Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga kurikula nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ANA ŠUTALO BARIĆ | PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POLITIKA I GOSPODARSTVO ZA KVALIFIKACIJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU NA RAZINI 4.2. HKO-a | Poštovani, Prijedlog kurikula Politike i gospodarstva za strukovne četverogodišnje škole smatram sadržajno dobrim. Pozdravljam odluku da se sadržaj Politike i gospodarstva ipak nađe u općeobrazovnom obaveznom dijelu nastave, te da se napustio prijedlog modula. Međutim, nekoliko je razloga zašto je i dalje ovaj prijedlog neprihvatljiv u potpunosti. 1. Isti je predviđen za izvođenje 32 sata nastave u završim razredima te se uskladio sa gimnazijskim programom. Međutim, učenicima strukovnih škola nedostaje drugih općeobrazovnih predmeta koji bitno sadržajno nadopunjuju razumijevanje društvenih pojmova i procesa pa tako i onih političkih. Samim time je 32 sata iznimno malo za razumijevanje i kritičko propitivanje političkih odnosa u društvu i boljeg shvaćanja vlastite uloge i odgovornosti. 2. Prijedlog ne uključuje učenike trogodišnjih strukovnih škola. I dalje nisu ujednačena opća znanja političke i ekonomske pismenosti za sve učenike srednjih škola u Hrvatskoj. Frizeri, kuhari, konobari i drugi su također građani i državljani ove zemlje i imaju politička i druga prava zajamčena Ustavom. Zašto oni neće imati i potrebnu edukaciju o istima? Vrijede li oni manje? Trebaju li oni biti upućeni u političke procese odlučivanja o njihovoj budućnosti? Pogreško je izostaviti ih i uskratit im pravo na političku i ekonomsku edukaciju u demokraciji. 3. Ukoliko je predviđeno da učenici trogodišnjih škola uče ove sadržaje kroz modularnu nastavu, u ranijem savjetovanju sam iznijela sve kritike preloženog modula. Ne samo da je pogrešno da im ovaj sadržaj nije obavezan i u općeobrazovnom dijelu, nego je cijeli modul napisan nestručno. 4. Svi učenici imaju pravo na jednako obrazovanje u jednakim uvjetima. Do sada su učenici strukovnih škola učili 64/70 sati godišnje ovaj sadržaj, te je praksa pokazala da je i to nedovoljno s obzirom na stavove i mišljenja s kojima ulaze na nastavu. Smanjivanje ili gašenje satnice ovog sadržaja dodatno će učiniti društvo apatičnim i politički nepismenim. 5. EU nalaže povećanje satnice, stoga nije jasna tendencija našeg ministarstva za smanjivanjem iste. S poštovanjem, Ana Šutalo Barić | Nije prihvaćen | Nakon javne rasprave nastavni predmet Politika i gospodarstvo uvršten je na razini 4.2. kao obvezan općeobrazovni predmet u 4. razredu po 1 sat tjedno. Što se tiče razine 4.1., Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje zadan je okvir i propisan postotak općeobrazovnog dijela strukovnih kurikula na razini 4.1., stoga nema mogućnosti za uvođenje još jednog nastavnog predmeta, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. Za sve predmete koji se ne nalaze u općeobrazovnom dijelu izrađeni su izborni moduli koji temeljem kurikula ustanove mogu postati izborni ili fakultativni moduli te se na taj način učenicima može osigurati stjecanje građanskih kompetencija. Također i kroz međupredmetnu temu Građanski odgoj moguće je povezati sadržaje politike i gospodarstva s drugim predmetima te omogućiti učenicima razvoj kompetencija kao što su kritičko mišljenje, odgovorno sudjelovanje u zajednici i razumijevanje demokratskih procesa. |
| 2 | IRINA BASARA | PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POLITIKA I GOSPODARSTVO ZA KVALIFIKACIJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU NA RAZINI 4.2. HKO-a | Poštovani, predmet Politika i gospodarstvo bi trebali biti neizostavan dio kurikula ne samo u strukovnom, već i u gimnazijskom obrazovanju (kojeg je premalo). Učenicima su znanja o ekonomsko-poličkom okruženju neophodna. Zašto? Prvenstveno, kako bi po završetku obrazovanja kročili na tržište rada opremljeni znanjima potrebnim za sudjelovanje u svijetu ekonomije, ali i kako bi jedno sutra mogli postati politički aktivni (a što se u medijima potiče već dugi niz godina). U današnje vrijeme mladi ljudi nemaju osnovna znanja o političkom ustroju i funkcioniranju jedne zemlje. Ne znaju tko im je gradonačelnik, tko je Premijer, koja je uloga ministara ni što je lokalna samouprava. Da je spominjeno razlike između ljevice i desnice. Javno mnijenje također ne ide u korist vladajućima. "Političar krade" je znanje kojim većina učenika raspolaže, a na pitanje "kako"? nemaju odgovor jer ne razumiju osnovne pojmove, uloge i funkcije. Tome je tako jer su neupućeni, nemaju nikakve baze, a svoje mišljenje grade na osnovi onog što vide i čuju oko sebe. S ekonomskog, pak, aspekta, učenici su financijski nepismeni, dobar dio iskrivljenih sustava vrijednosti (zaradit ću influensanjem) i bez osjećaja za novac, težinu i napor kojim se zarađuje. Budući poduzetnici i radnici u sektoru bi, nadalje, trebali imati produbljene spoznaje o svojim pravima i obvezama u okvirima radnog prava, ali i vlastitom položaju u društvu 'zapadne ekonomije' u koju nas se svrstava. Kako bi se sve to realiziralo, potrebno je obnoviti, osvježiti i pojačati spomenuti predmet, a predavati bi ga trebali stručnjaci iz spomenutih područja usađujući u učenike ne samo teorijska, već i praktična znanja. Također, posjet Saboru, HNB-u, ali i drugim institucijama od državne važnosti bi trebalo uklopiti u sam predmet. Ukoliko želimo svoje gospodarstvo razvijati ukorak sa svim promjenama koje nam globalizacija donosi, valja raspravljati o dodjeljivanju važnije pozicije spomenutom predmetu, a ne njegovom ukidanju. Srdačno, Dr.sc. Irina Basara. | Djelomično prihvaćen | Nakon javne rasprave nastavni predmet Politika i gospodarstvo uvršten je na razini 4.2. kao obvezan općeobrazovni predmet u 4. razredu po 1 sat tjedno. Što se tiče razine 4.1., Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje zadan je okvir i propisan postotak općeobrazovnog dijela strukovnih kurikula na razini 4.1., stoga nema mogućnosti za uvođenje još jednog nastavnog predmeta, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. Za sve predmete koji se ne nalaze u općeobrazovnom dijelu izrađeni su izborni moduli koji temeljem kurikula ustanove mogu postati izborni ili fakultativni moduli te se na taj način učenicima može osigurati stjecanje građanskih kompetencija. Također i kroz međupredmetnu temu Građanski odgoj moguće je povezati sadržaje politike i gospodarstva s drugim predmetima te omogućiti učenicima razvoj kompetencija kao što su kritičko mišljenje, odgovorno sudjelovanje u zajednici i razumijevanje demokratskih procesa. U okviru peporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda koncepta A., B. i C dodano je: Izvođenje projektnih, izvanučioničkih i istraživačkih oblika nastave može se provoditi kroz posjete: Hrvatskom saboru, Vladi Republike Hrvatske, Uredu Predsjednika Republike Hrvatske, poduzetničkim inkubatorima, Obrtničkoj komori, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Kući ljudskih prava, Kući Europe, Muzeju novca- “Moneterra”, Hrvatskoj narodnoj banci, raznim organizacijama civilnoga društva te gradskim skupštinama,, sjedištima županija i općinama. |
| 3 | ŽELJKA TRAVAŠ | PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POLITIKA I GOSPODARSTVO ZA KVALIFIKACIJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU NA RAZINI 4.2. HKO-a | Poštovani, nastavni predmet Politika i gospodarstvo treba ostati obavezan nastavni predmet za sve učenike strukovnih škola, dakle i u programima obrazovanja u svim trogodišnjim strukovnim školama. Samo cjelovito obrazovanje omogućuje razvoj učenika u svjesnu, samostalnu i odgovornu osobu koja će razumjeti i kritički promišljati o svojemu položaju i ulozi u suvremenom svijetu te aktivno djelovati u društvenome, kulturnom, ekonomskom i političkom razvoju zajednice u kojoj živi. O političkom i financijskom opismenjavanju mladih strukovnjaka ovisit će njihova budućnost i Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno demokratsko ustrojstvo države te zaštita i razvitak slobodnog demokratskog života njenih građana. Više nego ikad učenicima su potrebni sadržaji i metode rada koje otvaraju uvid u stanje ljudskih prava, političke kulture, izbornih političkih procesa, vladavinu prava. Stjecanje kompetencija političke i ekonomske pismenosti potrebno je svim ljudima suvremenog društva. Dakle i učenicima trogodišnjih strukovnih škola. Ozbiljnost namjere i političke volje države ogleda se ne samo u odgovoru na pitanje: za koga Politika i gospodarstvo već s kolikom satnicom. Jer, jedan sat nastave tjedno nije dostatan za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda iz Kurikuluma. Srdačno, Željka Travaš, dipl. pol. | Nije prihvaćen | Nakon javne rasprave nastavni predmet Politika i gospodarstvo uvršten je na razini 4.2. kao obvezan općeobrazovni predmet u 4. razredu po 1 sat tjedno. Što se tiče razine 4.1., Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje zadan je okvir i propisan postotak općeobrazovnog dijela strukovnih kurikula na razini 4.1., stoga nema mogućnosti za uvođenje još jednog nastavnog predmeta, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. Za sve predmete koji se ne nalaze u općeobrazovnom dijelu izrađeni su izborni moduli koji temeljem kurikula ustanove mogu postati izborni ili fakultativni moduli te se na taj način učenicima može osigurati stjecanje građanskih kompetencija. Također i kroz međupredmetnu temu Građanski odgoj moguće je povezati sadržaje politike i gospodarstva s drugim predmetima te omogućiti učenicima razvoj kompetencija kao što su kritičko mišljenje, odgovorno sudjelovanje u zajednici i razumijevanje demokratskih procesa. |
| 4 | DANIJELA STRMEČKI | PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POLITIKA I GOSPODARSTVO ZA KVALIFIKACIJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU NA RAZINI 4.2. HKO-a | Poštovani, smatram da bi se trebao pronaći prostor u satnici i za učenike trogodišnjih programa za znanja iz Politike i gospodarstva. Kao profesorica tog predmeta mišljenja sam da i učenici trogodišnjih zanimanja također trebaju imati jednak pristup ishodima Politike i gospodarstva i da ne smiju ostati bez tog predmeta. | Nije prihvaćen | Nakon javne rasprave nastavni predmet Politika i gospodarstvo uvršten je na razini 4.2. kao obvezan općeobrazovni predmet u 4. razredu po 1 sat tjedno. Što se tiče razine 4.1., Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje zadan je okvir i propisan postotak općeobrazovnog dijela strukovnih kurikula na razini 4.1., stoga nema mogućnosti za uvođenje još jednog nastavnog predmeta, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. Za sve predmete koji se ne nalaze u općeobrazovnom dijelu izrađeni su izborni moduli koji temeljem kurikula ustanove mogu postati izborni ili fakultativni moduli te se na taj način učenicima može osigurati stjecanje građanskih kompetencija. Također i kroz međupredmetnu temu Građanski odgoj moguće je povezati sadržaje politike i gospodarstva s drugim predmetima te omogućiti učenicima razvoj kompetencija kao što su kritičko mišljenje, odgovorno sudjelovanje u zajednici i razumijevanje demokratskih procesa. |
| 5 | KRISTINA GOMBOŠ | PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POLITIKA I GOSPODARSTVO ZA KVALIFIKACIJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU NA RAZINI 4.2. HKO-a | Kako će učenici osvijestiti važnost sudjelovanja u građanskom društvu, ako su ključni predmeti koji tome služe (poput Politike i gospodarstva, Povijesti te Geografije) osakaćeni rezanjem satnice i sadržaja? Što će učenicima nadomjestiti taj segment obrazovanja? Na koji će način moći saznati o svojim pravima i obavezama u demokratskom društvu? Je li cilj upravo to da ne saznaju? | Nije prihvaćen | Nakon javne rasprave nastavni predmet Politika i gospodarstvo uvršten je na razini 4.2. kao obvezan općeobrazovni predmet u 4. razredu po 1 sat tjedno. Što se tiče razine 4.1., Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje zadan je okvir i propisan postotak općeobrazovnog dijela strukovnih kurikula na razini 4.1., stoga nema mogućnosti za uvođenje još jednog nastavnog predmeta, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. Za sve predmete koji se ne nalaze u općeobrazovnom dijelu izrađeni su izborni moduli koji temeljem kurikula ustanove mogu postati izborni ili fakultativni moduli te se na taj način učenicima može osigurati stjecanje građanskih kompetencija. Također i kroz međupredmetnu temu Građanski odgoj moguće je povezati sadržaje politike i gospodarstva s drugim predmetima te omogućiti učenicima razvoj kompetencija kao što su kritičko mišljenje, odgovorno sudjelovanje u zajednici i razumijevanje demokratskih procesa. |
| 6 | TEREZA BUCONIĆ | PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POLITIKA I GOSPODARSTVO ZA KVALIFIKACIJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU NA RAZINI 4.2. HKO-a | Poštovani, očitujemo se na dokument PRIJEDLOGA KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POLITIKA I GOSPODARSTVO ZA KVALIFIKACIJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU NA RAZINI 4.2. HKO-a (Dalje u tekstu: Kurikul), objavljenog na mrežnoj stranici Savjetovanja s javnošću o Nacrtu prijedloga kurikula nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju, s mrežnom poveznicom https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=29114 kojoj je pristupljeno na dan 05. prosinca 2024. godine. Već smo se pojedinačno ili u svojstvu odgojno-obrazovnih i drugih inicijativa i udruga očitovali na prijašnjim javnim savjetovanjima o prethodnim prijedlozima izmjena kurikula nastavnog predmeta Politike i gospodarstva te ukazivali na probleme koje bi reforma školstva polučila ako bi se provela nedovoljno kritičkim pristupom. U prvome redu, ujednačavanje s odgojno-obrazovnim kriterijima europskih školskih standarada ne znači isključivo razrađivanje dokumenta kurikula, već i njegova provedba u praksi. Istraživanja ovog odgojno-obrazovnog područja pokazuju u ovome trenu, a i unatrag značajnog proteklog vremena, nedovoljnu političku pismenost mladih u Republici Hrvatskoj. Kako je vrlo studiozno i promišljeno pristupano usustavljivanju ciljeva i ishoda nastavnog predmeta Politike i gospodarstva dokumentom Kurikula, nejasno je kako bi ikoji stručnjak odgojno-obrazovnog područja, bilo na razini znanstvenog pristupa ili onog prakse, ne uvidio sljedeću problematiku. Dakle, ako se uzme u obzir činjenica da se ostvarivanju predloženih odgojno-obrazovnih ciljeva, zadataka i ishoda nastavnog predmeta Politike i gospodarstva pristupa, s metodološke pozicije, u skladu sa suvremenim pedagoškim i didaktičkim teorijama, jasna su dva smjera problema. Prvi je poštovati zahtjeve za pedagoškim pluralizmom, a drugi je kronični manjak nastavnog vremena (satnice) da bi se isti, prethodno navedeni, ciljevi, zadaci i ishodi, ostvarili. Kao praktičari, znanstvenici i metodičari ukazujemo na važnost izvođenja projektnih, izvanučioničkih i istraživačkih oblika nastave u smjeru konstruktivističke paradigme, ali isto tako i na istraživanja i praksu koja pokazuju (u tradicionalnim školama, kao i u onim alternativnim) neophodnost ostvarivanja dijela nastavnog procesa tradicionalnim predavačkim pristupom. Nejasan je paradoks nastojanja usklađivanja hrvatskih standarda s europskim odgojno-obrazovnim standardima, a istovremeno ne poštivanje obrazloženih suvremenih didaktičkih nastojanja i ignoriranje rezultata istraživanja ove domene (i preporuka za znanost i praksu na koje ukazuju). Dakle, navedeno se odnosi na činjenicu da bi se predmet Politike i gospodarstva predavao samo u četvrtim, a ne više trećim razredima strukovnih škola ili se uopće ne bi izvodio u srednjim strukovnim školama u kojima obrazovanje traje manje od četiri godine. Tako se iz navedenog zaključuje kako bi se nastavni predmet ukinuo u trogodišnjim srednjim strukovnim školama, a u onim srednjim strukovnim školama gdje bi se izvodio, godišnja propisana satnica bi se prepolovila u odnosu na postojeću i ostala na minimumu od 32 sata godišnje. Može li se ovom satnicom ostvariti široki spektar odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda predloženog Kurikula? Što je s istim odgojno-obrazovnim ciljevima i ishodima (paralelno i nastavnom odgovornošću) kod učenika kojima bi se nastavni predmet Politike i gospodarstva ukinuo? Kao stručnjaci iz područja političkog obrazovanja smatramo da je educiranje sadržajima ovog nastavnog predmeta ponajviše potrebno upravo učenicima trogodišnjih strukovnih škola, koji uz praksu imaju tek osnovne općeobrazovne predmete: Hrvatski jezik, Matematiku i Engleski jezik. Učenici trenutno važećim kurikulima dvaput tjedno stječu temeljno znanje o svijetu oko sebe, političkom uređenju, civilnom društvu te osnovama ekonomije i poduzetništva, a koje će im itekako biti potrebno u budućnosti. Ukidanjem ili smanjenjem satnice ovog predmeta učenici srednjih strukovnih škola ostaju bez ijednog predmeta koji ih može podučiti političkoj socijalizaciji, uvažavanju različitosti i ekonomskom razmišljanju. Ne pristupi li se razmatranju posljedica implementiranja Kurikula na ozbiljniji način, problemi će se stvoriti i prilikom polaganja Državne mature, gdje trenutno nastavni predmet Politike i gospodarstva slovi kao jedan od rado odabranih od strane učenika. Nadalje, što je s ravnopravnošću predispozicija učenika za koje smo/ste odgovorni, a odnosi se na intenciju školovanja nakon srednjih strukovnih škola u visokom obrazovanju? Nastojimo stvoriti 'Zemlju znanja' u kojoj obrazujemo kvalitetne nastavničke kadrove kojima nećemo moći, po završetku studija, ponuditi radno mjesto u struci jer ono više neće biti potrebno. I slijedom toga, što je s odgovornošću prema nastavnicima koji bi, prihvaćanjem ovakvog školskog modela, izgubili parcijalno ili u potpunosti trenutne pozicije nastavničkog zaposlenja? Molimo da ponovno razmotrite uređenje kurikula nastavnog predmeta Politike i gospodarstva, savjetujući, prema prethodnom elaboratu, longitudinalnije i studioznije pristupanje reformiranju ovog odgojno-obrazovnog područja, a što bi za logičnu pretpostavku ukazivalo i na potrebu za povećanjem nastavne satnice u odnosu na postojeću od 70 nastavnih sati godišnje. Ovime zaključujemo da se strogo protivimo odluci smanjenja satnice nastavnog predmeta Politike i gospodarstva u četverogodišnjim srednjim strukovnim školama i ukidanjem istog nastavnog predmeta u trogodišnjim srednjim strukovnim školama te predlažemo daljnje uređenje kurikula uz prethodne stručne rasprave i savjetovanja. Srdačno, članovi Obrazovne sekcije Hrvatskog politološkog društva dr.sc. Lidija Eret dr.sc. Nikola Baketa Tereza Buconić, mag.pol.; mag.polit.soc, nastavnica Politike i gospodarstva u srednjoj strukovnoj školi Ivana Plazonić, prof. | Djelomično prihvaćen | U okviru peporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda koncepta A., B. i C dodano je: Izvođenje projektnih, izvanučioničkih i istraživačkih oblika nastave može se provoditi kroz posjete: Hrvatskom saboru, Vladi Republike Hrvatske, Uredu Predsjednika Republike Hrvatske, poduzetničkim inkubatorima, Obrtničkoj komori, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Kući ljudskih prava, Kući Europe, Muzeju novca- “Moneterra”, Hrvatskoj narodnoj banci, raznim organizacijama civilnoga društva te gradskim skupštinama, sjedištima županija i općinama. |
| 7 | "GONG" | PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POLITIKA I GOSPODARSTVO ZA KVALIFIKACIJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU NA RAZINI 4.2. HKO-a | Poštovani_e, apeliramo na obrazovne institucije da pronađu prostor u satnici i učenicima trogodišnjih programa omoguće jedan pristup znanju iz Politike i gospodarstva. Trogodišnje škole pohađa oko 20 % učenika i učenica, oni ne smiju u potpunosti ostati bez tog predmeta. | Nije prihvaćen | Nakon javne rasprave nastavni predmet Politika i gospodarstvo uvršten je na razini 4.2. kao obvezan općeobrazovni predmet u 4. razredu po 1 sat tjedno. Što se tiče razine 4.1., Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje zadan je okvir i propisan postotak općeobrazovnog dijela strukovnih kurikula na razini 4.1., stoga nema mogućnosti za uvođenje još jednog nastavnog predmeta, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. Za sve predmete koji se ne nalaze u općeobrazovnom dijelu izrađeni su izborni moduli koji temeljem kurikula ustanove mogu postati izborni ili fakultativni moduli te se na taj način učenicima može osigurati stjecanje građanskih kompetencija. Također i kroz međupredmetnu temu Građanski odgoj moguće je povezati sadržaje politike i gospodarstva s drugim predmetima te omogućiti učenicima razvoj kompetencija kao što su kritičko mišljenje, odgovorno sudjelovanje u zajednici i razumijevanje demokratskih procesa. |
| 8 | "GONG" | PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POLITIKA I GOSPODARSTVO ZA KVALIFIKACIJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU NA RAZINI 4.2. HKO-a | Poštovani_e, pohvaljujemo izmijenjeni kurikul kojim Politika i gospodarstvo ostaje nastavni predmet u četverogodišnjim strukovnim školama. Sretni smo što su obrazovne institucije uzele u obzir prijedloge odgojno-obrazovnih djelatnika i djelatnica i udruga i odustale od prvobitne ideje o ukidanju PiG-a kao obveznog predmeta i uvođenja PiG-a kao modula u strukovnim školama. Politika i gospodarstvo je važan sadržaj za sve mlade i rijetki prostor u strukovnim školama gdje učenici i učenice mogu učiti o društvu i demokraciji u kojem žive i rade. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 9 | VALENTINA ZDELAR | PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POLITIKA I GOSPODARSTVO ZA KVALIFIKACIJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU NA RAZINI 4.2. HKO-a, A. Svrha i opis predmeta | Profesori o politici ne mogu reći ono što u suštini predstavlja, pa bolje da ne govore ništa, a o gospodarstvu i tako mogu znati tek puke teorije koje ne funkcioniraju u praksi. Ovdje je jedan od novijih primjera iz komentara dr.sc. Vlade Brkanića "Stotine prijedloga i amandmana na zakonske promjene u pravilu budu odbijeni – ne prihvaćaju se. ... Državni proračun za 2025. godinu sadržava povećanje rashoda ministarstava za nevjerojatne svote, od 7 % do 39 % u odnosu na 2024. godinu. Posebno je uočljiv rast od 81 % za zaštitu okoliša, turizam i sport te demografiju za 202 %. Proračunski deficit od 4 milijarde eura (planirani prihodi 33, a rashodi 37) treba se pokriti zaduženjem države. Građanima se omogućuje financiranje tog zaduženja upisom trezorskih zapisa uz kamatu koja je manja od inflacije. Sve je to „umotano u priču“ kako se to radi za dobrobit građana, a nitko ne postavlja pitanje zašto su toliki proračunski rashodi i jesu li oni kao takvi zaista potrebni. Bitna osoba koja je radila na kreiranju rashoda Državnog proračuna imala je događaj obiteljske naravi na koji očekujete dolazak prijatelja i znanaca. Međutim, došlo je, po slobodnoj procjeni, više od tisuću ljudi, autobusima iz županija i gradova. To je sve bilo bez nekoga posebnog razloga, ali kao znak zahvalnosti u zadovoljavanju njihovih proračunskih potreba." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 10 | ELEONORA RUPIĆ | PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POLITIKA I GOSPODARSTVO ZA KVALIFIKACIJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU NA RAZINI 4.2. HKO-a, A. Svrha i opis predmeta | Nipošto se ne slažem s ukidanjem predmeta Politika i gospodarstvo u trogodišnjim zanimanjima. Upravo njima, budućim obrtnicima itekako je potrebna financijska pismenost, poduzetničke vještine i razumijevanje sustava tržišnog gospodarstva. | Nije prihvaćen | Nakon javne rasprave nastavni predmet Politika i gospodarstvo uvršten je na razini 4.2. kao obvezan općeobrazovni predmet u 4. razredu po 1 sat tjedno. Što se tiče razine 4.1., Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje zadan je okvir i propisan postotak općeobrazovnog dijela strukovnih kurikula na razini 4.1., stoga nema mogućnosti za uvođenje još jednog nastavnog predmeta, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. Za sve predmete koji se ne nalaze u općeobrazovnom dijelu izrađeni su izborni moduli koji temeljem kurikula ustanove mogu postati izborni ili fakultativni moduli te se na taj način učenicima može osigurati stjecanje građanskih kompetencija. Također i kroz međupredmetnu temu Građanski odgoj moguće je povezati sadržaje politike i gospodarstva s drugim predmetima te omogućiti učenicima razvoj kompetencija kao što su kritičko mišljenje, odgovorno sudjelovanje u zajednici i razumijevanje demokratskih procesa. |
| 11 | "GONG" | PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POLITIKA I GOSPODARSTVO ZA KVALIFIKACIJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU NA RAZINI 4.2. HKO-a, D. Odgojno-obrazovni ishodi | Poštovani_e, ako jedan CSVET bod obuhvaća od 15 do 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta, a za predmet PiG je po ovom prijedlogu predviđeno da nosi dva CSVET boda, tko će odlučivati koliko će ukupno sati nastave biti provedeno s obzirom na to da broj može varirati od 30 do 50 sati u trajanju od 60 minuta? I hoće li taj ukupni broj odstupati od dosadašnjih 2 školska sata tjedno u 4. razredu? Molimo pojašnjenje. | Primljeno na znanje | Odluku o točnom broju sati nastave unutar raspona donosit će sama škola kurikulom ustanove, u skladu sa specifičnostima strukovnog kurikula, organizacijom školske godine, odnosno procesa učenja i poučavanja te samim ishodima učenja koji se moraju ostvariti bez obzira na točan broj sati, čime se osigurava jednaka razina kompetencija za sve učenike. Fleksibilnost u planiranju omogućuje školama prilagodbu potrebama svojih učenika, a izbor modaliteta izvođenja nastave (npr. intenzivniji blok satovi, projekti) može dodatno osigurati kvalitetnu realizaciju svih ishoda učenja predmeta Politika i Gospodarstvo. |
| 12 | "GONG" | PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POLITIKA I GOSPODARSTVO ZA KVALIFIKACIJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU NA RAZINI 4.2. HKO-a, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta | Poštovani_e, pohvaljujemo prijedlog koji će omogućiti učenicima suradnju s različitim dionicima lokalne i šire zajednice, kao i iniciranje različitih projekata za iskustveno učenje i individualizirani pristup poučavanja. Kao osnovni materijal za ovaj predmet predviđen je udžbenik iz PiG-a za strukovne škole koji je, iako postoje dopunjena izdanja, napisan 2014. godine. S obzirom na promjene u području politike i gospodarstva u posljednjih deset godina, ali i promjene u načinu učenja i informiranja nastale razvojem tehnologije, apeliramo na obrazovne institucije da razmotre mogućnost unapređenja udžbenika ili izrade novog. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |