Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijelog Programa razvoja sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 TIHOMIR KLEMENT Program razvoja sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine Prijelog Programa razvoja sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine KAKO BI POKAZALO SVOJE OZBILJNE NAMJERE SVAKAKO TREBA UKLJUČIVATI Popis pasmina svinja koje se preporučuju za uzgoj i na kojim područjima i u kojem tipu uzgoja. Zatvoreni farmski uzgoj nikako nesmije biti jedini oblik uzgoja. Također seoskim gospodarstvima tradicionalnog poluotvoreog i otvorenog uzgoja kojih je ionako sve manje nastojati omogučiti uzgoj kako za vlastite porebe tako i za daljnju prodaju ili predaju na otkup za klaonice. Uzgoj odojaka na seoskim gospodarstvima ruralih područja je i dalje uz janjetinu, glavna sirovina kada se radi o proslavama i većim familijarnim okupljanjima, poput svadbi, proslava, krštenja, pogreba itd. Svinjogojstvo je stubokom ukorjenjeno u samu srž ruralnih krajeva. AFK je napravila veliku štetu u nastojanjima oćuvanja tradicijskih vrijednosti. To je sada potrebno ispraviti. Ovim Savjetovanjem s javnošću za Prijelog Programa razvoja sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine, a njegovom prije svega doradom, a pametnom primjenom je to svakako moguće. Primljeno na znanje U okviru Prijedloga Programa obuhvaćena su sva gospodarstva neovisno o veličini gospodarstva, načinu uzgoja ili pasmini svinja koja se uzgaja na gospodarstvu. U odnosu na propisane uvjete držanja svinja, a posebice po pitanju biosigurnosnih mjera koje je potrebno provoditi na gospodarstvima, predmetnim Programom razvoja nije moguće propisivati odredbe različite od onih koje su na snazi temeljem Zakonskih i podzakonskih akata kojima se uređuju isti.
2 TIHOMIR KLEMENT 3.Proizvodnja svinjskog mesa u Republici Hrvatskoj, 3.2.Klanje svinja na gospodarstvu Broj svinja zaklanih na gospodarstvima se od 2018-2023 se drastično smanjio. Sa 254000 za cijelih 150000. Tj preko 60%, ako bi se uzeo u obzir i početak 2024 godine sa još uvijek prisutnom afričkom svinjskom kugom i nemilosrdnim usmrčivanjem svinja onda su brojevi još i lošiji. Tako da ovaj Program razvoja sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine ima itekako veliki izazov i zadatak kako bi ponovno postigao broj od prije samo 5 godina. Novopostavljena pravila uvelike otežavaju uzgoj svinja na opg i Sopg gospodarstvima, te poljoprivrednici mahom odustaju od držanja svinja, odnosno ukoliko ih i drže za vlastite potrebe , i kolju za prigodne prilike, i konzumaciju pečenjem (termičkom obradom) onda je i razvidno po ovom broju razlike od jedva 1500 komada odojaka da se ne provodi testiranje na trihinelu i samim time ovi podaci su vrlo upitni i vjerojatno daleko od realnosti. Afrička svinjska kuga je svakako doprinjela da se uzgoj svinja za vlastite potrebe sve više prebacuje u poluilegalu i ilegalu. Primljeno na znanje U odnosu na propisane uvjete držanja svinja, a posebice po pitanju biosigurnosnih mjera koje je potrebno provoditi na gospodarstvima, predmetnim Programom nije moguće propisivati odredbe različite od onih koje su na snazi temeljem Zakonskih i podzakonskih akata kojima se uređuju isti.
3 TIHOMIR KLEMENT Program razvoja sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine , 4.Vizija sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj Dobrobit po definiciji predstavlja stanje u kojem se jedinka pokušava nositi sa svojim okolišem (Broom, 2001.). Prema Uredbi komisije (EZ-a) br. 1305/2013 svaka obveza glede dobrobiti životinja mora uključivati poboljšanje standarda na najmanje jednom od slijedećih područja: voda, hrana i skrb za životinje u skladu s prirodnim potrebama uzgoja životinja; uvjeti smještaja, kao što su povećan raspoloživi prostor, podne površine, obogaćenje materijala, prirodno svjetlo, pristup ispustu, sprečavanje bolesti do kojih dolazi uglavnom zbog načina uzgoja ili/i uvjeta držanja životinja. Primljeno na znanje Intervencijom Plaćanja za dobrobit životinja u sektoru svinjogojstva moguće je ostvariti plaćanja za kategorije odbijena prasad, krmače i nazimice i svinje za tov. Plaćanja obuhvaćaju područja dobrobiti kako slijedi: poboljšana skrb, poboljšani uvjeti smještaja, poboljšana hranidba i pristup na otvoreno.
4 TIHOMIR KLEMENT Program razvoja sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine , 4.Vizija sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj "...stalno poboljšavanje dobrobiti životinja na farmama..." Dobrobit i Farma u istoj rečenici nikako ne ide skupa. Jedina dobrobit ukoliko možemo govoriti o dobrobiti kada se radi o uzgoju životinje koja će biti zaklana tj. na drugi način usmrcena za proizvodnju hrane je ona u Slobodnom uzgoju. No međutim sada nakon pojave AFK ostale su samo pasmina crne slavonske i turopoljske svinje koje se mogu na taj način uzgajati. A kako te dve pasmine imaju sporiji rast niti su mesne svinje drugim rječima slabo je isplativ uzgoj tih pasmina. Samo još entuzijasti koji mogu te pasmine plasirati do krajnjeg korisnika kao gotove proizvode možda mogu imati financijsku korist. Kako bi ovaj plan razvoja sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine pokazao ozbiljnost potrebno je stavku slobodnog uzgoja ponovno uvrstiti kao jednu od mogučnosti ekstenzivnijeg svinjogojstva. Uzgoj tzv "Sretnih svinja" na otvorenom. Primljeno na znanje U okviru mjera potpore a vezano uz plaćanja za dobrobit životinja cilj je poticati poljoprivrednike na provedbu kako bi se poboljšali uvjeti držanja domaćih životinja primjenom aktivnosti koje nadilaze propisane standarde i uobičajenu poljoprivrednu praksu. Prijedlogom Programa obuhvaćena su sva gospodarstva neovisno o veličini gospodarstva, načinu uzgoja ili pasmini svinja koja se uzgaja na gospodarstvu.
5 TIHOMIR KLEMENT Program razvoja sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine , 6.Čimbenici unaprjeđenja sektora proizvodnje svinjskog mesa Otvoreni sustav držanja svinja karakterističan je za ekstenzivniju proizvodnju u kojoj se sve kategorije svinja drže na otvorenom, uz mogućnost slobodnog kretanja. U hladnijem dijelu godine sv-inje se najčešće drže u jednostavnijim i jeftinijim objektima, koji su ponekad zatvoreni samo sa tri strane. Uzgoj na otvorenom je jednostavniji što se tiče financiranja jer je potrebna površina ka-o što su šuma ili pašnjaci, pri čemu se životinje hrane prirodnom hranu koju pronalaze. U navedenom sustavu obično se drže sve kategorije svinja. Držanje svinja na otvorenom uz znatno man-je troškove smještaja, manja potrošnja energije, očuvanje okoliša, te također zahtjevi javnosti za manje intenzivnim sustavima u stočarskoj proizvodnji. Primljeno na znanje U odnosu na propisane uvjete držanja svinja, a posebice po pitanju biosigurnosnih mjera koje je potrebno provoditi na gospodarstvima, predmetnim Programom nije moguće propisivati odredbe različite od onih koje su na snazi temeljem Zakonskih i podzakonskih akata kojima se uređuju isti.
6 TIHOMIR KLEMENT 7.Ciljevi, prioriteti i mjere, Financijske pretpostavke za dostizanje Cilja 1 Iznosi su vrlo paušalno navedeni bez konkretnog pojašnjanja. Primljeno na znanje Programom razvoja sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine prikazane su ukupne financijske pretpostavke za dostizanje postavljenih ciljeva do 2030. godine, detaljna razrada izvora financiranja sukladno planiranim mjerama predmet je Akcijskog plana za provedbu Programa razvoja sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2027. godine.