmu monopol odnosno ne postanu povlašteni poduzetnici s obzirom da su proizvodi i usluge koje nude povoljniji za obveznika u odnosu na proizvode i usluge drugih poduzetnika koji nisu u mogućnosti ponuditi zamjensku kvotu. |
| 25 | URIHO - USTANOVA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 10. | Kao zaštitna radionica smatramo da se formiranjem predloženih razreda destimulira novo zapošljavanje OSI, kao i u članku 9. (koji se odnosi na integretaivne radionice). Mišljenja smo da bi vrijednost ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote trebalo ograničiti na iznos od 30.000 EUR bez PDV-a godišnje po osobi s invaliditetom. | Nije prihvaćen | Odredba članka 8. Pravilnika je izmijenjena na način da će se ograničenje ukupne godišnje vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote određivati temeljem osnovice od 36.000 eura po zaposlenoj osobi s invaliditetom. Navedeno ograničenje primjenjivat će se jednako za sve pružatelje zamjenske kvote, osim za zaštitne radionice kod kojih će se taj iznos umanjivati na 30%, 40% i 50% osnovice, ovisno o broju zaposlenih osoba s invaliditetom.Iznos osnovice određen je imajući prvenstveno u vidu svrhu zamjenske kvote, a to je osigurati održivost poslovanja subjekata koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Pružatelji zamjenske kvote ne mogu svoje poslovanje bazirati isključivo na zamjenskoj kvoti i na taj način narušavati tržišno natjecanje. |
| 26 | QUAHWA D.O.O. ZA TRGOVINU | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 11. | St. 1. Predlaže se izmjena stavka na način da se umjesto prosječnog broja zaposlenih OSI gleda ukupan broj zaposlenih OSI na dan 31. prosinca tekuće godine. St.2 Na navedeni način dolazi do diskriminacije OSI koje su zaposlene na poslovima pružanja usluga, servisa, održavanja i sl. te se traži da OSI rade isključivo poslove koji su fizički zahtjevni ili ne zahtijevaju intelektualni rad. Naglašavamo da brojne OSI posjeduju znanja i vještine koje se odnose na npr. pružanje usluga servisa ili održavanja i svoje cjelokupno radno vrijeme obavljaju ove poslove. Ističemo da je sukladno Zakonu o zaštiti potrošača proizvod definiran u čl. 4, st. 26. – proizvod je svaka roba ili usluga, uključujući nekretnine, digitalne usluge i digitalni sadržaj, prava i obveze. St.3. Smatramo da se vrijednost neproizvodne robe treba određivati u minimalno 30% ukupne vrijednosti ugovora ako ista uključuje i sirovina, materijal, pribor ili ambalaža potrebna za isporuku robe odnosno pružanje usluge. St. 4. Pravilnikom je potrebno jasno definirati obaveze pružatelja zamjenskih kvota i načine priznavanja zamjenske kvote, a koje su u skladu sa zakonskim odredbama. | Nije prihvaćen | Za praćenje zapošljavanja osoba s invaliditetom relevantno je određeno vremensko razdoblje, a ne samo stanje na zadnji dan u godini. Nema zapreke da osobe s invaliditetom pružaju usluge servisiranja i održavanja, ali te usluge nisu prihvatljive u okviru instituta zamjenske kvote. Praksa je pokazala da ugovoreni poslovi ne ispunjavaju svrhu zamjenske kvote, već se iskorištavaju na način da se posao nužno ne odrađuje. Stoga se uvodi novo pravilo prema kojem će se u zamjensku kvotu priznavati isključivo proizvodni dio vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji. Način obrade i priznavanja zamjenske kvote jesu određeni Pravilnikom, no u slučaju potrebe isti se mogu detaljnije razraditi uputom koju donosi ZOSI. Pritom valja naglasiti kako je ZOSI, i na temelju važećih propisa, ovlašten utvrditi ispunjenje zamjenske kvote te sukladno tome davati upute odnosno pojašnjenja glede primjene odredbi kojima se uređuje predmetna materija. |
| 27 | DOMINO DIZAJN D.O.O. ZA USLUGE | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 11. | Prigovor – Članak 11., stavak (1): Ova odredba nije dobro napisana i previše su opće navedeni pojmovi usluga koje su isključene iz Zamjenske kvote, bez dodatne procijene koje usluge održavanja i servisiranja su čista proizvodna usluge i nisu preprodaja usluge. Kad klijent naruči od naše tvrtke dizajn i izradu web stranica, očekuju od nas da tehnički i sadržajno održavamo te iste web stranice dokle god to njima treba. Razlog zašto žele od nas da im pružamo sadržajno i tehničko održavanje te web stranice je to što žele nastavak izgleda prema našem dizajnu, a ne prema nečijem drugom dizajnu. To je vrlo važno pitanje i zato u tom poslu nije jedino cijena mjerilo koga ćeš angažirati, već i način dizajna sadržaja. Ako klijent ne može dobiti nastavak ove usluge od naše tvrtke, neće niti uzeti od nas početno dizajn i izradu web stranica. Ovako imaju i dodatnu sigurnost, jer znaju da ćemo mi popraviti sve eventualne pogreške koje se dogode u naknadnom korištenju. Svaka novo dodana pod stranica i sav novi sadržaj koji dodajemo na klijentove web stranice spada u sadržajno održavanje, a ispravnost web stranica i otklanjanje pogreški i poteškoća kod nadogradnji istih spada u najvažnije radnje za klijenta i njegovu sigurnost za prezentaciju posla u online svijetu, koji postaje važniji od stvarnog svijeta. A kod web shopova da i ne govorimo koliko je važno pravovremeno tehničko i sadržajno održavanje tih online dućana, u vidu ažurnih promjena cijena ili dodavanja novih artikala. Većina velikih tvrtki polako prelazi na digitalno poslovanje i prodaju svojih roba i usluga pa to onda znači da je cijela ta branša isključena iz poslovanja kroz Zamjensku kvotu? Onda sve zaposlene OSI iz IT poslovanja mogu potražiti novi posao na otvorenom tržištu rada, jer se ovom odredbom onemogućava njihov rad. Što se tiče kreiranja digitalnih kampanja na društvenim mrežama i njihovom provedbom, tu bi isto mogli imati problem sa svrstavanjem tih usluga u „servisiranje i održavanje“. Ako je zaposlena OSI marketing specijalist i to je njegov posao, onda ga tu ZOSI sprječava u njegovom osnovnom radu, kao i web dizajnera i sl. za koji se školovao (možda i putem poticaja ZOSI-ja za prekvalifikaciju) u svim gore navedenim radnjama i onima koje sam možda zaboravio navesti. Ovaj dio „servis i održavanje“ onda sigurno vrijedi i za puno drugih djelatnosti, kao na primjer automehaničar, koji po tome može napraviti popravak i zamjenu motora, ali ne može napraviti servis na tom istom vozilu, jer je to zabranjeno. Pa to je njegov osnovni rad, a njegov klijent treba ispravno vozilo. Pa neće sklopiti ugovor o Zamjenskoj kvoti samo na popravak vozila, a servis i brigu o održavanju i ispravnosti vozila neka radi kod drugog automehaničara. Mogao bih navesti još puno primjera, recimo odvjetnici, savjetnici, računovođe, kućni majstori i sl., ali se nadam da se iz ovoga shvatila razlika između preprodaje „usluge i servisa“ i stvarnog rada osoba s invaliditetom za koje su školovani ili prekvalificirani. Ako je ZOSI mislio pod time da netko kupi npr. neograničene licence Windows OS-a i instalira ih na nečije računalo te ih tako „preproda“ kroz Zamjensku kvotu, to ima logike da se to ne bi smjelo raditi. Ali ako taj isti OSI IT serviser računala, koji se školovao za instaliranje, servis, popravak i održavanje računala za druge korisnike, pa da li on uopće onda smije raditi kroz Zamjensku kvotu ili je njegova usluga čista preprodaja? Ako netko ima zgradu i napravi od nje urede te ih na taj način iznajmljuje kroz Zamjensku kvotu, to pretpostavljam ZOSI gleda kao preprodaju, ali da li bi i čišćenje takvih prostora bilo „preprodaja“ usluge ili rad OSI na održavanju radnih prostora čistima za klijente. Slabo školovana OSI s intelektualnim poteškoćama, a fizički zdrava se može relativno jednostavno osposobiti za rad usluge čišćenja i održavanje čistim radnih prostora, pa da li to onda znači da po ovoj odredbi niti te poslove OSI ne bi smjeli raditi unutar Zamjenske kvote, jer spadaju pod „servis i održavanje“. ZOSI mora pošteno odrediti što je preprodaja usluge, a što rad OSI prema njihovim specijalnostima. Svaki rad je zapravo neka verzija usluge i potom servisa i održavanja, ako se radi o opetovanim radnjama za koje je, na žalost, većina OSI osposobljena putem prekvalifikacija, a pogotovo pomoćni radnici. Da li onda sve te OSI ovom odredbom mičemo iz Zamjenske kvote, jer njihov rad spada pod „servis i održavanje“. Ova odredba je diskriminacija zaposlenih OSI po osnovnom pravu na rad i kao takva se treba bolje razraditi i odvojiti usluge koje su „preprodaja“ od stvarnih usluga na bazi radnih sati i znanja osoba koje ih obavljaju. Nadam se da je ovo ZOSI-jeva nenamjerna greška i možda neiskustvo u znanju radnih procesa kod navođenja pojmova te nedovoljna razrada djelatnosti i poslova koje obavljaju osobe s invaliditetom, jer u protivnom je najbolje onda da se kvote kompletno ukinu. Prema ovako navedenim ograničenjima Zamjensku kvotu će moći raditi jako mali dio zaposlenih OSI ili skoro nitko. Kako je ZOSI Pravilnikom uveo kvote u maksimalnom iznosu po: osobi koja se samozapošljava/ tvrtki koja zapošljava OSI na otvorenom tržištu rada/ integrativnoj radionici ili zaštitnoj radionici, ovakvo dodatno onemogućavanje rada stvarno nema za svrhu ništa drugo osim potpunog onemogućavanja rada svim zaposlenim OSI kroz Zamjensku kvotu. | Nije prihvaćen | Ugovori o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote nisu "klasični" poslovni odnosi, jer se sklapanjem tih ugovora država zapravo odriče jednog dijela proračunskih prihoda te ima pravo odrediti posebna pravila pod kojima će se takvi ugovori priznavati. Praksa je pokazala da ugovoreni poslovi ne ispunjavaju svrhu zamjenske kvote, već se iskorištavaju na način da se posao nužno ne odrađuje. Stoga se uvodi novo pravilo prema kojem će se u zamjensku kvotu priznavati isključivo proizvodni dio vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji. Pritom nema zapreke da osobe s invaliditetom pružaju i usluge održavanja i servisiranja, ali te usluge neće ulaziti u ispunjenje zamjenske kvote. |
| 28 | DAMJAN LISSKA | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 11. | Smatram da predloženi način izračuna prosječnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom (OSI) za određivanje visine ugovora Zamjenske kvote nije optimalan, jer potiče pružatelje usluge Zamjenske kvote na zapošljavanje OSI samo do lipnja tekuće godine. Nakon tog razdoblja, zbog postavljenog načina obračuna, dolazi do demotivacije za daljnje zapošljavanje, budući da rad osobe zaposlenika nakon 15. lipnja neće biti uvršten u prosječni broj zaposlenih OSI za tu godinu.Predlažem da se iz stavka ukloni formulacija: „određuje se prema prosječnom broju zaposlenih osoba s invaliditetom“ te zamijeni s: „određuje se prema ukupnom broju zaposlenih osoba s invaliditetom na dan 31. prosinca tekuće godine“. | Nije prihvaćen | Relevantno razdoblje za određivanje prosječnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom kod pružatelja zamjenske kvote je razdoblje od siječnja do studenoga prethodne godine, pa je stoga nejasan komentar kako osobe s invaliditetom zaposlene nakon 15. lipnja neće ulaziti u izračun. |
| 29 | URIHO - USTANOVA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 11. | Smatramo da je u stavku 2. potrebno dodatno definirati što se smatra održavanjem, jer pojedine zaštitne i intergrativne radionice koje su koristile sredstva od strane ZOSI-ija za razvoj novih trehnologija nude uslugu najma i održavanja radne odjeće. Naime, kod pružanja usluga održavanja radne odjeće i sl., rad radnika je mjerljiv. Smatramo da je u stavku 4. upitno davanje tumačenja od strane ZOSI-ija, jer bi tumačenja Pravilnika trebalo dati nadležno ministarstvo koje isti i donosi. | Nije prihvaćen | Nema zapreke da osobe s invaliditetom pružaju usluge najma i održavanja, ali te usluge nisu prihvatljive u okviru instituta zamjenske kvote. U zamjensku kvotu priznavat će se isključivo proizvodni dio vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji (primjerice usluga pranja radne odjeće). Način obrade i priznavanja zamjenske kvote su određeni Pravilnikom, no u slučaju potrebe isti se mogu detaljnije razraditi uputom koju donosi ZOSI. Pritom valja naglasiti kako je ZOSI, i na temelju važećih propisa, ovlašten utvrditi ispunjenje zamjenske kvote te sukladno tome davati upute odnosno pojašnjenja glede primjene odredbi kojima se uređuje predmetna materija. |
| 30 | MORENA MITAK | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 11. | Prigovor – Članak 11., stavak (1): Smatramo da ovaj način postavljen izračuna prosječnog broja OSI za visinu ugovora Zamjenske kvote nije optimalan, jer se potiče pružatelje usluge Zamjenske kvote da zapošljavaju OSI samo do mjeseca lipnja, a nakon toga, od mjeseca lipnja, da prestanu sa zapošljavanjem, jer te osobe neće biti ubrojene u prosjek zaposlenih OSI u toj godini. Naime ako se osoba zaposli od iza 15.06., njen rad će ući u prosjek u razdoblju od 5 mjeseci, što će onda uvijek iznositi manje od iznosa koji bi se tražio za još jednog radnika. (Tako npr. ako je društvo imalo zaposlenih 4 radnika u razdoblju od siječnja do studenog određene godine, a jednog radnika je zaposlio npr. 15.06. i isti radi do 31.11. - znači punih 5 mjeseci, to će u prosjeku iznositi 4,45 radnika godišnje; ako je zaposlen u kolovozu ( 01.08.) to će iznositi najviše 4.36 radnika ( 4 radnika x 11 mjeseci = 44 + 1 radnik zaposlen na 4 mjeseca= 49 / 11 mjeseci = 4,36 radnika), što znači da iako ima 5 zaposlenih u studenom tekuće godine neće imati pravo na 5 već na 4 osobe. Napominjemo da je jako teško povećati zapošljavanje OSI na tržištu rada i bez ovako nepravedno postavljenih odredbi. Društvo koje zaposli OSI nakon lipnja tekuće godine, tu istu OSI neće imati obračunatu u ukupnom zbroju zaposlenih OSI za narednu godinu, već tek za dvije godine. Smatramo da treba izbaciti iz stavka dio: „određuje se prema prosječnom broju zaposlenih osoba s invaliditetom“ i zamijeniti ga s: „određuje se prema ukupnom broju zaposlenih osoba s invaliditetom na dan 31.11. tekuće godine. Ako neka organizacija dodatnim zapošljavanjem prelazi u veći razred Zamjenskih kvota, ZOSI to treba nagraditi većim iznosom Zamjenske kvote i poticati rast takvih organizacija, a ne ograničavati njihov rast uvođenjem nepravednih prosjeka. Jasna nam je namjera da ovime ZOSI time pokušava osigurati pravedan poticaj zapošljavanja OSI te da se njihovo zapošljavanje ne iskorištava za povećanje profita tih organizacija, no mišljenja smo da se to trebao osigurati provođenjem redovitih kontrola u svim organizacijama vezano za zaposlene OSI, a ne da se ovakvom odredbom kažnjavaju svi od reda, pogotovo oni mali koji žele postići zdravi i pošteni rast svojih društava. Ovako postavljenom odredbom će se dobiti samo to da će se zapošljavati OSI do lipnja zbog prosjeka, a nakon toga samo u prijeko potrebnim okolnostima, što nikako nije dobro za otvoreno tržište rada. Time ZOSI nepotrebno utječe na tijek planova zapošljavanja, a smisao je povećanje udjela zaposlenih OSI u odnosu na ostale zaposlene osobe u RH. | Nije prihvaćen | Relevantno razdoblje za određivanje prosječnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom kod pružatelja zamjenske kvote je razdoblje od siječnja do studenoga prethodne godine, pa je stoga nejasan komentar kako osobe s invaliditetom zaposlene nakon 15. lipnja neće ulaziti u izračun. |
| 31 | WEBILUM D.O.O. ZA PROMIDŽBU | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 11. | Članak 11, stavak (2) Na temelju kojih pravnih osnova se propisuje zabrana navedene prakse? Konkretno, kada je riječ o održavanju web stranice koju je izradila naša tvrtka, logično je i poslovno opravdano da istu održava upravo tvrtka koja ju je kreirala, s obzirom na specifična znanja i vrijeme potrebno za kvalitetno obavljanje tog posla. Ne postoje pravni temelji koji bi omogućili isključenje takve usluge iz relevantnih ugovornih ili poslovnih odnosa. | Nije prihvaćen | Ugovori o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote nisu "klasični" poslovni odnosi, jer se sklapanjem tih ugovora država zapravo odriče jednog dijela proračunskih prihoda te ima pravo odrediti posebna pravila pod kojima će se takvi ugovori priznavati. Nema zapreke da osobe s invaliditetom i dalje pružaju usluge održavanja web stranica, ali te usluge nisu prihvatljive u okviru instituta zamjenske kvote. U zamjensku kvotu priznavat će se isključivo proizvodni dio vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji, dakle u konkretnom slučaju izrada web stranica. |
| 32 | DOMINO DIZAJN D.O.O. ZA USLUGE | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 11. | Prigovor – Članak 11., stavak (1): Smatramo da ovaj način postavljen izračuna prosječnog broja OSI za visinu ugovora Zamjenske kvote nije optimalan, jer se potiče pružatelje usluge Zamjenske kvote da zapošljavaju OSI samo do mjeseca lipnja, a nakon toga, od mjeseca lipnja, da prestanu sa zapošljavanjem, jer te osobe neće biti ubrojene u prosjek zaposlenih OSI u toj godini. Naime ako se osoba zaposli od iza 15.06., njen rad će ući u prosjek u razdoblju od 5 mjeseci, što će onda uvijek iznositi manje od iznosa koji bi se tražio za još jednog radnika. (Tako npr. ako je društvo imalo zaposlenih 4 radnika u razdoblju od siječnja do studenog određene godine, a jednog radnika je zaposlio npr. 15.06. i isti radi do 31.11. - znači punih 5 mjeseci, to će u prosjeku iznositi 4,45 radnika godišnje; ako je zaposlen u kolovozu ( 01.08.) to će iznositi najviše 4.36 radnika ( 4 radnika x 11 mjeseci = 44 + 1 radnik zaposlen na 4 mjeseca= 49 / 11 mjeseci = 4,36 radnika), što znači da iako ima 5 zaposlenih u studenom tekuće godine neće imati pravo na 5 već na 4 osobe. Napominjemo da je jako teško povećati zapošljavanje OSI na tržištu rada i bez ovako nepravedno postavljenih odredbi. Društvo koje zaposli OSI nakon lipnja tekuće godine, tu istu OSI neće imati obračunatu u ukupnom zbroju zaposlenih OSI za narednu godinu, već tek za dvije godine. Smatramo da treba izbaciti iz stavka dio: „određuje se prema prosječnom broju zaposlenih osoba s invaliditetom“ i zamijeniti ga s: „određuje se prema ukupnom broju zaposlenih osoba s invaliditetom na dan 31.11. tekuće godine. Ako neka organizacija dodatnim zapošljavanjem prelazi u veći razred Zamjenskih kvota, ZOSI to treba nagraditi većim iznosom Zamjenske kvote i poticati rast takvih organizacija, a ne ograničavati njihov rast uvođenjem nepravednih prosjeka. Jasna nam je namjera da ovime ZOSI time pokušava osigurati pravedan poticaj zapošljavanja OSI te da se njihovo zapošljavanje ne iskorištava za povećanje profita tih organizacija, no mišljenja smo da se to trebao osigurati provođenjem redovitih kontrola u svim organizacijama vezano za zaposlene OSI, a ne da se ovakvom odredbom kažnjavaju svi od reda, pogotovo oni mali koji žele postići zdravi i pošteni rast svojih društava. Ovako postavljenom odredbom će se dobiti samo to da će se zapošljavati OSI do lipnja zbog prosjeka, a nakon toga samo u prijeko potrebnim okolnostima, što nikako nije dobro za otvoreno tržište rada. Time ZOSI nepotrebno utječe na tijek planova zapošljavanja, a smisao je povećanje udjela zaposlenih OSI u odnosu na ostale zaposlene osobe u RH. | Nije prihvaćen | Relevantno razdoblje za određivanje prosječnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom kod pružatelja zamjenske kvote je razdoblje od siječnja do studenoga prethodne godine, pa je stoga nejasan komentar kako osobe s invaliditetom zaposlene nakon 15. lipnja neće ulaziti u izračun. |
| 33 | KOPRIVITA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 11. | KopriVITA, Koprivnica, društveno poduzeće. Zavod pri izradi novog pravilnika zbog ograničavanja korištenje zamjenskih kvota za navedene djelatnosti nije štitio već ugrozio postojeće zaposlene osobe s invaliditetom. Očekivali smo da će Zavod novim pravilnikom poticati nova zapošljavanja osoba s invaliditetom kod društvenih poduzetnika jer navedeni zbog ograničenja na otvorenom tržištu nisu zapošljivi. Žao nam je što prijedlogom novog pravilnika stječe se dojam da Zavod nije opravdao svrhu I ciljeve zbog kojih je osnovan a to su: podrške zaposlenim osobama s invaliditetom, zatim rehabilitacija i poticanje novih zapošljavanja osoba s invaliditetom. Smatramo da je jako bito pravilnikom precizno definirati obaveze svih dionika korištenja zamjenskih kvota bez naknadnih uputa jer moramo sve znati unaprijed radi ravovremenog ugovaranja i izvršenja ugovorenih obaveza prema Zavodu. Zatim važno je da Zavod ima rok od 30 dana za kontrolu korištenja zamjenskih kvota. Dosadašnja praksa naknadnih kontrola korištenja zamjenskih kvota poslovni nije prihvatljiva niti dobra te bespotrebno unosi pravnu nesigurnost, kao i dodatne upute koje nisu precizno navedene u pravilniku. | Nije prihvaćen | Ugovori o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote nisu "klasični" poslovni odnosi, jer se sklapanjem tih ugovora država zapravo odriče jednog dijela proračunskih prihoda te ima pravo odrediti posebna pravila pod kojima će se takvi ugovori priznavati. Praksa je pokazala da ugovoreni poslovi ne ispunjavaju svrhu zamjenske kvote, već se iskorištavaju na način da se posao nužno ne odrađuje. Stoga se uvodi novo pravilo prema kojem će se u zamjensku kvotu priznavati isključivo proizvodni dio vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji. Pritom nema zapreke da osobe s invaliditetom pružaju i usluge najma, zakupa, servisiranja, održavanja, licenciranja i sl., ali te usluge neće ulaziti u ispunjenje zamjenske kvote. Uostalom, pružatelji zamjenske kvote ne mogu svoje poslovanje bazirati isključivo na zamjenskoj kvoti. Način obrade i priznavanja zamjenske kvote određeni su Pravilnikom, no u slučaju potrebe isti se mogu detaljnije razraditi uputom koju donosi ZOSI. Pritom valja naglasiti kako je ZOSI, i na temelju važećih propisa, ovlašten utvrditi ispunjenje zamjenske kvote te sukladno tome davati upute odnosno pojašnjenja glede primjene odredbi kojima se uređuje predmetna materija. Kod pružatelja zamjenske kvote koji svoj proizvod odnosno uslugu uredno isporučuju, nisu uočeni nikakvi problemi zbog naknadnog potvrđivanja zamjenske kvote. |
| 34 | MARTINOV PLAŠT SOCIJALNO-USLUŽNA ZADRUGA | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 11. | Predloženim izmjenama pravilnika Zavod je potpuno znemario svrhu i ciljeve osnivanja ZOSI-a podsjetimo to su rehabilitacija, podrške zaposlenim i poticanje novih zapošljavanja osoba s invaliditetom. Zavod predloženim pravilnikom ugrožava postojeća radna mjesta zaposlenih osoba s invaliditetom umjesto da potiče nova zapošljavanja osoba s invaliditetom.Nameće se pitanje temeljem koje pravne osnove Zavod predloženim pravilnikom ograničava korištenje zamjenskih kvota za obavljanje djelatnosti iz člank 11 stavak 2 i 3, a poznato je da osobe s invaliditetom većinom zapošljavanju u organizacijama koje obavljaju navedene djelatnosti. Zavod spomenutim prijedlogom direktno ugrožava postojeće zaposlene osobe s invaliditetom jer većina spomenutih zbog svojih ograničenja nemože se zaposliti u prerađivačkoj industriji i drugima. Zatim članak 11 stavak 4 Zavod treba pravilnikom precizno definirati upute, a ne kako predlažu "po potrebi" tako ćemo spriječiti eventualna pogodavanja. | Nije prihvaćen | Ugovori o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote nisu "klasični" poslovni odnosi, jer se sklapanjem tih ugovora država zapravo odriče jednog dijela proračunskih prihoda te ima pravo odrediti posebna pravila pod kojima će se takvi ugovori priznavati. Praksa je pokazala da ugovoreni poslovi ne ispunjavaju svrhu zamjenske kvote, već se iskorištavaju na način da se posao nužno ne odrađuje. Stoga se uvodi novo pravilo prema kojem će se u zamjensku kvotu priznavati isključivo proizvodni dio vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji. Pritom nema zapreke da osobe s invaliditetom pružaju i usluge najma, zakupa, servisiranja, održavanja, licenciranja i sl., ali te usluge neće ulaziti u ispunjenje zamjenske kvote. Uostalom, pružatelji zamjenske kvote ne mogu svoje poslovanje bazirati isključivo na zamjenskoj kvoti. Vezano uz komentar o nemogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom u prerađivačkoj industriji, valja napomenuti kako podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju suprotno, od ukupnog broja osoba s invaliditetom iz evidencije HZZ-a najviše ih je zaposleno upravo u toj industriji. Način obrade i priznavanja zamjenske kvote određeni su Pravilnikom, no u slučaju potrebe isti se mogu detaljnije razraditi uputom koju donosi ZOSI. Pritom treba naglasiti kako je ZOSI, i na temelju važećih propisa, ovlašten utvrditi ispunjenje zamjenske kvote te sukladno tome davati upute odnosno pojašnjenja glede primjene odredbi kojima se uređuje predmetna materija. |
| 35 | SOCIJALNA ZADRUGA HUMANA ZAGREB, ZADRUGA | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 11. | Socijalna zadruga Humana Zagreb smatra da je onemogućavanje najma ili zakupa opreme diskriminatorni element predloženog Pravilnika. Npr., naša zadruga ima 40 spremnika za tekstil raspoređenih po Gradu Zagrebu i školama Grada. Registrirani smo za najam spremnika za tekstil i opreme, te se jedan dio spremnika nalazi u najmu partnerima i sponzorima. S partnerima komuniciraju OSI, spremnike održavaju i prazne OSI, a prikupljenu robu sortiraju i prodaju OSI. Budući da su hrvatsko društvo i ekonomija usmjereni na neproizvodne djelatnosti, pokušaj da se OSI usmjere isključivo na fizički rad i proizvode predstavlja nelogičnu diskriminaciju. | Nije prihvaćen | Nema zapreke da osobe s invaliditetom pružaju usluge najma, ali te usluge nisu prihvatljive u okviru instituta zamjenske kvote. U zamjensku kvotu priznavat će se isključivo proizvodni dio vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji. Konkretno, kod najma spremnika za tekstil, poslodavac - obveznik kvote nema obveza niti davanja, osim što dozvoljava da se spremnik nalazi na njegovom prostoru. |
| 36 | PAPIRO CENTAR D.O.O. ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 11. | Zavod nema potrebna stručna znanja za takvu ovlast, navedeno može utvrditi jedino stručna osoba odgovarajuće struke (npr. sudski vještak za proizvodnju/industriju i slično). Također se ovom odredbom, suprotno važećem Zakonu, ZOSI-u daje ovlast za donošenje upravnih akata koje nije ovlašten donijeti. | Nije prihvaćen | Način obrade i priznavanja zamjenske kvote određeni su Pravilnikom, no u slučaju potrebe isti se mogu detaljnije razraditi uputom koju donosi ZOSI. ZOSI je, i na temelju važećih propisa, ovlašten utvrditi ispunjenje zamjenske kvote te sukladno tome davati upute odnosno pojašnjenja glede primjene odredbi kojima se uređuje predmetna materija. Uputa ZOSI-a nije upravni akt jer se njome ne odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke. |
| 37 | PAPIRO CENTAR D.O.O. ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 11. | Društvo nadalje predlaže i smatra neophodnim Pravilnikom utvrditi da se u zamjensku kvotu kao trgovačka roba obračunava i vrijednost sirovine za proizvodnju i to svih vrsta sirovine. Društvo smatra neprihvatljivim da trenutačno u obračunu zamjenske kvote ZOSI, bez uporišta u Zakonu i važećem Pravilniku i bez obrazloženja takvog stajališta, samo neke od sirovina (konkretno papir) smatra trgovačkom robom. | Nije prihvaćen | Odredba članka 11. Pravilnika je izmjenjena na način da nijedna sirovina ne ulazi u zamjensku kvotu. |
| 38 | PAPIRO CENTAR D.O.O. ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE | II. ISPUNJAVANJE OBVEZE KVOTNOG ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 11. | Društvo se protivi uvođenju zabrane prodaje trgovačke robe u zamjenskoj kvoti. Naime, trgovina je sastavni dio gospodarstva te osobe s invaliditetom mogu uspješno raditi na takvim poslovima na isti način kao i svim drugim poslovima. U slučaju uvođenja takve zabrane, u znatnom dijelu bi se ograničila mogućnost zapošljavanja određenog dijela osoba s invaliditetom, a naročito onih s višim obrazovanje. Naime, sasvim je logično da i određen broj osoba s invaliditetom završava više i visoke obrazovne institucije te time stječu znanja i vještine za obavljanje poslova za koje se traži određene više kvalifikacije i znanje kao što je primjerice završen fakultet određenog usmjerenja. Upravo bi takva zabrana zapravo značila da osobe sa završenim primjerice ekonomskim fakultetom ne mogu biti pod jednakim uvjetima zaposlene u integrativnoj radionici budući da iste ne bi mogle pod jednakim uvjetima raditi poslove za koje su se školovali, kao što su primjerice komericijalist, financijski analitičar ili slično. Postojeći iznos od 20% vrijednosti trgovačke robe koja ulazi u zamjensku kvotu omogućava da radionica, odnosno osobe s invaliditetom rade i na poslovima trgovine kako je ranije navedeno. Uvođenjem takve zabrane zapravo bi se osobama s invaliditetom poslala poruka i zauzelo stajalište od strane Republike Hrvatske da osobe s invaliditetom mogu raditi samo na poslovima na kojima se traži fizički rad i koji poslovi ne zahtijevaju viši stupanj obrazovanja te posebnih vještina. | Nije prihvaćen | Ugovori o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote nisu "klasični" poslovni odnosi, jer se sklapanjem tih ugovora država zapravo odriče jednog dijela proračunskih prihoda te ima pravo odrediti posebna pravila pod kojima će se takvi ugovori priznavati. Praksa je pokazala da ugovoreni poslovi ne ispunjavaju svrhu zamjenske kvote, već se iskorištavaju na način da se posao nužno ne odrađuje. Stoga se uvodi novo pravilo prema kojem će se u zamjensku kvotu priznavati isključivo proizvodni dio vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji. Pritom nema zapreke da osobe s invaliditetom i dalje obavljaju poslove vezane uz trgovinu, ali isti neće ulaziti u ispunjenje zamjenske kvote. |
| 39 | URIHO - USTANOVA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 13. | Vezano za predloženi članak 4. predlažemo da se prilikom sklapanja ugovora o poslovnoj suradnjki u svrhu ispunjenja zamjenske kvote, priloži ovjereni popis roba i usluga ovjeren od strane ZOSI-ija. | Nije prihvaćen | ZOSI ne može ovjeravati tuđu dokumentaciju niti garantirati da će pružatelj zamjenske kvote isporučiti robu i usluge koje su predmet ugovora o poslovnoj suradnji. No može, prije samog sklapanja ugovora, ugovornim stranama dati odgovarajuće upute i pojašnjenja. |
| 40 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 13. | U vezi s predloženim člankom 13. stavkom 4., predlaže se brisati dostavu popisa zaposlenih osoba s invaliditetom. Ako se sukladno članku 268. Zakona o javnoj nabavi tehnička i stručna sposobnost dokazuje, između ostalog dostavom „10. izjave o prosječnom godišnjem broju radnika pružatelja usluga ili izvođača radova i broju rukovodećeg osoblja u posljednje tri godine“, zašto dostava takvog sličnog dokaza, primjerice „izjave o broju radnika s invaliditetom“, ne bi bila dovoljna, nego se traži popis osoba imenom i prezimenom. Ako je to dovoljno za postupka javne nabave, zašto u ovom slučaju ne bi bilo dovoljno. Nije potrebno reći da se u slučaju dostave popisa zaposlenih osoba s invaliditetom radi o prekomjernoj obradi osobnih podataka jer Zavod takve podatke može dobiti od HZMO, što je i propisano člankom 8. stavkom 10. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Kako se ovo ministarstvo savjetovalo s Agencijom za zaštitu osobnih podataka prilikom donošenje Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca, predlažemo tekst ovog pravilnika dostaviti ovoj Agenciji na mišljenje s obzirom na to da se njime uređuje prikupljanja, prosljeđivanja i obrada posebne kategorije osobnih podataka odnosno posebno osjetljivih osobnih podataka radnika i drugih osoba (medicinski podaci) | Nije prihvaćen | Pružatelj zamjenske kvote dužan je dostaviti ZOSI-u dokumentaciju kojom dokazuje da raspolaže kapacitetima za izvršenje ugovorenog posla. Navedena dokumentacija uključuje popis zaposlenih osoba s invaliditetom, s naznakom procesa u kojem pojedina osoba s invaliditetom sudjeluje, a budući da taj podatak nije dostupan ni ZOSI-u ni HZMO-u. Prema tome, ne radi se o prekomjernoj obradi podataka niti o obradi medicinskih podataka. |
| 41 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 13. | Predlaže se brisati dopunjene odredbe članka 13. u odnosu na postojeći Pravilnik u dijelu u kojem se propisuju obveze pružatelju zamjenske kvote. Pružatelj zamjenske kvote nije obveznik kvotnog zapošljavanja, već osoba koja pruža određene usluga ili prodaje robu na tržištu, pa nije jasno zašto se njemu nameću određene obveze ovim propisom. Prije svega, prava i obveza osoba mogu se propisivati samo zakonom, a ne pravilnikom. Pravilnikom se mogu samo detaljnije razrađivati samo ona prava i obveze koje su već propisane zakonom radi njegove primjene sukladno članku 36. stavku 2. Zakona o sustavu državne uprave. Kako obveze pružatelja zakonske kvote nisu propisane zakonom, ne mogu se propisivati ovim pravilnikom. Osim toga, spomenutu dokumentaciju iz predloženog stavka 4. i obavijesti iz predloženog stavka 5. bi Zavodu trebao dostavljati obveznik kvotnog zapošljavanja, a obveznik kvotnog zapošljavanja bi se trebao pobrinuti da navedeno ishodi od pružatelja zamjenske kvota, odnosno da to predvidi kao ugovornu obvezu ili uvjet za sklapanja ugovora, pa da u tom trenutku pružatelj zamjenska kvotu odluči hoće li pristupiti ugovoru pod takvim uvjetima ili neće (sloboda ugovaranja). Trenutno rješenje je u suprotnosti s temeljnim načelima koji se primjenjuju u obveznim odnosima jer se Zavod propisivanjem ovakvih odredbi miješa u ugovorne odnose na tržištu. Pružatelj zamjenske kvote za nepoštivanje ugovornih obveza može odgovarati samo obvezniku kvotnog zapošljavanja, a ne Zavodu. Svu dokumentaciju trebao bi prikupljati obveznik kvotnog zapošljavanja od pružatelja zamjenske kvote, odnosno da to predvidi kao ugovornu obvezu ili uvjet za sklapanja ugovora, te je dalje dostavljati Zavodu jer je on obveznik prema Zavodu, a ne pružatelj zamjenske kvote. Nadalje, trebalo bi razmisliti koliko će ove odredbe kojima se nameću obveze pružatelju zamjenska kvote prema trećoj službenoj osobi (Zavodu), djelovati motivirajuće za pružatelja da ulazi u ovakve ugovorne odnose na tržištu odnosno hoće li prepoznati mogućnost za zapošljavanje osoba s invaliditetom kao priliku za nove poslove, ili će djelovati demotivirajuće, pa će se na kraju Pravilnik svesti na "plaćanje penala" za osobe s invaliditetom. | Nije prihvaćen | Ugovori o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote nisu "klasični" poslovni odnosi, jer se sklapanjem tih ugovora država zapravo odriče jednog dijela proračunskih prihoda te ima pravo odrediti posebna pravila pod kojima će se takvi ugovori priznavati. Praksa je pokazala da ugovoreni poslovi ne ispunjavaju svrhu zamjenske kvote, već se iskorištavaju na način da se posao nužno ne odrađuje. Pružatelji zamjenske kvote koji putem ugovora o poslovnoj suradnji prihoduju sredstava koja bi inače bila uplaćena u državni proračun, snose određenu odgovornost i dužni su prilagoditi svoje poslovanje odredbama ovoga Pravilnika. Navedeno, između ostalog, uključuje i obvezu dostave dokumentacije kojom pružatelj zamjenske kvote dokazuje da raspolaže odgovarajućim kapacitetima za izvršenje ugovorenog posla, kao i obvezu dostave dokaza da je taj posao u konačnici izvršio. Zaključno, smatramo da predmetni Pravilnik ispunjava svrhu provedbenog propisa jer detaljno razrađuje način utvrđivanja kvote, njezino ispunjenje i praćenje, te uopće provedbu Zakonom utvrđenih pravila. Niti u jednom dijelu Pravilnik ne uređuje suštinsku materiju koja bi nedostajala u Zakonu, niti postavlja pravila koja se kose s temeljnim zakonskim uređenjem ovoga područja. |
| 42 | QUAHWA D.O.O. ZA TRGOVINU | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 14. | Potrebno je definirati koj udokumentaciju ZOSI može zahtijevati, a koja je u skladu sa zakonskim odredbama. | Nije prihvaćen | Obveznik je dužan dostaviti ZOSI-u ugovor o zamjenskoj kvoti i pripadajući obrazac najave. Međutim, imajući u vidu da zamjenska kvota podrazumijeva različite poslovne odnose, ostavljena je mogućnost da ZOSI traži i dodatnu/drugu dokumentaciju koja po svojoj naravi ne može izlaziti iz okvira ugovorenog posla. |
| 43 | URIHO - USTANOVA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 14. | Smatramo da bi se u predloženom stavku 1. ZOSI trebao definirati uputom koju dokumentaciju može zahtjevati. Smatramo da bi se u predloženom stavku 2., rok od 8 dana trebao produžiti na rok od 15 dana. | Nije prihvaćen | Obveznik je dužan dostaviti ZOSI-u ugovor o zamjenskoj kvoti i pripadajući obrazac najave. Međutim, imajući u vidu da zamjenska kvota podrazumijeva različite poslovne odnose, ostavljena je mogućnost da ZOSI traži i dodatnu/drugu dokumentaciju koja po svojoj naravi ne može izlaziti iz okvira ugovorenog posla. Pri sklapanju ugovora o zamjenskoj kvoti, stranke su dužne ugovoriti sve stavke propisane Pravilnikom. Ukoliko se prilikom dostave najave zamjenske kvote, propusti priložiti ugovor (što je vrlo česta situacija), rok od 8 dana za dopunu je i više nego dovoljan. Isto tako, ukoliko je izostavljena koja bitna odredba ugovora, smatramo da je rok od 8 dana dovoljan za ispravak tog nedostatka. |
| 44 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 15. | U vezi s člankom 15. predlaže se brisati dokaz o invaliditetu osobe koja se samozapošljava, odnosno osobe koja ima status studenta kao sastavni dio ugovora o poslovnoj suradnji koji se sklapa s obveznikom kvotnog zapošljavanja jer se radi o prekomjernoj obradi podataka i to posebno osjetljivih podataka (medicinski podaci). Ako se prema čl. 268. Zakona o javnoj nabavi tehnička i stručna sposobnost, dokazuje, između ostalog dostavom „10. izjave o prosječnom godišnjem broju radnika pružatelja usluga ili izvođača radova i broju rukovodećeg osoblja u posljednje tri godine“, zašto dostava takvog sličnog dokaza, primjerice „izjave o broju osoba s invaliditetom“, ne bi bila dovoljna, nego se traži dokaz o invaliditetu. Ako je to dovoljno za postupka javne nabave, zašto u ovom slučaju ne bi bilo dovoljno. Obveznik kvotnog zapošljavanja ne mora imati informacija o osobnim podacima i medicinskom statusu osoba s invaliditetom, koja nisu niti njegovi radnici/suradnici, a te podatke Zavod može provjeriti po službenoj dužnosti člankom 8. stavkom 10. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ili razmjenom podataka po službenoj dužnosti s drugim nadležnim tijelima. Kako se ovo ministarstvo savjetovalo s Agencijom za zaštitu osobnih podataka prilikom donošenje Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca, predlažemo tekst ovog pravilnika dostaviti ovoj Agenciji na mišljenje s obzirom na to da se njime uređuje prikupljanja, prosljeđivanja i obrada posebne kategorije osobnih podataka odnosno posebno osjetljivih osobnih podataka radnika i drugih osoba (medicinski podaci). | Nije prihvaćen | ZOSI ne raspolaže s podacima o invaliditetu učenika i studenata, već isključivo s podacima o invaliditetu zaposlenih osoba. Učenici i studenti dužni su dostaviti dokaz o svom invaliditetu jer je to preduvjet za sklapanje ugovora o zamjenskoj kvoti. Dokazom o invaliditetu smatra se potvrda Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koja ne sadrži medicinske podatke. Prema tome, ne radi se o prekomjernoj obradi podataka niti obradi osjetljivih podataka. |
| 45 | QUAHWA D.O.O. ZA TRGOVINU | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 17. | St.1. Produžiti rok za dostavu izvješća ZOSI-u na 30 dana zbog velikog obujma dokumentacije koju je potrebno pripremiti. St.7. Potrebno je definirati potrebnu relevantnu dokumentaciju koja se odnosi na ugovor o zamjenskoj kvoti. Također, ovdje se postavlja pitanje ovlasti ZOSI-a. | Nije prihvaćen | Rok od 8 dana za dostavu dokumentacije o ispunjenju ugovornih obveza smatramo primjerenim. Dokumentaciju je potrebno redovito pripremati, pri realizaciji svakog pojedinačnog ugovora. ZOSI je ovlašten utvrditi ispunjenje kvotne obveze te sukladnom tome izvršiti uvid u dokumentaciju, obaviti pregled strojeva i opreme, kao i provjeriti u kojem su dijelu procesa proizvodnje odnosno pružanja usluga sudjelovale osobe s invaliditetom.Imajući u vidu da zamjenska kvota podrazumijeva različite poslovne odnose, ostavljena je mogućnost da ZOSI traži i dodatnu/relevantnu dokumentaciju koja po svojoj naravi ne može izlaziti iz okvira ugovorenog posla. |
| 46 | DLCONSULTING, OBRT ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE, VL. DAMJAN LISSKA, ZAGREB, ULICA STJEPANA LADIŠE 1 | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 17. | Članak 17., stavak (4): Odredba u ovome dijelu također nije poštena prema tvrtkama koje zapošljavaju OSI na otvorenom tržištu rada, jer te tvrtke nemaju zaposlene sufinancirane osobe kao što ih imaju integrativne i zaštitne radionice, koje bi mogle obavljati ove poslove i pravovremeno slati izvješća. Naime, integrativne i zaštitne radionice imaju finaciranu osobu 100% od strane ZOSI-ja za komunikaciju sa zaposlenim OSI te iste zaposlene osobe rade administrativne poslove takvog tipa za integrativne i zaštitne radionice, što ostali nemaju. Tvrtke koje zapošljavaju od 5 OSI naviše na otvorenom tržištu rada (pogotovo, ako su svih tih 5 i više OSI statusa invalidnosti 2., 3. ili 4.) su zapravo izjednačenog statusa s integrativnom radionicom, pa ta osoba može pravovremeno slati izvješća te se postavlja pitanje zašto onda i ostalima ZOSI ne odobri 100% financiranje za zapošljavanje 1 osobe za komunikaciju sa zaposlenim OSI i za obavljanje administrativnih poslova. U tom slučaju bi bilo potpuno legitimno tražiti od takvih tvrtki ovakvu prekomjernu administraciju i sve vrste organizacija bi tada bile izjednačene prema Zakonu po pruženim potporama i pomoći od strane ZOSI-ja i Zakonodavca. Ovako je rok svakako prekrata | Nije prihvaćen | Pružatelji zamjenske kvote dužni su dostaviti ZOSI-u dokaze o izvršenom poslu, i i to u roku od 8 dana od dana zaprimanja poziva. Navedeni dokazi uključuju račune za sirovinu, dokumentaciju o strojevima i opremi, kalkulaciju vrijednosti ugovora te eventualno dodatnu dokumentaciju na zahtjev ZOSI-a. Radi se dakle, o dokumentaciji koju su pružatelji zamjenske kvote dužni imati u svom poslovanju, pa se stoga ne može govoriti o prekomjernom administriranju niti prekratkom roku dostave. Za razliku od ostalih pružatelja zamjenske kvote, zaštitne i integrativne radionice moraju zapošljavati određen broj stručnih radnika i radnih instruktora čija je zadaća pružanje podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu, a ne obavljanje administrativnih poslova vezanih uz zamjensku kvotu. Pitanje sufinanciranja troška rada stručnog kadra u zaštitnim i integrativnim radionicama nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. |
| 47 | DAMJAN LISSKA | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 17. | Članak 17., stavak (4): Odredba u ovome dijelu također nije poštena prema tvrtkama koje zapošljavaju OSI na otvorenom tržištu rada, jer te tvrtke nemaju zaposlene sufinancirane osobe kao što ih imaju integrativne i zaštitne radionice, koje bi mogle obavljati ove poslove i pravovremeno slati izvješća. Naime, integrativne i zaštitne radionice imaju finaciranu osobu 100% od strane ZOSI-ja za komunikaciju sa zaposlenim OSI te iste zaposlene osobe rade administrativne poslove takvog tipa za integrativne i zaštitne radionice, što ostali nemaju. Tvrtke koje zapošljavaju od 5 OSI naviše na otvorenom tržištu rada (pogotovo, ako su svih tih 5 i više OSI statusa invalidnosti 2., 3. ili 4.) su zapravo izjednačenog statusa s integrativnom radionicom, pa ta osoba može pravovremeno slati izvješća te se postavlja pitanje zašto onda i ostalima ZOSI ne odobri 100% financiranje za zapošljavanje 1 osobe za komunikaciju sa zaposlenim OSI i za obavljanje administrativnih poslova. U tom slučaju bi bilo potpuno legitimno tražiti od takvih tvrtki ovakvu prekomjernu administraciju i sve vrste organizacija bi tada bile izjednačene prema Zakonu po pruženim potporama i pomoći od strane ZOSI-ja i Zakonodavca. Ovako je rok svakako prekrata | Nije prihvaćen | Pružatelji zamjenske kvote dužni su dostaviti ZOSI-u dokaze o izvršenom poslu, i to u roku od 8 dana od dana zaprimanja poziva. Navedeni dokazi uključuju račune za sirovinu, dokumentaciju o strojevima i opremi, kalkulaciju vrijednosti ugovora te eventualno dodatnu dokumentaciju na zahtjev ZOSI-a. Radi se dakle, o dokumentaciji koju su pružatelji zamjenske kvote dužni imati u svom poslovanju, pa se stoga ne može govoriti o prekomjernom administriranju niti prekratkom roku dostave. Za razliku od ostalih pružatelja zamjenske kvote, zaštitne i integrativne radionice moraju zapošljavati određeni broj stručnih radnika i radnih instruktora čija je zadaća pružanje podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu, a ne obavljanje administrativnih poslova vezanih uz zamjensku kvotu. Pitanje sufinanciranja troška rada stručnog kadra u zaštitnim i integrativnim radionicama nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. |
| 48 | URIHO - USTANOVA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 17. | Smatramo da se u predloženom stavku 4. treba definirati obveza ZOSI-ija o donošenju obavijesti koja će sadržavati obrazloženje za dostavu novih dokaza o izvršenom poslu, kao i razlog zašto se ne priznaje zamjenska kvota. Također, smatramo da bi se trebao predvidjeti rok od 30 dana od dana predaje najave zamjenske kvote, a u kojem će ZOSI izdati rješenje/obavijest o najavi zamjenske kvote. | Nije prihvaćen | ZOSI, i na temelju važećeg Pravilnika, obrazlaže svoj zahtjev za dostavu dodatne dokumentacije te u obavijesti o zamjenskoj kvoti navodi razloge zbog kojih ista nije priznata u cijelosti ili djelomično, a takva praksa primjenjivat će se i ubuduće. Nejasno je što bi trebalo sadržavati rješenje/obavijest ZOSI-a o najavi zamjenske kvote, s obzirom da ZOSI ne može garantirati za izvršenje obveza ugovornih strana, već može samo utvrditi da najava sadrži određene nedostatke i pozvati obveznika da ih otkloni. |
| 49 | MORENA MITAK | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 17. | Članak 17., stavak (4): Odredba u ovome dijelu također nije poštena prema tvrtkama koje zapošljavaju OSI na otvorenom tržištu rada, jer te tvrtke nemaju zaposlene sufinancirane osobe kao što ih imaju integrativne i zaštitne radionice, koje bi mogle obavljati ove poslove i pravovremeno slati izvješća. Naime, integrativne i zaštitne radionice imaju finaciranu osobu 100% od strane ZOSI-ja za komunikaciju sa zaposlenim OSI te iste zaposlene osobe rade administrativne poslove takvog tipa za integrativne i zaštitne radionice, što ostali nemaju. Tvrtke koje zapošljavaju od 5 OSI naviše na otvorenom tržištu rada (pogotovo, ako su svih tih 5 i više OSI statusa invalidnosti 2., 3. ili 4.) su zapravo izjednačenog statusa s integrativnom radionicom, pa ta osoba može pravovremeno slati izvješća te se postavlja pitanje zašto onda i ostalima ZOSI ne odobri 100% financiranje za zapošljavanje 1 osobe za komunikaciju sa zaposlenim OSI i za obavljanje administrativnih poslova. U tom slučaju bi bilo potpuno legitimno tražiti od takvih tvrtki ovakvu prekomjernu administraciju i sve vrste organizacija bi tada bile izjednačene prema Zakonu po pruženim potporama i pomoći od strane ZOSI-ja i Zakonodavca. Ovako je rok svakako prekratak. | Nije prihvaćen | Pružatelji zamjenske kvote dužni su dostaviti ZOSI-u dokaze o izvršenom poslu, i to u roku od 8 dana od dana zaprimanja poziva. Navedeni dokazi uključuju račune za sirovinu, dokumentaciju o strojevima i opremi, kalkulaciju vrijednosti ugovora te eventualno dodatnu dokumentaciju na zahtjev ZOSI-a. Radi se dakle, o dokumentaciji koju su pružatelji zamjenske kvote dužni imati u svom poslovanju, pa se stoga ne može govoriti o prekomjernom administriranju niti prekratkom roku dostave. Za razliku od ostalih pružatelja zamjenske kvote, zaštitne i integrativne radionice moraju zapošljavati određeni broj stručnih radnika i radnih instruktora čija je zadaća pružanje podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu, a ne obavljanje administrativnih poslova vezanih uz zamjensku kvotu. Pitanje sufinanciranja troška rada stručnog kadra u zaštitnim i integrativnim radionicama nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. |
| 50 | WEBILUM D.O.O. ZA PROMIDŽBU | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 17. | Članak 17., stavak (4): Odredba u ovom dijelu nije pravedna prema tvrtkama koje zapošljavaju osobe s invaliditetom (OSI) na otvorenom tržištu rada. Za razliku od integrativnih i zaštitnih radionica, te tvrtke nemaju 100% financiranu osobu od strane ZOSI-ja za komunikaciju sa zaposlenim OSI i obavljanje administrativnih poslova. Integrativne i zaštitne radionice, zahvaljujući financiranoj osobi, mogu pravovremeno obavljati ove zadatke i slati potrebna izvješća, dok ostale tvrtke nemaju tu mogućnost. Tvrtke koje na otvorenom tržištu rada zapošljavaju pet ili više OSI, pogotovo ako su svi radnici s invaliditetom 2., 3. ili 4. stupnja, u praksi su izjednačene s integrativnim radionicama. Postavlja se pitanje zašto ZOSI ne osigura 100% financiranje jedne osobe za komunikaciju i administrativne poslove i za takve tvrtke. Time bi se omogućilo ravnopravno postupanje prema svim poslodavcima i osiguralo ispunjavanje administrativnih zahtjeva u razumnim rokovima. Bez takve potpore, rokovi postavljeni u odredbi su prekratki i dodatno opterećuju tvrtke na otvorenom tržištu rada koje zapošljavaju OSI, čime se narušava ravnopravnost prema Zakonu i pruženim potporama ZOSI-ja i Zakonodavca." | Nije prihvaćen | Pružatelji zamjenske kvote dužni su dostaviti ZOSI-u dokaze o izvršenom poslu, i to u roku od 8 dana od dana zaprimanja poziva. Navedeni dokazi uključuju račune za sirovinu, dokumentaciju o strojevima i opremi, kalkulaciju vrijednosti ugovora te eventualno dodatnu dokumentaciju na zahtjev ZOSI-a. Radi se dakle, o dokumentaciji koju su pružatelji zamjenske kvote dužni imati u svom poslovanju, pa se stoga ne može govoriti o prekomjernom administriranju niti prekratkom roku dostave. Za razliku od ostalih pružatelja zamjenske kvote, zaštitne i integrativne radionice moraju zapošljavati određeni broj stručnih radnika i radnih instruktora čija je zadaća pružanje podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu, a ne obavljanje administrativnih poslova vezanih uz zamjensku kvotu. Pitanje sufinanciranja troška rada stručnog kadra u zaštitnim i integrativnim radionicama nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. |
| 51 | DOMINO DIZAJN D.O.O. ZA USLUGE | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 17. | Članak 17., stavak (4): Odredba u ovome dijelu također nije poštena prema tvrtkama koje zapošljavaju OSI na otvorenom tržištu rada, jer te tvrtke nemaju zaposlene sufinancirane osobe kao što ih imaju integrativne i zaštitne radionice, koje bi mogle obavljati ove poslove i pravovremeno slati izvješća. Naime, integrativne i zaštitne radionice imaju finaciranu osobu 100% od strane ZOSI-ja za komunikaciju sa zaposlenim OSI te iste zaposlene osobe rade administrativne poslove takvog tipa za integrativne i zaštitne radionice, što ostali nemaju. Tvrtke koje zapošljavaju od 5 OSI naviše na otvorenom tržištu rada (pogotovo, ako su svih tih 5 i više OSI statusa invalidnosti 2., 3. ili 4.) su zapravo izjednačenog statusa s integrativnom radionicom, pa ta osoba može pravovremeno slati izvješća te se postavlja pitanje zašto onda i ostalima ZOSI ne odobri 100% financiranje za zapošljavanje 1 osobe za komunikaciju sa zaposlenim OSI i za obavljanje administrativnih poslova. U tom slučaju bi bilo potpuno legitimno tražiti od takvih tvrtki ovakvu prekomjernu administraciju i sve vrste organizacija bi tada bile izjednačene prema Zakonu po pruženim potporama i pomoći od strane ZOSI-ja i Zakonodavca. Ovako je rok svakako prekratak. | Nije prihvaćen | Pružatelji zamjenske kvote dužni su dostaviti ZOSI-u dokaze o izvršenom poslu, i to u roku od 8 dana od dana zaprimanja poziva. Navedeni dokazi uključuju račune za sirovinu, dokumentaciju o strojevima i opremi, kalkulaciju vrijednosti ugovora te eventualno dodatnu dokumentaciju na zahtjev ZOSI-a. Radi se dakle, o dokumentaciji koju su pružatelji zamjenske kvote dužni imati u svom poslovanju, pa se stoga ne može govoriti o prekomjernom administriranju niti prekratkom roku dostave. Za razliku od ostalih pružatelja zamjenske kvote, zaštitne i integrativne radionice moraju zapošljavati određeni broj stručnih radnika i radnih instruktora čija je zadaća pružanje podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu, a ne obavljanje administrativnih poslova vezanih uz zamjensku kvotu. Pitanje sufinanciranja troška rada stručnog kadra u zaštitnim i integrativnim radionicama nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. |
| 52 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 17. | Predlaže se brisati dopunjene odredbe članka 17. u odnosu na postojeći Pravilnik u dijelu u kojem se propisuju obveze pružatelju zamjenske kvote na dostavu dokumentacija i pravo Zavoda na najavljene ili nenajavljene izvide. Pružatelj zamjenske kvote nije obveznik kvotnog zapošljavanja, već osoba koja pruža određene usluga ili prodaje robu na tržištu, pa nije jasno zašto se njemu nameću određene obveze ovim propisom. Prije svega, prava i obveza osoba mogu se propisivati samo zakonom, a ne pravilnikom. Pravilnikom se mogu samo detaljnije razrađivati samo ona prava i obveze koje su već propisane zakonom radi njegove primjene sukladno članku 36. stavku 2. Zakona o sustavu državne uprave. Kako obveze pružatelja zakonske kvote nisu propisane zakonom, ne mogu se propisivati ovim pravilnikom. Osim toga, spomenute dokaze bi Zavodu trebao dostavljati obveznik kvotnog zapošljavanja, a obveznik kvotnog zapošljavanja bi se trebao pobrinuti da navedeno ishodi od pružatelja zamjenske kvota, odnosno da to predvidi kao ugovornu obvezu ili uvjet za sklapanja ugovora, pa da u tom trenutku pružatelj zamjenska kvotu odluči hoće li pristupiti ugovoru pod takvim uvjetima ili neće (sloboda ugovaranja). Trenutno rješenje je u suprotnosti s temeljnim načelima koji se primjenjuju u obveznim odnosima jer se Zavod propisivanjem ovakvih odredbi miješa u ugovorne odnose na tržištu. Pružatelj zamjenske kvote za nepoštivanje ugovornih obveza može odgovarati samo obvezniku kvotnog zapošljavanja, a ne Zavodu. Kako je moguće da se dogodi situacija da pružatelj zamjenske kvote ne dostavi dokaze, pa da se radi toga ne prizna zamjenska kvota obvezniku kvotnog zapošljavanja. Kako će obveznik potraživati naknadu štete od pružatelja zamjenska kvote za neizvršene obveze i prikupiti odgovarajuću dokumentaciju kao dokaz o neizvršenju obveza za potrebe sudskog postupka, ako je Zavod taj koji ga poziva na izvršenje obveza i dostavu dokaza, a ne obveznik? Hoće li Zavod proslijediti pozive kao dokaz za potrebe sudskog postupka ili biti svjedok? Ova situacija je jako čudna sa stajališta obveznih odnosa. Ove obveze moraju biti u ugovoru koji se sklapa između obveznika i pružatelja. Svu dokumentaciju trebao bi prikupljati obveznik kvotnog zapošljavanja od pružatelja zamjenske kvote, odnosno da to predvidi kao ugovornu obvezu ili uvjet za sklapanja ugovora, te je dalje dostavljati Zavodu jer je on obveznik prema Zavodu, a ne pružatelj zamjenske kvote. Nadalje, trebalo bi razmisliti koliko će ove odredbe kojima se nameću obveze pružatelju zamjenska kvote prema trećoj službenoj osobi (Zavodu) a ne drugoj ugovornoj strani, djelovati motivirajuće za pružatelja da ulazi u ovakve ugovorne odnose na tržištu odnosno hoće li prepoznati mogućnost za zapošljavanje osoba s invaliditetom kao priliku za nove poslove, ili će djelovati demotivirajuće, pa će se na kraju Pravilnik svesti na "plaćanje penala" za osobe s invaliditetom. | Nije prihvaćen | Ugovori o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote nisu "klasični" poslovni odnosi, jer se sklapanjem tih ugovora država zapravo odriče jednog dijela proračunskih prihoda te ima pravo odrediti posebna pravila pod kojima će se takvi ugovori priznavati. Praksa je pokazala da ugovoreni poslovi ne ispunjavaju svrhu zamjenske kvote, već se iskorištavaju na način da se posao nužno ne odrađuje. Pružatelji zamjenske kvote koji putem ugovora o poslovnoj suradnji prihoduju sredstava koja bi inače bila uplaćena u državni proračun, snose određenu odgovornost i dužni su prilagoditi svoje poslovanje odredbama ovoga Pravilnika. Navedeno, između ostalog, uključuje i obvezu dostave dokumentacije kojom pružatelj zamjenske kvote dokazuje da raspolaže odgovarajućim kapacitetima za izvršenje ugovorenog posla, kao i obvezu dostave dokaza da je taj posao u konačnici izvršio. ZOSI je na raspolaganju, ukoliko je u sudskom postupku potrebno potvrditi da pružatelj zamjenske kvote nije dostavio svu potrebnu dokumentaciju u svrhu priznavanja zamjenske kvote, a obveznik je slobodan i u ugovoru o poslovnoj suradnji ugovoriti posljedice takvog postupanja. Zaključno, smatramo da predmetni Pravilnik ispunjava svrhu provedbenog propisa jer detaljno razrađuje način utvrđivanja kvote, njezino ispunjenje i praćenje, te uopće provedbu Zakonom utvrđenih pravila. Niti u jednom dijelu Pravilnik ne uređuje suštinsku materiju koja bi nedostajala u Zakonu, niti postavlja pravila koja se kose s temeljnim zakonskim uređenjem ovoga područja. |
| 53 | MARTINOV PLAŠT SOCIJALNO-USLUŽNA ZADRUGA | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 17. | U članku 17 stavak 1 Zavod spominje i "druge dokaze" koje u pravilniku treba precizno navesti da se izbjegnu pogodovanja i zabune. Predlažemo da se pravilnikom Zavodu odredi rok od 30 za za kontrolu korištenja zamjenskih kvota jer zaposlenici Zavoda su državni službenici koje plaćaju svi porezni obveznici. | Nije prihvaćen | Imajući u vidu da zamjenska kvota podrazumijeva različite poslovne odnose, ostavljena je mogućnost da ZOSI traži i dodatnu/drugu dokumentaciju o ispunjenju ugovornih obveza, a koja po svojoj naravi ne može izlaziti iz okvira ugovorenog posla. Broj predmeta zamjenske kvote na godišnjoj razini iznosi više od 2.500, te je jedan od ključnih razloga za donošenje ovoga Pravilnika povećanje efikasnosti ZOSI-a u obradi ovih predmeta. |
| 54 | PAPIRO CENTAR D.O.O. ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE | III. ISPUNJENJE ZAMJENSKE KVOTE, Članak 17. | Društvo se također protivi davanju dodatnih ovlasti ZOSI-u kroz Pravilnik, a koje ovlasti nisu usklađene s odredbama Zakona niti su njime izričito i nedvosmisleno propisane (nenajavljeni posjeti radionicama, izrada i predaja dodatne nepotrebne dokumentacije, površnom arbitriranju u dijelu određivanja djelatnosti, određivanje prihvatljivih proizvodnji ili dorada proizvoda, određivanja koje robe ili usluge se mogu ponuditi od strane radionica i sl.). Davanjem takvih ovlasti ZOSI-u koje nisu u skladu sa svrhom njegovog postojanja, ZOSI-u se praktički daju neograničene arbitrarne ovlasti u odnosu na čitav sustav zamjenske kvote. Pravilnik po samoj svojoj prirodi mora sadržavati provedbene upute temeljene na Zakonu koje će omogućiti jednostavnu i transparentnu kontrolu pružatelja zamjenske kvote, a koja kontrola je utemeljena na jasnim, transparentnim i nediskriminirajućim osnovama sukladno Zakonu. Naime, iz same definicije pojma pravilnik jasno je kako se radi isključivo o provedbenom aktu, namijenjenom da se njime potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njegove primjene pri čemu njegov sadržaj mora biti potpuno usklađen sa zakonskim odredbama koje moraju biti usklađene prije svega s Ustavom Repubike Hrvatske. Sukladno navedenom, Pravilnikom se ZOSI-u pa niti ikome drugome ne mogu dati ovlasti niti prava koja nisu izrijekom propisana samim Zakonom te bilo koje drugo postupanje ZOSI-a ili Ministarstva koje nije utemeljeno na izričitom zakonskom propisu predstavlja nezakonito postupanje tog tijela. Kako je već ranije navedeno, Ministarstvo, a naročito ZOSI, mogu se “kretati“ samo unutar ovlasti koje su im odgovarajućim pravnim propisom dane poštujući pri tome ujedno pravo integrativne radionice da posluje i poduzima bilo koje radnje koje nisu određenim pisanim pravnim propisom zabranjene. Primjera radi, ukazuje se na odredbe važećeg Zakona o tržišnom natjecanju kojim je u članku 30. opisuje ovlasti Agencije za zaštitu tržinpg natjecanja koja nenajavljene pretrage, što je zapravo istoznačnica pojma nenajavljeni izvid, može vršiti samo na temelju naloga Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, upravo zato da bi se spriječila zloupotreba navedenog prava i samovolja navedenog tijela. Prihvaćanjem navedene odredbe ZOSI-u bi se bez valjane pravne podloge dodijelila represivna prava bez jasnog razrađivanja procedure izvršenja takvih prava što bi značilo da ZOSI ima ovlasti koje pravno gledajući nadmašuju i nadilaze prava i ovlaštenja sličnih tijela kao što je primjerice ranije spomenuta Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, čime se krši i načelo razmjernosti s obzirom da je isti učinak moguće postići i na druge, za adresate, povoljnije načine. Ukoliko se takva ovlast želi dati ZOSI-u, istu je moguće dati samo na temelju Zakona koji je u tom smislu potrebno izmijeniti te onda Pravilnikom detaljno utvrditi način i postupak korištenja takvim pravom i ovlastima. | Nije prihvaćen | Ovlast ZOSI-a za utvrđivanje ispunjenja kvotne obveze proizlazi iz Zakona, dok se ovim Pravilnikom definiraju radnje koje ZOSI u tu svrhu provodi. Po potrebi, navedene radnje uključuju izvid kod pružatelja zamjenske kvote, i to isključivo radi utvrđivanja činjenice izvršenja ugovorenog posla, a ne radi provođenja bilo kakvih represivnih mjera. Podsjećamo kako ugovori o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote nisu "klasični" poslovni odnosi, jer se sklapanjem tih ugovora država zapravo odriče jednog dijela proračunskih prihoda te ima pravo odrediti posebna pravila pod kojima će se takvi ugovori priznavati. Praksa je pokazala da ugovoreni poslovi ne ispunjavaju svrhu zamjenske kvote, već se iskorištavaju na način da se posao nužno ne odrađuje. Pružatelji zamjenske kvote koji putem ugovora o poslovnoj suradnji prihoduju sredstava koja bi inače bila uplaćena u državni proračun, snose određenu odgovornost i dužni su prilagoditi svoje poslovanje odredbama ovoga Pravilnika. Zaključno, smatramo da predmetni Pravilnik ispunjava svrhu provedbenog propisa jer detaljno razrađuje način utvrđivanja kvote, njezino ispunjenje i praćenje, te uopće provedbu Zakonom utvrđenih pravila. Niti u jednom dijelu Pravilnik ne uređuje suštinsku materiju koja bi nedostajala u Zakonu, niti postavlja pravila koja se kose s temeljnim zakonskim uređenjem ovoga područja. |
| 55 | DOMINO DIZAJN D.O.O. ZA USLUGE | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 29. | Članak 29., stavak (2): Ova odredba nije u skladu za zakonom, jer se ne može retroaktivno nalagati ovakva prekomjerna administracija, koja u važećem Pravilniku nije bila navedena kao obaveza. A pogotovo se nikako ne bi smjela odnositi na tvrtke koje zapošljavaju OSI na otvorenom tržištu rada, jer te tvrtke nemaju zaposlene sufinancirane osobe kao što ih imaju integrativne i zaštitne radionice, koje bi mogle obavljati ove administrativne poslove. Naime, integrativne i zaštitne radionice imaju financiranu osobu 100% od strane ZOSI-ja za komunikaciju sa zaposlenim OSI te iste zaposlene osobe rade administrativne poslove takvog tipa za integrativne i zaštitne radionice, što ostali nemaju. Tvrtke koje zapošljavaju od 5 OSI naviše na otvorenom tržištu rada (pogotovo, ako su svih tih 5 i više OSI statusa invalidnosti 2., 3. ili 4.) su zapravo izjednačenog statusa s integrativnom radionicom, pa ta osoba može raditi ovu prekomjernu administraciju te se postavlja pitanje zašto onda i ostalima ZOSI ne odobri 100% financiranje za zapošljavanje 1 osobe za komunikaciju sa zaposlenim OSI i za obavljanje takovih administrativnih poslova. U tom slučaju bi bilo potpuno legitimno tražiti od takvih tvrtki ovakvu prekomjernu administraciju i sve vrste organizacija bi tada bile izjednačene prema Zakonu po pruženim potporama i pomoći od strane ZOSI-ja i Zakonodavca. Svakako je rok 31.01.2025. za izradu tako opsežne administracije puno prekratak, pogotovo ako ni sam ZOSI ne može riješiti likvidacije ugovora u nekim slučajevima i preko 3 godine, kasne s isplatama poticaja za zapošljavanje OSI svim uključenim u ovo područje, a sada nama svima nalažu ovako opsežnu administraciju. Da smo pravovremeno bili upozoreni od strane ZOSI-ja da će se retoraktivno uvoditi ovako opsežna i prekomjerna administracija, veliko je pitanje koliko bi tvrtki i organizacija uključenih u ovaj način poslovanja sklapalo ugovore o poslovnoj suradnji putem Zamjenske kvote. Postoje razni mehanizmi nadzora i kontrole pravnih osoba koje se bave ispunjenjem Zamjenske kvote od strane ZOSI-ja da ovako opsežna administrativna mjera prema svima i u tako kratkom roku nema realno, a ni pravno uporište. | Prihvaćen | Odredba članka 29. stavka 2. Pravilnika je brisana, ali ne iz razloga retroaktivnog djelovanja koji se navodi u komentaru. Pružatelj zamjenske kvote i obveznik dužni su i prema važećem Pravilniku na zahtjev ZOSI-a dostaviti svu potrebnu dokumentaciju u svrhu najave i priznavanja zamjenske kvote. Ovim Pravilnikom se ta dokumentacija dodatno razrađuje. Za razliku od ostalih pružatelja zamjenske kvote, zaštitne i integrativne radionice moraju zapošljavati određeni broj stručnih radnika i radnih instruktora čija je zadaća pružanje podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu, a ne obavljanje administrativnih poslova vezanih uz zamjensku kvotu. Pitanje sufinanciranja troška rada stručnog kadra u zaštitnim i integrativnim radionicama nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. |
| 56 | URIHO - USTANOVA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 29. | Predlažemo ispravak u predloženom stavku 2. u rečenici "...dokazuju pravo na tih sredstava..." treba pisati "...pravo na tim sredstvima..." | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen, s obzirom da je odredba stavka 2. brisana. |
| 57 | JOIN, OBRT ZA USLUGE, VL. JOSIP PUŠKARIĆ, OGULIN, SALOPEK SELO, SALOPEK SELO 5 | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 29. | (2) Predlažem prolongaciju roka za dostavu svih potrebnih informacija Zavodu na 31. ožujka 2024. godine. | Nije prihvaćen | Postojeći ugovori o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote obradit će se i priznati u skladu s odredbama važećeg Pravilnika, a nova pravila koje se uvode ovim Pravilnikom (u smislu godišnjih limita, dodatnih elemenata ugovora o poslovnoj suradnji, dostave odgovarajuće dokumentacije) nisu takvi da bi zahtjevali dodatnu (tromjesečnu) prilagodbu. |
| 58 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 29. | Predlaže se brisanje obveze pružatelju zamjenske kvote pozivom na sve komentare dane uz članak 13., 15. i 17. (pravilnikom se ne mogu propisivati nove obveze, pružatelj nije obveznik ovog propisa, miješanje u ugovorne odnose i slobodu ugovaranja odnose suprotno načelima obveznih odnosa, demotivirajuće za zapošljavanje osoba s invaliditetom, prekomjerna obrada osobnih podataka i dr.), ali se u ovoj odredbi dodaje još jedan poseban problem, a to je retroaktivno djelovanje pravilnika što je protuustavno. Naime, nameće za pružatelju zamjenske kvote dostavljanje dokumentacije u odnosu na ugovore koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovog pravilnika, a što nije mogao znati ni obveznik ni pružatelj, pa ne mogu za to biti odgovorni niti snositi posljedice. Temeljem čl. 90. Ustava RH zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje. Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Ovdje se radi o podzakonskom aktu pa nije moguće niti iz posebno opravdanih razloga (a ni taj poseban razlog nije vidljiv). Molim mišljenje Ureda za zakonodavstvo za ovakvo rješenje. Dakle, bilo kakve nove razrade prava i obveza propisanih zakonom mogu se uređivati u pravilnikom samo u odnosu na ugovore između obveznika kvotnog zapošljavanja i pružatelja zamjenske kvote koji će biti sklopljeni nakon stupanja na snagu novog pravilnika. | Prihvaćen | Odredba članka 29. stavka 2. Pravilnika je brisana, ali ne iz razloga retroaktivnog djelovanja koji se navodi u komentaru. Pružatelj zamjenske kvote i obveznik dužni su i prema važećem Pravilniku na zahtjev ZOSI-a dostaviti svu potrebnu dokumentaciju u svrhu najave i priznavanja zamjenske kvote. Ovim Pravilnikom se ta dokumentacija dodatno razrađuje. |
| 59 | SKEMARK USLUGE D.O.O. ZA USLUGE | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 29. | Društvo predlaže primjenu novog pravilnika minimalno 3 mjeseca po donošenju kako bi vrijeme prilagodbe i realizacije postojećih ugovora bilo dovoljno za sve sudionike u procesima korisštenja i pružanja instituta zamjenskih kvota | Nije prihvaćen | Postojeći ugovori o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote obradit će se i priznati u skladu s odredbama važećeg Pravilnika, a nova pravila koje se uvode ovim Pravilnikom (u smislu godišnjih limita, dodatnih elemenata ugovora o poslovnoj suradnji, dostave odgovarajuće dokumentacije) nisu takvi da bi zahtjevali dodatnu (tromjesečnu) prilagodbu. |
| 60 | PAPIRO CENTAR D.O.O. ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 29. | Navedeni rok, s obzirom na završetak poslovne godine i sve aktivnosti povezane s istime smatramo prekratkim i predlažemo ga produžiti na 31. ožujka 2024. godine. | Nije prihvaćen | Nejasno je u kom smislu stupanje na snagu Pravilnika utječe na aktivnosti povezane sa završetkom poslovne godine, tim više što je zamjenska kvota samo dio poslovanja. Osim toga, postojeći ugovori o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote obradit će se i priznati u skladu s odredbama važećeg Pravilnika, a nova pravila koje se uvode ovim Pravilnikom (u smislu godišnjih limita, dodatnih elemenata ugovora o poslovnoj suradnji, dostave odgovarajuće dokumentacije) nisu takvi da bi zahtjevali dodatnu (tromjesečnu) prilagodbu. |