Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu ključnih elemenata Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ANA ŽNIDAREC ČUČKOVIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 1. Obrazloženje PDP-a i specifičnog cilja | Projekt financiranja usmjeren je na uključivanje djece i mladih koji su izloženi riziku socijalne isključenosti kroz razne sportske aktivnosti. Cilj je potaknuti njihov razvoj, socijalizaciju i integraciju u širu zajednicu. Da bi to mogli, potrebno je dobro razumjeti ciljano područje. Uključivanje djece u sustav sporta i tjelesne aktivnosti) obilježje je civilizacije i temeljno pravo svakog djeteta, kako je navedeno u Konvenciji o pravima djeteta (1989.). Europsko jamstvo za djecu (Europska unija, 2021.) zagovara jednak pristup svakog djeteta institucionalnom sportu/igri. Metode za uključivanje djece u sustav oblikovane su javnim obrazovnim politikama svake zemlje. Dobrobiti sudjelovanja u sportu za dobrobit djece dobro su dokumentirane i široko prihvaćene. Suvremeni kurikularni pristup prepoznaje dobrobit djece kao temeljni prioritet, normu i željeni ishod obrazovanja i skrbi. Dobrobit svakog djeteta smatra se društvenim kapitalom koji može poboljšati kvalitetu života unutar zajednice i pridonijeti dugoročnoj dobrobiti društva. **Djeca u riziku od socijalne isključenosti** Ranjiva djeca često su izložena većem riziku od ugrožavanja socijalnog, emocionalnog, fizičkog ili psihološkog integriteta. Ova skupina uključuje djecu s izazovnim psihofizičkim statusom (poput one koja su darovita ili se suočavaju s poteškoćama u razvoju), onu podvrgnutu neadekvatnim odgojnim uvjetima (poput lošeg roditeljstva, niskog socioekonomskog statusa, specifične obiteljske strukture ili povijesti i disfunkcionalnih obitelji) i djeca iz manjinskih kulturnih sredina (nacionalnih, etničkih, rasnih, vjerskih ili migrantskih). Osim toga, djeca u sustavu zdravstvene skrbi (kao što su bolnički pacijenti), uključena u pravosudni sustav (bilo kao žrtve ili počinitelji), koja žive u izoliranim ili udaljenim zajednicama (kao što su otoci ili ruralna područja) i ona u sustavima alternativne skrbi ( kao što su udomiteljski domovi ili ustanove socijalne skrbi) posebno su ranjivi. Rizik za ovu djecu predstavlja i nestandardizirani profesionalni angažman roditelja. Kao rezultat toga, ranjiva djeca imaju tendenciju doživjeti manje povoljne ishode, što dovodi do psiholoških izazova, antisocijalnog ponašanja ili ovisnosti u odrasloj dobi. Iako se sva ranjiva djeca ne suočavaju s društvenom isključenošću, odrastanje u nesigurnim situacijama povećava vjerojatnost da će to doživjeti. Društvena se isključenost shvaća kao proces, a ne samo ishod, gdje su pojedinci ili manje skupine marginalizirani, izopćeni ili stigmatizirani, često zbog karakteristika koje ih izdvajaju od dominantne skupine ili stilova života koji odudaraju od društvenih normi. To se može manifestirati kao fizička odvojenost od drugih i/ili socio-emocionalna isključenost, gdje se djeca zanemaruju ili im se onemogućuje da se uključe u odnose. Tipično, djeca u rizičnim situacijama imaju ograničen pristup socio-emocionalnim, ekonomskim, obrazovnim i kulturnim resursima potrebnim za njihov puni razvoj (psihološki, kognitivni i socijalno-emocionalni). Prema Crousu i Bradshawu (2017.), socijalna je isključenost uvelike određena nedostatkom resursa bitnih za kvalitetan život. Iskustvo socijalne isključenosti može dovesti do narušenog emocionalnog i mentalnog zdravlja (Chen i sur., 2017.; Mulvey i sur., 2017.), akademskih poteškoća (Eurostat, 2013.; Raabe, 2019.), smanjenog prosocijalnog ponašanja (Flouri i Sarmadi, 2015.), i nisko samopoštovanje (Coplan et al., 2004; Doi i sur., 2019). Stenseng i sur. (2014) napominju da produljena i kontinuirana socijalna isključenost može rezultirati povećanjem agresivnog ponašanja. Istraživanje Pelemana i sur. (2020.) ukazuje da su djeca manjinskog kulturnog identiteta i migrantskog podrijetla suočena s povećanim rizikom od socijalne isključenosti zbog kulturoloških i jezičnih barijera, koje ograničavaju njihove društvene interakcije i aktivnosti u igri u usporedbi s djecom etničke većine. Vandenbroeck i Lazzari (2014.) nadalje ističu da su situacije te djece komplicirane nedostatkom mreža podrške obitelji i ograničenim pristupom sustavu sporta i tjelesne aktivnosti. Rizik od socijalne isključenosti kod djece često je povezan s kvalitetom obiteljskog funkcioniranja i roditeljstva. Disfunkcionalne obitelji, kao i one s niskom emocionalnom povezanosti među članovima, predstavljaju rizike za cjelokupni razvoj djeteta. Obitelji sa specifičnim strukturama - kao što su obitelji s jednim roditeljem ili one s mnogo djece - također su sklone izazovima koji utječu na dobrobit djece. Obrazovanje kadra usmjereno je na suradničku pedagogiju uzimajući u obziri širi kontekst sporta sa odrednicama: **Razvoj pozitivnog identiteta:** Pružite mladima priliku za rast tako što ćete im ponuditi vodeće uloge ili priliku da postanu treneri. Pojačajte ideju da ako mogu postići uspjeh u sportu, mogu uspjeti i u širem društvu. **Poticanje društvene kohezije:** Uključite sudionike iz šire zajednice, bez obzira na njihov socioekonomski status, kulturu ili vjeru. Izgradite zajednicu oko projekta koja uključuje djecu, mlade, njihove roditelje i druge iz susjedstva. **Izgradnja građanstva:** Iskoristite snagu sporta kako biste pomogli mladima da izađu iz svog uobičajenog okruženja. Upoznajte ih s novim aktivnostima, odvedite ih na mjesta koja obično ne posjećuju i povežite ih s ljudima koje inače ne bi susreli. Potaknite demokratske vještine dopuštajući sudionicima da zajednički odlučuju o pravilima igre. **Dosezanje ciljne skupine:** Osigurajte da i treneri i mladi sudionici budu različiti u smislu podrijetla i spola. Izbjegavajte oglašavanje s porukama protiv nasilnog ekstremizma. Umjesto toga, usredotočite se na nematerijalne poticaje (npr. zabavu ili osobni razvoj) ili materijalne poticaje (npr. ponudu besplatnih obroka) kako biste potaknuli sudjelovanje. **Stvaranje lokalnih partnerstava:** Fazu planiranja shvatite ozbiljno. Tražite partnere koji istinski razumiju potrebe zajednice. Dobro se upoznajte, unaprijed definirajte zajednički cilj i izbjegavajte brzu suradnju. | Nije prihvaćen | Ciljne skupine (pripadnici ranjivih skupina) definirane su sukladno specifičnom cilju Poziva i predviđenim projektnim aktivnostima. |
| 2 | JOSIP PERIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 1. Obrazloženje PDP-a i specifičnog cilja | Da li udruge moraju biti upisane u Registar udruga pod svim ovim brojevima ili samo nekima od njih? Postoje udruge iz psihosocijale koje se bave radom s djecom s teškoćama, no Registar udruga u Zagrebu ne dozvoljava da udruge iz psihosocijale imaju registriranu sportsku djelatnost. | Primljeno na znanje | Udruge moraju biti registrirane pod barem jednim od brojeva navedenih u Uputama za prijavitelje i tekstu koji je objavljen na e-Savjetovanju. |
| 3 | JOSIP PERIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 1. Obrazloženje PDP-a i specifičnog cilja | Podrazumijeva li školska godina 12 mjeseci ili se odnosi na nastavnu godinu, odnosno razdoblje u kojem se održava nastava? Misli li se na nove aktivnosti (2x tjedno tijekom školske godine) ili na već odrađene treninge u sklopu Mjerljivog ishoda 1 pa da se u postojeće treninge uključe ostali stručnjaci (rehabilitator, soc.pedagog, psiholog i sl.) ? | Primljeno na znanje | Sukladno članku 48., stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23, 156/23), školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza i ima dva polugodišta. Dakle, školska godina odnosi se na razdoblje od 12 mjeseci. Mjerljivi ishod 1 odnosi se na uspješnu provedbu postojećih programa sportskih i sportsko-rekreativnih aktivnosti za pripadnike ciljne skupine. Što se tiče uključivanja asistenata, kineziterapeuta, psihologa, liječnika, fizioterapeuta i ostalih dionika, navedeno se odnosi na rad s djecom s teškoćama u razvoju. Način provedbe sportskih i sportsko-rekreativnih aktivnosti bit će definiran u konačnoj verziji UzP-a. |
| 4 | JOSIP PERIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 1. Obrazloženje PDP-a i specifičnog cilja | Teško je očekivati da će sva djeca sudjelovati u 60% aktivnosti programa da bi zadovoljili minimalnu razinu sudjelovanja. Roditelji su asistenti te ako su oni spriječeni doći radi posla, bolesti, obaveza i sl. tada ni djeca ne mogu prisustvovati u aktivnosti. Uz to, djeca sama često znaju biti bolesna, odlaze na razne rehabilitacijske programe i terapije. | Nije prihvaćen | Cilj Poziva je potaknuti korisnike na kontinuirano uključivanje u sportske aktivnosti s konačnim ciljem ostanka u sportu/sportsko rekreacijskoj aktivnosti i nastavka bavljenja tim sportom/sportsko rekreacijskom aktivnosti i nakon što program završi. Slijedom navedenoga korisnika se ne može uvrstiti u pokazatelj ukoliko nije sudjelovao u programu barem 60% od ukupnog broja sati. |
| 5 | MIRO RENIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 1. Obrazloženje PDP-a i specifičnog cilja | Potrebno dodati i skupinu mladih s invaliditetom, nakon toga bi Specifični cilj bio: Poboljšanje pristupa pripadnika ranjivih skupina (djeca i mladi u riziku od socijalne isključenosti, djeca s teškoćama u razvoju, mladih s invaliditetom te djeca i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju) sportskim i sportsko-rekreativnim aktivnostima s ciljem povećanja njihove socijalne uključenosti. | Primljeno na znanje | Ističemo kako je 30. srpnja 2024. godine objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Jačanje sustava parasporta u Republici Hrvatskoj", u okviru kojeg su kao ciljna skupina definirane osobe s invaliditetom, što uključuje i predloženu ciljnu skupinu. |
| 6 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 1. Obrazloženje PDP-a i specifičnog cilja | Kod Specifičnog cilja predlažemo dodati "...i mlađe punoljetne osobe s invaliditetom…" Obrazloženje: Kasnije u tekstu mlađe punoljetne osobe s invaliditetom (18-21 godine) nigdje nisu obuhvaćene, a obuhvaćeni su mladi pripadnici nekih drugih kategorija. Ukoliko ovaj prijedlog smatrate osnovanim i uvažite ga, onda će biti potrebno isto dodati u ostatku teksta, na mjestima gdje se nabrajaju kategorije osoba koje pripadaju ciljnoj skupini (npr. 4. Specifični cilj PDP-a s ciljnim skupinama i pokazateljima ... Ciljane skupine; 6. Prihvatljive projektne aktivnosti i mjerljivi ishodi ... Specifični cilj 1. i Izborne aktivnosti: 1.) | Primljeno na znanje | Ističemo kako je 30. srpnja 2024. godine objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Jačanje sustava parasporta u Republici Hrvatskoj", u okviru kojeg su kao ciljna skupina definirane osobe s invaliditetom, što uključuje i predloženu ciljnu skupinu. |
| 7 | MIRO RENIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 2. Pokazatelji PULJP-a | Potrebno je u red 1., stupac 3 kod Specifičnih pokazatelj ostvarenja, dodati i mlade s invaliditetom, pa bi shodno tome nakon dodavanja bilo; Odnosi se na broj djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti, djece s teškoćama u razvoju, mlade s invaliditetom te djece i mlađih punoljetnih osoba s problemima u ponašanju koji će sudjelovati u sportskim i sportsko-rekreativnim aktivnostima. | Primljeno na znanje | Ističemo kako je 30. srpnja 2024. godine objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Jačanje sustava parasporta u Republici Hrvatskoj", u okviru kojeg su kao ciljna skupina definirane osobe s invaliditetom, što uključuje i predloženu ciljnu skupinu. |
| 8 | HRVATSKI PARAPLIVAČKI SAVEZ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 2. Pokazatelji PULJP-a | Pokazatelji PULJP-a, u tablicu, red I kolona 3., dodati uz postojeće nabrojene i mladi s invaliditetom. ( Djeca s poteškoćama su djeca do 18. godine, dok su mladi s invaliditetom do 27.g.) | Primljeno na znanje | Ističemo kako je 30. srpnja 2024. godine objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Jačanje sustava parasporta u Republici Hrvatskoj", u okviru kojeg su kao ciljna skupina definirane osobe s invaliditetom, što uključuje i predloženu ciljnu skupinu. |
| 9 | EAD BEČIREVIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 2. Pokazatelji PULJP-a | Potrebno je definirati školsku godinu u PDP – odnosi li se samo na radne dane u koju djeca pohađaju nastavu ili i na dane praznika tj. nenastavnih dana. Isto tako studenti imaju akademsku godinu. Sami početak projekta ne ovisi o Prijavitelju i njegovim aktivnostima te se može dogoditi da sama aktivnost počne tijekom ili sredinom školske godine, te se postavlja pitanje kako će se onda gledati. Primjerice u ovoj školskoj godini 2024/25: PRVO POLUGODIŠTE je od 9. rujna 2024. do 20. prosinca 2024. odnosno 15 tjedana, 73 dana nastave Prvi dio zimskog odmora učenika traje od 23. prosinca 2024. do 6. siječnja 2025. DRUGO POLUGODIŠTE od 7. siječnja 2025. do 13. lipnja 2025. 21,5 tjedan, 104 dana nastave Drugi dio zimskog odmora učenika traje od 24. veljače 2025. do 28. veljače 2025. Početak nastave poslije zimskog odmora učenika 3. ožujka 2025. Proljetni odmor učenika traje od 17. travnja 2025. do 21. travnja 2025. UKUPNO: 36,5 tjedana, 177 dana nastave Iz svega proizlazi da će biti 37 x 2 = 74 dolazaka te je 60% iznosi 45 (44,4) dolazaka po 45 minuta. Iz toga proizlazi da je 85% 63 dolazaka; odnosno 11 ne dolazaka će biti sankcionirano 2 % (70% je 51,8 dolazaka) obzirom da je prosjek izostanaka u RH 100 sati te ako gledamo 6 sati dnevno iz toga proizlazi da je 100/6 = 16,6 dana prosječno dijete izostalo iz škole. Iz svega navedenog ako to primijenimo na treninge zaključuje se kako će svaki Prijavitelj u startu biti potencijalno sankcioniran s 2 %, stoga se predlaže korigirati ljestvicu kako Prijavitelji ne bi bili u startu diskriminirani. https://www.srednja.hr/novosti/izostanci-ucenika-kroz-desetljece-porasli-preko-50-posto-u-jednoj-zupaniji-prosjecno-izostali-100-sati/ Dodatno, djeca i mladi se teško zadrže u pojedinom sportu i aktivnosti, te već nakon određenom vremena mogu izgubiti želju što se redovno događa u svim sportovima. | Primljeno na znanje | Prihvatljivo je odvijanje projektnih aktivnosti i za vrijeme školskih praznika, te će Upute za prijavitelje biti prilagođene na način da će navedeno biti jasno iz opisa pokazatelja Specifičnog cilja 1. |
| 10 | EAD BEČIREVIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 2. Pokazatelji PULJP-a | Navedeni pokazatelj je vrlo teško dostići za pojedine sportove i sportsko-rekreativne aktivnosti, posebno za one koje se odvijaju na otvorenom i za vrijeme jeseni, zime i proljeća jer je to razdoblje jedne školske godine. Nadalje u navedenim mjesecima djeca će isto tako izbivati i s nastave zbog bolesti, školskih izleta i praznika te će se isto prenijeti i na sudjelovanje u sportskim i sportsko-rekreativnim aktivnostima te će se minimalno 60% aktivnosti u programima teško dosegnuti. Predlaže se izmijeniti "u preporučenom trajanju od 2 puta tjedno po 45 minuta", odnosno koje su ostvarile "minimalno sudjelovanje od 40 % planiranih aktivnosti" programa. | Primljeno na znanje | Način provedbe sportskih i sportsko-rekreativnih aktivnosti bit će definiran u konačnoj verziji UzP-a. |
| 11 | UDRUGA ZA ŠPORT, REKREACIJU I EDUKACIJU "SPORTKO" | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 2. Pokazatelji PULJP-a | Kroz Specifične pokazatelje rezultata navodi se ostvareno minimalno sudjelovanje od 60% u aktivnostima programa kroz jednu školsku godinu, te minimalnom trajanju 2 puta tjedno po 45 minuta. S obzirom da se školska godina odnosi na vrijeme od početka nastave u rujnu do 31. kolovoza (dakle, ne odnosi se na nastavnu godinu), da li je moguće predvidjeti ispunjavanja pokazatelje tijekom ljetnih školskih praznika u drugačije formatu osim 2 x tjedno po 45 minuta. Konkretno, tijekom ljetnih školskih praznika klubovi provode tjedne sportske škole, obuke neplivača, ljetne pripreme, sportske kampove i sl. koji se ne provode u formatu 2 x na tjedan, već se održavaju intenzivniji oblici treninga u kraćem periodu. | Primljeno na znanje | Način provedbe sportskih i sportsko-rekreativnih aktivnosti bit će definiran u konačnoj verziji UzP-a. |
| 12 | TICIJAN KOMPARIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 2. Pokazatelji PULJP-a | U tablicu red I (Ciljane skupine)., kolona II dodati tekst; "i mladi sa svim oblicima invaliditeta". | Primljeno na znanje | Ističemo kako je 30. srpnja 2024. godine objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Jačanje sustava parasporta u Republici Hrvatskoj", u okviru kojeg su kao ciljna skupina definirane osobe s invaliditetom, što uključuje i predloženu ciljnu skupinu. |
| 13 | TICIJAN KOMPARIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 2. Pokazatelji PULJP-a | U tablicu, red 1 kolona 3., dodati tekst: "i mladi sa svim oblicima invaliditeta" | Primljeno na znanje | Ističemo kako je 30. srpnja 2024. godine objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Jačanje sustava parasporta u Republici Hrvatskoj", u okviru kojeg su kao ciljna skupina definirane osobe s invaliditetom, što uključuje i predloženu ciljnu skupinu. |
| 14 | ANA ŽNIDAREC ČUČKOVIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 4. Specifični cilj PDP-a s ciljnim skupinama i pokazateljima | Važno je ciljeve usmjeriti na: • Povećanje sudjelovanja: Povećati broj djece i mladih uključenih u sportske aktivnosti. • Jačanje socijalnih vještina: Razvijati socijalne vještine te osjećaj pripadnosti kroz timske sportove. • Poboljšanje fizičkog zdravlja: Postići tjelesnu aktivnost i zdrav način života. • Prevencija socijalne isključenosti: Stvaranje inkluzivnog okruženja koje potiče ravnopravnost i zajedništvo. | Primljeno na znanje | Specifičan cilj ovog Poziva upravo i je poboljšanje pristupa pripadnika ranjivih skupina (djeca i mladi u riziku od socijalne isključenosti, djeca s teškoćama u razvoju te djeca i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju) u sportskim i sportsko-rekreativnim aktivnostima s ciljem povećanja njihove socijalne uključenosti te podizanje svijesti o važnosti integriranja korisnika u sportske programe i natjecanja pravnih osoba iz sustava sporta. Navedeno podrazumijeva uključivanje povećanje broja djece, razvijanje socijalnih vještina i osjećaja pripadnosti i poboljšanje fizičkog zdravlja zajedno sa prevencijom socijalne isključenosti. |
| 15 | MIRO RENIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 4. Specifični cilj PDP-a s ciljnim skupinama i pokazateljima | 4. Specifični cilj u tablicu red I (Ciljane skupine)., kolona II dodati nakon djeca s poteškoćama u razvoju i mladi s invaliditetom Obzirom na specifičnosti uključivanja djece i mladih sa svim oblicima invaliditeta u sportske aktivnosti izuzetno je bitno ostaviti dvije skupine kao i u Natječaju ESF Operativni program " Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.", UPUTE ZA PRIJAVITELJE „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti te osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu kroz šport“ UP.02.1.1.08. Te dvije skupine jesu; 1) Djeca s poteškoćama u razvoju ( svi do napunjenih 18 godina starosti); 2) Mladi sa svim oblicima invaliditeta ( svi koji se uključuju do 27.godine starosti). Uz djecu s poteškoćama u razvoju ( do 18. godine) potrebno je dodati i mladi s invaliditetom ( od 18. do navršene 27.) koji imaju tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koje u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s osobama bez invaliditeta. ( Tako je bilo definirano u zadnjem Pozivu) Samo u slučaju zadovoljavanjem ovog Uvjeta i dodavanjem predložene skupine (mladi s invaliditetom), Udruge (klubovi) iz sustava parasporta mogu na pravi način konzumirati Poziv, što je glavni cilj istoga, obzirom da su djeca s poteškoćama i mladi s invaliditetom najugroženija skupina u društvu, na čijoj integraciji moraju raditi svi segmenti društva počevši od centralne države, ministarstava, pravnih osoba iz sustava sporta, krovnih sportskih udruženja, JLP(R)S, Udruga, obitelji i pojedinaca. | Primljeno na znanje | Ističemo kako je 30. srpnja 2024. godine objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Jačanje sustava parasporta u Republici Hrvatskoj", u okviru kojeg su kao ciljna skupina definirane osobe s invaliditetom, što uključuje i predloženu ciljnu skupinu. |
| 16 | HRVATSKI PARAPLIVAČKI SAVEZ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 4. Specifični cilj PDP-a s ciljnim skupinama i pokazateljima | Specifični cilj u tablicu red I (Ciljane skupine)., kolona II dodati nakon djeca s poteškoćama u razvoju i mladi s invaliditetom. Obzirom na specifičnosti uključivanja djece i mladih sa svim oblicima invaliditeta u sportske aktivnosti izuzetno je bitno ostaviti dvije skupine kao i u Natječaju ESF Operativni program " Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.", UPUTE ZA PRIJAVITELJE „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti te osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu kroz šport“ UP.02.1.1.08. Te dvije skupine jesu; 1) Djeca s poteškoćama u razvoju ( svi do napunjenih 18 godina starosti); 2) Mladi sa svim oblicima invaliditeta ( svi koji se uključuju do 27. godine starosti). Mlade osobe s invaliditetom do 27.g., imaju tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koje u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s osobama bez invaliditeta. Samo u slučaju zadovoljavanjem ovog Uvjeta i dodavanjem predložene skupine (mladi s invaliditetom), Udruge (klubovi) iz sustava parasporta mogu na pravi način konzumirati Poziv, što je glavni cilj istoga, obzirom da su djeca s poteškoćama i mladi s invaliditetom najugroženija skupina u društvu, na čijojoj integraciji moraju raditi svi segmenti društva počevši od centralne države, ministarstava, pravnih osoba iz susatva sporta, krovnih sportskih udruženja, JLP(R)S, Udruga, obitelji i pojedinaca | Primljeno na znanje | Ističemo kako je 30. srpnja 2024. godine objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Jačanje sustava parasporta u Republici Hrvatskoj", u okviru kojeg su kao ciljna skupina definirane osobe s invaliditetom, što uključuje i predloženu ciljnu skupinu. |
| 17 | DARIJA KRSTIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 4. Specifični cilj PDP-a s ciljnim skupinama i pokazateljima | Što je razlog da se definira minimalna razina sudjelovanja u aktivnosti jer je to nešto na što Korisnik i partnerske institucije ne mogu utjecati? U svakoj aktivnosti ciljna skupina može sudjelovati jednom i više nikada, a na Korisniku je da napravi sve što je moguće da se ciljana skupina što duže zadrži. Usprskos kvaliteti programa i brojnim naporima, ishod je uvjek neizvjestan i može svaki put u pojedinoj aktivnosti (pojedinom terminu) obuhvatiti novu ciljanu skupinu, a ne onu koja je sudjelovala u određenom manjem obujmu u projektnoj aktivnosti. Ako se netko nije bavio sportom i sudjeluje u aktivnosti i jednom tjedno određeni period, zar to nije uspjeh? Ako netko sudjeluje u 5 planinarskih izleta, ili biciklijadama ili plivanju, a prije toga nije nikada iskusio to iskustvo, zar i jedno iskustvo nije uspjeh? Ako Korisnik projektom pridonese takvoj osobnoj promjeni koji sudionik prije nije imao, na ovaj se način kažnava. Naravno, Korisnik je odgovoran za brojčani pokazatelj pojedinačnih sudionika koje će obuhvatiti. | Nije prihvaćen | Cilj Poziva je potaknuti korisnike na kontinuirano uključivanje u sportske aktivnosti s konačnim ciljem ostanka u sportu/sportsko rekreacijskoj aktivnosti i nastavka bavljenja tim sportom/sportsko rekreacijskom aktivnosti i nakon što program završi. Slijedom navedenoga korisnika se ne može uvrstiti u pokazatelj ukoliko nije sudjelovao u programu barem 60% od ukupnog broja sati. |
| 18 | EAD BEČIREVIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 4. Specifični cilj PDP-a s ciljnim skupinama i pokazateljima | Primjerice na PDP u Kulturi za navedani pokazatelj je propisano: U pokazatelj se ubrajaju osobe koje su postigle minimalnu razinu sudjelovanja. Minimalna razina sudjelovanja znači da je osoba sudjelovala u minimalno 50 % predviđenih sati trajanja pojedine projektne aktivnosti (kulturne i/ili umjetničke radionice). Predviđeno trajanje projektne aktivnosti (kulturne i/ili umjetničke radionice) iznosi minimalno 10 školskih sati (1 školski sat = 45 minuta). Napomena: Osoba se u pokazatelj može ubrojiti samo jednom, bez obzira na broj aktivnosti u kojima je sudjelovala. Drugim riječima isti pokazatelj će se daleko lakše postići u aktivnosti u kulturi nego u sportu i sportskoj-rekreaciji te je samim time postizanje ovog Pokazatelja u sportu i sportsko-rekreacijskim programima nije razmjeran, diskriminatorno je propisano te nema jednaki tretman u odnosnu na druge Pozive. | Nije prihvaćen | Cilj Poziva je potaknuti korisnike na kontinuirano uključivanje u sportske aktivnosti s konačnim ciljem ostanka u sportu/sportsko rekreacijskoj aktivnosti i nastavka bavljenja tim sportom/sportsko rekreacijskom aktivnosti i nakon što program završi. Slijedom navedenoga korisnika se ne može uvrstiti u pokazatelj ukoliko nije sudjelovao u programu barem 60% od ukupnog broja sati. |
| 19 | UDRUGA ZA ŠPORT, REKREACIJU I EDUKACIJU "SPORTKO" | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 4. Specifični cilj PDP-a s ciljnim skupinama i pokazateljima | S obzirom na poprilično općenitu razradu pripadnika ranjivih skupina, smatramo kako bi isto trebalo detaljnije razraditi. Iz primjera Ciljane skupine: - djeca s poteškoćama u razvoju, na koje bi poteškoće se isto odnosi? Pozvati ćemo se na Natječaj iz 2018. godine iz ovog istog područja na kojem je navedeno, citiramo: g) djeca s teškoćama u razvoju - odnosi se na djecu u dobi do 18. godine života koja zbog tjelesnih, senzoričkih, komunikacijskih, govorno-jezičnih ili intelektualnih teškoća trebaju dodatnu podršku za učenje i razvoj, kako bi ostvarili najbolji mogući razvojni ishod i socijalnu uključenost _______________ | Primljeno na znanje | Ciljne skupine (pripadnici ranjivih skupina) biti će detaljno definirane u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje. |
| 20 | VEDRANA KOPIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 4. Specifični cilj PDP-a s ciljnim skupinama i pokazateljima | Molim vas da precizno definirate načine dokazivanja pripadnosti svakoj od navedenih ranjivih skupina. | Primljeno na znanje | Način dokazivanja pripadnosti svakoj od navedenih ranjivih skupina biti će definiran u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje. |
| 21 | VEDRANA KOPIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 5. Iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava po pojedinačnom projektnom prijedlogu | S obzirom da je intenzitet potpore 98%, molim vas da propišete hoće li Prijavitelji na neki način trebati dokazati da imaju vlastita sredstva za zatvaranje financijske konstrukcije projekta | Primljeno na znanje | Način dokazivanja vlastitog udjela sufinanciranja bit će definiran u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje. |
| 22 | ANA ŽNIDAREC ČUČKOVIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 6. Prihvatljive projektne aktivnosti i mjerljivi ishodi | Predlažem dodavanje rečenice: Postavljeni ishodi i njihove prateće aktivnosti vode se etičkim smjernicama i principima etičkog izvještavanja o djeci. | Primljeno na znanje | Navedeno će se razmotriti u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje. |
| 23 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 6. Prihvatljive projektne aktivnosti i mjerljivi ishodi | Kod Opis ishoda i poveznica s aktivnosti u tekstu "Mjerljivi ishod povezan je s provedbom izborne aktivnosti Osiguravanje svih preduvjeta (uključujući..." iza riječi uključujući predlažemo dodati "osiguranje pristupačnosti i prilagođenog prijevoza te...". | Primljeno na znanje | Troškovi prijevoza na mjesto i s mjesta provedbe projektnih aktivnosti ciljnih skupina u projektnim aktivnostima spadaju pod prihvatljive troškove u okviru ovog Poziva. |
| 24 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 6. Prihvatljive projektne aktivnosti i mjerljivi ishodi | Kod "Specifičnog cilja 1., IZBORNE AKTIVNOSTI, 1. Osiguravanje preduvjeta (uključujući" predlažemo iza riječi uključujući dodati "osiguranje pristupačnosti i prilagođenog prijevoza te…". | Primljeno na znanje | Troškovi prijevoza na mjesto i s mjesta provedbe projektnih aktivnosti ciljnih skupina u projektnim aktivnostima spadaju pod prihvatljive troškove u okviru ovog Poziva. |
| 25 | EAD BEČIREVIĆ | 7. Prihvatljivost Prijavitelja/Partnera i formiranje Partnerstva, 7.1. Prihvatljivi Prijavitelji | Obzirom da se u točki navodi "2. osnovne 4 i srednje škole 5 prema popisu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih koje imaju osnovano školsko sportsko društvo 6.", a kao Izvor provjere se navodi "Registar školskih sportskih društava koji vodi Hrvatski školski sportski savez i koji će biti dostupan na dan objave poziva" te kako isti nije dostupan molimo da isti bude dostupan i ranije kako bi se na vrijeme mogle provjeriti škole koje su potencijalni prijaviteji. Dodatno potrebno je omogućiti svim školama sudjelovanje i na taj način ih dodatno potaknuti da osnivaju sportska društava te ih se na isto može obvezati za vrijeme projekta. | Primljeno na znanje | S obzirom na to da Registar školskih sportskih društava koj vodi Hrvatski školski sportski savez neće biti javno dostupan prije objave predmetnog Poziva, predlaže se provjeriti s određenom školom imaju li osnovano školsko sportsko društvo. |
| 26 | DAVOR GOVORČINOVIĆ | 7. Prihvatljivost Prijavitelja/Partnera i formiranje Partnerstva, 7.1. Prihvatljivi Prijavitelji | Kao prihvatljivi partneri smatraju se pravne osobe iz sustava sporta upisane u Evidenciju pravnih osoba u sportu. Iz Evidencije vidljivo je da se tamo vode i sportske udruge ali i poduzetnici koji se bave sportom kao djelatnošću i imaju registriranu tvrtku. S obzirom na ovu činjenicu dolazimo do toga da su obrtnici registrirani u Evidenciju obrta na neki način diskriminirani jer se ne mogu prijaviti na Poziv. Za ovu diskriminaciju ne vidim niti jedan pozitivan razlog, zašto iz Poziva isključiti poduzetnike koji su donijeli poslovnu i životnu odluku da se registriraju kao obrti a ne kao tvrtke. Prijavu na Poziv treba omogućiti i obrtnicima ako zadovoljavaju ostale uvjete iz Poziva. | Primljeno na znanje | U konačnoj verziji Uputa za prijavitelje razmotrit će se uvođenje obrta kao potencijalnih Prijavitelja ili Partnera. |
| 27 | OPĆINA MAJUR | 7. Prihvatljivost Prijavitelja/Partnera i formiranje Partnerstva, 7.2. Formiranje Partnerstva i prihvatljivi Partneri | Poštovani, molimo da dodate da partneri mogu biti i jedinice lokalne samouprave. Na našem širem području postoji veoma malo udruga koje se mogu prijaviti kao nositelji projekta, a budući da se radi o siromašnom području iste nemaju niti stručnih niti financijskih kapaciteta za provedbu projekta, jedino tko može ojačati partnerstvo i ima iskustvo u provedbi projeka ta na ovom području su jedinice lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Temeljem analize ciljeva i aktivnosti poziva prije raspisivanja poziva zaključeno je kako partneri mogu biti pravne osobe koje direktno rade s prihvatljivim korisnicima ovoga poziva. S obzirom kako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave same ne provode programe koji uključuju prihvatljive korisnike, smatramo kako ne mogu prihvatljivi partneri. Napominjemo kako bez obzira na navedeno, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu administrativno i financijski pomagati udruge na svome području bez da budu njihovi partneri. |
| 28 | IVANA KUTLEŠA | 7. Prihvatljivost Prijavitelja/Partnera i formiranje Partnerstva, 7.2. Formiranje Partnerstva i prihvatljivi Partneri | Molim Vas da u Pozivu navedete kako je na jednom projektu moguće imati više partnera. | Primljeno na znanje | Potencijalno ograničenje partnera po pojedinom projektu bit će definirano u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje. |
| 29 | TINA RIBARIĆ | 7. Prihvatljivost Prijavitelja/Partnera i formiranje Partnerstva, 7.2. Formiranje Partnerstva i prihvatljivi Partneri | Molimo vas da razmotrite dodavanje centara za pružanje usluga u zajednici na popis prihvatljivih partnera. | Primljeno na znanje | Sukladno čl. 195. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 156/23) dom socijalne skrbi može se osnovati između ostalih, kao centar za pružanje usluga u zajednici stoga su isti prihvatljivi partneri ovog Poziva. |
| 30 | ANA ŽNIDAREC ČUČKOVIĆ | 7. Prihvatljivost Prijavitelja/Partnera i formiranje Partnerstva, 7.3. Uvjeti prihvatljivosti koji se odnose na Prijavitelja/Partnera | Za poboljšanje uvjeta prihvatljivosti pod 7.3, predlaže se uvođenje fleksibilnijih financijskih zahtjeva koji bi uzimali u obzir kapacitete manjih organizacija. Na primjer, umjesto fiksnog praga od 25 %, postotak prihoda mogao bi biti proporcionalan veličini organizacije. Također, razmatranje drugih oblika potpore, kao što su ugovori s vanjskim suradnicima, moglo bi pomoći organizacijama koje nemaju stalno zaposleno osoblje. Zahtjev za kumulativnim ostvarenjem najmanje 25 % prihoda u odnosu na ukupne planirane prihvatljive troškove projekta može biti previše restriktivan za manje organizacije koje možda nemaju stabilne financijske izvore. Drugo, zahtjev za zapošljavanjem najmanje jedne osobe ili imanjem najmanje jednog člana/volontera može biti prepreka za organizacije koje se oslanjaju na vanjske suradnike ili povremene volontere. U zaključku, uspješnost projekta može se značajno poboljšati prilagodbom Specifičnog cilja 1 i uvjeta prihvatljivosti pod 7.3 kako bi bolje odgovarali kapacitetima i potrebama različitih organizacija. Ove prilagodbe mogu osigurati točnost evaluacije i održivost projekta, čime se povećava njegova ukupna učinkovitost. | Nije prihvaćen | Sukladno točki 7.3. Uvjeti prihvatljivosti koji se odnose na Prijavitelja/Partnera trenutno je navedeno sljedeće: "Prijavitelj i Partner/i zajednički moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve: 1. Posjedovati stabilne i dostatne izvore financiranja za provedbu aktivnosti projekta: na razini Prijavitelja i Partnera kumulativno je ostvareno najmanje 25 % prihoda u odnosu na ukupne planirane prihvatljive troškove projekta, a sukladno zadnjem dostupnom financijskom izvješću u trenutku predaje projektnog prijedloga. 2. Posjedovati dostatne operativne i administrativne kapacitete: na razini Prijavitelja i Partnera u financijskoj godini za koju su dostupni službeni podaci zaposlena je najmanje 1 osoba, odnosno na raspolaganju je najmanje 1 član/volonter, a sukladno posljednjem službeno prihvaćenom financijskom izvješću koje ne može biti starije od dvije godine od datuma podnošenja projektnog prijedloga." Slijedom navedenog, prijavitelji koji ne zadovoljavaju navedene uvjete biti će isključeni iz postupka dodjele. Ispunjenje uvjeta potrebno je kako bi se smanjili rizici u provedbi projekta te u svrhu uspješne provedbe projekta. " |
| 31 | TAEKWONDO KLUB "ZAPREŠIĆ" | 7. Prihvatljivost Prijavitelja/Partnera i formiranje Partnerstva, 7.3. Uvjeti prihvatljivosti koji se odnose na Prijavitelja/Partnera | Kako dokazati postojanje volontera i mora li to biti vidljivo i kroz financijsko izviješće? | Primljeno na znanje | Sukladno točki 7.3. Uvjeti prihvatljivosti koji se odnose na Prijavitelja/Partnera prijavitelj i partner moraju posjedovati dostatne operativne i administrativne kapacitete, odnosno na razini Prijavitelja i Partnera u financijskoj godini za koju su dostupni službeni podaci zaposlena je najmanje 1 osoba, odnosno na raspolaganju je najmanje 1 član/volonter, a sukladno posljednjem službeno prihvaćenom financijskom izvješću koje ne može biti starije od dvije godine od datuma podnošenja projektnog prijedloga. |
| 32 | ODBOJKAŠKI KLUB "ŠIBENIK 91" | 7. Prihvatljivost Prijavitelja/Partnera i formiranje Partnerstva, 7.3. Uvjeti prihvatljivosti koji se odnose na Prijavitelja/Partnera | Da li ovaj uvjet isključuje sve prijavitelje koji nemaju zaposlenog ? | Primljeno na znanje | Sukladno točki 7.3. Uvjeti prihvatljivosti koji se odnose na Prijavitelja/Partnera navedeno je sljedeće: "Prijavitelj i Partner/i zajednički moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve: 1. Posjedovati stabilne i dostatne izvore financiranja za provedbu aktivnosti projekta: na razini Prijavitelja i Partnera kumulativno je ostvareno najmanje 25 % prihoda u odnosu na ukupne planirane prihvatljive troškove projekta, a sukladno zadnjem dostupnom financijskom izvješću u trenutku predaje projektnog prijedloga. 2. Posjedovati dostatne operativne i administrativne kapacitete: na razini Prijavitelja i Partnera u financijskoj godini za koju su dostupni službeni podaci zaposlena je najmanje 1 osoba, odnosno na raspolaganju je najmanje 1 član/volonter, a sukladno posljednjem službeno prihvaćenom financijskom izvješću koje ne može biti starije od dvije godine od datuma podnošenja projektnog prijedloga." Slijedom navedenog, prijavitelji koji ne zadovoljavaju navedene uvjete biti će isključeni iz postupka dodjele. |
| 33 | IVANA BRADARIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 8. Prihvatljivost troškova | Gotovo nemoguće je izvedivo da se treneri bilo kojeg sporta zaposle na tri godine putem ugovora o djelu. Udruge su i ovako dovoljno limitirane sa profesionalnim kadrom. Molimo razmotriti mogućnost da bude kao i u svim drugim projektima, izravni troškovi osoblja putem ugovora o radu te 40% neizravnih troškova iz kojih će prijavitelji financirati ostale prihvatljive troškove potrebne da bi se projekt realizirao. Isto tako, razmisliti o provedbi nabave koja definitivno neće imati dobar utjecaj na trenere, psihologe, fizioterapeute i ostale jer se isti vjerojatno nikada nisu javljali na nabavu niti znaju što je to. Isto tako, molimo da dodate i obrte kao vanjsku uslugu što je praksa na tržištu rada. | Primljeno na znanje | Člankom 23. stavkom 1. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 141/22) propisano je da osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje stručnih poslova u sportu mogu obavljajući samostalnu sportsku djelatnost, obavljati sportsku pripremu, zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i sportsku poduku pod uvjetom da ispunjavaju potrebne uvjete za obavljanje stručnih poslova u sportu propisane ovim Zakonom. Nadalje, člankom 24. stavkom 1. propisano je da sve sportske djelatnosti, osim sudjelovanja u sportskom natjecanju, se mogu obavljati u obrtu. Također, uvođenje veće stope za izračun izravnih troškova osoblja razmotrit će se prilikom izrade konačne verzije Uputa za prijavitelje. |
| 34 | TINA RIBARIĆ | 8. Prihvatljivost troškova, 8.1. Prihvatljive vrste troškova | Molimo razmotriti prihvatljivost troška kupnje vozila za prijevoz pripadnika ciljne skupine. S obzirom na situaciju na tržištu, molimo da prihvatljiva budu i polovna i nova vozila. | Nije prihvaćen | Nabava vozila nije navedena pod prihvatljivim troškovima budući da nije u skladu s propisanim aktivnostima projekta. |
| 35 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | 8. Prihvatljivost troškova, 8.1. Prihvatljive vrste troškova | Kod Ostali izravni troškovi predlažemo dodati: "trošak sudjelovanja pratnje djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s invaliditetom ukoliko je ista potrebna za sudjelovanje u projektnoj aktivnosti (npr. osobni asistent)" | Primljeno na znanje | U sklopu ovog Poziva pod kategorijom ostali izravni troškovi (svi ostali izravni troškovi koji nisu izravni troškovi osoblja) prihvatljive su i naknade za vanjske usluge izravno vezane uz provedbu projektnih aktivnosti (ugovori o djelu koje pružaju fizičke osobe (asistenti) koje sudjeluju na provedbi projekta. |
| 36 | ROMANA KEREP | 8. Prihvatljivost troškova, 8.1. Prihvatljive vrste troškova | 40% izravnih troškova za troškove osoblja nije dostatno za financirati trenere za specijalizirane sportske aktivnosti. Ako se već ne poveća dio proračuna potreban za plaćanje trenera kroz plaće, pokrivanje troška putem ugovora o djelu trenutno nije ni konkurentno ni aktraktivno za trenere. Molim da se razmotri opcija da se trenere plati putem obrta. Mnogi od trenera imaju otvorene obrte i na takav način im se može isplatiti naknada za koju su spremni raditi. Također molim da se razmotri trošak konzultanta kao prihvatljiv trošak i to metodom plaćanja putem izdavanja računa tvrtke ili obrta. Sportski subjekti nemaju sredstava kako financirati izradu i prijavu projekta, ukoliko se isto ne može pokriti iz proračuna projekta. | Primljeno na znanje | Člankom 23. stavkom 1. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 141/22) propisano je da osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje stručnih poslova u sportu mogu obavljajući samostalnu sportsku djelatnost, obavljati sportsku pripremu, zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i sportsku poduku pod uvjetom da ispunjavaju potrebne uvjete za obavljanje stručnih poslova u sportu propisane ovim Zakonom. Nadalje, člankom 24. stavkom 1. propisano je da sve sportske djelatnosti, osim sudjelovanja u sportskom natjecanju, mogu se obavljati u obrtu. Nadalje, uvođenje veće stope za izračun izravnih troškova osoblja razmotrit će se prilikom izrade konačne verzije Uputa za prijavitelje. Što se tiče prihvatljivosti troškova konzultanata za izradu i prijavu projekta, napominjemo kako navedeno nije prihvatljivo sukladno poglavlju Početak razdoblja provedbe Uputa za prijavitelje, provedba projekta započinje stupanjem na snagu Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i s početkom istog započinje razdoblje prihvatljivosti nastalih troškova u okviru projekta. Troškovi nastali prije potpisa Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, odnosno stupanja na snagu predmetnog nisu prihvatljivi za sufinanciranje u okviru Poziva. |
| 37 | DARIJA KRSTIĆ | 8. Prihvatljivost troškova, 8.1. Prihvatljive vrste troškova | Molimo unijeti u prihvatljive troškove: kupnja opreme i vozila koja se koriste izravno za provedbu projektnih aktivnosti te molimo uvesti opciju ugovora o uslugama za potrebe provedbe sportskih aktivnosti. | Nije prihvaćen | Nabava vozila nije u skladu s propisanim aktivnostima projekta. Nadalje, u Uputama za prijavitelje, pod prihvatljivim troškovima navedena je nabava opreme (nabava sportske opreme sa sudionike sportskih i sportsko rekreativnih aktivnosti projekta). Što se tiče ugovora o uslugama, primljeno na znanje. Sve prihvatljive vrste ugovora bit će navedene u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje. |
| 38 | KATICA BANDO | 8. Prihvatljivost troškova, 8.1. Prihvatljive vrste troškova | Nakon konzultacije sa više sportskih udruga unutar našeg gradskog sportskog saveza došli smo do zaključka kako bez omogućavanja da se projekt provodi putem ugovora o radu projekt nije provediv. Mišljenje našeg pravnika je da je angažman trenera putem ugovora o djelu tijekom par godina trajanja projekta nije smisao postojanja ugovora o djelu, već se za dulje angažmane pravno gledajući potrebno angažirati putem ugovora o radu. U razgovoru s klubovima zaključeno je kako ni treneri neće pristati na ovakve angažmane jer je deficit trenera značajan i trenutno treneri postavljaju uvjete i stalno im se nude bolja radna mjesta. Ne razumijemo kako bi trenere motivirali na angažman putem ugovora o djelu i zašto bi oni na isto pristali. | Primljeno na znanje | Ugovor o radu je prihvatljiv, sukladno Uputama za prijavitelje. |
| 39 | MAGDALENA VIDOVIĆ | 8. Prihvatljivost troškova, 8.1. Prihvatljive vrste troškova | Molimo unijeti u prihvatljive troškove: kupnja opreme i vozila koja se koriste izravno za provedbu projektnih aktivnosti... | Nije prihvaćen | Nabava vozila nije u skladu s propisanim aktivnostima projekta. Nadalje, u Uputama za prijavitelje, pod prihvatljivim troškovima navedena je nabava opreme (nabava sportske opreme sa sudionike sportskih i sportsko rekreativnih aktivnosti projekta). |
| 40 | ODBOJKAŠKI KLUB "ŠIBENIK 91" | 8. Prihvatljivost troškova, 8.1. Prihvatljive vrste troškova | Ubaciti kupnju vozila kao prihvatljivu. Puno je bolja opcija kupiti i nakon projekta imati vlastito vozilo nego plaćati najam vozila ili vanjsku uslugu prijevoznika | Nije prihvaćen | Nabava vozila nije u skladu s propisanim aktivnostima projekta. |
| 41 | HRVATSKI VESLAČKI KLUB "VUKOVAR" | 8. Prihvatljivost troškova, 8.1. Prihvatljive vrste troškova | 8.1. Prihvatljive vrste troškova Pod kategorijom „ostali izravni troškovi“ navode se troškovi sudjelovanja ciljnih skupina u projektnim aktivnostima, točnije, točka „troškovi prijevoza na mjesto i s mjesta provedbe projektnih aktivnosti“ nije dovoljno precizno definirana. Predlažemo detaljnije razrađivanje navedene točke, kako bi se izbjegla potencijalna nejasnoća u provedbi projekata. Primjerice, predlažemo da se jasno specificiraju prihvatljive vrste troškova npr. troškovi goriva, najma vozila, najam autoprijevoznika. Nadalje, predlažemo da se u istu uvrsti: „kupnja vozila za prijevoz sudionika na mjesto i s mjesta provedbe projektnih aktivnosti“ Navedeno predlažemo s ciljem povećanja održivosti projekta nakon završetka istog, obzirom da bi prijevoz sudionika i dalje bio omogućen uz znatno manje troškove usporedno s kontinuiranim najmom prijevoza. Isto se ne odnosi na odjeljak 8.3. točka 6. „kupnja opreme i vozila koja se koriste u svrhu upravljanja projektom, a ne izravno za provedbu projektnih aktivnosti“ budući da bi nabavljena vozila bila korištena izravno za provedbu projektnih aktivnosti i time bila u skladu s ciljevima i namjenom sredstava. | Nije prihvaćen | Nabava vozila nije u skladu s propisanim aktivnostima projekta. Što se tiče „troškova prijevoza na mjesto i s mjesta provedbe projektnih aktivnosti“ isti će biti jasnije definirani u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje. |
| 42 | MARIOLA STEGIĆ | 8. Prihvatljivost troškova, 8.1. Prihvatljive vrste troškova | Molimo Vas dodavanje troška izrade projektne prijave, jer nas konzultanti traže cca. 3000 - 3500 EUR za izradu projektne prijave. | Nije prihvaćen | Što se tiče prihvatljivosti troškova konzultanata za izradu i prijavu projekta, napominjemo kako navedeno nije prihvatljivo sukladno poglavlju Početak razdoblja provedbe Uputa za prijavitelje, provedba projekta započinje stupanjem na snagu Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i s početkom istog započinje razdoblje prihvatljivosti nastalih troškova u okviru projekta. Troškovi nastali prije potpisa Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, odnosno stupanja na snagu predmetnog nisu prihvatljivi za sufinanciranje u okviru Poziva. |
| 43 | VANJA FRANIĆ | 8. Prihvatljivost troškova, 8.1. Prihvatljive vrste troškova | U dijelu 8.1. u dijelu ostalih prihvatljivih izravnih troškova navodi se: troškovi najma prostora povezani s održavanjem sportskih i sportsko-rekreativnih aktivnosti isključivo za pripadnike ciljne skupine U dijelu 8.2. u točki 13. se kao neprihvatljivi trošak navodi: najam prostora za održavanje sportskih i sportsko-rekreativnih aktivnosti, osim ako se isti ne koristi isključivo za pripadnike ciljane skupine; Navedene formulacije vezane za trošak najma mogu se shvatiti na 2 načina: 1. trošak najma prihvatljiv je za sportske aktivnosti u kojima sudjeluju pripadnici ciljane skupine zajedno sa djecom koja nisu pripadnici ciljane skupine Npr. sportski klub održava 5 termina aktivnosti, u 2 termina sudjeluju djeca s poteškoćama zajedno sa djecom koja nemaju poteškoće, a u preostala 3 termina nema pripadnika ciljane skupine - prihvatljiv trošak, prema točki 8.1., je najam za 2 termina u kojima sudjeluju i djeca s poteškoćama. Vjerujem da ja ova opcija prihvatljiva jer je upravo integracija ključna. 2. trošak najma prihvatljiv je za sportske aktivnosti u kojima sudjeluju samo pripadnici ciljane skupine i nitko drugi. Npr. sportski klub održava 5 termina aktivnosti, u 1 terminu sudjeluju samo djeca s poteškoćama, a u preostala 4 termina sudjeluju zajedno djeca s poteškoćama i djeca bez poteškoća. - prihvatljiv trošak, prema točki 8.1., je najam za 1 termin u kojem sudjeluju samo djeca s poteškoćama. Ali kako ne bi bilo dileme molim nedvojbeno pojašnjenje: Da li je trošak najma prostora za održavanje sportskih aktivnosti prihvatljiv ako u provedbi sportskog programa sudjeluju djeca s poteškoćama i djeca bez poteškoća istovremeno? (upravo je integracija djece sa poteškoćama i djece bez poteškoća ključna) | Primljeno na znanje | U konačnoj verziji Uputa za prijavitelje razmotrit će se da trošak najma prostora za aktivnosti u kojima sudjeluju osobe koje nisu pripadnici ciljne skupine zajedno s pripadnicima ciljne skupine bude prihvatljiv. |
| 44 | VEDRANA KOPIĆ | 8. Prihvatljivost troškova, 8.1. Prihvatljive vrste troškova | Ako sam dobro razumjela, iz teksta proizlazi da trener može biti angažiran putem ugovora o radu (izravni troškovi osoblja), ugovora o djelu ili volonterskog ugovora. Može li biti angažiran i putem ugovora o uslugama, ako trener inače svoje usluge pruža kao obrtnik? I sami spominjete privremenu i povremenu narav ugovora o djelu, a očekujete da se aktivnosti provode kontinuirano tijekom cijele školske godine. Nisam sigurna da ćete u manjim sredinama naći licencirane trenere voljne rotirati i praviti pauze svaka 3 mjeseca. A i djeca će sigurno biti oduševljena što im svaka 3 mjeseca dolazi novi trener... | Primljeno na znanje | Člankom 23. stavkom 1. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 141/22) propisano je da osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje stručnih poslova u sportu mogu obavljajući samostalnu sportsku djelatnost, obavljati sportsku pripremu, zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i sportsku poduku pod uvjetom da ispunjavaju potrebne uvjete za obavljanje stručnih poslova u sportu propisane ovim Zakonom. Nadalje, člankom 24. stavkom 1. propisano je da sve sportske djelatnosti, osim sudjelovanja u sportskom natjecanju, se mogu obavljati u obrtu.Što se tiče ugovora o uslugama, primljeno na znanje. Sve prihvatljive vrste ugovora bit će navedene u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje. |
| 45 | ODBOJKAŠKI KLUB "ŠIBENIK 91" | 8. Prihvatljivost troškova, 8.2. Upotreba pojednostavljenih troškovnih opcija | Mislimo da ste ovdje jako zakomplicirali stvari i da su kriteriji postavljeni loše. Molimo preispitajte i pojednostavnite. | Primljeno na znanje | Kriteriji odabira biti će definirani u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje. |
| 46 | UDRUGA ZA ŠPORT, REKREACIJU I EDUKACIJU "SPORTKO" | 8. Prihvatljivost troškova, 8.2. Upotreba pojednostavljenih troškovnih opcija | Nastavno na Paušalnu stopu izračuna troškova osoblja od 20% u odnosu na ostale izravne troškove. Iz dugogodišnjeg iskustva vođenja projekata, te realizacije kontinuiranih sportsko – rekreativnih aktivnosti s djecom, smatramo da je stopa od 20 % izrazito mala, iz sljedećih razloga: a) Trošak osoblja, odnosno trenera u radu sportskih udruga je u praksi cca. 50% svih ostalih troškova, b) Ostali izravni troškovi, koje navodite u ovom PDP-u, ne mogu nam činiti 65% ukupnih troškova, jer nam realno nisu potrebni, odnosno previsok je omjer u odnosu na pokazatelje koje trebamo ispuniti. Smatramo, kako udruge (klubovi) koji nastoje imati održivo poslovanje, a isto se odnosi na kontinuirani rad i dugotrajno zapošljavanje stručnih kadrova u sportu, su potpuno zakinuti kroz navedeni prijedlog. Osim toga, smatram kako se mnogi neće niti pokušati ˝uklopiti˝ u navedeni Poziv, a čime će biti zakinuti prije svega korisnici kojima je ovaj Prijedlog izvrsna prilika za uključivanje na sportske aktivnosti, te hvalevrijedan poziv od strane institucija. Uključivanje vanjskih stručnjaka u provedbi projekta, a kako navodite u PDP (npr. kineziterapeuti, liječnici, psiholozi, fizioterapeuti) pozdravljamo, ali nikako nam isti ne mogu biti prevaga u trošku osoblja, jer postavlja se pitanje npr. što će nam liječnik ukoliko uključujemo dijete čiji roditelji primaju dječji doplatak. Dakle, za realizaciju navedenog PDP-a trebaju nam stalno zaposleni stručni kadar u sportu (treneri, profesori, magistri kineziologije) koji u kontinuitetu rade u sportskim udrugama (klubovima), te se istima trebaju osigurati sredstva. Ovim putem apeliram na podizanje stope izravnih troškova osoblja. | Primljeno na znanje | Uvođenje veće stope za izračun izravnih troškova osoblja razmotrit će se prilikom izrade konačne verzije Uputa za prijavitelje. |
| 47 | MARIOLA STEGIĆ | 8. Prihvatljivost troškova, 8.2. Upotreba pojednostavljenih troškovnih opcija | Molimo razmisliti kako će se putem ostalih izravnih troškova (vanjske usluge) provesti projekt uz sudjelovanje samo 20% izravnih troškova osoblja. To znači da se treneri i ostali stručnjaci moraju angažirati putem ugovora o djelu koji bi trebao trajati 3 godine ukoliko se tri godine provodi projekt. To zakonski nije moguće, a takve opcije niti ne odgovaraju trenerima jer svi žele zaposlenje putem ugovora o djelu. Smatramo da je najbolja opcija kakva se koristi u drugim sličnim projektima, a to je da postoje izravni troškovi osoblja putem ugovora o radu te 40% neizravnih troškova iz kojih se npr. kupuje opreme, plaća najam dvorane. Vezano za najam dvorane koji je prihvatljiv samo ako ga koriste osobe ciljnih skupina smatramo kako isto ugrožava integraciju osoba ciljnih skupina s drugim osobama. Dodatno, smatramo da nabava trenera putem ugovora o djelu (vanjska usluga) na tri godine podliježe provedbi nabave za neobveznike javne nabave. Sportski treneri nemaju praksu pratiti portale za javnu nabavu i javljati se na takve vrste natječaja. Danas gotovo svi klubovi imaju problema s pronalaskom trenera jer se radi o deficitarnom zanimanju. To znači da se treneri praktički moraju nagovarati da prihvate posao, a kada im još kažemo da moraju raditi na ugovor o djelu, a ne na ugovor o radu mislimo da neće prihvatiti posao. Bilo bi dobro da se regulira da u izravne troškove osoblja ulaze i troškovi rada na ugovor o radu i ugovor o djelu kako bi sportski klubovi mogli što lakše doći do adekvatnog osoblja za provedbu projekta. | Primljeno na znanje | Dodatno napominjemo kako su troškovi osoblja troškovi koje je moguće jasno identificirati i koji proizlaze iz Ugovora o radu ili Rješenja između poslodavca i radnika te je navedeno osoblje izravno uključeno u provedbu projekta i projektnih aktivnosti. Što se tiče uvođenja veće stope za izračun izravnih troškova osoblja, razmotrit će se prilikom izrade konačne verzije Uputa za prijavitelje. Što se tiče troškova najma prostora, primljeno na znanje. U konačnoj verziji Uputa za prijavitelje razmotrit će se da trošak najma prostora za aktivnosti u kojima sudjeluju osobe koje nisu pripadnici ciljne skupine zajedno s pripadnicima ciljne skupine bude prihvatljiv. |
| 48 | CENTAR LINK 2 EU | 8. Prihvatljivost troškova, 8.2. Upotreba pojednostavljenih troškovnih opcija | 8.2. Upotreba pojednostavljenih troškovnih opcija Izravni troškovi osoblja izračunavaju se primjenom paušalne stope od 20 % na ostale izravne troškove osim izravnih troškova osoblja. Rečenica je nejasna. Pretpostavljamo da se radi "Izravni troškovi izračunavaju se primjenom paušalne stope od 20 % na izravne troškove osoblja" Sve drugo nema smisla. | Nije prihvaćen | Definicija navedena u Uputama za prijavitelje je ispravna sukladno Uredbi (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i vijeća od 24. lipnja 2021. godine - "Izravni troškovi osoblja izračunavaju se primjenom paušalne stope od 20% na ostale izravne troškove osim izravnih troškova osoblja." |
| 49 | IVANA DASOVIĆ | 8. Prihvatljivost troškova, 8.2. Upotreba pojednostavljenih troškovnih opcija | Smatram da obvezna primjena pojednostavljene troškovne opcije i obračun fiksne stope 20% ostalih izravnih troškova za obračun troškova osoblja nije dobra opcija. Za taj iznos nije moguće angažirati trenere i voditelje aktivnosti koji će biti adekvatno plaćeni putem ugovora o radu, za rad u kontinuitetu tijekom 3 školske godine. Ugovaranje trenera i voditelja aktivnosti kontinuirano putem ugovora o djelu nije legalno, jer takav rad nema obilježja privremenog niti povremenog rada. Ugovaranje različitih osoba na pozicijama trenera, svaku u nekom kraćem razdoblju putem ugovora o djelu također nije opcija. Djeci i mladima potrebno je da s njima rade stručne osobe u kontinuitetu. Predlažem da se omogući odabir između dviju opcija: - Pojednostavljena troškovna opcija 20% ostalih izravnih troškova osoblja (bez kasnijeg dokumentiranja i pravdanja utrošenih sredstava u sklopu podnošenja ZNS-ova) - Uvrštavanje stvarnog troška osoblja u obrazac proračuna projekta, zapošljavanje trenera i voditelja aktivnosti putem ugovora o radu, temeljeno na realnim troškovima plaća uz kasnije dokumentiranje i pravdanje utrošenih sredstava prilikom potraživanja troška u ZNS obrascima. | Primljeno na znanje | Uvođenje veće stope za izračun izravnih troškova osoblja razmotrit će se prilikom izrade konačne verzije Uputa za prijavitelje. |
| 50 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | 8. Prihvatljivost troškova, 8.3. Neprihvatljive vrste troškova | Kod naslova 8.3. Neprihvatljive vrste troškova točku 13. predlažemo jasnije formulirati. Naime, navedena predložena formulacija može dovesti do dvojbi u praksi, jer se može tumačiti kako je prihvatljiv trošak najma prostora samo ukoliko se isti koristi isključivo za aktivnost npr. djece s teškoćama u razvoju. Ako je zaista tako, to ne možemo smatrati dobrim, jer za pretpostaviti je kako želimo poticati inkluzivne aktivnosti, odnosno zajedničke aktivnosti u kojima sudjeluju djeca s teškoćama u razvoju i djeca bez teškoća. Stoga, iz teksta prijedloga Poziva treba biti nedvojbeno jasno kako je prihvatljiv i onaj trošak najma prostora za aktivnosti u kojima sudjeluju djeca s teškoćama u razvoju, kako one aktivnosti u kojima su oni isključivi (jedini) korisnici, tako i za one aktivnosti u kojima su djeca s teškoćama u razvoju uključena u aktivnosti zajednički s djecom bez teškoća. | Primljeno na znanje | U konačnoj verziji Uputa za prijavitelje razmotrit će se da trošak najma prostora za aktivnosti u kojima sudjeluju osobe koje nisu pripadnici ciljne skupine zajedno s pripadnicima ciljne skupine bude prihvatljiv. |
| 51 | ANA ŽNIDAREC ČUČKOVIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 10. Horizontalna načela | Izvrsno navođenje temeljnih dokumenata, no možda ne bi bilo loše nadodati Konvenciju o pravima djece i njoj popratne dokumente te konkretniju regulaciju u slučaju pritužbe. | Primljeno na znanje | Dokument Konvencija o pravima djeteta bit će dodana u Zakonodavnom okviru koji je sastavni dio Uputa za prijavitelje. |
| 52 | DARIJA KRSTIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 11. Zahtjevi koji se odnose na održivost projekta | S obzirom da se radi o uključivanju djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti, niz je elemenata koji mogu utjecati na održivost koja se traži na način da ciljana skupina ostaje u aktivnostima nakon završetka projekta. U pravilu se to uvijek događa, ali se održivost osigurava tijekom provedbe projekta u nizu drugih elemenata kao što su: mijenjanje stavova djece i mladih prema sportu, pozitivna intervencija na slobodno vrijeme ciljane skupine, nabavka opreme za provedbu aktivnosti koja jača kapacitete organizacija, promotivne aktivnosti koje utječu na interes ciljane skupine i krajnjih korisnika te općenito vidljivost organizacija, jačanje kapaciteta trenera te ciljane skupine kroz edukativne aktivnosti i radionice te mnogi drugi oblici održivosti. Povećanje članstva je zasigurno jedna od institucionalnih oblika održivosti (pa možda i financijska) koja će se dogoditi, a koju Korisnik preuzima uz visoku neizvjesnost ili uz izuzetno visoke napore. Što se želi postići ovim zahtjevom od Korisnika jer kontaktirajući prakse organizacija u drugim zemljama članica EU taj zahtjev nikada nisu imali kao ni druga ugovorna tijela u RH na drugim pozivima. Napominjem da, ako imamo djecu i mlade koji su maturanti, a ciljana skupina su u projektu i odlaze studirati u neki drugi grad, Korisnik je prema traženom očito u problemu. Isti je slučaj ukoliko žele raditi u nekom drugom mjestu te iz tog razloga migriraju. To nužno ne znači da će se prestati baviti sportskom aktivnošću u kojoj su sudjelovali. S toga Vas lijepo molim da se korisnicima daju obaveze na koje zaista mogu utjecati i koje imaju svrhu. Jedan oblik obaveze može biti strukturirano izvještavanje o broju djece i mladih koji ostaju u sportskim programima te broju članova, ali ne na razini OBAVEZNOG zadržavanja kao što je definirano. | Nije prihvaćen | Održivost projekta je jedan od važnijih segmenata svakog projekta, jer jamči ugovornim tijelima da će se financirani projekt i dalje provoditi te utjecati na zajednicu u kojoj se projekt provodi i nakon njegova završetka. Jedan od preduvjeta za ostvarivanje željene održivosti je kontinuirano praćenje bitnih faktora projekta, posebno imajući na umu ishode projekta. |
| 53 | EAD BEČIREVIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 11. Zahtjevi koji se odnose na održivost projekta | Predlaže se izmijeniti Održivost rezultata tako da se gleda kroz zadržane pripadnike ciljane skupine, a tek sekundarno odnosno kao alternativa kroz nove prirpadnike ciljane skupine. Isto tako kod navesti potrebno sudjelovanje u 40% trajanja sportsko-rekreacijskih aktivnosti. | Nije prihvaćen | Održivost projekta je jedan od važnijih segmenata svakog projekta, jer jamči ugovornim tijelima da će se financirani projekt i dalje provoditi te utjecati na zajednicu u kojoj se projekt provodi i nakon njegova završetka. Jedan od preduvjeta za ostvarivanje željene održivosti je kontinuirano praćenje bitnih faktora projekta, posebno imajući na umu ishode projekta. |
| 54 | KATICA BANDO | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 13. Kriteriji odabira | Što se tiče bodovanja ono ne smije biti određeno ocjenom evaluatora zbog sve većeg i češćeg pogodovanja određenim udrugama. Molimo da se bodovanje precizno odredi, da svaka udruga može jasno doći do izračuna svojih bodova. Ovakav način bodovanja nije transparentan prema svim prijaviteljima. | Primljeno na znanje | Kriteriji odabira biti će definirani u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje. |
| 55 | MARIOLA STEGIĆ | Ključni elementi Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, 13. Kriteriji odabira | Molimo Vas da kriterij za odabir ne bude tzv. najbrži prst već da se projektni prijedlozi rangiraju prema bodovanju. Trenutno iz prethodnog savjetovanja ne možemo iščitati radi li se o najbržem prstu | Primljeno na znanje | Predmetni Poziv na dostavu projektnih prijedlog vodit će se u modalitetu otvorenog (trajnog) postupka. U svrhu provedbe jedinstvene faze procjene kvalitete osniva se Odbor za odabir projekata (OOP) koji vrši bodovanje projektnih prijedloga te provjeru ostalih kriterija odabira iz njegove nadležnosti. |
| 56 | OPĆINA MAJUR | 13. Kriteriji odabira, 13.2. Procjena kvalitete | Poštovani, molimo da u kriterij dodate razvijenost područja ili nešto slično budući da se cijeli poziv odnosi na uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti, za promicanje jednakih mogućnosti, nediskriminacije i aktivnog sudjelovanja. Na našem području, području Banovine i Pounja djeca i mladi su svakako socijalno isključeni, u odnosi na bilo koji grad i veću sredinu, jer žive na području gdje nema dodatnih sadržaja u sportu, niti bilo čemu drugome, nema stručnih kadrova, nema financijskih sredstava ili je sve to veoma ograničeno. | Nije prihvaćen | Navedeni kriterij nije odobren na Odboru za praćenje u okviru ESF+, te se kao takav ne može primijeniti prilikom odabira projektnih prijedloga. |
| 57 | IVANA BRADARIĆ | 13. Kriteriji odabira, 13.2. Procjena kvalitete | Molimo uvesti točno definirano bodovanje. Bodovanje treba biti po utvrđenim kriterijima odabira od kojih svaki nosi određeni broj bodova. Sve ostalo je podložno netransparentnosti. | Primljeno na znanje | Kriteriji odabira biti će definirani u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje. |
| 58 | KSENIJA MARODI | 13. Kriteriji odabira, 13.2. Procjena kvalitete | Ovakvo bodovanje je nepotpuno i nedorečeno. Predlažemo izbjegavati termin "u kojoj mjeri" je takvo bodovanje "u velikoj mjeri" ovisi o subjektivnom doživljaju evaluatora što nije u skladu s načelom jednakog postupanja. Povrh toga ni "u kojoj mjeri" nije podijeljeno na "u potpunosti", "djelomično", "nimalo" sa pripadajućim rasponom bodova. Predlažemo staviti konkretne vrijednosti koje će se bodovati kao što su broj pripadnika ciljanih skupina, broj programa, partnera, aktivnosti, objava u medijima, završenih edukacija... , Predlažemo i prednost u bodovanju ovisno o indeksu razvijenosti Prijavitelja. | Primljeno na znanje | Kriteriji odabira biti će definirani u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje. |
| 59 | TINA RIBARIĆ | 13. Kriteriji odabira, 13.2. Procjena kvalitete | Ovakvo bodovanje je nepotpuno i nedorečeno i smatramo da je u savjetovanje trebalo staviti konkretne vrijednosti koje će se bodovati (npr. broj pripadnika ranjivih skupina, broj programa, partnera, aktivnosti i slično), kako bi potencijalni prijavitelji mogli reagirati ukoliko smatraju da su vrijednosti nerealno i/ili diskriminatorno postavljene. Posebno se ovo odnosi na vrijednosti koje inače nose maksimalni broj bodova, a koje prijavitelji u ruralnim i slabije naseljenim područjima realno ne mogu ostvariti (u smisli broja sudionika i pripadnika ciljnih skupina). | Primljeno na znanje | Kriteriji odabira biti će definirani u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje. |
| 60 | MARIOLA STEGIĆ | 13. Kriteriji odabira, 13.2. Procjena kvalitete | Molimo Vas da se bodovanje napravi precizno i da svaki prijavitelj može po jasnim kriterijima izračunati koliko će bodova ostvariti projektom prijavom. Bodovanje ocjenom evaluatora je podložno subjektivnoj procjeni evaluatora, a takve evaluacije su podložne pogodovanju. Jasno određeno bodovanje omoguće jednaki tretman svim sudionicima projekta i transparetnost prema svim prijaviteljima. | Primljeno na znanje | Kriteriji odabira biti će definirani u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje. |