Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga kurikula nastavnog predmeta Povijest za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MARIN PEKICA PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, četverogodišnji smjerovi u strukovnim školama zaslužuju višu razinu općeg obrazovanja, pa tako i barem taj jedan sat povijesti u četvrtom razredu. Mislim da nije dobro da im se to uskrati. Srdačno. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
2 SANDRA DEBOGOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se s prijedlogom kurikuluma kojim se smanjuje broj nastavnih sati Povijesti u strukovnim školama. Naime, učenici strukovnih škola su uskraćeni za kvalitetnu nastavu Povijesti koja prema navedenom kurikulumu postaje predmet koji pomalo nestaje iz satnice i obrazovanja, daje se prostor površnosti i neznanju osnovnih sadržaja iz nacionalne i svjetske povijesti, iz opće kulture. Onemogućava se učenike da kvalitetno usvajaju predmetne ishode koji trebaju biti kronološki posloženi. Naši mladi trebaju znati svoju nacionalnu povijest u kontekstu europske i svjetske povijesti. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
3 SLAVICA FALAMIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se s prijedlogom kurikuluma koji učenicima uskraćuje pravo na kvalitetno obrazovanje. 70 % učenika pohađa strukovne škole i njima također treba omogućiti cjelovito i kvalitetno obrazovanje. Potrebno im je osigurati 35 sati nastave povijesti u svima razredima, jer se hrvatska povijest ne može obrađivati bez konteksta europske i svjetske. Kao što je navela jedna kolegica, "Planirani ishodi se mogu ostvariti u za to odgovarajućem okviru koji od početka predlažemo, a to je da se niti satnicom, niti sadržajima ne marginalizira predmet koji srednjoškolcima služi kao alat za razvoj kritičkog mišljenja, demokratičnosti, pluralizma, empatije, osobnog i kolektivnog identiteta." Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
4 INES KRALJEVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. "Ta znanja, sposobnosti i vrijednosti pomažu vrednovanju i čuvanju povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta u vremenu velikih promjena i pluralizma, razumijevanju i poštivanju drugih i drugačijih te sudjelovanju u društvenomu životu. Struktura područja: Povijest, Etika, Katolički vjeronauk, Pravoslavni vjeronauk, Islamski vjeronauk, Politika i gospodarstvo, Psihologija, Sociologija" Bezuvjetno i nedvojbeno ne podupirem vaše prijedloge po pitanju smanjena satnice iz navedenih predmeta pa tako i povijesti. Sramotno je da se o ovome i govori. Poznavanje povijesti, bilo svjetske ili hrvatske je od iznimne važnosti i za shvaćanje i razumijevanje ostalih predmeta. Tu prvenstveno govorim o nastavih Hrvatskog jezika, koji bez poznavanje povijesnih razdoblja, učenici ne mogu shvatiti važnost autora i njegova djela. Bit povijesti je očuvanje identiteta u vremenima kad se sve vlastito gubi. Smanjenjem satnice djeci osiguravate ravnodušnost prema kulturi, povijesti, domovini. Ponavljam Vaše riječi "Ta znanja, sposobnosti i vrijednosti pomažu vrednovanju i čuvanju povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta u vremenu velikih promjena i pluralizma, razumijevanju i poštivanju drugih i drugačijih te sudjelovanju u društvenomu životu." Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
5 FILIP MARKUŠIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, Slažem se s kolegama koji su napisali da nema smisla podučavati po temama gdje je u jednom razredu podosta ima istih, a u drugome tek dvije ili tri. Sve države Europe koje su radile kurikularnu reformu nisu dirale u Povijest tj. njezinu satnicu. Ljudi "vani" su svjesni da učenici strukovnih zanimanja ( kojih kod nas ima 70% ) neće dobiti niti znanje, niti kompetencije kritičkog promišljanja ako se smanjuje satnica nastave Povijesti. Nadalje, zadaća Povijesti je da nas uči tko smo mi kao narod i kakva je naša tradicija. Nevjerojatno je da se vlada koja se busa u prsa kao domoljubna radi na tome da 70% učenika RH neće poznavati svoju lokalnu prošlost ali ni nacionalnu. Učiti prošlost od 18st. nadalje nema smisla jer učenici neće znati ništa o najranijoj prošlosti koja obuhvaća etnogenezu Hrvata, pokrštavanje i širenje pismenosti. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Na razini 4.2. se kreće, nakon “Uvoda u nastavu povijesti u srednjim strukovnim školama”, s procesom dolaska Hrvata na prostor Dalmacije, odnosno hrvatskim zemljama u ranom srednjem vijeku.. Određene teme (npr. antička baština na prostoru Hrvatske) je moguće pokriti i preko izbornih tema.
6 TAJANA ŠTEFOK PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, smanjenjem nastave povijesti koja je nezamjenjiva kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i nacionalnoj povijesti učenici strukovnih škola bili bi zakinuti za kvalitetan društveno-humanistički aspekt obrazovanja. Učenici strukovnih škola imaju pravo i mora im biti dostupno cjelovito i kvalitetno obrazovanje. Naročito velika šteta radi se učenicima koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne mature i upis nekog od društvenih i humanističkih studija. Smatram da je nacrt prijedloga koji se predlaže neprihvatljiv za učenike, nastavnike i društvo u cjelini. Da bi se kvalitetno obradila nacionalna i svjetska povijest predlažem da se nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima podučava po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
7 ANDREJA TALAN GOMBAR PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Povijest se u strukovnim školama mora održati kao zaseban predmet u dosadašnjim okvirima. Povijest je općeobrazovni predmet preko kojeg se lijepo mogu povezati sva područja ljudskih djelatnosti, stvaralaštva, društvenih uređenja...bez poznavanja povijesti učenici strukovnih škola izgubit će kompetencije kritičkog razmišljanja. Poznavanje osnova povijesti vlastite zemlje omogućuje učenicima da jednog dana donose odgovorne odluke za cijelokupno funkcioniranje države. Nepoznavanje povijesti zemalja u okolini te shodno tome nemogućnost stavljanja vlastite države u europske i svjetske kontekste onemogućuje učenicima poznavanje i razumijevanje svijeta u kojem žive. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
8 KATARINA BARBARIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se s prijedlogom kurikula za nastavni predmet Povijest, posebno za Povijest na razini 4.2.. Iako pozdravljam kronološki pristup, sam je raspored nastavnih sadržaja nelogičan - u prvome razredu 4 tematske cjeline, u drugome razredu 2 (!!!), a u trećemu razredu (koji zapravo jedini obuhvaća suvremenu povijest) 4 tematske cjeline na 35 sati. Dakle, zamišljeno je (kada se odbiju uvodni i zaključni sat, sati ponavljanja i vrednovanja) da se u 25 sati obradi (dakle, 5-6 sati po cjelini): - Drugi svjetski rat u svijetu, Europi i Hrvatskoj (!!!) - Europa i svijet nakon Drugog svjetskog rata - Druga Jugoslavija (!!!) - raspad SFRJ, Domovinski rat, tranzicija, europske integracije te kulturni, znanstveni i sportski dosezi hrvatskog društva (!!!) + izborne teme? Nastavni je sadržaj u trećem razredu jednostavno prezgusnut - ako nastavnici zaista budu morali raditi po takvome kurikulu, nastava će se svesti ili na frontalni rad (čime se učenicima onemogućuje sudjelovanje, povezivanje, promišljanje i aktualiziranje nastavnih sadržaja) ili na projektne zadatke bez odgovarajućega teorijskog znanja (jer jednostavno neće biti vremena za normalan rad). To je posebno problematično jer je u pitanju suvremena povijest čije posljedice osjećamo i danas. Stoga je jedino logično rješenje prebacivanje dijela sadržaja u 4. razred (Raspad SFRJ, Domovinski rat i stvaranje RH, europske integracije i Hrvatska u EU). Nastava povijesti treba se bazirati na primjerenoj satnici jer inače sve što navodi kurikul gubi smisao i u praksi je neizvedivo. Iako ste naveli u uvodu da "nastava Povijesti kao najsustavniji oblik prenošenja povijesnih znanja i vještina ima odlučujuću ulogu osposobiti srednjoškolca za kritički pristup povijesnim procesima" ovakav prijedlog kurikula to zapravo onemogućuje. Povijest je jedini humanistički predmet koji slušaju svi učenici strukovnih škola - ovim kurikulom Povijest je zapravo osakaćena jer je izbačeno cijelo razdoblje staroga vijeka i antike (što je posebno problematično za sve srednjoškolce koji žive u antičkim hrvatskim gradovima), no, uz prebacivanje dijela gradiva u 4. razred, možda se još nešto može napraviti. Nastava Politike i gospodarstva u 4. razredu ne može zamijeniti Povijest jer se Politika bavi političkim pojmovima bez povijesnoga konteksta. Nastava Povijesti idealna je platforma za poučavanje učenika o demokraciji i građanskim pravima jer se, zapravo, ti pojmovi i ne mogu razumjeti bez povijesnoga konteksta. Loše poznavanje povijesti rezultira pasivnim i neaktivnim građanstvom, a RH kao mlada demokracija posebno mora budućim generacijama omogućiti pravo da znaju svoju povijest (u europskom i svjetskom kontekstu). S time se slažu i institucije, prije svega Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu (koji je na 59. sjednici održanoj 24. svibnja 2024. dao preporuku da se satnica Povijesti ne smanjuje) te HAZU. P. S. U poglavlju "STRUKTURA - ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULA/DOMENE " između slova i naziva domene (npr. A. Društvo; B. Ekonomija; itd.) idu bjeline. U potpoglavlju "Koncepti u nastavi povijesti" u nazivu predmeta ne ide bjelina (Povijesti umjesto P ovijesti). U "Preporukama za izborne teme" (domena Društvo, prva godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a , razina 4.2.) navedeno je "Djetinjstvo u hrvatskom srednjovjekovnom i ranonovjekovnom društvu" - pretpostavljam da je trebalo ići "ranonovovjekovnom". Ista je greška i u preporukama za izborne teme u domeni Ekonomije (ranonovovjekovlju umjesto "ranonovjekovlju" - "Poljoprivredne kulture i hrana u hrvatskom srednjovjekovlju i ranonovjekovlju"), kao i u domeni Znanosti i tehnologije ("Zdravlje i bolest u srednjovjekovnim i ranonovjekovnim društvima Hrvatske i Europe") te Filozofsko-religijsko-kulturnoga područja ("Antička, srednjovjekovna i(ili) ranonovjekovna baština u mom kraju"). U poglavlju "SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA RASPOREĐENI PREMA TEMATSKIM CJELINAMA I DOMENAMA", "HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU" pod f. "trajni vid hrvatskog identiteta kroz vijekove" - ide vjekove umjesto vijekove. U trećem razredu, "SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA RASPOREĐENI PREMA TEMATSKIM CJELINAMA I DOMENAMA", "HRVATSKA, EUROPA I SVIJET TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA", pod c.: "c. Hrvatska u vrijeme Drugog svjetskog rata: Nezavisna Država Hrvatska; zločini nad Žid ovima i ostalim protivnicima ustaškoga režima . Partizanski pokret." - u riječi Židovi ne treba bjelina, kao ni nakon zadnje riječi u toj rečenici, a prije točke. Lijep pozdrav, Katarina Barbarić Nije prihvaćen Drugi razred obuhvaća manji broj cjelina, ali je prisutan veliki broj ishoda te obuhvaća duže povijesno razdoblje. Tematske cjeline su naznačene kao pomoć u sagledavanju nastavnog sadržaja; ne treba ih uzimati kao zadane lekcije, posebice jer se mogu međusobno i kronološki i uzročno-posljedično povezati u sadržajima. Stara povijest je predviđena u izbornim temama, a onda i određenom dijelu sadržaja vezanom uz humanizam i renesansu.
9 SANDA DAUS VUKOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, nastavu povijesti ne bi trebalo smanjivati. U strukovnom obrazovanju jednako je potrebna kao i u gimnazijama. Bilo bi dobro da strukovnjaci uče povijest iz perspektive svoje struke, ne izostavivši niti jedan dio povijesti gimnazijskog programa. To bi pridonijelo boljem razumijevanju i poznavanju svoje struke, što učenike čini kompetentnijima na tržištu rada i stvarnim majstorima/znalcima u daljnjem razvijanju posla. S poštovanjem, Sanda Daus Vuković Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
10 VJEKOSLAV RAVLIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Narod koji zaboravi vlastitu povijest slijep ide u budućnost. Najgore što bi se moglo dogoditi je da bismo ju morali ponoviti. Nemojmo zaboraviti da, kada govorimo o reformi u strukovnim školama, posljedice odluka možemo vidjeti tek za dva obrazovna razdoblja. Govorimo o dugoročnom planiranju a ne o kratkoročnom političkom mandatu. Neću ponavljati ono što je velika većina kolega odlično argumentirala. Bitne su dvije temeljne stvari: 1. Smanjenjem satnice važnog općeobrazovnog predmeta povijesti onesposobiti će se većina mladih ljudi da postanu budući građani Republike Hrvtaske, koji će morati biti i postati odgovorni građani i Hrvati, jer netko će poslije nas morati biti tu, u ovoj državi, voditi državu i odlučivati za sebe i druge. 2. Ako govorimo o proceduri donošenja kvalificirane odluke većine, tada zdrav razum nalaže da se 142 dosadašnja komentara i prijedloga moraju prihvatiti u najvećoj mogućoj mjeri kao argument protiv smanjenja satnice. 142 komentara i prijedloga su sadržaji nastali iz iskustva onih koji sudjeluju u neposrednom odgojno obrazovnom procesu i time čine kvalificiranu većinu. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
11 GORANA VIDOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. "Povijest je jako važan predmet zato što nas uči greškama koje su napravljene u prošlosti te kako ih ispraviti ili ne ponoviti." "Povijest jest važan nastavni predmet, zanimljiv i koristan. Povijest me naučila tome da svaki postupak ima i posljedicu koja može završiti dobro ili loše. Predmet je vrlo zanimljiv i sadržaj je zanimljiv i svestran. Uči nas kako su naši preci živjeli, borili se i preživljavali. " "Povijest smatram važnim predmetom jer daje mnoštvo informacija za nadolazeće generacije, uči ih o kulturi i državama kakve su nekad bile. Povijest me naučila o tome kakvi su neki ljudi bili i koliko smo se zapravo borili da budemo tu gdje smo danas." "Da, povijest je bitan predmet zato što se na povijesti uče razne zanimljivosti o povijesti cijelog svijeta. Povijest me naučila neke stvari koje prije nisam znao, ali nakon što sam naučio te stvari mi je bilo zanimljivije i htio sam znati više." "Povijest je važan predmet jer iz povijesti možemo učiti kako bi imali bolju budućnost. Povijest me naučila o temeljima civilizacije, ali i svijetlim i mračnim stranama povijesti kojih je bilo mnogo. Tko ne zna povijest, nema ni svijetlu ni sretnu budućnost." "Povijest me naučila razumno razmišljati, tako da bolje shvatim zašto, kako i gdje je sve nastalo, zašto se danas sve ponavlja..." "Povijest me naučila dosta toga i vidim napredak jer u osnovnoj ja i povijest k'o dva najveća neprijatelja, a ovdje u srednjoj nije bilo baš tako." "Ja mislim kako je povijest jedan od važnijih predmeta zato što je po meni važno da znamo povijest naše zemlje i općenito povijest Europe i svijeta. Povijest me naučila da nije samo važno naučiti neku lekciju napamet nego da nekad treba razmišljati svojom glavom." "Povijest je izrazito važan predmet i žao mi je što smo ga imali samo u prva 2 razreda te tako morali gradivo od 4 godine "zgurati" u dva razreda. Povijest mi je od svih predmeta bila najkorisnija jer se od svih predmeta najviše gradiva sjećam iz povijesti." "Povijest je jedan od najbitnijih predmeta tijekom školovanja. Djeca trebaju učiti o povijesti u svijetu i našoj povijesti." Ovako govore moji učenici. Sve ove blagodati će učenicima strukovnih škola biti oduzete ukoliko se smanji satnica Povijesti, ali i obrađuje isključivo nacionalna povijest bez svjetskog i europskog konteksta i kontinuiteta. Stoga tražimo kvalitetan kurikul i primjerenu satnicu jer Povijest je jedini humanistički predmet kojeg imaju svi učenici strukovnih škola i oni imaju pravo na cjelovito obrazovanje koje im garantira Europska povelja o pravima djeteta. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu u Hrvatskom saboru je izrijekom na 59. sjednici u svibnju 2023., zatim u siječnju i lipnju 2024. istakao da se “iznađe rješenje s ciljem da se broj nastavnih sati povijesti kao općeobrazovnog predmeta u strukovnim školama ne smanjuje.“ Srdačan pozdrav! Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nacionalna povijest se obrađuje uz europski i svjetski (globalni) kontekst, što je jasno naznačeno u uvodnom dijelu kurikula, odgojno-obrazovnim ishodima te u sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
12 LJERKA IHAROŠ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se sa smanjenjem broja nastavnih sati u predmetu Povijest jer će izostati kvaliteta kao i razumijevanje povijesti za koje su spremni tek u četvrtom razredu. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
13 NATALIJA JADRIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, imam nekoliko zamjerki na prijedlog kurikuluma nastavnog predmeta Povijest za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju. Smatram da se nastava povijesti treba poučavati po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu srednjih strukovnih škola. Predlažem uvođenje 35 sati i u četvrtom razredu kako bi se ishodi nastave novije i suvremene povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu mogli ostvariti u potpunosti. Mislim da se skraćivanjem nastave povijesti dovodi do slabijeg obrazovanja, a ne priprema se učenike za sudjelovanje u životu. Stoga je smanjenje opsega nastave povijesti štetno. Prijedlog kurikula nastavnog predmeta Povijest za strukovne škole pretrpava sadržaje i predviđa premalu satnicu za predviđene teme što ugrožava kvalitetu nastave. Povijest je predmet koji najviše njeguje nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske. S poštovanjem, Natalija Jadrić Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
14 MIRELA BALEŠIĆ JOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se s prijedlogom kurikuluma koji učenicima uskraćuje pravo na kvalitetno obrazovanje i sudjelovanje u nastavnom procesu. Svima je poznato da 70 % učenika pohađa strukovne škole i njima također treba omogućiti cjelovito i kvalitetno obrazovanje. Treba i tim učenicima dati 35 sati nastave povijesti u svima razredima kako bi dobili širu sliku jer se hrvatska povijest ne može obrađivati bez konteksta europske i svjetske. Povijest, kao nastavni predmet, ne uči samo ono što se dogodilo u prošlosti već ističe vrijednost kulturne i nacionalne baštine, objašnjava političke i društvene promjene, razvija nacionalnu svijest i važnost identiteta. Smatram da bi se trebali uvažiti prijedlozi i argumenti struke i nastavnika povijesti koji najbolje znaju kako poučavati djecu i kolika je vrijednost u tome. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
15 ANDREA VUKMANIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, smatram da skraćivanje nastave Povijesti može dovesti samo do slabijeg obrazovanja, a ne do ostvarenja ciljeva koji bi učenike pripremio za sudjelovanje u životu. Učenici koji pohađaju strukovne škole imaju pravo na cjelovito obrazovanje kako bi ravnopravno mogli sudjelovati u društvenim procesima kao angažirani građani. Nastava Povijesti je osnova za poučavanje o temama demokracije, građanskih i političkih pojmova i prava te se bez Povijesti one ne mogu razumjeti. Nastava Povijesti treba se bazirati na primjerenoj satnici bez koje sve ono što navodi kurikul gubi smisao i u praksi nije neizvedivo. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
16 JELENA BANKO PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, u nastavku Vas želim podsjetiti na ključne odredbe koje su već utvrđene zakonskim odredbama, a odnose se na nastavu Povijesti. Citiram odredbe kurikuluma u kojima se jasno navodi: "Odgoj i obrazovanje osiguravaju stjecanje temeljnih znanja i vještina potrebnih mladom čovjeku za budući život i mogućnost daljnjeg školovanja. Nastava Povijesti ima u tome značajno mjesto. Poznavanje povijesti pridonosi razumijevanju procesa koji su oblikovali čovječanstvo od najranijih vremena do danas objašnjavanjem razvoja ljudskih društava, prošlih i sadašnjih ljudskih iskustava te društvenih fenomena u njihovoj povijesnoj perspektivi. Učeći o vlastitoj naciji, državi, društvu, kulturnoj i povijesnoj baštini, kao i o drugim nacijama, kulturama i društvima u prošlosti i sadašnjosti, učenici stječu znanja i razvijaju vještine koje omogućuju razumijevanje vlastitog identiteta i tuđih identiteta. Danas, u doba globalizacije, u kojemu je na djelu snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija, mladi čovjek treba postati građanin Europe i svijeta, a pritom sačuvati vlastiti nacionalni identitet, cijeniti i čuvati svoju kulturnu i duhovnu baštinu...Svrha nastave Povijesti je poticati interes učenika za proučavanje prošlosti, omogućiti razumijevanje sadašnjosti te stjecanje znanja i vještina nužnih za upućeno i aktivno sudjelovanje u društvu kao građana lokalne zajednice, Hrvatske, Europe i svijeta. Aktivni građani prepoznaju vrijednost solidarnosti, kritički promišljaju o društvu i djeluju ka zajedničkoj promjeni na dobrobit čovječanstva." Na citirano se nadovezuju odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju (članak 4.), a u kojem se navode ciljevi i načela odgoja i obrazovanja, a u koje je zapravo utkana svrha nastave Povijesti prethodno navedena: 1. Osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima; 2. RAZVIJATI UČENICIMA SVIJEST O NACIONALNOJ PRIPADNOSTI, OČUVANJU POVIJESNO - KULTURNE BAŠTINE I NACIONALNOG IDENTITETA; 3. ODGAJATI I OBRAZOVATI UČENIKE U SKLADU S OPĆIM KULTURNIM I CIVILIZACIJSKIM VRIJEDNOSTIMA, LJUDSKIM PRAVIMA I PRAVIMA DJECE, OSPOSOBITI IH ZA ŽIVLJENJE U MULTIKULTURALNOM SVIJETU, ZA POŠTIVANJE RAZLIČITOSTI I TOLERANCIJU TE ZA AKTIVNO I ODGOVORNO SUDJELOVANJE U DEMOKRATSKOM RAZVOJU DRUŠTVA; 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (OPĆEOBRAZOVNIH) i stručnih kompetencija, OSPOSOBITI IIH ZA ŽIVOT I RAD U PROMJENJIVOM DRUŠTVENO – KULTURNOM KONTEKSTU prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i postignuća, 5. OSPOSOBITI UČENIKE ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE. Republika Hrvatska, kao mlada demokratska država, trebala bi omogućiti poučavanje o građanskim i političkim pojmovima o povijesti civilizacije, povijesti velikih sila i njihovom utjecaju na današnje oblikovanje svjetske ravnoteže, a ničega „svjetskog“ u novom kurikulumu nema. Hrvatski građani su do sada u odnosu na neke ostale nacije bili u prednosti jer su upravo zbog poznavanja različitih činjenica i uzročno – posljedičnih veza smatrani jednim od naroda sa zavidnom razinom znanja iz opće kulture. Ovim promjenama se to gubi, a dobiva se apatična i nekritična masa što je posebno velika opasnost u slučaju širenja nedemokratskih ideja kojima svjedočimo. Nadalje, radna skupina nije uvažila odluke najviših tijela RH o očuvanju postojeće satnice Povijesti u strukovnom obrazovanju - Saborski odbor za obrazovanje, HAZU, odsjeci za povijest svih fakulteta u RH, Instituta i drugih relevantnih i mjerodavnih institucija kao i zainteresirane javnosti - potpisnika Peticije “Stop sječi nastave Povijesti”. Učenici u RH prolaze najkraće osnovno obrazovanje u EU. Do sada se taj manjak nadoknađivao u srednjoj školi. Skraćivanjem nastave povijesti može se dovesti samo do slabijeg obrazovanja, a ne do ostvarenja ciljeva koji bi učenike pripremio za sudjelovanje u životu kao građana i mislećih ljudi. Stoga je smanjenje opsega nastave povijesti štetno za cjelokupno društvo. Čak 70% učenika pohađa strukovne škole te imaju pravo na cjelovito obrazovanje kako bi ravnopravno mogli sudjelovati u društvenim procesima kao angažirani građani. Prijedlog sadržaja/tema za 3. razred je preopsežan - da bi se kvalitetno obradili predloženi sadržaji potrebno je povećati satnicu. Nastava povijesti bi se trebala podučavati po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu, treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu (nema dovoljno vremena za obraditi teme poput Domovinskog rata). Također, upoznavanje s konceptom povijesne znanosti (Uvod u povijest) predviđeno je samo za 4.2, ne i za 4.1., a suvremeni identiteti ne temelje se samo na religijskim već i na agnostičkim i ateističkim pripadnostima. Ustav čl. 40. te stoga ih valja navesti u prikazu. Prijedlog izmjena: prvi razred (35 sati) - pozdravljamo „uvod u nastavu povijesti u srednjim strukovnim školama“: mnogima nije jasna uloga Povijesti u suvremenom društvu. Smatraju je gomilom suhoparnih, nepotrebnih podataka i zbog toga je važno učenike strukovnih škola podsjetiti na povijest kao znanost, školski predmet i njegovu/njenu ulogu u životu pojedinca i zajednice. - kurukul nakon toga preskače početke razvitka čovječanstva, prve civilizacije i razdoblje Antike što može predstavljati problem u razumijevanju sadržaja koje slijedi. Današnje europske vrijednosti začete su u tom razdoblju. - pozdravljamo kronološki slijed tematskih cjelina (Hrvatska u ranom srednjem vijeku, Hrvatska u sklopu srednjovjekovnog Ugarsko-hrvatskoga kraljevstva, Hrvatske zemlje u kontekstu europske povijesti ranoga srednjega vijeka (do 1800.g.) - napominjemo da je to sadržaj koji se prema sadašnjem programu obrađuje u dvostruko većoj satnici prvog razreda (70 sati, za razliku od 35 koje predviđa prijedlog kurikula). - neke od izbornih tema nisu u skladu s predloženim „sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda raspoređenih prema tematskim cjelinama i domenama“: (Antička baština u mom kraju, Poznati hrvatski izumitelji do 19. stoljeća, Antička i ranokršćanska baština na hrvatskom prostoru …) - smatramo da se unatoč „izbacivanju“ razdoblja prapovijesti i staroga vijeka, ishodi prijedloga kurikula ne mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Učenici će biti teško (nemoguće?) povezati dobivene činjenice, uočiti procese, pronaći uzroke i posljedice. drugi razred (35 sati) - prijedlog kurikula drugi razred započinje sadržajima predviđenim u sadašnjem drugom razredu strukovnih programa i seže do II. sv. rata. - u prijedlogu kurikula drugog razreda nedostaje pregled razvitka totalitarnih poredaka bez kojih je nemoguće razumjeti daljnje događaje i procese. Dakle bez razvitka komunizma, fašizma, nacizma, militarizacije, ali zato je čitava jedna tema posvećena „odjecima modernizma u hrvatskoj umjetnosti i kulturi… - smatramo da se ishodi prijedloga kurikula uz velike napore mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Učenicima će bez pregleda razvitka totalitarnih poredaka i biti teško (nemoguće?) povezati dobivene činjenice, uočiti procese, pronaći uzroke i posljedice događajima koji su oblikovali današnji suvremeni svijet. treći razred (35 sati) - prijedlog kurikula treći razred započinje sadržajima od početka II. sv. rata i završava suvremenim danima. - prijedlog kurikula predviđa „Tijek ratnih operacija Drugog svjetskog rata“ a nakon toga pregled razvitka totalitarnih poredaka. Smatramo da to nikako nije logično. - smatramo da se ishodi prijedloga kurikula ni uz najveće napore ne mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Predviđene teme: Podijeljeni svijet 1945. – 1990, razvoj znanosti i tehnologije, „sukobi multinacionalnih kompanija?!“, Digitalna revolucija, Značaj svjetskih velesila , globalizacija, europske integracije, demografske promjene i migracije + Hrvatska u sastavu druge Jugoslavije (sa svom problematikom, činjenicama, osobama, događajima i procesima) + Stvaranje suverene Republike Hrvatske i Domovinski rat NIKAKO nije moguće obraditi u predviđenoj satnici. - prijedlog je sadržaje vezane uz Europske integracije (povijest Europske unije, zajednice u kojoj danas živimo i kojoj pripadamo), stvaranje suverene Republike Hrvatske (Domovinski rat) i izazove suvremenoga svijeta prebaciti u četvrtu godinu (35 sati). - time bi postigli ostvarenje predviđenih ciljeva nastave povijesti. Učenicima bi u pravo vrijeme, kad su u formalnom dijelu školovanja najzreliji, na najprimjereniji način promišljali o događajima, osobama i procesima suvremenoga svijeta. dakle naš je prijedlog: prvi razred (35 sati): I. UVOD U NASTAVU POVIJESTI U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA II. Antički temelji suvremenoga svijeta III. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU IV. HRVATSKA U SKLOPU SREDNJOVJEKOVNOG UGARSKO-HRVATSKOG KRALJEVSTVA V. HRVATSKE ZEMLJE U KONTEKSTU EUROPSKE POVIJESTI RANOG NOVOG VIJEKA (1500. – 1800. G.) drugi razred (35 sati): I. HRVATSKA U DOBA OBLIKOVANJA NACIJA I NACIONALNIH DRŽAVA II. HRVATSKA i SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA treći razred (35 sati): I. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA II. EUROPA I SVIJET NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA III. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJE četvrti razred (35 sati): I. EUROPSKE INTEGRACIJE II. STVARANJE SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE I DOMOVINSKI RAT III. IZAZOVI SUVREMENOGA SVIJETA Zaključak: - nastava povijesti je osnova za poučavanje o temama demokracije, građanskih i političkih pojmova i prava i bez povijesti se one ne mogu razumjeti, niti kao samostalan sadržaj mogu zamijeniti Povijest - nastava povijesti se treba bazirati na primjerenoj satnici bez koje sve ono što navodi kurikul gubi smisao i u praksi nije neizvedivo - RH kao mlada demokracija mora budućim generacijama omogućiti pravo da znaju svoju povijest u europskom i svjetskom kontekstu - ako se unutar obrazovnog sustava Povijest ne uči formalno i kvalitetno onda se uči neformalno sa svim posljedicama koje to donosi - svaka obrazovana osoba treba razumjeti povijest ljudske civilizacije, a osobito nacionalnu povijest - Povijest je predmet koji najviše njeguje nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske među različitostima naroda Europe i svijeta - loše poznavanje povijesti rezultira pasivnim i neaktivnim građanstvom - učenici strukovnih škola imaju pravo na struku i cjelovito obrazovanje - Povijest je jedini humanistički predmet koji imaju svi učenici strukovnih škola - HISTORIA EST MAGISTRA VITAE (ili ipak nije?????) Nije prihvaćen Sadržaji za treći razred ostvaruju se međusobnim povezivanjem, što će učenicima omogućiti i bolje razumijevanje konteksta (naročito europskog i svjetskog) i uzročno-posljedičnih veza. Staru povijest je moguće obraditi kroz izborne teme, ali i kao kontekst i uvod u razdoblje humanizma i renesanse. Totalitarizmi su predloženi za početak trećeg razreda, što je logičan uvod i početak u Drugi svjetski rat pa je te teme lakše međusobno povezati i kontekstualizirati. Prijedlozi tema nisu strogo propisane nastavne jedinice, stoga ih je moguće na različite načine oblikovati u cjeline i lekcije.
17 DEJAN MALEKOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. NAcionalna povijest je van europskog i svjetskog konteksta. Zašto struka nema povijest stvari vezanih uz pojedinačnu struku? Manja satnica vrlo lako može odmoći razumijevanju. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.Nacionalna povijest je u kurikulu na više mjesta (uvodni tekst, odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda) jasno definirana u europskom i svjetskom (globalnom) kontekstu.
18 SREBRENKA FRAJMAN KOVAČIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Ovim prijedlogom se smanjuje satnica nastave povijesti u srednjim strukovnim školama. Predlažem da se poveća satnica jer se smanjenjem satnice ne može unaprijediti izvođenje nastave povijesti. Učenicima treba biti omogućeno sustavno učenje povijesti jer bez pravog i potpunog pregleda ne mogu razumjeti povijesne procese. Navedeni prijedlog ošteti će mlade ljude u trenutku kada trebaju postati samostalni građani. Nastava drugih predmeta nikako ne može biti zamjena za nastavu povijesti. Bez dobrog poznavanja povijesti prethodnih razdoblja i bez usporedbe sa svjetskom povijesti nemoguće je shvatiti problematiku razvoja društva, demokracije i gospodarstva. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
19 KRISTINA JERČIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, veći dio kolega se nije mogao izjasniti u savjetovanju od petka do 6. 12. do ponedjeljka 9. 12. zbog rada na sustavu eSavjeovanja. (u slučaju niskog stupnja sigurnosti). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
20 SILVIJE ŠOJAT PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Historia est testis temporum, lux veritatis, vita memoriae, magistra vitae, nuntia vetustatis. - Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine. Povijest kao predmet je apsolutno bitan za razvoj mladih ljudi. Ako čovjek završi strukovnu školu to ne znači da mora biti poslušnik aparata ili sljedbenika, on može biti vođa. Napoleon je tražio od svog vojnika da zna čitati i pisati. Zašto. Da na bojnom polju u trenutku kaosa može donijeti odluku koja je odlučujuća u kaosu bitke ili borbe za svoj život. Danas povijest je vojnik koji gubi bitku. Nacrt kurikuluma je napisan jako loše, vrlo jednostavno i slabo poznajući teren i sustav obrazovanja. Ishodi nisu prepoznati. Smanjen je obujam općeg znanja i pripremanja građanina Hrvata za budućnost unutar Europske unije i turbuletnoga vremena u kojem živimo. Jao nama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
21 IVANA KOVAČ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Pozdrav. Ne slažem se s prijedlogom kurikuluma Povijesti, smatram da je potrebno poučavati povijest u sva četiri razreda.Također, ne smatram dobrim poučavanje nacionalne povijesti izvan konteksta europske/svjetske povijesti. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nacionalna povijest je u kurikulu na više mjesta (uvodni tekst, odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda) jasno definirana u europskom i svjetskom (globalnom) kontekstu.
22 VALENTINA HALUŽAN PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Pozdrav. Ne slažem se s prijedlogom kurikuluma Povijesti, smatram da je potrebno poučavati povijest u sva četiri razreda. Također, ne smatram dobrim poučavanje nacionalne povijesti izvan konteksta europske/svjetske povijesti. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nacionalna povijest je u kurikulu na više mjesta (uvodni tekst, odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda) jasno definirana u europskom i svjetskom (globalnom) kontekstu.
23 IVANA VLADOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, nastava povijesti žeđa za promjenom, a ova reforma ima jedinstvenu priliku za tu modernizaciju, molim nemojmo ju nekvalitetno provesti! Tko zna kad će se opet stvoriti šansa za ovako nečim. Smatram da je nužan i četvrti sat podučavanja u četvrtom razredu, gradivo trećeg razreda je preopširno za jedan sat. Opet se dovodimo u situaciju da se učenici na nastavi povijesti neće stići taknuti Domovinskog rata ni modernijih događaja koji su krucijalni za razumijevanje današnjeg stanja. U četvrtom razredu radimo s mladim odraslima, to je zadnja faza njihovog sazrijevanja u školi, u toj dobi je idealno vrijeme za završne lekcije o povijesti koje daju sliku o građanstvu, društvenoj odgovornosti i sličnim važnim temama koje povijest podučava na široj razini. Također, svođenje povijesti samo na nacionalnu povijest bez svjetskog, a posebice europskog konteksta, ostavit će velikog traga na interes učenika za učenjem povijesti, a nemoguće je Hrvatsku isključiti iz tog konteksta. Ne razumijem kako itko misli da je nevažno učiti Francusku revoluciju koja je još važnija današnjoj djeci i mladima porukom koju im prenosi - odgovornost i moć za promjenama je isključivo u pojedincu. To je samo primjer. Kako očekujemo imati napredno društvo, društvo znanja ako 70% mladosti uskraćujemo za razumijevanje temeljnih procesa ljudskog postojanja, ta vrlo davno su neki pametni izgovorili da je upravo povijest učiteljica ŽIVOTA! Djeci treba omogućiti više sati kvalitetnog rada u praksi za zanimanja koja upisuju, ali ne nauštrb skraćivanja i umanjivanja predmeta koji gotovo pa jedini uči o građanskim dužnostima, društvenoj i osobnoj odgovornosti, dosezima i padovima civilizacija koji su primjenjivi i na našu, vrijednostima koje ljude pogone. Svaka jedinica iz povijesti u sebi nosi barem jednu životnu lekciju! Ako želimo mlade misleće ljude koji razumiju zašto se stvari događaju kako se događaju, koji preuzimaju odgovornost za sebe i druge, koji su empatični, koji su proaktivni, koji su u stanju logički razmišljati i racionalno povezivati, nećemo im uskratiti znanja iz povijesti. Hitno je potrebno da ovaj kurikulum sastavi netko tko radi u školi i gleda širu sliku od one na koju smo navikli kod razmišljanja o nastavi povijesti dosad - način učenja iz indutrijskih revolucija kad su informacije bile teško dostupne i bilo ih je nužno memorirati napamet - danas djeci treba sukus i srž kako bi bilo nade za društvo budućnosti. Nemojmo propustiti ovu jedinstvenu priliku, sačuvajmo i modernizirajmo nastavu povijesti sa 4 sata sveukupno, kraćim sadržajima informacijski, ali koji udaraju u bit i obavezno sa sadržajima i europske i svjetske povijesti bez kojih nema razumijevanja ni naše. Hvala! Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Nacionalna povijest je u kurikulu na više mjesta (uvodni tekst, odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda) jasno definirana u europskom i svjetskom (globalnom) kontekstu.
24 TEA GOMBOŠ ZAZINOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Predloženi kurikul nastave Povijesti za četverogodišnje strukovne programe ima neravnomjerno raspoređene sadržaje. Sadržaji utrpani u treću godinu mogu se rasporediti na dvije, uvođenjem četvrte godine učenja. Na taj način rasteretile bi se ranije godine te nadomjestio makar dio sati koji su oduzeti predmetu. Četiri godine po jedan sat svakako su bolje od tri. Opcija mogu biti i dvije godine sa po dva sata, poput onog što je do sad slušao dio četverogodišnjih strukovnih programa, recimo ekonomisti. U trogodišnjim strukovnim programima Povijest je svedena sa siromašnog pregleda nacionalne povijesti izvan njezinog konteksta na nešto nedopustivo. Ova reforma ima potencijal popraviti loše stanje nastave Povijesti u trogodišnjim programima, a ta bi prilika mogla biti potpuno propuštena. Dapače, predloženo rješenje još je gore od postojećeg stanja! Kako je moguće da učenik upiše npr. Srednju školu Hrvatski kralj Zvonimir te ju završi bez da je ikad odslušao išta vezano uz povijesnu osobu čije ime nosi njegova škola? Kome je korisno da učenik ne treba i ne mora znati ništa o starijoj povijesti svog naroda? Kamo li kontinenta ili šire! Za slučaj da kroz module u pojedinim školama učenici ipak dobiju više od predviđenoga, kako sustav osigurava jednaku kvalitetu školovanja za učenike u cijeloj zemlji? Ciljevi nastave Povijesti nisu se ni približno dovoljno reducirali kako bi se opravdalo ovakvo rezanje sati predmeta. Čini se kako ovaj prijedlog neuspješno pokušava pomiriti jako visoka očekivanja od nastave Povijesti i nastavnika, ali i generalni nemar za vrijednosti koje tobože propagira. Povijest, Politika i gospodarstvo te Geografija temeljni su za daljnji razvoj građanskog društva. Na koji način će obrazovni sustav te vrijednosti prenijeti učenicima, ako to ne planira kroz ove opće-obrazovne predmete? Je li konačni cilj da se te vrijednosti u potpunosti izostave iz sustava obrazovanja te se ono svede na puko osposobljavanje za rad? Na koji način bi učenici trebali tumačiti svoj položaj i vrijednost u društvu ukoliko, prema predloženom, ovim predmetima nemaju pristup ili se ograničava ono što im je sustav dužan ponuditi? Usporedimo li predloženo s onim što uče gimnazijalci, jasno je kome je sustav omogućio znati samo držati tacnu, kuhaču ili odvijač. Nije prihvaćen Nacionalna povijest je u kurikulu na više mjesta (uvodni tekst, odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda) jasno definirana u europskom i svjetskom (globalnom) kontekstu.
25 IVAN VUKOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Povijest je jedini predmet koji učenicima strukovnih škola može omogućiti građanski odgoj i obrazovanje u svojoj punini. Kada poznajemo povijest, bolje razumijemo sadašnjost i promišljamo budućnost. Razumijemo procese koji su oblikovali sadašnjost. Stječemo znanja i vještine nužne za upućeno i aktivno sudjelovanje u društvu kao građana Hrvatske, Europe i svijeta. Bolje razumijemo i vrednujemo nacionalno i lokalno povijesno i kulturno nasljeđe te potičemo pozitivan odnos prema drugim kulturama. Istovremeno, razvijamo maštu, kreativnost, povezivanje i logičko zaključivanje, uočavanje uzročno-posljedičnih veza i snalaženje u vremenu i prostoru. Povijest je, uz hrvatski jezik, jedan od dva nacionalna predmeta. Smanjivanje broja sati nastave povijesti u strukovnim školama bit će dugoročno štetna za društvo i državu. Naše društvo i država posebni su i ne mogu se uspoređivati s primjerice Njemačkom ili bilo kojom drugom državom, posebno udaljenom. Još manje bi obrazovanje u tim državama što se tiče nastave povijesti, trebalo biti uzor nama u RH. Ne treba ni reći da je naša nacionalna povijest izuzetno bogata, kao i da učenici ne uče dovoljno u OŠ o Domovinskom ratu izvan Vukovara, o Drugom svjetskom ratu i sličnim temama oko kojih i danas postoje velika neslaganja i neukost u društvu. I onda se čudimo veličanju zločinaca i zločina iz raznih vojski raznih ratova (npr, veličanje nacističkih, fašističkih i komunističkih zločina), umjesto da se iste osudi da se više nikada ne ponove. Učenici osnovne škole su premali i s nedovoljno predznanja da bi savladali teme koje se uče naročito u 5. i 6. r., ali i u 7. i 8. r. Stoga je potrebno obnoviti i proširiti važna znanja ne samo u gimnazijama, nego i u strukovnim školama. U protivnom, stvaramo analfabete koji ne poznaju vlastitu niti opću povijest, ne razumiju sadašnjost i procese koji su je oblikovali, ne promišljaju budućnost, ne stječu dovoljno znanja i vještine nužne za upućeno i aktivno sudjelovanje u društvu kao građana Hrvatske, Europe i svijeta, ne razumiju i ne vrednuju nacionalno i lokalno povijesno i kulturno nasljeđe te nemaju pozitivan odnos prema drugim kulturama. Istovremeno, ne razvijaju maštu, kreativnost, povezivanje i logičko zaključivanje, uočavanje uzročno-posljedičnih veza i snalaženje u vremenu i prostoru. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
26 ANA LIVOJEVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se s prijedlogom kurikuluma Povijesti za strukovna zanimanja. Smatram da je potrebno poučavati povijest u sva četiri razreda srednjih strukovnih zanimanja (35 sat 1., 35 sati 2., 35 sati 3. i 35 sati 4.razred). Preopširno gradivo trećeg razreda ne dozvoljava kvalitetan pristup nastavi i obradi tema kao što su npr.teme iz suvremene nacionalne povijesti. S poštovanjem! Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
27 MAJA SENEČIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se s kurikulumom povijesti. Skraćivanjem nastave povijesti može se dovesti samo do slabijeg obrazovanja, a ne do ostvarenja ciljeva koji bi učenike pripremio za sudjelovanje u životu kao građana i mislećih ljudi. Stoga je smanjenje opsega nastave povijesti štetno za cjelokupno društvo. 70% učenika pohađa strukovne škole - imaju pravo na cjelovito obrazovanje kako bi ravnopravno mogli sudjelovati u društvenim procesima kao angažirani građani. Prijedlog sadržaja/tema za 3. razred je preopsežan - da bi se kvalitetno obradili predloženi sadržaji potrebno je povećati satnicu. Povećanje satnice u 4. razredu je važno za razumijevanje povijesti 20.stoljeća. Povijest je učiteljica života! Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
28 MAJA PRANJIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se s Prijedlogom kurikula Povijesti. Smatram da nije prihvatljivo odabirati koji dio učenika ima pravo na Povijest, a koji ne. Svi trebaju imati jednaku priliku spoznati povijesne procese, proučavati ih, promišljati te postati aktivni građani koji to znanje mogu i primjenjivati. Nastava Povijesti bi se trebala provoditi u sve 4 godine srednjoškolskog strukovnog obrazovanja po 35 sati u svakom razredu. Nastava u strukovnim školama ne bi smjela biti zapuštena ni napuštena. Kao jedini humanistički predmet, od osobitog je značaja za čitavo društvo. Od Herodota do danas zainteresiranost za ovu znanost postoji. Kao predmet, ona je temelj svakog društva. Razvijati kulturni, nacionalni i povijesni identitet je teško ostvariv prema ovom Prijedlogu. Povijest je učiteljica života. Ne činimo ovakvu grešku! Pružimo svima priliku da se ostvare u građanskom i čovječjem smislu! Srdačno, Maja Pranjić Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
29 IVAN GOSTREC PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se s prijedlogom kurikula za nastavni predmet Povijest za strukovne škole i smatram ga nedostatnim i degradirajućim za učenike. Više od 70% učenika srednjih škola pohađa strukovne škole te ne smiju biti zakinuti za stvaranje svijesti o vlastitom kulturnom naslijeđu i identitetu. Nacionalna povijest neodvojiva je od europskog i globalnog konteksta koji su izravno oblikovali samosvijest nacionalnog bitka i suvremene političke odnose s najbližim susjedima, što je posebno važno za učenike četverogodišnjih i petogodišnjih programa (4.2). Odlučno se protivim izbacivanju tema prapovijesti i antike na prostoru hrvatskih zemalja, tj. njihovom pretvaranju u neobavezne izborne teme budući da je navedena baština sastavni dio identiteta kulturne promidžbe. Ovakav pristup će u konačnici dovesti do izbacivanja bitnih sadržaja, koncepata i perspektiva iz godišnjeg plana i programa rada upravo zbog njegove prenatrpanosti, opterećenja učenika i male satnice. Stoga predlažem povećanje satnice povijesti i poučavanje 20. stoljeća u 4. razredu. Ukratko, trenutni prijedlog kurkula smatram degradirajućim za učenike strukovnih škola jer iz zakida za suvremenet pristupe i spoznaje, usporedbe procesa i samostalne osobne zaključke. Na ovaj način predmet Povijesti će stvoriti običnu frustraciju zbog prenatrpanosti plana, nesnalaženja u šumi pojmova bez jasnog razlikovanja i dublje analize, te izostanka ikakve smislene spoznaje. Povijest je jedini predmet koji u sebi spaja spoznaje o društvu, politici, ekonomiji, psihologiji, sociologiji, materinjem jeziku i geografiji. Poučavanjem na predloženi način stvorit će se sve ono što obrazovani slobodnomisleći i domoljubno orjentirani građani Hrvatske i Europe definitivno nisu. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nacionalna povijest je u kurikulu na više mjesta (uvodni tekst, odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda) jasno definirana u europskom i svjetskom (globalnom) kontekstu. Antičku baštinu je moguće obraditi preko izborne teme i kao uvod/kontekst razdoblju humanizma i renesanse
30 TATJANA ŠIMUNDIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, smatram da nastavu povijesti ne bi trebalo prepustiti slučajnosti ili poučavanju "ako se stigne". Nacionalna povijest ne može se poučavati bez europskog/svjetskog konteksta i zbog toga ju je potrebno poučavati po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu, treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu. Dodatno povećanje satnice u četvrtom razredu ključno je za obradu povijesti 20. stoljeća, kada su učenici zreliji za kritičko promišljanje i povezivanje povijesti s aktualnim društvenim temama. Povijest, kao interdisciplinarni predmet, treba osigurati učenicima razumijevanje povijesnih procesa i njihov značaj za društvo, a trenutni prijedlog to ne omogućuje. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nacionalna povijest je u kurikulu na više mjesta (uvodni tekst, odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda) jasno definirana u europskom i svjetskom (globalnom) kontekstu.
31 LJUBICA BUZDUM PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, slažem se kolegama, nastava povijesti treba se poučavati i u 4. razredu srednje škole.  Kako će se učiti samo hrvatska povijest bez europskog i svjetskog konteksta? Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nacionalna povijest je u kurikulu na više mjesta (uvodni tekst, odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda) jasno definirana u europskom i svjetskom (globalnom) kontekstu.
32 MARIJA JAZVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se s ovim prijedlogom kurikula povijesti iz razloga što: 1. Nastava povijesti je osnova za poučavanje o temama demokracije, građanskih i političkih pojmova i prava i bez povijesti se one ne mogu razumjeti. Povijest je jedini humanistički predmet koji imaju svi učenici strukovnih škola i neophodan je za razvoj građanske kompetencije. 2. Nacionalna povijest se ne može poučavati bez europskog/svjetskog konteksta. U prijedlogu kurikula drugog razreda nedostaje pregled razvitka totalitarnih poredaka bez kojih je nemoguće razumjeti daljnje događaje i procese. Prema postojećem prijedlogu kurikula, teme razvitka komunizma, fašizma, nacizma i militarizacije ne bi se obrađivale, ali zato je čitava jedna tema posvećena „odjecima modernizma u hrvatskoj umjetnosti i kulturi“ što je nelogično. 3. Kao i ostatak kolega, smatram da se nastava povijesti treba podučavati po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu, treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu. Podržavam prijedlog kolega o raspodjeli tematskih cjelina: 3. razred (35 h): 1. Hrvatska, Europa i svijet tijekom Drugog svjetskog rata 2. Europa i svijet nakon Drugog svjetskog rata 3. Hrvatska u sastavu Druge Jugoslavije 4. razred (35 h): 1. Europske integracije 2. Stvaranje suverene Republike Hrvatske 3. Izazovi suvremenog svijeta. Na taj način će učenici kvalitetno i na primjeren način moći promišljati o procesima suvremenog svijeta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. U razradi ishoda za treći razred je navedeno sljedeće: prosuđuje uzroke, obilježja i posljedice antisemitizma u svijetu i Hrvatskoj te progone ljudi u totalitarnim režimima na rasnoj, ideološkoj, nacionalnoj i vjerskoj osnovi od početka Drugog svjetskog rata do raspada Jugoslavije. Poveznica među totalitarizmimima prisutna je u kurikulu. Nacionalna povijest je u kurikulu na više mjesta (uvodni tekst, odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda) jasno definirana u europskom i svjetskom (globalnom) kontekstu.
33 MARIJA RAOS SKITARELIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Strašno je da se budućim punoljetnim i punopravnim članovima RH skraćuje mogućnost bitnog, svrhovitog znanja iz nastave povijesti tijekom njihovog četverogodišnjeg obrazovanja. Onda kada su spremni uzročno-posljedično zaključivati o važnim svjetskim i hrvatskim povijesnim činjenicama, njima se nastava ukida. Treba im dati znanje, a ne ga ukidati. Sigurna sam da se u strukovnom obrazovanju Povijest može kvalitetno implementirati u nastavu. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
34 NINA RIZMAN GRAČANIN PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. U potpunosti podržavam nastavnike Povijesti u njihovim zahtjevima. Smatram da je dobro poznavanje povijesti jedan od temelja opće kulture. Učenici strukovnih škola trebali bi danas sutra biti ravnopravni članovi društva, što ima krnje obrazovanje sigurno neće omogućiti. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
35 NIKOLINA KUCELJ TKALČIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, Ne slažem se s prijedlogom kurikula za nastavni predmet Povijest za strukovne škole. Više od 70% učenika pohađa strukovne škole te smatram da i oni imaju pravo na cjelovito obrazovanje iz povijesti. Skraćivanjem nastave povijesti može se dovesti samo do slabijeg obrazovanja, a ne do ostvarenja ciljeva koji bi učenike pripremio za sudjelovanje u životu kao građana i mislećih ljudi. Stoga je smanjenje opsega nastave povijesti štetno za cjelokupno društvo. Loše poznavanje povijesti rezultira pasivnim i neaktivnim građanstvom... Srdačan pozdrav, Nikolina Kucelj Tkalčić Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
36 ZVONIMIR BLAŽIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Zbog razloga koje sam već navodio (a i dosta kolega ih je ovdje navelo), ne slažem se s ovim prijedlogom i smatram da se njime pravi medvjeđa usluga budućim generacijama. Učenici koji će danas-sutra biti građani Hrvatske i Europske unije moraju imati adekvatno humanističko obrazovanje kako bi bili u sposobni razumijeti svijet oko sebe i odlučivati o svojoj sudbini, kao što se to radi u demokratskim društvima. Zbog svega navedenog bi se povijest trebala učiti po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
37 IVANA KOVAČ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani; ne slažem se s prijedlogom kurikuluma nastavnog predmeta Povijest za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju. Smatram da se nastava povijesti treba poučavati po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu srednjih strukovnih škola. Predlažem uvođenje 35 sati i u četvrtom razredu nastave povijesti kako bi se ishodi nastave novije i suvremene povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu mogli u potpunosti ostvariti. S poštovanjem Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
38 MARIJANA KRAPIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. 70% učenika pohađa strukovne škole - imaju pravo na cjelovito obrazovanje kako bi ravnopravno mogli sudjelovati u društvenim procesima Nastava povijesti je osnova za poučavanje o temama demokracije, građanskih i političkih pojmova i prava i bez povijesti se one ne mogu razumjeti, niti kao samostalan sadržaj mogu zamijeniti Povijest Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
39 ASJA RUKAVINA BIKIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Povijest je jedini humanistički predmet koji imaju svi učenici strukovnih škola Učenici strukovnih škola imaju pravo na struku i cijelovito obrazovanje. Loše poznavanje povijesti rezultira pasivnim i neaktivnim građanstvom Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
40 TIMUR KRIŽAK PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Učenici u Hrvatskoj prolaze najkraće osnovno obrazovanje u Uniji. Do sada se taj manjak nadoknađivao u srednjoj školi. Skraćivanjem nastave povijesti može se dovesti samo do slabijeg obrazovanja, a ne do ostvarenja ciljeva koji bi učenike pripremio za sudjelovanje u životu kao građana i mislećih ljudi. Stoga je smanjenje opsega nastave povijesti štetno za cjelokupno društvo. Prijedlog kurikula smanjio je vrijeme za nastavu povijesti za jednu četvrtinu. No pri smanjivanju nastavnih sadržaja nije jednako smanjio opseg. I u ovom pregledu sadržaja mnogo toga nedostaje. Za ostvarivanje predviđenih ishoda u okviru predloženih sadržaja nije predviđeno dovoljno vremena. Zahtjeve kurikula i vrijeme koje za to stoji na raspolaganju učenicima i učiteljima valja uskladiti tako da se nastavi u 4.2 ne smanjuje trajanje na 105 sati već zadrži 140 sati. Proturječja Nastava povijesti prema prijedlogu treba biti jedinstvena za sve učenike povijesti. Takvo određenje je nelogično jer nastava kreće od sadržaja koji su učenicima bliski i poznati: lokalna povijest i povijest struke pa stoga moraju postojati razlike koje dakako kurikul ne određuje ali treba ostaviti prostor za njihovo ostvarivanje. Sadržaji lokalne povijesti u daljnjem tekstu se spominju. Valjalo bi uskladiti tekst tako da se jasno naglasi važnost uvrštavanja lokalne i povijesti struke u mjeri u kojoj je to moguće u programu. Ocjenjivanje povijesnih izvora. Ocjenjivanje povijesnih izvora treba provoditi u dva elementa ocjenjivanja kao konceptualno znanje i kao proceduralno znanje. U konceptualnom znanju ocjenjuje se rad s povijesnim izvorom, a u proceduralnom znanju poznavanje i primjena odgovarajućih metoda, postupaka i procedura u radu s povijesnim izvorima. Razlike nema u ta dva određenja koja su prepisana iz kurikuluma nastave povijesti. Kao i 2019. očito se radi o istom, očito je neprimjenjivo u radu. Teme. U dijelu teksta navode se sadržajne teme, a u dokumentu se navode sadržaji za ostvarivanje ishoda. S obzirom da teme nisu navedene kao ni u Kurikulumu iz 2019. autori se trebaju odlučiti što propisuju: teme, sadržaje ili nešto treće. Po ovakvom tekstu nije moguće pratiti ostvarivanje propisa. Upoznavanje s konceptom povijesne znanosti predviđeno je samo za 4.2, ne i za 4.1. To je pogrešno. Učenici moraju upoznati elementarne značajke historije da bi mogli primjenjivati koncepte. Historijska znanost određena je vrlo skučeno u opisu predmeta. Ispravno je određeno da je temeljni izričaj naše znanosti narativ, no povijesno znanje se stvara samo na temelju teksta, niti se iskazuje samo tekstom. S te strane djeca trebaju analizirati slike i druge vrste izvora, a povijest učiti i svoje znanje iskazivati i povijesnom kartom, shemom, lentom vremena, kronološkom i sinhronističkom tabelom itsl. Narativi za pojedini kurikul ili pojedine dIjelove kurikula nisu određeni. Bez njihovog određivanja eksplicitno u uvodu ili kroz navođenje suštinskih koncepata za kurikul organizacija nastave je gotovo nemoguća. U programu 4.2 učenik će objašnjavati društvene odnose i strukture u srednjovjekovnoj i ranonovojekovnoj Europi prema sadržajima u kojima se kontinent spominje samo u migracijama i humanizmu i renesansi. Ako ne uči staleške sustave izvan Hrvatske, onda ih ni ne može objašnjavati. Srednjovjekovni razvoj na području Hrvatske i Ugarske ne odudara od razvoja u Europi pa je ovakvo rješenje opravdano jer će egzemplarno organizirana nastava uštediti vrijeme. Treba samo ishode ograničiti na Hrvatsku. 4.1 u propisanim sadržajima prati povijest Hrvatske od XVIII st, a u izbornim temama spominju se sadržaji iz starog i srednjeg vijeka. Važno načelo pri određivanju dodatne nastave je da proširuje sadržaje u okviru propisanog, a ne da ide dublje. Ukoliko će se izborne teme izvan zadanog perioda uvrstiti u nastavu zadani ishodi neće se ostvariti. Pogreške Hrvatsko društvo oblikovalo se bar od devetog stoljeća. Ako je Trpimir knez Hrvata onda ne postoji samo kneževina već i društvo. Zagrebačka biskupija osnovana je 1094. u XI ne u XII st. Dubrovačka republika nije bila samostalna. Suverenitet sultana plaćan je dankom i osiguravan taocima. A31 prosuđuje … stradanje ljudi u komunističkom režimu na rasnoj, … nacionalnoj i vjerskoj osnovi Doista kada su komunisti progonili po tim osnovama. Po ideološkoj i političkoj te imovinskoj. B21 navodi se dva puta U treću godinu učenja valja staviti ispravni tekst. Zločini protiv čovječanstva ili čovječnosti. Zašto ne zločini tog tipa svih režima? Ako se „Nezavisna država Hrvatska“ navodi po svom službenom nazivu zašto se Narodno-oslobodilački pokret naziva kolokvijalno? Zločini nad Židovima i ostalim protivnicima ustaškog režima Žrtve ustaških progona kao protivnici režima su samo pripadnici Narodno-oslobodilačkog pokreta. Srbi, Romi, masoni, starokatolici ili slučajno privedeni u raciji pa streljani kao taoci žrtve su koje nisu bile protivnici. Nad Srbima i Romima proveden je genocid zbog za nas nacionalne a za ustaše rasne netrpeljivosti. Hrvatska u komunizmu čak ni u SFRJ nisu smatrali da je dostignut komunizam. Tvrdnja da je država totalitarna u cijelom razdoblju od 45-90 nije točna. Neopravdano izostavljeni sadržaji Povijest i historijska znanost za 4.1. 4.2 Kasna antika je temelj na koji se nastavlja rani srednji vijek u 4.2. Turska Hrvatska – kako se živjelo na područjima pod vlašću Osmanlija. Riječ je o nekoliko stoljeća. Društveni razvoj ranog novog vijeka. (l sadržaj II godina) Reforme Marije Terezije i Josipa II nisu samo upravne. Ključne za društveni i gospodarski život i mentalitet su urbarijalna reforma i regimentalni sustav. Značaj velesila je prije svega vojni i taj aspekt, po kom je i skovan termin valja obraditi. Prikaz zločina ustaša, četnika, njemačkih i talijanskih okupatora te četnika i križara nakon rata, u IV. Holokaust i ostali zločini ni u ratu i poraću. U V. Hrvatska, Europa i svijet navedeni su samo sadržaji vezani uz Hrvatsku, pa i ishode treba ograničiti u skladu s tim. Nedosljednost u izboru sadržaja Katolička crkva i ostale vjerske zajednice u drugoj Jugoslaviji. A nakon osnivanja Zagrebačke biskupije ništa o crkvi. Pa razvijajmo kontinuitete i promjene. Cilj je osposobiti učenika za kritički pristup povijesnim procesima i vrednovanje povijesnih fenomena koji su ishodišta kulturnog i nacionalnog identiteta. Povijesni procesi koje učenik treba upoznati nisu nedvosmisleno navedeni. Na primjer učenici trebaju upoznati nacionalnu integraciju u XIX stoljeću iako je ona dovršena tek u XX. Isto tako do danas se mijenja poimanje hrvatske nacije. Za upoznavanje ostalih nacionalnih identiteta učenika koji nisu Hrvati nema sadržaja. U Hrvatskoj žive pripadnici drugih nacionalnih zajednica pa bi učenici trebali poznavati i osnovne podatke o njihovoj nacionalnoj integraciji, a pripadnici nacionalnih manjina upoznati razvoj vlastite nacije u Hrvatskoj. Učenike u njihovu životu neće određivati samo kulturni i nacionalni identitet. Pripadnici su određene regije, društvenog sloja i klase. Tom dijelu njihova identiteta nije posvećena pažnja, a trebalo bi. Ovaj kurikul, kao i prethodni, razlaže povijest na domene. Iako postoje grane historijske znanosti, ideal je stvaranje „velike povijesti“ (Mirjana Gross, Dekonstrukcija povijesti ili svijet bez prošlosti, Historijski zbornik 2009, 192 str). Stoga razlaganje povijesti na grane bilo zbog izlaganje povijesti iz različitih perspektiva (ekonomija, ideologija, politika itd) ili za organiziranja pisanja ishoda može biti opravdano, no svakako treba izbjeći da se nastavni sadržaji izlažu po domenama, kako je dio osnovnoškolskih i gimnazijskih udžbenika prave organizaciju. Povijest se izlaže i poučava kronološkim redom. Multiperspektivni prikaz prošlosti znači da se događaji i procesi prikazuju u svojim različitim aspektima. Nastava povijesti ponajprije treba razvijati povijesno mišljenje, a ne kritičko. Pri opisu F domene suvremeni identiteti prikazani su kao da se temelje samo na religijskim pripadnostima. Ustav dozvoljava slobodu savjesti pa bi i kurikul nastave povijesti trebao navesti agnostičke i ateističke pripadnostima. Ustav čl. 40. A1.1 Zašto učenik ne mora poznavati svakodnevni život u II svjetskom ratu? B1.1 primjeri iz europskog gospodarstva koje ne uči. Zašto gospodarstvo u II svjetskom ratu nije važno. Pljačka okupatora. Razrušenost zemlje nakon rata očito određuje moguće modele i strategije. B1.1 prema C1.1 zašto se i B1.1 ne organizira da se prati gospodarstvo i tehnologija XVIII – XXI stoljeća? Načelno je dobro da učenici prate bitne procese industrijalizaciju, razvoj promete, zdravstva, školstva kulture, nacionalnu integraciju, ali nije jasno zašto se ti procesi ne proučavaju za cijeli period učenja XVIII – XXI st. Koncepti u nastavi povijesti: kada bi suštinski koncepti bili navedeni znatno bi se olakšalo izvođenje nastave. Bilo bi jasno na koji način treba organizirati nastavu jer dio koncepata određuje rad u više nastavnih jedinica ili u cijelom kurikulu. Razina dobar za ishode nije u skladu sa Zakonom o HKO koji traži da se odrede ishodi na razini prolaznosti. Opis sadržaja se bitno razlikuje za 4.1 i 4.2. Korisno je odrediti preciznije i potpunije sadržaje koji su propisani. Bilo bi svrsishodnije da su sadržaji opširnije i preciznije navedeni kao u 4.2 Pogreške i nedostaci u planiranju ishoda D1.1 Razlikuje dva smjera političkog razvoja u Hrvatskoj tijekom drugog svjetskog rata. Uz okupacijske smjerove postojali su smjerovi NOB, NDH, HSS i četnički. S obzirom na to da se i danas povremeno vode političke borbe o toj temi budućim građanima Hrvatske potrebno je dobro poznavanje ove tematike. Razvoj 1945-80 je izostao. D1.2 Uspoređuje metode vladanja i postupke tri totalitarna režima… može li se jasno napisati koje. Ako se računa da će učenici shvatiti npr. nacizam bez razumijevanja razvoja u međuratnoj Njemačkoj onda se to može samo kao napamet naučeno. Fašiste može jasno upoznati na primjerima okupacijske politike u Istri i Rijeci 1919-45, a nacista u načinu okupacije 1941-45. Ali za razumijevanje njihove geneze u vremenskom okviru kurikula nema, a cilj je vrijedan i bilo bi izvrsno da se može ostvariti. E1.1 Učenik može povezati književna djela s povijesnim procesima na dva načina. Jedan je da pročita djela i poveže, a drugi je da ponovi zaključak koji mu je rečen. Ako nismo sigurni da će učenik čitati djela nesvrsishodno je tražiti povezivanje. Razumijevanje perioda socijalističke Jugoslavije nije valjano ako se samo navode negativnosti tog sustava. Politički sustav 1945-80. se ne spominje u ishodu. Ni pravo naroda na samoopredjeljenje do odcjepljenja, ali zato opisuje jezične, kulturne i religijske probleme Hrvata. Nije jasno čemu služe kratice domena kada nisu, i ne trebaju biti, vezane uz sadržaje. Na primjer, ako učenici trebaju shvatiti utjecaj industrijalizacije, prometa, školstva, nacionalizma i parlamentarizma na društvo onda je riječ o integriranju više domena, kako i treba biti u nastavi povijesti, a ne umjetnoj podjeli. Nastavu treba organizirati kronološki. Prijedlog daje slijedeći redoslijed: 14 totalitarni režimi, 15. hladni rat, 16. slom komunizma u Europi, 17. Nürmberški zakoni, 18. holokaust u NDH 19. Bleiburška tragedija, 20. Hrvatska u borbi protiv nacizma i fašizma. Od ovakvog pristupa u osnovnim školama i gimnazijama stvaraju se brojne teškoće, ponajprije zbog shematskog pretvaranja propisanih sadržaja u dijelove udžbenika. S obzirom na negativno iskustvo s takvim udžbenicima valjalo bi ili jasno naglasiti da se nastava organizira kronološki ili pažljivije redati sadržaje da izbjegnemo konfuziju učenicima i učiteljima. Za povezivanje tako razasutih podataka u smislenu cjelinu u nastavi s ovim fondom sati nema vremena. Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Predložene su pojedine izborne teme, ali nastavnicima se daje mogućnost da u okviru svoga kurikula ostvare i neke druge za koje smatraju da im treba posvetiti veću pozornost. Svaki kurikul u uvodnome tekstu jasno usmjerava nastavnike i učenike da se treba raditi na povijesnim izvorima. U suvremenom globalnom svijetu i problematika je globalna i jedinstvena. Učenici su se s lokalnom povijesti suretali tijekom osnovnoškolske nastave Povijesti. Iz poglavlja A i B jasno se iščitava iz koje perspektive i potrebe učenici u srednjoškolskom strukovnom obrazovanju pristupaju nastavi Povijesti te koje vještine razvijaju. Teme su jasno naznačene. O problematici legitimiranja nastave Povijesti po pitanju sadržaja (objekta proučavanja) u suvremenoj literaturi vodi se intenzivna rasprava! U ovom kurikulu teme i pristup materijalima (pa i samom narativu) nikako nisu predmet onoga što treba “naučiti”, nego pridonose razvoju vještina povijesnog mišljenja. Pitanje koncepcije udžbenika je pitanje za autore, urednike, recenzente i ukupnu povjesničarsku struku. O tome bi svakako trebalo voditi znanstvenu raspravu. Ovaj kurikul nikako ne propisuje “službeni” narativ. Ovakav pristup omogućuje slobodu urednicima i autorima udžbenika, ali i - najvažnije - nastavnicima u oblikovanju konačnih nastavnih jedinica jer je brojne teme moguće (i preporučljivo je) međusobno povezati kako bi se dobio kompleksniji i dublji povijesni kontekst i jasnije pokazale uzročno-posljedične veze u povijesti, naročito povezujući nacionalnu povijest s europskom i svjetskom. Prema takvoj analogiji bi za svaku navedenu temu bilo potrebno navesti sve domene! Neprimjenjivo i nije smisao kurikula. Jedan od najpoznatijih sveučilišnih udžbenika epohu ranog novog vijeka definira 1500. - 1800. g. i pri tome raspravlja o problematici periodizacije. Nikako nije zadaća kurikula za strukovno obrazovanje precizirati kronologiju u jedno desetljeće. Suvremena historiografija upravne reforme vrednuje kao preduvjet i provođenja ukupne reformske politike bečkog Dvora. Naslov teme je jasan! Problematika je suprotstaviti oskudnu stalešku upravu prema uspostavi modernih upravnih institucija i instituta i cijeli politički, društveni i gospodarski kontekst. No, to je pitanje narativa, udžbenika i nastavnih materijala. Kurikul svojom strukturom prati osnovnoškolski i gimnazijski kurikul. Svaka pojedina tema može biti razrađena od razine nastave povijesti kako bi se omogućilo ostvarivanje zadanih ishoda do doktorske disertacije. Ovdje se radi o kurikulu za strukovne škole. Pitanje je poglavlja A i B te same satnice.
41 HRVOJE GRAČANIN PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Očitovanje Odsjeka za povijest na Prijedlog kurikula nastavnog predmeta Povijest za strukovne škole na razini 4.1. i 4.2. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u siječnju 2024. godine stavilo na javno savjetovanje Odluku o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije u obrazovnom sektoru Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija. Sastavni dio te Odluke bio je i kurikulum za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije u kojemu su bili obuhvaćeni i kurikulumi općeobrazovnih predmeta. Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu reagirao je svojim komentarom, kako na status općeobrazovnih predmeta, tako i na kurikulum nastavnoga predmeta Povijesti, a njegovu reakciju poduprli su odsjeci za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Rijeci. U svibnju 2024. godine na javno je savjetovanje stavljena nova Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. U toj su Odluci izdvojeni kurikulumi za Hrvatski jezik, Matematiku, strane jezike, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, Povijest, Geografiju te izborni predmet Vjeronauk/Etiku. Odabir općeobrazovnih predmeta, njihova satnica te kurikulum povijesti ostali su nepromijenjeni u odnosu na tekst objavljen u siječnju 2024. u okviru kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije. Odsjek za povijest svojim se komentarom na javnom savjetovanju ponovno osvrnuo i na status općeobrazovnih predmeta i na Kurikul nastavnog predmeta Povijest za strukovne škole u Republici Hrvatskoj na razinama 4.1 i 4.2 koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta. U međuvremenu raspisan je natječaj za članove radnih skupina za doradu kurikuluma te je 25. studenog 2024. Ministarstvo znanosti obrazovanja i mladih objavilo savjetovanje o novom Nacrtu prijedloga kurikula nastavnog predmeta Povijest za kvalifikaciju u strukovnom obrazovanju. Slijedi osvrt Odsjeka za povijest na najnoviju verziju kurikula. Kao najvažnije probleme dorađenoga prijedloga kurikula vidimo sljedeće: Dokument koji je stavljen na javno savjetovanje u stručnom smislu nije na zadovoljavajućoj razini. Osnovni dijelovi kurikula su neusklađeni, osnovna stručna terminologija koristi se nejasno, nesustavno, a povremeno i pogrešno. Prijedlog je uvelike odstupio od suvremenog razumijevanja učenja kao aktivne konstrukcije znanja. Evidentno je da se autori u izradi nisu vodili metodologijom izrade kurikularnih dokumenata. Temeljni dijelovi kurikula (ishodi i sadržaji, ciljevi i elementi vrednovanja) i dalje su neusklađeni, iako se na to već ukazivalo u komentarima na prethodnom javnom savjetovanju. Količina predviđenih sadržaja i dalje je prevelika, što usmjerava na površinsku obradu materije i onemogućava ostvarivanje zahtjeva za kritičkim i povijesnim mišljenjem te razvojem vještina iz drugih dijelova dokumenta. U poglavlju A. SVRHA I OPIS PREDMETA zapaženo je nekonzistentno i često netočno korištenje stručne terminologije. Posebice ukazujemo na nepravilno korištenje termina vještina, no na to ćemo više referirati u opaskama na poglavlje B. Ukazujemo na ostale probleme: • Povijesno mišljenje ne oslanja se samo, kao što stoji u tekstu, na vještine, nego i na znanja. • Ne stoji opaska da je nastava povijesti jedinstvena za sve učenike strukovnih škola, budući da se programi razlikuju za razine 4.1 i 4.2. i po sadržaju i broju predviđenih sati. • U ovom dijelu teksta inzistira se na uporabi tekstualnih nastavnih sredstava, a zanemaruju se ostali mediji. Učenici na nastavi povijesti već desetljećima ne rade samo s pisanim izvorima i drugim vrstama tekstova, već i na vizualnim izvorima, predmetnim izvorima i svim drugim vrstama izvora koje koristi i historijska znanost. • Ukazujemo da je jedna od pet domena/područja pogrešno nazvana ideološko-religijsko-kulturno područje (u ostatku dokumenta – filozofsko). • U dokumentu se tvrdi da su učenici tijekom osnovnoškolskog obrazovanja razvili vještine potrebne za uporabu tehničkih koncepata. Na ovu je pogrešku već upozoreno u prošlom prilogu za javno savjetovanje. Prvo, uporaba tehničkih koncepata ne traži samo razvoj vještina, nego i usvajanje konceptualnih znanja. Drugo, učenici nisu mogli u potpunosti razviti znanja i vještine potrebne za uporabu tehničkih koncepata u osnovnoj školi jer je njihovo usvajanje predviđeno tijekom osam godina osnovnoškolskog i srednjoškolskog učenja povijesti, a u skladu s psihofizičkim mogućnostima učenika. U poglavlju B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA osobito je vidiljvo nepridržavanje metodologije pisanja kurikularnih dokumenata i nestručno korištenje terminologije. Umjesto jasno navedenih ciljeva učenja i podučavanja povijesti, ovo poglavlje započinje razmatranjima o „vještinama“ koje ne postoje u stručnoj literaturi niti se odnose na ono što se u stručnom smislu podrazumijeva pod pojmom vještina (“vještina povijesnog mišljenja”, “vještina poznavanja povijesnih sadržaja, “vještina apstrakcije“, „vještina prepoznavanja problematike“, „vještina sagledavanja konteksta“). I drugi se temeljni pojmovi učenja i poudčavanja (npr. znanje, kritičko mišljenje, povijesno mišljenje) u dokumentu koriste na način koji ne proizlazi iz suvremene stručne literature. Nije jasno na što se odnose sintagme „dubina prošlosti“ i „suvremeno oživotvorenje vještine povijesnog mišljenja”. Pozitivan pomak napravljen je u poglavlju C. STRUKTURA - ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULA/DOMENE u dijelu koji se odnosi na domene, a vidljiv je u preporuci da se sadržaji učenja i podučavanja ne organiziraju po domenama, već kronološki. No, svi problemi na koje smo ukazivali u osvrtu na raniji prijedlog kurikula kada je riječ o konceptima kao drugom organizacijskom principu prisutni su i ovom prijedlogu, pa se terminologija koristi nedovoljno jasno, nesustavno, a često i bez utemeljenja u suvremenoj stručnoj literaturi (vidi Očitovanje Odsjeka za povijest, veljača 2024., str. 5.). U poglavlju D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, za razinu 4.1 zadržani su ishodi iz prethodne verzije koji su na veoma niskoj razini. Oblikovanje ishoda je nešto bolje na razini 4.2 na kojoj su predviđeni ishodi na višoj razini. No, i dalje postoji prevelik broj tema: na razini 4.1 zadržano je 39 kompleksnih tema za 70 sati učenja i podučavanja. Na razini 4.2 dodano je 35 sati nastave i naizgled je reduciran broj teme. No, te teme obuhvaćaju iste sadržaje kao i na razini 4.a, a istovremeno je proširen vremenski okvir pa je sada je predviđeno proučavanje materije od srednjeg vijeka do suvremenosti, a ne, kao u prethodnoj verziji, od kraja 18. stoljeća do suvremenosti. Dodavanje novih 35 sati trebalo je omogućiti dublju obradu predviđenih sadržaja primjerenu za srednjoškolski uzrast učenika; umjesto toga, novim sadržajima kojih nije bilo u prethodnoj verziji anuliran je potencijalni pozitivni učinak. Poglavlje F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA bilo je jedno od bolje napisanih poglavlja u prethodnoj verziji kurikula, utemeljeno na suvremenih shvaćanjima učenja i podučavanja povijesti. Intervencije učinjene u ovom poglavlju narušavaju tu ravnotežu i bave se temama koje ne spadaju u ovo poglavlje niti u kurikul. To se ponajprije odnosi na dijelove u kojima se razmatra sadržaj udžbenika, didaktička oprema i uloga udžbenika u nastavnom procesu. Zahtjevi za udžbenikom kao osnovnim nastavnim sredstvom nisu usklađeni sa suvremenim postulatima i pristupima učenju i podučavanju povijesti, kao ni s drugim zahtjevima u dokumentu – primjerice, kritičko mišljenje ne može se razvijati ako učenici ostaju isključivo u okvirima udžbeničkog narativa. Poglavlje G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA i dalje navodi tri elementa vrednovanja koja su postojala i u prethodnoj verziji (činjenično, konceptualno i proceduralno znanje), no predviđeni ishodi ne referiraju na dva od tri navedena elementa (konceptualno i proceduralno znanje). Na tu temeljnu neusklađenost već je upozoravano u prethodnom osvrtu Odsjeka za povijest i to držimo jednim od najproblematičnijih dijelova dokumenta. Iako su vidljiva određena nastojanja da se neki prijedlozi iz prethodnih javnih savjetovanja sporadično ugrade u novu verziju dokumenta, ovaj je prijedlog nažalost u mnogočemu problematičniji od onoga iz siječnja/svibnja. Zadržana su neka od najproblematičnijih rješenja iz prethodnih verzija (neusklađenost temeljnih dijelova kurikula, prevelika količina sadržaja), a uz to su se sada pojavili i novi problemi, osobito terminološke prirode i stručne utemeljenosti pojedinih koncepata i pristupa. Nažalost, to sve ostavlja dojam kao da u ovom trenutku ne postoji potencijal za izradom stručno utemeljenog i koherentnog kurikula povijesti u strukovnim školama. Djelomično prihvaćen Naglašavanjem primjene specifičnih metodoloških postupaka istaknut je učenik kao subjekt u procesu učenja i konstruiranja znanja. Teme je preporučljivo međusobno povezivati, što će dodatno poduprijeti razumijevanje uzročno-posljedičnih veza u povijesti, različitog konteksta, usporedbu problema i pitanja te njihovo sučeljavanje, kontinuiteta i promjena i - ključno - povijesnu perspektivu. Dodat će se “znanja”. Nije potrebno navoditi razine 4.1. i 4.2. jer se podrazumijevaju u dijelu rečenice “ovisno o razini srednjoškolskog strukovnog programa”. Domene slijede osnovnoškolski i gimnazijski kurikul. Jasno su navedeni i drugi “izvori” u poglavlju B. U prvoj godini učenja na razini 4.2. predviđen je “Uvod u nastavu povijesti u srednjim strukovnim školama”. Ideološko ispravljeno u filozofsko. Ispravljeno u: “učenici su razvijali…”. U suvremenoj stručnoj literaturi vodi se rasprava treba li poznavanje sadržaja promatrati kao “vještinu” (Sachkompetenz) ili “znanje” (Sachwissen). Postoje različiti modeli i kurikularni pristupi toj problematici. U tekstu je jasno istaknuto da “poznavanje povijesnih sadržaja …” nikako ne podrazumijeva plošnu usvojenost sadržaja nego da to podrazumijeva cijeli niz vještina i drugih misaonih operacija. Sintagma “dubina prošlosti” itekako postoji u suvremenoj stručnoj literaturi i podrazumijeva razumijevanje specifičnih okolnosti određene epohe. Ispravljeno “oživotvorenje” u “primjena”. S obzirom na satnicu i specifičnost strukovnog obrazovanja držimo potrebnim između ostaloga naglasiti važnost udžbenika koji bi trebao biti napisan i uređen prema suvremenoj metodologiji primjerenoj razini obrazovanja. Istaknuto je da udžbenik treba biti tako opremljen da učeniku bude sredstvo za konstruiranje znanja.
42 INES ZORKO PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, predlažemo uvođenje sata povijesti i u četvrtom razredu srednjih strukovnih škola. Kako ove škole polazi oko 70% srednjoškolaca i oni imaju pravo na jednako obrazovanje u humanističkim predmetima kao i gimnazijalci. Uvođenje 35 sati nastave povijesti i u četvrtom razredu omogućilo bi temeljitije spoznavanje suvremene povijesti hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu. Smatramo da bi osim toga to pružilo đacima i kvalitetniji pristup sadžajima nastave o Domovinskom ratu. S poštovanjem, Ines Zorko i dr. sc. Tomislav Zorko Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
43 ANA KADOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Predloženi kurikul nastavnog predmeta Povijest za strukovne škole nedostatan je jer zanemaruje suvremene metode poučavanja, pretrpava sadržaje i predviđa premalu satnicu za predviđene teme što ugrožava kvalitetu nastave. Povijest, kao interdisciplinarni predmet, treba osigurati učenicima razumijevanje povijesnih procesa i njihov značaj za društvo, a trenutni prijedlog to ne omogućuje. Iako postoje predviđene teme koje apsolutno pohvaljujem (poput "Uvoda u nastavu povijesti"), posebno zabrinjava izostavljanje ključnih tema poput prapovijesti i antike na hrvatskim prostorima, koje su temelj razumijevanja kulturnog identiteta, te neadekvatno obrađivanje suvremene povijesti. Također, potrebno je bolje prilagoditi sadržaje vremenskim mogućnostima nastavnika i učenika. Preporučuje se fleksibilno raspoređivanje gradiva kako bi se omogućila usmjerenost na ključne teme koje su relevantne za specifičnosti pojedinih strukovnih škola. Povezivanje povijesnih sadržaja s drugim predmetima, može pomoći učenicima da povijesne procese promatraju kroz prizmu vlastitih profesionalnih interesa. Uključivanje praktičnih aktivnosti, poput projekata, terenskih nastava ili radionica, dodatno bi obogatilo nastavu i potaknulo interes učenika. Dodatno povećanje satnice u četvrtom razredu ključno je za obradu povijesti 20. stoljeća, kada su učenici zreliji za kritičko promišljanje i povezivanje povijesti s aktualnim društvenim temama. Bez toga, nastava povijesti (p)ostaje površna i neuspješna u poticanju kritičkog mišljenja i razvoja građanske svijesti. Potrebno je predvidjeti vrijeme za uvođenje fleksibilnih metoda učenja i poučavanja poput projektne nastave, koje integriraju suvremene digitalne alate i interdisciplinarne pristupe. Uz povećanje satnice u četvrtom razredu i pravovremenu pripremu nastavnih materijala, povijest može osigurati relevantno obrazovanje i oblikovati informirane, kritički osviještene građane. Ovako predložen kurikul, međutim, ne zadovoljava potrebe učenika i prijeti daljnjoj marginalizaciji povijesti u strukovnim školama. S poštovanjem, Ana Kadović Nije prihvaćen U navedenome prijedlogu kurikula krenulo se s doseljenjem Hrvata jer je teško uskladiti teme iz ranije povijesti Hrvatske i/ili svjetske s određenim brojem sati. U uvodnome i zaključnome dijelu kurikula je jasno naglašen rad na povijesnim izvorima te korelacija s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Obaveza svakoga nastavnika je uskladiti ostvarivanje ishoda s odgovarajućim metodama. Sadržaji nisu definirane nastavne lekcije. Upravo zato tako postavljeni omogućuju nastavnicima slobodniji pristup u njihovom povezivanju i oblikovanju. Antiku je moguće obraditi kroz izborne teme i kao uvod u humanizam i renesansu. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda.
44 DRAGAN MALNAR PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Pozdravljam nastojanje da se povijest u strukovnim školama prikaže kao važna znanost i predmet koji doprinosi razumijevanju društva i pojedinca. Smatram da je važno učenicima strukovnih škola osvijestiti ulogu povijesti u razvoju kritičkog mišljenja, kulturnog identiteta i društvene odgovornosti, budući da mnogi ne prepoznaju njezinu širu vrijednost. Izostavljanje prapovijesti, prvih civilizacija i Antike smatram problematičnim jer ta razdoblja predstavljaju temelj za razumijevanje europskih vrijednosti i kulturne baštine. Bez uvida u ove epohe, učenicima će biti otežano shvaćanje kasnijih povijesnih procesa, a povezivanje gradiva i razumijevanje uzročno-posljedičnih veza bit će znatno otežano. Podržavam kronološki slijed tematskih cjelina koji obuhvaća ključna razdoblja hrvatske povijesti (Hrvatska u ranom srednjem vijeku, Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo, Hrvatske zemlje u kontekstu europske povijesti do 1800. godine). Smatram da ovakav pristup omogućuje učenicima jasan pregled povijesnog razvoja Hrvatske i njezine uloge u širem europskom kontekstu. Smatram problematičnim smanjenje satnice, budući da se prema važećem programu ovo gradivo obrađuje u okviru 70 sati godišnje, dok je u novom prijedlogu predviđeno samo 35 sati. Ovaj značajan rez u satnici otežat će kvalitetnu obradu gradiva, smanjiti prostor za raspravu i dublje razumijevanje povijesnih tema. Primjećujem nedosljednost kod izbornih tema, jer teme poput "Antička baština u mom kraju" ili "Poznati hrvatski izumitelji do 19. stoljeća" nisu jasno povezane s predloženim sadržajem. To otvara pitanje kako će se te teme integrirati u ukupni kurikulum i hoće li učenici moći ostvariti predviđene ishode učenja. Upozoravam na nesklad između ciljeva i dostupne satnice. Iako se prapovijest i stari vijek formalno izostavljaju, ishodi prijedloga kurikula i dalje zahtijevaju sposobnost prepoznavanja povijesnih procesa, uzroka i posljedica. Smatram da će biti izuzetno teško ostvariti te ishode u predloženih 35 sati. Bez odgovarajućeg temelja iz ranijih razdoblja, učenicima će biti otežano povezivanje činjenica i razumijevanje povijesnih tokova, što može dovesti do površnog znanja. Zaključno, predlažem revidiranje satnice, vraćanje ključnih sadržaja prapovijesti i Antike te bolju usklađenost izbornih tema s predviđenim ishodima. Na taj način omogućilo bi se kvalitetnije obrazovanje učenika strukovnih škola i razvijanje njihovih sposobnosti kritičkog razmišljanja i razumijevanja povijesnih procesa. Nije prihvaćen Prijedlozima izbornih tema se nastavnicima daje sloboda u ostvarivanju ishoda, ali nastavnici imaju mogućnost raditi i svoje izborne teme.
45 DANIJELA KEGALJ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, pozdravljam prijedlog povećanja satnice nastave Povijesti u strukovnim školama u odnosu na prethodne prijedloge o kojima smo se očitovali i koje ste razmotrili. Predlažem da se predložena satnica ipak poveća za još 35 sati i u četverogodišnjim i u trogodišnjim školama. Naime, predloženi ishodi su na tragu kurikularne reforme kakva je provedena i u gimnaziji, a čak mislim da je tematski pristup ovdje, barem što se tiče naziva tema, čak konkretnije i bolje napisan od gimnazijskog, no tema je definitivno previše u odnosu na zadanu satnicu. Ishodi su dobro zamišljeni, no, kako se i u prijedlogu kurikuluma navodi, hrvatska povijest se obrađuje kroz kontekstualnost, a to se teško može odraditi u ovako predviđenoj satnici. Također je nemoguće raditi hrvatsku povijest bez europskog i svjetskog kontektsta. Budući da sam 18 godina radila u strukovnoj školi i znam koji su kapaciteti učenika tamo, usuđujem se reći da ti učenici mogu razviti jako dobre vještine rada s povijesnim konceptima (što ste i predvidjeli), ali se te vještine, bez obzira na sadržajnu manju opterećenost od gimnazija ili osnovnih škola, mogu razvijati samo kroz aktivnosti za koje je predviđeno dulje vrijeme, budući da zahtijevaju i vrednovanje i samovrednovanje uz povratne informacije. Za svaku struku predlažem i obavezni dio satnice rada na povijesti struke i zavičajne povijesti (možda kroz zadani projektni oblik), a i to zahtijeva veći broj sati. Uz to, učenici su u 4. razredu najzreliji i mogu odrađivati zahtjevnije ishode vezane uz suvremenu političku situaciju i stvaranje moderne hrvatske države u Domovinskom ratu i poraću. Stoga bi bilo dobro da su svake godine, a posebice u 4. razredu, u prilici kritički promišljati stvarnost kroz njezine uzroke u prošlosti, a to se može samo kroz povećanje satnice nastave Povijesti. Dakle, predlažem povećanje satnice Povijesti za 35 sati i u trogodišnjim i u četverogodišnjim školama da bi se zaista mogli ostvariti ozbiljni i vrijedni ishodi kakvi su predloženi u kurikulumu. S poštovanjem, Danijela Kegalj, prof. izvrsni savjetnik Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
46 IVICA BORIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. U potpunosti podržavam nastavnike Povijesti u svim njihovim zahtjevima. Sramotno je da smo se doveli u situaciju u kojoj moramo birati hoće li učenici učiti sat više prvog stranog jezika ili Povijest. To je samo jedan od pokazatelja koliko je loše i nestručno rađena reforma, koja ide isključivo na štetu učenika. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
47 MARIJA GABELICA PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se s prijedlogom kurikuluma. On nema nimalo modernizacije ni suvremenosti u sebi već nas s ovakvim ekstremnim nacionalističkim i religioznim pristupom vraća valjda u 18.st. a Suvremeni identiteti se ne temelje samo na religijskim i nacionalističkim načelima kojih je u ovom prijedlogu napretek, već se moderno građansko društvo temelji i na agnosticizmu i ateizmu što je navedeno i u USTAVU RH, čl.40. S druge strane, svi predmeti se moderniziraju, osuvremenjuju, ali ne i povijest! Nastava povijesti je osnova za poučavanje o temama države, republike, demokracije, građanskih i političkih pojmova i ljudskih prava, a bez povijesti se one ne mogu razumjeti. Kao mlada demokracija RH mora omogućiti budućim demokracijama pravo da znaju svoju povijest ali i povijest Europe i svijeta. Ovaj kurikulum je napisan je na tragu nekadašnjeg kurikula povijest 1 koja se podučava u obrtničkim trogodišnjim zanimanjima, a iz kojeg je izbačeno sve zanimljivo što čini naš premet prekrasnim. RH ima najmanje osnovnog obrazovanja, sadržaji općih predmeta su se prebacili u srednje škole a učenici, pogotovo 4 godišnjih strukovnih škola isto imaju pravo na obrazovanje. U ovom prijedlogu nema antike, nema pov. svjetskih i europskih sila, kao da je Hrvatska izolirani otok, a u ciljevima poučavanja navodite čuda. Svi argumenti da su to već učili ne vrijede, pošto u OŠ učenici nisu zreli za sve što im se "spustilo" u sadržaje. Nema uopće sadržaja lokalne povijesti. Zatim, problem je satnica. Po 1 sat, s toliko tema podijeljeno u domene je preambiciozno, previše tema se naguralo, posebno u 3. razred, što je nemoguće kvalitetno obraditi. Predlažem da se doda još 1 sat u 4. razredu gdje bi se podučavala modernija, suvremena povijest (Svijet 80ih, Jugoslavija i raspad - koja po vašem prijedlogu kao da nije postojala, Domovinski rat, Hrv. u Eu i ostalim integracijama). Hvala Nije prihvaćen U prijedlogu kurikula se vodilo brige o aktualizaciji sadržaja te je stavljen naglasak na suvremeno doba. Stavljen je naglasak na demokratske ideje, zaštitu ljudskih prava i suvremenoga društva općenito. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda.
48 SUZANA PEŠORDA PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani; ne slažem se s prijedlogom kurikuluma nastavnog predmeta Povijest za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju. Smatram da se nastava povijesti treba poučavati po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu srednjih strukovnih škola. Predlažem uvođenje 35 sati i u četvrtom razredu nastave povijesti kako bi se ishodi nastave novije i suvremene povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu mogli u potpunosti ostvariti. S poštovanjem; Suzana Pešorda. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
49 IVANA MAJER PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se s prijedlogom kurikula nastavnog predmeta povijest za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju. Smatram da se na taj način smanjuje kvaliteta nastave povijesti. 70% učenika pohađa strukovne škole i svi oni imaju pravo na kvalitetno obrazovanje. Predloženi kurikul za 3. razred strukovne škole nikako nije moguće provesti. Ne postoji način da se u 35 sati kvalitetno obradi preopširna tematika koja obuhvaća razdoblje Drugog svjetskog rata, poslijeratno razdoblje, probleme suvremenog svijeta, razdoblje Domovinskog rata i suvremene Hrvatske. Predlažem da se zadrži dosadašnja minimalna satnica povijesti u 4.2 smjerovima. Zadržavanje dosadašnje satnice bi bilo moguće ukoliko bi se podijelilo gradivo 3. razreda i uvelo učenje povijesti i u 4. razredu strukovnih škola kada su učenici već formirani mladi ljudi sposobni kritički promišljati i donositi zaključke vezane za događaje, osobe i pojmove suvremenog svijeta. Na takav način bi bili ostvareni svi zadani ishodi učenja povijesti. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
50 MIROSLAV ŠAŠIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. U ovom prijedlogu kurikula pozdravljamo iskorak koji predstavlja produljenje poučavanja Povijesti u svim programima na razini 4.2 i poslije 2. razreda. Predlažemo da se to svakako primjeni i na 4. razred. Predlažemo sadržajnu i organizacijsku doradu prijedloga kako slijedi: prvi razred (35 sati) - pozdravljamo „uvod u nastavu povijesti u srednjim strukovnim školama“ uz obrazloženje: mnogima nije jasna uloga Povijesti u suvremenom društvu. Smatraju je gomilom suhoparnih, nepotrebnih podataka i zbog toga je važno učenike strukovnih škola podsjetiti na povijest kao znanost, školski predmet i njegovu/njenu ulogu u životu pojedinca i zajednice. - prijedlog kurukula nakon toga preskače početke razvitka čovječanstva, prve civilizacije i razdoblje Antike što može predstavljati problem u razumijevanju gradiva koje slijedi. Današnje europske vrijednosti začete su u tom razdoblju. - pozdravljamo kronološki slijed tematskih cjelina (Hrvatska u ranom srednjem vijeku, Hrvatska u sklopu srednjovjekovnog Ugarsko-hrvatskoga kraljevstva, Hrvatske zemlje u kontekstu europske povijesti ranoga srednjega vijeka (do 1800.g.) - Napominjemo da je to gradivo koje se prema sadašnjem programu obrađuje u dvostruko većoj satnici prvog razreda (70 sati, za razliku od 35 koje predviđa prijedlog kurikula). - neke od izbornih tema nisu u skladu s predloženim „sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda raspoređenih prema tematskim cjelinama i domenama“: (Antička baština u mom kraju, Poznati hrvatski izumitelji do 19. stoljeća, Antička i ranokršćanska baština na hrvatskom prostoru …) - smatramo da će zbog „izbacivanja“ razdoblja staroga svijeta učenicima biti teško (ako ne i nemoguće) povezati dobivene činjenice, uočiti procese, pronaći uzroke i posljedice. drugi razred (35 sati) - prijedlog kurikula drugi razred započinje sadržajima predviđenim u sadašnjem drugom razredu strukovnih programa i seže do II. sv. rata. - u prijedlogu kurikula drugog razreda nedostaje pregled razvitka totalitarnih poredaka bez kojih je nemoguće razumjeti daljnje događaje i procese. - smatramo da se ishodi prijedloga kurikula uz velike napore mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati, no bez pregleda razvitka totalitarnih poredaka učenicima će biti teško (nemoguće?) povezati dobivene činjenice, uočiti procese, pronaći uzroke i posljedice događajima koji su oblikovali današnji suvremeni svijet. treći razred (35 sati) - prijedlog kurikula treći razred započinje sadržajima od početka II. sv. rata i završava suvremenim danima. - prijedlog kurikula predviđa „Tijek ratnih operacija Drugog svjetskog rata“ a nakon toga pregled razvitka totalitarnih poredaka. Smatramo da to nikako nije logično. - smatramo da se ishodi prijedloga kurikula ni uz najveće napore ne mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Predviđene teme: Podijeljeni svijet 1945. – 1990, razvoj znanosti i tehnologije, „sukobi multinacionalnih kompanija?!“, Digitalna revolucija, Značaj svjetskih velesila , globalizacija, europske integracije, demografske promjene i migracije + Hrvatska u sastavu druge Jugoslavije (sa svom problematikom, činjenicama, osobama, događajima i procesima) + Stvaranje suverene Republike Hrvatske i Domovinski rat NIKAKO nije moguće obraditi u predviđenoj satnici. - prijedlog je sadržaje vezane uz Europske integracije (povijest Europske unije, zajednice u kojoj danas živimo i kojoj pripadamo), stvaranje suverene Republike Hrvatske (Domovinski rat) i izazove suvremenoga svijeta prebaciti u četvrtu godinu (35 sati). - time bi postigli ostvarenje predviđenih ciljeva nastave Povijesti. Učenicima bi u pravo vrijeme, kad su u formalnom dijelu školovanja najzreliji, na najprimjereniji način promišljali o događajima, osobama i procesima suvremenoga svijeta. dakle naš je prijedlog: prvi razred (35 sati): I. UVOD U NASTAVU POVIJESTI U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA II. Antički temelji suvremenoga svijeta III. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU IV. HRVATSKA U SKLOPU SREDNJOVJEKOVNOG UGARSKO-HRVATSKOG KRALJEVSTVA V. HRVATSKE ZEMLJE U KONTEKSTU EUROPSKE POVIJESTI RANOG NOVOG VIJEKA (1500. – 1800. G.) drugi razred (35 sati): I. HRVATSKA U DOBA OBLIKOVANJA NACIJA I NACIONALNIH DRŽAVA II. HRVATSKA i SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA treći razred (35 sati): I. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA II. EUROPA I SVIJET NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA III. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJE četvrti razred (35 sati): I. EUROPSKE INTEGRACIJE II. STVARANJE SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE I DOMOVINSKI RAT III. IZAZOVI SUVREMENOGA SVIJETA Nije prihvaćen Nastavnici kroz izborne teme mogu izdvojiti određene sadržaje iz prapovijesti i antike na našim prostorima. Slijed nastavnih tema nije propisan nego se nastavnicima daje sloboda u provedbi kurikula pa temeljem toga razvoj totalitarizama moguće je staviti i na sam početak trećega razreda kako je predviđeno u sadržaju I.1. za treću godinu učenja. Navedene izborne teme mogu se izvoditi kao uvod u obvezni sadržaj i dodatno proširivanje obveznog sadržaja. Pregled razvitka totalitarnih režima je predviđen za početak 3. razreda kao uvod u razumijevanje Drugog svjetskog rata. Ove teme nisu nikako nastavne jedinice, već prijedlozi teme. Preporučljivo je njihovo međusobno povezivanje, što vodi prema konceptu povijesne perspektive.
51 SANJA HRENAR GOSTREC PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se s prijedlogom kurikula za nastavni predmet Povijest za strukovne škole i smatram ga nedostatnim i degradirajućim za učenike. Više od 70% učenika srednjih škola pohađa strukovne škole te ne smiju biti zakinuti za stvaranje svijesti o vlastitom kulturnom naslijeđu i identitetu. Nacionalna povijest neodvojiva je od europskog i globalnog konteksta koji su izravno oblikovali samosvijest nacionalnog bitka i suvremene političke odnose s najbližim susjedima, što je posebno važno za učenike četverogodišnjih i petogodišnjih programa (4.2). Odlučno se protivim izbacivanju tema prapovijesti i antike na prostoru hrvatskih zemalja, tj. njihovom pretvaranju u neobavezne izborne teme budući da je navedena baština sastavni dio identiteta kulturne promidžbe. Profesionalno smatram apsolutno neprovedivim poučavanje suvremene svjetske i nacinalne povijesti samo u drugom i trećem razredu, posebno stoga što se upravo u ovom periodu formira suvremeni nacionalni identitet i regionalni odnosi koji nas opterećuju sve do danas. Ovakav pristup će u konačnici dovesti do izbacivanja bitnih sadržaja, koncepata i perspektiva iz godišnjeg plana i programa rada upravo zbog njegove prenatrpanosti, opterećenja učenika i male satnice. Stoga predlažem povećanje satnice povijesti i poučavanje 20. stoljeća u 4. razredu. Ukratko, trenutni prijedlog kurkula smatram degradirajućim za učenike strukovnih škola jer iz zakida za suvremenet pristupe i spoznaje, usporedbe procesa i samostalne osobne zaključke. Na ovaj način predmet Povijesti će stvoriti običnu frustraciju zbog prenatrpanosti plana, nesnalaženja u šumi pojmova bez jasnog razlikovanja i dublje analize, te izostanka ikakve smislene spoznaje. Povijest je jedini predmet koji u sebi spaja spoznaje o društvu, politici, ekonomiji, psihologiji, sociologiji, materinjem jeziku i geografiji. Poučavanjem na predloženi način stvorit će se sve ono što obrazovani slobodnomisleći i domoljubno orjentirani građani Hrvatske i Europe definitivno nisu. Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda.
52 JELENA VUKOSAVLJEVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, smatram da prijedlog novog kurikuluma za nastavni predmet povijesti donosi izmjene, ali da one ne donose značajnije promjene u odnosu na ranije objavljeni prijedlog. Do sada su učenici koji pohađaju strukovna zanimanja uglavnom imali povijest samo dvije godine (po dva sata tjedno). Gradivo je znatno smanjeno od onoga u gimnazijama, ali je nudilo osnovna znanja o razvoju prošlosti ljudskog društva, omogućavalo razvoj retoričkih vještina te kritičkog mišljenja i samostalnog zaključivanja. Novim strukovnim kurikulumom, nastava povijesti se reducira na znatno manji opseg gradiva i samo jedan sat tjedno kroz tri godine učenja, što dodatno onemogućava razvojni proces koji uključuje stjecanje znanja o povijesnim procesima i njihovom utjecaju na današnja događanja. Učenici kroz ovaj period učenja povijesti neće biti u mogućnosti usvojiti nastavne ishode, razvijati komunikacijske vještine i samostalno rasuđivanje. Bez osnovnih saznanja o svjetskim povijesnim događanjima, otežava se proces razvoja istraživačkih vještina, upoznavanje s značenjem analize i sinteze podataka, te kako uspostaviti kritički odnos prema informacijama iz društvene sredini ali i kroz medije. Upravo je povijest, nastavni predmet koji usmjerava učenike prema vrijednostima povijesne i kulturne baštine, razumijevanju socijalnih i političkih promjena i procesa u svijetu i Hrvatskoj, te razvoju nacionalne svijesti i identiteta. Smanjivanjem nastave povijesti na jedan sat tjedno kroz tri godine učenja onemogućava se proces kontinuiranog učenja i rada mladih ljudi. Stoga, smatram da je potrebno omogućiti učenicima šire znanje i duži period učenja. Srdačan pozdrav, Jelena Vukosavljević Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
53 IRENA SULIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se s prijedlogom kurikula nastavnog predmeta povijest za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju. Smatram da se na taj način smanjuje kvaliteta nastave povijesti. 70% učenika pohađa strukovne škole i svi oni imaju pravo na cjelovito obrazovanje. Predloženi kurikul za 3. razred strukovnih škola nikako nije moguće provesti. Ne postoji način da se u 35 sati kvalitetno obradi preopširna tematika koja obuhvaća razdoblje Drugog svjetskog rata, poslijeratno razdoblje, probleme suvremenog svijeta, razdoblje Domovinskog rata i suvremene Hrvatske. Predlažem da se zadrži dosadašnja minimalna satnica nastave povijesti u 4.2 smjerovima. Zadržavanje dosadašnje satnice bi bilo moguće ukoliko bi se podijelilo gradivo 3. razreda i uvelo učenje povijesti i u 4. razredu strukovnih škola kada su učenici već formirani mladi ljudi sposobni kritički promišljati i donositi zaključke vezane za događaje, osobe i pojmove suvremenog svijeta. Na takav način bi bili ostvareni svi zadani ishodi učenja povijesti. Lijepi pozdrav Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
54 KSENIJA LJUBIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, smatram kako bi u strukovnim školama bilo izuzetno korisno učiti Povijest tijekom sve četiri godine iz nekoliko razloga. Prvi je razlog taj da učenje nastavnog predmeta Povijesti tijekom četiri godine omogućuje učenicima bolje razumijevanje povezanosti prošlih i sadašnjih događaja, što im pomaže u shvaćanju kako se društvo razvijalo i oblikovalo te kako povijest utječe na suvremeni svijet. Nadalje, učenje Povijesti u četverogodišnjem ciklusu omogućuje učenicima bolje razumijevanje važnosti povijesnog konteksta za njihov osobni život i profesionalnu karijeru. Dugotrajnim učenjem učenici ne samo da usvajaju činjenice, nego također razvijaju sposobnost kritičkog razmišljanja o današnjim društvenim pitanjima. Četverogodišnje učenje učenicima bi pružilo više vremena za usvajanje složenijih povijesnih koncepata i njihovih međusobnih veza, što omogućuje dublje razumijevanje uzročno-posljedičnih odnosa te stvaranje širokog povijesnog okvira. Smatram da bi produženo učenje Povijesti tijekom četiri godine učenicima omogućilo sveobuhvatno obrazovanje koje će im pomoći postati kritički razmišljajući i informirani pojedinci. Lijep pozdrav! Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
55 MARIN LJUBAS PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani/a, ne slažem se s prijedlogom kurikula za nastavni predmet Povijest za strukovne škole i smatram ga nedostatnim, šikanirajućim i degradirajućim za učenike. Više od 70% učenika srednjih škola pohađa upravo strukovne škole, zbog čega ne smiju biti zakinuti za suvremene spoznaje i metode poučavanja povijesti, kao ni stvaranje svijesti o vlastitom kulturnom naslijeđu i identitetu. Nacionalna povijest neodvojiva je od europskog i globalnog konteksta koji su izravno oblikovali samosvijest nacionalnog bitka i suvremene političke odnose s najbližim susjedima, što je posebno važno za učenike četverogodišnjih i petogodišnjih programa (4.2). Odlučno se protivim izbacivanju tema prapovijesti i antike na prostoru hrvatskih zemalja, tj. njihovom pretvaranju u neobavezne izborne teme budući da je navedena baština sastavni dio identiteta kulturne promidžbe. Profesionalno smatram apsolutno neprovedivim poučavanje suvremene svjetske i nacinalne povijesti samo u drugom i trećem razredu, posebno stoga što se upravo u ovom periodu formira suvremeni nacionalni identitet i regionalni odnosi koji nas opterećuju sve do danas. Ovakav pristup će u konačnici dovesti do izbacivanja bitnih sadržaja, koncepata i perspektiva iz godišnjeg plana i programa rada upravo zbog njegove prenatrpanosti, opterećenja učenika i male satnice. Stoga predlažem povećanje satnice povijesti i poučavanje 20. stoljeća u 4. razredu. Ukratko, trenutni prijedlog kurkula smatram degradirajućim za učenike strukovnih škola jer iz zakida za suvremenet pristupe i spoznaje, usporedbe procesa i samostalne osobne zaključke. Na ovaj način predmet Povijesti će stvoriti običnu frustraciju zbog prenatrpanosti plana, nesnalaženja u šumi pojmova bez jasnog razlikovanja i dublje analize, te izostanka ikakve smislene spoznaje. Povijest je jedini predmet koji u sebi spaja spoznaje o društvu, politici, ekonomiji, psihologiji, sociologiji, materinjem jeziku i geografiji. Poučavanjem na predloženi način stvorit će se sve ono što obrazovani slobodnomisleći i domoljubno orjentirani građani Hrvatske i Europe definitivno nisu. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda.
56 BARBARA PLEIĆ TOMIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Nisam nastavnica povijesti, ali slažem se s procjenom kolega i kolegica o važnosti nastave povijesti u kurikulu strukovnih škola te zadržavanju postojeće satnice od 4 sata i 8 CSVET bodova. Kao što je navela jedna kolegica, "Planirani ishodi se mogu ostvariti u za to odgovarajućem okviru koji od početka predlažemo, a to je da se niti satnicom, niti sadržajima ne marginalizira predmet koji srednjoškolcima služi kao alat za razvoj kritičkog mišljenja, demokratičnosti, pluralizma, empatije, osobnog i kolektivnog identiteta." Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
57 HELENA JILEK KUBALEK PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se s prijedlogom kurikula nastavnog predmeta Povijest za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju. U uvodnom dijelu je navedeno da "prema NOK-u društveno-humanističko područje pridonosi razvoju učenika kao samostalnih i odgovornih osoba, pojedinaca i građana koji će biti sposobni razumjeti i kritički promišljati položaj i ulogu čovjeka u suvremenomu svijetu, aktivno sudjelovati u društvenomu, kulturnomu, gospodarskomu i političkomu razvoju vlastitoga društva, s posebnom odgovornošću za njegov demokratski razvoj...", a navedeno nije moguće ostvariti prema predloženom sadržaju u predloženoj satnici. Stoga predlažem da se poveća broj sati tj. da se gradivo 3. razreda podijeli te da se uvede učenje povijesti jedan sat tjedno i u 4. razredu srednjoškolskog strukovnog obrazovanja kako bi zaista i u praksi bilo vremena ostvariti zadane ishode učenja. Za sada je nesrazmjer između sadržaja i predviđenih sati za obradu istog - nepremostiv. Još jednom apeliram, kao nastavnica iz prakse s višedesetljetnim iskustvom rada u strukovnoj školi, da uvažite mišljenje praktičara iz struke! Naša djeca to zaslužuju, SVA! Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda.
58 MARTINA PAČANDI PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, ne slažem se s Nacrtom prijedloga kurikula Povijesti za strukovno obrazovanje. Smatram da se satnica Povijesti u strukovnim školama ne smije rezati jer učenici strukovnih škola imaju pravo na cjelovito i kvalietno učenje povijesti. Rezanjem satnice Povijesti može se dovesti do slabijeg obrazovanja učenika. Smatram da bi se povijest morala podučavati po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu. Dio gradiva predviđenog za treći razred treba se prebaciti na četvrti razred (Europske integracije, Stvaranje suverene Republike Hrvatske i Domovinski rat, Izazovi suvremenoga svijeta) jer nema dovoljno vremena za obraditi teme poput Domovinskog rata. Lijep pozdrav Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
59 VALERIJA TURK-PRESEČKI PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, Predlažem sljedeće dorade u prijedlogu Kurikuluma Povijesti za strukovne škole: 1. U uvodnom poglavlju društveno-humanističko područje navodi se struktura DHP područja. Nije jasno zašto su uklonjeni filozofija, logika, geografija i politika i gospodarstvo, predmeti koji pripadaju DHP-u i s kojima je nastava Povijesti u korelaciji kako je detaljno opisano u poglavlju E. 2. U poglavlju svrha i opis predmeta navodi se na više mjesta sintagma prepoznavanje problematike (poglavlje A i B). U suvremenoj nastavnoj praksi učenici trebaju steći sposobnost da kritički propituju iskustva u prošlosti i u svojoj sadašnjosti donose odluke u čemu je nastava Povijesti od velikog obrazovnog značaja. Predlažem da se prepoznavanje problematike preinači u rješavanje problema. 3. U poglavlju B predlažem da se rečenica kako je „temeljna vještina na koju se nadograđuju sve druge vještine poznavanje sadržaja“ preinači uklanjanjem riječi vještina jer faktografsko znanje nije vještina kao što su postavljanje pitanja, oblikovanje odgovora i argumentacije, traženje dokaza i rad na izvorima, odnosno sve vještine koje uključuju razumijevanje pročitanog, postavljanja pitanja o izvoru, znanje o metodama kojima pristupamo izvoru, analizu, interpretaciju i argumentaciju. 4. U poglavlju D odgojno-obrazovni ishodi navodi se kako su sadržaji složeni po temama. Iz popisa tema za razinu 4.1. sukladno navedenom propisano je čak 37 nastavnih tema uključujući i prijedlog izbornih tema prema odabiru nastavnika. Nadala sam se da će barem strukovni kurikulum, ako već nije kurikulum za osnovne škole i gimnazije, omogućiti veću slobodu i autonomiju nastavnicima u oblikovanju tema, no izgleda da su nam najbolji primjeri europskih i svjetskih kurikuluma do daljnjega nedohvatljivi pa ću se zadržati na komentiranju tema u prijedlogu. Navedeni broj tema (37) i propisane ishode nemoguće je realizirati na nastavi ispunjavajući sve što je propisano u preostalom dijelu kurikuluma, a uključuje razvijanje konceptualnog razumijevanja, aktivno i suradničko učenje, kritičko i kreativno mišljenje te razvoj komunikacijskih vještina. Povećani broj tema još će više vratiti nastavu Povijesti u tradicionalno poučavanje prema kojem je nastavnik prisiljen pretrčavati po gradivu bez dovoljno vremena da se posveti dubinskoj i kvalitetnoj nastavi. Želimo li da naši učenici uče zato da nauče propisani sadržaj ili zato da uoče određene principe i raspravljaju o povijesnoj problematici? Predlažem da stručna radna skupina pokuša okrupniti teme za razinu 4.1. i 4.2. te smanjiti broj propisanih tema jer je ovo doista u nastavnoj praksi neizvedivo. Također smatram da bi prapovijest i antičku povijest trebalo vratiti u obavezni sadržaj jer i ova razdoblja čine dio nacionalne povijesti. 5. Broj tema za razinu 4.2. s pripadajućim o.-o. ishodima još je veći sadržajem od razine 4.1. Prema prijedlogu satnice (3 godine učenja po 1 sat tjedno), isti je nemoguće realizirati jer se u GIK-u trebaju planirati osim obrade i sati vrednovanja. Slažem se s mišljenjem kolegica i kolega koji su već ostavili komentar i predlažem da se nastava Povijesti za razinu 4.2. uvede i u četvrtom razredu 1 nastavni sat tjedno kako bi se omogućili primjereni uvjeti za učenje i poučavanje. Djelomično prihvaćen Navedeno pod brojem 1 je dodano u uvodno poglavlje. Geografija pripada prirodoslovnom području. Jednako tako u dijelu suvremene didaktike povijesti svrha nastave Povijesti određuje se razvijanjem svijesti o povijesti. Dakle, postoje različite “suvremene nastavne prakse” i pristupi nastavi Povijesti. U suvremenoj stručnoj literaturi vodi se rasprava treba li poznavanje sadržaja promatrati kao “vještinu” tj. sposobnost razumijevanja, prepoznavanja problematike i primjene znanja o određenom sadržaju (Sachkompetenz) ili “znanje” (Sachwissen) gdje bi naglasak bio na samom “faktografskom znanju”. Postoje različiti modeli i kurikularni pristupi toj problematici. U tekstu je jasno istaknuto da “poznavanje povijesnih sadržaja …” nikako ne podrazumijeva plošnu usvojenost sadržaja nego da to podrazumijeva cijeli niz vještina i drugih misaonih operacija koje omogućuju primjenu i korištenje znanja u različitim kontekstima. Nastavnik ima slobodu oblikovanja i povezivanja propisanog sadržaja, kao i slobodu u odabiru ili prijedlogu izbornih tema te načinu izvođenja nastave dok god prati i ostvaruje očekivane ishode prema kurikulu. Teme iz antike moguće je ostvariti kroz izborne teme koje se mogu u ishodima povezati. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncept povijesne perspektive.
60 ZRINKA SMOLJANOVIĆ BABURICA PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Smatram da ponuđeni prijedlog nastavnog predmeta Povijest nije dobar te u zadanoj satnici nije moguće ostvariti sve predviđene ishode, pogotovo u trećem razredu. Sadržaji i način izvođenja nastave Povijesti su od iznimnog značenja za naše društvo i trebaju obuhvaćati hrvatsku povijest u cjelini unutar europskog i svjetskog konteksta koji nedostaje u nacrtu prijedloga kurikula . Planirane teme u trećem razredu su prevažne da bi se svele na natuknice. Učenici trebaju razumjeti temeljne vrijednosti Europe, demokracije, ljudskih prava i sloboda te razviti kompetencije potrebne za život u multikulturnom društvu. Tema Domovinski rat je ponovo u prijedlogu na nezahvalnom mjestu, na kraju školske godine, kada su učenici opterećeni završnim ispitima i odgovaranjima. Smatram da se navedeni propusti trebaju ispraviti prema prijedlozima koje su ostavili odsjeci za Povijest Filozofskih fakulteta počevši od toga da se osigura dosadašnja satnica nastave povijesti u četverogodišnjim 4.2 zanimanjima ( minimalno 140 školskih sati). Nastava Povijesti je zamišljena kao samostalan predmet i nije obavezan dio strukovnih modula pa njezina satnica u 4.2 smjerovima treba biti ukupno 4 sata i 8 CSVE-t bodova, (ne kako je sada predloženo 6). U dosadašnjim savjetovanjima i u aktualnom savjetovanju kolege su se orijentirale prema traženju rješenja . Nejasno je zašto ne želite usvojiti mišljenje struke koje je argumentirano. Prijedlog: sadržaje vezane uz Europske integracije (povijest Europske unije, zajednice u kojoj danas živimo i kojoj pripadamo), stvaranje suverene Republike Hrvatske (Domovinski rat) i izazove suvremenoga svijeta prebaciti u četvrtu godinu (35 sati). Time bi postigli ostvarenje predviđenih ciljeva nastave povijesti. Učenicima bi u pravo vrijeme, kad su u formalnom dijelu školovanja najzreliji, na najprimjereniji način promišljali o događajima, osobama i procesima suvremenoga svijeta. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncept povijesne perspektive.
61 SANJA SARIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, smatram da je Nacrt prijedloga kurikula nastavnog predmeta Povijest za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju za razinu 4.2 potrebno doraditi tako da se kompleksni sadržaji drugog i trećeg razreda rasterete i prebace u četvrtu godinu, čime bi i ostvarenenost zadanih ishoda bila bolja. U četvrtom razredu učenici će biti spremniji primjerenije promišljati i kritički vrednovati događaje suvremenoga svijeta kao zreliji mladi ljudi. Također, Saborski je odbor za obrazovanje odlučio da satnica povijesti treba ostati ista kao što je bila do sada što znači u 4.2 smjerovima treba biti ukupno 4 sata i 8 CSVE-t bodova. Lijep pozdrav Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
62 SILVANA KOPAJTIĆ-ZURAK PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, podržavam Nacrt prijedloga kurikula nastavnog predmeta Povijest za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
63 MARKUS PILIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, cijenjeni komentatori su sve napisali. Argumenti za povećanje satnice su jasni i čvrsti. Ukoliko ih ne prihvatite, raste vjerojatnost da ćemo jednoga dana zaista vratiti Višeslavovu krstionicu. Lijep pozdrav Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
64 IVANA TEPIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, učenicima četverogodišnjih strukovnih smjerova se ne bi smjela smanjivati kvaliteta nastave povijesti. Bez poznavanja svjetske povijesti nemoguće je pojmiti hrvatsku povijest. Kako radna skupina nije uvažila odluke najviših tijela Republike Hrvatske o očuvanju postojeće satnice Povijesti u strukovnom obrazovanju predlažem da se to promijeni i zadrži minimalnu satnicu koju je nastava povijesti u 4.2 smjerovima imala dosad. Razlog za to jest što se nastava ne može odraditi u praksi ako za to nema ni prostora ni vremena. Skraćivanjem nastave povijesti može se dovesti samo do slabijeg obrazovanja, a ne do ostvarenja ciljeva koji bi učenike pripremio za sudjelovanje u životu kao građana. Stoga je smanjenje opsega nastave povijesti štetno za cijelo društvo. Kako 70 % učenika pohađa strukovne škole imaju pravo na cjelovito obrazovanje kako bi ravnopravno mogli sudjelovati u društvenim procesima kao angažirani i misleći građani. Saborski odbor za obrazovanje odlučio je da satnica povijesti treba ostati ista kao što je bila do sada što znači u 4.2 smjerovima treba biti ukupno 4 sata i 8 CSVE-t bodova. Molim MZOM da se navedeni prijedlog uvaži kao i odluke Saborskog tijela za obrazovanje, HAZU, odsjeka za povijest svih fakulteta u RH, HMDCDR-a, nastavnika povijesti. Zahvaljujem i lijep pozdrav! Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
65 STJEPAN MARKOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, pozdravljam pozitivne promjene u kurikulumu nastave povijesti u strukovnim školama. U prijedlogu kurikuluma za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola predlažem uvođenje teme u kojoj će biti obrađena antička povijest na kojoj se temelji zapadno -europska kultura i civilizacija. Ostale predložene teme prihvatljive su, a pozdravljam i prijedlog tema u drugom razredu. Međutim, smatram kako predloženi kurikulum za treći razred nije moguće provesti. Razdoblje Drugoga svjetskog rata u svijetu i Hrvatskoj, poslijeratno uređivanje i problemi suvremenog svijeta te Domovinski rat i suvremena Hrvatska nije moguće učenicima kvalitetno prikazati u predloženih 35 sati nastave. Temeljem dugogodišnjeg rada u prosvjeti, ali i sudjelovanja u Domovinskom ratu, odgovorno tvrdim kako je znanje naših učenika o ovoj temi nedostatno, pa i površno. Tematika Domovinskog rata u pravilu se obrađuje na kraju nastavne godine, kako u osnovnim tako i u srednjim školama, kada su učenici pritisnuti brojnim drugim obvezama (uspjehom u osmom razredu, ispitima, zadaćama iz predmeta struke koje kolege predstavljaju važnijom od općih predmeta) . Prijedlog novog kurikuluma nastave Povijesti u strukovnim školama ponovno stvara pritisak na proučavanje teme o Domovinskom ratu i suvremenoj Republici Hrvatskoj. Kako bi to napokon razriješili, predlažem učenje tema o suvremenom svijetu, socijalističkoj Jugoslaviji i stvaranju i obrani Republike Hrvatske u četvrtom razredu strukovnih škola u trajanju od 35 sati. Domovinski rat jedna je od najsvjetlijih stranica hrvatske povijesti i zaslužuje pomno proučavanje u vremenu zrelosti naših učenika. Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncept povijesne perspektive.
66 GORAN KOMERIČKI PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, učenicima četverogodišnjih strukovnih smjerova nastava povijesti ne bi se smjela smanjivati u satnici s dosadašnjih 4 sata učenja (dva sata godišnje u prva dva razreda) na 3 sata ukupno (jedan sat godišnje u prva tri razreda), a pogotovo u dosadašnjem programu Hotelijersko-turistički tehničar (HTT) koji je imao dva sata učenja povijesti u prve tri godine (dakle 6 sati ukupno) što se sada zamjenjuje s kvalifikacijom Turistički tehničar destinacije koji će imati istih 3 sata učenja povijesti ukupno, a to je posebno nedopustivo obzirom da je povijest neodvojivi dio turističke ponude, a niti jedan dodatni modul koji je ponuđen od Agencije za strukovno obrazovanje nema u svojem temelju učenje povijesti povijest kojim bi se ovaj gubitak potrebnog znanja i ishoda kod učenika tog smjera mogao nadoknaditi. Općenito, za sve strukovne škole ne bi se smjela smanjivati kvaliteta njihovoj općeg obrazovanja čega je temelje nastava povijesti jer se u zapadnim zemljama na temelju provedenih istraživanja primjećuje da je manjak temeljnog znanja usvojenog u ranijoj dobi kasnije tijekom života teže nadoknaditi dok se cjeloživotno obrazovanje unutar svoje kvalifikacije provodi kontinuirano obzirom i na nova tehnička i znanstvena dostignuća pa svi stručni radnici i tako dijelove svoje kvalifikacije dobivaju i na poslu na kojem se zaposle obzirom na specifičnosti svake tvrtke. No, bez poznavanja svjetske povijesti nije moguće shvatiti niti nacionalnu povijest, kao ni razvoj načina života, demokracije i modernih tekovina društva, a uz znanje o tome, na nastavi povijesti razvija se i percepcija, povezivanje, analiziranje i zaključivanje te naracija što je dio i komunikacijsko-prezentacijskih vještina na što se u zapadnom svijetu sada stavlja temelj za obrazovanje budućnosti. Potrebno je naglasiti da je premisa da učenici uče isto gradivo u osnovnoj školi pogrešna, jer nije temelj učenja gradivo i činjenice, već razina usvojenosti gore navedenih koncepata koja ne može biti na istoj razini u osnovnoj i srednjoj školi. Na temelju argumenata profesora povijesti, Saborski odbor za znanost, obrazovanje i kulturu je odlučio da satnica povijesti treba ostati ista kao što je bila do sada, a smatram da se u obrazovnom sustavu koji želi biti dobar ta nastava treba čak i povećati. Lijep pozdrav. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Europski i svjetski kontekst nacionalnoj povijesti jasno je naznačen kroz više dijelova kurikula.
67 ANTE LALIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, učenicima četverogodišnjih strukovnih smjerova se ne bi smjela smanjivati kvaliteta nastave povijesti. Bez poznavanja svjetske povijesti nemoguće je shvatiti problematiku razvoja društva i demokracije, gospodarstva, ratova, migracija i u konačnici hrvatsku povijest. Na temelju naših argumenata Saborski odbor za znanost, obrazovanje i kulturu je odlučio da satnica povijesti treba ostati ista kao što je bila do sada. Napominjem, da je nastava Povijesti zamišljena kao samostalan predmet i da nije obavezan dio strukovnih modula pa njezina satnica u 4.2 smjerovima treba biti ukupno 4 sata i 8 CSVE-t bodova, (ne kako je sada predloženo 6). Smanjenje opsega nastave povijesti je štetno za društvo u cjelini. Srdačan pozdrav! Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Europski i svjetski kontekst nacionalnoj povijesti jasno je naznačen kroz više dijelova kurikula.
68 KARLO JERČIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, iz prijedloga je vidljivo da se nisu uvažili savjeti i preporuke nastavnika povijesti, katedri filozofskih fakulteta, HMDCDR-a, HIP-a, Hrvatskog arhivističkog drušva, Saborskog odbora za obrazovanje i HAZU-a. Za nastavu povijesti je izuzetno važno da nastava povijesti ima prostor za poučavanje. Mnogobrojni spomenici, muzeji, arhivi, lokaliteti i izložbe koji se bave temama iz prošlosti nemaju smisao i svrhu ako ih neće posjećivati mladi ljudi koji će znati i razumjeti njihov smisao. Nastava povijesti treba biti obavezan predmet sa satnicom koju je imala do sada u 4.1 i 4.2 smjerovima strukovnog obrazovanja. To je bio minimum i treba ga zadržati, ali s novim unaprijeđenim kurikulom i svim pratećim nastavnim materijalima. Nastava povijesti u refomi strukovnog obrazovanja nikako ne smije izgubiti svoju važnost. Unutar 4.2 smjerova treba predvidjeti ranijih ukupno140 sati obavezne nastave s dovoljno prostora za obradu suvremene povijesti i razdoblja Domovinskog rata. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
69 KRISTINA JERČIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Obrada gradiva prema domenama pokazala se kao iznimno loše rješenje u kurikulu za osnovnu školu i gimnazijske programe pa molim da se mnogobrojni raniji komentari po tom pitanju uvaže i gradivo koncipira prema temama. Smatram da novi koncept koji se predlaže za 4. 2 (četverogodišnja i petogodišnja strukovna zanimanja) treba izmijeniti. Ministarstvo predlaže da se nastava povijesti podučava 35 sati u prvom, drugom i trećem razredu. Teme bi se trebale prilagoditi sljedećoj satnici: po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu ili ako se tako ne može ukupno 70 sati u 3. razredu. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu. To se odnosi na razdoblje: Suvremeni svijet, razdoblje Domovinskog rata do problema suvremenog svijeta. Planirani ishodi se mogu ostvariti u za to odgovarajućem okviru koji od početka predlažemo, a to je da se niti satnicom, niti sadržajima ne marginalizira predmet koji srednjoškolcima služi kao alat za razvoj kritičkog mišljenja, demokratičnosti, pluralizma, empatije, osobnog i kolektivnog identiteta. Bez poznavanja svjetske povijesti nemoguće je shvatiti problematiku razvoja društva i demokracije, gospodarstva, ratova, migracija i u konačnici hrvatsku povijest. Učenicima 4.2 smjerova se značajno smanjuje kvaliteta nastave povijesti. Na temelju naših argumenata Saborski odbor za znanost, obrazovanje i kulturu je odlučio da satnica povijesti treba ostati ista kao što je bila do sada. Napominjemo da je nastava Povijesti zamišljena kao samostalan predmet i da nije obavezan dio strukovnih modula pa se njezina satnica u 4.2 smjerovima treba biti ukupno 4 sata i 8 CSVE-t bodova, (ne kako je sada predloženo 6). Ujedno učenicima svih onih smjerova koji su imali nastavu lokalne povijesti i kulturne baštine treba omogućiti takvu nastavu i dalje. Vrlo je važno istaknuti da je nastava povijesti i dalje smanjena u odnosu na ranije, jer se u javnosti od strane nekih pojedinaca koji rade u školama navode neistine da je upravo suprotno... i da zato njihovi predmeti imaju manju satnicu. Upravo to, Vama kao predlagateljima može poslužiti kao primjer obrasca ponašanja koji će se sigurno preliti u školske zbornice. Sadržaji nastave povijesti zbog svoje važnosti jednostavno ne smiju biti predmet pregovaranja i dogovaranja na razini školskog kurikula. To je odluka Hrvatskoga sabora, Odbora za obrazovanje znanost i kulturu. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncept povijesne perspektive.
70 KRISTINA JERČIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Nastava Povijesti je u smislu nacionalne i identitetske važnosti u rangu s nastavom Hrvatskog jezika i izuzetno pridonosi razvoju svijesti o važnosti demokracije kroz povijesno razmišljanje, kritičko promišljanje konteksta, okolnosti, osobnih i društvenih vrijednosnih načela. Pridonosi razvoju čitalačkih sposobnosti i kritičkog mišljenja, razvoju individualnog i kolektivnog identiteta i univerzalnog sustava moralnih vrijednosti. Naši učenici strukovnih škola bi trebali bi ravnopravni građani Europe i svijeta i nastava povijesti u sustavu obrazovanja nema alternativu. Treba zadržati barem onaj minimum satnice koju je nastava povijesti u 4.2 smjerovima imala do sada, jer se kurikul ne može odraditi u praksi ako za to nema niti prostora ni vremena. Kurikul ostaje samo mrtvo slovo na papiru i formalna nastava povijesti gubi svoj smisao a za neformalno učenje povijesti otvaraju se neslućene mogućnosti. U 4.2 smjerovima to je 140 sati obavezne satnice nastave Povijesti kako je odlučio i Saborski odbor za obrazovanje: Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu u Hrvatskom saboru je izrijekom na 59. sjednici u svibnju 2023., zatim u siječnju i lipnju 2024. istakao da se “iznađe rješenje s ciljem da se broj nastavnih sati povijesti kao općeobrazovnog predmeta u strukovnim školama ne smanjuje.“ Sadržaje i satnicu nastave povijesti koji su minimalno zastupljeni u srednjim strukovnim školama treba zadržati u potpunosti i unaprijediti je novim kurikulom i udžbenicima. Prijedlog koji je u savjetovanju nije u skladu s odlukom Odbora za obrazovanje znanost i kulturu, odlukom HAZU-a i svih katedri nastave povijesti u Republici Hrvatskoj koje je poslano Ministarstvu. Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je uvažio argumente da se smanjenjem satnice ne može se unaprijediti izvođenje nastave povijesti jer je velik dio problema nastao je upravo iz takvog prijedloga Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Agencija je dobila zadatak da se navedeni propust ispravi. Uočen je i niz nepravilnosti u novoj preraspodjeli satnice općeobrazovnih predmeta u kojima je došlo do iznimnog povećanja satnice pojedinih nastavnih predmeta na štetu svrhovitosti, kvalitete i smislenosti poučavanja povijesti u 4.2 smjerovima. Upravo u tim smjerovima učenici moraju imati barem onaj minimum koji su imali do sada. Promjene koje se planiraju obilježit će poučavanje nastave povijesti dugi niz godina i posljedice će biti nenadoknadive. U Hrvatskoj državi nastava povijesti se ne može prepravljati i prilagođavati unutar kratkoročnih projekata koje provode neke agencije. Svrha reforme strukovnog obrazovanja je povezati učenike sa svijetom rada, a svrha nastave povijesti je pripremiti ih za život. Obaveza RH prema prošlim i budućim generacijama je da učenicima omogući kvalitetno poučavanje povijesti u formalnom sustavu obrazovanja, u protivnom se otvaraju neograničene mogućnosti neformalnog poučavanja sa svim njihovim negativnim posljedicama koje uviđamo i danas u javnom životu. Molim MZOM, ministra Fuchsa da u ovoj iznimno važnoj situaciji u kojoj se kurikul mijenja nakon više od 25 godina uvaži stavove HAZU-a, svih katedri povijesti filozofskih fakulteta u RH, HMDCDR-a, potpisnica inicijative Stop sječi nastavi povijesti, javnosti i nastavnika jer je ovo posljednja prilika da nas sasluša. Molim da se još jednom dobro proanalizira satnica općeobrazovnih predmeta i pronađe mjesto za nastavu Povijesti kakvo je imala do sada. Kristina Jerčić Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
71 JULIJA BARUNČIĆ PLETIKOSIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Podržavamo inicijativu nastavnika povijesti, kao i preporuke svih relevantnih akademskih institucija da se nastava povijesti podučava po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu srednjih strukovnih škola. Nema razloga da se satnica nastave povijesti umanjuje, štoviše držimo kako se novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu trebaju podučavati i u četvrtom razredu. Kako i sam prijedlog kurikula nastave povijesti navodi, između ostaloga, u području C Struktura - organizacijska područja predmetnoga kurikula/domene, osnovni koncept za razvoj vještina povijesnog mišljenja odnosi se na vrijeme i prostor, odnosno izgrađuje se predodžba tijeka, slijeda i trajanja događaja i procesa u prošlosti, stoga bi učenici trebali kroz detaljnije upoznavanje svjetske i europske povijesti bolje razumjeti kontekst događaja i procesa koji su uvelike utjecali i na hrvatsku nacionalnu povijest, posebno suvremenu povijest hrvatskog naroda. Također, nastava iz predmeta politika i gospodarstvo u četverogodišnjim strukovnim školama ne može zamijeniti nastavu povijesti budući da kurikulom nije predviđeno bavljenje suvremeno poviješću, već samo političkim pojmovima. U ime Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, ravnatelj HMDCDR-a dr. Ante Nazor Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncept povijesne perspektive.
72 DANIJEL PEVEC PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, smatram da je ovakav prijedlog protivan i prema učenicima koji će ostati zakinuti za razumijevanje povijesti te prema nastavnicima koji će nažalost morati "juriti" teme jer je 35 sati u 3 godine-malo. Gubi se smisao nastave povijesti , a to je razumijevanje svijeta oko sebe, demokracije, svih građanskih i političkih pojmova. Smatram da će učenici ostati uskraćeni te će skraćivanje satnice i opsega povijesti utjecati na slabi interes mladih generalno za obrazovanje ali i na politički te društveni angažman. Sam prijedlog tema je preopsežan stoga bi trebalo i u četvrtom razredu omogućiti 35 sati povijesti. Učenici su u četvrtom razredu zreliji mladi ljudi koji mogu kvalitetnije kritički promišljati o događajima, pojmovima i osobama suvremenog svijeta. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncept povijesne perspektive.
73 KORNELIO GORIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, 70% učenika pohađa strukovne škole. Oni imaju potpuno pravo na cjelovito obrazovanje kako bi ravnopravno mogli sudjelovati u društvenim procesima kao angažirani građani. Prijedlog sadržaja/tema za 3. razred je preopsežan. Da bi se kvalitetno obradili predloženi sadržaji potrebno je povećati satnicu povijesti. Nastavu povijesti treba podučavati po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu, treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu. Tema Domovinskog rata zaslužuje i treba biti podrobnije obrađena i poučavana. Nastava povijesti je osnova za poučavanje o temama demokracije, građanskih i političkih pojmova i prava i bez povijesti se one ne mogu razumjeti, niti kao samostalan sadržaj mogu zamijeniti Povijest. RH kao mlada demokracija mora budućim generacijama omogućiti pravo da znaju svoju povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Skraćivanjem nastave povijesti može se dovesti samo do slabijeg obrazovanja, a ne do ostvarenja ciljeva koji bi učenike pripremio za sudjelovanje u životu kao građana i mislećih ljudi. Stoga je smanjenje opsega nastave povijesti štetno za cjelokupno društvo. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
74 ELVIS GAŠPARIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. nastava povijesti se treba bazirati na primjerenoj satnici bez koje sve ono što navodi kurikul gubi smisao i u praksi nije neizvedivo RH kao mlada demokracija mora budućim generacijama omogućiti pravo da znaju svoju povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncept povijesne perspektive. Eurospki i svjetski kontekst jasno je naznačen kroz kurikul.
75 RUŽICA LENĐER PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani, smatram da je potrebno povećati satnicu nastavnog predmeta Povijest za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju kako bi se svi predloženi nastavni sadržaji mogli kvalitetno obraditi i usvojiti. Teme iz suvremene hrvatske povijesti, a posebice tema Domovinskog rata, zaslužuju veći prostor i vrijeme za obradu u obrazovanju naših učenika. Predlažem da se nastava povijesti podučava po 35 nastavnih sati ne samo u prvom, drugom i trećem razredu, nego i u četvrtom razredu. U četvrtom razredu učenici će biti spremniji primjerenije promišljati i kritički vrednovati događaje suvremenoga svijeta kao zreliji mladi ljudi. Kao nastavnica povijesti izražavam sumnju i zabrinutost oko mogućnosti i uspješnosti izvođenja obrade svih predviđenih nastavnih sadržaja u satnici predviđenoj ovim Nacrtom prijedloga kurikula. Smatram da se nastavni sadržaj 3. razreda treba rasteretiti na način da se isti prebaci u 4. razred zbog iznimne važnosti tema koje su predviđene za obradu. Podsjećam, učenici strukovnih škola imaju pravo na cjelovito obrazovanje. Njihovo sazrijevanje u srednjoškolskim danima omogućava im produbljivanje, nadopunu i širenje povijesnih spoznaja. Stoga smanjivanje satnice smatram izuzetno promašenim i štetnim za njihov cjelovit razvoj. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
76 JASNA CRNEKOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. Poštovani,70% učenika pohađa strukovne škole - imaju pravo na cjelovito obrazovanje kako bi ravnopravno mogli sudjelovati u društvenim procesima kao angažirani građani. Prijedlog sadržaja/tema za 3. razred je preopsežan - da bi se kvalitetno obradili predloženi sadržaji potrebno je povećati satnicu.Nastavu povijesti treba podučava po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu, treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu. (nema dovoljno vremena za obraditi teme poput Domovinskog rata) Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
77 IVANA KOVAČ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2. 70% učenika pohađa strukovne škole - imaju pravo na cjelovito obrazovanje kako bi ravnopravno mogli sudjelovati u društvenim procesima kao angažirani građani. Prijedlog sadržaja/tema za 3. razred je preopsežan - da bi se kvalitetno obradili predloženi sadržaji potrebno je povećati satnicu.Nastavu povijesti treba podučava po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu, treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu. (nema dovoljno vremena za obraditi teme poput Domovinskog rata) Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
78 KRISTINA GOMBOŠ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., A. SVRHA I OPIS PREDMETA Hrvatska ima najmanje godina osnovnog obrazovanja pa su se neki sadržaji prebacili u srednje škole. Na koji će se način ti sadržaji kompenzirati nakon smanjivanja satnice predmeta? Povodom čega je jednima dozvoljeno čuti nešto o povijesti izvan nacionalnih okvira, a drugima se taj ključni kontekst oduzima? Prema predloženom, čini se kako je cilj ove reforme u potpunosti izbaciti sadržaje koji nisu nužno u cilju stjecanja budućih radnih kompetencija, premda imaju veliku društvenu važnost. Kao mlada demokracija moramo omogućiti poučavanje o građanskim i političkim pojmovima o povijesti civilizacije, povijest velikih sila, a ničeg svjetskog u ovom kurikulumu nema. Svaka osoba koja ide u školu mora imati neka znanja o Europi i svijetu, ne samo o nacionalnim pitanjima. Dapače, u trogodišnjim smjerovima čak ni ona nisu cjelovito pokrivena. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
79 LIDIJA DUMANČIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., A. SVRHA I OPIS PREDMETA Smatram da predložena satnica za 4. 2 smjerove nije dostatna i da bi i u četvrtom razredu trebalo osigurati 35 sati kako bi učenici imali priliku upoznati se sa sadržajima koji su neophodni za razumijevanje hrvatske suvremene povijesti, društvenih i političkih procesa i koji će učeniku omogućiti da se razvije u kritičkog i odgovornog građanina. Prihvatiti preporuku Saborskog odbora za obrazovanje, odsjeka za povijest i HAZU-a. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
80 TEA BONACA FANUKO PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, apsolutno smatram degradirajućim iznijeti prijedlog kurikula za nastavni predmet Povijest u strukovnim školama. Smatram da za pripremu građanina u demokratskom društvu u kojem želimo potaknuti aktivne građane koji imaju razvijeno kritičko mišljenje ne možete smanjivati satnicu u nastavi povijesti! Predlažem i smatram korektnim da se u 1.,2.,3. I 4. razredu strukovne škole satnica poveća, odnosno da minimalan broj sati u svakom razredu bude 35. Predloženi kurikul često smanjuje sadržaj na ključne događaje i činjenice zanemarujući dublje analize različitih procesa i pojava. Vise nastavnih sati u nastavi je potrebno kako bi učenici  produbili tematiku da bi učenicima nastava bila zanimljiva te da povezuju događaje s aktualnim događajima u svijetu. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
81 MARIN LJUBAS PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, ne slažem se s prijedlogom kurikula za nastavni predmet Povijest za strukovne škole i smatram ga nedostatnim, šikanirajućim i degradirajućim za učenike. Više od 70% učenika srednjih škola pohađa upravo strukovne škole, zbog čega ne smiju biti zakinuti za suvremene spoznaje i metode poučavanja povijesti, kao ni stvaranje svijesti o vlastitom kulturnom naslijeđu i identitetu. Nacionalna povijest neodvojiva je od europskog i globalnog konteksta koji su izravno oblikovali samosvijest nacionalnog bitka i suvremene političke odnose s najbližim susjedima, što je posebno važno za učenike četverogodišnjih i petogodišnjih programa (4.2). Odlučno se protivim izbacivanju tema prapovijesti i antike na prostoru hrvatskih zemalja, tj. njihovom pretvaranju u neobavezne izborne teme budući da je navedena baština sastavni dio identiteta kulturne promidžbe. Profesionalno smatram apsolutno neprovedivim poučavanje suvremene svjetske i nacinalne povijesti samo u drugom i trećem razredu, posebno stoga što se upravo u ovom periodu formira suvremeni nacionalni identitet i regionalni odnosi koji nas opterećuju sve do danas. Ovakav pristup će u konačnici dovesti do izbacivanja bitnih sadržaja, koncepata i perspektiva iz godišnjeg plana i programa rada upravo zbog njegove prenatrpanosti, opterećenja učenika i male satnice. Stoga predlažem povećanje satnice povijesti i poučavanje 20. stoljeća u 4. razredu. Ukratko, trenutni prijedlog kurkula smatram degradirajućim za učenike strukovnih škola jer iz zakida za suvremenet pristupe i spoznaje, usporedbe procesa i samostalne osobne zaključke. Na ovaj način predmet Povijesti će stvoriti običnu frustraciju zbog prenatrpanosti plana, nesnalaženja u šumi pojmova bez jasnog razlikovanja i dublje analize, te izostanka ikakve smislene spoznaje. Povijest je jedini predmet koji u sebi spaja spoznaje o društvu, politici, ekonomiji, psihologiji, sociologiji, materinjem jeziku i geografiji. Poučavanjem na predloženi način stvorit će se sve ono što obrazovani slobodnomisleći i domoljubno orjentirani građani Hrvatske i Europe definitivno nisu. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
82 GORANA VIDOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, ne razumijem zašto radna skupina nije uvažila odluke najviših tijela RH i mišljenje struke o očuvanju satnice Povijesti. Ne znam ni zašto postoje savjetovanja ako se ignoriraju izneseni argumenti. Mogu samo ponoviti prethodno izrečeno mišljenje: učenici strukovnih škola kojih je 70% imaju pravo na ravnopravno cjelovito obrazovanje koje će izgubiti ukoliko se smanji satnica Povijesti. Budući da je Povijest jedini humanistički predmet u strukovnim školama, smanjenje satnice Povijesti je štetno za cjelokupno društvo. Satnicu Povijesti treba pojačati, a nipošto smanjiti i zbog njegovanja kritičkog razmišljanja te proaktivnog društvenog djelovanja koje je iznimno važno u razvijenim društvima i demokracijama. Povijest je i čuvarica nacionalnog identiteta koji njegujemo, ali ga i smještamo u kontekst ostalih civilizacija i društvenih zbivanja. Osobno mogu reći da i u postojećoj satnici imam ubrzani tempo obrade nastavnih jedinica i ne vidim načina da u slučaju smanjenja satnice gradivo obrađujem ikako drugačije osim površno i nekvalitetno. Ako je povijest učiteljica života, kome je u interesu degradirati istu? Apeliram još jednom na razum i nadam se da će ovo ipak netko pročitati i uvažiti. Srdačan pozdrav! Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
83 HELENA JILEK KUBALEK PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, pod svrhu i opis predmeta između ostalog navodite da "...na temelju znanja i vještina stečenih kroz nastavu Povijesti učenik se kao odgovoran politički subjekt lakše, smislenije i angažiranije uključuje u društveni život lokalne zajednice. Kao aktivni građanin prepoznaje vrijednost solidarnosti, kritički promišlja o društvu, spreman je sudjelovati u gospodarstvu i doprinositi dobrobiti zajednice..." s čime se u potpunosti slažem! ALI, za postizanje navedenog potrebno je omogućiti nastavnicima dovoljno vremena da metodički kvalitetno obrade sadržaj. Predviđen broj sati NIJE dovoljan te stoga tražimo da nam omogućite dovoljan broj nastavnih sati dodavanjem još jedne godine učenja povijesti u 4. razredu također po jedan sat tjedno. Suvremena povijest koja bi se u tom slučaju obrađivala u 4. razredu srednje škole pripremila bi učenike i učenice srednjih strukovnih škola za aktivno građanstvo koje doprinosi dobrobiti zajednice. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
84 DRAŽEN REBERNIŠAK PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., A. SVRHA I OPIS PREDMETA Mladima je danas potrebno sve više dodatnih kompetencija za život u suvremenom društvu. Povijest kao predmet potrebna je za bolje razumijevanje političkih prilika u svojoj domovini. Onaj koji ne poznaje svoju nacionalnu povijest ne može se boriti za svoje prava koja je imao prije. Znači poznavanje povijesti važno za sve ljudi u našoj domovini. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
85 ANTE LALIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, u srednjim strukovnim školama je 70 % učenika koji zaslužuju imati cjelovito obrazovanje koje će ih pripremiti za sudjelovanje u životu kao građana i mislećih ljudi. U kurikulu za osnovnu školu i gimnazijske programe se obrada gradiva prema domenama već pokazala kao uistinu loše rješenje pa molim da se u svezi s time uvaže prijašnji brojni komentari i gradivo koncipira prema temama. Teme bi se trebale prilagoditi sljedećoj satnici: po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu ili ako se tako ne može ukupno 70 sati u 3. razredu. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu. To se odnosi na razdoblje Domovinskog rata koji itekako zaslužuje biti detaljnije obrađeno. Planirani ishodi se mogu ostvariti u za to odgovarajućem okviru koji od početka predlažemo, a to je da se niti satnicom, niti sadržajima ne marginalizira predmet koji srednjoškolcima strukovnih škola služi kao alat za razvoj kritičkog mišljenja, demokratičnosti, pluralizma, empatije, osobnog i kolektivnog identiteta. Molim da se još jednom dobro proanalizira satnica općeobrazovnih predmeta i pronađe mjesto za nastavu Povijesti kakvo je imala do sada. Srdačan pozdrav! Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
86 KRISTINA JERČIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, nastava Povijesti je do sada bila minimalno zastupljena u srednjim strukovnim zanimanjima. Satnica je novim prijedlogom nedostatna za sadržaje koji su predviđeni u 4.2 smjerovima. Vrlo je važno da se zadrži postojeća satnica Povijesti u novom kurikulu kako bi on bio usmjerenim prema učeniku, prema njegovim kompentencijama i interesima. Učenici strukovnih škola vole učiti povijest i potrebno im je poznavanje povijesnih procesa, događaja i razvoj povijesnog mišljenja kao i svim ostalim srednjoškolcima. Zadatak strukovnog obrazovanja je da im pruži struku i cjelovito obrazovanje. ASOO je u potpunosti zanemario ovaj drugi dio i u startu reforme marginalizirao nastavu Povijesti. Saborski odbor za obrazovanje je tražio da se to ispravi. Molim da predlagatelj reforme uvidi propuste koji su prouzročili niz nelogičnosti jer učenici srednjih strukovnih škola 4.2 smjerova satnicom nekih općeobrazovnih predmeta trebaju biti kao gimnazijalci, dok im drugi sadržaji "ne trebaju" jer su ih već učili, iako ih pomno uče gimnazijalci. Problem je nastao u krojenju satnice općeobrazovnih predmeta koja je učinjena prema uravnilovci ne uvažavajući specifičnosti pojedinih strukovnih smjerova koji jednostavno zahtijevaju različite odnose općeobrazovnih sadržaja u odnosu na neke druge strukovne smjerove. Zbog svojih sadržaja nastava povijesti je izuzetno važna u srednjoj školi, o tome su u prošlom savjetovanju pisali svi stručnjaci sa fakulteta. Učenici u RH prolaze najkraće osnovno obrazovanje u EU i do sada se taj manjak nadoknađivao u srednjoj školi. Skraćivanjem nastave povijesti u srednjoj strukovnoj školi može se dovesti samo do slabijeg obrazovanja, a ne do ostvarenja ciljeva koji bi učenike pripremio za sudjelovanje u životu kao građana i mislećih ljudi. Stoga je smanjenje opsega i satnice nastave povijesti štetno za cjelokupno društvo. Prema predviđenoj satnici u 4.2 smjerovima nastava povijesti postaje predmet ispod razine izbornoga predmeta poput vjeronauka i etike koji će u budućnosti imati više prostora za poučavanje u srednjem strukovnom obrazovanju od nastave povijesti. Pozdravljam prijedlog da se nastava odvija kroz više školskih godina po jedan nastavni sat ako ne može drugačije, međutim prijedlog sadržaja/tema za 3. razred je ne može se ostvariti u predviđenoj satnici. Da bi se kvalitetno obradili predloženi sadržaji potrebno je povećati satnicu. Tražim da se nastava povijesti podučava po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu, treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu. (nema dovoljno vremena za obraditi teme poput Domovinskog rata) Nastava povijesti je osnova za poučavanje o temama demokracije, građanskih i političkih pojmova i prava i bez povijesti se one ne mogu razumjeti. RH kao mlada demokracija mora budućim generacijama omogućiti pravo da znaju svoju povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Dakle, bilo kakvo obrazovanje o demokratskim i političkim pravima nema nikakvu podlogu bez nastave povijesti koja obuhvaća cjelovitu povijest za 4.2 smjerove i može se odraditi u za to primjerenoj satnici. Jednostavno, smanjenje satnice vodi prema smanjenju kvalitete. Kurikul ostaje mrtvo slovo na papiru bez satnice i novih nastavnih materijala za učenike. Mislim da je jako potrebno osvijestiti koliko pozitivan može biti učinak dobro osmišljene nastave povijesti za naše društvo u cjelini. Naši prijedlozi i komentari nakon pročitanog kurikula su: prvi razred (35 sati) - pozdravljamo „uvod u nastavu povijesti u srednjim strukovnim školama“ mnogima nije jasna uloga Povijesti u suvremenom društvu. Smatraju je gomilom suhoparnih, nepotrebnih podataka i zbog toga je važno učenike strukovnih škola podsjetiti na povijest kao znanost, školski predmet i njegovu/njenu ulogu u životu pojedinca i zajednice. - kurukul nakon toga preskače početke razvitka čovječanstva, prve civilizacije i razdoblje Antike što može predstavljati problem u razumijevanju gradiva koje slijedi. Današnje europske vrijednosti začete su u tom razdoblju. - pozdravljamo kronološki slijed tematskih cjelina (Hrvatska u ranom srednjem vijeku, Hrvatska u sklopu srednjovjekovnog Ugarsko-hrvatskoga kraljevstva, Hrvatske zemlje u kontekstu europske povijesti ranoga srednjega vijeka (do 1800.g.) - Napominjemo da je to gradivo koje se prema sadašnjem programu obrađuje u dvostruko većoj satnici prvog razreda (70 sati, za razliku od 35 koje predviđa prijedlog kurikula). - neke od izbornih tema nisu u skladu s predloženim „sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda raspoređenih prema tematskim cjelinama i domenama“: (Antička baština u mom kraju, Poznati hrvatski izumitelji do 19. stoljeća, Antička i ranokršćanska baština na hrvatskom prostoru.) - smatramo da se unatoč „izbacivanju“ razdoblja prapovijesti i staroga vijeka, ishodi prijedloga kurikula ne mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Učenici će biti teško (nemoguće?) povezati dobivene činjenice, uočiti procese, pronaći uzroke i posljedice. drugi razred (35 sati) - prijedlog kurikula drugi razred započinje sadržajima predviđenim u sadašnjem drugom razredu strukovnih programa i seže do II. sv. rata. - u prijedlogu kurikula drugog razreda nedostaje pregled razvitka totalitarnih poredaka bez kojih je nemoguće razumjeti daljnje događaje i procese. Dakle bez razvitka komunizma, fašizma, nacizma, militarizacije, ali zato je čitava jedna tema posvećena „odjecima modernizma u hrvatskoj umjetnosti i kulturi. - smatramo da se ishodi prijedloga kurikula uz velike napore mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Učenicima će bez pregleda razvitka totalitarnih poredaka i biti teško (nemoguće?) povezati dobivene činjenice, uočiti procese, pronaći uzroke i posljedice događajima koji su oblikovali današnji suvremeni svijet. treći razred (35 sati) - prijedlog kurikula treći razred započinje sadržajima od početka II. sv. rata i završava suvremenim danima. - prijedlog kurikula predviđa „Tijek ratnih operacija Drugog svjetskog rata“ a nakon toga pregled razvitka totalitarnih poredaka. Smatramo da to nikako nije logično. - smatramo da se ishodi prijedloga kurikula ni uz najveće napore ne mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Predviđene teme: Podijeljeni svijet 1945. – 1990, razvoj znanosti i tehnologije, „sukobi multinacionalnih kompanija?!“, Digitalna revolucija, Značaj svjetskih velesila , globalizacija, europske integracije, demografske promjene i migracije + Hrvatska u sastavu druge Jugoslavije (sa svom problematikom, činjenicama, osobama, događajima i procesima) + Stvaranje suverene Republike Hrvatske i Domovinski rat NIKAKO nije moguće obraditi u predviđenoj satnici. - prijedlog je sadržaje vezane uz Europske integracije (povijest Europske unije, zajednice u kojoj danas živimo i kojoj pripadamo), stvaranje suverene Republike Hrvatske (Domovinski rat) i izazove suvremenoga svijeta prebaciti u četvrtu godinu (35 sati). - time bi postigli ostvarenje predviđenih ciljeva nastave povijesti. Učenicima bi u pravo vrijeme, kad su u formalnom dijelu školovanja najzreliji, na najprimjereniji način promišljali o događajima, osobama i procesima suvremenoga svijeta. dakle naš je prijedlog: prvi razred (35 sati): I. UVOD U NASTAVU POVIJESTI U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA II. Antički temelji suvremenoga svijeta III. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU IV. HRVATSKA U SKLOPU SREDNJOVJEKOVNOG UGARSKO-HRVATSKOG KRALJEVSTVA V. HRVATSKE ZEMLJE U KONTEKSTU EUROPSKE POVIJESTI RANOG NOVOG VIJEKA (1500. – 1800. G.) drugi razred (35 sati): I. HRVATSKA U DOBA OBLIKOVANJA NACIJA I NACIONALNIH DRŽAVA II. HRVATSKA i SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA treći razred (35 sati): I. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA II. EUROPA I SVIJET NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA III. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJE četvrti razred (35 sati): I. EUROPSKE INTEGRACIJE II. STVARANJE SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE I DOMOVINSKI RAT III. IZAZOVI SUVREMENOGA SVIJETA Sigurna sam da MZOM uviđa važnost težine ovoga dokumenta, ali ukoliko griješim to će biti njegova moralna, politička i povijesna odgovornost. Svi su oni koji su imali što reći na ovu temu davno to rekli i nebrojeno puta napisali i poslali ministru, ministarstvu, vladi RH i Saboru. Srdačan pozdrav! Kristina Jerčić Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
87 MILJENKO HAJDAROVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., A. SVRHA I OPIS PREDMETA Ovo je zgodan pokušaj sastavka na temu što bi Povijest mogla biti, ali nije. Premda povijest kao znanost crpi najveći dio iz pisanog teksta ovaj prijedlog "temeljni izričaj uspostava narativa kroz pisanje smislenog teksta" zanemaruje sve druge forme koje postoje, a posebno suvremenost digitalnog svijeta. Ovakvim određivanje duboko se cementirate u 19. stoljeće. Od četiri kratka odlomka autori prepričavaju prepisano iz kurikuluma povijesti iz 2019. i opet ustraju na lošoj podjeli na domene koja je dovela do strašnih problema u nastavi i što se odrazilo na udžbenike. Sustavno zanemarujete kritike koje postoje i ustrajete na problematičnim dijelovima prošlih kurikuluma. Ako dosad nije bilo jasno što Povijest "traži" u strukovnim školama ovakav prijedlog rascjepkanog sadržaja i smanjenja broja sati apsolutno dovodi do toga da se Povijest doskora u potpunosti ukine kao predmet u strukovnim školama. Doduše ovako služi samo kao "smokvin list" kreatorima obrazovnih politika koji se i dalje trude dokazati kako Povijest služi legitimiranju političkog poretka i tzv. očuvanju nacionalnog identiteta. Ovaj prijedlog je samo politička odluka, koja ne remeti postojeću strukturu i neće uznemiriti političku ravnotežu dok u isto vrijeme NIKAKO ne pomaže nastavi povijesti i onome što bi Povijest mogla biti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Kurikul slijedi strukturu osnovnoškolskog i gimnazijskog kurikula. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica. Kurikul pretpostavlja razlikovanje sadržaja triju pojmova: “narativ”;” interpretacija”;” sadržaj”. Kurikul propisuje teme i ishode. Sadržaje proučavanja na nastavi povijesti određuje didaktičko-metodička struka. Dok interpretacije moraju biti usklađene s najsuvremenijim dosezima historiografije, a narativ primjeren
88 JASNA CRNEKOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, smatram kako bi bilo poželjno u strukovnim školama učiti Povijest 4 godine iz sljedećih razloga: 1. Dugotrajnije učenje Povijesti omogućuje učenicima razumijevanje povijesnih događaja, posebno novije i suvremene povijesti Hrvatske u europskom i svjetskom kontekstu. 2. Produžetak učenja na četiri godine pruža više prilika za sustavno vježbanje vještina, povijesnog mišljenja, uočavanje kronološke svijesti, analize uzročno-posljedičnih veza, razumijevanje perspektiva i kritičko promišljanje, što je bitno za učenike kako bi se pripremili za snalaženje u društvu i svijetu rada. 3. Razvijanje vještina primjenjivih izvan nastave - Povijest potiče kritičko mišljenje, argumentaciju, koje su prijeko potrebne u svim segmentima osobnog i profesionalnog života. Produženjem nastave Povijesti, učenici imaju više prilika za rad s raznim vrstama izvora, čime razvijaju medijsku i informacijsku pismenost. 4. Razumijevanje povijesnog razvoja njihove struke, kao i društvenih, ekonomskih i kulturnih promjena, daje učenicima kontekst za bolje razumijevanje sebe u suvremenom svijetu. 5. Dugotrajnije učenje Povijesti stvara uvjete za postupno usvajanje složenijih koncepata. Umjesto ubrzanog usvajanja gradiva, četverogodišnje obrazovanje omogućuje strukturirano i kvalitetno učenje. 6. Osiguravanje temeljnih znanja za aktivno građanstvo kroz Povijest učenici usvajaju znanja potrebna za razumijevanje aktualnih društvenih i političkih pitanja, što je ključno za aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu. 7. Produženo učenje osigurava više vremena za obradu aktualnih tema i razvijanje stavova na temelju povijesnih izvora. 8. Produženje poučavanja Povijesti na četiri godine omogućilo bi učenicima strukovnih škola ne samo bolje razumijevanje prošlosti, nego i razvoj vještina koje su ključne za osobni i profesionalni uspjeh. Srdačan pozdrav! 1 Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
89 DANIJELA ĐURKIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, smatram kako bi bilo poželjno u strukovnim školama učiti Povijest 4 godine iz sljedećih razloga: 1. Dugotrajnije učenje Povijesti omogućuje učenicima razumijevanje povijesnih događaja, posebno novije i suvremene povijesti Hrvatske u europskom i svjetskom kontekstu. 2. Produžetak učenja na četiri godine pruža više prilika za sustavno vježbanje vještina, povijesnog mišljenja, uočavanje kronološke svijesti, analize uzročno-posljedičnih veza, razumijevanje perspektiva i kritičko promišljanje, što je bitno za učenike kako bi se pripremili za snalaženje u društvu i svijetu rada. 3. Razvijanje vještina primjenjivih izvan nastave - Povijest potiče kritičko mišljenje, argumentaciju, koje su prijeko potrebne u svim segmentima osobnog i profesionalnog života. Produženjem nastave Povijesti, učenici imaju više prilika za rad s raznim vrstama izvora, čime razvijaju medijsku i informacijsku pismenost. 4. Razumijevanje povijesnog razvoja njihove struke, kao i društvenih, ekonomskih i kulturnih promjena, daje učenicima kontekst za bolje razumijevanje sebe u suvremenom svijetu. 5. Dugotrajnije učenje Povijesti stvara uvjete za postupno usvajanje složenijih koncepata. Umjesto ubrzanog usvajanja gradiva, četverogodišnje obrazovanje omogućuje strukturirano i kvalitetno učenje. 6. Osiguravanje temeljnih znanja za aktivno građanstvo kroz Povijest učenici usvajaju znanja potrebna za razumijevanje aktualnih društvenih i političkih pitanja, što je ključno za aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu. 7. Produženo učenje osigurava više vremena za obradu aktualnih tema i razvijanje stavova na temelju povijesnih izvora. 8. Produženje poučavanja Povijesti na četiri godine omogućilo bi učenicima strukovnih škola ne samo bolje razumijevanje prošlosti, nego i razvoj vještina koje su ključne za osobni i profesionalni uspjeh. Srdačan pozdrav! Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
90 TARITA RADONIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Poštovani, nakon 28 godina rada u strukovnim školama u najmanju ruku neprimjerenim smatram vaš prijedlog da se nastava povijesti svede na 105 sati tijekom četverogodišnjeg obrazovnog procesa u strukovnim školama, a umjesto sadašnji 140, a u nekim četverogodišnjim strukovnim školama i 210 sati. (npr. hotelijersko turistički tehničar, valjda je svakom jasno da turistički djelatnik treba dobro poznavati lokalnu povijest i to se radilo dva sata tjedno u trećem razredu) Isto tako prozivam sve uključene u reformu koji predlažu i slažu se sa ovakvim kurikulom jer nisu svjesni važnosti predmeta povijest i njegove uloge u obrazovanju u svim zanimanjima, a osobito u u mladoj i prošlošću opterećenoj državi kao što je naša. Optimalno rješenje ne bi trebalo biti ukidanje niti jednog sata povijesti u četverogodišnjem strukovnom obrazovanju nego da se povijest ući barem ovoliko koliko i sada 140 sati; po jedan sat tijekom 4 godine obrazovanja, zbog zrelosti i ozbiljnosti učenika i sadržaja koje trebaju usvojiti ukoliko se žele ostvariti predviđeni ishodi. Povijest se ne može učiti nikako drugačije nego strukturirano i kronološki te je za učenje nacionalne prošlosti svakako nužno poznavati političke, gospodarske i svake druge prilike u Europi i svijetu – pa događaji imaju uzrok i posljedicu koji su rijetko kada isključivo interne prirode, a to je na ovaj način nemoguće. Upravo bi ova reforma trebali raditi na osposobljavanju za kritičko mišljenje i primjenu stečenih znanja u svakodnevnom životu, a ne na puko redanje činjenica, a što ovako zamišljen kurikul jedino može. Povijest je predmet kroz koji se uči formirati vlastite stavove, predmet koji omogućava stvaranje odgovornih građana koji mogu biti aktivni članovi društva. Predmet Politika i gospodarstvo nikako ne može nadomjestiti učenje povijesti jer se kroz predmet povijest mogu objašnjavati i usvajati sadržaji koji su dio Politike i gospodarstva, a obrnuto ne. Nadalje, povijest je jedini humanistički predmet koji uče svi učenici strukovnih škola, a oni imaju pravu na izvediv i svrsishodan kurikul tog predmeta bilo da nakon obrazovanja idu na tržište rada, bilo da se nastavljaju školovati na fakultetima i budu akademski građani. Bojim se da ovakvim prijedlogom kurikula adekvatno neće biti obrađene teme iz 20. st poput Domovinskog rata i poraća, a to učenici nikada više neće moći nadoknaditi. Reformu strukovnog obrazovanja podržavamo svi, ali ovdje se radi o općeobrazovnom predmetu kojeg treba integrirati u reformu u onolikom broju sati u kolikom je i sada. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica. Europski i svjetski kontekst je jasno naznačen kroz cijeli kurikul.
91 ANDREA PAJOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Ne slažem se s nacrtom prijedloga kurikula iz nastavnog predmeta Povijesti za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju iz više razloga. Prvo, skraćivanjem nastave povijesti može se dovesti samo do slabijeg obrazovanja, a ne do ostvarenja ciljeva koji bi učenike pripremio za sudjelovanje u životu kao građana koji će svijet oko sebe sagledavati s pomoću kritičkog mišljenja. Time je smanjenje opsega nastave povijesti štetno za cjelokupno društvo. Treba napomenuti da 70% učenika pohađa strukovne škole te time imaju pravo na cjelovito obrazovanje kako bi ravnopravno mogli sudjelovati u društvenim procesima kao angažirani građani. Smatram da se nastava povijesti treba podučavati po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu kako bi se sadržaji mogli obraditi na kvalitetan način. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu, treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu jer uistinu nema dovoljno vremena za obraditi teme poput Domovinskog rata koji je izuzetno važan za naše hrvatsko društvo. Također očekuje se da učenici dođu s povijesnim znanjem i vještinama u srednju školu no unazad par godina je vidljivo da učenici dolaze u srednju školu te ne mogu pročitati običan tekst s razumijevanjem, a da ne govorimo o povijesnim izvorima i kartama gdje učenici ne mogu odrediti ni strane svijeta. Nastava povijesti se treba bazirati na primjerenoj satnici bez koje sve ono što navodi kurikul gubi smisao i u praksi nije neizvedivo. Republika Hrvatska kao mlada demokracija mora budućim generacijama omogućiti pravo da znaju svoju povijest u europskom i svjetskom kontekstu i ako se unutar obrazovnog sustava Povijest. Svaka obrazovana osoba treba razumjeti povijest ljudske civilizacije, a osobito nacionalnu povijest, a loše poznavanje povijesti rezultira pasivnim i neaktivnim građanstvom. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
92 LUCIJA VUGER PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Ne slažem se s prijedlogom kurikula za nastavni predmet Povijest za strukovne škole. Više od 70% učenika pohađa strukovne škole te smatram da i oni imaju pravo na cjelovito obrazovanje iz povijesti. Smatram da se nastava povijesti treba poučavati po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu srednjih strukovnih škola. Predlažem uvođenje 35 sati i u četvrtom razredu nastave povijesti kako bi se ishodi nastave novije i suvremene povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu mogli u potpunosti ostvariti. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu. To se odnosi na razdoblje: Suvremeni svijet, razdoblje Domovinskog rata do problema suvremenog svijeta. Bez poznavanja svjetske povijesti nemoguće je shvatiti problematiku razvoja društva i demokracije, gospodarstva, ratova, migracija i u konačnici hrvatsku povijest. Učenicima četverogodišnjih strukovnih smjerova se značajno smanjuje kvaliteta nastave povijesti. Nastavni predmet Politika i gospodarstvo ne može biti zamjena za povijest u 4. razredu jer se kurikulum bavi političkim pojmovima, a ne suvremenom poviješću. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
93 TEODORA VLAŠIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Poštovani! Ovdje sam s namjerom pozdraviti rad stručnog tima i svih odgovornih koji odlučuju o nužnim promjenama u našem odgojno- obrazovnom sustavu, ali i kritički se osvrnuti i staviti naglaske na potrebne nadopune jer nedostataka ima i važno je imati dovoljno sluha i korigirati ih. Najveći problem vidim u rezanju satnice nastave povijesti jer je baš ovim novim generacijama učenika potrebna posebna pažnja u podsjećanju na njihovu ljudskost nasuprot sve prisutnije tehnologizacije. Ovo što u tekstu Nacrta prijedloga kurikula povijesti u strukovnim školama navodite kao svrhu predmeta kontradiktorno je i time samo sebi proturječi. Navodite da se nastava povijesti „upire“ na vještine stečene u OŠ. Svima koji radimo u srednjoškolskom sustavu već je godinama vidljivo da sve veći broj učenika iz OŠ dolazi s različitim poteškoćama od kojih je elementarna problematika čitanje i razumijevanje pročitanog. Kako ćemo s učenicima nadići te poteškoće i raditi „na didaktičko-metodički primjereno oblikovanim i pripremljenim tekstovima, što podrazumijeva kritičko čitanje, prepoznavanje ključne problematike i interpretaciju pročitanog, učenik na nastavi Povijesti razvija i unaprjeđuje temeljne jezične vještine i vještinu apstrakcije“ ako imamo jedan sat u nastavi??? Naravno, niz je razloga zbog kojih je do toga došlo i u to sada ne ulazim, ali napominjem da učenici smanjivanjem satnice povijesti neće unaprijediti svoje razumijevanje svijeta u kojem žive niti imati priliku razvijati empatiju i humanistički pogled na svijet i teško će se razviti u kritički promišljajuće ljude i suosjećajne građane. U vremenu u kojem živimo i koje je prepuno neizvjesnosti, mladom čovjeku potrebno je postaviti temelje koji, naravno, kreću iz obitelji, a zajednica ih treba poduprijeti tako da promišljeno i pametno osmisli odgojno- obrazovni sustav od predškolskih preko osnovno i srednjoškolskih koncentričnih krugova do odabira studija i vraćanja natrag u društveni krvotok. Kažete „Prateći kroz nastavu Povijesti problematiku razvoja društva, demokracije (i drugih političkih sustava), gospodarstva, energetike, ratova, migracija i mnogih drugih fenomena u prošlosti učenik osvještava njihovu povezanost i utjecaje na suvremeno stanje.“ Demokracija je danas u krizi i treba je preispitivati zajedno s pitanjima uskraćivanja i selektivnog primjenjivanje temeljnih ljudskih i građanskih prava kao bazičnih kriterija demokracije. Kako će učenici biti u mogućnosti razumjeti mijene u svijetu u kojem žive, ako im u nastavi ne omogućimo da to propituju? U Nacrtu prijedloga izostaje tema antičke demokracije, prostor i vrijeme za njezinu usporedbu s apsolutnim i despotskim sustavima Starog istoka. Također je neshvatljivo preskakanje međuratnog razdoblja u kojima se demokratskim sustavima suprotstavljaju diktature komunizma, fašizma i nacizma i njihov kronološki skok na poslijeratno razdoblje. Kako će učenici moći povezati zašto se događa 2. svjetski rat, a potom i hladni rat bez konteksta totalitarnih sustava u međuraću? Kako će razumjeti izazove suvremenog svijeta, ako se ne budu kritički osvrtali na izazove prethodnih razdoblja? Mogu li učenici razumjeti uzroke i posljedice 1. svjetskog rata samo na primjeru posljedica rata u Hrvatskoj i bez analiziranja poslijeratnih previranja? Kako će shvatiti odjeke modernizma u hrvatskoj umjetnosti i kulturi bez mogućnosti kontinuiranog praćenja umjetnosti i kulture u prijašnjim razdobljima i bez okvira svjetskog/ europskog konteksta? Temu genocida po mommišljenju, potrebno je proširiti proučavanjem pojava drugih genocida kroz povijest kako bi učenici shvatili da se posrnuće čovječanstva periodično ponavlja i da to predstavlja opasnost suvremenom čovjeku, ako ne razumije društveno- politička- ekonomska strujanja. Itd. Moj je prijedlog ostaviti tj. proširiti Nacrt nastave povijesti u 1. i 2. razredu četverogodišnjih škola na dva sata/ 70 sati godišnje, a u 3. i 4. razredu proširiti poučavanje povijesti jedan sat/ 35 sati godišnje. Teme iz hrvatske povijesti „pojačati“ europskim/ svjetskim kontekstom (primjerice Nastanak i razvoj feudalnog sustava, a onda Vrhunac Hrvatske u 14.st i jačanje velikaških rodova ili npr. Uzroci, tijek i posljedice Prvog svjetskog rata, a onda Posljedice Prvog svjetskog rata u Hrvatskoj itd.). Ponavljam- promišljeno i pametno. Koracima, a ne skokovima. Informirati i pripremiti ljude za promjene koje ih očekuju. Dovoljno dugo radim da pamtim nekoliko reformskih pokušaja, naročito HNOS-a nakon kojeg je nastao kaos, gubitak kompasa i potonuće obrazovnog sustava. Još uvijek imate priliku spriječiti ponavljanje istog. Nikad više nego danas potrebno je pojačati satnicu povijesti i društveno- humanističkih predmeta i osnažiti procese razumijevanja koji onda posljedično pozitivno utječu na oblikovanje suvremenog svijeta. Primljeno na znanje Hvala na sudjelovanju! Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica. Međuratno razdoblje nije preskočeno; raspoređeno je na 2. i 3. razred. Antiku je moguće obraditi kroz izborne teme. Europski i svjetski kontekst nacionalnoj povijesti jasno je naznačen kroz cijeli dokument.
94 HELENA JILEK KUBALEK PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Poštovani, za stjecanje znanja i vještina neophodno je vrijeme stoga smatram da je potrebno dodati učenje povijesti po jedan sat i u 4. razred četverogodišnjih srednjih strukovnih škola. Znanja i vještine stečene na nastavi Povijesti neophodne su za aktivno uključivanje u zajednicu u užem i širem smislu riječi. Povijest je važan državotvorni predmet te se stoga nikako ne smije marginalizirati. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
95 DAMIR GOLUB PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Smatram da je potrebno povećati satnicu nastavnog predmeta Povijest za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju kako bi se svi predloženi nastavni sadržaji mogli kvalitetno obraditi i usvojiti. Teme vezane za Domovinski rat i suvremenu hrvatsku povijest zaslužuje veći prostor i vrijeme za obradu u obrazovanju naših učenika. Nastava povijesti bi se trebala poučavati po 35 sati u prvom, drugom , trećem i četvrtom razredu. Učenici u četvrtom razredu će biti spremniji promišljati i kritički vrednovati događaje iz suvremenog svijeta kao zreliji mladi ljudi. Mišljenja sam tj. izražavam skepsu ali i i zabrinutost oko mogućnosti i uspješnosti izvođenja obrade svih predviđenih nastavnih sadržaja u satnici predviđenoj ovim Nacrtom prijedloga kurikula. Nastavni sadržaj 3. razreda 3. razreda treba rasteretiti tako se dio sadržaja prebaci u 4. razred zbog važnosti tema koje su predviđene za obradu. Učenici u strukovnim školama imaju pravo na cjelovito obrazovanje , stoga smanjivanje satnice povijesti smatramo da je promašeno i štetno za njihov cjeloviti razvoj. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
96 ANDRIJA PEĆAR PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., C. STRUKTURA - ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULA/DOMENE Poštovani, Iako postoje SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA RASPOREĐENI PREMA TEMATSKIM CJELINAMA I DOMENAMA, važno je naglasiti da još uvijek nisu predstavljeni udžbenici. Udžbenik je nastavniku pomoćno sredstvo i ne toliko bitan, međutim oni su osobito bitni učenicima što god mi mislili. Moje je mišljenje da se s provođenjem reforme iz tko zna kojeg razloga žuri. Potrebno je još malo razmisliti, porazgovarati sa strukom, razraditi teme...vidjeti prednosti i manjkavosti ovakve reforme i onda ju implementirati u naš obrazovni sustav. U obrazovnom sustavu greške se skupo plaćaju i bitno ih je svesti na minimum, budućnost naše djece je u pitanju. Primljeno na znanje Navedeno nije predmet javnog savjetovanja.
97 ANDRIJA PEĆAR PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., C. STRUKTURA - ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULA/DOMENE Poštovani, u zanimanju HTT ne vidim Zavičajnu povijest koja se izvodila u trećem razredu. Učenicima koji pohađaju spomenuti smjer proučavanje i učenje zavičajne povijesti je od iznimne važnosti. To su uglavnom budući turistički djelatnici kojima je iznimno bitno da imaju znanje o lokalnoj povijesti kako bi mogli upoznati naše goste s našom kulturnom baštinom i na taj način pridonijeti poboljšanju turističke ponude. Ovo što pišem je bitno ako promatramo naše učenike kao buduće turističke djelatnike, kroz prizmu poslodavaca. Međutim, izučavanje zavičajne povijesti trebalo bi se barem kroz jedan sat izučavati u svim smjerovima, jer je iznimno bitno da učenici osim poznavanja nacionalne i svjetske povijesti poznaju i svoju lokalnu, zavičajnu povijest. Stoga, predlažem da se u četvrtom razredu četverogodišnjih strukovnih škola i u drugom razredu trogodišnjih strukovnih škola zavičajna povijest uvede i da učenici imaju mogućnost da kroz jedan sat tjedno nauče nešto o svom zavičaju. Razumijem da su reforme nužne, ali je izrazito važno da se o svemu ovome pita i nas nastavnike i učitelje koji smo svaki dan u učionici i koji smo svjesni svih prednosti i manjkavosti našega obrazovnog sustava. Sat zavičajne povijesti tijekom godine mogao bi se izvoditi i u obliku terenske nastave gdje bi učenici na licu mjesta bili upoznati s najvažnijim povijesnim lokalitetima i događajima iz lokalne povijesti. Sve odgovorne, kreatore naše obrazovne politike još jednom molim da dobro razmisle o svemu ovome, jer povijest je iznimno bitan i važan predmet u obrazovnom sustavu. Dugoročne posljedice smanjivanja broja sati pridonijet će još više "kulturi zaborava", koja je pogubna za svako društvo. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Zavičajna povijest je predviđena kao lokalna povijest. Nastavnik ima slobodu oblikovati i vlastite izborne teme ukoliko smatra da je potrebno nešto dodatno obraditi i naglasiti na nastavi.
98 ANDRIJA PEĆAR PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., C. STRUKTURA - ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULA/DOMENE Smatram da novi koncept koji se predlaže za 4. 2 (četverogodišnja strukovna zanimanja) treba izmijeniti. Ministarstvo predlaže da se nastava povijesti podučava 35 sati u prvom, drugom i trećem razredu. Potrebno je da se nastava povijesti podučava po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu. To se odnosi na razdoblje: Suvremeni svijet, razdoblje Domovinskog rata do problema suvremenog svijeta. Planirani ishodi se mogu ostvariti u za to odgovarajućem okviru, a to je da se niti satnicom, niti sadržajima ne marginalizira predmet koji srednjoškolcima služi kao alat za razvoj kritičkog mišljenja, demokratičnosti, pluralizma, empatije, osobnog i kolektivnog identiteta. Bez poznavanja svjetske povijesti nemoguće je shvatiti problematiku razvoja društva i demokracije, gospodarstva, ratova, migracija i u konačnici hrvatsku povijest. Učenicima četverogodišnjih strukovnih smjerova se značajno smanjuje kvaliteta nastave povijesti. Nije prihvaćen Naglasak je na nacionalnoj povijesti uz prihvaćanje tema iz europske i svjetske povijesti. Kroz izborne teme nastavnici mogu obuhvatiti elemente europske i svjetske povijesti u kontekstu nacionalne povijesti. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
99 BISERKA BILIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., C. STRUKTURA - ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULA/DOMENE Kurikul je "sklepan" od kurikula za OŠ i gimnazjiskog kurikula oko kojeg je svojevremeno bilo dosta prijepora. Molim nadležno Ministarstvo da poštuje odluku Hrvatskog sabora kao i preporuke svih relevantnih institucija na čelu sa HAZU-om da se satnica nastave povijesti ne smanjuje. Srednjoškolci u strukovnim školama koji čine 70% srednjoškolaca imaju pravo na cjelovito obrazovanje a time i kvalitetnu nastavu povijesti . Škola upravo danas , više nego ikad, mora ostati i odgojna i obrazovna institucija. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
100 HELENA JILEK KUBALEK PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., C. STRUKTURA - ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULA/DOMENE Poštovani, nije mi jasno, te stoga molim pojašnjenje, zašto su navedene domene s obzirom da se spominju samo u okviru ovog sektora C - struktura!? Koja je svrha njihova navođenja i opisa u okviru ovog prijedloga kurikula nastavnog predmeta Povijest? Unaprijed zahvaljujem! Primljeno na znanje Kurikul slijedi strukturu osnovnoškolskog i gimnazijskog kurikula.
101 MILJENKO HAJDAROVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., C. STRUKTURA - ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULA/DOMENE Iznimno je TRAGIČNO što se gotovo pet godina nakon kurikuluma za OŠ i gimnazije i dalje ustraje na ovoj NAKARADNOJ podjeli na domene. Autori ovog prijedloga i nositelji obrazovnih politika POTPUNO ignoriraju sve komentare sve kritike koje su izrečene i napisane proteklih pet godina. Podjela na domene je najviše kritizirani dio kurikuluma, a ovdje se opet kao slijepci držimo prepisivanja LOŠEG. Katastrofa je ustrajati u potezima koji su već dokazano loši. Primljeno na znanje Kurikul slijedi strukturu osnovnoškolskog i gimnazijskog kurikula.
102 BISERKA BILIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI Ako predlagač ostane pri ovakvom opsegu kurikula za Povijest , jedna godina učenja, trebalo bi razmisliti o samo 2 elementa vrednovanja : 1. činjenično znanje 2. konceptualno i proceduralno znanje. Nije prihvaćen Vrednovanje je usklađeno s kurikulom za gimnazije i osnovne škole.
103 BISERKA BILIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI Predlagač kurikula navodi „ C. STRUKTURA - ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULA/DOMENE Ovo je osnovni koncept unutar kojeg se razvija vještina povijesnog mišljenja: izgrađuje se predodžba tijeka, slijeda i trajanje događaja i procesa u prošlosti. Bez vremenskog okvira ne mogu se razumjeti prošlost i sadašnjost niti istražiti odnosi među događajima. Učenici će stoga tijekom učenja Povijesti usvojiti opći vremenski okvir (povijesna razdoblja) te osnove računanja vremena. Prepoznajući kontinuitete povijesnog razvoja učenik razumijeva dugi proces prenošenja nasljeđa u određenom društvu. ..„ Predlagač sam sebe negira jer učenici nikako ne mogu steći predodžbu vremenskog okvira niti prepoznavati kontinuitet povijesnog razvoja ako učenje povijesti počinje od razdoblja prosvjetiteljstva. Nije prihvaćen Kurikul na razini 4.2. ne počinje od razine prosvjetiteljstva nego od dolaska Hrvata.
104 NATALIJA JADRIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI Poštovani, za sve 4. 2 smjerove strukovnog obrazovanja satnica nije dostatna za ostvarivanje ishoda predviđenih kurikulom. Predlažem da se dio gradiva predviđen za treći razred prebaci na četvrti razred (Europske integracije, Stvaranje suverene RH i Domovinski rat, Izazovi suvremenoga svijeta). Srdačan pozdrav, Natalija Jadrić Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
105 ANITA KOVAČ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI Povijest je predmet koji najviše njeguje nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske među različitostima naroda Europe i svijeta. Tražimo da se nastava povijesti podučava u 1.,2.,3.i 4 razredu po 1 sat. loše poznavanje povijesti rezultira pasivnim i neaktivnim građanstvom učenici strukovnih škola imaju pravo na struku i cjelovito obrazovanje Povijest je jedini humanistički predmet koji imaju svi učenici strukovnih škola. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
106 KRISTINA STIPICA PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI Poštovani, satnica koja je predviđena za 4. 2 smjerove strukovnog obrazovanja je nedostatna za ostvarivanje ishoda predviđenih kurikulom. Predlažem da se dio gradiva predviđen za treći razred prebaci na četvrti razred ili da se na bilo koji način osigura još dodatnih 35 sati poučavanja nastave Povijesti za razdoblje (Europske integracije, Stvaranje suverene RH i Domovinski rat, Izazovi suvremenoga svijeta). Satnica koja je predložena u ovom savjetovanju je manja od one koja se već provodi u nastavi i daleko je ispod minimuma koji je potreban za svrhovito, korisno i praktično poučavanje nastave Povijesti. Smatram da ASOO nije dobro predvidio satnicu općeobrazovnih predmeta u reformi strukovnog obrazovanja i nije uvažio jednakopravnost humanističkih sadržaja kao što je Povijest. U reformi strukovnog obrazovanja ASOO mora poštovati odluku Saborskog odbora da se satnica Povijesti u 4. 2 smjerovima ne smanjuje. Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
107 MARIJA GABELICA PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI Poštovani, ove domene su prepisane iz kurikuluma za OŠ i za gimnazije. U tako maloj satnici, 35 sati teško ih je provesti i trebalo bi ih ukinuti jer se preklapaju, nemaju uvijek smisla, premala je satnica. Primljeno na znanje Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica. Kurikul prati osnovnoškolski i gimnazijski kurikul.
108 SANELA TOŠA-LJUBIČIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, jedna godina učenja, dva sata tjedno, 4 CSVET-a, razina 4.1. Nacrt prijedloga kurikula nastavnog predmeta Povijest za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju izaziva zabrinutost zbog nekoliko ključnih aspekata. Primjetno je značajno smanjenje broja sati posvećenih nastavi povijesti, što nepovratno utječe na dubinu i širinu obrazovanja u ovom važnom predmetu. Povijest je temeljni dio općeg obrazovanja jer omogućuje učenicima da razumiju društvene, kulturne i političke procese koji su oblikovali svijet u kojem žive. Smanjenje satnice ugrožava taj cilj i može dovesti do fragmentiranog i površnog razumijevanja prošlosti. Posebno je problematično ograničavanje sadržaja isključivo na nacionalnu povijest, bez uključivanja europskog i svjetskog konteksta. Povijest se ne događa u vakuumu – nacionalni događaji su često usko povezani s globalnim procesima. Učenici koji nemaju priliku razumjeti te šire veze ostaju zakinuti za mogućnost razvijanja dublje analitičke perspektive. Upravo ta šira slika omogućuje kritičko razmišljanje, što je paradoksalno istaknuto kao jedan od ciljeva nastave povijesti. Nacionalna povijest bez šireg konteksta može dovesti do stvaranja iskrivljenog pogleda na prošlost i svijeta. Učenici trebaju razumjeti kako su globalni događaji, poput industrijske revolucije, svjetskih ratova, ili stvaranja Europske unije, oblikovali društvo i kako se hrvatska povijest uklapa u te procese. Bez te povezanosti, postoji opasnost od usvajanja pojednostavljenih, nacionalno-centričnih narativa koji mogu smanjiti sposobnost kritičkog promišljanja i razumijevanja suvremenih izazova. Osim toga, zanemarivanje europskog i svjetskog konteksta u strukovnom obrazovanju dodatno smanjuje priliku učenika za razumijevanje povijesnih korijena globalizacije, kulturnih razmjena i međunarodnih odnosa, što su ključne kompetencije u modernom svijetu. Učenici strukovnih škola, koji se često pripremaju za rad u dinamičnom i međunarodnom okruženju, ovime gube važnu priliku za razvoj globalne perspektive. Povijest treba biti alat za širenje vidika i poticanje kritičkog promišljanja, a to je moguće samo ako se učenicima pruži cjelovit, interdisciplinaran i kontekstualan pogled na prošlost. Predlažem da se kurikul revidira kako bi uključio značajniji broj sati povijesti i osigurao ravnotežu između nacionalne, europske i svjetske povijesti. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Prilikom izrade kurikula preporuka je bila na naglašavanju nacionalne povijesti kroz europski i svjetski kontekst.
109 MAJA VONIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, jedna godina učenja, dva sata tjedno, 4 CSVET-a, razina 4.1. Pri pisanju ovog kurikula za razinu 4.1. opet je usmjeren samo na nacionalnu povijest lišenu gotovo ikakvog europskog i svjetskog konteksta koji je iznimno važan i bez kojeg se ne može proučavati povijest pa samim time niti razvijati potrebne vještina kritičkoga mišljenja, zaključivanja, uočavanja uzroka i posljedica te kontinuiteta i promjena. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
110 JURICA DUKAN D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, jedna godina učenja, dva sata tjedno, 4 CSVET-a, razina 4.1. Pri donošenju novog kurikula treba sljedeće činjenice uzeti u obzir: • jedan sat tjedno u drugom i trećem razredu nije dovoljno da bi se ostvarili predviđeni ishodi i ostvarili preduvjeti za adekvatno praćenje i uspjeh prilikom studiranja. • povijest je jedini humanistički predmet koji imaju svi učenici i učenice strukovnih škola. • nastava povijesti je osnova za poučavanje o oblicima vlasti, temeljnim građanskim i političkim pojmovima koji se, bez povećanja satnice, ne mogu kritički promišljati. Stoga smatram kako ovakav prijedlog kurikula nije dobar i zahtjeva reviziju usmjerenu na povećanje satnice (dva sata tjedno u drugom i trećem razredu ili dodavanjem nastavnog predmeta i u prvom i četvrtom razredu). Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
111 MAJA VONIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, prva godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Povijest na razini 4.2. prema ovom prijedlogu ima premalenu satnicu za kvalitetno ostvariti planirane ishode, nedostaju neki bitni sadržaji koji su važni za povijestni kontinuitet (prapovijest, antika), a dosad su se obrađivali u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima. Potrebno bi bilo dodati još jedan sat tjedno u trećem razredu ili dodati Povijest kao predmet i u četvrtom razredu. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
112 DRAGAN MALNAR D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, prva godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Pozdravljam nastojanje da se povijest u strukovnim školama prikaže kao važna znanost i predmet koji doprinosi razumijevanju društva i pojedinca. Smatram da je važno učenicima strukovnih škola osvijestiti ulogu povijesti u razvoju kritičkog mišljenja, kulturnog identiteta i društvene odgovornosti, budući da mnogi ne prepoznaju njezinu širu vrijednost. Izostavljanje prapovijesti, prvih civilizacija i Antike smatram problematičnim jer ta razdoblja predstavljaju temelj za razumijevanje europskih vrijednosti i kulturne baštine. Bez uvida u ove epohe, učenicima će biti otežano shvaćanje kasnijih povijesnih procesa, a povezivanje gradiva i razumijevanje uzročno-posljedičnih veza bit će znatno otežano. Podržavam kronološki slijed tematskih cjelina koji obuhvaća ključna razdoblja hrvatske povijesti (Hrvatska u ranom srednjem vijeku, Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo, Hrvatske zemlje u kontekstu europske povijesti do 1800. godine). Smatram da ovakav pristup omogućuje učenicima jasan pregled povijesnog razvoja Hrvatske i njezine uloge u širem europskom kontekstu. Smatram problematičnim smanjenje satnice, budući da se prema važećem programu ovo gradivo obrađuje u okviru 70 sati godišnje, dok je u novom prijedlogu predviđeno samo 35 sati. Ovaj značajan rez u satnici otežat će kvalitetnu obradu gradiva, smanjiti prostor za raspravu i dublje razumijevanje povijesnih tema. Primjećujem nedosljednost kod izbornih tema, jer teme poput "Antička baština u mom kraju" ili "Poznati hrvatski izumitelji do 19. stoljeća" nisu jasno povezane s predloženim sadržajem. To otvara pitanje kako će se te teme integrirati u ukupni kurikulum i hoće li učenici moći ostvariti predviđene ishode učenja. Upozoravam na nesklad između ciljeva i dostupne satnice. Iako se prapovijest i stari vijek formalno izostavljaju, ishodi prijedloga kurikula i dalje zahtijevaju sposobnost prepoznavanja povijesnih procesa, uzroka i posljedica. Smatram da će biti izuzetno teško ostvariti te ishode u predloženih 35 sati. Bez odgovarajućeg temelja iz ranijih razdoblja, učenicima će biti otežano povezivanje činjenica i razumijevanje povijesnih tokova, što može dovesti do površnog znanja. Zaključno, predlažem revidiranje satnice, vraćanje ključnih sadržaja prapovijesti i Antike te bolju usklađenost izbornih tema s predviđenim ishodima. Na taj način omogućilo bi se kvalitetnije obrazovanje učenika strukovnih škola i razvijanje njihovih sposobnosti kritičkog razmišljanja i razumijevanja povijesnih procesa. Primljeno na znanje Hvala na sudjelovanju. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Predložene su pojedine izborne teme, ali nastavnicima se daje mogućnost da u okviru svoga kurikula ostvare i neke druge za koje smatraju da im treba posvetiti veću pozornost. Ove izborne teme mogu biti uvod ili širenje postojećeg sadržaja te se tako ostvariti kroz ishode. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
113 HELENA JILEK KUBALEK D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, prva godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Poštovani, - pozdravljamo „uvod u nastavu povijesti u srednjim strukovnim školama“ - mnogima nije jasna uloga Povijesti u suvremenom društvu. Smatraju je gomilom suhoparnih, nepotrebnih podataka i zbog toga je važno učenike strukovnih škola podsjetiti na povijest kao znanost, školski predmet i njegovu/njenu ulogu u životu pojedinca i zajednice. - kurikul nakon toga preskače početke razvitka čovječanstva, prve civilizacije i razdoblje Antike što može predstavljati problem u razumijevanju gradiva koje slijedi. Današnje europske vrijednosti začete su u tom razdoblju. - pozdravljamo kronološki slijed tematskih cjelina (Hrvatska u ranom srednjem vijeku, Hrvatska u sklopu srednjovjekovnog Ugarsko-hrvatskoga kraljevstva, Hrvatske zemlje u kontekstu europske povijesti ranoga srednjega vijeka (do 1800.g.) - napominjemo da je to gradivo koje se prema sadašnjem programu obrađuje u dvostruko većoj satnici prvog razreda (70 sati, za razliku od 35 koje predviđa prijedlog kurikula). - neke od izbornih tema nisu u skladu s predloženim „sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda raspoređenih prema tematskim cjelinama i domenama“: (Antička baština u mom kraju, Poznati hrvatski izumitelji do 19. stoljeća, Antička i ranokršćanska baština na hrvatskom prostoru …) - smatramo da se unatoč „izbacivanju“ razdoblja prapovijesti i staroga vijeka, ishodi prijedloga kurikula ne mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Učenici će biti teško (nemoguće?) povezati dobivene činjenice, uočiti procese, pronaći uzroke i posljedice. dakle naš je prijedlog: prvi razred (35 sati): I. UVOD U NASTAVU POVIJESTI U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA II. Antički temelji suvremenoga svijeta III. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU IV. HRVATSKA U SKLOPU SREDNJOVJEKOVNOG UGARSKO-HRVATSKOG KRALJEVSTVA V. HRVATSKE ZEMLJE U KONTEKSTU EUROPSKE POVIJESTI RANOG NOVOG VIJEKA (1500. – 1800. G.) Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
114 JOSIP PAULIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, prva godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. - pozdravljamo „uvod u nastavu povijesti u srednjim strukovnim školama“ mnogima nije jasna uloga Povijesti u suvremenom društvu. Smatraju je gomilom suhoparnih, nepotrebnih podataka i zbog toga je važno učenike strukovnih škola podsjetiti na povijest kao znanost, školski predmet i njegovu/njenu ulogu u životu pojedinca i zajednice. - kurukul nakon toga preskače početke razvitka čovječanstva, prve civilizacije i razdoblje Antike što može predstavljati problem u razumijevanju gradiva koje slijedi. Današnje europske vrijednosti začete su u tom razdoblju. - pozdravljamo kronološki slijed tematskih cjelina (Hrvatska u ranom srednjem vijeku, Hrvatska u sklopu srednjovjekovnog Ugarsko-hrvatskoga kraljevstva, Hrvatske zemlje u kontekstu europske povijesti ranoga srednjega vijeka (do 1800.g.) - Napominjemo da je to gradivo koje se prema sadašnjem programu obrađuje u dvostruko većoj satnici prvog razreda (70 sati, za razliku od 35 koje predviđa prijedlog kurikula). - neke od izbornih tema nisu u skladu s predloženim „sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda raspoređenih prema tematskim cjelinama i domenama“: (Antička baština u mom kraju, Poznati hrvatski izumitelji do 19. stoljeća, Antička i ranokršćanska baština na hrvatskom prostoru …) - smatramo da se unatoč „izbacivanju“ razdoblja prapovijesti i staroga vijeka, ishodi prijedloga kurikula ne mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Učenici će biti teško (nemoguće?) povezati dobivene činjenice, uočiti procese, pronaći uzroke i posljedice. Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica. Takve izborne teme moguće je ostvariti kroz ishode kao uvod ili proširivanje obaveznog sadržaja.
115 KRISTINA JERČIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, druga godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Poštovani, unutar hotelijersko-turističkih smjerova, medicinskih smjerova, smjerova za rad u državnoj upravi i dr. učenici su pohađali nastavu povijest zavičaja i kulturnu baštinu. Molim odgovor; što će biti s izvođenjem ovog oblika nastave jer o njemu nema ništa u dokumentu ovoga nacrta prijedloga. Primljeno na znanje Svaki nastavnik može odabrati izborne teme koje su ponuđene i/ii odabrati neke svoje na osnovi svojih ili interesaa učenika. Ove teme su predviđene kroz sadržaje i izborne teme.
116 KRISTINA JERČIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, druga godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Poštovani, - prijedlog kurikula drugi razred započinje sadržajima predviđenim u sadašnjem drugom razredu strukovnih programa i seže do II. sv. rata. - u prijedlogu kurikula drugog razreda nedostaje pregled razvitka totalitarnih poredaka bez kojih je nemoguće razumjeti daljnje događaje i procese. Dakle bez razvitka komunizma, fašizma, nacizma, militarizacije, ali zato je čitava jedna tema posvećena „odjecima modernizma u hrvatskoj umjetnosti i kulturi… - smatram da se ishodi prijedloga kurikula uz velike napore mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Učenicima će bez pregleda razvitka totalitarnih poredaka i biti teško (nemoguće?) povezati dobivene činjenice, uočiti procese, pronaći uzroke i posljedice događajima koji su oblikovali današnji suvremeni svijet. dakle prijedlog nastavnika povijesti koji rade u razredu i struci je: drugi razred (35 sati): I. HRVATSKA U DOBA OBLIKOVANJA NACIJA I NACIONALNIH DRŽAVA II. HRVATSKA i SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA Nije prihvaćen Nastavnici kroz izborne teme mogu izdvojiti određene sadržaje iz europske i svjetske povijesti u kontekstu hrvatske povijesti. Slijed nastavnih tema nije propisan nego se nastavnicima daje sloboda u provedbi kurikula pa temeljem toga razvoj totalitarizama možete staviti i na sam početak trećega razreda.
117 HELENA JILEK KUBALEK D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, druga godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Poštovani, - prijedlog kurikula drugi razred započinje sadržajima predviđenim u sadašnjem drugom razredu strukovnih programa i seže do II. sv. rata. - u prijedlogu kurikula drugog razreda nedostaje pregled razvitka totalitarnih poredaka bez kojih je nemoguće razumjeti daljnje događaje i procese. Dakle bez razvitka komunizma, fašizma, nacizma, militarizacije, ali zato je čitava jedna tema posvećena „odjecima modernizma u hrvatskoj umjetnosti i kulturi… - smatramo da se ishodi prijedloga kurikula uz velike napore mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Učenicima će bez pregleda razvitka totalitarnih poredaka i biti teško (nemoguće?) povezati dobivene činjenice, uočiti procese, pronaći uzroke i posljedice događajima koji su oblikovali današnji suvremeni svijet. dakle naš je prijedlog: drugi razred (35 sati): I. HRVATSKA U DOBA OBLIKOVANJA NACIJA I NACIONALNIH DRŽAVA II. HRVATSKA i SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Slijed nastavnih tema nije propisan nego se nastavnicima daje sloboda u provedbi kurikula pa temeljem toga razvoj totalitarizama možete obraditi na početku trećega razreda.
118 JOSIP PAULIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, druga godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. - prijedlog kurikula drugi razred započinje sadržajima predviđenim u sadašnjem drugom razredu strukovnih programa i seže do II. sv. rata. - u prijedlogu kurikula drugog razreda nedostaje pregled razvitka totalitarnih poredaka bez kojih je nemoguće razumjeti daljnje događaje i procese. Dakle bez razvitka komunizma, fašizma, nacizma, militarizacije, ali zato je čitava jedna tema posvećena „odjecima modernizma u hrvatskoj umjetnosti i kulturi… - smatramo da se ishodi prijedloga kurikula uz velike napore mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Učenicima će bez pregleda razvitka totalitarnih poredaka i biti teško (nemoguće?) povezati dobivene činjenice, uočiti procese, pronaći uzroke i posljedice događajima koji su oblikovali današnji suvremeni svijet. Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Slijed nastavnih tema nije propisan nego se nastavnicima daje sloboda u provedbi kurikula pa temeljem toga razvoj totalitarizama možete obraditi na početku trećega razreda kako je predloženo.
119 STANKA DAMIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, treća godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Poštovani, predlažem da se zbog opsežnosti, neki sadržaji ovog djela prebace u 4. razred, s tim da se za to omogući još 1 sat nastave povijesti. S time bi se postigao kvalitetan kurikul, kao i lakše i kvalitetnije izvođenje nastave gdje bi učenici mogli pratiti sadržaj. Ovaj trenutno ne omogućuje kvalitetno izvođenje nastave. Hvala. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
120 DANIJELA STRMEČKI D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, treća godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Poštovani, predlažem da se zbog opsežnosti, neki sadržaji ovog djela prebace u 4. razred, s time da se za to omogući još 1 sat nastave povijesti". Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
121 KRISTINA JERČIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, treća godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Poštovani, svrha poučavanja nastave Povijesti je da se odgajaju i obrazuju mladi ljudi koji na osnovu svojih stavova kreiraju društvo jednakosti, uključivosti, demokratičnosti i empatije. Njezin je zadatak da učenici dobro poznaju prošlost svoga naroda i prostora u kojem žive u europskom i svjetskom kontekstu. Učenici 4.2 zanimanja često nastavljaju svoje školovanje na visokoobrazovnim institucijama jer su već sad jako uspješni u polaganju obaveznih predmeta državne mature. Već sad imaju tako malu satnicu nastave povijesti i nije pravedno, niti dobro da se smanjuje satnica kojoj se onda nasilno naguravaju sadržaji. Tablica općeobrazovnih predmeta sa satnicom koju je predvidio ASOO ne odgovara u potpunosti potrebama učenika koji pohađaju strukovne škole jer kao prvo ukida dio postojeće satnice nastave povijesti i u startu onemogućuje kvalitetan i izvediv kurikul u nastavi. Predlažem da se da se zbog opsežnosti, sadržaji ovog djela prebace u 4. razred, s tim da se za to omogući još 1 sat nastave povijesti. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
122 KRISTINA JERČIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, treća godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Poštovani, - prijedlog kurikula treći razred započinje sadržajima od početka II. sv. rata i završava suvremenim danima. - prijedlog kurikula predviđa „Tijek ratnih operacija Drugog svjetskog rata“ a nakon toga pregled razvitka totalitarnih poredaka. Smatramo da to nikako nije logično. - smatramo da se ishodi prijedloga kurikula ni uz najveće napore ne mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Predviđene teme: Podijeljeni svijet 1945. – 1990, razvoj znanosti i tehnologije, „sukobi multinacionalnih kompanija?!“, Digitalna revolucija, Značaj svjetskih velesila , globalizacija, europske integracije, demografske promjene i migracije + Hrvatska u sastavu druge Jugoslavije (sa svom problematikom, činjenicama, osobama, događajima i procesima) + Stvaranje suverene Republike Hrvatske i Domovinski rat NIKAKO nije moguće obraditi u predviđenoj satnici. - prijedlog je sadržaje vezane uz Europske integracije (povijest Europske unije, zajednice u kojoj danas živimo i kojoj pripadamo), stvaranje suverene Republike Hrvatske (Domovinski rat) i izazove suvremenoga svijeta prebaciti u četvrtu godinu (35 sati). - time bi postigli ostvarenje predviđenih ciljeva nastave povijesti. Učenicima bi u pravo vrijeme, kad su u formalnom dijelu školovanja najzreliji, na najprimjereniji način promišljali o događajima, osobama i procesima suvremenoga svijeta. Dakle, naš prijedlog je: treći razred (35 sati): I. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA II. EUROPA I SVIJET NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA III. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJE četvrti razred (35 sati): I. EUROPSKE INTEGRACIJE II. STVARANJE SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE I DOMOVINSKI RAT III. IZAZOVI SUVREMENOGA SVIJETA Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
123 PERICA VUJIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, treća godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Poštovani, kao bivši nastavnik povijesti u strukovnim školama, jedan od razloga zašto sam otišao je upravo bila i satnica koja je bila mala da bih imao puno radno vrijeme. Nadam se da do provedbe ovakvog kurikula u kojem je satnica povijesti još manja, neće doći jer ćete time potaknuti još više mladih nastavnika povijesti da otiđu iz Hrvatske. To će automatski biti povezano i s fakultetima jer će i tamo biti smanjena zainteresiranost za povijest pa će se u budućnosti dogoditi da više neće biti stručnih osoba da predaju predmet koji učenike uči logično razmišljati, povezivati događaje uočavaju uzročno-posljedični lanac i upozorava da sve što radimo danas, posljedica je ono što se prije dogodilo i uzrok je onog što će se dogoditi. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
124 MONIKA GUSIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, treća godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Smatram da se zbog opsežnosti nastavnog gradiva na trećoj godini učenja treba omogućiti još jedan sat nastave povijesti i u četvrtom razredu. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
125 ANDREA PANDURIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, treća godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Poštovani, to je svakako previše za jednu godinu povijesti pa predlažem da se zbog opsežnosti, neki sadržaji ovog djela prebace u 4. razred, s tim da se za to omogući još 1 sat nastave povijesti u 4. razredu. Hvala. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
126 IVANA NOVOSEL D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, treća godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Nevjerojatno je pomisliti da se u samo jednom satu mogu kvalitetno obraditi toliki sadržaji. Povijest koja je temelj građanskog odgoja najviše je potrebna za pripremu mladih kao punopravnih građana koji mogu samostalno promišljati, koji će koristiti svoje pravo glasa. Nužno je potrebno zadržati povijest i u četvrtom razredu. Konstantno se navodi da su hrvatski učenici najmanje u školi, a ukida im se sve više satnice bez jasnih razloga ili smislenih argumenata. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica. Svaki nastavnik treba obuhvatiti ishode navedene u kurikulumu, ali ima prostora kod odabira izbornih tema te smije predlagati i svoje. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica
127 ANTONIJA KORDIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, treća godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Ovoliko nastavnih tema obraditi u jednoj nastavnoj jednostavno sa samo jednim satom tjednom je nemoguća misija. Jedino ako doslovno trčite kroz gradivo, a svi znamo kakva je kvaliteta takvog načina obrade gradiva. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
128 SANJA JANČEC D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, treća godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Smatram da je prijedlog tema za treći razred preopširan te bi ga trebalo prolongirati i na četvrtu godinu učenja. Tome u prilog ide i činjenica da bi se suvremenoj hrvatskoj povijest (Domovinskom ratu i poraću) trebalo posvetiti više vremena nego je predviđeno ovim prijedlogom kurikuluma. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
129 MARIJA GABELICA D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, treća godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Predlažem da se zbog opsežnosti, sadržaji ovog djela prebace u 4. razred, s tim da se za to omogući još 1 sat nastave povijesti. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda.
130 HELENA JILEK KUBALEK D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, treća godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2. Poštovani, - prijedlog kurikula treći razred započinje sadržajima od početka II. sv. rata i završava suvremenim danima. - prijedlog kurikula predviđa „Tijek ratnih operacija Drugog svjetskog rata“ a nakon toga pregled razvitka totalitarnih poredaka. Smatramo da to nikako nije logično. - smatramo da se ishodi prijedloga kurikula ni uz najveće napore ne mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Predviđene teme: Podijeljeni svijet 1945. – 1990, razvoj znanosti i tehnologije, „sukobi multinacionalnih kompanija?!“, Digitalna revolucija, Značaj svjetskih velesila , globalizacija, europske integracije, demografske promjene i migracije + Hrvatska u sastavu druge Jugoslavije (sa svom problematikom, činjenicama, osobama, događajima i procesima) + Stvaranje suverene Republike Hrvatske i Domovinski rat NIKAKO nije moguće obraditi u predviđenoj satnici. - prijedlog je sadržaje vezane uz Europske integracije (povijest Europske unije, zajednice u kojoj danas živimo i kojoj pripadamo), stvaranje suverene Republike Hrvatske (Domovinski rat) i izazove suvremenoga svijeta prebaciti u četvrtu godinu (35 sati). - time bi postigli ostvarenje predviđenih ciljeva nastave povijesti. Učenicima bi u pravo vrijeme, kad su u formalnom dijelu školovanja najzreliji, na najprimjereniji način promišljali o događajima, osobama i procesima suvremenoga svijeta. Dakle, naš prijedlog je: treći razred (35 sati): I. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA II. EUROPA I SVIJET NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA III. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJE četvrti razred (35 sati): I. EUROPSKE INTEGRACIJE II. STVARANJE SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE I DOMOVINSKI RAT III. IZAZOVI SUVREMENOGA SVIJETA Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica
131 HELENA JILEK KUBALEK PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA Poštovani, povezanost Povijesti s drugim predmetima i međupredmetnim temama je zaista neupitna. Usudila bih se reći da su znanja stečena na nastavi Povijesti izvorišna točka na koju se svi drugi predmeti i međupredmetne teme naslanjaju u ostvarivanju svojih ishoda učenja. Upravo stoga potrebno je nastavi Povijesti osigurati dovoljan broj sati nastave za ostvarivanje zadanih ishoda. Apeliramo da uvažite uputu najviših institucija RH na čelu sa Saborskim odborom za obrazovanje, znanost i kulturu da je potrebno zadržati satnicu povijesti na 4 sata nastave tijekom srednjoškolskog obrazovanja, po jedan sat u 1., 2., 3. i 4. razredu, a nikako je smanjivati kako je vaša trenutna nakana! Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
132 KRISTINA JERČIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA Poštovani, na temelju naših argumenata Saborski odbor za znanost, obrazovanje i kulturu odlučio je da satnica Povijesti treba ostati ista kao što je bila do sada. Napominjemo da je nastava Povijesti zamišljena kao samostalan predmet i da nije obavezan dio strukovnih modula pa se njezina satnica u 4.2 smjerovima treba biti ukupno 4 sata i 8 CSVE-t bodova, a ne kako je sada predloženo 6. Od Ministarstva tražimo da poštuje odluku Hrvatskog sabora kao i preporuke svih relevantnih institucija na čelu s HAZU-om, da se satnica nastave povijesti ne smanjuje. Od nacionalne važnosti je da srednjoškolci u strukovnim školama koji čine 70% srednjoškolaca i većinu našeg budućeg društva imaju kvalitetnu nastavu povijesti te nove i kvalitetne udžbenike i nastavne materijale. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
133 HELENA JILEK KUBALEK PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA Poštovani, na temelju naših argumenata Saborski odbor za znanost, obrazovanje i kulturu odlučio je da satnica Povijesti treba ostati ista kao što je bila do sada. Napominjemo da je nastava Povijesti zamišljena kao samostalan predmet i da nije obavezan dio strukovnih modula pa se njezina satnica u 4.2 smjerovima treba biti ukupno 4 sata i 8 CSVE-t bodova, a ne kako je sada predloženo 6. Od Ministarstva tražimo da poštuje odluku Hrvatskog sabora kao i preporuke svih relevantnih institucija na čelu s HAZU-om, da se satnica nastave povijesti ne smanjuje. Od nacionalne važnosti je da srednjoškolci u strukovnim školama koji čine 70% srednjoškolaca i većinu našeg budućeg društva imaju kvalitetnu nastavu povijesti te nove i kvalitetne udžbenike i nastavne materijale. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
134 ANĐELKO VLAŠIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA Poštovani, smatram da je potrebno povećati satnicu Povijesti za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju kako bi se svi predloženi nastavni sadržaji mogli kvalitetno obraditi i usvojiti. Teme vezane za Domovinski rat i suvremenu hrvatsku povijest zaslužuju veći prostor i vrijeme za obradu. Nastava povijesti bi se trebala poučavati po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu. Učenici u četvrtom razredu će biti spremniji promišljati i kritički vrednovati događaje iz suvremenog svijeta kao zreliji mladi ljudi. Što se tiče ovoga prijedloga kurikula, nastavni sadržaj 3. razreda treba rasteretiti tako se dio sadržaja prebaci u 4. razred zbog važnosti tema koje su predviđene za obradu. Smatram da je smanjivanje satnice povijesti pogrešno i štetno. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
135 VALENTINA LASIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA Poštovani, pozdravljam novi prijedlog (povećanje satnice nastave Povijesti), međutim smatram da je isto premalo bez obzira na specifičnu struku obrazovanja s obzirom na važnost nastave Povijesti koja doprinosi cjelokupnom razvoju učenika u smjeru aktivnog građanima. Kroz nastavu Povijesti učenici razvijaju vještinu kritičkog mišljenja, razumijevanja konteksta i razvoja društva, razvoja građanske svijesti, važnosti moralnih vrijednosti i preuzimanja odgovornosti. Predloženi kurikulum za 3. razred (35 sati) je preopsežan i neće biti izvediv u nastavi te je potrebno planirati još bar 1 sat nastave Povijesti u 4.razredu (35 sati) ukoliko želimo pružiti učenicima strukovnih škola šire obrazovanje koje je temelj za osobni rast, profesionalni razvoj, poduzetništvo i odgovoran život u društvu uz poznavanje i poštivanje lokalnog i nacionalnog identiteta. Promislimo: Nastava povijesti u strukovnim školama nije samo dodatak stručnim predmetima, nije samo općeobrazovni predmet već ključan element obrazovanja koji obogaćuje učenike i priprema ih za ulogu aktivnih građana, kulturno osviještenih stručnjaka. Proučavanje povijesti pomaže mladima razumjeti temeljne vrijednosti Europe, demokracije, ljudskih prava i sloboda, kompetencija potrebnih za život u multikulturnom društvu koje će im pomoći da se nose s izazovima globalizacije. Planirane teme (posebice primjeri totalitarnih režima, te kršenje temeljnih ljudskih i građanskih prava) su u današnjem društvu prevažne da bi ostale samo na razini površne obrade ili natuknica. Čemu učimo našu djecu? Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
136 PINO REPANIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA Poštovani, na temelju argumenata nastavnika povijesti Saborski odbor za znanost, obrazovanje i kulturu odlučio da satnica povijesti treba ostati ista kao što je bila do sada. Međutim, radna skupina nije uvažila odluke najviših tijela RH o očuvanju postojeće satnice Povijesti u strukovnom obrazovanju - Saborski odbor za obrazovanje, HAZU, odsjeci za povijest svih fakulteta u RH, Instituta i drugih relevantnih i mjerodavnih institucija kao i zainteresirane javnosti - potpisnika Peticije “Stop sječi nastave Povijesti”. Povijest je jedini humanistički predmet koji imaju svi učenici strukovnih škola. Hrvatska kao mlada demokracija mora budućim generacijama omogućiti pravo da znaju svoju povijest u europskom i svjetskom kontekstu, ako se unutar obrazovnog sustava Povijest ne uči formalno i kvalitetno onda se uči neformalno sa svim posljedicama koje to donosi, svaka obrazovana osoba treba razumjeti povijest ljudske civilizacije, a osobito nacionalnu povijest. Povijest kao predmet razvija kritičko mišljenje, domoljublje, građansko obrazovanje. Mladi ljudi kroz predmet Povijesti razvijaju samosvjest o važnosti građanskog aktivizma, demokraciji i opasnostima manjka demokracije. Svaka demokratski razvijena država treba težiti da njeni mladi ljudi imaju razvijenu svijest o građanskim pravima i obvezama. Povijest je idealan predmet za to, stoga smatram, utemeljeno na svim prethodnim argumentima i argumentima mjerodavnih institucija da se Povijest mora biti zastupljena kroz sve 4 godine po 35 sati. Prijedlog: Prvi razred (35 sati): I. UVOD U NASTAVU POVIJESTI U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA II. Antički temelji suvremenoga svijeta III. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU IV. HRVATSKA U SKLOPU SREDNJOVJEKOVNOG UGARSKO-HRVATSKOG KRALJEVSTVA V. HRVATSKE ZEMLJE U KONTEKSTU EUROPSKE POVIJESTI RANOG NOVOG VIJEKA (1500. – 1800. G.) Drugi razred (35 sati): I. HRVATSKA U DOBA OBLIKOVANJA NACIJA I NACIONALNIH DRŽAVA II. HRVATSKA i SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA Treći razred (35 sati): I. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA II. EUROPA I SVIJET NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA III. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJE Četvrti razred (35 sati): I. EUROPSKE INTEGRACIJE II. STVARANJE SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE I DOMOVINSKI RAT III. IZAZOVI SUVREMENOGA SVIJETA Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
137 MATEJ PRIBANIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA Poštovani, prije svega treba napomenuti kako je na temelju argumenata nastavnika povijesti Saborski odbor za znanost, obrazovanje i kulturu odlučio da satnica povijesti treba ostati ista kao što je bila do sada. Međutim, radna skupina nije uvažila odluke najviših tijela RH o očuvanju postojeće satnice Povijesti u strukovnom obrazovanju - Saborski odbor za obrazovanje, HAZU, odsjeci za povijest svih fakulteta u RH, Instituta i drugih relevantnih i mjerodavnih institucija kao i zainteresirane javnosti - potpisnika Peticije “Stop sječi nastave Povijesti”. Ovime se traži poštivanje odluke Hrvatskog sabora kao i preporuke svih relevantnih institucija na čelu sa HAZU-om da se satnica nastave povijesti ne smanjuje. Od nacionalne važnosti je da srednjoškolci u strukovnim školama koji čine 70% srednjoškolaca i većinu našeg budućeg društva imaju kvalitetnu nastavu povijesti te nove i kvalitetne udžbenike i nastavne materijale. Zatim, učenici u RH prolaze najkraće osnovno obrazovanje u EU, a do sada se taj manjak nadoknađivao u srednjoj školi. Skraćivanjem nastave povijesti može se dovesti samo do slabijeg obrazovanja, a ne do ostvarenja ciljeva koji bi učenike pripremio za sudjelovanje u životu kao građana i mislećih ljudi. Stoga je smanjenje opsega nastave povijesti štetno za cjelokupno društvo. Prijedlog sadržaja/tema za 3. razred je preopsežan - da bi se kvalitetno obradili predloženi sadržaji potrebno je povećati satnicu. Nastava povijesti trebala bi se podučavati po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu, treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu. Ovim prijedlogom nema dovoljno vremena za obraditi teme poput Domovinskog rata. Također je nejasno uklanjanje tema vezanih uz svjetsku povijesti i prebacivanje fokusa gotovo isključivo na Hrvatsku povijest. Ponovno postavljam već ranije postavljena pitanja: Kako objasniti razdoblje narodnog preporoda bez spominjanja Francuske revolucije i njezinih ideja? Kako objasniti revoluciju 1848. bez doticanja i objašnjavanja cijelog procesa na području Europe? Identična stvar za događaje u 20. stoljeću. Do sada je navedeno bilo problem podučavati u trogodišnjim strukovnim smjerovima s obzirom kako oni uče isključivo povijest Hrvatske bez doticaja ostatka Europe i svijeta s kojim su povezani. Ista stvar će se dogoditi s ovim prijedlogom reforme. Dodatni problemi koji se javljanju u prijedlogu kurikula su upoznavanje s konceptom povijesne znanosti (Uvod u povijest) koje je predviđeno samo za 4.2, ne i za 4.1. Isto tako suvremeni identiteti ne temelje se samo na religijskim već i na agnostičkim i ateističkim pripadnostima. Ustav čl. 40., stoga ih valja navesti u prikazu. Nastava povijesti je osnova za poučavanje o temama demokracije, građanskih i političkih pojmova i prava i bez povijesti se one ne mogu razumjeti, niti kao samostalan sadržaj mogu zamijeniti Povijest. Nastava se treba bazirati na primjerenoj satnici bez koje sve ono što navodi kurikul gubi smisao i u praksi nije neizvedivo. RH kao mlada demokracija mora budućim generacijama omogućiti pravo da znaju svoju povijest u europskom i svjetskom kontekstu osim ako ne želimo gledati kroz nekih desetak godina Hrvate koji neće znati neke osnove iz europske i svjetske povijesti (kao što je to slučaj s učenicima i studentima iz SAD-a). Ako se unutar obrazovnog sustava Povijest ne uči formalno i kvalitetno onda se uči neformalno sa svim posljedicama koje to donosi, a možemo ih vidjeti u medijima svakih nekoliko mjeseci na obilježavanjima obljetnica RH. Svaka obrazovana osoba treba razumjeti povijest ljudske civilizacije, a osobito nacionalnu povijest dok loše poznavanje povijesti rezultira pasivnim i neaktivnim građanstvom (iako je možda nekima upravo to u interesu). Upravo je Povijest predmet koji najviše njeguje nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske među različitostima naroda Europe i svijeta. Učenici strukovnih škola imaju pravo na struku i cjelovito obrazovanje, a upravo je Povijest jedini humanistički predmet koji imaju svi učenici strukovnih škola. U daljnjem dijelu šaljem zajedničke komentare i prijedloge nastavnika povijesti u nadi kako će nas netko saslušati i uvažiti. Prvi razred (35 sati) - pozdravljamo „uvod u nastavu povijesti u srednjim strukovnim školama“ - mnogima nije jasna uloga Povijesti u suvremenom društvu. Smatraju je gomilom suhoparnih, nepotrebnih podataka i zbog toga je važno učenike strukovnih škola podsjetiti na povijest kao znanost, školski predmet i njegovu/njenu ulogu u životu pojedinca i zajednice. - kurukul nakon toga preskače početke razvitka čovječanstva, prve civilizacije i razdoblje Antike što može predstavljati problem u razumijevanju gradiva koje slijedi. Današnje europske vrijednosti začete su u tom razdoblju. - pozdravljamo kronološki slijed tematskih cjelina (Hrvatska u ranom srednjem vijeku, Hrvatska u sklopu srednjovjekovnog Ugarsko-hrvatskoga kraljevstva, Hrvatske zemlje u kontekstu europske povijesti ranoga srednjega vijeka (do 1800.g.) - napominjemo da je to gradivo koje se prema sadašnjem programu obrađuje u dvostruko većoj satnici prvog razreda (70 sati, za razliku od 35 koje predviđa prijedlog kurikula). - neke od izbornih tema nisu u skladu s predloženim „sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda raspoređenih prema tematskim cjelinama i domenama“: (Antička baština u mom kraju, Poznati hrvatski izumitelji do 19. stoljeća, Antička i ranokršćanska baština na hrvatskom prostoru …) - smatramo da se unatoč „izbacivanju“ razdoblja prapovijesti i staroga vijeka, ishodi prijedloga kurikula ne mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Učenici će biti teško (nemoguće?) povezati dobivene činjenice, uočiti procese, pronaći uzroke i posljedice. Drugi razred (35 sati) - prijedlog kurikula drugi razred započinje sadržajima predviđenim u sadašnjem drugom razredu strukovnih programa i seže do II. sv. rata. - u prijedlogu kurikula drugog razreda nedostaje pregled razvitka totalitarnih poredaka bez kojih je nemoguće razumjeti daljnje događaje i procese. Dakle bez razvitka komunizma, fašizma, nacizma, militarizacije, ali zato je čitava jedna tema posvećena „odjecima modernizma u hrvatskoj umjetnosti i kulturi… - smatramo da se ishodi prijedloga kurikula uz velike napore mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Učenicima će bez pregleda razvitka totalitarnih poredaka i biti teško (nemoguće?) povezati dobivene činjenice, uočiti procese, pronaći uzroke i posljedice događajima koji su oblikovali današnji suvremeni svijet. Treći razred (35 sati) - prijedlog kurikula treći razred započinje sadržajima od početka II. sv. rata i završava suvremenim danima. - prijedlog kurikula predviđa „Tijek ratnih operacija Drugog svjetskog rata“ a nakon toga pregled razvitka totalitarnih poredaka. Smatramo da to nikako nije logično. - smatramo da se ishodi prijedloga kurikula ni uz najveće napore ne mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Predviđene teme: Podijeljeni svijet 1945. – 1990, razvoj znanosti i tehnologije, „sukobi multinacionalnih kompanija?!“, Digitalna revolucija, Značaj svjetskih velesila , globalizacija, europske integracije, demografske promjene i migracije + Hrvatska u sastavu druge Jugoslavije (sa svom problematikom, činjenicama, osobama, događajima i procesima) + Stvaranje suverene Republike Hrvatske i Domovinski rat NIKAKO nije moguće obraditi u predviđenoj satnici. - prijedlog je sadržaje vezane uz Europske integracije (povijest Europske unije, zajednice u kojoj danas živimo i kojoj pripadamo), stvaranje suverene Republike Hrvatske (Domovinski rat) i izazove suvremenoga svijeta prebaciti u četvrtu godinu (35 sati). - time bi postigli ostvarenje predviđenih ciljeva nastave povijesti. Učenicima bi u pravo vrijeme, kad su u formalnom dijelu školovanja najzreliji, na najprimjereniji način promišljali o događajima, osobama i procesima suvremenoga svijeta. Dakle naš je prijedlog: Prvi razred (35 sati): I. UVOD U NASTAVU POVIJESTI U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA II. Antički temelji suvremenoga svijeta III. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU IV. HRVATSKA U SKLOPU SREDNJOVJEKOVNOG UGARSKO-HRVATSKOG KRALJEVSTVA V. HRVATSKE ZEMLJE U KONTEKSTU EUROPSKE POVIJESTI RANOG NOVOG VIJEKA (1500. – 1800. G.) Drugi razred (35 sati): I. HRVATSKA U DOBA OBLIKOVANJA NACIJA I NACIONALNIH DRŽAVA II. HRVATSKA i SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA Treći razred (35 sati): I. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA II. EUROPA I SVIJET NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA III. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJE Četvrti razred (35 sati): I. EUROPSKE INTEGRACIJE II. STVARANJE SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE I DOMOVINSKI RAT III. IZAZOVI SUVREMENOGA SVIJETA Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
138 DRAGAN MALNAR PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA Poštovani, smatram kako bi bilo poželjno u strukovnim školama učiti Povijest 4 godine iz sljedećih razloga: 1. Dublje razumijevanje povijesnih procesa i konteksta Dugotrajnije učenje Povijesti omogućuje učenicima razvijanje dubljeg razumijevanja povijesnih događaja, procesa i pojava, posebice novije i suvremene povijesti Hrvatske u europskom i svjetskom kontekstu. Uz više vremena, učenici mogu detaljnije analizirati uzroke i posljedice događaja te uočavati kontinuitet i promjene kroz povijest. 2. Razvoj povijesnog mišljenja Povijest u strukovnim školama temelji se na razvoju povijesnog mišljenja, što uključuje kronološku svijest, analizu uzročno-posljedičnih veza, razumijevanje perspektiva i kritičko promišljanje. Produžetak učenja na četiri godine pruža više prilika za sustavno vježbanje ovih vještina, što je ključno za učenike kako bi se pripremili za kompleksne izazove u društvu i svijetu rada. 3. Razvijanje vještina primjenjivih izvan nastave Povijest potiče kritičko mišljenje, argumentaciju i metakogniciju, koje su prijeko potrebne u svim aspektima osobnog i profesionalnog života. Produženjem nastave Povijesti, učenici imaju više prilika za rad s raznim vrstama izvora, uključujući tekstualne, vizualne i digitalne materijale, čime razvijaju medijsku i informacijsku pismenost. 4. Šira perspektiva za strukovne učenike Strukovni obrazovni programi često su usmjereni na specifična zanimanja, no Povijest pruža opću obrazovnu komponentu koja omogućuje učenicima širenje vidika. Razumijevanje povijesnog razvoja njihove struke, kao i društvenih, ekonomskih i kulturnih promjena, daje učenicima kontekst za bolje razumijevanje vlastite uloge u suvremenom svijetu. 7. Poticanje trajnog interesa za učenje Dugotrajnije učenje Povijesti stvara uvjete za postupno usvajanje složenijih koncepata, čime se učenike motivira na kontinuirano obrazovanje i kritičko promišljanje. Umjesto ubrzanog usvajanja gradiva, četverogodišnje obrazovanje omogućuje strukturirano i kvalitetno učenje. 8. Osiguravanje temeljnih znanja za aktivno građanstvo Kroz Povijest učenici usvajaju znanja potrebna za razumijevanje aktualnih društvenih i političkih pitanja, što je ključno za aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu. Produženo učenje osigurava više vremena za obradu aktualnih tema i razvijanje argumentacije na temelju povijesnih izvora. Produženje poučavanja Povijesti na četiri godine omogućilo bi učenicima strukovnih škola ne samo bolje razumijevanje prošlosti, nego i razvoj univerzalnih vještina koje su ključne za osobni i profesionalni uspjeh. LP Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
139 MARIJA MIKULIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani predlažem uvođenje sata povijesti i u četvrtom razredu srednjih strukovnih škola. Učenici strukovnih škola imaju pravo na obrazovanje u humainstičkim predmetim kao i gimnazijalci. Uvođenje 35 sati nastave u IV. razredu pružit će đacima temeljitiji i kvalitetniji pristup sadržajima Domovinskog rata. Marija Mikulić Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
140 VEDRAN STANIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, skraćivanjem nastave povijesti na jedan sat tjedno oduzimamo pravo budućim generacijama na sposobnost kritičkog mišljenja, razumijevanje svoje prošlosti, sadašnjosti i moguće budućnosti. Kroz nastavu povijesti učenici ne uče samo o važnim nacionalnim i povijesnim događajima i temama, već razvijaju vještine koje su ključne za razumijevanje društva u kojem živimo i budućnosti pune brzih promjena, razvoja tehnologije i njenog sve većeg utjecaja na naš život. Za nastavu povijesti bi se trebao dodati još jedan sat više učenja tjedno kako bi nam se društvo brže i kvalitetnije razvijalo, a ne ga skraćivati na samo jedan sat tjedno. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
141 PAULA KAULIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, smatram da planirana satnica nije dovoljna za rad. Potrebno je dodati još jedan sat povijesti kako bi se ishodi realizirali jer su planirani preopširno za treći razred. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
142 DRAGUTIN MIGLES PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, nastava povijesti je temelj razvoja mladog čovjeka. Ona je temelj razvoja domoljubvne svijesti i spoznaje sebe kao dijela društva. Zato smatram da ona treba biti prisutna u nastavi svake svake godine, tj. za cijelog školovanja. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
143 ANTE ROJE PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Skraćivanje nastave povijesti dovest će do slabijeg obrazovanja, a ne do ostvarenja ciljeva koji bi učenike pripremio za sudjelovanje u životu kao građana i mislećih ljudi. Stoga je smanjenje opsega nastave povijest štetno za cjelokupno društvo, jer 70 % učenika pohađa strukovne škole i imaju pravo na cjelovito obrazovanje kako bi ravnopravno mogli sudjelovati u društvenim procesima kao angažirani građani. Prijedlog sadržaja tema je preopsežan za 3. razred. Da bi se kvalitetno mogao obraditi predloženi sadržaj potrebno je povećati satnicu. Stoga smatram da se nastava povijesti podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu. Nema dovoljno vremena za obraditi teme poput Domovinskog rata. Upoznavanje s konceptom povijesne znanosti(Uvod u povijest je predviđen samo za 4.2, a ne i za 4.1 Nastava povijesti se treba temeljiti na primjerenoj satnici, jer inače sve što se navodi u kurikulu gubi smisao i u praksi je neprovedivo Hrvatska kao mlada demokracija mora omogućiti mladim generacijama da znaju svoju povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Svaka obrazovana osoba treba razumieti povijest ljudske civilizacije, a posebno nacionalnu povijest. Povijest je predmet koji najviše njeguje nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske među različitostima naroda Europe i svijeta. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
144 KRISTINA JERČIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, novi Nacrt prijedloga kurikula nastavnog predmeta treba unaprijediti u 4.2 smjeru uvođenjem dodatnih 35 sati nastave povijesti u 3. ili 4. razredu srednje škole. Ukupan broj nastavnih sati treba iznositi 140 sati. Planirani ishodi se ne mogu ostvariti u ovdje navedenoj predviđenoj satnici. Satnica povijesti je smanjena u odnosu na onu dosadašnju i to otežava planiranje i izvođenje kurikula u nastavi. Povijest je nastavni predmet koji ne samo što je jednakovrijedan u odnosu na druge općeobrazovne predmete već je od posebne važnosti za naše društvo i našu domovinu zbog pitanja kulture, identiteta, gospodarstva, turizma. Nastava Povijesti ne bi se smjela izvoditi bez pripremljenih udžbenika koje učenici trebaju imati kao nastavno pomagalo i zato treba povećati satnicu, urediti sadržaje i pripremiti kvalitetne udžbenike. Lijep pozdrav! Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
145 KRISTINA JERČIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Za provođenje vrednovanja potreban je prostor odnosno satnica, u pretrpanom kurikulu nemoguće je provesti kvalitetno vrednovanje jer za to nema vremena. Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Vrednovanje je usklađeno s kurikulom za gimnazije i osnovne škole. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
146 JELENA BANKO PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, u nastavku Vas želim podsjetiti na ključne odredbe koje su već utvrđene zakonskim odredbama, a odnose se na nastavu Povijesti. Citiram odredbe kurikuluma u kojima se jasno navodi: "Odgoj i obrazovanje osiguravaju stjecanje temeljnih znanja i vještina potrebnih mladom čovjeku za budući život i mogućnost daljnjeg školovanja. Nastava Povijesti ima u tome značajno mjesto. Poznavanje povijesti pridonosi razumijevanju procesa koji su oblikovali čovječanstvo od najranijih vremena do danas objašnjavanjem razvoja ljudskih društava, prošlih i sadašnjih ljudskih iskustava te društvenih fenomena u njihovoj povijesnoj perspektivi. Učeći o vlastitoj naciji, državi, društvu, kulturnoj i povijesnoj baštini, kao i o drugim nacijama, kulturama i društvima u prošlosti i sadašnjosti, učenici stječu znanja i razvijaju vještine koje omogućuju razumijevanje vlastitog identiteta i tuđih identiteta. Danas, u doba globalizacije, u kojemu je na djelu snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija, mladi čovjek treba postati građanin Europe i svijeta, a pritom sačuvati vlastiti nacionalni identitet, cijeniti i čuvati svoju kulturnu i duhovnu baštinu...Svrha nastave Povijesti je poticati interes učenika za proučavanje prošlosti, omogućiti razumijevanje sadašnjosti te stjecanje znanja i vještina nužnih za upućeno i aktivno sudjelovanje u društvu kao građana lokalne zajednice, Hrvatske, Europe i svijeta. Aktivni građani prepoznaju vrijednost solidarnosti, kritički promišljaju o društvu i djeluju ka zajedničkoj promjeni na dobrobit čovječanstva." Na citirano se nadovezuju odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju (članak 4.), a u kojem se navode ciljevi i načela odgoja i obrazovanja, a u koje je zapravo utkana svrha nastave Povijesti prethodno navedena: 1. Osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima; 2. RAZVIJATI UČENICIMA SVIJEST O NACIONALNOJ PRIPADNOSTI, OČUVANJU POVIJESNO - KULTURNE BAŠTINE I NACIONALNOG IDENTITETA; 3. ODGAJATI I OBRAZOVATI UČENIKE U SKLADU S OPĆIM KULTURNIM I CIVILIZACIJSKIM VRIJEDNOSTIMA, LJUDSKIM PRAVIMA I PRAVIMA DJECE, OSPOSOBITI IH ZA ŽIVLJENJE U MULTIKULTURALNOM SVIJETU, ZA POŠTIVANJE RAZLIČITOSTI I TOLERANCIJU TE ZA AKTIVNO I ODGOVORNO SUDJELOVANJE U DEMOKRATSKOM RAZVOJU DRUŠTVA; 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (OPĆEOBRAZOVNIH) i stručnih kompetencija, OSPOSOBITI IIH ZA ŽIVOT I RAD U PROMJENJIVOM DRUŠTVENO – KULTURNOM KONTEKSTU prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i postignuća, 5. OSPOSOBITI UČENIKE ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE. Republika Hrvatska, kao mlada demokratska država, trebala bi omogućiti poučavanje o građanskim i političkim pojmovima o povijesti civilizacije, povijesti velikih sila i njihovom utjecaju na današnje oblikovanje svjetske ravnoteže, a ničega „svjetskog“ u novom kurikulumu nema. Hrvatski građani su do sada u odnosu na neke ostale nacije bili u prednosti jer su upravo zbog poznavanja različitih činjenica i uzročno – posljedičnih veza smatrani jednim od naroda sa zavidnom razinom poznavanja opće kulure. Ovim promjenama se to gubi, a dobiva se apatična i nekritična masa što je posebno velika opasnost u slučaju širenja nedemokratskih ideja kojima svjedočimo. Nadalje, radna skupina nije uvažila odluke najviših tijela RH o očuvanju postojeće satnice Povijesti u strukovnom obrazovanju - Saborski odbor za obrazovanje, HAZU, odsjeci za povijest svih fakulteta u RH, Instituta i drugih relevantnih i mjerodavnih institucija kao i zainteresirane javnosti - potpisnika Peticije “Stop sječi nastave Povijesti”. Učenici u RH prolaze najkraće osnovno obrazovanje u EU. Do sada se taj manjak nadoknađivao u srednjoj školi. Skraćivanjem nastave povijesti može se dovesti samo do slabijeg obrazovanja, a ne do ostvarenja ciljeva koji bi učenike pripremio za sudjelovanje u životu kao građana i mislećih ljudi. Stoga je smanjenje opsega nastave povijesti štetno za cjelokupno društvo. Čak 70% učenika pohađa strukovne škole te imaju pravo na cjelovito obrazovanje kako bi ravnopravno mogli sudjelovati u društvenim procesima kao angažirani građani. Prijedlog sadržaja/tema za 3. razred je preopsežan - da bi se kvalitetno obradili predloženi sadržaji potrebno je povećati satnicu. Nastava povijesti bi se trebala podučavati po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu, treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu (nema dovoljno vremena za obraditi teme poput Domovinskog rata). Također, upoznavanje s konceptom povijesne znanosti (Uvod u povijest) predviđeno je samo za 4.2, ne i za 4.1., a suvremeni identiteti ne temelje se samo na religijskim već i na agnostičkim i ateističkim pripadnostima. Ustav čl. 40. te stoga ih valja navesti u prikazu. Prijedlog izmjena: prvi razred (35 sati) - pozdravljamo „uvod u nastavu povijesti u srednjim strukovnim školama“: mnogima nije jasna uloga Povijesti u suvremenom društvu. Smatraju je gomilom suhoparnih, nepotrebnih podataka i zbog toga je važno učenike strukovnih škola podsjetiti na povijest kao znanost, školski predmet i njegovu/njenu ulogu u životu pojedinca i zajednice. - kurukul nakon toga preskače početke razvitka čovječanstva, prve civilizacije i razdoblje Antike što može predstavljati problem u razumijevanju sadržaja koje slijedi. Današnje europske vrijednosti začete su u tom razdoblju. - pozdravljamo kronološki slijed tematskih cjelina (Hrvatska u ranom srednjem vijeku, Hrvatska u sklopu srednjovjekovnog Ugarsko-hrvatskoga kraljevstva, Hrvatske zemlje u kontekstu europske povijesti ranoga srednjega vijeka (do 1800.g.) - napominjemo da je to sadržaj koji se prema sadašnjem programu obrađuje u dvostruko većoj satnici prvog razreda (70 sati, za razliku od 35 koje predviđa prijedlog kurikula). - neke od izbornih tema nisu u skladu s predloženim „sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda raspoređenih prema tematskim cjelinama i domenama“: (Antička baština u mom kraju, Poznati hrvatski izumitelji do 19. stoljeća, Antička i ranokršćanska baština na hrvatskom prostoru …) - smatramo da se unatoč „izbacivanju“ razdoblja prapovijesti i staroga vijeka, ishodi prijedloga kurikula ne mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Učenici će biti teško (nemoguće?) povezati dobivene činjenice, uočiti procese, pronaći uzroke i posljedice. drugi razred (35 sati) - prijedlog kurikula drugi razred započinje sadržajima predviđenim u sadašnjem drugom razredu strukovnih programa i seže do II. sv. rata. - u prijedlogu kurikula drugog razreda nedostaje pregled razvitka totalitarnih poredaka bez kojih je nemoguće razumjeti daljnje događaje i procese. Dakle bez razvitka komunizma, fašizma, nacizma, militarizacije, ali zato je čitava jedna tema posvećena „odjecima modernizma u hrvatskoj umjetnosti i kulturi… - smatramo da se ishodi prijedloga kurikula uz velike napore mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Učenicima će bez pregleda razvitka totalitarnih poredaka i biti teško (nemoguće?) povezati dobivene činjenice, uočiti procese, pronaći uzroke i posljedice događajima koji su oblikovali današnji suvremeni svijet. treći razred (35 sati) - prijedlog kurikula treći razred započinje sadržajima od početka II. sv. rata i završava suvremenim danima. - prijedlog kurikula predviđa „Tijek ratnih operacija Drugog svjetskog rata“ a nakon toga pregled razvitka totalitarnih poredaka. Smatramo da to nikako nije logično. - smatramo da se ishodi prijedloga kurikula ni uz najveće napore ne mogu ostvariti u predviđenoj satnici od 35. sati. Predviđene teme: Podijeljeni svijet 1945. – 1990, razvoj znanosti i tehnologije, „sukobi multinacionalnih kompanija?!“, Digitalna revolucija, Značaj svjetskih velesila , globalizacija, europske integracije, demografske promjene i migracije + Hrvatska u sastavu druge Jugoslavije (sa svom problematikom, činjenicama, osobama, događajima i procesima) + Stvaranje suverene Republike Hrvatske i Domovinski rat NIKAKO nije moguće obraditi u predviđenoj satnici. - prijedlog je sadržaje vezane uz Europske integracije (povijest Europske unije, zajednice u kojoj danas živimo i kojoj pripadamo), stvaranje suverene Republike Hrvatske (Domovinski rat) i izazove suvremenoga svijeta prebaciti u četvrtu godinu (35 sati). - time bi postigli ostvarenje predviđenih ciljeva nastave povijesti. Učenicima bi u pravo vrijeme, kad su u formalnom dijelu školovanja najzreliji, na najprimjereniji način promišljali o događajima, osobama i procesima suvremenoga svijeta. dakle naš je prijedlog: prvi razred (35 sati): I. UVOD U NASTAVU POVIJESTI U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA II. Antički temelji suvremenoga svijeta III. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU IV. HRVATSKA U SKLOPU SREDNJOVJEKOVNOG UGARSKO-HRVATSKOG KRALJEVSTVA V. HRVATSKE ZEMLJE U KONTEKSTU EUROPSKE POVIJESTI RANOG NOVOG VIJEKA (1500. – 1800. G.) drugi razred (35 sati): I. HRVATSKA U DOBA OBLIKOVANJA NACIJA I NACIONALNIH DRŽAVA II. HRVATSKA i SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA treći razred (35 sati): I. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA II. EUROPA I SVIJET NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA III. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJE četvrti razred (35 sati): I. EUROPSKE INTEGRACIJE II. STVARANJE SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE I DOMOVINSKI RAT III. IZAZOVI SUVREMENOGA SVIJETA Zaključak: - nastava povijesti je osnova za poučavanje o temama demokracije, građanskih i političkih pojmova i prava i bez povijesti se one ne mogu razumjeti, niti kao samostalan sadržaj mogu zamijeniti Povijest - nastava povijesti se treba bazirati na primjerenoj satnici bez koje sve ono što navodi kurikul gubi smisao i u praksi nije neizvedivo - RH kao mlada demokracija mora budućim generacijama omogućiti pravo da znaju svoju povijest u europskom i svjetskom kontekstu - ako se unutar obrazovnog sustava Povijest ne uči formalno i kvalitetno onda se uči neformalno sa svim posljedicama koje to donosi - svaka obrazovana osoba treba razumjeti povijest ljudske civilizacije, a osobito nacionalnu povijest - Povijest je predmet koji najviše njeguje nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske među različitostima naroda Europe i svijeta - loše poznavanje povijesti rezultira pasivnim i neaktivnim građanstvom - učenici strukovnih škola imaju pravo na struku i cjelovito obrazovanje - Povijest je jedini humanistički predmet koji imaju svi učenici strukovnih škola - HISTORIA EST MAGISTRA VITAE (ili ipak nije?????) Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica. U prijedlogu kurikula se vodilo brige o aktualizaciji sadržaja te je stavljen naglasak na suvremeno doba. Stavljen je naglasak na demokratske ideje, zaštitu ljudskih prava i suvremenoga društva općenito. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda.
147 SILVIJA MRKONJIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, ne slažem se s ovim prijedlogom kurikuluma. Nastava povijesti treba se poučavati po 35 sati u sva četiri razreda 4.2. ( četverogodišnja strukovna zanimanja) . Obrazloženje : Sadržaji koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji - novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu jednostavno se ne može kvalitetno po zadanim ishodima obraditi u jednoj godini 35 ( treći razred) te je nužno da se proširi i na četvrti razred sati. Nemojte predlagati ishode samo da ostanu prazno slovo na papiru već da se oni mogu i realizirati a to bez još jedne godine učenja povijesti u četvrtom razredu nemoguće. Politika i gospodarstvo ne može biti zamjena za povijest jer se bavi političkim pojmovima a ne suvremenom poviješću. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
148 SANJA GREGORINIĆ TRUMIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, ne slažem se s ovim prijedlogom kurikuluma. Kako su moji kolege već prije navodili, manjom satnicom povijesti dobiti ćemo slabije obrazovanje. Cilj nastave povijesti je priprema učenika za shvaćanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Bez cjelokupne povijesti gubi se srž i gubi se mogućnost odgoja i obrazovanja djece kao aktivnih građana, koji razmišljaju o uzrocima i posljedicama i koji znaju zašto je nešto danas ovako kako je. Mislim da je smanjenje opsega nastave povijesti štetno za cjelokupno društvo. Smatram da svaka osoba koja ide u školu mora imati neka znanja o Europi i svijetu, ne samo o Hrvatskoj. Činjenica je da ne postoji nacionalna povijest bez svjetske. Republika Hrvatska je članica Europske unije i naši učenici se obrazuju za šire tržište rada i stoga im je potrebno kvalitetno obrazovanje u kojemu će dobiti šire znanje o Europi. Smatram da bi se i u trogodišnjim i četverogodišnjim zanimanjima satnica trebala povećati za još 35 sati u kojima bi se stvorio prostor za poučavanje svjetske povijesti, ali i za više terenske nastave, projektne nastave ili posjeta Muzejima što nam dosad nije bilo moguće, u većoj mjeri, zbog satnice. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
149 MARIJA BULJUBAŠIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Postovani, premalo je sati planirano za rad. Smatram kako se potrebno dodati jos jedan sat povijesti kako bi se ishodi realizirali, jer je preopsirno planirano za treci razred. Povijesti je uciteljica zivota, i lose poznavanje povijesti i svjetske i nacionalne rezultira pasivnoscu. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
150 BRANKA MERLACCHI PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani! Povijest je predmet koji iznimno njeguje nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske među različitostima ostalih naroda svijeta. Potrebno je da se nastava povijesti podučava u 1.,2.,3.i 4 razredu bar po 1 sat, kako bi bilo moguće ostvariti ishode, a koji su bitni za cjelovito razumijevanje suvremenih stremljenja. Loše poznavanje povijesti rezultira pasivnim i neaktivnim građanstvom. Povijest je jedini humanistički predmet koji imaju svi učenici strukovnih škola. Lijep pozdrav, Branka Merlacchi Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
151 MONIKA ZUPRIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, ne slažem se s ovakvim prijedlogom Nacrta kurikula za nastavni predmet Povijest za strukovno obrazovanje. Predlažem da se zbog opsežnosti gradiva, neki sadržaji iz segmenta: "Povijest, treća godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2.", prebace u 4. razred, s tim da se za to obavezno omogući u 4. razredu još 1 sat nastave povijesti. Zahvaljujem. S poštovanjem, Monika Zuprić Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
152 BRUNO BOGOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, ne slažem se s ovakvim prijedlogom Nacrta kurikula za nastavni predmet Povijest za strukovno obrazovanje. Predlažem da se zbog opsežnosti gradiva, neki sadržaji iz segmenta: "Povijest, treća godina učenja, jedan sat tjedno, 2 CSVET-a, razina 4.2.", prebace u 4. razred, s tim da se za to obavezno omogući u 4. razredu još 1 sat nastave povijesti. Drugim riječima, apeliram na uvođenje 35 sati i u 4. razredu nastave povijesti kako bi se ishodi nastave novije i suvremene povijesti mogli kvalitetno ostvariti. Potrebno je educirati i usmjeravati prema svijetu života i rada informirane, obrazovane mlade ljude - one koji će u punini raspoznavati svoju povijest, a time znati i o temeljima vlastite kulture i identiteta. Zahvaljujem. S poštovanjem, Bruno Bogović Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
153 KATARINA CRNKOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Hrvatska ima najmanje godina osnovnog obrazovanja pa su se neki sadržaji prebacili u Srednje škole, a sad su tamo neki odlučili da povijest ne treba. Kao mlada demokracija moramo omogućiti poučavanje o građanskim i političkim pojmovima o povijesti civilizacije, povijest velikih sila, a ničeg svjetskog u ovom kurikulumu nema. Smatramo da svaka osoba koja ide u školu mora imati neka znanja o Europi i svijetu, ne samo o Hrv. Izbacili su najljepši dip povijesti! Po novom kurikulumu nema prvih civilizacija, nema antike, nema otkrića, nema svjetskih sila, nema SAD - a, nema Francuske revolucije, nema Rusije, Njemačke... ovaj novi kurikulum za 4. godišnje strukovne je toliko krnji, loše napisan, ovo nije nikakva modernizacija predmeta ni suvremeno poučavanje, ne postoji nacionalna povijest bez svjetske. što se tiče satnice: neprimjerena je, tražimo da se uvede još 1 sat u 4. razredu (sad je predviđeno 1,1,1) jer su sadržaji u 3.razredu preopširni. Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Nacionalna povijest je u kurikulu na više mjesta (uvodni tekst, odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda) jasno definirana u europskom i svjetskom (globalnom) kontekstu.
154 HELENA MARŠIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Povijest je predmet koji najviše njeguje nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske među različitostima naroda Europe i svijeta. Tražimo da se nastava povijesti podučava u 1.,2.,3.i 4 razredu po 1 sat. Loše poznavanje povijesti rezultira pasivnim i neaktivnim građanstvom. Povijest je jedini humanistički predmet koji imaju svi učenici strukovnih škola. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
155 IVICA PAČIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, ne slažem se s ovakvim Prijedlogom kurikula povijesti za strukovno obrazovanje. Smatram da je dosadašnji kurikul prema kojem smo radili u strukovnom obrazovanju, što se tiče sadržaja, bio bolji i kvalitenije osmišljen nego ovaj novi. Naravno, bilo je prostora za doradu, ali to ne podrazumijeva izbacivanje tema prapovijesti i antike, odnosno njihovo pretvaranje u neobvezne izborne teme. Također smatram, da je nacionalna povijest neodvojiva od europskog i globalnog konteksta te da nacionalnu povijest nije moguće poučavati bez svjetske povijesti kao što je to dosad bilo u trogodišnjim zanimanjima, a koliko vidim, to se pokušava uvesti i u četverogodišnjim i petogodišnjim zanimanjima, što nikako nije dobro. Republika Hrvatska je članica Europske unije i naši učenici se obrazuju za šire tržište rada i stoga im je potrebno kvalitetno obrazovanje u kojemu će dobiti šire znanje o vrijednostima Europe, o kulturno-povijesnim stečevinama te ljudskim pravima i civilizacijama. Ovakvim pristupom, mislim da to neće biti moguće. Smatram da bi se i u trogodišnjim i četverogodišnjim zanimanjima satnica trebala povećati za još 35 sati u kojima bi se stvorio prostor za poučavanje svjetske povijesti, ali i za više terenske nastave, projektne nastave ili posjeta Muzejima što nam dosad nije bilo moguće, u većoj mjeri, zbog satnice. Također, smatram da je predloženi kurikul za četverogodišnja zanimanja, u trećem razredu preopsežan i da sve to u 35 sati jednostavno nije moguće kvalitetno obraditi te da takav način poučavanja će učenicima stvoriti samo konfuziju i odbojnost prema nastavnom predmetu. Predlažem da se učenicima četverogodišnjih i petogodišnjih zanimanja sadržaji prilagode po satnici od 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu, s tim da se u četvrtom razredu više pažnje posveti razdoblju 80-ih, Jugoslaviji i Domovinskom ratu o kojem još uvijek učenici, slabo znaju, s obzirom da jedna tako važna tema, uvijek dođe na kraju obrazovnog razdoblja kada su učenici već zasićeni svime. Lijep pozdrav, Ivica Pačić Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
156 JADRAN GAŠPARIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Povijest je predmet koji najviše njeguje nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske među različitostima naroda Europe i svijeta. Tražimo da se nastava povijesti podučava u 1.,2.,3.i 4 razredu po 1 sat. loše poznavanje povijesti rezultira pasivnim i neaktivnim građanstvom učenici strukovnih škola imaju pravo na struku i cjelovito obrazovanje Povijest je jedini humanistički predmet koji imaju svi učenici strukovnih škola Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
157 MATIJA PUŠIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, ne slažem se s ovim prijedlogom kurikula. Kako su moji kolege povjesničari već prije navodili - skraćivanjem nastave povijesti može se dovesti samo do slabijeg obrazovanja, a ne do ostvarenja ciljeva koji bi učenike pripremio za sudjelovanje u životu kao građana i mislećih ljudi. Stoga je smanjenje opsega nastave povijesti štetno za cjelokupno društvo. Učenici strukovnih škola (koji čine 70% učenika) imaju pravo na cjelovito obrazovanje kako bi ravnopravno mogli sudjelovati u društvenim procesima kao angažirani građani. "Loše poznavanje povijesti rezultira pasivnim i neaktivnim građanstvom." Prijedlog sadržaja/tema za 3. razred je preopsežan - da bi se kvalitetno obradili predloženi sadržaji potrebno je povećati satnicu. Nastava povijesti bi se trebala podučavati po 35 sati u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu, treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu. Nema dovoljno vremena za obraditi teme poput Domovinskog rata. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
158 HELENA JILEK KUBALEK PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, ne slažem se s predloženim elementima vrednovanja. Predloženi elementi vrednovanja nisu jasni, osobito učenicima i roditeljima, ali i samim nastavnicima. Predlažem da zadržimo postojeće elemente vrednovanja: poznavanje pojmova i činjenica, snalaženje u vremenu i prostoru i uzročno - posljedične veze jer su lako razumljivi i učenicima i roditeljima te ne stvaraju poteškoće nastavnicima u primjeni. Smatram da je izmjena elemenata vrednovanja i prilika za ukazivanje na važnost njegovanja materinjeg jezika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Vrednovanje je usklađeno s kurikulom za gimnazije i osnovne škole.
159 JOSIP BODROŽIĆ-SELAK PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA I. UVOD U NASTAVU POVIJESTI U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA II. Antički temelji suvremenoga svijeta III. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU IV. HRVATSKA U SKLOPU SREDNJOVJEKOVNOG UGARSKO-HRVATSKOG KRALJEVSTVA V. HRVATSKE ZEMLJE U KONTEKSTU EUROPSKE POVIJESTI RANOG NOVOG VIJEKA (1500. – 1800. G.) drugi razred (35 sati): I. HRVATSKA U DOBA OBLIKOVANJA NACIJA I NACIONALNIH DRŽAVA II. HRVATSKA i SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA treći razred (35 sati): I. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA II. EUROPA I SVIJET NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA III. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJE četvrti razred (35 sati): I. EUROPSKE INTEGRACIJE II. STVARANJE SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE I DOMOVINSKI RAT III. IZAZOVI SUVREMENOGA SVIJETA Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
160 JOSIP BODROŽIĆ-SELAK PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA I. UVOD U NASTAVU POVIJESTI U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA II. Antički temelji suvremenoga svijeta III. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU IV. HRVATSKA U SKLOPU SREDNJOVJEKOVNOG UGARSKO-HRVATSKOG KRALJEVSTVA V. HRVATSKE ZEMLJE U KONTEKSTU EUROPSKE POVIJESTI RANOG NOVOG VIJEKA (1500. – 1800. G.) drugi razred (35 sati): I. HRVATSKA U DOBA OBLIKOVANJA NACIJA I NACIONALNIH DRŽAVA II. HRVATSKA i SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA treći razred (35 sati): I. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA II. EUROPA I SVIJET NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA III. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJE četvrti razred (35 sati): I. EUROPSKE INTEGRACIJE II. STVARANJE SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE I DOMOVINSKI RAT III. IZAZOVI SUVREMENOGA SVIJETA Nije prihvaćen Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
161 JOSIP PAULIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Općenito, nastava povijesti i geografije trebale bi se poučavati od 1. do 4. razreda po jedan sat tjedno ili u 3. i 4. razredu po dva sata tjedno (kad učenici steknu veću kognitivnu i emocionalnu zrelost). Komponenta poučavanja humanističkih i društvenih predmeta ključna je za razvoj svjesnog i društveno korisnog pojedinca. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
162 ANAMARIJA JERKOVIĆ PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, ne slažem se s ovim prijedlogom kurikula. Povijest je jedini humanistički predmet koji imaju svi učenici strukovnih škola, a nastava povijesti je osnova za poučavanje o temama demokracije, građanskih i političkih pojmova i prava i bez povijesti se one ne mogu razumjeti. Prijedlog sadržaja/tema za 3. razred je preopsežan - da bi se kvalitetno obradili predloženi sadržaji potrebno je povećati satnicu i na 4. razred po 35 sati. Sadržaje koji se u prijedlogu kurikula ističu kao najvažniji, a to je novija i suvremena povijest hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu, treba organizirati tako da se gradivo predviđeno za treći razred tj. suvremena povijest podučava 35 sati u trećem i 35 sati u četvrtom razredu. (nema dovoljno vremena za obraditi teme poput Domovinskog rata). Smatram da skraćivanjem sati povijesti može dovesti samo do slabijeg obrazovanja, a ne do oblikovanja građanske mladeži koja bi trebala participirati u izborima i biti aktivan sudionik demokracije. Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
163 MAJA GRAČNER PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1. i 4.2., G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, ne slažem se s Prijedlogom kurikula nastavnog predmeta Povijest za strukovno obrazovanje jer navedenim prijedlogom ne mogu se u potpunosti ostvariti ishodi nastave povijesti koji su bitni za cjelovito razumijevanje suvremene stvarnosti. Nastava povijesti bi se trebala poučavati kao do sada u 1. i 2. razredu po 2 sata ili po 1 sat u 1.,2., 3. i 4. razredu kako bi se ostvarili propisani ishodi. Lijep pozdrav, Maja Gračner Nije prihvaćen Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.