Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu ciljeva zaštite prirode Republike Hrvatske koji doprinose provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 UDRUGA BIOM Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala Kontinuirani porast nacionalnog financiranja nije jasan cilj i potencijalno nije dovoljno ambicijozan. Ni na koji način ciljevima ni indikatorima nije adresirana dostupnost tj da se osigura da su sredstva dostupna na učinkovit, pravodoban i lako dostupan način. S obzirom na prihode RH iz turizma ali i ostale koji se slijevaju raznim naknadama u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovistost ali i sredstva od igara na sreću, puno veća nacionalna sredstva bi trebala biti uložena u projekte konkretne zaštite prirode a ne se skoro pa isključivo oslanjati na EU fonodove. Primljeno na znanje Prijedlog će se uzeti u razmatranje kod izrade nove Strategije i akcijskog plana zaštite prirode čija izrada započinje u 2025. godini. Način ostvarenja ovog cilja definirat će se u okviru izrade nove Strategije.
2 UDRUGA BIOM Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala S obzirom da trenutna metodolgija koja se koristi za izračun indeksa populacija čestih vrsta ptica na polj površinama nije primjerena, potrebno ju je revidirati kako bi taj indeks stvarno i koristio onome čemu je nemijenjen. Detaljni prijedlozi uspostave monitoringa čestih vrsta ptica predan je 2023. godine nadležnim Ministarstvima od strane Udruge Biom. Primljeno na znanje Metodologija indikatora nije sastavni dio predmetnog Zaključka.
3 UDRUGA BIOM Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala Kroz ciljeve/indikatore je potrebno osigurati implementaciju REACH direktive kako bi se i na terenu osigurala kontrola i sprečavanje korištenja olovne sačme. Primljeno na znanje Prijedlog će se uzeti u razmatranje kod izrade nove Strategije i akcijskog plana zaštite prirode čija izrada započinje u 2025. godini. Struktura Strategije propisana je Zakonom o zaštiti prirode, koja uključuje uz načela Strategije i opće ciljeve, posebne ciljeve s pokazateljima učinka i aktivnosti za provedbu posebnih ciljeva.
4 UDRUGA BIOM Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala Kroz nacionalne ciljeve je potrebno jasnije i konkretnije adresirati sektore lovstva, šumarstva, ribarstva, energetike, akvakulture i turizma. Prakse ovih sekotra su još uvijek u velikoj koliziji s ciljevima sektora zaštite prirode i s njihove strane izostaje političke volje da se one usklade i unaprijede. Upravo zbog toga je ključno da se ovim dokumentom jasno i jednoznačno adresiraju ti sektori i obaveza njihovog aktivnog uključivanja u očuvanju prirode. Primljeno na znanje Prijedlog će se uzeti u razmatranje kod izrade nove Strategije i akcijskog plana zaštite prirode čija izrada započinje u 2025. godini. Struktura Strategije propisana je Zakonom o zaštiti prirode, koja uključuje uz načela Strategije i opće ciljeve, posebne ciljeve s pokazateljima učinka i aktivnosti za provedbu posebnih ciljeva.
5 UDRUGA BIOM Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala U nacionalne ciljeve potrebno navesti i izradu Nacionalnog akcijskog plana za suzbijanje nezakonitih radnji prema divljim životinjama s obzirom da je taj dokument ključan za konkretno i koordinirano suzbijenjae određenih prijetnji za ciljne vrste. Primljeno na znanje Prijedlog će se uzeti u razmatranje kod izrade nove Strategije i akcijskog plana zaštite prirode čija izrada započinje u 2025. godini. Struktura Strategije propisana je Zakonom o zaštiti prirode, koja uključuje uz načela Strategije i opće ciljeve, posebne ciljeve s pokazateljima učinka i aktivnosti za provedbu posebnih ciljeva.
6 UDRUGA BIOM Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala S obzirom na situaciju sa PP Dinara, ciljevima je potrebno osigurati ne samo proglašenja i planove upravljanja već i osnivanje nadležnih iinstitucija, tj implementaciju zaštite na terenu. Nije prihvaćen Postupak proglašenja zaštićenih područja propisan je temeljem Zakona o zaštititi prirode. Smatramo da dodavanje predloženih elemenata nije potrebno odnosno da je već sadržano u predmetnom cilju.
7 UDRUGA BIOM Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala Ciljem „Do 2030. obuhvatiti planovima upravljanja 100% zaštićenih područja (uključujući područja ekološke mreže) proglašenih do 2026. godine.“ je potrebno ubuhvatiti zaštićena proglašena do 2027 s obzirom da je 3 godine dovoljno za izradu PU. Nije prihvaćen Osnivanje, operacionalizacija i kapacitiranje javnih ustanova stručnim kadrom, a što je preduvjet za izradu planova upravljanja, su kompleksi procesi koji zahtijevaju vrijeme te smatramo da je realno uključiti zaštićena područja koja su proglašena do kraja 2026. godine.
8 UDRUGA BIOM Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala Izostaju ciljevi koji se odnose na povezanost ekosustava. Izrađene stručne podloge za akcijske planove određenih vrsta nisu iskorištene tj akcijski planovi nisu doneseni. Akcijski planovi na nacionalnoj razini daju pogled i preporuke za nacionalnu razinu te bi uskladili rad pojednačnih sektora, institucija pa i JU kako bi doprinosili zajedničkom cilju očuvanja populacija na i povezanosti njihovog staništa na nacionalnoj razini. Primljeno na znanje Navedeni prijedlog obuhvaćen je u cilju "Do 2027. usvojiti nacionalni plan obnove koji sadrži strateške ciljeve obnove prirode Republike Hrvatske“. Element povezanost ekosustava razmatra će se kroz definiranje mjera obnove za pojedine stanišne tipove i staništa za vrste te način na koji mjere utječu na povezanost i ravnotežu ekosustava.
9 HRVATSKO BIOSPELEOLOŠKO DRUŠTVO Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala Komentar na Predloženi nacionalni cilj „Do 2027. povećati zastupljenost žena u procesima javnog i političkog odlučivanja“ - Smatramo da je formulaciju potrebno kvantificirati. Ovom formulacijom nije jasno koliko povećanje zastupljenosti žena zadovoljava ispunjavanje cilja. Primljeno na znanje Prijedlog nacionalnog cilja preuzet je iz već postojećeg strateškog dokumenta Republike Hrvatske: Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine (NN 28/2023). Svaka promjena ovog cilja treba biti usklađena s postupkom izmjene Nacionalne strategije, kako bi se osigurala dosljednost i poštivanje važećih strateških okvira.
10 HRVATSKO BIOSPELEOLOŠKO DRUŠTVO Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala Komentar na Predloženi nacionalni cilj „Do 2030. osigurati kontinuirani porast nacionalnog financiranja za bioraznolikost kroz povećavanje dostupnosti EU sredstava, ojačavanje inovativnih načina financiranja i jačanje sinergije s klimatskim financiranjem“ - Smatramo da je formulaciju “osigurati kontinuirani porast” potrebno kvantificirati, npr. “osigurati porast od 50% ili 80% do 2030.” Trenutna formulacija daje mogućnost da se uz minimalno povećanje financiranja svake godine cilj prikaže kao ostvaren, bez stvarnih utjecaja na problem koji se želi riješiti. Primljeno na znanje Prijedlog će se uzeti u razmatranje kod izrade nove Strategije i akcijskog plana zaštite prirode čija izrada započinje u 2025. godini. Način ostvarenja ovog cilja definirat će se u okviru izrade nove Strategije.
11 UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala ZAŠTITA I OČUVANJE PRIRODE, Dodati nacionalni cilj: "Povećati površinu područja zaštićenih područja pod režimom stroge zaštite s trenutačnih 1,4 % kopna i 0,39 % mora za minimalno 100% uz obuhvaćanje podjednakog udjela površine zaštite svih ugroženih staništa posebice onih od značaja za EU (kopno, unutarnje vode, teritorijalno more i vanjski pojas, isključivi gospodarski pojas)". Pokazatelj: Površine kopna i mora pod strogim režimom zaštite te udio ugroženih staništa unutar ovih površina. Prilagoditi nacionalni cilj: „Do 2030. obuhvatiti planovima upravljanja 100% zaštićenih područja (uključujući područja ekološke mreže) proglašenih do 2026. godine.“ na sljedeći način „Do 2030. obuhvatiti planovima upravljanja 100% zaštićenih područja (uključujući područja ekološke mreže) proglašenih do 2026. godine i osigurati njihovu provedbu.“ Pokazatelj: dodati: Sve aktivnosti iz planova upravljanja razine prioriteta 1 se provode u 100% slučajeva i sukladno zadanim hodogramima. Dodati nacionalni cilj: "Izraditi i usvoji pravilnike o zaštiti i očuvanju za sva zaštićena područja sukladno Zakonu o zaštiti prirode, te Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova u područjima ekološke mreže za SVA područja ekološke mreže sukladno Direktivi o staništima. Pokazatelj: Udio zaštićenih područja i područja ekološke mreže za koja su doneseni pravilnik o zaštiti i očuvanju te Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova u područjima ekološke mreže. Dodati nacionalni cilj: U Zakon o zaštiti prirode uvrstiti zakonsku regulativu prekršaja protiv prirode za područja ekološke mreže. Pokazatelj: U Zakonu o zaštiti prirode su jasno navedeni prekšaji za područja ekološke mreže, sankcije i ovlasti čuvara prirode za povezana postupanja. Prilagoditi nacionalni cilj: "Do 2030. otkloniti sve nedostatke u znanju o vrstama i stanišnim tipovima od interesa za EU", smatramo da je cilj nerealan u zadanom vrmenskom okviru te da predloženi pokazatelji ne ukazuju na razinu njegovog ostvarivanja. Također smatramo da samo poznavanje stanja vrsta i stanišnih tipova neće dovesti do ostvarivanja Globalnih ciljeva koji su navedeni uz ovaj nacionalni cilj povezanih sa smanjivanjem pritisaka, održivi upravljanjem, zaustavljanjem izumiranja, donošenje hitnih mjera upravljanja itd. Znanje može i treba biti podloga, ali za ostvarivanje zaštite nužno je donošenje mjera, većinom regulatorne prirode, a koje smo predložili kroz gore navedene ciljeve i pokazatelje. OMOGUĆITI CJELOVITU ZAŠTITU PRIRODE KROZ SURADNJU S DRUGIM SEKTORIMA, SMANJITI DIREKTNE PRITISKE NA PRIRODU I OSIGURATI NJENO ODRŽIVO KORIŠTENJE Dodati nacionalni cilj: "Ugraditi konkretne mjere za očuvanje ugroženih morskih staništa u sve prostorne planove obalnih područja" Pokazatelj: Pregled mjera za očuvanje ugroženih morskih staništa i udio prostornih planova s ugrađenim mjerama. Dodati nacionalni cilj: "Povećati učinkovitosti nadzora ljudskih aktivnosti i djelatnosti u morskim zaštićenim područjima i ekološkoj mreži na moru". Pokazatelj: Broj godišnih postupanja nadležnih službi na moru i udio riješenih postupanja, udio riješenih postupanja u korist prirode. Izbrisati nacionalni cilj: Do 2030. obuhvatiti planovima upravljanja za ekološku mrežu 100 % područja ekološke mreže koja uključuju šumska staništa - jer isti je već naveden u početku, i odnosi se na sva zaštićena područja i područja ekološke mreže. Ne vidimo razloga da se ovdje ističu šume. HORIZONTALNA PITANJA, Prilagoditi nacionalni cilj: "Do 2025. izraditi nacionalnu metodologiju praćenja zelenih ulaganja kroz državni proračun te osigurati primjenu metodologije i izvještavanje u proračunskom ciklusu 2026.-2028. " s obzirom da je 2025. godina za 10 dana. Djelomično prihvaćen Prihvaća se komentar za izmjenu cilja vezano za rok donošenja nacionalne metodologije praćenja zelenih ulaganja kroz državni proračun na način da glasi: „Tijekom 2025. izraditi nacionalnu metodologiju praćenja zelenih ulaganja kroz državni proračun te osigurati primjenu metodologije i izvještavanje u proračunskom ciklusu 2026.-2028.“ Prihvaća se komentar vezano za izmjenu cilj vezano za otklanjanje nedostataka u znanju o vrstama i stanišnim tipovima na način da glasi: „Do 2030. poznato je stanje kopnenih stanišnih tipova na 90% površine njihove rasprostranjenosti, odnosno morskih stanišnih tipova na 50% površine njihove rasprostranjenosti.“ Uzimajući u obzir važnost šumskih ekosustava za sinergiju klimatskih ciljeva i ciljeva zaštite prirode, smatramo da je cilj „Do 2030. obuhvatiti planovima upravljanja za ekološku mrežu 100% područja ekološke mreže koja uključuju šumska staništa“ potrebno zasebno izdvojiti, te se ne prihvaća predloženo brisanje. Ostali prijedlozi će se uzeti u razmatranje kod izrade nove Strategije i akcijskog plana zaštite prirode, čija izrada započinje u 2025. godini. Struktura Strategije propisana je Zakonom o zaštiti prirode, koja uključuje uz načela Strategije i opće ciljeve, posebne ciljeve s pokazateljima učinka i aktivnosti za provedbu posebnih ciljeva. Veći dio predloženih komentara uklapa se u razinu aktivnosti ili razinu posebnih ciljeva.
12 UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala Koristimo priliku i da komentiramo PODLOGU ZA PRIJEDLOG CILJEVA ZAŠTITE PRIRODE REPUBLIKE HRVATSKE KOJI DOPRINOSE GLOBALNOM OKVIRU ZA BIORAZNOLIKOST, jer iz istih proizlaze i naši komentari na same ciljeve, kao inužnost dopune Podloge. Unutar Poglavlja 3. STANJE BIORAZNOLIKOSTI smatramo potrebnim ukratko se osvrnuti i na stanje i prijetnje morskom ekosustavu. Unutar Poglavlja 3. STANJE BIORAZNOLIKOSTI, str. 5, navodi se: „… Pritisci koji uzrokuju gubitak bioraznolikosti su brojni. Gubitak bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti uglavnom je uzrokovan gubitkom i fragmentacijom staništa kao rezultat intenzivne poljoprivredne djelatnosti i razvoja infrastrukture, unosom i širenjem invazivnih stranih vrsta, zagađenjem, urbanizacijom i klimatskim promjenama.” Smatramo da je potrebno među razlozima gubitka i fragmentacije staništa uvrstiti i sječu šume koja se i dalje odvija na području Republike Hrvatske. Unutar Poglavlja 3. STANJE BIORAZNOLIKOSTI, str. 5, navodi se:…Najveća prijetnja georaznolikosti je pritisak uzrokovan ljudskom djelatnošću, posebice prekomjernom eksploatacijom mineralnih sirovina, onečišćenjem voda, zahvatima na vodotocima, ilegalnim odlagalištima otpada, širenjem građevinskih područja, ilegalnom gradnjom te izgradnjom prometnica. S obzirom na veliki pritiska turizma, smatramo kako u podlozi nije dovoljno istaknut pritisak na bioraznolikost mora i georaznolikost obale. Stoga predlažemo nadopunu s prijetnjama vezanim uz nasipavanje obale. Naime, nasipavanje uzrokuje različite promjene biogeokemije okoliša koji prestaje biti pogodno stanište za dotadašnje organizme. Potencijalni utjecaj prvenstveno zahvaća supra-, medio- i infralitoralne zajednice, ali često i neke kopnene. Pri tom treba istaknuti da su dosadašnja istraživanja potencijalnih utjecaja nasipavanja ili dohranjivanja plaža u najvećoj mjeri fokusirana na pješčana plaže, dok su šljunčane plaže daleko manje istraživane i utjecaj prilikom zahvata na njima je daleko manje poznat (npr. Ponti i sur. 2013). Nadalje, vezano za utjecaj nasipavanja/dohranjivanja plaža na morska staništa i životne zajednice u Sredozemnom moru, u fokusu su najčešće naselja morskih cvjetnica, poglavito naselja posidonije (Posidonia oceanica) kao jedna od ekološki najvrjednijih i najugroženijih morskih staništa, a čija se dubinska rasprostranjenost, naročito gornja granica naselja, može nalaziti u zoni potencijalnih utjecaja. Naime, poznato je da dohranjivanje/nasipavanje može negativno utjecati na obližnja naselja posidonije povećanjem turbiditeta i posljedičnim smanjenjem svjetlosti potrebne za fotosintezu, dovodeći do drastičnog smanjenja rasta i čak potpunog nestajanja ove morske cvjetnice (Fernández Torquemada i Sánchez Lizaso 2005; González-Correa i sur. 2008).“ Unutar Poglavlja 3. STANJE BIORAZNOLIKOSTI, str. 5, navodi se: „… Republika Hrvatska je pristupila izradi karata ranjivosti prostora za smještaj sunčanih elektrana i vjetroelektrana, što će služiti kao tehnička podloga za identifikaciju i odabir potencijalnih „područja ubrzanja obnovljivih izvora energije“ za sunčane elektrane i vjetroelektrane. U takvim područjima postupak izdavanja dozvola za projekte obnovljivih izvora energije će biti ubrzan i pojednostavnjen, a smatrat će se i da je uvođenje energije iz obnovljivih izvora od „prevladavajućeg javnog interesa”, čime će se ograničiti razlozi za pravne prigovore na nova postrojenja.” Ubrzavanje procesa izgradnje vjetroelektrana i sunčanih elektrana važan je korak prema ostvarenju jednog od ključnih ciljeva energetske tranzicije. Međutim, smatramo da je osim karata osjetljivosti potrebno uvesti preliminarne mjere za ublažavanje potencijalnih negativnih utjecaja vjetroelektrana na faunu ptica i šišmiša, koje se mogu uvrstiti kao uvjeti za planiranje zahvata kao mjera predostrožnosti. Za velik broj vrsta šišmiša, posebice šumskih, još uvijek ne postoji dovoljno dostupnih i kvalitetnih podataka za preciznu procjenu njihove rasprostranjenosti na razini Hrvatske. Važno je naglasiti da izostanak zabilježenih podataka za određeni lokalitet ne znači nužno i odsutnost vrste. Stoga je ključno uzeti u obzir ograničenja ovakvih karata prilikom interpretacije njihovih rezultata te pažljivo procijeniti koliko se njima pridaje značaj u planiranju zahvata. Također, karte ranjivosti nisu primjenjive za utvrđivanje područja migracija, što je za šišmiše iznimno važan kriterij osjetljivosti prilikom rada vjetroelektrana. Upravo zbog toga, preporučuje se primjena mjera poput ograničenja rotacije elisa pri nižim brzinama vjetra u kritičnim razdobljima aktivnosti šišmiša, uz mogućnost prilagodbe mjera na temelju rezultata praćenja aktivnosti i utvrđenog stradavanja šišmiša (Rnjak, D., Janeš, M., Križan, J., Antonić, O., 2023b. Reducing bat mortality at wind farms using site-specific mitigation measures: a case study in the Mediterranean region, Croatia. Mammalia 87(3): 259–270. https://doi.org/10.1515/mammalia-2022-0100). U poglavlju 4.1.1. Zaštita područja navodi se: „...uzimajući u obzir trenutnu površinu zaštićenih područja koja pokrivaju morske ekosustave, postoji potreba za dodatnom zaštitom mora pod nacionalnom jurisdikcijom (doprinos EU cilju od 30 % zaštićenog morskog područja i 10 % područja pod strogom zaštitom), gdje će naglasak biti u isključivom gospodarskom pojasu (IGP).“ Iako je u IGP-u jednostavnije doći do postotka od 10% stroge zaštite, smatramo da je ključno očuvati raznolikost morskih staništa, što uključuje i obalne ekosustave, odnosno unutarnje vode, teritorijalno more i vanjski pojas (unutarnje i vanjsko ribolovno more RH). Smjernice EU za proglašenje 10% stroge zaštite jasno govore kako ova površina treba uključiti iznimno očuvana ali i važna ugrožena staništa koja se mogu obnoviti. I sami u daljnjem tekstu navodite važnost i ugroženost priobalnih staništa, kao što su livade posidonije, a nova nacionalna karta morskih staništa jasno ukazuje kako se iste ne nalaze na području IGP, kao ni niz drugih ciljnih staništa i vrsta iz Direktive o staništima. Pasivne mjere obnove poput uspostave stroge zaštite su dokazano najučinkovitije mjere za morske ekosustave. U prilog tome idu i navodi (u poglavlju 4.3.2. Održivo korištenje prirodnih dobara) koji govore o lošem stanje morskih resursa u Hrvatskoj, kao i da je iznimno važno istražiti i identificirati potencijalna nova područja značajna zbog visoke bioraznolikosti ili ona značajna za mrijest i rast važnih gospodarskih vrsta. Smatramo potrebnim dodati i cilj vezan za strogu zaštitu 10% kopna i 10% mora, koja nije navedena (naveden je samo cilj zaštite 30% mora). Strategija EU bioraznolikostido 2030. ima za cilj uspostavu 10% stroge zaštite, kao i globalni ciljevi zaštite prirode. Ova Podloga jasno navodi kako je u Hrvatskoj pod strogim režimom zaštite te 1,4% kopna i 0,39% mora RH, a ne predlaže nikakve mjere i ciljeve da se ovaj postotak poboljša, ovo smatramo velikim propustom. Nadalje, u poglavlju 4.1.1. Zaštita područja navodi se: „Prilikom utvrđivanja područja stroge zaštite potrebno je koristiti IUCN i nacionalne kriterije, što se odnosi na „no take/no management“ te uključuje područja u kategorijama: nacionalni park i strogi rezervat, odnosno područja IUCN kategorija I i II.“ Nejasno nam je zašto ovdje nijenavedena i kategorija posebnog rezervata, koja npr. na moru omogućava uspostavu mjera stroge zaštite. Ističemo da na moru u RH nije uspostavljen još niti jedan strogi rezervat te da je uspostava istog vrlo teška. U istom poglavlju (4.1.1. Zaštita područja), naveden je cilj: Do 2030. otkloniti sve nedostatke u znanju o vrstama i stanišnim tipovima od interesa za EU. Cilj smatramo ambicioznim i nerealnim, jer i sami navodite u tekstu da je prema Izvješću Republike Hrvatske o stanju očuvanosti vrsta i stanišnih tipova od interesa za EU, nepoznat status očuvanosti utvrđen za 54 % vrsta i stanišnih tipova, dok je za 72,2 % morskih vrsta i 50 % obalnih/morskih stanišnih tipova stanje očuvanosti ocijenjeno kao nepoznato. Smatram kakoje cilj potrebno staviti u neke realnije okvire. Smatramo nepotrebnim isticati cilj „Do 2030. Obuhvatiti planovima upravljanja za ekološku mrežu 100% područja ekološke mreže koja uključuju šumska staništa“ unutar poglavlja 4.3.2 Održivo korištenje prirodnih dobara. Naime, u poglavlju 4.1.1. Zaštićena područja navodi se cilj: „Do 2030. obuhvatiti planovima upravljanja 100% zaštićenih područja (uključujući područja ekološke mreže) proglašenih do 2026. godine“ te su istim obuhvaćena i šumska staništa. Podloga govori kako u svrhu učinkovitijeg upravljanja i očuvanja divljih vrsta u prirodi prvenstveno je potrebno odrediti prioritete zaštite i očuvanja uzimajući u obzir ugroženost i pritiske. Kao najznačajniji uzroci ugroženosti za vrste za koje je procijenjen status ugroženosti identificirane su preinake prirodnih ekosustava, korištenje bioloških resursa, onečišćenje te izgradnja stambene i poslovne infrastrukture (ZZOP, 2019.). Zakon o zaštiti prirode se u praksi pokazao nedostatnim za kontrolu pritisaka ljudskih aktivnosti u zaštićenim područjima, a posebice na područjima ekološke mreže i za aktivnosti koje ne podliježu SPUO, OPEM i PUO postupcima. Velikim dijelom su ovo aktivnosti koje proizlaze iz svakodnevnih turističkih i ribolovnih aktivnosti. Potrebno je hitno donošenje pravilnika o zaštiti i očuvanju za sva zaštićena područja kao što je to propisano Zakonom o zaštiti prirode, te donošenje Pravilnika o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova u područjima ekološke mreže za SVA područja ekološke mreže kako je propisano Direktivom o staništima. U Zakon o zaštiti prirode potrebno je hitno uvrstiti i zakonsku regulativu prekršaja protiv prirode i za područja ekološke mreže. Naime, pohvalno je uvrštavanje cilja kojim će sva zaštićena područja i područja ekološke mreže biti obuhvaćena planovima upravljanja međutim riječ je o strateškim, a ne regulatornim dokumentima koja nemaju pravnu osnovu za propisivanje prekršaja za ljudske aktivnosti koje imaju negativan utjecaj na staništa i vrstete samim time neće omogućiti obnovu prirode odnosno ostvarivanje Specifičnog cilja 4 „Osigurati hitne mjere upravljanja kako bi se zaustavilo izumiranje poznatih ugroženih vrsta izazvano ljudima i za oporavak i očuvanje vrsta, posebno ugroženih vrsta, kako bi se značajno smanjio rizik od izumiranja, kao i za održavanje i obnavljanje genetske raznolikosti unutar i između populacija autohtonih, divljih i udomaćenih vrsta kako bi održale svoj potencijal prilagodbe, uključujući kroz in situ i ex situ prakse očuvanja i održivog upravljanja, te učinkovito upravljati interakcijama ljudi i divljih životinja kako bi se sukob između ljudi i divljih životinja za suživot sveo na najmanju moguću mjeru.“ Više argumenata po ovom pitanju možete naći u: Špika, M., Rajković, Ž., Zrnčić, V., Miletić, A., Jakl, Z., & Dokoza, F. (2024). Analiza institucionalnog i pravnog okvira postojećih kapaciteta u zaštićenim područjima u Hrvatskoj. Sunce. Interreg Italy – Croatia EFFICIENTN2K Project, 221 str. U Poglavlju 4.2. OBNOVA PRIRODE na str. 9, navodi se: „…U svrhu provedbe Uredbe o obnovi prirode, Republika Hrvatska treba izraditi nacionalni plan obnove u kojem postaviti ciljeve i mjere za obnovu. opisati kako će ostvariti ciljeve obnove, Napominjemo da Uredba definira određene fleksibilnosti, posebice u pogledu obveza uspostava mjera obnove za morske stanišne tipove navedene u Prilogu II. Uredbe, prvenstveno za skupinu 7: Meka dna (dubina manja od 1 000 metara).” Potrebno je dovršiti rečenicu i opisati kako će ostvariti ciljeve obnove. U Poglavlju 4.3.1. govori se o važnosti harmonizacije zaštite bioraznolikosti kroz prostorno i strateško planiranje provedbom SPUO, OPEM i PUO postupke. Dok se nastavak teksta usmjerava isključivo na izradu Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Međutim činjenica je da Hrvatska još uvijek nema razrađene prostorne planove za velik dio priobalnog morskog prostora, odnosno nedostatak karta pritisaka i prostorno neuređena pitanja izgradnje i nasipavanja obale, sidrenja, morskih vjetroelektrana, ribolova itd. Te jenužno istaknutii daljnji rad na ovim pitanjima. U Poglavlju 4.3. OMOGUĆITI CJELOVITU ZAŠTITU PRIRODE KROZ SURADNJU S DRUGIM SEKTORIMA, SMANJITI DIREKTNE PRITISKE NA PRIRODU I OSIGURATI NJENO ODRŽIVO KORIŠTENJE navodi se: „…Ugradanja bioraznolikosti u politike, zakonodavstvo te strateške i planske dokumente i procese ključni je alat za ostvarenje ciljeva zaštite prirode.“ Smatramo da je ovu rečenicu potrebno u izmijeniti u „Integracija mjera za zaštitu, očuvanje i obnovu bioraznolikosti u politike, zakonodavstvo te strateške i planske dokumente i procese ključni je alat za ostvarenje ciljeva zaštite prirode.“ Obzirom da nije moguće ugraditi bioraznolikost u politiku. U Poglavlju 4.3.2. ODRŽIVO KORIŠTENJE PRIRODNIH DOBARA na str. 13 navodi se : „…kao i aktivnosti koje doprinose očuvanju strogo zaštićenih vrsta, ugroženih i rijetki stanišnih tipova…“ potrebno zamijeniti riječ „rijetki“ sa „rijetkih“. U Poglavlju 4.3.3. Onečišćenje navodi se nautički turizam te trenutni kapaciteti luka, marina I vezova, Ovdje smatramo potrebnim navesti I činjenicu da trenutna infrastruktura na kopnu (dakle unutar marina, luka I vezova) za prihvat otpadnih voda s brodova nije dostatna, što uz nisku razinu svijesti korisnika o tom problem, utječe na otpuštanje tih voda iz brodova u morski okoliš. U ovom poglavlju smatramo da je potrebno osvrnuti se i na problematiku kanalizacijskih ispusta u morski okoliš, jer I dalje mnoga naselja i gradovi uz obalu nemaju izrađenu komunalnu infrastrukturu. U Poglavlju 5.5. FINANCIRANJE u prijedlogu ciljeva navedeno je: „… Do 2025. izraditi nacionalnu metodologiju praćenja zelenih ulaganja kroz državni proračun te osigurati primjenu metodologije i izvještavanje u proračunskom ciklusu 2026.-2028.“ Obzirom da je za deset dana po završetku ovog savjetovanja 2025. godina, ovaj cilj je potrebno izmijeniti u neki realniji rok. Primljeno na znanje Podloga za prijedlog ciljeva zaštite prirode Republike Hrvatske koji doprinose Globalnom okviru za bioraznolikost dostavljena je kao pozadinski dokument i nije predviđeno usvajanje od strane VRH. Svi prijedlozi tehničkih ispravaka teksta uzeti su u obzir u cijelosti, kao i komentar za doradu teksta cilja vezano za rok donošenja nacionalne metodologije praćenja zelenih ulaganja kroz državni proračun, obzirom da je komentar vezan na izmjenu cilja na način da glasi: „Tijekom 2025. izraditi nacionalnu metodologiju praćenja zelenih ulaganja kroz državni proračun te osigurati primjenu metodologije i izvještavanje u proračunskom ciklusu 2026.-2028.“ Ostali prijedlozi bit će razmotreni prilikom izrade nove Strategije i akcijskog plana zaštite prirode, čija izrada započinje u 2025. godini.
13 BRODSKO EKOLOŠKO DRUŠTVO - BED Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala, O B R A Z L O Ž E N J E Izvješće o stanju prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine: Kao dominantne prijetnje u svim klasama prirodnih staništa prepoznata je sukcesija i promjena prirodnih sastava. Valja istaknuti da čak 95 % zabilježenih prijetnji za klasu Travnjaci, cretovi i visoke zeleni čini sukcesija…. Najizraženija su skupina prijetnji kulturne i društvene prijetnje u vidu depopulacije i propadanja kulturnih vrijednosti. Kao najveća pojedinačna prijetnja izdvaja se sukcesija vegetacije s više od 85 % utjecaja u zaštićenom području… i tako dalje Iz perspektive organizacije koja se bori za zaštitu prirode već 35 godina putem rada sa lokalnim stanovništvom koja bi trebala zadržati svoje tradicionalne prakse u vrlo nepovoljnom gospodarskom okruženju dajemo načelni komentar na ovaj dokument i općenito daljnje planiranje smjera u kojem bi voljeli da zaštita prirode u RH ide (kao što i ide i na globalnom nivou) . Kako bi sustav zaštite prirode u RH zaista bio podržavajući prema praksama lokalnih zajednica nužnim za održavanje ugroženih staništa nužno je shvatiti i važnost civilnog društva na području zaštite prirode, ne samo u smislu podugovarača usluga za koje Ministarstvo nema kapaciteta nego kao one koji zastupaju interese građana ili javnog dobra i zastupaju prava tih lokalnih zajednica. To su ne samo organizacije nego i lokalne inicijative, aktivni građani koji su često oči i uši na terenu, koji prate prijetnje i štetne projekte, bore se za njih i zainteresirani su za provođenje konkretnih akcija zaštite prirode u svojim zajednicama, ruralne zajednice kojima treba podrška da nastave tradicionalne prakse koje su i dovele do toga da netko takva staništa proglasi vrijednim za očuvanje i zaštitu. Za razliku od većine resornih ministarstava, u svojim analizama (tzv sektorskim koje su nužne da proračun RH bude za to izdvojen) izostankom potrebnih modela financiranja oni se ne prepoznaju se kao partneri koji doprinose ispunjavanju ciljeva na koje se Republika Hrvatska obvezala. Osim financiranja putem FZOEU koje je nedostatno i uvjetima i potrebama neprilagođeno, niti javne ustanove se putem sredstava koje primaju putem različitih poziva zadnjih godina i prioriteta svojih projekata ne potiču na rad sa lokalnom zajednicom ili podršku civilnom društvu, suradničke platforme ili financiranja direktnih akcija očuvanja prirode koje predvodi lokalna zajednica, razvoju građanske znanosti i slično. Smatramo da je nedostatak sinergije na tom polju propuštena prilika u sektoru u kojima se svi borimo sa manjkom ljudskih i financijskih kapaciteta. Smatramo da će takvo suštinsko nerazumijevanje funkcioniranja i uloge civilnog društva i lokalnih zajednica na području zaštite prirode sigurno otežati ispunjenje preuzetih obveza i ciljeva. Djelomično prihvaćen Izrada nove Strategije i akcijskog plana zaštite prirode započinje u 2025. godini. Strategija će se razvijati na participativan način, uz uključivanje svih relevantnih dionika, uključujući predstavnike civilnog društva. Time će se osigurati više mogućnosti za adresiranje navedenih zabrinutosti.
14 UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala, O B R A Z L O Ž E N J E S obzirom na važnost i ulogu kompostiranja u gospodarenju otpadom i osiguravanju kružne ekonomije za iznimno vrijedan resurs biootpad; u djelu OMOGUĆAVANJE SUSTAVNIH PROMJENA ZA OČUVANJE PRIRODE smatramo da je potrebno dodati cilj usmjeren na poticanje kompostiranja. Stvaranje humusa kao konačnog produkta kompostana onemogućava daljnju degradaciju tla. Tlo je i u Hrvatskoj ugroženo i osiromašeno. Kompostiranje je mjera putem koje će se uz onemogućavanje daljnje degradacija tla istovremeno adekvatno gospodariti s biootpadom. Ovo se posebno odnosi na otoke i obalu, a Dalmacija trenutno nema niti jednu kompostanu. Nije prihvaćen Cilj koji navodite spada u nadležnost Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21, 142/23) gdje je definiran biootpad a kroz poticaje i potpore potiče se sprečavanje nastanka otpada uključujući i kompostiranje.
15 UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala, O B R A Z L O Ž E N J E Kao nacionalni cilj pod OMOGUĆAVANJE SUSTAVNIH PROMJENA ZA OČUVANJE PRIRODE ističe se : Do 2028. godine smanjiti nastanak otpada od hrane za 30 % smatramo da bi cilj trebalo nadopuniti s: Do 2028. godine smanjiti nastanak otpada od hrane za 30% , a do 2030 za 60%. Kao razlog navodimo da u PGO HR stoji sljedeće: cilju održivog razvoja Ujedinjenih naroda da se globalni otpad od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini smanji za 50 % i da se smanji gubitak hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine. Nije prihvaćen Prijedlog nacionalnog cilja preuzet je iz već postojećeg strateškog dokumenta Republike Hrvatske: Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane (NN 156/2022). Svaka dopuna ovog cilja treba biti usklađena s postupkom izmjene predmetnog Plana, kako bi se osigurala dosljednost i poštivanje važećih strateških okvira.
16 UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala, O B R A Z L O Ž E N J E Kao nacionalni cilj pod OMOGUĆITI CJELOVITU ZAŠTITU PRIRODE KROZ SURADNJU S DRUGIM SEKTORIMA, SMANJITI DIREKTNE PRITISKE NA PRIRODU I OSIGURATI NJENO ODRŽIVO KORIŠTENJE ističe se : Zadržati oligotrofno stanje obalnog područja te do 2030. godine smanjiti pritiske na kopnu kako bi se postigao silazni trend onečišćenja. Smatramo kako je potrebno jasno definirati pritiske na obalno područje. Među njima trebaju biti istaknuti otpad s kopna s naglaskom na onečišćenje plastičnim otpadom, onečišćenja od otpadnih voda te nasipavanje i betonizacija obale. Primljeno na znanje Prijedlog će se uzeti u razmatranje kod izrade nove Strategije i akcijskog plana zaštite prirode čija izrada započinje u 2025. godini. Struktura Strategije propisana je Zakonom o zaštiti prirode, koja uključuje uz načela Strategije i opće ciljeve, posebne ciljeve s pokazateljima učinka i aktivnosti za provedbu posebnih ciljeva.
17 UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE Ciljevi zaštite prirode Republike Hrvatske s pripadajućim pokazateljima, kojima se doprinosi provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala, O B R A Z L O Ž E N J E Smatramo da pod nacionalni cilj OMOGUĆITI CJELOVITU ZAŠTITU PRIRODE KROZ SURADNJU S DRUGIM SEKTORIMA, SMANJITI DIREKTNE PRITISKE NA PRIRODU I OSIGURATI NJENO ODRŽIVO KORIŠTENJE potrebno dodati i cilj vezan uz morski otpad i njegov utjecaj na zaštitu prirode i njegovo praćenje. Predlažemo da cilj glasi: Do 2030. godine smanjiti otpad iz mora za 50%. Nastaviti rad na unaprjeđenju postojeće baze podataka sustavnog praćenja morskog otpada i prikupljenog otpada te povezivanju Informacijskog sustava gospodarenja otpadom (ISGO) i Informacijskog sustava za more (ISM). Kao razlog navodimo da se i u podlozi za izradu ciljeva cijeli dio odnosi na problematiku morskog otpada. Nije prihvaćen Tematika morskog otpada detaljno je sagledana kroz strateške dokumente vezane za morski okoliš. Kroz Plan gospodarenja morskim otpadom RH definirano je 12 mjera za gospodarenje otpadom u moru a isti je usklađen i s mjerama donesenim kroz Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske do 2027., koji za cilj imaju smanjenje pritiska otpada u moru na morski okoliš. Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) definirana je obaveza praćenja otpada u moru u okviru programa rada Referentnog centra za more koji uključuje provedbu akcijskog programa Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (2021.-2026.). Predloženi cilj treba biti usklađen s postupkom izmjene navedenih dokumenata, kako bi se osigurala dosljednost i poštivanje važećih strateških okvira.