Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Naknadnoj procjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PRAVOBRANITELJ/ICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Savjetovanje o Naknadnoj procjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (dalje u tekstu: Pravobraniteljica), kao neovisno tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova (sukladno čl. 19.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova, Narodne novine, broj 82/08, 69/17), prati provođenje toga Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova (čl.22.st.1. Zakona). U svom radu Pravobraniteljica kontinuirano posvećuje pažnju području rodiljnih i roditeljskih potpora kao i pitanju demografske politike te kroz svoja godišnja izvješća o radu o navedenom izvješćuje i Hrvatski sabor. Prateći navedena područja, Pravobraniteljica se bila uključila i u javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine (Strategija), istaknuvši kako je demografska revitalizacija pitanje intersekcijskih mjera koje su usko povezane s ravnopravnošću spolova. U svom radu Pravobraniteljica ističe da bi učinkovita demografska politika morala biti usko povezana s ostvarivanjem ustavnog načela ravnopravnosti spolova te da demografska i pronatalitetna politika ne bi nikako trebala biti na štetu žena. Pravobraniteljica je stoga predlagala da se osigura cjelovita i dugoročna demografska i populacijska politika koja će uvažavati načela kojima se afirmira rodno usmjerena politika. Pravobraniteljica je tako bila iznijela određene primjedbe i prijedloge na Strategiju, a koji se temelje na dugogodišnjoj praksi i postupanju po pritužbama građana/ki iz navedenog područja. Imajući u vidu značaj ove problematike, Pravobraniteljica u nastavku ponavlja neke od navedenih prijedloga koje bi svakako trebalo imati u vidu prilikom kreiranja budućih politika i propisa. 1.) U odnosu na Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, Pravobraniteljica se kontinuirano zalaže za potpuno delimitiranje iznosa roditeljskih naknada te za potrebu isplate dvostrukih novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u slučajevima poroda blizanaca. 2.) Nadalje, Pravobraniteljica je ukazala kako kod transponiranja odredaba Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (Direktiva) koje se odnose na očinski dopust nije pojašnjeno koje sve osobe ulaze u pojam „ekvivalentni drugi roditelji“, a koje Direktiva u korištenju ovog prava izjednačava s očevima. Obzirom na područje primjene Direktive odnosno činjenicu da se ista primjenjuje na radnike/ce, Pravobraniteljica je ukazala na važnost tumačenja pojma radnika/ce kako bi najširi krug zaposlenih osoba bio obuhvaćen pravima koja pruža Direktiva. Istaknuto je kako statistički pokazatelji i nadalje potvrđuju činjenicu da je Republika Hrvatska među onim članicama EU u kojima muškarci (očevi) najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore radi čega je potrebno djelovati u smjeru kulturološke promjene u poslovnim sredinama u cilju uklanjanja stereotipa koji muškarce odvraćaju od korištenja roditeljskog dopusta. 3.) Pravobraniteljica se osvrnula na problematiku zaštite trudnica s ugovorom o radu na određeno vrijeme koju je potrebno dodatno pojačati jer je dokazivanje neproduljenja ugovora zbog trudnoće za žrtve diskriminacije vrlo komplicirano te su često u lošijoj procesnoj poziciji i nemaju na dispoziciji dokaze kojima mogu potkrijepiti svoje navode. Također, potrebno je produžiti rok nakon prestanka trudnoće ili prestanka korištenja prava u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama unutar kojeg poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava. 4.) U odnosu na izmjene Zakona o doplatku za djecu, Pravobraniteljica ponavlja svoje stajalište koje je tijekom 2023. iznijela u postupku javnog savjetovanja o izmjenama i dopunama navedenog zakona, u kojem je ukazala kako bi se trebalo razmotriti uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka koji neće biti uvjetovan dohotkom odnosno imovinskim cenzusom kao što je to sada slučaj. Također, Pravobraniteljica je predložila izmjenu i postojeće odredbe navedenog zakona koja se odnosi na pronatalitetni dodatak, a prema kojoj korisniku, uz utvrđeni iznos doplatka za djecu, pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kn (odnosno 66,36 eur) za treće i četvrto dijete. Naime, proizlazi kako korisnici koji imaju više od četvero djece za svako iduće dijete ne ostvaruju navedeni dodatak već da je isti predviđen samo za treće i četvrto dijete, a što svakako nije u duhu poticanja demografske obnove i demografskog razvoja RH. 5.) Pravobraniteljica ukazuje i na potrebu preispitivanja i izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO). Naime, prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora vezana su uz obvezno zdravstveno osiguranje te se pojedini uvjeti, naknade ili provedbeni postupci nužno promatraju u cjelini odnosno kao jedinstven sustav zaštite trudnoće i roditeljstva. Budući da su osnovice za obračun naknada iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora vezane uz obvezno zdravstveno osiguranje, naknada plaće se određuje sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju odnosno sukladno odredbama podzakonskih akata koji su na snazi. Navedena odredba propisuje da osnovicu čini prosječan iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće (čl.54. Zakona), dok se Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja propisuje postupanje u slučaju kada osiguraniku nije isplaćena niti jedna plaća ili je isplaćena samo jedna. Naime, Pravobraniteljica je postupajući po pojedinim pritužbama majki ustanovila da se u određenim slučajevima radi o nepovoljnijem položaju u kojem se nalaze majke koje za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta ostanu ponovno trudne te rode drugo dijete za koje počnu koristiti rodiljni/roditeljski dopust, a uslijed čega im u zadnjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu (odnosno rodiljni/roditeljski dopust za drugo dijete) nije bila isplaćena niti jedna plaća (ili je bila isplaćena samo jedna plaća) od strane poslodavca te im se stoga za vrijeme rodiljnog/roditeljskog dopusta (za drugo dijete) isplaćuje naknada u minimalnom iznosu. Naime, naknada plaće koju roditelji primaju tijekom roditeljskog dopusta isplaćuje se na teret državnog proračuna, pa isplate za vrijeme korištenja toga prava ne ulaze u potvrdu o plaći koja obuhvaća isplate plaće te naknade plaće koje isplaćuje poslodavac, na svoj teret, a temeljem kojih se utvrđuje osnovica za naknadu plaće. 6.) Nadalje, vezano uz Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Pravobraniteljica je još tijekom 2016. postupala po pritužbama u kojima se iznosila sumnja na spolnu diskriminaciju i po pitanju visine isplate naknade plaće u slučaju privremene nesposobnosti zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom. Naime, članak 55. stavak 2. točka 2. ZOZO-a određuje kako naknada plaće za vrijeme bolovanja zbog komplikacija iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće, međutim, sukladno članku 55. stavak 3. najviši mjesečni iznos tako utvrđene naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a ne može iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28%, odnosno, 4.257,28 kn (565 EUR) za puno radno vrijeme i to od prvog dana bolovanja. Dakle, proizlazi da čak i da osiguranica ima višu plaću, ona će za vrijeme korištenja bolovanja zbog komplikacija dobivati naknadu plaće u iznosu od 4.257,28 kn (565 EUR). Pravobraniteljica je utvrdila kako su navedene odredbe i praksa u izravnoj suprotnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova te je stoga predložila da se Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju izmijeni. Imajući u vidu kako se radi o pitanjima koja su u značajnijoj vezi sa područjem rodiljnih i roditeljskih potpora, kao i općenito demografskom politikom, Pravobraniteljica smatra kako bi se istima žurno trebala posvetiti pažnja te pronaći odgovarajući zakonski i pravni model za njihovo rješavanje, na što Pravobraniteljica ukazuje već dulji niz godina. Nije prihvaćen Uz vremenske dopuste, u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora predviđene su novčane naknade/potpore koje ovise o radno-pravnom statusu roditelja korisnika prava, a koje se ne određuju odnosno povećavaju u odnosu na broj djece za koje se pravo koristi. Naime, svrha novčane naknade korisnika prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja ostvaruje se radi osiguravanja odgovarajuće naknade plaće zbog odsutnosti s posla te posljedično niti ne može ovisiti o broju djece za koje se pravo koristi. Vezano uz primjenu spomenute Direktive ističemo da potpore iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora kako je propisano važećim zakonom te usklađeno s relevantnim propisima ostvaruju majka i otac djeteta i druge osobe koje na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruju roditeljsku skrb, posvojitelj djeteta, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na svakodnevnu skrb, pod uvjetima i na način utvrđen ovim Zakonom. Vezano uz potrebu djelovanja u smislu poticanja očeva na veće uključivanje u korištenje roditeljskog dopusta u protekloj godini provedena je Nacionalna kampanja za promicanje pozitivnog i ravnopravnog roditeljstva sa nizom aktivnosti koje su provedene u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca. U odnosu na iznesena pitanja koja se odnose na praksu postupanja i primjenu propisa iz obveznog zdravstvenog osiguranja upućujemo na propise iz područja obveznog zdravstvenog osiguranja.
2 FILIP ČAČKOVIĆ Savjetovanje o Naknadnoj procjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, 5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU Nastavno na zadnji odlomak, osim aktivnog doprinosa poslodavca, trebalo bi osmisliti način da se iskoristi platforma e-građani (slanje obavijesti poštom, na email) gdje bi se roditelja obavijestilo o pravima na dopuste iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora prilikom prijave djeteta u matične knjige. Treba osmisliti način kako da država aktivno obavijesti građane o njihovim pravima. Slanje obavijesti poštom ili putem e-maila, SMS-a je isto mogućnost. Također, možda se može uvesti letak/pismo obavijesti sa popisanim pravima koje bi se uručilo roditeljima prilikom prijave djeteta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 MARIJA ŠUŠKOVIĆ Savjetovanje o Naknadnoj procjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, 5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU Roditeljski dopust ne traje 12 mj vec 14 mjeseci i kao takav očevima kojima ostane 2 mjeseca takoder trebaju dobit puno pravo koristiti u visini svoje place bez limita u protivnom je to diskriminacija . Očekujem ispravak . Nije prihvaćen Pravo na roditeljski dopust je osobno pravo oba zaposlena ili samozaposlena roditelja, koje oni koriste u trajanju od osam (za prvo, drugo rođeno dijete) odnosno 30 mjeseci (za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete). U pravilu oba roditelja koriste roditeljski dopust, svaki u trajanju od četiri ili 15 mjeseci (ovisno o broju rođene djece), no ako sukladno dogovoru, pravo na roditeljski dopust koristi samo jedan roditelj, isti koristi roditeljski dopust u trajanju od šest odnosno 28 mjeseci (svaki roditelj zadržava dva mjeseca roditeljskog dopusta koja ne može prenijeti na drugog roditelja). Naknada plaće tijekom roditeljskog dopusta u trajanju od prvih šest mjeseci odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta isplaćuje se u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% od osnovice za naknadu plaće), ali ne može, za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5% proračunske osnovice mjesečno (995,45 EUR/7.500,13 kuna) prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, br. 152/22). Ministarstvo demografije i useljeništva izradilo je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je po usvajanju Vlada Republike Hrvatske uputila u saborsku proceduru, a kojim se značajno podiže visina novčane naknade za roditeljski dopust. Slijedom navedenog, maksimalni iznos naknade plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja te u slučaju smrti djeteta, podiže se na način da ova naknada ne može iznositi više od 680% proračunske osnovice (3.001,79 eura) mjesečno čime se maksimalni iznos naknade plaće povećava sa 225,5% proračunske osnovice (995,45 eura).
4 TIHOMIR KLEMENT Savjetovanje o Naknadnoj procjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, 5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU U natoč pozitivnim primjerima - Unatoč pozitivnim primjerima ispravak Primljeno na znanje Primljeno na znanje.